Вы находитесь на странице: 1из 80

I - PRETHODNI POSTUPAK 1.

POJAM, ZADATAK I OBILJEJA PRETHODNOG POSTUPKA Svrha prethodnog postupka je prikupljanje dokaza o vjerovatnom krivinom djelu i njegovom uiniocu kako bi se u odnosu na potonjeg moglo odluiti hoe li biti podvrgnut sudjenju ili e se postupak protiv njega obustaviti. Sadrina istrage definisana je u zakonu kao obuhvatanje aktivnosti preduzetih od strane tuioca ili ovlaenog slubenog lica u skladu sa ovim zakonom, ukljuujuci prikupljanje i uvanje izjava i dokaza. Zajedno sa postupkom optuivanja, istraga ulazi u stadijum prethodnog postupka koji je neophodan za stadijum glavnog postupka. U njoj sudija za prethodno sasluanje vri prethodnu ocjenu zahtjeva tuioca, iznijetog u optunici, da se optueni izvede pred sud. U odnosu na glavni, u prethodnom postupku ne mogu se u potpunosti sprovesti naela javnosti, usmenosti i kontradiktornosti. Potpunim sprovodjenjem ovih naela prethodni postupak bi izgubio svoj karakter i, umjesto dva stadijuma postupka, prethodnog i glavnog, dobila bi se dva glavna stadijuma, bez prethodnog. Prethodni postupak ima funkciju pripreme sredinjeg stadijuma krivinog postupka, pa se, s obzirom na to, moe oznaiti i kao pripremni postupak. II - ISTRAGA 1. POJAM I CILJ Istraga je faza prethodnog postupka koju sprovodi tuilac protiv odredjenog lica, zbog postojanja osnova sumnje da je izvrilo krivino djelo. Izvorni nosilac ovlaenja za sprovodjenje istrage je tuilac, koji moe neposredno provoditi istragu ili pojedina ovlaenja prenijeti na ovlaena slubena lica koji rade po nalogu tuioca, odnosno pod njegovim nadzorom i rukovodjenjem. Tuilac odluuje da li e pojedine istrane radnje provesti on neposredno ili e ih povjeriti ovlaenim slubenim licima. Obim istrage odredjen je ispunjenjem cilja. Istraga treba da traje dok cilj ne bude ostvaren. Istraga se moe voditi protiv nepoznatog lica, ali i protiv vie lica alternativno za isto krivino djelo, od kojih samo jedno moe biti uinilac. Istrage nema u knvicnom postupku prema maloljetnicima, ve se sprovodi pripremni postupak. Osnovni uslov za pokretanje istrage protiv odredjenog lica je postojanje osnova sumnje da je ono uinilo krivino djelo. Radi se o obliku vjerovatnoe koji se zasniva na odredjenim okolnostima koje ukazuju na mogue postojanje krivinog djela i nekog lica kao mogueg izvrioca, odnosno o obliku sumnje koji je obiljeen niskim diferencijalnim domaajem. Podaci na kojima se ima zasnivati zakljucak o postojanju osnova sumnje u konkretnom sluaju su oni sadrani kako u prijavi, tako i u obavjetenjima prikupljenim od raznih subjekata, kao i u zapisnicima o preduzetim istranim radnjama, u sluajevima kada su one preduzete prije donoenja naredbe o sprovodjenju istrage. Propisano je da tuilac ima pravo i dunost da odmah po saznanju da je uinjeno krivino djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovodjenja istrage, pronalazenja osumnjienog, rukovodjenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlaenih slubenih lica vezanih za pronalazenje osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza. Cilj istrage je potpuno i tacno utvrdjivanje svih relevantnih injenica i okolnosti vezanih za krivino djelo i njegovog uinioca, ali i da niko nevin ne bude krivino gonjen ni osudjen. Istraga ne slui samo prikupljanju materijala za odluku o obustavi postupka ili podizanje optunice, ve i da, u sluaju podizanja optunice i iznosenja stvari na glavni pretres, olaka glavni pretres prethodno sprovedenom istragom - na taj nain to e prikupljati osnovni dokazni materijal, osloboditi glavni pretres suvisnog i nekorisnog materijala i blagovremeno provjeriti tvrdenja stranaka, koja cine glavni pretres suvisnim i obezbijediti prisustvo optuenog u postupku. U istrazi se prikupljaju samo oni dokazi koji su potrebni da bi se mogla donijeti odluka da li e se obustaviti postupak ili podii optunica.

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

2. PRIJAVLJIVANJE KRIVINOG DJELA Za otkrivanje (pronalaenje) i utvrdjivanje krivinih djela primarno ex lege i fakticki odgovorna su ovlaena slubena lica. Ona su duna da samostalno i aktivno djeluju na pravovremenom saznanju za krivine dogadaje, odnosno krivina djela i njihove uinioce (otkrivanje ad rem i ad personam). 2.1. Pojam, sutina i znaaj prijave Otkrivanje krivinog djela obavlja se najee putem prijave, a izuzetno i glasom o tome da je uinjeno krivino djelo, ako glas dopre do tuioca. Kao krivinoprocesni akt, prijava otkriva da je izvreno krivino djelo i o tome obavjetava nadlenog tuioca. Poseban znaaj u sastavljanju, odnosno prijemu prijava i njihovom dostavljanju tuiocu, imaju policijski organi. Prijava je krivinoprocesni akt kojim fiziko ili pravno lice obavjetava nadlenog tuioca o tome da je izvreno krivino djelo i pri tome ukazuje (ili bez toga) i na odredjeno lice kao eventualnog izvrioca tog krivinog djela. Ona je pisano ili usmeno obavjetenje o izvrenom krivinom djelu, upueno tuiocu neposredno ili posredno. Prijava je najvaniji nain saznanja o izvrenom krivinom djelu i njegovom uiniocu. Prema tome ko ih podnosi, prijave mogu biti slubene i privatne. Slubena prijava je akt kojim slubeno i odgovorno lice u organima vlasti, preduzeima i ustanovama obavjetavaju tuioca o krivinom djelu, o kome su oni obavijeteni ili za koje saznaju na koji drugi nain. Slubene prijave - najee podnose policijski organi, ija je osnovna aktivnost na planu spreavanja i suzbijanja kriminaliteta upravo otkrivanje i prijavljivanje krivinih djela i njihovih uinilaca, te je, kao takva, i posebno razradjena i odnosi se na sva ovlaena slubena lica. Prijavu ovlaeno slubeno lice podnosi ili prosljedjuje tuiocu, to zavisi od izvora, odnosno saznanja za krivino djelo. Podnosei prijavu, slubeno ili odgovorno lice e preduzeti mjere da bi se sauvali tragovi krivinog djela. Pored toga, zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staraoci, usvojioci i druga lica koja su ovlaena ili duna da pruaju zatitu i pomo maloljetnim licima, a koja saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetno lice rtva seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, duna su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaeno slubeno lice ili tuioca. Privatna prijava je akt kojim pojedini gradjanin ili pravno lice obavjetava tuioca (neposredno ili preko drugih zakonom odredjenih dravnih organa) o krivinom djelu. Privatna prijava moe potei od svakog lica i od gradjana koji prijavljuju krivina djela ne trai se bilo kakva pravna i procesna sposobnost, jer je ovo prijavljivanje u drutvenom interesu. Gradjanin, pored toga to ima pravo da prijavi krivino djelo, ima i obavezu i dunost prijavljivanja izvrenog krivinog djela za svakog, i to kada i samo neprijavljivanje krivinog djela predstavlja krivino djelo. Od ovog pravila postoji izuzetak koji se odnosi na ona lica koja ne podlijeu obavezi prijavljivanja krivinog djela, a to su: (1) lice kojem je uinilac brani partner, (2) lice koje zivi s njim u vanbranoj zajednici, (3) srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik i njihov bracni partner ili (4) lice s kojim zive u vanbracnoj zajednici ili koje je branilac, (5) Ljekar ili vjerski ispovjednik uinioca. Zakonodavac je predvidio i posebnu situaciju koja se odnosi na lica koja su optuena od strane Medjunarodnog krivinog suda. U ovoj situaciji potrebno je, kao preduslov za prijavljivanje, da se zna za optunicu Medjunarodnog krivinog suda i kretanje ili mjesto gdje se nalazi optueni, ako blagovremeni pronalazak tog lica zavisi od takve prijave. Posmatrano sa aspekta obaveznosti prijavljivanja krivinog djela, prijave mogu biti obavezne i fakultativne (dobrovoljne). Obaveza prijavljivanja krivinih djela propisana je, prije svega, za slubena i odgovorna lica u svim organima vlasti, javnim preduzeima i ustanovama koja su duna da prijave krivina djela o kojima su obavijetena ili za koja saznaju na koji drugi nain. Ovi subjekti, prema tome, ne mogu cijeniti hoe li prijaviti krivino djelo, ve im je to zakonska obaveza. Slino obavezi navedenih lica, zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staraoci, usvojioci i druga lica imaju obavezu da o sumnji da je maloljetno lice rtva seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja - obavijeste ovlaeno slubeno lice ili tuioca. U zakonu, medjutim, nije izriito predvidjena sankcija za nepodnoenje obavezne prijave, s tim da gradjani imaju obavezu prijavljivanja krivinih djela samo u 2

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

sluaju izvrenja cnih djela za koja je propisana teza kazna, jer neprijavljivanjem ovih krivinih djela cine i sami krivino djelo. Prema nainu podnoenja, prijava moe biti u pisanoj formi ili usmena. U sluaju kada se prijava podnosi usmeno, prijavilac e se upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. O usmenoj prijavi obavezno se sastavlja zapisnik koji potpisuje podnosilac prijave, a ako je prijava saoptena telefonom - sainie se slubena zabiljeka. Podnesena pismena krivina prijava moe biti potpisana ili anonimna. Potpisivanje prijave lanim imenom nije krivino djelo falsifikata, jer se prijava ne smatra ispravom u smislu odredaba KZBiH, niti dokazom u smislu odredaba istog zakona. Anonimne prijave mogu nastati iz raznih razloga (strah podnosioca da se ne izlozi eventualnoj opasnosti, prezir sredine u kojoj zivi i sl.). Na kraju, sadrina prijave moe biti lana ili istinita, odnosno potpuna, djelimino potpuna ili nepotpuna, to zavisi od podataka o krivinom djelu i uiniocu, kao i od podnesenih dokaza. Znaaj prijave uslovljen je kvalitetom njene sadrine. 2.2. Sadrina prijave Zakon o krivinom postupku, kao i zakoni i drugi propisi iz oblasti funkcionisanja ovlaenih slubenih lica ne sadre izriite odredbe o sadrini prijave, osim djelimino kada je rije o izvjetaju ovlaenih slubenih lica. Po mogunosti, svaka prijava trebalo bi da sadri: (1) line podatke o prijaviocu, osim ako bi navodjenje ovih podataka bilo tetno za njega; (2) podatke o krivinom djelu, koji obuhvataju injenini opis krivinog djela u pogledu naina, mjesta, vremena i sredstava izvrenja teventualno motiv; (3) to detaljniji opis mjesta dogadaja i situacije na njemu; (4) opis corpora delicti; (5) ko ili ta je napadnuto; (6) da li je prijavilac izvrio promjene na mjestu dogadaja (gdje, kako i zasto); (7) podatke o prijavljenom licu, koji obuhvataju line podatke, i to: ime i prezime, ime roditelja, mjesto rodenja, prebivalite ili boraviste, bracno i porodicno stanje, zanimanje i zaposlenost u momentu izvrenja krivinog djela, socijalno porijeklo, zavrenu skolu, imovinsko stanje, da li je pri izvrenju djela bio pod uticajem alkohola ili opojne droge i kako je to utvrdjeno, kao i druge injenice iz zivota prijavljenog i njegova svojstva (povratnik, itd); (8) vrijeme saznanja za krivini dogadaj ili djelo; (9) podatke o oteenom, vrste posljedica i uzroke tete; (10) saznanja koja su svojom djelatnou i aktivnoscu pribavila ovlaena slubena lica; (11) podatke o licima koja mogu potvrditi navode u prijavi itd. Ukoliko je uinilac poznat, unose se podaci kojima prijavilac raspolae. U prijavi e se, po potrebi, navesti i koje mjere i radnje ovlaeno slubeno lice namjerava da preduzme poslije podnoenja prijave. 2.3. Prijava ovlaenog slubenog lica Prijave ovlaenog slubenog lica mogu biti razliite s obzirom na izvore saznanja za krivino djelo i uinioca. Radi se o prijavama koje rezultiraju iz neposredne i vlastite aktivnosti ovlaenih slubenih lica i o prijavama drugih subjekata koje su u pismenom ili usmenom obliku dostavljene ovlaenim slubenim licima a) Prijava koju ovlaena slubena lica podnose na osnovu soptvene aktivnosti. Cilj preduzetih radnji je da se pronadje uinilac krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i obezbijede tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokaz, kao i da se prikupe i sve informacije koje bi mogle biti od koristi u krivinom postupku. Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, ovlaena slubena lica sastavljaju izvjetaj i podnose ga nadlenom tuiocu. Ako je prijava ranije dostavljena, a sazna se za nove injenice i dokaze ili tragove krivinog djela, onda se dostavlja poseban izvjetaj, kao dopuna prethodnog izvjetaja. Ukoliko je uinilac krivinog djela nepoznat, ovlaeno slubeno lice podnosi prijavu protiv nepoznatog uinioca i istovremeno nastavlja sa preduzimanjem odgovarajuih potranih radnji radi otkrivanja uinioca. Zakon propisuje da se izvjetaj ovlaenog slubenog lica temelji na prikupljenim izjavama i dokazima. 3

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

b) Prijave podnesene od drugih subjekata koje ovlaena slubena lica prosljedjuju tuiocu. Gradjani imaju pravo prijaviti izvrenje krivinog djela. Prijava se podnosi nadlenom tuiocu, a izuzetno sudu i ovlaenim slubenim licima. U praksi gradjani najee prijavljuju krivina djela ovlaenim slubenim licima. Ako je prijava podnesena nenadlenom sudu ili tuilastvu ili ovlaenom slubenom licu, oni e tu prijavu primiti i odmah (znai bez odlaganja) je dostaviti nadlenom tuiocu. c) Angaovanje ovlaenih slubenih lica po podnesenim krivinim prijavama. Poslije podnoenja ili prosljedivanja prijave tuiocu, postupanje ovlaenih slubenih lica je razliito i ne moe se unaprijed precizno odrediti, s obzirom na to da zavisi od raznih okolnosti vezanih za svaki konkretan sluaj. To postupanje zavisi i od stava tuioca, mada je i objektivno uslovljeno sadrinom i kvalitetom prijave. Poslije podnoenja prijave, ovlaena slubena lica gube pravo njenog povlaenja, pa sva daljnja postupanja ovih lica po prijavljenom krivinom djelu usmjerava tuilac. S tim u vezi, ovlaena slubena lica obavezna su da odmah obavijeste tuioca o svakoj radnji koju preduzimaju. d) Poseban izvjetaj kao dopuna prijave. Ako ovlaeno slubeno lice poslije podnesene prijave, sazna za nove injenice, dokaze ili tragove krivinog djela, duno je prikupljati potrebna obavjetenja i izvjetaj o tome kao dopunu prethodnog izvjetaja odmah predati tuiocu. Dopuna prijave obavezna je u sluaj u kada je uinilac bio nepoznat u momentu podnoenja, pa je naknadnom aktivnou otkriven, odnosno krivino djelo rasvijetljeno. 2.4. Postupak podnoenja prijave Prijava se podnosi nadlenom tuiocu, tj. tuiocu koji je nadlean da preduzme krivino gonjenje za odredjeno krivino djelo. Ukoliko je prijava podneena nenadlenom tuiocu, sudu ili ovlaenom slubenom licu, ovi organi e primiti prijavu i odmah je dostaviti nadlenom tuiocu. 2.5. Procesno dejstvo prijave Prijava je prvi izvor saznanja o mogunosti postojanja krivinog djela. Prijava, po prirodi stvari, treba biti opisni odraz krivinog djela koje se prijavljuje. Ona je i osnov i povod za pokretanje krivinog progona. Prijavom se ne dokazuje postojanje krivinog djela i njegovog uinioca, nego se upozorava na njih. Drugim rijeima, prijava ne moe sluiti kao dokaz u krivinom postupku. Prijavom se tuilac obavjetava da je izvreno krivino djelo, kao i o eventualnom njegovom izvriocu. Prijava ne obavezuje tuioca na pokretanje krivinog postupka. 2.6. Drugi naini saznanja tuioca za krivino djelo Krivino gonjenje moe se preduzeti i bez prijave. O krivinom djelu tuilac moe da sazna i na druge naine (neposrednim opaanjem ili posrednim putem, tj. posredstvom glasa o izvrenom krivinom djelu) i tada je duan da postupi isto kao da je primio prijavu. Obaveza preduzimanja krivinog gonjenja u takvim sluajevima posljedica je principa legaliteta krivinog gonjenja, koji obavezuje tuioca na preduzimanje krivinog gonjenja bez obzira na nain na koji je saznao za izvreno krivino djelo. Neposredno saznanje tuioca o krivinom djelu postoji ako tuilac neposredno zapazi radnju koja predstavlja krivino djelo (npr. krivina djela izvrena na glavnom pretresu u njegovom prisustvu) ili sazna za krivino djelo u toku pretresa po nekom drugom krivinom djelu (krivino djelo otkriveno na glavnom pretresu), preko napisa ili oglasa u novinama, prilikom prisustvovanja javnim skupovima itd. 3. SPROVODJENJE ISTRAGE Istraga se pokree naredbom tuioca o sprovodjenju istrage. Naredba za sprovodjenje istrage se donosi na osnovu postojanja osnova sumnje da je izvreno krivino djelo, to predstavlja materijalni uslov za sprovodjenje istrage. Osnovi sumnje se opisuju kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na odredjenim okolnostima i koji ukazuje na mogunost postojanja krivinog djela i nekog lica kao mogueg izvrioca. Izvori saznanja o postojanju osnova sumnje o uinjenom krivinom djelu su svi oni koje predvidja zakon.

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Mada zakon izriito ne propisuje obavezu tuioca o obavjetavanju osumnjienog o donoenju naredbe o sprovodjenju istrage, osumnjieni bi trebao biti obavijeten o toj naredbi osim ako bi to moglo dovesti u opasnost cilj istrage. Protiv naredbe tuioca o sprovodjenju istrage nije doputena alba. Zakon predvidja jo jednu mogunost za pokretanje istrage. To e biti sluaj kad postoji rjeenje suda o ponavljanju krivinog postupka kojim se krivini predmet vraa u stanje istrage. Takodje, za sprovodjenje istrage potrebno je i da ne postoje zakonski osnovi koji iskljuuju sprovodjenje istrage, kao to je sluaj sa licima koja uzivaju pravo imuniteta i na koja se primjenjuju odredbe medjunarodnog prava, kao i lica za ije je gonjenje potrebno pribaviti prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa. O sprovodjenju istrage donosi se naredba, koja predstavlja formalni uslov za njeno sprovodjenje, i ona sadri sljedee obavezne elemente: (1) podatke o uiniocu krivinog djela ukoliko su poznati, (2) opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela, (3) zakonski naziv Krivinog djela, (4) okolnosti koje potvrduju osnove sumnje za sprovodjenje istrage i (5) postojee dokaze. U naredbi e tuilac navesti koje okolnosti treba istraiti i koje istrane radnje treba preduzeti. Danom donoenja naredbe poinje tei zakonom propisani rok koji je dat tuiocu za sprovodjenje istrage. Sadraj istrage odredjen je tako da u toku njenog sprovodjenja tuilac moe preduzeti sve istrane radnje, ukljuujuci ispitivanje osumnjienog i sasluanje oteenog i svjedoka, vrenje uvidjaja i rekonstrukcije dogadaja, preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeduju sigurnost svjedoka i informacija i naredjivanje potrebnih vjetaenja. Tuilac je ovlaen preduzimati sve istrane radnje, odnosno radnje dokazivanja propisane zakonom, s tim to u sluajevima kada je to propisano zakonom, prije preduzimanja nekih od tih radnji, mora prethodno pribaviti naredbu sudije za prethodni postupak. O preduzetim istranim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu sa zakonom. Tuilac ima pravo i da ne donese naredbu o sprovodjenju istrage, ukoliko ocijeni da prikupljena saznanja i dokazi o krivinom djelu i/ili uiniocu ne predstavljaju potreban osnov za sprovodjenje istrage. Tuilac nee narediti sprovodjenje istrage ako je: (1) iz prijave i pratecih spisa ocigledno da prijavljeno djelo nije krivino djelo, (2) ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice uinilo krivino djelo, (3) ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. O nesprovodjenju istrage tuilac donosi naredbu, i to u pisanoj formi, o emu obavjetava oteenog i podnosioca prijave u roku od tri dana od dana donoenja naredbe o nesprovodjenju istrage. Podnosilac prijave i oteeni imaju pravo da uloze pritubu uredu tuioca u roku od osam dana. Poseban sluaj kad tuilac nee narediti sprovodjenje istrage jeste kod primjene medjunarodnog prava za lica sa imunitetom, kao i kad je zakonom propisano da se za odredjena lica krivino gonjenje moe preduzeti samo po odobrenju nadlenog dravnog organa. Bez ovog odobrenja tuilac ne moe pokrenuti istragu, niti podii optunicu.. 4. NADZOR TUIOCA NAD RADOM OVLAENIH SLUBENIH LICA Materijalni uslov da bi ovlaena slubena lica vrila odredjene radnje jeste da postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo, pri emu su mogue dvije situacije: prva, ako je u pitanju krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina i druga, ako se radi o krivinom djelu s propisanom kaznom zatvora do pet godina. Poseban formalni uslov za preduzimanje tih radnji od strane ovlaenih slubenih lica ne postoji, ve se radi o faktickom vrenju odredjenih radnji, ali postoje izvjesni formalni aspekti koji se odnose na dunost obavjetavanja o tome tuioca i omoguavanja da on vri nadzor nad radom ovlaenih slubenih lica. Rukovodjenje istragom podrazumijeva da tuilac moe odredjene istrane radnje obaviti neposredno, a druge povjeriti ovlaenim slubenim licima. 4.1. Krivina djela s propisanom kaznom zatvora preko pet godina Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovlaeno slubeno lice je nuno odmah obavijestiti tuioca i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere koje se odnose na lica ili dokaze. Na lica se odnose mjere da se pronadje uinilac krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika. 5

