Вы находитесь на странице: 1из 14

Filozofski fakultet Sarajevo Odsjek za psihologiju

Psihopatologija: Silovanje

Student: arenac Sanja

Mentor:

Sadraj : Uvod i definicija silovanja .2 Etiologija i priroda silovanja ......................................................................................................2 Tipovi silovanja s obzirom na psi olo!"e motive silovatelja ....................................................# $rivi%no pravni pojam silovanja ................................................................................................# Mu!"arci& 'rtve silovanja ...........................................................................................................( )ojam *"rivljenja 'rtve+ ............................................................................................................( Silovanje i "ulturalni aspe"ti ......................................................................................................( Mitovi vezani za silovanje ........................................................................................................., )osljedice silovanja ...................................................................................................................., Mentalno zdravlje i )TS) "od 'rtava silovanja.........................................................................Upozoravaju.i znaci pona!anja...................................................................................................)rofili silovatelja ......................................................................................................................../ 0oga1aji "oji vode %inu silovanja .............................................................................................2 )ona!anje 'rtve silovanja i rea"cija napada%a ...........................................................................2 Upotreba fizi%"e sile i oru'ja prili"om silovanja .......................................................................3 Upotreba psi i%"og nasilja .......................................................................................................45 Silovanje "ao neprijavljen zlo%in .............................................................................................45 ta na"on silovanja6..................................................................................................................45 Emocionalne potrebe 'rtava silovanja .....................................................................................44 7a"lju%a" ............................. .... ... ...........................................................................................42 8iteratura ..................................................................................................................................4#

Uvod i definicija silovanja Silovanje je sva"o prisiljavanje na spolni odnos ili s njim izjedna%enu spolnu radnju& upotrebom sile ili samo prijetnje. 9rtve silovanja naj%e!.e su 'ene& ali to mogu biti i mu!"arci& omose"sualci i eterose"sualci& te djeca. )osljedice silovanja su mnogostru"e& manifestuju se na cjelo"upno zdravlje 'rtve. Silovanje je "azneno djelo o"o "ojeg su ispletene mre'e mitova i zabluda. :ajve.i broj napada ostaje neprijavljen vlastima zbog& "a"o .emo vidjeti brojni razloga. )olo'aj osobe "oja je pretrpila silovanje je dodatno ote'an zbog& nazovimo ga& op.edru!tvene predstave o silovanju& te postojanje termina poput *o"rivljavanje 'rtve+. Modeli teorija silovanja& poput biolo!"og& psi olo!"og modela nastoje prodrijeti u sr' fenomena silovanja& motivacije napada%a& cilja silovanja& ali "omple"snost tog djela i njegovo prisustvo u sva"odnevnom 'ivotu ljudi !irom svijeta su svjedoci serioznosti i te'ine istog. ;e.ina silovatelja ne po"azuje zna"e psi opatologije& 'rtve nerijet"o poznaju napada%a& a sami napadi su %esto dobro isplanirani. Etiologija i priroda silovanja :emogu.e je iznijeti niz osnovni uzro"a silovanja& "ao !to se ne mo'e odrediti prototip silovatelja. )ostoje izvjesne zajedni%"e osobine& ali biografs"i detalji su razli%iti. :e"i napada%i siluju samo pod odre1enim o"olnostima& ne"i su nasilni& ne"a silovanja u"lju%uju jednog po%initelja& do" druga u"lju%uju vi!e napada%a. Me1utim& mogu.e je generalizirati dvije stvari na sve silovatelje. )rvo& napada%i imaju ja"u 'elju da potvrde svoju snagu putem prinude& i drugo& na 'ene ne gledaju "ao na ljude. 7na%aj porodice i sub"ulturalni fa"tora po pitanju silovanja je neopisivo veli"i. <"o uzmemo =andurinu teoriju socijalnog u%enja& uvidje.emo da nasilno pona!anje odrasli daje model djeci sa "ojim se ona povezuju. >vo je izuzetno va'no "od "asnijeg odnosa mu!"arca sa 'enom& jer dje%aci %esto svjedo%e nasilju usmjerenom na nji ovu mamu. >dgovor maj"i na nasilje u porodici %esto je pasivan& pri vataju.i. Svjedo%enje roditeljs"im "onfli"tima i uloge spola u me1uljuds"im odnosima& poma'e da se ova"av model odnosa repro"ujuje u odrasloj dobi %ovje"a. >bservacija nije jedini na%in u%enja o nasilju& mnoga djeca u%e o istom jer su i sama bile 'rtve. )odaci govore da je ve.ina silovatelja i sama do'ivjela isto to"om djetinjstva. ?o! #