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

U pogledu dokaza mogu se preduzeti mjere da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi, te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku. Ovlaeno slubeno lice je obavezno prikupljati dokaze koji idu i u korist i na tetu osumnjienog. Kada postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo zaprijeeno kaznom zatvora preko pet godina, ovlaeno slubeno lice duno je u sluaju opasnosti od odlaganja preduzeti neophodne radnje da se pronadje uinilac krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i sacuvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi, te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku. 4.2. Krivina djela s propisanom kaznom zatvora do pet godina Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovlaeno slubeno lice je duno obavijestiti tuioca o svim raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzelo, i to najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivino djelo uinjeno. Raunanje roka od sedam dana treba da otpone od trenutka izvrenja krivinog djela, odnosno od trenutka kad se dolo do saznanja da je krivino djelo uinjeno, a koja saznanja je registrovalo ovlaeno slubeno lice. 5. RADNJE KOJE PREDUZIMA OVLAENO SLUBENO LICE Ovlaeno slubeno lice moe obavljati raznovrsne radnje u cilju ostvarenja cilja istrage. U cilju pronalaska uinioca krivinog djela, spreavanja skrivanja ili bjekstva osumnjienog, pronalaska tragova i predmeta koji mogu posluiti kao dokazi, kao i prikupljanja potrebnih informacija, ovlaeno slubeno lice moe: (1) prikupljati potrebne izjave od lica; (2) izvriti potreban pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga; (3) ograniiti kretanje na odredjenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odredjena radnja; (4) preduzeti potrebne mjere u vezi s utvrdjivanjem identiteta lica i predmeta; (5) raspisati potragu za licem i stvarima za kojima se traga; (6) u prisustvu odgovornog lica pretraiti odredjene objekte i prostorije dravnih organa, javnih preduzea i ustanova i obaviti uvid u odredjenu njihovu dokumentaciju, (7) preduzeti druge potrebne mjere i radnje. Pored toga, ovlaeno slubeno lice ima mogunost preduzimanja i drugih radnji koje se svode na poseban oblik lienja slobode (zadravanje na mjestu izvrenja krivinog djela), kao i radnji koje spadaju u nadlenost prvenstveno tuioca, ali ih, pod zakonom utvrdjenim uslovima, moe sprovesti i ovlaeno slubeno lice (uvidjaj i vjetaenje, osim obdukcije i ekshumacije). Ovlaeno slubeno lice ima pravo da zadrzi do est asova lica zateena na mjestu izvrenja krivinog djela radi prikupljanja obavjetenja - ako ta lica mogu dati obavjetenja vana za krivini postupak, moe izvriti fotografisanje, uzimati otiske prstiju tih lica i sl. U pogledu optih radnji dokazivanja - pretresanja stana, prostorija i lica i privremenog oduzimanja predmeta i imovine ovlaeno slubeno lice moe staviti sudu prijedlog za izdavanje naredbe za izvodjenje ovih radnji uz odobrenje tuioca, ukoliko ocijeni da su ove radnje neophodne radi dokazivanja injenica u istrazi. Radi obezbjedjenja prisustva osumnjienog u toku svoje istrage, ovlaeno slubeno lice takodje moe zadrzati osumnjienog do 24 sata - ako ocijeni da postoji osnov sumnje da je to lice uinilo krivino djelo. O injenicama i okolnostima koje su utvrdjene pri preduzimanju pojedinih radnji, kao i o predmetima koji su pronadjeni ili oduzeti, sastavice se zapisnik ili slubena zabiljeska. Kad je to mogue, izjave od gradjana treba uzimati u formi zapisnika, to je i obaveza. Pisanu zabiljesku potpisuje samo ovlaeno slubeno lice, a zapisnik - gradjanin koji je daje i ovlaeno slubeno lice. 5.1. Uzimanje izjava (?) Pod pojmom "uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza" treba podrazumijevati sva saznanja do kojih su ovlaena slubena lica dola na osnovu svoje operativne djelatnosti. Tim je pojmom obuhvaeno kako otkrivanje i obezbjedjenje dokaza, tako i njihovo izvodjenje u neformalnom, dakle, spoznajnom, kriminalistickom smislu, te u formalnom procesnom smislu. 6

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Ovlaeno slubeno lice ima pravo i dunost da razgovara sa gradjanima - da bi od njih dobilo podatke o krivinom djelu i uiniocu. Lice koje se odazove pozivu, nije duno dati bilo kakvu izjavu, niti je duno odgovarati na pitanja postavljena od strane ovlaenog slubenog lica, osim davanja svojih linih podataka, o emu e ga ovlaeno slubeno lice pouiti. Kad neko lice pristane na davanje izjave, zapisnici sa prikupljenim izjavama mogu se koristiti kao dokazi u krivinom postupku. Ne dolazi u obzir da osumnjieni prethodno daje iskaz, a onda se iskaz unese u zapisnik u prisustvu branioca. O preduzetim mjerama i radnjama, kao i o prikupljenim izjavama i dokazima, ovlaeno slubeno lice sastavlja izvjetaj koji dostavlja tuiocu. Izvjetaj moe da sadri pravnu kvalifikaciju krivinog djela, ali mora da obuhvati injenini opis, sa navodjenjem prikupljenih izjava i dokaza, i to kako onih koji idu na teret osumnjienom, tako i onih koji idu u njegovu korist. Uz izvjetaj se dostavljaju i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjetaji, spisi o preduzetim radnjama i mjerama, slubene zabiljeske, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjeno vodjenje postupka. Ako ovlaeno slubeno lice, poslije podnoenja izvjetaja, sazna za nove injenice, dokaze ili tragove krivinog djela, duno je prikupiti potrebna obavjetenja i izvjetaj o tome, kao dopunu prethodnog izvjetaja, odmah dostaviti tuiocu. Tuilac moe da prikuplja obavjetenja i od lica koja se nalaze u pritvoru. Razgovor se moe voditi radi otkrivanja drugih krivinih djela istog lica, njegovih sauesnika ili krivinih djela drugih uinilaca, to podlijee prethodnom odobrenju suda. Ukoliko postoje razlozi za pozivanje nekog lica iz pritvora, tuilac e se zahtjevom obratiti sudu. 5.2. Druge mjere i radnje ovlaenih slubenih lica (?) Ovlaeno slubeno lice moe vriti i potrebne preglede prevoznih sredstava, putnika i prtljage. Pod prevoznim sredstvima se podrazumijevaju sva sredstva koja mogu posluiti za prevoz ljudi i stvari, i to bez obzira na osnovnu namjenu. U pregled prevoznih sredstava, lica i prtljaga, spadaju svi postupci kontrole prostora u vozilu za koje nije potrebno primijeniti nikakvu posebnu tehniku, pa u takvom sluaju ovlaenim slubenim licima nije potrebno posebno odobrenje suda. Pregled prevoznog sredstva i prtljaga obuhvata samo pregled onih dijelova vozila (prtljaga) koji su vizuelno dostupni licu koje vri pregled, dok svako daljnje pretraivanje, posebno u sluaju otvaranja pritvorenih prostora (prtljaznika i prtljaga), predstavlja dublje zadiranje u privatnost lica ije se vozilo pretresa, zbog cega je takvu radnju mogue valjano provesti samo u zakonom propisanoj formi, tj. kao istranu radnju pretresa. Pregled iskljuuje otvaranje i pretraivanje unutranjih dijelova vozila i prtljaga, kontrolu sadraja dzepova. Cilj pregleda je pronalazenje injenica znaajnih za krivini postupak, pri emu je ovlaeno slubeno lice ogranieno na vlastita ula. Kod pregleda lica ne smiju se skidati proteze unutar tijela (npr. zubalo) ili proteze tjelesnih udova ili dijelova tijela. Ne smije se nikako upotrijebiti sredstvo istrane tehnike koje moe ugroziti ili otetiti zdravlje lica, s obzirom na posebne okolnosti (primjera radi, ugradjen stimulator rada srca). Ovaj pregled treba razlikovati od pretresanja stana, prostorija i lica (kao radnje dokazivanja). Kad se ustanovi da se pregledom ne moe u potpunosti ostvariti razlog preduzimanja pregleda, tj. pronalaenje tragova krivinog djela i drugih dokaza, ovlaeno slubeno lice e izvriti pretresanje bez naredbe. Ako je to mogue, ovlaeno slubeno lice e zahtijevati izdavanje naredbe od strane suda, odnosno tuioca. O izvrenom pretresu ovlaeno slubeno lice e saciniti zapisnik, a o pregledu - zapisnik ili slubenu zabiljesku. Ovlaeno slubeno lice moe ograniiti kretanje na odredjenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odredjena radnja. Ogranienje kretanja traje najkrae potrebno vrijeme, a odnosi se na neodredjeni broj lica koja se zateknu na mjestu gdje se ogranienje primjenjuje. Ovlaeno slubeno lice moe preduzimati sve potrebne mjere radi utvrdjivanja identiteta lica i predmeta, tj. ustanovljavanja svih obiljeja po kojima se ona razlikuju od svih ostalih. Pojedina individualna obiljeja po kojima se jedno lice razlikuje od drugog mogu biti anatomska (npr. otisci papilarnih linija), bioloka (npr. DNK formula) i ostala (npr. osobenost rukopisa). 7

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Radi pronalaska uinioca krivinog djela, spreavanja skrivanja i bjekstva osumnjienog ili sauesnika, kao i pronalaska stvari ovlaeno slubeno lice moe raspisati potragu za licima i stvarima za kojima se traga. Ovu potragu treba razlikovati od potjernice i objave. Potraga se moe raspisati i za drugim licima, kao to su oteeni, svjedok i druga lica, koja mogu pruziti korisna saznanja za krivini postupak. Isto tako, potraga se moe raspisati i za nestalim licima. Ovlaeno slubeno lice ima i mogunost pretraivanja odredjenih objekata i prostorija dravnih organa, javnih preduzea i ustanova, kao i mogunost uvida u odredjenu njihovu dokumentaciju. Ovo pretraivanje i uvid u dokumentaciju moraju biti preduzeti uz prisustvo odgovomog lica tog dravnog organa, odnosno javnog preduzea ili ustanove. Ova radnja se razlikuje od radnje pretresanja stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari i uvidjaja, jer je ovlaeno slubeno lice ogranieno u pretraivanju samo na one objekte, prostorije dokumentaciju za koje se vjeruje da su u vezi sa krivinim djelom. Pregled lica mjesta prua znaajnu pomo u objanjenju kriminalnog dogadaja i hvatanju uinilaca. Ovakvi tragovi esto govore o ponaanju uinioca prije i poslije izvrenog krivinog djela, omoguavaju utvrdjivanje pravca dalje aktivnosti na hvatanju osumnjienih lica, pronalaenje rtve i svjedoka. 5.3. Zadravanje na mjestu izvrenja krivinog djela (?) Zadravanje na mjestu izvrenja krivinog djela predstavlja poseban oblik kratkotrajnog ogranienja slobode od strane ovlaenog slubenog lica, i to pod uslovima propisanim zakonom. Ovlaeno slubeno lice ima pravo da lica zatecena na mjestu izvrenja krivinog djela zadrzi radi prikupljanja izjava. To obavjetavanje moe biti usmeno ili pismeno. Zadravanje na mjestu izvrenja krivinog djela, kao i mogunost da to lice moe dati obavjetenja vana za krivini postupak, predstavlja materijalni uslov za njegovo zadravanje. Ne trai se poseban formalni uslov za ovakvo zadravanje, niti se donosi bilo kakva odluka, ali je ovaj oblik ogranienja line slobode ogranien tako da ne moe trajati due od est sati. Ovlaenim slubenim licima data su i neka zakonska ovlaenja za preduzimanje mjera koje znae prinudu nad osumnjienim. To su fotografisanje i javno objavljivanje fotografije osumnjienog i daktiloskopiranje osumnjienog i drugih lica. Lice prema kome je preduzeta neka od ovih radnji ima pravo da podnese pritubu tuiocu. 5.4. Uvidjaj i vjetaenje (?) Ovlaeno slubeno lice, nakon obavjetavanja tuioca, duno je izvriti uvidjaj i odrediti potrebna vjetaenja, osim obdukcije i ekshumacije lea. Zakon ne propisuje obavezu tuioca da prisustvuje vrenju uvidjaja. Uvidjaj se preduzima kad je za utvrdjivanje neke vane injenice u postupku potrebno neposredno opaanje. Sprovodjenje uvidjaja je potrebno bez obzira na teinu i vrstu sluaja, uvijek kada se osnovano pretpostavlja da e se neposrednim opaanjem na licu mjesta i drugim radnjama u okviru uvidjaja otkriti, utvrditi i razjasniti injenice i okolnosti vane za krivini postupak. Nadlenost ovlaenih slubenih lica u odnosu na uvidjaj i vjetaenje je sekundarna i uslovljena: sekundarna jer su za te radnje primarno nadleni drugi organi (tuilac i sud), a uslovljena, jer te radnje ovlaena slubena lica mogu preduzeti samo u izuzetnim okolnostima, te nakon to o tome obavijeste tuioca. U odnosu na vjetaenje, ova nadlenost ovlaenih slubenih lica je u odredjenoj mjeri i predmetno ograniena, jer su dvije vrste vjetaenja - obdukcija i ekshumacija, apsolutno iskljuene iz nadlenosti ovlaenog slubenog lica. Ako je tuilac prisutan na licu mjesta u toku vrenja uvidjaja od strane ovlaenih slubenih lica, moe traiti da ovlaeno slubeno lice izvri odredjene radnje koje on smatra neophodnim. Ova se injenica treba konstatovati i u zapisniku o vrenju uvidjaja, pa bi takav zapisnik, pored ovlaenog slubenog lica, trebao potpisati i tuilac. Medjutim, tuilac ima pravo i mogunost da u potpunosti preuzme vrenje uvidjaja i u tom sluaju zapisnik o vrenju uvidjaja sacinjava i potpisuje tuilac. Sve radnje preduzete 8

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

tokom uvidjaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazloziti kako u zapisniku, tako i u posebnom slubenom izvestaju. 6. PREGLED, OBDUKCIJA I EKSHUMACIJA U svim sluajevima u kojima postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovana krivinim djelom ili je u vezi sa uinjenjem krivinog djela, tuilac je obavezan da naredi vrenje obdukcije. Potrebno je izvriti pregled lea od strane strunog lica ili vjetaka. Obdukcija se vri u skladu sa naelima medicinske nauke, na nain propisan odredbama zakona. Kad je le zakopan, odredjie se ekshumacija u cilju pregleda i obdukcije, o emu naredbu donosi sud, i to na zahtjev tuioca. 7. SUDSKO OBEZBJEDJENJE DOKAZA Sudsko obezbjedjenje dokaza dolazi u obzir kada je mogue ocekivati da e se pojaviti tekoe u vezi sa prisustvom svjedoka na glavnom pretresu, kao i obezbjedjenjem drugih dokaza za koje postoji vjerovatnoa da se nee moci izvesti na glavnom pretresu. Takvo izvodjenje dokaza je izuzetak u odnosu na naelo neposrednosti Sudsko obezbjedjenje dokaza je dozvoljeno u odnosu na: (1) sluanje svjedoka i (2) druge dokaze. Materijalni uslov za sasluanje svjedoka, prije glavnog pretresa, kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom pretresu, jeste da je to u interesu pravde i da postoji mogunost da svjedok nee biti dostupan sudu za vrijeme sudjenja. To bi bili sluajevi kad se radi o svjedoku za koga je, zbog zdravstvenog stanja ili pretrpljenih povreda, izgledno da nee doivjeti glavni pretres ili o svjedoku koji je strani dravljanin ije prisustvo na glavnom pretresu moe biti teko ostvarivo ili povezano sa neopravdano visokim trokovima dolaska. Postojanje ovog uslova svodi se na procjenu nadlenog organa, a to je sudija za prethodni postupak. Formalni uslov za ovakvo sasluanje svjedoka sastoji se u postojanju prijedloga stranaka ili branioca, kao i prihvatanju tog prijedloga od strane sudije za prethodni postupak koji tada donosi naredbu da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom sasluanju. To sasluanje e se sprovesti kao direktno i unakrsno, a, po potrebi, i dodatno ispitivanje svjedoka, kojem prisustvuju sudija za prethodni postupak, stranke i branilac. I pod uslovom da je izjava svjedoka pribavljena na nain koji se trai za sudsko obezbjedjenje dokaza, takva izjava se na glavnom pretresu nee koristiti automatski. Naime, prije upotrebe ove izjave, stranka, odnosno branilac koji trai da se izjava uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu, mora dokazati da je, i pored svih uloenih napora da se osigura prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. U ovom sluaju je teret dokazivanja na licu koje je prethodno predloilo njegovo sasluanje prije glavnog pretresa. Ukoliko je obezbijedjeno prisustvo svjedoka i ako svjedok prisustvuje glavnom pretresu, takva izjava se nee upotrijebiti, ve e se svjedok ispitati na nain predvidjen za ispitivanje svjedoka na glavnom pretresu. U odnosu na druge dokaze koje je potrebno obezbijediti prije glavnog pretresa, ne trae se strogo odredjeni materijalni i formalni uslovi. Potrebno je samo da stranke ili branilac smatraju da e doci do nestanka odredjenog dokaza, odnosno do nemogunosti izvodjenja takvog dokaza na glavnom pretresu, kada mogu predloiti sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju obezbjedjenja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje dokazivanja, obavijestie o tome stranke i branioca. Ako sudija za prethodni postupak odbije prijedlog za obezbjedjenje dokaza, bilo da se radi o prijedlogu za sasluanje svjedoka ili o inicijativi za obezbjedjenje drugih dokaza, donijece rjeenje protiv kojeg se moe izjaviti alba vijeu u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja (opti rok za albu). 8. ZAVRETAK ISTRAGE Istraga se moe zavriti na dva naina, to zavisi od rezultata do kojih se dolo u njenom sprovodjenju. Jedan od naina okonanja istrage je njena obustava, do koje dolazi u sluaju kada rezultati istrage ukazuju da nema mjesta optubi. 9

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Drugi nain zavretka istrage je okonanje istrage, do koje dolazi u sluaju kada rezultati sprovedenih istranih radnji ukazu da ima mjesta optubi. 8.1. Obustava istrage Pravo da obustavi istragu ima samo tuilac, koji istragu obustavlja naredbom o obustavi istrage. Naredbom tuioca istraga se obustavlja kada tuilac odluujuci o bilo kom pitanju u toku istrage, ustanovi da: Djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo. U ovom sluaju radi se o djelu koje ne sadre sve elemente i obiljeja krivinog djela, kao i o djelu u pogledu kojeg postoje razlozi koji iskljuuju protivpravnost, a koji su propisani krivinim zakonom. Postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost osumnjienog Nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo. Ovdje se radi o tome da se raspolae dokazima o tome da je krivino djelo uinjeno, ali ne postoji dovoljno dokaza da je osumnjiceni uinilac krivinog djela. To je situacija nepostojanja dokaza, razliita od situacije kad djelo nije dokazano. Da li su odredjeni dokazi dovoljni za ocjenu da li treba obustaviti istragu po ovom osnovu, fakticko je pitanje, koje se cijeni u svakom konkretnom sluaju. Djelo je obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje. Pod drugim smetnjama koje iskljuuju krivino jonjenje podrazumijevaju se smrt ili duevno oboljenje osumnjienog nakon izvrenja krivinog djela, pravosnano presudjena stvar i imunitet prema medjunarodnom pravu. O donoenju naredbe o obustavi istrage tuilac je duan obavijestiti oteenog koji ima pravo na podnoenje pritube uredu tuioca u roku od osam dana. 8.2. Okonanje istrage Tuilac okonava istragu kad nadje da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica. Da li je stanje svari u istrazi dovoljno razjasnjeno da se moe podii optunica, ocjenjuje sam tuilac. To podrazumijeva razjasnjenje o kom se krivinom djelu radi, ko je uinilac, kao i sa kojim se dokazima raspolae. Okonanje istrage zabiljezie se u spisu u formi zabiljeske. Tuilac je duan sasluati osumnjienog prije okonanja istrage i podizanja optunice, i to pod uslovom da osumnjieni ranije nije bio sasluan. Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci od donoenja naredbe o sprovodjenju istrage, kolegij tuilatva e preduzeti potrebne mjere da bi se istraga okonala. Zakon ne odredjuje koje su to potrebne mjere koje kolegij tuilastva treba da preduzme. Ako se radi o istrazi koja po svom obimu i sloenosti nije realno ni mogla da se zavri u ovom roku, kolegij tuilastva moe razmotriti, pored ostalog, mogunost angaovanja dodatnog broja tuilaca, kao i drugog strunog osoblja, i to u cilju to brzeg okonanja istrage. Ovu mogunost treba primijeniti samo onda kad je izgledno da e se preduzimanjem potrebnih mjera i radnji doi do dovoljno dokaza za podizanje optunice. III - POSTUPAK STAVLJANJA POD OPTUBU 1. UOPTE O POSTUPKU STAVLJANJA POD OPTUBU Poslije zavrene istrage, postupak pred sudom moe biti nastavljen samo na osnovu odgovarajueg optunog akta (optunice) tuioca. Postupak stavljanja pod optubu je druga faza prethodnog postupka, a sastoji se iz postupka pripreme, podizanja i upuivanja optunice sudiji za prethodno sasluanje, potvrdjivanja ili odbijanja svih ili pojedinih tacaka optunice, izjasnjenja o krivnji, poricanja ili priznanja krivnje, pregovaranja o krivnji i sporazuma o priznanju krivnje, povlaenja optunice i prethodnih prigovora. Kontrolni dio ove faze postupka uslovljen je postojanjem prethodnih prigovora optuenog ili branioca. Cilj je da se sprijei da se na glavnom pretresu pojavi neuredan optuni akt, odnosno neosnovano sudjenje optuenom. Na taj nain omoguava se nastavljanje ili obustavljanje krivinog postupka u konkretnoj krivinoj stvari. 10