jedan razlog zbog "ojeg dje%aci usmjeravaju svoju agresivnost prema 'enama "asnije je nji ova percepcija i do'ivljavanje maj"e. >dnos s maj"om se mijenja od apsolutne ovisnosti o njoj po ro1enju& do percepcije maj"e "ao sluge i negovateljice. Ta"o dje%a" u%i da mo'e dominirati i da se njime mo'e dominirati. Sinovi dominiraju jer im je dat poseban status& u%eni su da za tjevaju od svoji maj"i& "asnije od djevoja"a& ljubavnica& 'ena brigu i pa'nju. <"o se 'ena suprotstavi& ne po"a'e svoju na"lonost ili ne potrvdi mu!"ar%evu sli"u o sebi& ovo se "onfrontira sa njegovom percepcijom nje "ao osobe "oja pru'a zadovoljstvo i njegu& a da bi prevazi!ao ovu tjes"obu& te povratio svoju mu'evnost& mu!"arci nerjet"o pribjegavaju se"sualnoj agrasivnosti. ?o! jedan od mogu.i uzro"a agresivnosti silovatelja prema 'enama je maj%ino zapostavljanje u djetinjstvu& zbog %ega se dje%aci osje.aju ne'eljeno& nevoljeno. 0a bi prevazi!li ovo& dje%aci "asnije postaju 'eljni pa'nje i ljubavi. Silovanje ovim osobama mo'e obezbijediti zadovoljenje nji ovim potrebama& jer se silovatelj osje.a zadovoljno u samom %inu& zbog toga !to ima svu pa'nju 'rtve. @stovremeno& %injenica da 'enu mo'e prinuditi na se"sualni %in& %ini da se on osje.a ja"o i sna'no& i da u"loni sje.anja iz djetinjstva o njegovoj slabosti. 0je%a"ova "onceptualizacija njegove maj"e "ao *drugog+ i inferiornog spola& rezultira odbacivanjem bilo "oje osobine vezane za nju. 0a bi in ibirao mogu.nost da bude *poput 'ene+ neop odno je da mu!"arci dominiraju i "ontroliraju osobine suprotnog spola. Tipovi silovanja s obziro na psiholo!ke otive silovatelja

S obzirom na psi olo!"e motive "ojima se silovatelj ru"ovodi& razli"ujemo sljede.e tipove silovanja: sadisti%"a silovanja "od "oji se se"sualna i agresivna energija fuzioniraju u nasilnu a"tivnost. >vdje se silovanje javlja "ao po"u!aj postizanja zadovoljstva iz tjelesnog mu%enja i o"rutnog ozlje1ivanja& ne iz se"sualnog %inaA silovanja u bijesu su zapravo se"sualni napadi obojeni viso"im stepenom brutalnosti& a pojavljuju se "ao sredstvo manifestiranja mr'nje& bijesa& neade"vatnosti& njima se izra'ava proje"cija vlastiti frustracija neuspje a u 'ivotuA silovanje dominacije za osnovni motiv imaju demonstraciju mo.i i superiornosti nad 'rtvom& a "ao motiv je prisutna "ompenzators"a e"spresija mo.i& snage& "ontrole& posesivnosti i mas"ulinostiA zavo1enje "oje prerasta u silovanje izrasta iz pri vatljive se"sualne situacije u "ojoj 'rtva odlu%i zaustaviti intimnost prije sno!aja. "rivi#no pravni poja silovanja