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Optunica je jedini optuni akt u redovnom krivinom postupku koji priprema i u pismenoj formi podize tuilac. Procesni akti optuenja u posebnim postupcima su: optunica sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga u postupku za izdavanje kaznenog naloga obrazloeni prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje vaspitne mjere ili kazne (u postupku prema maloljetnicima) optunica sa prijedlogom da sud utvrdi da je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti (u postupku protiv neuraunljivih uinilaca) 2. POJAM OPTUNICE Optunica je u zakonskoj formi sastavljen akt tuioca kojim se omoguava odvijanje krivinog postupka pred nadlenim sudom i rjeenje krivine stvari koja je predmet postupka. Optunica je neophodna forma koja slijedi poslije zavrene istrage. Optunicom se omedava predmet sudjenja: odredjuje se lice kome treba da se sudi i djelo za koje treba da mu se sudi, tj. istorijski dogadaj koji je predmet sudjenja (stvarna osnovica optube), pored toga to tuilac precizira svoj stav i u pogledu pravne kvalifikacije djela (pravna osnovica optube. Pored toga, optunicom se optueni upoznaje sa osnovima optube, da bi sa svojim braniocem mogao pripremiti odgovarajuu odbranu. O djelu za koje se tereti, osumnjieni se upoznaje i prije podnoenja optunice (npr. ve na prvom ispitivanju), ali je to oznaavanje krivnje privremeno, na osnovu dokaza prikupljenih u tom postupku. 3. PODIZANJE OPTUNICE I SADRINA OPTUNICE Sudija ne moe zapoeti postupak ako to ne zatrai tuilac, koji snosi teret prikupljanja dokaza. Kada u toku istrage tuilac nade da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremice i uputiti optunicu sudiji za prethodno sasluanje. To je materijalni uslov za podizanje optunice koji se svodi na odredjenu procjenu tuioca. Ta procjena se odnosi na dokaze do kojih je tuilac doao tokom istrage i njihov znaaj u odnosu na djelo koje se stavlja na teret osumnjienom i koje je prethodno bilo predmet istrage. Za podizanje optunice neophodan je standard dokazivanja koji se sastoji u postojanju dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je upravo osumnjieni uinio krivino djelo. Priprema optunice podrazumijeva procesne radnje tuioca koje se sastoje u analizi dokaza prikupljenih tokom istrage, injeninom i pravnom zakljucku i sastavljanju optunice u pisanoj formi. Nakon toga nastupaju dvije vane procesne posljedice: osumnjieni, odnosno optueni i branilac imaju pravo uvida u sve spise i dokaze stranke i branilac mogu predlagati sudiji za prethodno sasluanje preduzimanje radnji koje se odnose na sudsko obezbjedjenje dokaza. Formalni uslov za podizanje optunice odnosi se na dva aspekta: svojstvo lica ovlaenog na podnoenje optunice i sadraj optunice. Ako postoje uslovi za njeno podizanje, tuilac sastavlja optunicu, vodeci rauna o njenoj formi i sadrini, koje su odredjene zakonom. Da bi optunica formalnopravno bila uredna, ona treba da sadri obavezne i fakultativne elemente. Sadraj optunice cine tri dijela. U prvom, uvodnom, dijelu navode se podaci o sudu pred kojim treba da se odri glavni pretres, ime i prezime osumnjienog, s linim podacima. Drugi dio sadri pravnu kvalifikaciju krivinog djela, a trei injenini opis djela. Obavezni elementi optunice, bez obzira na to ko je podnosi, jesu slijedei: Naziv suda Individualizacija osumnjienog. To su: ime i prezime osumnjienog, sa linim podacima. Konkretizacija krivinog djela kao injeninog stanja. Ovaj dio optunice sadri opis djela iz koga proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela, vrijeme (temporalni aspekt) i mjesto izvrenja (lokalni 11

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

aspekt) krivinog djela, predmet na kome je (viktimoloski aspekt) i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo kao i ostale okolnosti potrebne da se krivicno djelo to preciznije odredi. Zakonski naziv krivinog djela, sa navodjenjem odredaba krivinog zakona. Radi se o pravnoj kvalifikaciji krivinog djela. Prijedlog dokaza koje treba izvesti, uz naznaenje imena svjedoka i vjetaka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz. Rezlutat istrage. Rezultat istrage je poseban vid skracenog obrazloenja, injenini zakljucak tuioca o dokazima koje je on proveo i za koje je predloio da se izvedu na glavnom pretresu. Materijal koji potkrepljuje navode optunice. Taj materijal treba da je dovoljan da bi sudija za prethodno jaslusanje donio odluku o potvrdjivanju ili odbijanju svih ili pojedinih taaka optunice. Uz navedene obavezne elemente, optunica moe da sadri i neke fakultalivne elemente. Oni se odnose na mogue prijedloge tuioca u odnosu na pritvor osumnjienog, u kom smislu tuilac u optunici moe staviti dva prijedloga. Prvo, da se odredi pritvor protiv osumnjienog koji je na slobodi. Drugo, da se osumnjieni koji je u pritvoru pusti na slobodu ili da se pritvor produi. Pored iznesenih, tuilac u optunici ne moe davati i druge prijedloge. Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih. Potrebno je, pri tome, da su ispunjeni isti uslovi kao i kod spajanja postupka, tako da se i u fazi podizanja optunice jednostavno rjeava mogui problem spajanja krivinog ostupka. 4. POSTUPANJE SUDA SA OPTUNICOM Odmah po prijemu optunice, sudija za prethodno sasluanje ocjenjuje da li je optunica propisno sastavljena. Sudija prethodno sasluanje ispituje da li optunica sadri navedene formalne elemente, jer bi, usljed njihovog nedostatka, vodjenje glavnog pretresa bilo oteano ili onemogueno - bez uputanja u sadrinu i osnovanost optunice. Ovom procesnom radnjom vri se formalnopravna kontrola optunice. Pri tome je sudija za prethodno sasluanje ovlaen i da, po potrebi, pozove tuioca da ispravi, odnosno dopuni optunicu kako bi se po njoj moglo postupati. Kontrola sadrine i osnovanosti optunice vri se povodom prethodnih prigovora optuenog protiv optunice. Prvu injeninu kontrolu optunice vri sudija za prethodno sasluanje, i to po slubenoj dunosti, a predmet ispitivanja je injenini osnov optunice, njen dispozitiv i materijali koje je tuilac dostavio uz optunicu. Sudija za prethodno sasluanje prilikom potvrdjivanja optunice prouava svaku njenu taku i materijale koje mu je dostavio tuilac, kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje. Sudija za prethodno sasluanje potvrdjuje ili odbija sve ili pojedine take optunice. Odluka o optunici donosi se u roku od 8 dana od dana prijema optube u sud, a u sloenim predmetima u roku od 15 dana. Ukoliko odbije sve ili pojedine take optunice, sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje koje dostavlja tuiocu. Protiv ovog rjeenja alba se podnosi u roku od 24 sata. O albi odluuje vijee u roku od 72 sata. Poslije ispitivanja sastava optunice i njenog potvrdjivanja, postupak po optunici se nastavlja njenim dostavljanjem optuenom i njegovom braniocu. Nain i rokovi dostavljanja optunice optuenom zavie od toga da li se optueni nalazi u pritvoru ili na slobodi. Ako se optueni nalazi na slobodi, optunica mu se dostavlja bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru, onda se dostavljanje optunice vri u roku od 24 sata po potvrdjivanju optunice. Uz dostavu potvrdjene optunice, sudija za prethodno sasluanje obavjetava optuenog da se odredjenog dana, a najkasnije 15 dana od dana dostavljanja potvrdene optunice, javi u sud - kako bi se izjasnio da li priznaje ili porice krivnju za svaku taku optunice, da li namjerava podnositi prethodne prigovore i da navede prijedloge svojih dokaza koje treba izvesti na glavnom pretresu. 5. PROCESNE POSLJEDICE POTVRDJIVANJA OPTUNICE Nakon potvrdjivanja pojedinih ili svih tacaka optunice, osumnjieni dobija status optuenog, to za posljedicu ima ogranienje odredjenih prava, odnosno nastupanja pravnih posljedica pokretanja postupka. 12

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

6. PODNOENJE NOVE ILI IZMIJENJENE OPTUNICE Nakon odbijanja svih ili pojedinih tacaka u optunici, tuilac moe podnijeti novu ili izmijenjenu optunicu, koja moe biti zasnovana na novim dokazima. Nova ili izmijenjena optunica treba biti zasnovana na novim dokazima, jer je prethodna optunica odbijena zbog toga to sudija za prethodno sasluanje nije utvrdio postojanje osnovane sumnje. Nova, odnosno izmijenjena optunica se podnosi na potvrdjivanje, za razliku od optunice izmijenjene na glavnom pretresu, koja se ne potvrdjuje. 7. PRELIMINARNI STAV OPTUENOG U ODNOSU NA NAVODE IZ OPTUBE Preliminarni stav optuenog u odnosu na navode iz optube predstavlja, u stvari, njegov stav u odnosu na potencijalnu krivnju za krivino djelo koje je predmet optube. Prilikom izjanjavanja o krivnji optueni iznosi svoj stav u odnosu na navode u optubi. Dalji tok postupka odvija se zavisno od toga da li se optueni izjasnio kao kriv (prihvata optune navode u cijelosti) ili da se ne smatra krivim (u potpunosti ili djelimino odbija optune navode). Zakonom je regulisana i situacija ukoliko se optueni ne izjasni o krivnji. Tada postoji apsolutna pretpostavka da se optueni izjanjava da nije kriv, odnosno da porie krivnju, pa e sudija za prethodno sasluanje po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie krivnju. Izjavu o krivnji optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. Izjava se unosi u zapisnik. Ukoliko optueni nema branioca, sudija za prethodno sasluanje e provjeriti da li optueni razumije posljedice izjanjavanja o krivici, kao i da li postoje uslovi za postavljanje branioca. 7.1. Izjanjavanje optuenog da je kriv Ako se optueni izjasni da je kriv, sudija za prethodno sasluanje upuuje predmet sudiji, odnosno vijeu radi zakazivanja roista za utvrdjivanje postojanja uslova za razmatranje izjave o priznaju krivice. Zakon ne odredjuje rok u kome postupa sudija za prethodno sasluanje, ali je nesporno da se ova radnja mora preduzeti bez odlaganja. Ako je jednom optunicom obuhvaeno vie optuenih, pa se neki od njih izjasne da su krivi, krivini postupak se u odnosu na njih moe razdvojiti. U odnosu na optuene koji su priznali krivicu, nastavlja se postupak izricanja presude bez odravanja glavnog pretresa, i to ako sud prihvati izjavu o priznanju krivnje, a prema optuenim koji su negirali krivnju - nastavlja se redovan krivini postupak. Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivnje i naknadno prizna krivnju, njegova izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcije. U ovom sluaju radi se o zabrani da se uzme u obzir izjava o poricanju krivnje, i to kao otezavajuca okolnost prilikom odmjeravanja krivinopravne sankcije. 7.2. lzjanjavanje optuenog da nije kriv Ukoliko se optueni izjasni da nije kriv, nakon unosenja izjave o poricanju krivice u zapisnik, sudija za prethodno sasluanje prosljedjuje predmet sudiji, odnosno vijeu kojem je predmet dodijeljen, i to u svrhu zakazivanja glavnog pretresa, koji se zakazuje u roku od 30 dana od dana izjanjavanja o krivici. Ovaj rok se moe izuzetno produiti za jo 30 dana, i to na prijedlog zainteresovane strane, najee optuenog i njegovog branioca - radi pripreme odbrane. 8. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVICE (l. 245) Izjava o priznanju krivnje je predmet odgovarajue sudske kontrole, izmedu ostalog, i zbog toga jer je mogue da optueni lano prizna krivnju. Pored toga, i iz osnovnih etickih razloga se takva vrsta priznanja optuenog mora podvrci odredjenoj kontroli, kako se ne bi dopustilo da optueni prizna djelo u zabludi, bez svijesti o procesnim i faktickim posljedicama tog ina i iz drugih slinih razloga. Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje sudija, odnosno vijee provjerava vie kumulativno postavljenih elemenata: a) da li je izjava o priznanju krivice uslijedila dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem. Priznanje mora biti potpuno i nedvosmisleno, svjesno i bez sumnje u uraunljivost optuenog, i ne smije biti posljedica prijetnje, iznude, neznanja, nerazumijevanja, trajne duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, itd. Pri tome, ako optueni nije uzeo branioca, sud e utvrditi da li su ispunjeni uslovi za njegovo 13

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

postavljanje (sloenost predmeta, mentalno stanje optuenog, interesi pravde ili interesi pravicnosti). b) da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuenog. Krivinopravna sankcija se moe izrei samo krivino odgovornom uiniocu krivinog djela. Ovaj elemenat, koji je neophodan da bi se izjava o priznanju krivnje prihvatila, zahtijeva postojanje dovoljno dokaza o izvrenju krivinog djela i o tome da je krivino djelo izvreno u uraunljivom stanju, umiljajno ili iz nehata, ako zakon predvidja krivinu odgovornost i za nehat. v) da li je optueni upozoren i razumio da se izjavom o priznanju krivice odrie od prava na suenje, g) da li je optueni upoznat i razumio mogue posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom. d) da li je optueni upoznat sa odlukom o naknadi trokova krivinog postupka i sa pravom da bude oslobodjen naknade u sluaju iz lana 99. stav 4 ZKP. Ako sud prihvati izjavu o priznaju krivice, izjava o priznaju optuenog unosi se u zapisnik i nastavlja se sa pretresom za izricanje krivinopravne sankcije. Pretres za izricanje krivinopravne sankcije zakazuje i vodi sudija pojedinac, odnosno vijee koje je razmatralo i prihvatilo izjavu o priznanju krivice. Odluka suda o prihvatanju izjave o priznanju krivice je konana i ne moe se izmijeniti na pretresu za izricanje krivinopravne sankcije. Protiv presude donesene na osnovu prihvatanja izjave o priznanju krivice dozvoljena je alba zbog odluke o krivinopravnoj sankciji, ali alba nije iskljuena ni po ostalim albenim osnovima. Ako sud odbaci izjavu o priznanju krivice, o tome se obajvtavaju stranke i branilac i to se unosi u zapisnik. Na taj nain se zavrava postupak razmatranja izjave o priznanju krivice i nastavlja redovan krivini postupak. Izjava o priznanju krivice se ne moe koristiti kao dokaz u krivinom postupku. Ovo pravilo se primjenjuje i prilikom odbacivanja sporazuma o priznanju krivice. 9. PREGOVARANJE O KRIVICI Osumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac mogu prije glavnog pretresa pregovarati sa tuiocem o uslovima priznavanja krivnje za djelo za koje se osumnjieni, odnosno optueni tereti. Sporazum o priznanju krivice se ne moe zakljuiti ako se optueni na roitu za izjanjenje o krivici izjanio da je kriv. Krajnji cilj pregovaranja o krivnji je zakljucenje sporazuma o priznanju krivnje (ugovora u pisanom obliku) koji sacinjavaju tuilac, osumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac. Sporazum o priznanju krivnje je sporazum, ne i ugovor koji sainjavaju stranke i branilac s ciljem okonanja odredjenog krivinoprocesnog predmeta bez odravanja glavnog pretresa koji obavezno podnose sudu, a koji proizvodi pravne posljedice ne neposredno, ve putem presude koju donosi sud, nakon to je prethodno prihvatio sporazum. Ovaj sporazum predstavlja prednost ne samo za tuioca nego i za branioca. Predmet sporazuma su uslovi pod kojima osumnjieni, odnosno optueni priznaje krivicu i oni se prvenstveno odnose na vrstu i visinu krivine sankcije. Moe se dogovoriti izricanje kazne ispod zakonskog minimuma (primjenom odredbaba o ublaavanju kazne), blaa vrsta kazne ili blaa vrsta krivine sankcije. Zakon ne ograniava pregovarae da sankciju precizno odrede, i to prema ustaljenoj sudskoj praksi, ime se smanjuje rizik od odbacivanja sporazuma. Ne moe se dogovoriti kazna ili druga krivinopravna sankcija koju ne predvidja krivini zakon ili koja se ne moe izrei primjenom zakonskih odredaba o ublaavanju kazne. Takav sporazum bi morao biti odbaen kao nezakonit. Sporazum o priznanju krivnje mora se odnositi na sve take optunice, jer nema djeliminog priznanja krivice. Sporazum o prizn. krivice sainjava se u pisanom obliku i uz optunicu se dostavlja sudiji za prethodno sasluanje, sudiji, odnosno vijeu. Nakon potvrdjivanja otunice sporazum o priznanju krivice razmatra i izrie krivinopravnu sankciju predvidjenu sporazumom sudija za prethodno sasluanje sve do dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu radi zakazivanja glavnog pretresa. Nakon dostavljanja predmeta radi zakazivanja glavnog pretresa - o sporazumu odluuje sudija, odnosno vijee.

14

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Predmet sporazuma mogu biti sva krivina djela propisana u krivinom zakonu, bez obzira na propisanu krivinopravnu sankciju. Sporazum prihvata ili odbacuje sudija za prethodno sasluanje, sudija pojedinac, odnosno vijee. Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee provjeravaju vie kumulativno postavljenih uslova: da li je do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja optuenog s moguim zakonskim posljedicama, ukljuujuci i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i trokove krivinog postupka da li postoji dovoljno dokaza o krivici osumnjienog, odnosno optuenog razumijevanje osumnjienog, odnosno optuenog da se sporazumom o priznanju krivice odrie prava na sudjenje i da ne moe uloziti albu na krivinopravnu sankciju koja e mu se izrei Ukoliko optueni, odnosno njegov branilac izjavi albu zbog odluke o krivinopravnoj sankciji, alba e se odbaciti kao nedoputena. da li je izreena krivinopravna sankcija u skladu sa zakonom da li je oteenom pruena mogunost da se pred tuiocem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu 10. ODLUKE SUDA O PRIZNAVANJU KRIVICE Sudsko odobrenje sporazuma je posljednja barijera na putu rjeavanja predmeta nagodbom. U odnosu na sporazum o priznavanju krivice, uloga suda je kontrolna. Sud moe sporazum prihvatiti ili odbaciti. U sluaju prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, dalji postupak je isti kao kod izjave o priznanju krivice: izjava osumnjienog, odnosno optuenog e se unijeti u zapisnik i istovremeno e se odrediti datum odravanja pretresa za izricanje krivinopravne sankcije predvidjene sporazumom. Odluka o prihvatanju sporazuma je konana i ne moe se izmijeniti na pretresu za izricanje krivinopravne sankcije. U pretresu za izricanje krivinopravne sankcije sudie novi sudija odnosno vijee ako je sporazum prihvatio sudija za prethodno sasluanje. Medjutim, ako je do sporazuma dolo prije poetka ili u toku trajanja glavnog pretresa, ne postoje procesne smetnje da taj sudija, odnosno vijee razmotri i prihvati sporazum i izrekne krivinopravnu sankciju predvidjenu sporazumom. Ukoliko vijee drugostepenog suda povodom albe ukine prvostepenu presudu i odredi pretres, a sporazum se dostavi na pretresu pred vijeem drugostepenog suda. Ukoliko sud odbaci sporazum o priznanju krivice, on e o tome obavijestiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik. Istovremeno e se odrediti datum odravanja glavnog pretresa. Glavni pretres e se zakazati u roku od 30 dana. Priznanje iz ovog sporazuma ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku. O razultatima pregovaranja o krivici sud uvijek obavjetava oteenog i to kako o injenici da je sporazum o priznanju krivice prihvaen, tako i da je sporazum odbaen. Sud treba odbaciti sporazum o krivici ukoliko nadje da je njime doveden u pitanje interes javnosti i ako on ide protiv interesa oteenog. 11. POVLAENJE OPTUNICE Povlaenje optunice je jedno od procesnih prava kojim raspolaze tuilac, u skladu sa naelom akuzatornosti. Ovo pravo tuilac moe koristiti, bez prethodnog odobrenja, do potvrdjivanja optunice. Nakon toga, pa do poetka glavnog pretresa, optunica se moe povui samo uz prethodno odobrenje sudije za prethodno sasluanje koji je potvrdio optunicu, to predstavlja jedan od vidova sudske kontrole optune funkcije u krivinom postupku. Nakon to je poceo glavni pretres, tuilac ne moe na ovaj nain povlaciti optunicu i njegov odustanak od krivinog gonjenja u toj fazi krivinog postupka predstavlja jedan od razloga za donoenje presude kojom se optuba odbija. Bez obzira na to kako je dolo do povlaenja optunice (prije potvrdjivanja ili nakon potvrdjivanja, odnosno sa ili bez sudskog odobrenja), procesne posljedice su iste: sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje kojim se krivini postupak obustavlja. O obustavljanju krivinog postupka odmah se obavjetavaju osumnjieni, odnosno optueni i branilac, kao i oteeni. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba, o kojoj odluuje vijee. Povlaenje optunice prije potvrdjivanja ne predstavlja presudjenu stvar, pa tuilac uvijek moe podii novu optunicu. Ovo pravo tuilac gubi ukoliko do povlaenja optunice dodje 15