U "rivi%nim za"onima silovanje spada me1u te'a "rivi%na djela& a "azna predvi1ena za"onom je izme1u jedne i deset godina. Silovanje je slo'eno "rivi%no djelo sastavljeno od upotrebe sile ili prijetnje i obljube. >vo djelo "ara"teriziraju njegova dva vida: primjena tjelesne sile ili psi i%"e sile. $u!karci% rtve silovanja 9rtve prinude na se"sualni %in mogu biti mu!"arci& eterose"sualci i omose"sualci& 'ene& djeca. :erjet"o mu!"arci 'rtve silovanja osje.aju osje.aj "rivnje& vjeruju.i da su na ne"i na%in dali dozvolu silovatelju. Mu!"arci "oji su pretrpili silovanje do'ivljavaju stra sli%an "ao i 'rtve 'ens"og spola. :ajve.i stra sa "ojim se suo%avaju 'rtve je pomisao da im nji ova o"olina ne.e vjerovati& te da .e i optu'iti da su u'ivali u tom %inu. :e"i mu!"arci vjeruju da nisu bili silovani ili da su dali dozvolu jer su se se"sualno uzbudili& imali ere"ciju ili eja"ulirali to"om se"sualnog napada. Me1utim& ovo su normalne ne oti%ne psi olo!"e rea"cije& i prisustvo se"sualne uzbu1enosti ne zna%i nu'no da je dat pristana". :e"i silovatelji nastoje "od 'rtve izazvati eja"ulaciju& jer to za nji simbolizira uspostavljanje "ompletne se"sualne "ontrole nad tijelima 'rtava. >vaj aspe"t silovanja je veoma zbunjuju.i i stresan za 'rtvu. 0ru!tveno uvjerenje da bi mu!"arci trebali biti u stanju brinuti se za sebe i da je ne"a"o nji ova "rivica a"o su silovani poga1a mu!"arce. Bomose"sualci& "ao posljedicu silovanja imaju pote!"o.a u se"sualnom i emocionalnom odnosu sa drugim mu!"arcima i vjerujuj da su silovani zato !to su omose"sualci. Sa druge strane& eterose"sualci %esto preispituju svoj se"sualni identitet i vi!e su pogo1eni se"sualnim aspe"tom silovanja nego nasiljem. Poja &krivljenja rtve' *$rivljenje 'rtve+ dr'i da su 'rtve zlo%ina u potpunosti ili samo djelimi%no odgovorne za ono !to im se dogodilo. >vo se odnosi na popularni stav da odre1eno pona!anje 'rtve je o rabrilo i dovelo do silovanja. >vi "oncepti "rivljenja 'rtve su bar djelimi%no pri va.eni u mnogim zemljama. U ne"im "ulturama& "rivljenje 'rtve je uobi%ajeno& i 'enama "oje su silovane se prigovara da su se pona!ale na nepri"ladan na%in i time izazvale silovanje. Silovanje i kulturalni aspekti :e"a dru!tva "a'njavaju 'rtve silovanja jedna"o "ao silovatelje. )rema s vatanju ti "ultura& %inom silovanja se *uprlja+ %ast 'rtve i njene porodice& zbog %ega se 'rtve silovanja nerijet"o bivaju ubijene "a"o bi se povratila %ast porodice. :aj%e!.e patrija alna dru!tva "roz ,

istoriju promoviraju sistem %asti& ali i srama& "oji je sa posebnom strogo.om bio primjenjivan na 'ene. Ta"o da se& u tim "ulturama& 'rtva silovanja smatra ne%asnom& 'ena automats"i gubi reputaciju& mjesto u dru!tvu& !to rezultira osje.ajem srama& "a"o za 'enu& ta"o i za njenu porodicu. U anti%"oj Cr%"oj& $ini i drugim "ulturama& postojao je toli"i pritisa" na 'ene "oji je nerijet"o rezultirao suicidalnim postupcima o%ajni silovanja. $itovi vezani za silovanje ;jerovatno najve.a zabluda vezana za silovanje je da je to se"sualni %in& po%injen s ciljem se"sualnog zadovoljenja mu!"araca& "oji su& usljed provociranja od strane 'ene& izgubili "ontrolu nad svojim postupcima. Mit da je se"sualna 'udnja mu!"araca nepodno!ljivo veli"a je dio fi"cije "oja o"ru'uje silovanje& a nerijet"o mu pribjegavaju upravo mu!"arci "a"o bi opavdali svoje postup"e. >vaj mit je prisutan u svijesti silovatelja& ali i cijeloga dru!tva na'alost. 0alje& obi%no se vjeruje da je silovanje spontana a"cija& "oju po%ini osoba nepoznata 'rtvi. Me1utim& podaci nemalog broja istra'ivanja svjedo%e druga%ije. =ar polovina silovanja u"lju%uje mu!"arca poznatog 'rtvi& i silovanje "oje se dogodilo u "u.i 'rtve. 7abluda o silovanju "ao spontanom %inu je povezana sa vjerovanjem da su mu!"arci neodoljivo privu%eni fizi%"om ljepotom 'ena i da zbog toga ne mogu obuzdati svoje se"sualne porive. Me1utim& samo su ne"i mu!"arci privu%eni 'enama zbog fizi%"e atra"tivnosti& zapravo je potreba da se "ontrolira i prisili odlu%uju.i fa"tor. ;jerovanje da 'ene u'ivaju u tome da budu silovane ne proizilazi samo iz romantizacije silovanja pre"o T; sadr'aja& prvenstveno filmova& nego i iz neznanja "oje se odnosi na silovanje. *Silovatelji vrebaju svoje 'rtve u mra%nim ulicama gdje se i de!avaju silovanja+ je jedan u nizu mitova "oji prate silovanje. :a'alost& %injenice govore suprotno. ;eli"i broj silovanja po%ine osobe "oje poznaju 'rtvu D "om!ija& mu'& moma"& prijatelj. Umjesto mra%ni ulica& znatan broj silovanja se dogodi u "u.i 'rtve& na mjestu gdje se ona osje.a sigurnom i neugro'enom. Posljedice silovanja ?edan dio se"sualni napada zavr!i smr.u ili te!"om fizi%"om povredom 'rtve. 0ruge posljedice silovanja u"lju%uju trudno.u ili se"sualno prenosive bolesti. >ne su izvor zabrinutosti veli"og broja 'rtava. :aj%e!.e se"sualno prenosive bolesti su gonoreja& "lamidija& genitalne bradavice. Sifilis i sida su ta"o1er me1u stravi%nim posljedicama silovanja. 'ena& 'rtava