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

nakon potvrdjivanja, jer je ta procesna situacija identina kao da je do odustanka od optunice dolo na glavnom pretresu (ne bis in idem). 12. PRETHODNI PRIGOVORI Prethodnim prigovorima se vri posebna sudska kontrola optube, i to na inicijativu optuenog i branioca. Prvu kontrolu moemo nazvati sudskom, injeninom ili obaveznom kontrolom optunice, a drugu, posrednom, stranackom ili fakultativnom kontrolom optunice. Svrha i jedne i druge vrste kontrole optube je da se optueni nepotrebno ne izvodi pred sud - ako za sudjenje nisu ispunjeni zakonski uslovi. Prethodnim prigovorima se: Osporava nadlenost. Praktino, prethodnim prigovorima bi se u konkretnom sluaju mogla osporavati samo stvarna nadlenost na koju sud pazi po slubenoj dunosti. Ako sudija za prethodno sasluanje usvoji ovaj prigovor, on e predmet ustupiti nadlenom sudu na odluku. Istiu okolnosti da je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom ili poslije druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje Ukazuje na formalne nedostatke u optunici. Nedostaci u optunici se odnose na obavezne elemente optunice i oni su od znaaja za ispitivanje vrednosti optunice u formalnopravnom smislu. Osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja. Tiu se zakonitosti svih dokaza koji su izvedeni tokom istrage, i to putem radnji dokazivanja ili posebnih istranih radnji. Ukoliko sudija za prethodno sasluanje usvoji ovaj prigovor, odluie da se takav dokaz izdvoji iz spisa i vrati tuiocu. Zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka. Bitan uslov da bi prigovor bio osnovan jeste da postoje dvije ili vie optunica podignutih protiv jednog lica optuenog za vie krivinih djela (subjektivni koneksitet) ili dvije ili vie optunica podignutih protiv vie lica zbog jednog krivinog djela (objektivni koneksitet) ili dvije ili vie optunica podignutih protiv vie lica optuenih za vie krivinih djela (mjeoviti koneksitet). Kod donoenja odluke sudija za prethodno sasluanje mora uvijek imati u vidu medusobnu povezanost krivinih djela, dokaza, optuenih, a eventualno i oteenih. Osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca. Prethodnim prigovorima moe se osporavati i odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca, odnosno besplatna odbrana optuenog koji zbog slabog imovnog stanja ne moe snositi trokove odbrane. Pravo na podnoenje prethodnih prigovora pripada optuenom, odnosno braniocu. Prethodni prigovori podnose se u pismenoj formi i o njima odluuje sudija za prethodno sasluanje u roku od 8 dana i to jednim rjeenjem protiv kojeg alba nije dozvoljena. Prethodni prigovor se moe odbaciti kao neblagovremen ili nedovoljen. Svi ili samo neki prigovori mogu biti odbijeni kao neosnovani ili prihvaeni kao osnovani. GLAVNI POSTUPAK I - POJAM GLAVNOG POSTUPKA Glavni postupak, kao stadijum krivinog postupka, obuhvata skup radnji procesnih subjekata kojima se definitivno odluuje o osnovanosti krivine tube. Kao sredinji dio krivinog postupka, on nije obavezan stadijum opteg krivinog postupka jer je, na primjer, mogue da se na osnovu priznanja osumnjienog, odnosno optuenog odri samo pretres za izricanje krivinopravne sankcije. Pored toga, ako se glavni pretres zavri presudom kojom se optuba odbija, to takodje predstavlja rjeavanje krivine stvari samo na jednom formalnom nivou, bez direktnog rjeenja meritornih pitanja koja se odnose na krivino djelo i krivinu odgovornost. Cjelokupna aktivnost u glavnom postupku sastoji se, uglavnom, u sudjenju, ali sadri i elemente istraivanja. lako od rezultata prethodnog postupka esto zavisi uspjeh glavnog pretresa, prethodni postupak, ipak, slui glavnom pretresu i njemu je podredjen Prvostepeni glavni postupak obuhvata: glavni pretres i donoenje i objavljivanje prvostepene presude. 16

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

U njemu se rjeava o glavnom pitanju krivinog postupka: da li je optueni uinio krivino djelo, da li je kriv i moe li mu se u smislu odredaba krivinog zakona izrei krivina sankcija za to djelo. Da bi se to moglo uiniti, potrebno je da optunica tuioca bude pravosnana, da na glavni pretres dodju sva pozvana lica, te da se nakon to optueni ili njegov branilac izlozi svoju odbranu i ukratko iznese dokaze koje e ponuditi u svojoj odbrani, provede dokazni postupak koji e potvrditi ili opovrgnuti tvrdnje tuioca o krivinom djelu i krivnji optuenog. Kad zapone glavni pretres, on se, po pravilu, zavrava presudom, osim u sluaju sudske opomene, kada se donosi rjeenje. II - PREDPRETRESNO ROITE U toku priprema za glavni pretres sudija ili predsjednik vijea moe odrati roite sa strankama i braniocem - da bi se razmotrila pitanja koja su relevantna za glavni pretres. Cilj ove tree, neobavezne, faze prvostepenog glavnog postupka, je da se pripremi glavni pretres da bi mogao nesmetano da tee. III - GLAVNI PRETRES 1. POJAM I ZADATAK GLAVNOG PRETRESA Glavni pretres je faza glavnog postupka u kojoj se pred presudnim sudom svestrano i potpuno raspravlja kako o optunom aktu tuioca, tako i o svim dokazima na kojima e se zasnivati sudska odluka, odnosno i o svim pravnim pitanjima koja se pojave prilikom sudjenja u konkretnom sluaju. Po svojoj formalnopravnoj prirodi, glavni pretres je roite: skup stranaka u odredjeno vrijeme pred sudom u cilju kontradiktornog, usmenog, javnog i neposrednog izvodjenja dokaza i raspravljanja o osnovanosti tube. Sudska odluka na osnovu glavnog pretresa moe se donijeti samo na osnovu injenica koje su utvrdjene dokazima izvedenim na glavnom pretresu. Ako nesto nije izneseno na glavnom pretresu, ne moe biti predmet odluivanja. Princip je da je glavni pretres neophodna pretpostavka za svako krivino sudjenje, tako da osnovica presude moe biti samo ono to je obavljeno na glavnom pretresu. Zadatak glavnog pretresa je svestrano i potpuno rasvjetljavanje konkretne krivine stvari, odnosno donoenje adekvatne sudske odluke. Glavni pretres treba razlikovati od zasjedanja suda koje traje sve vrijeme dok je sudece vijee u sudnici i obuhvata glavni pretres i odredjene radnje koje glavnom pretresu prethode i sleduju. Zasjedanje je iri pojam od glavnog pretresa. 2. PRETPOSTAVKE ZA ODRAVANJE GLAVNOG PRETRESA Da bi se krivini postupak mogao zasnovati i dalje odvijati, moraju biti ispunjeni odredjeni zakonski uslovi. Osnovna pretpostavka za odravanje glavnog pretresa je prisustvo pozvanih lica. O ispunjenosti ove pretpostavke stara se sudija, odnosno predsjednik vijea, koji je duan, kada otvori zasjedanje i objavi predmet glavnog pretresa, da utvrdi da li su na glavni pretres dola sva pozvana lica, pa ako nisu provjerava da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdali. Iako je dolazak pozvanih lica opta pretpostavka za odravanje glavnog pretresa, nedolazak bilo koga od pozvanih nema iste posljedice na mogunost odravanja glavnog pretresa. Subjekti ije je prisustvo obavezno dijele se na dvije vrste: subjekti ije je prisustvo apsolutno obavezno, to znai da se bez njih pretres ni u kom sluaju ne moe odrati (ovdje spadaju: sud; zapisnicar; tuilac, odnosno lice koje ga zamjenjuje; optueni i branilac) subjekti ije je prisustvo relativno obavezno, to znai da se glavni pretres, ako je to mogue - nee odloiti, ve e se odrati i bez njihovog prisustva, a tu spadaju svjedoci i vjetaci

17

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Nedolazak tuioca. Ako tuilac ili lice koje ga zamjenjuje i koje je uredno pozvano ne dodje na glavni pretres, glavni pretres e se odloiti. Glavni pretres se ne moe odrati sa pripravnikom ili strunim saradnikom tuilastva, jer ova lica nisu ona koja zamjenjuju tuioca. Ukoliko je glavni pretres odran bez tuioca ili lica koje ga zamjenjuje, to bi predstavljalo odravanje glavnog pretresa bez lica ije je prisustvo na glavnom pretresu po zakonu obavezno, ime bi bila uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka, zbog koje se presuda mora ukinuti - ako u tom pravcu bude izjavljena alba. Sankcionisanje izostanka sa glavnog pretresa tuioca, odnosno lica koje ga zamjenjuje, pod uslovom da je uredno pozvano na glavni pretres, postie se tako to e u tom sluaju sudija, odnosno predsjednik vijea pozvati tuioca, odnosno lice koje ga zamjenjuje da iznese razloge svog izostanka sa glavnog pretresa. Na osnovu takve izjave, sudija, odnosno predsjednik vijea ocjenjuje da li je nedolazak na glavni pretres tuioca ili lica koje ga zamjenjuje bio opravdan, pa ako nije - moe mu izrei novanu kaznu do 5.000 KM. Takva novana kazna se izrie rjeenjem, protiv kojeg tuilac, odnosno lice koja ga zamjenjuje moe izjaviti albu o kojoj odluuje vijee drugostepenog suda. Ako se tuilac, odnosno lice koje ga zamjenjuje kanjava, o tome se obavjetava Visoko sudsko i tuilacko vijee BiH. Nedolazak optuenog. Nae zakonodavstvo je prihvatilo stav da se glavni pretres ne moe drzati bez prisustva optuenog. Sam nedolazak optuenog proizvodi nekoliko posljedica: Prinudno dovodjenje optuenog. Sudija, odnosno predsjednik vijea e narediti da se na glavni pretres prinudno dovede optueni koji je uredno pozvan, a na glavni pretres nije doao, niti je svoj izostanak opravdao. Privodjenje optuenog sudija, odnosno predsjednik vijea ne moe narediti prije odranog glavnog pretresa. Odlaganje glavnog pretresa. Do odlaganja glavnog pretresa zbog nedolaska optuenog dolazi u sluaju kada se njegovo prinudno dovodjenje ne moe izvriti odmah. U takvom sluaju, sudija, odnosno predsjednik vijea e odluiti da se glavni pretres ne odri i narediti da se optueni na sljedei pretres prinudno dovede. Medjutim, ako do privodjenja optueni opravda izostanak, sudija, odnosno predsjednik vijea e opozvati naredbu o prinudnom dovodjenju. Odredjivanje pritvora. Do odredjivanja pritvora radi obezbjedjivanja prisustva optuenog na glavnom pretresu moe da dodje samo u sluaju ukoliko su kumulativno ispunjena dva uslova: 1) kada je optueni uredno pozvan na glavni pretres i ocigledno izbjegava da dodje i 2) ako prinudno dovodjenje nije uspjelo. Odluku o odredjivanju pritvora donosi sudija, odnosno predsjednik vijea. Pritvor odredjen po ovom osnovu moe trajati do objavljivanja presude, a najdue 30 dana, s tim to moe biti i ranije ukinut - ako prestanu razlozi za njega. Zabrana sudjenja u odsustvu. Optuenom se ne moe suditi u odsustvu. Obaveza da se sudi samo u prisustvu optuenog usvojena je odnedavno i u naem krivinom procesnom zakonodavstvu. Evropka komisija za ljudska prava (EKLJP) je zauzela stav da sudjenje u odsustvu moe biti dozvoljeno u interesu provodjenja pravde ili u sluajevima bolesti lica protiv kojeg se vodi krivini postupak, te ukoliko je optueni nesposoban pri emu ga predstavlja njegov advokat. Nedolazak branioca. Posljedice nedolaska branioca su sline onim koje nastupaju u sluaju izostanka tuioca ili lica koje ga zamjenjuje. Glavni pretres e se odloiti ukoliko su kumulativno ispunjena dva uslova: a) da je branilac uredno pozvan i b) da ne dodje na glavni pretres Sudija, odnosno predsjednik vijea e pozvati branioca da objasni razloge svog nedolaska i na osnovu izjave branioca, sudija, odnosno predsjednik vijea e utvrditi da li branilac treba biti kaznjen. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe kazniti novanom kaznom do 5.000 KM branioca ukoliko se branilac nije odazvao na uredan poziv, a svoj izostanak nije opravdao. Kada se branilac u ovakvim sluajevima kanjava, obavjetava se advokatska komora iji je on lan. Ako se radi o braniocu postavljenom po slubenoj dunosti, mogue je da on bude razrijeen iz razloga utvrdjenih u lanu 49. Tada se tuenom rjeenjem postavlja novi branilac. Novom braniocu mora ostaviti 18

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

dovoljno vremena za pripremanje odbrane, a taj vremenski period ne moe biti krai od 15 dana ako se radi o krivinom djelu s propisanom kaznom zatvora deset godina ili tezom kaznom. Ovaj rok nije apsolutnog kajaktera i moe biti i krai, ako su kumulativno ispunjena dva uslova: a) ako se optueni odrekne ovog prava i b) da se sudija, odnosno predsjednik vijea uvjeri da krace vrijeme za pripremu odbrane nee uticati na pravo optuenog na pravedno sudjenje Nedolazak svjedoka ili vjetaka. Osnovna procesna posljedica neopravdanog nedolaska svjedoka ili vjetaka na glavni pretres sastoji se u mogunosti sankcionisanja takvog ponaanja, i to na dva naina: a) prinudno dovodjenje i b) novano kanjavanje. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti prinudno dovodjenje svjedoka ili vjetaka ukoliko su kumulativno ispunjena tri uslova: (1) ako je svjedok ili vjetak uredno pozvan i (2) nije doao na glavni pretres, kao i (3) ako svjedok ili vjetak nije opravdao izostanak. Pod istim uslovima, sudija, odnosno predsjednik vijea moe kazniti svjedoka ili vjetaka novanom kaznom do 5.000 KM. Nedolazak oteenog. U odnosu na "obinog" oteenog, zakon ne propisuje procesnu posljedicu u sluaju njegovog nedolaska na glavni pretres iako je uredno pozvan. Situacija je drukija ako se sudija, odnosno predsjednik vijea odlui da oteeni bude sasluan na glavnom pretresu; u svojstvu svjedoka. U takvom sluaju na tog oteenog primjenjuju se sve procesne posljedice njegovog nedolaska na glavni pretres o kojem je uredno obavijeten kao i za svjedoka. Na kraju, treba istaci da se glavni pretres ne moe odrati ni bez prisustva tumaa, ako je po zakonu njegovo prisustvo obavezno, iako o tome nema izriite zakonske odredbe. 3. RUKOVODJENJE GLAVNIM PRETRESOM Rukovodjenje glavnim pretresom znai staranje o preduzimanju procesnih radnji iz kojih se sastoji glavni pretres, u skladu sa zakonom, na nain na koji se najbolje ostvaruju ciljevi postupka. Glavnim pretresom, u principu, rukovodi sudija, odnosno predsjednik vijea, ali je vrenje nekih radnji rukovodjenja glavnim pretresom povjereno i samom vijeu, kada je to u zakonu izriito propisano. U tim sluajevima vijee zamjenjuje predsjednika vijea ili vri svojevrsnu kontrolu njegovog rada u rukovodjenju. Rukovodjenje glavnim pretresom podrazumijeva ovlaenja, odnosno obaveze sudije, odnosno predsjednika vijea: da se stara o svestranom pretresanju predmeta, utvrdjivanju istine i otklanjanju svega to odugovlaci postupak, a ne doprinosi razjasnjenju stvari; ukoliko zakonom nije drukije propisano, da odluuje o prijedlozima stranaka i branioca; da se stara o odredjivanju redoslijeda radnji glavnog pretresa; da se stara o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda; da se stara o redu i procesnoj disciplini; odluuje o dopustivosti pitanja ili dokaza; odluuje o prekidu glavnog pretresa; stara se o zapisniku sa glavnog pretresa i prepisu zapisnika o iskazu svjedoka ili vjetaka; daje rije strankama i braniocu za direktno i unakrsno ispitivanje svjedoka i vjetaka, te vri dodatno ispitivanje ukoliko je potrebno; ukoliko je potrebno naredjuje sasluanje svjedoka, odnosno vjetaka van sudnice; objavljuje da je dokazni postupak zavren; daje zavrne rijei tuiocu, oteenom, braniocu, optuenom i objavljuje daje glavni pretres dovrsen.

19

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

4. TOK GLAVNOG PRETRESA Redovan tok glavnog pretresa odredjen je zakonom, medjutim, sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naroito zbog broja optuenih, broja krivinih djela i obima dokaznog materijala, utvrdjujui najcjelishodniji red postupanja. O odstupanju od propisanog redoslijeda procesnih radnji donosi se rjeenje, koje se unosi u zapisnik o glavnom pretresu i protiv kojeg nije dozvoljena alba. Za vrijeme redovnog toka glavnog pretresa preduzima se niz procesnih radnji i on obuhvata: a) otvaranje zasjedanja; b) poetak glavnog pretresa, c) dokazni postupak i d) rije stranaka 4.1. Ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu Prilikom ulaska sudije ili vijea u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovlaenog lica, treba da ustanu, to predstavlja znak potovanja suda ime se svim prisutnim licima u sudnici upuuje jasna poruka da se moraju pristojno ponaati i da ne smiju ometati rad suda, i to sve do zavretka glavnog pretresa, to glavnom pretresu, u odredjenoj mjeri, daje karakter solenitetnog (sveanog). Isto tako, stranke i drugi uesnici postupka duni su da ustanu kad se obracaju sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke. Pored toga, da bi se obratili sudu, uesnici u krivinom postupku prethodno trebaju dobiti odobrenje od sudije, odnosno predsjednika vijea. Simbolian znaaj ima i injenica da sudije u toku sudjenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose sudsku togu. Visoko sudsko i tuilacko vijee BiH propisuje korienje i izgled sudske toge, a Federalno ministarstvo pravde, odnosno Ministarstvo pravde RS osigurava njenu nabavku i raspodjelu. Cilj je da se i na taj nain istakne posebno dostojanstvo sudijske profesije, a sudija se na jedan ocigledan simbolican nain "izdie". 4.2. Otvaranje zasjedanja U ovom dijelu glavnog pretresa preduzimaju se procesne radnje provjeravanja da li su ispunjene zakonom utvrdjene pretpostavke za odravanje glavnog pretresa. Zasjedanje otvara sudija, odnosno predsjednik vijea, u prisustvu lanova vijea, lica pozvanih na glavni pretres i publike. Po otvorenom zasjedanju, sudija, odnosno predsjednik vijea objavljuje predmet glavnog pretresa (to podrazumijeva saoptavanje imena optuenog i tuioca, kao i navodjenje krivinog djela za koje je potvrdena optuba), utvrdjujui prozivkom da li su dola sva pozvana lica, a ako nisu, provjerie da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdali. Pored toga, sudija, odnosno predsjednik vijea treba objaviti i sastav vijea, i to zbog mogueg postavljanja zahtjeva za izuzee. Sudija, odnosno predsjednik vijea zatim odluuje da li e se glavni pretres odrati bez pozvanih lica koja nisu dola ili e se glavni pretres odloiti, odnosno odluivanje o odlaganju ostaviti za kasnije. Poslije donoenja odluke da se glavni pretres odri, sudija, odnosno predsjednik vijea utvrdjuje identitet optuenog (to je tzv. opti ispit optuenog), i to uzimanjem linih podataka. Uz to, sudija, odnosno predsjednik vijea uzimanjem podataka od optuenog provjerava tanost podataka o optuenom navedenih u optunici. Nakon utvrdjivanja identiteta optuenog, sudija, odnosno predsjednik vijea ima sljedee obaveze: upitae stranke i branioca da li imaju primjedbe na sastav vijea i nadlenost suda i dae odredjena uputstva svjedocima i vjetacima Sudija, odnosno predsjednik vijea e, nakon utvrdjivanja identiteta optuenog, uputiti svjedoke i vjetake u za njih odredjenu prostoriju van sudnice, gdje e ekati dok budu pozvani da svjedoe i upozorie ih da dok ekaju, o svojim iskazima ne razgovaraju sa drugim svjedocirna. Svrha ovakvog upozorenja je obezbjedjenje autentinosti iskaza svjedoka, kao i izbjegavanje da svjedoci zahvaljujuci sugestiji drugih svjedoka ili pod uticajem autosugestije, umanje originalnost i autentinost svog iskaza. Dunost je sudije, odnosno predsjednika vijea da preduzme neophodne mjere kako bi sprijeio medjusobno komuniciranje svjedoka, vjetaka i stranaka, to na samom glavnom pretresu ini odravanjem reda u sudnici. Sudija odnosno predsjednik vijea je duan da prui odredjene upute i pouke. Ukoliko je prisutan oteeni, ali jo nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vijea e ga pouiti da moe 20

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

podnijeti taj zahtjev do zakljuenja glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea je duan pouiti oteenog o njegovim pravima: da se imovinskopravni zahtjev moe postaviti do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije; da je duan odredjeno oznaiti zahtjev i podnijeti dokaze itd. Poseban znaaj ima davanje pouka optuenom, i to bez obzira na to da li optueni ima branioca. Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog na potrebu paljivog praenja toka pretresa i pouice ga da moe iznositi injenice i predlagati dokaze u svoju korist, da moe postavljati pitanja saoptuenim, svjedocima i vjetacima i da moe davati obrazloenja u vezi s njihovim iskazima. Sudija, odnosno predsjednik vijea e pouiti optuenog da moe dati iskaz u toku dokaznog postupka u svojstvu svjedoka i ako odlui dati takav iskaz, da e biti podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju. U tom sluaju optueni kao svjedok ne polae zakletvu, odnosno ne daje izjavu. Sud e omoguiti da se o tom svom pravu optueni prethodno konsultuje sa braniocem, a ukoliko nema branioca - sud e paljivo ispitati da li mu je branilac neophodan. Prije poetka glavnog pretresa mogu da se jave i neka preliminarna pitanja (ne prejudicijalna) koja se moraju rijeiti prije glavnog pretresa - da ne bi dolo do povrede postupka i on se bespotrebno vodio (npr. odluivanje o izuzeu). Preliminarna pitanja treba razlikovati od prethodnih (prejudicijalnih) pitanja. Za razliku od preliminarnih, prejudicijalna pitanja se odnose na meritum stvari. Raspravljanje preliminarnih pitanja ima za cilj da sprijei povrede postupka, kao i da onemogui eventualno daljnje vodjenje krivinog postupka. Preliminarna pitanja raspravljaju se logikim redom: npr. pitanje izuzeca prije pitanja nadlenosti, jer od toga zavisi da li e sud u datom sastavu moci da rjeava. 4.3. Poetak glavnog pretresa Glavni pretres poinje itanjem optunice. itanje optunice je pravo i obaveza tuioca. Ona se ita i pored toga to je strankama i sudiji, odnosno predsjedniku vijea poznata, jer sa njenom sadrinom treba da se upoznaju i ostali lanovi vijea, uesnici u postupku i publika. Nakon itanja optunice, sudija, odnosno predsjednik vijea upitae optuenog da li je razumio njene navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vijea ustanovi da optueni nije razumio optunicu, ukratko e je izloziti optuenom na nain koji mu je razumljiv. U suprotnom, postoji bitna povreda odredaba krivinog postupka. Nakon toga, tuilac e ukratko iznijeti dokaze na kojima se temelji optunica. Ovo tzv. uvodno izlaganje (uvodna rije ili uvodni govor) je obaveza i pravo tuioca kojeg se on ne moe odrei. Poto je prezentirana optunica i tuilac ukratko iznio dokaze na kojima je zasnovana optunica, prua se mogunost optuenom ili njegovom braniocu da izloe odbranu i ukratko iznesu dokaze koje e ponuditi u svojoj odbrani. Ukoliko optueni eli iznijeti dokaze odbrane, i njemu se mora dati pravo na uvodnu rije, jer postoji opasnost od povrede prava na odbranu i jednakosti stranaka u postupku. 4.4. Dokazni postupak U dokaznom postupku, kao kljunom i najsadrajnijem dijelu glavnog pretresa, preduzimaju se odgovarajue procesne radnje kojima se daju odgovori na sva pitanja materijalnopravne i procesnopravne prirode kako bi se donijela odluka o krivinoj stvari (krivino djelo, krivina odgovornost i krivinopravna sankcija). Karakteristike tog postupka su javnost, usmenost, neposrednost i kontradiktornost glavnog pretresa. Pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze imaju stranke i branilac. Dokazi se izvode redoslijedom utvrdjenim zakonom, koji polazi od podjele stranakih funkcija. Praktino, svi dokazi se mogu svrstati u tri osnovne grupe: dokazi optube, dokazi odbrane i dokazi suda. Dokazi se na glavnom pretresu izvode sljedeim redom: (1) dokazi optube, (2) dokazi odbrane, (3) dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane (replika), (4) dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika), (5) dokazi ije je izvodjenje naredio sudija, odnosno vijee, (6) sve dokaze relevantne za izricanje krivinopravne sankcije. 21

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Po pravilu, svjedoke koje pozove sam sud, prvo ispituju sudije, a potom unakrsno tuilac i branilac: ovakav redoslijed je ustanovljen u korist odbrane koja na taj nain ima priliku da prije svojih pitanja uje pitanja koja svjedoku postavljaju sudije i optuba. Sud potom moe ponovo ispitati svjedoka, uz uobiajenu ogradu da se u ponovnom ispitivanju ne pokreu pitanja koja prethodno nisu razmotrena u direktnom ili unakrsnom ispitivanju. Ako sud odlui da, ipak, ispituje o takvim okolnostima, optuba i odbrana imaju pravo na unakrsno ispitivanje. 4.4.1. Sasluanje svjedoka na glavnom pretresu Svi svjedoci prije svjedoenja polazu zakletvu ili daju izjavu koja zamjenjuje zakletvu. To predstavlja razliito zakonsko rjeenje od polaganja zakletve svjedoka prije glavnog pretresa koje ima fakultativni karakter. Medjutim, u oba sluaja zakletva se moe dati samo pred sudom. Zakletvu ne smiju polagati maloljetna lica, lica koja zbog duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj zakletve i lica za koja je dokazano ili postoji osnovana sumnja da su uinila ili uestvovala u krivinom djelu zbog koga se sasluavaju. Prilikom izvodjenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. Direktno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoka, ali sudija, odnosno vijee moe u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku. 4.4.1.1. Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka Direktno ispitivanje postoji kada svjedoka ispituje stranka, odnosno branilac koji je predloio i pozvao svjedoka kao svoj dokaz. Direktno ispitivanje je dijalog svjedoka i ispitivaca (tuilac, optueni, odnosno branilac), svjedok prica o temi koju je odredjio ispitiva: pitanja su tematska i opisna. Pitanja treba da budu jasna i razumljiva za sve uesnike u postupku, a iskaz svjedoka - potpun, ime se iskljuuje ili suava prostor za unakrsno ispitivanje. Unakrsno ispitivanje je ispitivanje svjedoka od suprotne stranke, odnosno branioca, tj. one stranke koja ga nije predlozila kao svoj dokaz. Unakrsno ispitivanje je "ogranieno na pitanja razmatrana tokom glavnog ispitivanja, na pitanje kredibiliteta svjedoka, kao i na one dokaze koje svjedok moe da prui, a na kojima se zasniva sluaj strane koja vri unakrsno ispitivanje". Ovo ispitivanje se naziva i "neprijateljsko ispitivanje" svjedoka, jer ima za cilj da dokaze da svjedok nije govorio istinu. Krajnji cilj ovog ispitivanja je eliminisanje ili ublaavanje injeninog i pravnog znaaja direktnog ispitivanja i ono se preduzima samo ako je svjedok nanio tetu teoriji predmeta (tezi optube, odnosno odbrane). U tom sluaju se radi o destruktivnom svjedoku koji rui koncepciju vodjenja postupka u zeljenom pravcu jedne od stranaka; za razliku od njega, konstruktivni svjedok, u pravilu, ne nanosi tetu, jer govori istinu, pa nema potrebe za unakrsnim ispitivanjem. Dodatno (ponovno) ispitivanje svjedoka je tzv. drugo direktno ispitvanje svjedoka koje se preduzima nakon to je svjedok unakrsno ispitan od suprotne stranke. U tom ispitivanju stranka koja poziva svjedoka moe traiti da svjedok objasni ili razjasni odredjene take koje su se pojavile u unakrsnom ispitivanju, a djeluju nepovoljno za njihov predmet. Cilj ovog ispitivanja je eliminacija ili ublazavanje efekata unakrsnog ispitivanja ili, bolje receno, rehabilitacija, spasavanje svjedoka, pri emu se ispitivanje, naravno, ograniava na pitanja i odgovore koji su bili predmet unakrsnog ispitivanja. Drugoj strani se mora omoguiti pravo na ponovno unakrsno ispitivanje, i to u granicama prethodno obavljenog dodatnog, ponovnog ispitivanja svjedoka. Ovo pravo se stie ukoliko se prilikom dodatnog direktnog ispitivanja postave nova pitanja koja se odnose na nove okolnosti i dobiju odgovori koji na novi nain ugrozavaju poziciju jedne stranke (najee optuenog). Ispitivanje svjedoka je naelno stranakog karaktera, tako da svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik i lanovi vijea mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajue pitanje. Pitanja svjedoku od suprotne stranke ograniavaju se i odnose na pitanja koja su prethodno postavljena tokom ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka. Pitanja na ponovnom ispitivanju svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograniavaju se i odnose na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka od suprotne stranke. Cilj ovakve predmetne ogranienosti 22

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

postavljanja pitanja svjedoku je dvostruk: s jedne strane, tako se postupak ubrzava i ne gubi se vrijeme na ispitivanje u pogledu injenica koje nisu relevantne, dok se, s druge strane, time ispoljava preteno stranaki karakter ispitivanja svjedoka. Nakon to svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i lanovi vijea mu mogu postavljati pitanja. Tokom direktnog ispitivanja tuilac, odnosno odbrana se moraju uzdrzati od postavljanja sugestivnih pitanja, tj. pitanja kojima se navodi na odgovor, odnosno koja ve sadre traeni odgovor, osim u sluaju potrebe razjasnjenja izjave svjedoka. U pravilu, pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti doputena su samo prilikom unakrsnog ispitivanja - da bi optuba i odbrana svjedoku predocila svoju verziju dogadaja i izazvala sumnju u tanost iskaza ili kredibilitet svjedoka. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti i kada stranka pozove svjedoka suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne eli da saraduje. Sudija, odnosno predsjednik vijea e u odgovarajuoj mjeri kontrolisati nain i redoslijed ispitivanja svjedoka i izvodjenja dokaza, vodeci rauna o sljedeim ciljevima: a) da ispitivanje i izvodjenje dokaza bude efikasno za utvrdjivanje istine, b) da se izbjegne nepotrebno gubljenje vremena i c) zatite svjedoci od uznemiravanja i zbunjivanja. Prilikom izvodjenja dokaza koji je odredjen od suda, sud e ispitati svjedoka, a nakon toga dozvolice strankama i braniocu da mu postavljaju pitanja. Izvodjenje dokaza ije je izvodjenje naredio sud vri se po pravilima direktnog ispitivanja svjedoka, tako to svjedoka prvo ispituje sudija, odnosno predsjednik vijea, a uz njegovu dozvolu pitanja postavljaju stranke i branilac - takodje po pravilima direktnog ispitivanja. Medjutim, to ne znai da stranke i branilac ne mogu iskoristiti pravo na unakrsno ispitivanje: ako postoji potreba da se razjasni izjava svjedoka, svjedok pokazuje odbojan stav ili ne eli da saraduje. 4.4.1.2. Zatita svjedoka od vrijedanja, prijetnji i napada Dunost da se stara o zatititi svjedoka od vrijedjanja, prijetnji i napada ima sudija, odnosno predsjednik vijea. Sankcijama suda u cilju zatite svjedoka moe biti izlozen svaki uesnik u postupku, a ne samo stranke. U pitanju su sljedee aktivnosti i procesne mogunosti suda: Ako se radi o vrijedanju, prijetnji ili dovodjenju u opasnost bezbjednosti svjedoka pred sudom, ali ne o ozbiljnoj prijetnji, sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti ili novano kazniti uesnika u postupku ili bilo koje drugo lice koje se na taj nain ponaa prema svjedoku. U sluaju ozbiljne prijetnje svjedoku, sudija, odnosno predsjednik vijea e obavijestiti tuioca - radi preduzimanja krivinog gonjenja Policijske mjere neophodne za zatitu svjedoka preduzimaju se na prijedlog jedne od stranaka ili branioca optuenog, a vrstu i obim mjere naredjuje sudija, odnosno predsjednik vijea. Ove mjere imaju za cilj potpunu zatitu svjedoka za vrijeme njegovog boravka u sudu prije davanja iskaza, za vrijeme davanja iskaza u sudnici i poslije svjedoenja radi bezbjednog naputanja suda. 4.4.1.3. Kanjavanje za odbijanje svjedoenja Odbijanje svjedoenja povlai novano kanjavanje svjedoka i to do 30.000 KM. Uslovi za novano kanjavanje svjedoka na glavnom pretresu postavljeni su kumulativno: da svjedok odbije da svjedoi bez opravdanog razloga i da je to uinio nakon upozorenja suda na posljedice takvog odbijanja. Odsustvo opravdanog razloga za odbijanje svjedoenja je materijalni uslov, dok upozorenje na mogunost novanog kanjavanja predstavlja formalni uslov za kanjavanje. Ako i posilje toga odbije da svjedoi, svjedok se moe pritvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane da svjedoi ili dok njegovo svjedoenje ne postane nepotrebno ili dok se krivini postupak ne zavri, ali najdue 30 dana. O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili naredjen pritvor, odluuje vijee. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.

23

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

4.4.2. Angaovanje i ispitivanje vjetaka Vjetaka na glavnom pretresu mogu angazovati stranke, branilac i sud. Trokove vjetaenja na glavnom pretresu snosi ona strana koja je angaovala vjetaka. Prije ispitivanja vjetaka, sudija, odnosno predsjednik vijea opomenue ga i na njegovu dunost da iznese nalaz i miljenje na najbolji mogui nain i u skladu s vjetinom i pravilima struke i upozorie ga da davanje lanog iskaza o nalazu i miljenju predstavlja krivino djelo. Vjetak polae zakletvu, odnosno daje izjavu prije svjedoenja usmeno. Da bi pisani nalaz i miljenje vjetaka mogao biti prihvaen kao dokaz, vjetak mora svjedoiti na glavnom pretresu. Izuzetno, uz saglasnost stranaka i branioca, od vjetaka se moe zahtjevati da samo proita nalaz i miljenje. 4.4.3. Zajednika pravila ispitivanja svjedoka i vjetaka Zajednicka pravila ispitivanja svjedoka i vjetaka posljedica su injenice da su oni, u sustini, u funkciji davanja iskaza u krivinom postupku. 4.4.3.1. Otputanje svjedoka i vjetaka Nakon ispitivanja na glavnom pretresu od strane stranaka i branioca, svjedoci i vjetai mogu da budu: a) djelimino otputeni ili b) potpuno otputeni. U pravilu, svjedoci i vjetai se nakon ispitivanja od strane stranaka i branioca otputaju i ekaju ispred sudnice, ukoliko sudija, odnosno predsjednik vijea ne odlui da ih potpuno ne otpusti i oslobodi daljeg boravka u sudu. Dok ekaju u posebnoj prostoriji van sudnice za sasluane svjedoke, ovi svjedoci ne smiju o svojim iskazima razgovarati sa svjedocima koji jo nisu ispitani. Medjutim, na prijedlog stranaka ili branioca ili po slubenoj dunosti, sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da ispitani svjedoci i vjetai napuste sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovno ispitani u prisustvu ili odsustvu ostalih svjedoka ili vjetaka. 4.4.3.2. Sasluanje van sudnice Pravilo je da se svjedoci, odnosno vjetai ispituju u sudnici, ali se od toga moe odstupiti ako su ispunjeni zakonski uslovi. Ispitivanje svjedoka ili vjetaka van sudnice mogue je ako su ispunjeni materijalni i formalni uslovi. Materijalni uslov je sadran u dva kumulativna oblika: postojanje odredjenih tekoa koje opravdavaju ispitivanje svjedoka ili vjetaka u sudnici, a formalni - donoenje sudske odluke. Ako se u toku sudjenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da dodje pred sud ili da bi njegov dolazak bio povezan s nesrazmjernim teskocama (prvi materijalni uslov), sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se svjedok, odnosno vjetak ispita van sudnice (formalni uslov) - ukoliko njegovo svjedoenje smatra vanim (drugi materijalni uslov). Sudija, odnosno predsjednik vijea, stranke i branilac e prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje e se sprovesti po pravilima direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja. Ako sudija, odnosno predsjednik vijea nade da je to neophodno, ispitivanje svjedoka se moe izvriti prilikom rekonstrukcije dogadjaja van sudnice. Sudija, odnosno predsjednik vijea, stranke i branilac e biti prisutni rekonstrukciji. Stranke, branilac i oteeni uvijek se pozivaju da prisustvuju ispitivanju svjedoka ili izvodjenju rekonstrukcije. 4.4.3.3. lzuzeci od neposrednog sprovodjenja dokaza lskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti korieni prilikom unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje, nakon ega se prilau kao dokazni materijal. U ovom sluaju se licu se moe dati mogunost da pobije ili objasni svoj prethodni iskaz. U pitanju su iskazi svjedoka, vjetaka ili osumnjienog koji se neposredno ispituju na glavnom pretresu, a svoje iskaze su ranije dali u istrazi, najee ovlaenim slubenim licima, tuiocu ili, pak, braniocu. Izuzetno, zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u sluaju nekih od sljedeih alternativno navedenih okolnosti: 24

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

a) ako su ispitana lica umrla, b) duevno oboljela ili c) ne mogu se pronai ili je d) njihov dolazak pred sud nemogu ili je znatno otean iz vanih uzroka. Za odluku sudije, odnosno vijea (da bi se zapisnici o dokazima proitali) ne trai se prijedlog ili saglasnost stranaka ili branioca. Podrazumijeva itanje zapisinika o iskazima svjedoka, ali ne i iskaze vjetaka i osumnjienog i optuenog. 4.4.4. Pravo suda da ne dopusti pitanje ili dokaz Iako je izvodjenje dokaza, po pravilu, povjereno strankama, uloga suda u tome nije pasivna. Njegova uloga ogleda se ne samo u mogunosti da i sam naredi izvodjenje dokaza, ve i u procesnoj poziciji da ne dozvoli odredjena pitanja, odnosno odgovore na neka pitanja, kao i odredjene dokaze. Sudija, odnosno predsjednik vijea e zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je ve postavljeno - ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedoputeno ili nevano za predmet. Pitanje je nedoputeno ako se odnosi na zakonom zabranjen nain pribavljanja dokaza, na dokaz cija upotreba po zakonu nije doputena ili na injenicu koja se po zakonu ne moe dokazivati. Pitanje je nevano ako je injenica koja bi se trebala pitanjem utvrdivati ve utvrdjena ili nije vana za utvrdjivanje, odnosno ne postoji povezanost izmedu injenice koju treba utvrditi i odlunih injenica ili se ta povezanost zbog pravnih razloga ne moe utvrditi. Zabrana pitanja i odgovora na pitanje se odnosi na sve uesnike u postupku, stranke, branioca i sudije. Ako sudija, odnosno predsjednik vijea zakljui da okolnosti koje strane i branilac ele da dokau nemaju znaaja za predmet ili da je ponudeni dokaz nepotreban, odbice izvodjenje takvog dokaza. 4.4.5. Posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih delikata Oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog djela koje je predmet postupka. Ni jedan dokaz koji se iznosi da bi pokazao ranije seksualno iskustvo, ponaanje ili seksualnu orjentaciju oteenog - nee biti prihvatljiv. Ranije seksualno ponaanje, u smislu ove zakonske odredbe, moe da se odnosi na broj branih veza, upotrebu kontraceptivnih sredstava, broj trudnoa, broj pobaaja i sl. Seksualne predispozicije oteene strane mogu se odnositi i na homoseksualnost, transseksualnost i sl. Uz to, oteenog krivinim djelom nije dozvoljeno ispitivati o njegovom seksualnom zivotu prije izvrenja krivinog djela. Zbog toga je sud duan zabraniti pitanje i odgovor na pitanje ako je ono usmjereno na dokazivanje ranijeg seksualnog ponaanja ili seksualnih predispozicija oteene strane, odnosno odbiti izvodjenje dokaza ako se dokazni prijedlozi odnose na pomenute okolnosti. Izuzetno, moe se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi potiu od drugog lica, a ne od optuenog. Ovaj izuzetak je sastavni dio prava na odbranu optuenog, njegovog prava da izvede dokaze odbrane koji idu u njegovu korist, ali tako da koristei svoje pravo ne ugrozi interese oteene strane. U sluajevima izvrenja krivinih djela protiv ovjecnosti i vrijednosti zastienih medjunarodnim pravom, pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u prilog odbrane optuenog. Pristanak rtve odnosi se na njeno ponaanje u toku izvrenja navedenih krivinih djela, npr. utanjem, nepruanjem otpora, itd., jer se pretpostavlja prijetnja silom ili sama sila, poto vrijeme izvrenja i okolnosti pod kojima se vre ova krivina djela - umanjuju sposobnost rtve na dobrovoljni i istinski pristanak. Prije prihvatanja dokaza, u skladu s posebnim pravilima o dokazima u sluajevima seksualnih delikata, obavice se odgovarajue sasluanje, s koga je iskljuena javnost, jer se radi o zatiti morala, linog i intimnog zivota. Sasluanje oteene strane vri se na zatvorenom dijelu glavnog pretresa sa koga je iskljuena javnost, kako bi se zapisnik sa prateom dokumentacijom lake izdvojio iz zapisnika sa glavnog pretresa i uvao zapeaen u posebnom omotu. Zapisnik sa sasluanja, sa zahtjevom i svom pratecom dokumentacijom, u pravilu, uva se zapecaen u posebnom omotu, osim ako sud ne odredi drukije.