$entalno zdravlje i PTSP kod rtava silovanja U pro!losti se 'rtvama silovanja dijagnosticirao sindrom traume silovanja EFape Trauma Sindrom& FTS& eng.G& i smatran je psi olo!"im poreme.ajem. Me1utim& sindrom traume silovanja danas se ne smatra dijagnozom& nego s"upom fizi%"i i psi i%"i rea"cija "oje je vjerovatno da .e 'rtva silovanja do'iviti. >ve rea"cije u"lju%uju osje.aj "rivnje i srama& napetost& zatim poreme.aje is rane& i pone"ad depresiju. Fea"cije "oje pro'ivljava 'rtva silovanja sli%ne su onima "oje imaju osobe "oje su do'ivile bilo "oje drugo traumati%no is"ustvo i pone"ad rezultiraju dijagnozom posttraumats"og stresnog poreme.aja E)TS)G. Upravo se ove traumats"i odgovori smatraju jednim od glavni prijavljivanja brojni razloga ne napada. )ribli'no #4H 'rtava silovanja razviju )TS) "ao rezultat

napada. Simptomi posttraumats"og stresnog poreme.aja u"lju%uju sje.anje i ponovno vra.anje u mislima 'rtve na sam napad& no.ne more& insomniu& nagle promjene raspolo'enja& te!"o.e u "oncentriranju& iznenadne napade pani"e& depresiju& te tjes"obu. )rimje.eno je da osobe "oje su bile silovane& imaju pove.an rizi" i od drugi problema vezani za mentalno zdravlje. 9rtve silovanja ta"o imaju ve.e izglede da pate od napada depresije& da po"u!aju samoubistvo& da razviju ovisnost o al"o olu i drugim drogama. Upozoravaju(i znaci pona!anja $od ne"i silovatelja su primje.ene odre1ene bi ejvioralne "ara"teristi"e. To su: e"stremna emocionalna bezosje.ajnost i egoizamA op!ta degradacija i verbalna devaluacija drugi ljudiA govore drugima !ta da misle i govoreA "onstantna upotreba zastra!ivanja u govoru& ili prijete.e pona!anje "a"o bi dobio !ta 'eli. $oristi rije%i poput *"u%"a+& *"urva+ "ada opisuje 'eneA pretjerana& roni%na ljutnja opsjednutost prema osobi "oja ga privla%i& dugo na"on !to je njegovo udvaranje odbijenoA nagle promjene raspolo'enjaA nasilne provale& nedostata" "ontrole nad nagonimaA agresivnost ili nasiljeA

o"rutno pona!anje& naro%ito pod utjecajem al"o ola ili drugi droga. Iesto se neta%no pretpostavlja da su fantazije o silovanju upozoravaju.i znaci potencijalnog silovatelja. Me1utim& nau%na istra'ivanja ne podr'avaju ovu pretpostav"u. Samo je mali broj silovatelja imao fantazije o silovanju& u pore1enju sa veli"im brojem psi olo!"i zdravi i normalni osoba "oje su imali fantazije o silovanju& ali nisu po%inili samo silovanje. Profili silovatelja ;eoma je te!"o predvidjeti "o mo'e& a "o ne mo'e biti potencijalni silovatelj& jer oni imaju razli%ite tipove li%nosti i "oriste razli%ite metode. @pa"& na osnovu motivacije i odre1eni pona!ajni "ara"teristi"a mogu.e je razli"ovati %etiri grupe silovatelja. Jorenzi%ari& "riminolozi i provodioci za"ona %esto "oriste ove profile "a"o bi analizirali silovatelje& te izvr!ili prevenciju silovanja u budu.nosti. )ostoje: silovatelji za!titnici svoje snage& mo.i& vlasti D vjeruje se da je ovo naj%e!.i tip silovatelja. Silovatelj ra%una sa njegovom fizi%"om agresivnosti& obi%no siluje 'rtve "oje sre.e po barovima& "afi.ima. Fijet"o ciljaju na ta%no odre1ene ljude za potencijalne 'rtve& obi%no i ne namjeravaju ubiti& ali i traumatiziraju i poni'avaju i . silovatelji "oji ponovno osiguravaju svoju snagu i mo. D ovaj tip silovatelja je opisan od provodioca za"ona "ao *"ulturni silovatelji+. >ni su obi%no prosje%ne inteligencije& nisu fizi%"i agresivni& nesigurni su po pitanju nji ove mu'evnosti& ne polazi im za ru"om da razviju interpersonalne odnose ili romatni%ne veze. >bi%no& napada% .e odabrati i vrebati 'rtvu prije nego !to se odlu%i za sam %in silovanja. 9rtva je obi%no ne"o "oga poznaje. )o%initelji su s"loni uzimati trofeje silovanja& a ne"ad %a" snime na "asetu %in silovanja. >vaj tip silovatelja se smatra za najmanje nasilne napada%e& %esto fantaziraju o saglasnoj se"sualnoj vezi sa 'enom& prije nego o nasilnoj prinudi. silovatelji "oji *vra.aju milo za drago+ uz veli"u "oli%inu ljutnje D to su silovatelji impulsivnog pona!anja& %esto sa patologijom vezanom za gnjev. :e cilja na specifi%ne 'rtve& i %esto osje.a odvratnost prema 'enama uop!teno. :apadi ovi silovatelja su obi%no spontani i brutalni& i ia"o ne namjerava ubiti svoju 'rtvu& %esto je te!"o fizi%"i povrijedi.

silovatelji "oji se uzbude demonstriraju.i snagu 'rtvama D ovaj tip silovatelja se smatra najopasnijim i najlu"avijim. <ntisocijalni su& a %injenica da su %esto do'ivljavani od strane drugi ljudi "ao !armantni i inteligentni& dodatno ote'ava nji ovo vatanje. >ni mogu odabirati 'rtve sele"tivno. Iesto su spremni sadisti%"i ubiti 'rtvu nego dopustiti mogu.nost da ga ona identificira& a ubiti mogu i zbog potvr1ivanja sami sebe. )oga*aji koji vode #inu silovanja Silovatelji nastoje is"oristiti situacije za napad u "ojima su 'ene izuzetno vulnerabilne. >vo se odnosi na silovanje 'ena "oje su psi i%"i ili e"onoms"i nemo.ne& fizi%"i onemogu.ene& mentalno retardirane& uspavane& veoma mlade ili one veoma stare. Silovatelji %esto "oriste prili"u za silovanje odrasli 'ena "oje same stopiraju& stoje na ulici same& 'ena pod utjecajem al"o ola& 'ena "oje su se"sualno intimne& ili one "oje tra'e ne"oga da i otprati do "u.e. >bi%no su situacije silovanja ta"ve da su 'rtve same i da nisu u poziciji da se odbrane. $a"o tvrde sami silovatelji& do mnogi silovanja je do!lo ta"o !to je 'ena bila u intimnoj situaciji sa drugim %ovje"om ili samim silovateljem. 7atim& ve.ina mu!"araca o%e"uje se"sualni odnos a"o 'ena izrazi odre1enu se"sualnu privla%nost. :e pristajanje 'ene da *ide do "raja+ je zbog toga %est o"ida% za primjenu sile i prinude od strane mu!"arca. Pona!anje rtve silovanja i reakcija napada#a 9rtve silovanja rijet"o napad pri vataju pasivno. >ne se opiru prije i to"om samog silovanja& ili i prije i to"om %ina. >tpor "oji 'rtva pru'a napada%u mo'e biti povezan sa staro!.u 'rtve& njenom fizi%"om snagom& samopouzdanjem. Clavni fa"tor "oji odre1uje otpor 'rtve je pona!anje samog napada%a. @sto ta"o& i postupci napada%a su odre1eni pona!anjem 'rtve. Mogu se razli"ovati %etiri vrste otpora "oji pru'aju 'rtve: ta"ti"a tra'enja pa'nje podrazujmeva 'rtve "oje vi%u& deru se& vri!te. >ve ta"ti"e najprije bivaju provedene od strane 'rtve. >dgovor napada%a na verbalno protestiranje 'rtve je po"u!aj da je ubijedi da situacija nije ta"o bezizlazna "a"o se mo'e %initi& ali silovatelj mo'e pribje.i i fizi%"om nasilju "a"o bi u!ut"ao 'rtvu. U ubje1ivanju 'rtve& silovatelj ne"ad dio odgovornosti mo'e prebaciti na samu 'rtvu zlo%ina. >ve ta"ti"e su se po"azale uspije!nim samo na javnim mjestima. U drugim o"olnostima& silovatelji i ignorirajuA