25

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

4.4.6. Posljedice priznanja optuenog Priznanje optuenog na glavnom pretresu, ako je potpuno i u skladu s prije izvedenim dokazima, oslobadja sud dunosti da izvodi druge dokaze, izuzev onih od kojih zavisi odluka o krivinopravnoj sankciji. Dakle, sud ne moe svoje injenine zakljucke u presudi zasnivati iskljuivo na odbrani - priznanju optuenih. Kada optueni na glavnom pretresu prizna izvrenje krivinog djela, tada prvostepena presuda ne mora sadravati sve ono to je propisano u zakonu. Ovakvo zakonsko rjeenje omoguava efikasno i brzo vodjenje krivinog postupka ukoliko postoji nesporno priznanje od optuenog, a istovremeno nista ne ukazuje na lani karakter ili druge mane takvog izjanjavanja optuenog, odnosno njegovu nepotkrijepljenost drugim dokazima. Zato je ovo specifian model efikasnog zavravanja krivinog postupaka u okviru redovnog krivinog postupka koji se od ostalih modela (priznanje krivnje, sporazum o priznanju krivnje i kazneni nalog) razlikuje po tome to dokazni postupak nije u potpunosti izostavljen. Medjutim, skracenje dokaznog postupka koji je zapoceo je znaajno, jer se, u pravilu, nee izvoditi dokazi odbrane, niti dokazi ije bi izvodjenje mogao narediti sudija, odnosno vijee, kao ni dokazi koji se odnose na repliku i dupliku stranaka. 4.5. lzmjena optunice Tuiocu je ostavljena mogunost da, u sluaju kada nade da se izmijenilo injenino stanje izneseno u optunici u toku glavnog pretresa (na osnovu izvedenih dokaza), izmijeni svoju optunicu i prilagodi je novom injeninom stanju. Optunica se ne moe izmijeniti prije poetka glavnog pretresa ili prije nego to se utvrdi da je izmijenjena injenina situacija. Izmjena optunice mogua je samo ako se optunica odnosi na isto lice i, u sutini, bitno isti dogadjaj. Ako je tuilac izmijenio optunicu, sud moe odgoditi glavni pretres, radi pripremanja odbrane. Da li e se glavni pretres odgoditi, fakticko je pitanje koje se procjenjuje u svakom konkretnom sluaju. Povreda ovog prava predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka. U sluaju izmjene optube, izmijenjena optunica se ne dostavlja na potvrdjivanje, a glavni pretres se nastavlja po redoslijedu koji je odredjen zakonom ili koji je odredjio sudija, odnosno predsjednik vijea. Medjutim, izmjena se mora kretati u granicama subjektivnog i objektivnog identiteta. 4.6. Zavretak dokaznog postupka Nakon izvodjenja svih dokaza, sudija, odnosno predsjednik vijea pita stranke i branioca da li imaju jo neki dokazni prijedlog. Ukoliko imaju, sud e odluiti da li prihvata prijedlog. Ako se prijedlog prihvati, glavni pretres se odlae, odnosno prekida - da bi se pribavio novi dokaz i izvrile pripreme optube, odnosno odbrane. Ako stranke i branilac nemaju nove dokazne prijedloge (ili njihov prijedlog bude odbijen), sudija, odnosno predsjednik vijea objavljuje da je dokazni postupak zavren i nakon zavrnih rijei i objave da je glavni pretres zavren - mora donijeti presudu. Naime, sud nema zakonsku mogunost za dopunu dokaznog postupka poslije objave da je dokazni postupak, odnosno glavni pretres zavren. 4.7. Zavrna rije i zavretak glavnog pretresa Zavrna rije je posljednji dio glavnog pretresa, poslije dokaznog postupka, u kome stranke daju zavrnu rije. Redoslijed izlaganja u ovom dijelu glavnog pretresa odredjen je zakonom, a o potovanju redoslijeda vodi rauna sudija, odnosno predsjednik vijea, koji daje rije strankama i to tako to prvo govori tuilac, zatim oteeni, branilac, pa optueni. Optueni govori posljednji, da bi mogao komentarisati ono to je ranije reeno, tako daje efekat njegovog govora najsnaniji. Ako optueni ima branioca, zavrnu rije daju i on i njegov branilac. Zavrna rije tuioca. Za razliku od uvodnog izlaganja, koje je pregled dokaza koji e se izvesti na pretresu, zavrna rije tuioca je prikaz predoenih dokaza u odnosu na optubu. Tuilac u svojoj zavrnoj rijei iznosi svoju ocjenu dokaza izvedenih na glavnom pretresu, izlae svoje zakljucke o injenicama vanim za odluku i stavlja i obrazlaze svoj prijedlog o krivinoj odgovornosti optuenog, o odredbama krivinog zakona koje bi se imale primijeniti, kao i o olakavajucim i otezavajucim okolnostima koje bi 26

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

trebalo uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Na kraju zavrne rijei tuilac, osim uobicajenog prijedloga da se optueni oglasi krivim, moe predloiti i izricanje odgovarajue krivinopravne sankcije. Isto tako, tuilac moe odustati od optunice (jer glavni pretres jo nije zavren) i tada sud donosi presudu kojom se optuba odbija. Zavrna rije oteenog. U svojoj zavrnoj rijei oteeni moe, analizirati dokaze koji potvrduju osnovanost prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva, koji se moe odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili ponistenje odredjenog pravnog posla. Imovinskopravni zahtjev oteenom moe biti dosudjen samo ako optueni bude oglaen krivim. Zavrna rije optuenog i branioca. Ako optueni ima branioca, u zavrnoj rijei govore i branilac i optueni, s tim to branilac govori prvi. Ovakvo rjeenje usvojeno je zbog toga to branilac nije zastupnik optuenog, tako da branioceva zavrna rije ne moe zamijeniti rije optuenog. Poslije izlaganja branioca, optueni ima pravo da sam govori, da se izjasni da li usvaja odbranu branioca i da tu odbranu dopuni. Poslije zavrne rijei branioca i optuenog, moe doci do replike od strane tuioca i oteenog. Ova situacija moe da se ponovi i vie puta, tj. moe doi do duplike, triplike i sl, s tim to i u takvim sluajevima optuenom pripada posljednja rije. Zavrna rije stranaka ne moe se ograniiti na odredjeno vrijeme. U zavrnoj rijei govori se onoliko koliko se smatra potrebnim, ali ako optunicu zastupa vie tuilaca ili optueni ima vie od jednog branioca, svi mogu dati zavrnu rije, s tim da se njihova izlaganja ne mogu ponavliati. Zavrna rije je obavezna za stranke i branioca, ali optueni ne mora dati zavrnu rije ako to ne eli. Poslije svih zavrnih rijei, obaveza je sudije, odnosno predsjednika vijea da objavi da je glavni pretres zavren, nakon cega se sud povlai na vijeanje i glasanje, radi donoenja presude, jer vie ne postoji zakonska mogunost ponovnog otvaranja glavnog pretresa. Povlaenje suda na vijeanje i glasanje, radi donoenja presude, znai da se ova procesna radnja obavlja u prisustvu sudije pojedinca, odnosno lanova vijea i zapisnicara: zbog toga se sud moe povui u posebnu prostoriju namijenjenu za donoenje odluka ili ostati u sudnici iz koje e udaljiti stranke, branioca i publiku, i to do izricanja i objavljivanja presude. 5. ODLAGANJE I PREKIDANJE GLAVNOG PRETRESA Glavni pretres se, po pravilu, odvija bez prekida. Medjutim, od ovog pravila postoje izuzeci kada dolazi do odlaganja i prekidanja glavnog pretresa. 5.1. Formalni i materijalni uslovi za odlaganje glavnog pretresa Glavni pretres se moe odloiti samo ako su ispunjeni zakonom propisani formalni i materijalni uslovi. Formalni uslov za odlaganje glavnog pretresa jeste da postoji odredjeni zahtjev, na koji su ovlaeni stranke ili branilac, kao i da taj zahtjev prihvati sudija, odnosno predsjednik vijea, i to donoenjem rjeenja o odlaganju glavnog pretresa. Materijalni uslov za odlaganje glavnog pretresa sastoji se u postojanju nekog od alternativno navedenih razloga: (1) ako treba pribaviti nove dokaze; (2) ako je optueni nakon izvrenog krivinog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu; (3) ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede. Potrebu pribavljanja novih dokaza (na zahtjev stranaka ili branioca) procjenjuje sudija, odnosno predsjednik vijea. Rjeenje kojim se odlae glavni pretres unijece se u zapisnik i, po mogunosti, odredjice se dan i sat nastavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea e takodje narediti obezbjedjenje dokaza koji se mogu izgubiti ili unistiti zbog odlaganja glavnog pretresa. Protiv rjeenja o odlaganju nije doputena alba. 5.2. Nastavljanje odloenog glavnog pretresa Odloeni glavni pretres se moe nastaviti, to je redovna procesna situacija ili poeti iznova - to predstavlja vanrednu procesnu situaciju. Za dalji tok odloenog glavnog pretresa vana su dva momenta: protek vremena i sastav suda. 27

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

1) Ako se glavni pretres koji je bio odloen dri pred istim sudijom, odnosno vijeem, pretres e se nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da glavni pretres pone iznova. 2) Glavni pretres koji je odloen mora iznova poeti ako se izmijenio sastav vijea ili ako je odlaganje trajalo due od 30 dana, ali se uz saglasnost stranaka i branioca moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetai ne sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uvidjaj, nego da se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se koristi zapisnik o uvidjaju. 3) Ako se glavni pretres dri pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijea - glavni pretres mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovo izvesti. Izuzetno, ako se pretres dri pred drugim predsjednikom vijea, uz saglasnost stranaka i branioca, vijee moe odluiti da se ranije izvedeni dokazi nee ponovo izvoditi. 4) U sluajevima 2. i 3. sudija odnosno vijee moe bez saglasnosti stranaka i branioca, a po njihovom sasluanju, odluiti da se iskazi svjedoka i vjetaka dati u ranijem pretresu, koriste kao dokaz ukoliko su svjedoci ili vjetaci umrli, duevno oboljeli ili se ne mogu pronai ili je njihov dolazak pred sud nemogu ili je znatno otean iz drugih razloga. 5.3. Prekid glavnog pretresa Za razliku od odlaganja glavnog pretresa, prekid glavnog pretresa predstavlja kratkotrajni zastoj u njegovom odvijanju, koji moe trajati najdue osam dana. Navedeni su tipini razlozi prekida glavnog pretresa, i to alternativno: (1) zbog odmora, (2) zbog isteka radnog vremena; (3) da bi se pribavio neki dokaz u kratkom vremenu ili (4) zbog pripremanja optube ili odbrane. Prekinuti glavni pretres se nastavlja uvijek pred istim sudijom ili vijeem, a u sluaju ako to nije mogue ili ako je prekid trajao due od osam dana, onda treba postupiti na neki od naina koji se odnose na odlaganje glavnog pretresa. O prekidu glavnog pretresa sudija, odnosno predsjednik vijea mora donijeti rjeenje koje se unosi u zapisnik o glavnom pretresu, a protiv njega nije dozvoljena alba. Takvo rjeenje sudija, odnosno predsjednik vijea donosi na vlastitu inicijativu, kao i na prijedlog lanova vijea (kada se sudi u vijeu), odnosno stranaka ili branioca. 6. ODRAVANJE REDA NA GLAVNOM PRETRESU Normalno odvijanje glavnog pretresa podrazumijeva mir u sudnici i radnu atmosferu, te potovanje dostojanstva i obezbjedjenje bezbjednosti svih koji uestvuju ili prate postupak. 7. ZAPISNICI O DOKAZNOM MATERIJALU Zapisnici o dokaznom materijalu koji je prikupljen prije glavnog pretresa, i to o uvidjaju na licu mjesta, pretresanju stana ili lica, oduzimanju stvari, knjiga, zapisnika i ostalih dokaza iznijee se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadraj, a po ocjeni sudije, odnosno predsjednika vijea njihov sadraj se moe ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu. Na taj se nain zapisnik o glavnom pretresu dopunjava sadrajima iz prethodnih stadijuma krivinog postupka. Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili fotografija, osim ako nije drukije propisano ovim zakonom, ali se izuzetno moe koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija koja je potvrdena kao neizmijenjena u odnosu na original. Ako u materijalima koje tuilac dostavlja kao dokaz svoje tvrdnje nema originala ili ovjerenih kopija originala, sud ne moe sa sigurnoscu utvrditi vjerodostojnost tih dokaza i kada bi sud prihvatio ove dokaze, uinio bi bitnu povredu krivinog. Dokazni materijal u vidu pismena ili zapisa se ita ukoliko se stranke i branilac drukije ne dogovore. 8. UVANJE MATERIJALNIH DOKAZA Materijalni dokazi imaju veliki znaaj u krivinom postupku. Zbog toga je izuzetno vano da se oni pravilno uvaju i obezbjedjuju. Zato je izriito propisano da se tako pribavljeni materijalni dokazi u 28

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

krivinom postupku za koje je sudija, odnosno predsjednik vijea odredjio da se pohrane i cuvaju u sudu, moraju pohraniti i cuvati u posebnoj prostoriji suda. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe u bilo koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnim dokazima. Naredba se izdaje ovlaenom licu suda, koje je zaduzeno da cuva pohranjene materijalne dokaze. U sluaju kada prikupljeni materijalni premauju prostorije suda namijenjene za njihovo uvanje i pohranjivanje, treba koristiti ovlaenje koje omoguava da se ti dokazi ostave pod nadzorom podnosioca zahtjeva (tuioca) ili izvrioca naredbe (policijski organ). Propise kojima e se odrediti nain i uslovi pod kojima se uvaju materijalni dokazi donosi ministar pravde BiH. 9. DONOENJE I OBJAVLJIVANJE PRESUDE Po zavretku glavnog pretresa, sud donosi presudu. Kada sudija, odnosno predsjednik vijea objavi da je glavni pretres zavren, sud se povlaci na vijeanje i glasanje radi donoenja presude. Vijeanje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju, ime se onemoguava spoljni uticaj i omoguava koncentrisanje lanova vijea na donoenje presude. Prilikom vijecanja prvo se raspravlja pitanje nadlenosti, a odmah zatim i da li je potrebna dopuna postupka, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Potrebno je ne samo da se odluka odmah donese, nego i da se odmah javno objavi. Ta potreba proizilazi iz injenice da su utisci sudije neposredno po zavretku glavnog pretresa najsvjeiji, a postoji i mogunost raznih uticaja na sud. Izuzeci od ovog pravila postoje samo u komplikovanim sluajevima, kada se objavljivanje presude moe odloiti. Donoenje i objavljivanje presude odmah po zavretku glavnog pretresa ima i nezgodnu stranu: zato to se objavljuje odmah, presuda ne mora biti u cjelini pismeno fiksirana i razlozi se objavljuju usmeno i u bitnom. Presuda se izrie i objavljuje u ime BiH, odnosno FBiH, RS i BDBiH, ime se daje sveaniji izgled i vei autoritet ovom aktu. Iz istih razloga, objavljivanje presude svi prisutni sasluavaju stojei. Sintagmu "svi prisutni" treba tumaiti tako da se to odnosi i na sudiju, odnosno predsjednika vijea. Saglasno navedenoj odredbi, prilikom kratkog usmenog obrazlaganja presude svi prisutni u sudnici sjede. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA I - O PRAVNIM LIJEKOVIMA UOPTE 1. Pojam, znaaj i zadatak pravnih lijekova Pravni lijekovi su vrsta pravnih sredstava kojima stranke i druga ovlaena lica u krivinom postupku pobijaju odluku suda o krivinoj stvari koju smatraju nepravicnom ili nezakonitom, traeci od suda pravnog lijeka da je izmijeni ili ukine. Za razliku od ostalih pravnih sredstava koja stoje na raspolaganju strankama i drugim uesnicima radi ostvarivanja njihovih prava i interesa u krivinom postupku (zahtjevi, prigovori, prijedlozi, molbe, pritube i si), pravni lijekovi su upravljeni protiv odluka suda. Pravni lijek je mogu samo pod uslovom da je donijeta odluka u prethodnom stepenu i da ne postoji mogunost da drugostepeni sud donese odluku umjesto prvostepenog. Kada se zavri postupak u prvom stepenu, sudjenje u daljim stepenima uslovljeno je upotrebom pravnih lijekova. Postojanje postupka pravnih lijekova, zavisi od volje lica ovlaenih na njihovo podnoenje, s tim da ta lica odredjuju i obim i predmet odluivanja, sem nekih izuzetaka. Opravdanje upotrebe pravnih lijekova sadrano je i u izvjesnosti donoenja pravilnije odluke u postupku pravnog lijeka, koja se ogleda u vie vanih injenica: izjavom pravnog lijeka krivini se predmet iznosi pred viu instancu u kojoj su sudije s veim znanjem i iskustvom i boljim objektivnim uslovima rada; pravilnost donesene odluke podvrgava se ocjeni dvaju razliitih foruma; drugostepeni sud je kvalitativno bolji; druge sudije ponovo ispituju istu stvar, to znai da se odluka formira kroz vie ispitivanja raznih lica; postoji mogunost iznosenja novih injenica i novih dokaza i sl.

29

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

2. OSNOVI PRAVNIH LIJEKOVA Osnovi pravnog lijeka su nedostaci kako u samoj odluci, tako i u postupku njenog donoenja, na osnovu kojih se od vieg suda moe traiti ukidanje ili preinaenje odluke nizeg suda. Osnovi pravnog lijeka se, uglavnom, zasnivaju na neprimjeni ili pogrenoj primjeni zakona, kao i na nepravilno ili nepotpuno utvrdjenom injeninom stanju. U prvom sluaju (neprimjena ili nepravilna primjena zakona), radi se o pravnim nedostacima (pravne greke, error iuris), gde je sud, prilikom donoenja odluke, povrijedio odredbe krivinog postupka, tako da postupak u kome je odluka donijeta nije u skladu sa zakonom ili je prilikom primjene zakona na utvrdjeno injenino stanje pogreno primijenio krivini zakon. U drugom sluaju (nepravilno ili nepotpuno utvrdjeno injenino stanje), radi se o injeninim grekama (error facti), na taj nain to sud nije imao u vidu sve potrebne injenice ili ih je uzeo u obzir, ali pogreno ocijenio, pa nepravilno, u okviru zakona, izrekao krivinu sankciju. 3. VRSTE PRAVNIH LIJEKOVA Pravni lijekovi se, uobiajeno, dijele na redovne i vanredne. Redovni pravni lijekovi (remedium ordinarium) odnose se na odluke koje jo nisu postale pravosnane i njima se onemoguava stupanje na pravnu snagu odluke nieg suda, da bi odluku donio vii sud. Vanredni pravni lijekovi (remedium extraordinarium) odnose se na odluke koje su stupile na pravnu snagu. Kod redovnih pravnih lijekova konkretna sudska odluka moe se napadati zbog svih, kako injeninih, tako i pravnih nedostataka, sa ciljem da se krivina stvar ponovo ispita. Vanredni pravni lijekovi mogu se koristiti samo izuzetno, u zakonom tano odredjenim sluajevima, i to tek kada su iskorieni redovni pravni lijekovi. Uzimajui u obzir osnov na kome se zasnivaju, mogue je razlikovanje potpunih i nepotpunih pravnih lijekova. Kod potpunog pravnog lijeka odluka se moe pobijati i po pravnom i po injeninom osnovu. Nepotpunim pravnim lijekom odluka se moe pobijati samo zbog povrede zakona (eventualno i zbog nepravilno odmjerene krivine sankcije), tako to e se navesti da je krivini postupak nepravilno voden ili da je krivini zakon nepravilno primijenjen. injenino stanje se ne moe ponovo ocjenjivati, jer vii sud moe cijeniti samo pravilnost primjene zakona prilikom utvrdjivanja injenica, kao i na ve utvrdjene injenice. Dioba pravnih lijekova nekad se vri prema njihovom uticaju na izvrenje odluke koja se pobija (pravni lijekovi sa suspenzivnim i nesuspenzivnim dejstvom), prema organu pred koji pravni lijek iznosi stvar na rjeavanje (pravni lijek sa devolutivnim i nedevolutivnim dejstvom) ili prema obimu do koga se moe ii u ispitivanju odluke povodom pravnog lijeka u viem stepenu (ekstenzivno i neekstenzivno dejstvo. Opteprihvacena je i podjela pravnih lijekova na: cirkularne i remonstrativne, restriktivne i nerestriktivne, direktne i involvirane i pisane i usmene. Cirkularni pravni lijekovi su oni o kojima odluuje drugi sud istog ranga kao i onaj koji je donio pobijanu odluku. Remonstrativni su oni pravni lijekovi o kojima odluuje drugo vijee istog suda. alba protiv rjeenja najee je remonstrativan pravni lijek.Restriktivan efekat imaju oni pravni lijekovi ije se djelovanje ograniava u zakonom propisanim sluajevima. Ako zakon ne propisuje nikakva ogranienja, rije je o nerestriktivnom djelovanju pravnih lijekova. Direktan pravni lijek je onaj koji se moe samostalno izjaviti protiv sudske odluke. Involviran je onaj pravni lijek koji se moe izjaviti samo uz albu protiv neke druge odluke. S obzirom na nain kako se podnose, postoje pisani i usmeni pravni lijekovi: u prvom sluaju je rije o albenim pisanim podnescima, a u drugom o usmeno izjavljenom pravnom lijeku. 4. SUBJEKTI PRAVNIH LIJEKOVA Svojstvo subjekta pravnog lijeka priznato je, u prvom redu, strankama krivinog procesnopravnog odnosa, tj. tuiocu i optuenom, s tim da subjekti pravnog lijeka mogu biti i neka druga lica, kako u odnosu na odluku o glavnoj stvari, tako i na sporedne predmete. alba, u prvom redu, postoji radi optube ili odbrane, pa subjekti albe najee i jesu tuilac i optueni sa svojim braniocem. Najpotpunije pravo albe ima tuilac, jer je moe izjaviti i na tetu i u korist optuenog. 30