ne"ooperativne ta"ti"e mogu u"lju%ivati odbijanje 'rtve da s"ine odje.u sa sebe& ili u onemogu.avanju da penis penetrira u vaginu. >ve ta"ti"e ne prouzro"uju mnogo problema silovateljima& "oji ili razderu odje.u 'rtvi ili je fizi%"i povrje1uje do" ona sama ne pristane da s"ine odje.u. to se ti%e same penetracije& silovatelj mo'e nastaviti %in bez pomo.i 'rtve& ta"o !to ola"!a penetraciju svojom pljuva%"om "oju nanese na vaginu prstimaA psi olo!"e ta"ti"e podrazumjevaju zastra!ivanje silovatelja& po"u!aj da se on urazumi& ili se po"u!a zadobiti njegova na"lonost. :e"i nau%nici isti%u ove ta"ti"e "ao najbolje za sprije%avanje silovanjaA fizi%"i otpor podrazumjeva fizi%"e radnje "oje mogu& na'alost uglavnom na"rat"o& sprije%iti silovatelja u njegovoj na"ani. 9rtva mo'e pre"ri'iti noge& po"u!ati odgurnuti napada%a& ugristi ga i sli%no. Me1utim& pru'anje fizi%"og otpora prili"om silovanja mo'e %esto imati i suprotan efe"at. :e"i napada%i postanu vi!e uzbu1eni "ada se 'rtva opire i pru'a otpor& navode.i da im nije interesantno "ada se 'rtva ne bori. >va %injenica jo! jednom isti%e da u'ita" silovanja ne le'i u se"sualnom zadovoljenju nego u do"azivanju snage. Upotreba fizi#ke sile i oruja priliko silovanja

7astra!ivanjem 'rtve je %est na%in osiguravanja izvr!enja silovanja. Silovatelji ume.u stra "od 'rtava ta"o !to im prijete na razlil%ite na%ine& fo"usiraju.i se na 'rtvinu socijalnu i fizi%"u ranjivost. $a"o bi poja%ali efe"te prijetnji "oje izla'u 'rtvama& ne"i silovatelji mogu po"azivati i upotrijebiti oru'je. Time se do"azuje mu'evnost i snaga& jo! jednom. Time !to 'rtvi po"a'e sposobnost ru"ovanja sna'nim oru'jem& silovatelj ilustrira dominaciju nad 'enom. Mnogi silovatelji se ne zadr'avaju samo na prijetnjama& nego zapravo provode o"rutno nasilje nad svojim 'rtvama. Uobi%ajeno grubo pona!anje je grubo nasilno u"ljanjanje odje.e 'rtve& za "oju je po"azivanje njenog nagog tijela silovatelju stravi%no i izvor je veli"og poni'enja. 0odatna poru"a ovog %ina je po"azatelj da je napada% odlu%an u ispunjenju svog cilja. Upotreba fizi%"og nasilja napada%a na"on se"sualnog odbijanja 'rtve ne slu'i samo "ao ot"lanjanje njegove ljutnje. Jizi%"a sila ta"o1er poru%uje 'rtvi da& bez obzira !ta ona %inila& silovatelj je i dalje *mu!"arac+ "oji je fizi%"i i se"sualno dominantan.

45

Jenomen grupnog silovanja podrazumjeva vi!e izvr!ioca %ina ili prisiljavanje mu'a ili mom"a 'rtve da gleda silovanje. Crupno silovanje sa svojim "ara"teristi"ama ima dva cilja& to je da u%ini od mu'a ili mom"a dijelom silovanja& jer mogu samo pasivno gledati& i drugo& slu'e za demonstaciju veli"e snage silovatelja u odnosu na druge mu!"arce& po!to 'rtvin moma" ili mu' ne mo'e osigurati sigurnost i "ontrolirati njegovu 'enu. Upotreba psihi#kog nasilja Jizi%"o nasilje silovatelja nije jedino "oje mo'e nanijeti bol 'rtvi. ;erbalno zlostavljanje ta"o1e mo'e biti jedna"o stravi%no. ;rije1aju.i rje%ni" "ojim se silovatelj obra.a 'rtvi naj%e!.e je poni'avaju.i. :jegove rije%i degradiraju njeno do'ivljavanje same sebe& 'enu stavljaju u ulogu se"sualnog obje"ta& li!ena je prava na osje.anja& poni'ena. Ta"o1er silovatelji nerjet"o napadaju na 'rtvin socijalni ugled to"om verbalnog zlostavljanja i zastra!ivanja. Silovanje kao neprijavljen zlo#in =rojni su razlozi zbog "oji ve.ina silovanja ostaje neprijavljena. Iesto se 'rtve boje napada%a i poslije silovanja. ?avlja se stra da .e porodica& prijatelji& zajednica& te mediji saznati o silovanju. $od 'rtava se ta"o1e javlja stra da im se ne.e vjerovati. 9rtve silovanja se boje osude od strane najbli'i i dru!tva& boje se osje.aja srama. ;jeruje se da o"o polovica 'ena "oje su bile silovane nisu ni"ada o tome pri%ali sa svojim prijateljima ili %lanovima porodice. )odaci govore da samo jedna od pedeset 'ena "oje su silovane prijavi zlo%in organima vlasti. to se ti%e mu!"araca "oji su silovani& vjeruje se da je "od nji jo! ve.i broj neprijavljeni slu%ajeva. Se"sualna orjentacija 'rtve ta"o1e mo'e utjecati na to da li .e ona prijaviti silovanje ili ne. )ora'avaju.i su podaci "oji govore da je najve.i broj neprijavljeni silovanja se desio to"om djetinjstva. +ta nakon silovanja, ?edan od brojni razloga zbog "oji postoji ogroman broj neprijavljani silovanja je i zbog postup"a "oji slijedi na"on prijave istog. :a"on !to se 'rtva odlu%i prijaviti zlo%in& institucije sa "ojima .e do.i u "onta"t su policija& bolnica i sud. )olicajac "oji odgovara na pozive u stanici vjerovatno ima malo ili nimalo obu"e vezane za slu%ajeve silovanja. $asnije& slu%aj biva proslje1en dete"tivu "oji radi sa svim vrstama napada. :aj%e!.e se ispitivanje 'rtve u policiji fo"usira na to da je 'rtva sama dovela 44

do napada njenom odje.om& pona!anjem& silovana je jer je sama oti!la u "afi.& a u obzir se uzima i 'rtvino se"sualno is"ustvo u pro!losti. @spitivanje ne"ad poprima "rivi obli"& dovode.i 'rtvu u "rajnje nezavidnu poziciju& a ne"ad ide do te mjere da %itav proces ispitivanja 'rtve mo'e izgledati "ao su1enje& ali ne stvarnom po%initelju zlo%ina& nego samoj 'rtvi. U s"orije vrijeme& ne"e zemlje oformljavaju timove "oji vode is"lju%ivo slu%ajeve silovanja& u "ojima su policajci obu%avani da rade sa 'rtvama silovanja. 9rtva silovanja mora dobiti medicins"u pomo.. $ada 'rtva silovanja do1e u bolnicu& medicins"i radnici imaju dvostru"u odgovornost. :aime& moraju obezbijediti 'rtvi svu potrebnu pomo. i njegu& a istovremeno moraju obezbijediti do"aze potrebne policiji "a"o bi se moglo do"azati da je do!lo do silovanja. 9rtva silovanja se ne bi trebala prati prije odlas"a u bolnicu "a"o bi se sa%uvali eventualni do"azi zlo%ina. 0o"tori "oji rade u itnoj pomo.i& gdje se naj%e!.e pojavljuju 'rtve silovanja& ne"ad ne reaguju na odgovaraju.i na%in& !to dodatno ote'ava situaciju sa "ojom se suo%ava 'rtva. 9ena mo'e prijaviti silovanje policiji& ali mo'e izabrati da ne podigne optu'nicu. <"o odlu%i da podigne optu'nicu protiv silovatelja& %esto 'rtva mo'e osje.ati& da je ona& a ne silovatelj& na su1enju. Sa ne"oli"o izuzeta"a& izjave 'rtava opisuju nji ovo is"ustvo na sudu "ao neprijatno i te!"o. E ocionalne potrebe rtava silovanja Clavno je pitanje "a"o pomo.i 'rtvama silovanja da se izbore sa svojom traumom "oju su is"usile. 0o"tori mogu tretirati fizi%"e rane& do" su emocionalni o'iljci manje vidljivi& ali te'i za izlije%iti. )si olo!"a trauma izazvana silovanjem mo'e biti te!"a i duga. =udu.i da ljudi na stres reaguju na razli%ite na%ine& nije mogu.e ta%no predvidjeti "a"o .e se silovana osoba osje.ati& ali postoje ne"e uobi%ajene rea"cije "oje manifestuju 'rtve silovanja. :eposredno na"on silovanja& ve.ina 'rtava je u stanju !o"a. 9rtve mogu biti fizi%"i povrije1ene& ali sve su se na!le u situaciji opasnoj po 'ivot i treba.e im ne"o vrijeme da se oporave. 9ene mogu razli%ito reagirati na silovanje& ne"e mogu reagovati "roz isteriju do" druge mogu prolaziti "roz stanje poricanja i %initi se mirnim. >"olnosti pod "ojim se odigralo silovanje mogu varirati& ali sve 'rtve osje.aju "ao posljedicu dozu stra a& "rivnje& stida i 42