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Zakon doputa da vie podnosilaca albe podnese vie albi protiv iste presude, i to na istoj procesnoj strani. Tada se radi o tzv. konkurenciji albi. Tako npr. ako je optueni podnio albu po jednom osnovu, a druga ovlaena lica u njegovu korist po drugim albenim osnovama i iz drugih razloga, u tom bi sluaju vii sud morao kao mjerodavnu uzeti albu samog optuenog i po njoj donijeti odluku. Ako je, medjutim, pored optuenog u njegovu korist albu podnio i tuilac, ini se da bi najpravilnije rjeenje bilo prednost dati onoj albi koja je povoljnija za samog optuenog. Do konkurencije albi na tetu optuenog moe doci onda kad na njegovu tetu, protiv iste presude albe podnesu tuilac i oteeni. Kolizija ovih albi rjeava se tako to se prednost daje albi tuioca. Pravni lijek tuioca. Tuilac moe izjaviti albu kako na tetu, tako i u korist optuenog, to proistie iz njegove opte dunosti (kao dravnog organa) da tokom krivinog postupka sa jednakom paznjom istrauje i utvrdjuje kako injenice koje terete optuenog, tako i one koje mu idu u korist. Pravni lijek u korist optuenog tuilac izjavljuje potpuno samostalno, tako da optueni ne moe uticati na to. albu u korist optuenog tuilac moe podnijeti u pogledu svih albenih osnova, osim u odnosu na odluku o imovinskopravnom zahtjevu, jer to prevazilazi granice njegove funkcije. Pravni lijek optuenog. Optueni je ovlaen da pobija albu po svim osnovima utvrdjenim zakonom. Optueni, medjutim, ne moe izjaviti albu na presudu, na svoju tetu. Uz optuenog, pravni lijek u njegovu korist mogu izjaviti i njegov branilac i procesni zamjenici. S tim u vezi, albu na presudu u korist optuenog mogu podnijeti zakonski zastupnik, brani, odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojilac, odnosno usvojenik, i to bez naroitog ovlaenja optuenog, ali ne i protiv njegove volje, osim kada je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora. Ova lica imaju i pravo ulaganja vanrednog pravnog lijeka zahtjeva za ponavljanje krivinog postupka (poslije smrti osudjenog). Pravni lijek oteenog. Oteeni kao sporedni procesni subjekt ima ogranieno pravo na albu protiv presude. Ovo zbog toga jer on presudu moe pobijati samo zbog odluke suda o trokovima krivinog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. Poto je oteeni subjekt albe, i njemu se dostavlja nepravosnana presuda, protiv koje on, u okvirima svog neposrednog pravnog interesa propisanog zakonom, moe podnijeti albu, i to u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude. Pravni lijek lica kome je oduzet predmet ili lica od koga je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom - moe se uloiti po svim osnovama, ali u granicama odgovarajueg pravnog interesa. 5. OGRANIENJA U POBIJANJU ODLUKE PRAVNIM LIJEKOM Ova ogranienja javljaju se u formi iskljuenja i odlaganja upotrebe pravnog lijeka. Iskljuenje pravnog lijeka. Pravni lijek se iskljuuje kada ga mali znaaj ili privremenost odluke ne opravdavaju ili kada ne postoji pravna mogunost za organizovanje pravnog lijeka ili kada se zahtjevu za upotrebu pravnog lijeka u odredjenoj situaciji suprotstavlja neki interes koji se smatra visim i koji se prvenstveno eli zadovoljiti i sl. Pravni lijekovi su iskljueni protiv: (1) svih naredbi; (2) rjeenja donijetih u toku istrage, ukoliko zakonom nije drukije odredjeno; (3) rjeenja suda donesenih u prvom stepenu, kada je to za pojedina rjeenja u zakonu izriito propisano; (4) svih rjeenja Vrhovnog suda RS; (5) drugostepenih presuda, osim izuzetaka utvrdjenih u zakonu; (6) presuda donijetih u treem stepenu. Odlaganje pravnog lijeka. Do odlaganja upotrebe pravnog lijeka dolazi u onim sluajevima u kojima bi samostalan pravni lijek protiv pojedinih rjeenja nepotrebno odugovlacio krivini postupak ili ga cak i onemoguavao, a naknadno ostavljanje njegovog rjeavanja ne proizvodi tetne posljedice za ovlaenog subjekta pravnog lijeka. Tom subjektu ostavlja se mogunost da se protiv ovakvog rjeenja zali naknadno, uz glavnu krivinu stvar, kada ona bude presudjena. Rjeenja koja se donose u cilju pripremanja glavnog pretresa i presude se mogu pobijati samo u albi na presudu. 6. OBIM POBIJANJA I RAZMATRANJA ODLUKE POBIJANE PRAVNIM LIJEKOM 6.1. Obim pobijanja odluke pravnim lijekom Pravnim lijekom odluka se moe pobijati samo u okviru sadrine koju zakon daje svakom pravnom lijeku. U albi na presudu se mora pored oznaenja presude protiv koje se izjavljuje alba, navesti osnov za 31

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

pobijanje presude, obrazloenje albe i prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai. 6.2. Obim razmatranja odluke pobijane pravnim lijekom 6.2.1. Uopte U vezi sa pitanjem da li vii sud moe ii preko osnova albe, stav je zakona da vii sud razmatra pobijanu odluku polazei od osnova istaknutih u albi za pobijanje presude. Preko tih osnova vii sud moe ii samo u sluajevima izriito propisanim zakonom. Naime, ako drugostepeni sud, povodom ma ije albe, utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist jednog optuenog od koristi i za koga od saoptuenih koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupie, po slubenoj dunosti, kao da takva alba postoji. 6.2.2. Zabrana preinaenja nagore (zabrana reformatio in peius) Reformatio in peius je drugostepeno preinaenje (reformatio) neke prvostepene odluke na tetu (in peius) one stranke u iju je korist izjavljen pravni lijek. Takvo preinaenje je u zakonu zabranjeno. Savremeno krivino procesno pravo ustanovom zabrane reformatio in peius osigurava slobodu optuenom u donoenju njegove odluke o podnoenju albe, te sigurnost da nee doci u tei, nepovoljniji poloaj od onoga u kojem bi bio da nije podnio albu. Opte je miljenje da zabrana preinaenja nagore predstavlja odstupanje od naela istraivanja istine, jer vii sud kod ispitivanja pravnog lijeka ne moe da preinai presudu na tetu optuenog i mora da potvrdi presudu kojom je oigledno povrijedjen zakon u korist optuenog. Zabrana reformatio in peius postoji u sluaju ako su optueni ili njegov branilac izjavili albu i u sluajevima ako su albu izjavila lica koja mogu izjaviti albu u korist optuenog ili ako je albu u korist optuenog podnio tuilac. Zabrana reformatio in peius vazi u postupku po albi, i to kako za odluivanje u sjednici vijea drugostepenog suda tako i na pretresu koji se odrava nakon ukidanja prvostepene presude. Ova zabrana obavezuje i u postupku pred sudom treeg stepena i u odnosu na albu na rjeenje. Takodje, zabrana reformatio in peius vrijedi i dalje u sluaju eventualnog ponavljanja krivinog postupka u korist osudjenog ili ukoliko Ustavni sud BiH usvoji apelaciju osudjenog i ukine presudu vijea drugostepenog suda i predmet vrati na ponovno odluivanje. 6.2.3. Ispitivanje presude van okvira albe Od pravila da sud ispituje presudu u okviru dijelova koji se pobijaju albom i po osnovima istaknutim u albi izuzeci postoje u sluajevima objektivnog i subjektivnog proirenja ispitivanja presude preko albe. Sluaj objektivnog proirenja ispitivanja presude preko albe sadran po kome alba izjavljena u korist optuenog zbog nepotpuno ili pogreno utvrdjenog injeninog stanja ili zbog povrede krivinog zakona, sadri u sebi i albu zbog odluke o krivinopravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. Kada je u pitanju subjektivno proirenje ispitivanja presude preko albe, ispitivanje se ne proiruje na dalje dijelove ili take presude, ve se, pored alioca, proiruje na saoptuene, putem ustanove pogodnosti pripajanja. 7. DEJSTVO PRAVNOG LIJEKA Pod uslovom da je doputen i blagovremen, redovni pravni lijek, po pravilu, ima devolutivno, suspenzivno i ekstenzivno dejstvo. 7.1. Devolutivno dejstvo Devolutivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u tome to o ovom lijeku odluuje drugi organ, a ne onaj koji je donio odluku. Pravni lijekovi sa nedevolutivnim efektom predstavljaju izuzetak. Devolutivno dejstvo, po pravilu, imaju redovni pravni lijekovi. Povodom redovnog pravnog lijeka, po pravilu, odluuje vii sud, a ne sud koji je donio pobijanu sudsku odluku. Izuzetak su alba na presudu drugostepenog suda, po kojoj u nekim sluajevima odluuje isti sud (u drukijem sastavu) i alba na rjeenje, gdje, takodje, postoje 32

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

sluajevi u kojima odluuje isti sud (npr. po albi protiv rjeenja sudije za prethodni postupak i sudije za prethodno sasluanje odluuje vijee istog suda). Do ovakvih ogranienja devolutivnog dejstva dolazi uglavnom iz razloga hitnosti (kad je u pitanju alba protiv rjeenja) ili iz razloga koji leze u organizaciji sudova. Sa nedevolutivnim dejstvom je vanredni pravni lijek zahtjev za ponavljanje krivinog postupka. O ponavljanju krivinog postupka odluuje vijee suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu, s tim to i prilikom odluivanja u vijeu nee uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem postupku. 7.2. Suspenzivno dejstvo Suspenzivno dejstvo pravnog lijeka postoji ako sprjeava da odluka stupi na pravnu snagu, a time i da se izvri. Nasuprot tome, pravni lijek je sa nesuspenzivnim dejstvom ako se odluka moe izvriti, neovisno od toga to je u roku izjavljen pravni lijek, i prije nego to je o njemu odlueno. Po svome dejstvu, redovni pravni lijekovi su, po pravilu, suspenzivni, tj. odlazu izvrenje pobijane odluke. Izuzetak su samo neka rjeenja koja se izvrsavaju odmah poslije donoenja. Izuzeci od pravila da je pravni lijek sa suspenzivnim dejstvom su sljedei: (1) Zakonski je princip da alba protiv rjeenja odlae njegovo izvrenje (ima suspenzivno dejstvo), te da suspenzivno dejstvo ona nema samo ako je izriito propisano da alba ne odlae izvrenje. Takav karakter imaju neka rjeenja donesena u prethodnom postupku (npr. rjeenje o odredjivanju pritvora) i postupku ekstradicije. (2) Suspenzivno dejstvo nema vanredni pravni lijek ponavljanje krivinog postupka. Razlozi tome su u injenici da tvrdnje stranaka koje ulau ovaj vanredni pravni lijek jo nisu dokazane, kao i postojanje pravosnane presude kojoj je prethodio kompletno sproveden krivini postupak (3) Osudjeni je u mogunosti, kada to eli, ako su ispunjeni zakonski uslovi, da stupi na izdravanje kazne i prije pravosnanosti presude. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe osudjenog na kaznu zatvora, koji se nalazi u pritvoru, uputiti rjeenjem, na njegov zahtjev, u ustanovu za izdravanje kazne i prije pravosnanosti presude. Isto tako, alba protiv rjeenja kojim se izrie vaspitna mjera koja se izdrava u ustanovi, zadrava izvrenje rjeenja ako sudija za maloljetnike, u saglasnosti sa roditeljima maloljetnika i po sasluanju maloljetnika, ne odredi drukije. 7.3. Ekstenzivno dejstvo Ekstenzivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u institutu pogodnosti pridruivanja (beneficium cohaesionis). Ovaj institut se sastoji u obavezi drugostepenog suda da, kada, povodom ma ije albe, utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuenog od koristi i za kojeg drugog saoptuenog koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupi po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. Primjena ove pogodnosti mogua je jedino ako je izjavljena alba u korist optuenog. Institut beneficium cohaesionis primjenjuje se, pored postupka po albi na presudu prvostepenog suda, u postupku po albi na presudu drugostepenog suda; u postupku po albi na rjeenje i kod ponavljanja postupka. Pogodnost pridruivanja ne odnosi se, po prirodi stvari, na imovinskopravni zahtjev, iz istih razloga kao i u parninom postupku, gdje, takodje, ne vai. 8. FORMALNOSTI UPOTREBE PRAVNIH LIJEKOVA 8.1. Uopte Odredjene formalnosti koje moraju biti ispunjene da bi se mogao upotrijebiti pravni lijek, i to one najneophodnije, tako da ih stranke mogu ispuniti bez posebnih tekoa, propisuju se u svim zakonodavstvima. Razloge koji opravdavaju podnoenje albe treba razlikovati od osnova zbog kojih se presuda moe pobijati.

33

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

8.2. Sadraj albe Zakon odredjuje sta alba treba sadravati, odnosno kakve ona elemente mora imati da bi se smatrala valjanom i da bi vii sud o njoj mogao ispravno odluivati. Ti elementi su: (a) oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda, broj i datum presude), (b) osnov za pobijanje presude, (c) obrazloenje albe, (d) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai i (e) potpis lica koje podnosi albu. Zakon, dalje, odredjuje koji su od tih elemenata obavezni i iji izostanak ini albu nevaljanom, koje od njih (u sluaju njihova izostavljanja u albi) i u kojim sluajevima sam zakon nadomjeta svojom pretpostavkom, te, napokon, koji elementi nisu neophodni i mogu izostati bez ikakvih tetnih posljedica. Sadraj albe ne mora biti naveden zakonskim redoslijedom. Bitno je da se svi elementi nalaze u albi. Mogunosti za utvrdjivanje presude na koju se alba odnosi, u sluaju proputanja njene naznake u albi, razliite su: tako, prvostepeni sud, kojem se alba podnosi, moe najee iz njenog sadraja pronai na koju se njegovu presudu ona odnosi, a to moe postii iz oznake imena optuenog, iz oznake krivinog djela, dana odranog pretresa i sl., a, u svakom sluaju, taj sud moe od alioca kraim putem zatraiti podatke o tome. U suprotnom, sud primjenjuje slijedei postupak: poziva alioca da u odredjenom roku dopuni albu pismenim podneskom ili usmeno na zapisniku kod suda. Ako alilac ne postupi po ovom pozivu, sud e odbaciti albu ako ne sadri podatke b), c) i e), a ako alba ne sadri podatak a) - odbacie je ako se ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je alba podnesena u korist optuenog, dostavice se drugostepenom sudu ako se moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacice se ako se to ne moe utvrditi. Ako su albu koja ima sadrajne nedostatke podnijeli oteeni koji ima punomonika ili tuilac, nije predvidjena obaveza suda da pozove alioca na dopunu albe. Ukoliko ne sadri obavezne elemente, a ne moe se utvrditi na koju se presudu odnosi, takva alba e se odbaciti. alba sa ovim nedostacima podnesena u korist optuenog koji ima branioca, dostavice se drugostepenom sudu ako se moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacice se ako se to ne moe utvrditi. 8.3. Nove injenice i novi dokazi Zakon doputa da se u albi iznose nove injenice i novi dokazi koji nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu. Za korienje takvih injenica i dokaza zakon postavlja aliocu uslov da je duan navesti razlog zasto ih ranije nije iznio. Pozivajui se na nove injenice, alilac je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, a pozivajuci se na nove dokaze - duan je navesti injenice koje pomou tih dokaza eli dokazati. 8.4. Rokovi za izjavu pravnog lijeka Redovni pravni lijekovi podnose se u odredjenom roku. Za razliku od redovnih, vanredni pravni lijek ponavljanje postupka ne vezuje se za rok, iako istek odredjenog vremena moe imati znaaja u pogledu mogunosti njegovog izjavljivanja. Rokovi za pravne lijekove mogu se razlikovati u pogledu pojedinih vrsta odluka. Rok za albu protiv presude donijete u prvom stepenu je 15 dana, raunajui od dana dostavljanja prepisa presude i taj rok vazi za stranke i branioca. Drugim licima koja mogu podnijeti albu u korist optuenog, sud ne dostavlja presudu, ali ona imaju isti rok za albu koji poinje tei od dana dostavljanja prepisa presude optuenom. Takodje, lice iji je predmet oduzet ili od kojeg je oduzeta imovinska korist moe izjaviti albu u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude. U sloenim stvarima, na zahtjev stranaka i branioca sud moe produiti rok za albu najvie za 15 dana. Rok za albu na rjeenje je tri dana od dana dostavljanja rjeenja, ako zakonom nije drukije odredjeno. Rok za presudu vazi i za rjeenje o sudskoj opomeni, kao i za rjeenje o vaspitnim mjerama. Rokovi za podnoenje albe su prekluzivni, to znai da se ne mogu produavati i da njihovim istekom ovlaeno lice gubi pravo na albu.

34

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

U torn pogledu postoji samo jedan izuzetak, prema kome se optuenom, koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje albe na presudu (odnosno na meritorno rjeenje), moe dopustiti povraaj u predjanje stanje radi podnoenja albe. 8.5. Predaja pravnog lijeka i dostavljanje na odgovor Pravni lijek se podnosi viem sudu, a predaje sudu koji je izrekao prvostepenu odluku. Zakon dozvoljava dostavljanje albe i preko poste preporucenom posiljkom, telegrafom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom. Ako se optueni nalazi u pritvoru, moe albu dati na zapisnik kod suda ili je predati upravi zatvora, a lice koje se nalazi na izdravanju kazne ili se nalazi u nekoj ustanovi radi primjene mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere, moe takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjeteno. Ako se radi o albi na presudu, alba se predaje u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branioca - radi davanja odgovora. Primjerak albe prvostepeni sud dostavlja protivnoj stranki i braniocu, koji mogu u roku od osam dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na albu, koji se zatim, sa albom i svim spisima, dostavlja drugostepenom sudu. 8.6. Odricanje i odustanak od pravnog lijeka i dopuna pravnog lijeka U sluaju odricanja od pravnog lijeka, stranka izjavljuje da ne eli koristiti pravni lijek. Izjava se daje podneskom ili u zapisnik kod suda, a odricanje je mogue prilikom objavljivanja odluke ili nakon to je odluka dostavljena. Ako stranka propusti rok za izjavu pravnog lijeka, smatra se da se time preutno odrekla njegove upotrebe. U redovnom postupku optueni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena. Tog prava optueni se moe odrei i prije (odmah po objavljivanju presude), ako se tuilac odrekao prava na albu, osim ako bi optueni po presudi imao da izdrava kaznu zatvora. Tuilac se moe odrei prava na albu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnoenje albe. Branilac i lica ovlatena da uloze albu mogu se odrei prava na samo uz pristanak, odnosno uz posebno ovlaenje optuenog, dakle, ne i protiv njegove volje. Odustati od albe mogu optueni i tuilac. Optueni moe odustati od ve izjavljene albe - do donoenja odluke drugostepenog suda, kao i od albe koju su izjavili njegov branilac ili ovlatena lica. Tuilac moe odustati i od albe koju je podnio u korist optuenog, bez obzira na to da li optueni pristaje na odustajanje. Odustanak od albe mora biti izriit i izjavljen nadlenom sudu, pismeno ili usmeno neposredno tom sudu. Ako dodje do odustanka, sud, kome je izjava u tom smislu data, donosi rjeenje o odbacivanju pravnog lijeka. Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati, bez obzira na razlog zbog kojeg su uinjeni. Iako to u zakonu nije izriito odredjeno, mogua je i dopuna pravnog lijeka u naknadnom podnesku, pod uslovom ako je uinjena u roku za albu. Poslije isteka roka za albu, takvi dodaci nisu mogui. II - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI U naem krivinom postupku postoje tri redovna pravna lijeka. To su: alba na presudu prvostepenog suda, alba na presudu drugostepenog suda i alba na rjeenje. 1. ALBA NA PRESUDU PRVOSTEPENOG SUDA 1.1. Pojam i osnovi alba protiv prvostepene presude odnosi se na sve vrste presuda prvostepenih sudova, a osnovi ove albe su jednaki. Ova alba ima devolutivno dejstvo i po njoj uvijek rjeava neposredno vii sud. Isto tako, alba protiv prvostepene presude ima suspenzivno dejstvo. alba protiv prvostepene presude je potpuni pravni lijek, kojim se moe pobijati i pravna i injenina osnovica presude, jer je propisano da se presuda moe pobijati: (1) zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka, (2) zbog povrede krivinog zakona, (3) zbog pogreno ili nepotpuno utvrdjenog injeninog stanja, (4) zbog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, 35

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informisanja. Prva dva osnova su pravna, trei je injenini, a etvrti mjeoviti (injenino - pravni). Stranke ili druga ovlaena lica presudu mogu pobijati iz svih ili samo nekih albenih osnova, ali uvijek u okviru svog neposrednog pravnog interesa. 1.2. Bitne povrede odredaba krivinog postupka kao osnov pobijanja presude albom Teorija dijeli bitne povrede krivinog postupka na apsolutne i relativne. 1.2.1. Apsolutne povrede odredaba krivinog postupka U apsolutno bitne povrede odredaba krivinog postupka spadaju: (1) POVREDE ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA SUD: a) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravosnanom odlukom izuzet od sudjenja. Ako sastav suda ne odgovara onome to je predvidjeno u zakonu, uinjena je bitna povreda krivinog postupka. b) ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti. c) ako je sud donio presudu, a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti. (2) POVREDE ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA TUIOCA I OPTUBU: a) ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa. Tuilac ne moe narediti sprovodjenje istrage niti podnijeti optunicu u sluajevima kad je zakonom propisano da je za krivino gonjenje pojedinih lica potrebno prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa, i to ukoliko ne podnese dokaz da je odobrenje dato. b) ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube. Sud mora svojom presudom rijeiti u cijelosti optubu, tako da nijedan dio optube ne smije ostati bez odgovora. U protivnom, ukoliko neki dio predmeta optube ostane bez takvog odgovora suda u njegovoj presudi, radice se o ovoj povredi postupka. Treba naglasiti da se ova povreda postupka odnosi samo na zahtjeve optube koji se tiu postojanja djela to se optuenom stavlja na teret i njegove krivnje, ali ne i u pogledu ostalih zahtjeva, odnosno prijedloga sadranih u optubi (pravna oznaka djela, kazne, mjere bezbjednosti, odredjivanje pritvora. trokovi postupka i imovinskopravni zahtjev), jer u pogledu njih sud nije vezan optubom. c) ako je optuba prekoraena. Ova povreda odnosi se na injenicu da se presuda moe odnositi samo na lice koje je optueno i samo na djelo koje je predmet optube sadrane u potvrdenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici. (3) POVREDE ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA OPTUENOG: a) ako je glavni pretres odran bez lica ije je prisutvo na glavnom pretresu po zakonu obavezno ili ako je optuenom, braniocu ili oteenom protivno njegovom zahtjevu, uskraceno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa. b) ako je povrijedjeno pravo na odbranu. (4) POVREDE ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA PRESUDU: a) ako se presuda zasniva na dokazu na home se po odredbama zakona ne moe zasnovati presuda. Ova povreda postupka odnosi se, prije svega, na zabranjene, odnosno nedoputene izvore saznanja. Predvidjanjem ove povrede htio se sprijeiti prodor takvih izvora saznanja i u presudu, odnosno njeno temeljenje na takvim izvorima. b) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjecna sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uopte ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama. Nedostaci pobrojani u ovoj odredbi moraju se nalaziti iskljuivo u pismenom sastavu presude. Takvi nedostaci mogu se nalaziti i izvan same presude, u postupcima ili propustima suda koji su se negativno odrazili na sastav, odnosno sadraj presude, ime bi se postojanje ove povrede postupka 36