gnjeva. >ve emocije ne.e izbiti na povr!inu istovremeno& ali .e dugo vremena imati efe"ta na 'ivot 'ene. ;a'no je da svi "oji su u "onta"tu sa 'rtvom& posebno najbli'i razumiju "roz !ta ona prolazi i da je pru'aju podr!"u 'rtvi to"om brojni "riza. Stra pro'ima sve aspe"te 'rtvina 'ivota& utje%u.i na sva"odnevne odlu"e. 9ene mogu pro'ivljavati osje.aj "rivice& pitaju.i se za!to su ba! one 9FT;E& mogu po%eti sumnjati u to da su same "rive za to !to im se dogodilo. Ta"o1e je prisutan osje.aj srama zbog toga !ta drugi ljudi misle o njoj& zbog %ega 'ene mogu izbjegavati se"sualne odnose i veze odre1eno vrijeme na"on silovanja. :aposljet"u javlja se osje.aj gnjeva& ljutnje "oja mo'e imati brojne forme& ali se me1u psi olozima smatra da je to emocija "oja mo'e imati veli"og utjecaja na uspje!an oporava" na"on silovanja. U ovoj fazi& 'rtva silovanja 'eli uzvratiti udarac i dovesti 'ivot ponovo u red. Me1utim& postoji mogu.nost da se ovaj gnjev proje"tuje na druge ljude "oji nisu u"lju%eni u silovanje. Mu!"arci ta"o1e reaguju razli%ito na silovanje 'ene "oja im je blis"a. :e"ima je odurna pomisao na silovanje i gadi im se pomisao na to& do" drugi mogu pro'ivjeti osje.aj gnjeva i tra'iti osvetu. :e"i mu!"arci reaguju na silovanje do'ivljavaju.i ga "ao drugi se"sualni doga1aj& ne vide razloga da se di'e toli"a bu"a o"o toga. -aklju#ak 0anas je op.epri va.eno stajali!te da je s"oro sva"a 'ena potencijalna 'rtva poznatog ili nepoznatog silovatelja& jer upravo 3,H silovanja za 'rtve ima 'ene. Iinjenica da je silovanje i dalje prisutno u 'ivotima ljudi !irom svijeta& upr"os naporima miliona ljudi da stave ta%"u na taj problem& svjedo%i da nema jednostavni odgovora vezani za silovanje& niti jednostavni obja!njenja. ?edan od mogu.i razloga za to je da ve.ina ljudi ne zna mnogo o tome za!to ljudi imaju 'elje& emocija i vrijednosti "oje imaju& u"lju%uju.i one "oje uzro"uju silovanje. >vo proizilazi iz nedostat"a razumjevanja evolucijs"i promjena "oje su od %ovje"a stvorile ovo !to je on danas. 0alje& ovaj nedostata" razumijevanja je ozbiljno ograni%io znanje ljudi o neposrednim uzrocima silovanja& !to je ograni%ilo sposobnost ljudi da promijene pona!anje. Iinjenice govore za sebe. 2(H 'ena je poznavao svog napada%a& tj. silovatelja 2,H 'ena je bilo silovano od strane nji ovi mu'eva& partnera ili na ljubavnim sastancima. 3,H

4#

'rtava silovanja ne prijave svoje napada vlastima. @ pored ovoga& brojna pitanja "oja se odnose na silovanje i dalje ostaju neodgovorena. 7a!to su uglavnom mu!"arci silovatelji& a 'ene 'rtve silovanja6 7a!to je silovanje prisutno u svim "ulturama6 $a"o staviti ta%"u na problem silovanja6 Mo'e li silovanje biti sprije%eno6 7a!to je silovanje %e!.e u ne"im situacijama& nego u ne"im drugim6 0odatna ote'avaju.a o"olnost za 'ene "oje 'ive u na!em dru!tvu& je prisustvo dvostru"i moralni standarda. Se"sualna sloboda 'ena ne mora nu'no biti pozitivna. U situacijama "ada 'ena !eta ulicom "asno sama& "ada ode u dis"o "lub sa namjerom da se opusti& provede& "ada stopira& u svim ovim& i sli%nim& situacijama 'ena se mo'e smatrati *la"om+ metom. )ora'avaju.a %injenica je da 'ena mo'e %itav dan govoriti *ne+ svom napada%u& ali a"o se na1e u "ompromitiraju.oj situaciji& o"olina joj ne.e vjerovati. @zgleda da silovatelji danas ubiru najbolje od oba svijeta D sa jedne strane imamo 'ene "oje vi!e ris"iraju& i dru!tvo "oje tim istim 'enama poru%uje da su zbog svog pona!anja 7<S8U9@8E sve !to dobiju.

KKK.=esplatniSeminars"iFadovi.com

4(