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

pogreno proirilo i na sluajeve neispravne primjene procesnih odredaba i odredaba krivinog zakona, kao i na propuste pri utvrdjivanju injeninog stanja u pobijanoj presudi (5) OSTALE BITNE POVREDE ZAKONA: a) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu. Ova povreda postupka postoji i kada sud pogreno ocijeni postojanje pretpostavki za iskljuenje javnosti. 1.2.2. Relativne povrede odredaba krivinog postupka Relativne povrede odredaba krivinog postupka postoje ako sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa ili prilikom donoenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredjbu ovog zakona, a to je bilo ili moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude. lan zakona koji odredjuje relativne povrede postupka, ostavlja sudu na ocjenu da u svakom konkretnom sluaju odredi hoe li se pogrena primjena ma koje od procesnih odredaba ili propustanje njihove primjene smatrati bitnom povredom postupka, te, kao takva, povui nitavost sprovedenog postupka i izreene presude. Imajui to u vidu, broj relativnih povreda i njihovih kombinacija skoro je neogranien, uz samo jedno ogranienje - da su se one dogodile u vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku samog glavnog pretresa. To znai da povrede postupka koje nastanu prije toga ne mogu doci u obzir. 1.3. Povrede krivinog zakona One se jo nazivaju i povredama materijalnog prava. Povrede materijalnog (krivinog) zakona postoje ako je krivini zakon povrijedjen u pitanju: (1) da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo. Ova povreda krivinog zakona ispoljava se: a) kao pogrena pravna ocjena da li neka djelatnost predstavlja krivino djelo, b) kao pogrena pravna ocjena postojanja pojedinih konstitutivnih obiljeja krivinog djela i c) kao pogrena pravna ocjena postojanja osnova za iskljuenje protivpravnosti. (2) Da li ima okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost. Okolnosti (osnovi) koje iskljuuju krivinu odgovornost su: a) nehat - ako zakon ne predvidja odgovornost za taj oblik krivnje, b) neuraunljivost i c) stvarna zabluda. Ova povreda zakona pojavljuje se u oba pravca: bilo da sud pogreno nade da uraunljivost ili umiljaj i nehat postoje, odnosno da stvarna zabluda ne postoji i u svim tim sluajevima optuenog oglasi krivim, bilo da pogreno nade da uraunljivost, umiljaj ili nehat ne postoje, odnosno da stvarna zabluda postoji. optuenog oslobodi od optube. (3) Da li ima okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravosnano raspravljena. (4) Da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti. Povrede zakona, sastoje se, uglavnom, u pogrenom podvodjenju utvrdjene djelatnosti (injeninog stanja), za koju se optueni optuuje, pod pravnu normu. Prema tome, kada je rije o ovoj povredi zakona, djelo ostaje uvijek krivino djelo i optueni biva oglaen krivim za njegovo izvrenje, ali je, pri odredjivanju njegove pravne kvalifikacije, primijenjen zakon koji se nije mogao primijeniti. (5) Da li je odlukom o kazni ili uslovnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri bezbjednosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlaenje koje sud ima po zakonu. Povrede zakona u tom pravcu ogledaju se u tome to sud izrie i odmjerava kaznu za krivino djelo ispod ili iznad posebnog minimuma, odnosno maksimuma, zatim, u tome to sud izrekne vrstu kazne koja nije u zakonu predvidjena za neko krivino djelo, odnosno izrekne sporednu kaznu i kada njeno izricanje nije predvidjeno ili je ne izrekne, iako je njeno izricanje obligatorno. (6) Da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne. Povrede iz ove take se sastoje u tome to sud pogreno ocijeni treba li neki pritvor i njegovo trajanje ili ve izdranu kaznu uraunati u kaznu koja se izrie presudom.

37

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

1.4. Pogreno ili nepotpuno utvrdjeno injenino stanje kao osnov albe na presudu injenino stanje je osnovni i najvaniji supstrat svakog krivinog postupka. Na njemu se zasniva primjena prava, odnosno zakona. Utvrdjivanje injeninog stanja je najznaajnija i najdelikatnija djelatnost suda u krivinom postupku. Odlune injenice mogu se podijeliti na procesnopravne odlune injenice (od kojih zavisi primjena brojnih procesnih odredaba kojima se uredjuje sam postupak) i materijalnopravne odlune injenice (od kojih zavisi primjena materijalnih zakona, dakle krivinih zakona). Ostale vane injenice nemaju nikakvu direktnu vezu sa primjenom prava, nego se koriste u postupku dokazivanja, odnosno utvrdjivanja. injenino stanje obuhvata skup samo odlunih injenica. Pogreno utvrdjeno injenino stanje postoji kada je u presudi neka octlucna injenica (ili vie njih) pogreno utvrdjena. Neka odluna injenica pogreno je utvrdjena kada nije istinito utvrdjena, drugim rijeima - kada nije utvrdjena onako kako se dogodila u stvarnosti. Medjutim, s obzirom na to da ovdje ne postoji mogunost objektivnog ocjenjivanja, mora se poi od ocjene vieg suda (kada odluuje povodom albe o utvrdjenom injeninom stanju) i ocjene alioca (kada albom pobija injenino stanje), da bi se ustanovilo odgovara li pojedina utvrdjena odluna injenica rezultatu provedenog dokaznog postupka. Pri tome, istaknuti nedostaci i propusti pri utvrdjivanju injeninog stanja moraju u svakom pojedinom sluaju uzrokovati pogreno injenino stanje. Zato se mora, uz ustanovljenje postojanja tih nedostataka i propusta, utvrdivati i jesu li oni u pojedinom sluaju uzrokovali, odnosno mogli uzrokovati pogreno utvrdjenje neke odlune injenice. injenino stanje je nepotpuno utvrdjeno kada je izostalo utvrdjenje neke odlune injenice, koje je u datom sluaju bilo potrebno. Nepotpuno utvrdjeno injenino stanje postoji i kada na to upozoravaju nove injenice ili novi dokazi. Pozivajuci se na nove injenice, alilac je duan da navede dokaze kojima bi se te injenice imale dokazivati, te, pozivajuci se na nove dokaze, duan je da navede injenice koje pomou tih dokaza eli da dokae. Trai se, takodje, da alilac navede razloge zasto te injenice i dokaze ranije nije iznio. Najblaa procesna posljedica pogrenog, odnosno nepotpunog utvrdjenja injeninog stanja ogleda se u tome to stranka takvo njegovo utvrdjenje moe pobijati albom. Ukoliko drugostepeni sud, na osnovu takve albe, stekne uvjerenje da je injenino stanje utvrdjeno pogreno ili nepotpuno, on ukida pobijanu presudu i naredjuje odravanje pretresa pred drugostepenim sudom. 1.5. Pobijanje presude zbog odluke o krivinopravnoj sankciji, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude U pogledu kazne i uslovne osude, povreda predvidjena ovim lanom postoji ako je sud glavnu ili sporednu kaznu odmjerio bez prekoracenja zakonskih ovlaenja, ali je, u granicama zakona, nije pravilno odmjerio s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea ili to je sud primijenio, ili nije primijenio odredbe o ublazavanju kazne, o oslobadjanju od kazne ili o uslovnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uslovi. Kada su u pitanju mjere bezbjednosti, zakon propisuje da se odluka o njima moe pobijati ako je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru bezbjednosti, iako su za to postojali zakonski uslovi. Iz istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima krivinog postupka. Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informisanja moe se pobijati kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama. 1.6. Postupak po albi pred sudom prvog stepena U vezi sa albom, prvostepeni sud vri neke tehnike radnje i neke radnje odluivanja. 1.6.1. Tehnike radnje prvostepenog suda Tehnicke radnje prvostepenog suda obuhvataju prijem albe i ispitivanje njene tehnicke ispravnosti. alba se podnosi viem sudu, od koga se trai odluka, ali se predaje sudu prvog stepena, koji je donio presudu koja se pobija, i to u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i branioca, radi davanja odgovora. Prijem se ne moe odbiti zbog toga to je alba neblagovremena ili nedoputena, a jo manje 38

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

zbog toga to je neosnovana. U sluaju da alba bude dostavljena nenadlenom sudu ili drugom dravnom organu, taj je duan da albu odmah dostavi nadlenom sudu. Ako alba nije podnijeta u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvati alioca da u odredjenom roku preda dovoljan broj primjeraka, a ako alilac ne postupi po naredenju suda - sud e potrebne primjerke prepisati o troku alioca. Prvostepeni sud ima optu dunost, kada je u pitanju alba, da ispita njenu urednost sa isto tehnike strane i da je dostavi protivnoj stranki i braniocu na odgovor. Ako alba ne ispunjava uslove propisane u pogledu sadraja, a podnosilac albe nema branioca ili ako je albu podnio oteeni koji nema punomonika - prvostepeni sud poziva alioca da u odredjenom roku dopuni albu pismenim podneskom ili usmeno na zapisnik kod suda. Ako alilac to ne uini, alba se odbacuje, a ako nedostaje samo podatak na koju se presudu alba odnosi, ona se odbacuje samo ako se to na drugi nain ne moe utvrditi. alba izjavljena u korist optuenog ne odbacuje se ni onda kada poziv na dopunu ne uspije, ve se, ako se moe utvrditi na koju se presudu alba odnosi, spisi dostavljaju drugostepenom sudu. 1.6.2. Odluivanje prvostepenog suda po albi Sudija, odnosno predsjednik vjea prvostepenog suda ovlaen je da rjeenjem odbaci neblagovremenu albu i nedoputenu albu. Ukoliko prvostepeni sud ne odbaci albu kao neblagovremenu i nedoputenu, dostavlja je protivnoj stranki na odgovor, i to najkasnije u roku od osam dana od dana prijema, a po prijemu odgovora, odnosno proteka roka za odgovor, dostavlja albu sa svim spisima drugostepenom sudu. 1.7. Postupak po albi pred drugostepenim sudom Postupak pred drugostepenim sudom zapoinje onog trenutka kada spisi po albi pristignu u ovaj sud. Vijee drugostepenog suda donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa. U okviru ovog postupka razlikujemo: postupak van sjednice, rjeavanje u sjednici vijea i rjeavanje na pretresu. 1.7.1. Postupak van sjednice U postupku van sjednice ili pripremnom postupku za sjednicu drugostepenog suda meritorno se nista ne rjeava, ve se vrse potrebne pripreme da bi se stvar rijeila u sjednici vijea ili na drugostepenom pretresu. Krivini predmet sa albom, predaje se predsjedniku albenog vijea, koji odredjuje sudiju izvjestioca. Dunost izvjestioca je da proui spise i pripremi predmet, da bi mogao da referise na sjednici ili na drugostepenom pretresu. Sudija izvjestilac moe, po potrebi, od sudije, odnosno predsjednika vijea koje je donijelo pobijenu presudu pribaviti izvjetaj o povredama odredaba krivinog postupka, a moe i provjeriti navode albe u pogledu novih dokaza i novih injenica ili pribaviti potrebne izvjetaje ili spise. Kada sudija izvjestilac pripremi spis, predsjednik albenog vijea e zakazati sjednicu vijea. 1.7.2. Postupak u sjednici vijea Sjednica vijea drugostepenog suda je javna i o njoj se obavjetavaju tuilac, optueni i njegov branilac. O zakazanoj sjednici se ova lica (ukljuujuci i tuioca) samo obavjetavaju, a ne pozivaju. Za odravanje sjednice se trai da su tuilac, optueni i njegov branilac uredno i blagovremeno o tome obavijeteni. Ukoliko se optuenom ne moe uruiti obavjetenje o zakazanoj sjednici zbog promjene adrese ili boravita, obavijest o sjednici vijea moe da se dostavi preko oglasne ploe suda. Medjutim. nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obavijeteni ne spreava odravanje sjednice vijea. Izuzetak je ako se optueni nalazi u pritvoru ili na izdravanju kazne, kada se mora osigurati njegovo prisustvo. Zakon je postupanje u sjednici proirio na optu javnost i potpuno je izjednaio sa optom javnou pred prvostepenim sudom. Opta javnost sjednice vijea uslovljena je prisustvom stranaka i branioca sjednici, a to znai da, iako je sjednica zakazana kao javna i stranke o tome obavijetene, nee biti doputena opta javnost ukoliko nijedna stranka ne bude prisutna sjednici. Sjednica vijea poinje izlaganjem podnosioca albe, a nakon toga druga stranka izlaze odgovor na albu. Vijee moe od stranaka i branioca koji su prisutni zatraiti potrebno objanjenje u vezi sa albom i odgovorom na albu, a stranke i branilac predloiti da se proitaju pojedini spisi, a po doputenju 39

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

predsjednika vijea - dati objanjenja za svoje stavove iz albe, odnosno odgovora na albu, ne ponavljajuci ono to je sadrano u objanjenjima. U svemu ostalom sudi se na osnovu spisa. O sjednici vijea mora se voditi poseban zapisnik, u koji se, uz ostalo, unosi bitan sadraj sprovedenih procesnih radnji i izreka donesene odluke, te podaci o tome da li je ona usmeno objavljena. Obaveza je da se takav zapisnik prikljuci spisima. Taj zapisnik ostaje otvoren i pristupacan svim licima ovlaenim da izvre uvid u njega. Medjutim, uz taj zapisnik sastavlja se poseban zapisnik o vijeanju i glasanju, koji sadri tok glasanja i donesenu odluku i on se uvijek zatvara u poseban omot. Utvrdjena je i obaveza sudije, odnosno predsjednika vijea prvostepenog suda da rjeenjem odbaci neblagovremenu i nedoputenu albu. Medjutim, ukoliko tako ne bude postupljeno, takvo rjeenje moe donijeti vijee drugostepenog suda, i to i bez obavjetavanja stranaka i branioca o sjednici vijea. 1.7.3.Rjeavanje na pretresu pred drugostepenim sudom Odravanje pretresa pred drugostepenim sudom predstavlja drugi mogui nain razmatranja albe na prvostepenu presudu. Pretres e se odrati ako drugostepeni sud ukine prvostepenu presudu. Pri tome, odredbe o glavnom pretresu u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju i na pretres pred drugostepenim sudom. Zakazani pretres se ponavlja samo u onom dijelu u kome se ponovo sudi, a to moe biti u cjelini (ako je rjeenjem ukinuta prvostepena presuda) ili u pojedinim dijelovima (kada je presuda ukinuta djelimino). U takvoj procesnoj situaciji pretres se vodi na osnovu optunice koja se odnosi na ukinutu presudu ili dio presude koji je ukinut i na osnovu drugostepene odluke kojom je ukinuta prvostepena presuda koja sadri upute da li je potrebno ponovo izvesti ve provedene dokaze ili neki od njih u prvostepenom postupku ili e ti dokazi biti samo proitani. Medjutim, ako vijee drugostepenog suda ustanovi da je potrebno ponovo izvesti dokaze ve izvedene u prvostepenom postupku, tada e iskazi sasluanih svjedoka i vjetaka i pismeni nalaz i miljenje biti prihvaeni kao dokazni materijal ukoliko su ti svjedoci i vjetai prilikom svjedoenja bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca iako im je to bilo omogueno). O drugostepenom pretresu vodi se zapisnik, koji se sastavlja kao i zapismk o glavnom pretresu. 1.7.2. Odluke drugostepenog suda po albi Drugostepeni sud moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu ili odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu ili ukinuti presudu i odrati pretres. Te odluke se, s obzirom na sadraj, mogu podijeliti na procesne i materijalne. Formalne odluke su rjeenja koja drugostepeni sud donosi ne upustajuci se u razmatranje sadraja i osnovanosti albe, nego albu odbacuje kao neblagovremenu ili nedoputenu. Materijalne odluke e drugostepeni sud donijeti u obliku presude kada odbije albu kao neosnovanu i potvrdi prvostepenu presudu ili ako uvazavajuci albu, preinai prvostepenu presudu ili ako ukine prvostepenu presudu i odredi odravanje pretresa. Sve ove odluke drugostepeni sud moe donijeti samo na osnovu odrane sjednice vijea. Drugostepeni sud moe: (1) Odbaciti albu kao neblagovremenu. Ovakvu odluku sud e donijeti ako utvrdi da je alba podnijeta poslije zakonskog roka za njeno podnoenje. Da li je alba blagovremena, cijeni prvostepeni sud kome je alba dostavljena. Drugostepeni sud duan je da albu odbaci ako nadje da je neblagovremena i ne moe je vraati prvostepenom sudu da ponovo cijeni njenu blagovremenost, iako je pravilo da albu kao neblagovremenu prevashodno odbacuje, i to rjeenjem, sudija, odnosno predsjednik vijea prvostepenog suda. (2) Odbaciti albu kao nedoputenu. Do odbacivanja albe kao nedoptrslene doci e u sluaju ako se utvrdi da je albu izjavilo lice koje nije ovlaeno na podnoenje albe ili lice koje se odreklo albe ili ako se utvrdi odustanak od albe ili da je poslije odustanka ponovno podnesena alba ili ako alba po zakonu nije doputena. (3) Odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. Takvu presudu donosi drugostepeni sud, kada utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se ta presuda pobija. U takvom sluaju 40

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

alba se odbija kao neosnovana. To znai da je drugostepeni sud ocijenio sve albene osnove istaknute u albi i razloge iznesene u njoj, te naao da oni ne stoje, dakle da je alba neosnovana. Time je drugostepeni sud rijeio konanu sudbinu pobijane presude, koja, usljed toga, stice i formalnu i materijalnu pravosnanost, ukoliko u zakonu nije iznimno predvidjena mogunost njenog daljnjeg pobijanja redovnim pravnim lijekom. Drugostepena odluka ima formu presude, cija izreka sadri dvije odluke, i to: prvu, kojom se alba podnosioca odbija kao neosnovana i drugu kojom se potvrdjuje prvostepena presuda. (4) Preinaiti prvostepenu presudu. Ovakav nain odluivanja se svodi na meritorno i konano (ali drukije) odluivanje drugostepenog suda o krivinoj stvari. Zakon prua to ovlaenje uz uslov da drugostepeni sud utvrdi da su odlune injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrdjene i da, s obzirom na utvrdjeno injenino stanje, po pravilnoj primjeni zakona, valja donijeti drukiju presudu. O tome vijee drugostepenog suda donosi odluku u formi presude, koja predstavlja meritorno i konano odluivanje u krivinoj stvari. (5) Ukinuti prvostepenu presudu i odrediti odravanje pretresa. Ovakvu odluku sud e, uvazavajuci albu, donijeti ako utvrdi: a) da postoji bitna povreda odredaba krivinog postupka, osim sluajeva koji se odnosi na preinaenje prvostepene presude ili b) da je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti u prvostepenom postupku ve izvedene dokaze usljed kojih je injenino stanje pogreno ili nepotpuno utvrdjeno. Vijee drugostepenog suda moe i djelimino ukinuti prvostepenu presudu - i u odnosu na taj dio odrati pretres. Kriterijum za djelimino ukidanje presude jeste da se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno presudjenje. Ako se optueni nalazi u pritvoru, drugostepeni sud mora nakon ukidanja prvostepene presude ispitati da li jo uvijek postoje razlozi za pritvor, pa zavisno od te ocjene donijeti rjeenje o produzenju ili ukidanju pritvora. Bez obzira na to da li je doneseno rjeenje o produenju ili ukidanju pritvora, protiv njega nije dozvoljena alba. Ako je optueni u pritvoru, drugostepeni sud je duan donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je primio spise, a u sloenim predmetima najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana kada je primio spise. 1.7.5. Obrazloenje odluke drugostepenog suda kojom se ukida prvostepena presuda Zakon odredjuje, posebno za odluke drugostepenog suda, sta one trebaju sadravati i tu su postavljeni samo minimalni zakonski zahtjevi. U obrazloenju presude, u dijelu kojim se ukida prvostepena presuda ili u rjeenju kojim se ukida prvostepena presuda, navesce se samo kratki razlozi za ukidanje. 2. ALBA NA PRESUDU DRUGOSTEPENOG SUDA Na zakon, iako postavlja dvostepenost kao pravilo, doputa, ali samo u nekim sluajevima, i pobijanje drugostepene presude pred jo jednom instancom. 2.1. Sluajevi pobijanja drugostepene presude Trea instanca dolazi u obzir (zakon, lan 333.) a) drugostepeni sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili potvrdio presudu prvostepenog suda kojim je izreena takva kazna, b) drugostepeni sud preinaio prvostepenu presudu kojom je optueni osloboen od optube i izrekao presudu kojom se optueni proglaava krivim, v) drugostepeni sud povodom albe na oslobaajuu presudu na pretresu donio presudu kojom se optueni proglaava krivim. (2) O albi protiv drugostepene presude odluuje treestepeno vijee Vrhovnog suda, shodno odredbama koje vae za postupak u drugom stepenu. Pred ovim vijeem ne moe se odrati pretres. 2.2. Lica ovlaena na podnoenje albe protiv drugostepene presude i osnovi za pobijanje drugostepene presude U korist optuenog albu mogu izjaviti zakonski zastupnik, brani, odnosno vanbrani drug, roditelj ili dijete i usvojilac, odnosno usvojenik. albu u korist optuenog moe podnijeti i tuilac. 41

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

2.3. Nadlenost i postupak pred sudom treeg stepena alba na treu instancu predaje se prvostepenom sudu, koji je sa spisom dostavlja drugostepenom sudu, a ovaj je, uz svoj spis, prosljedjuje sudu treeg stepena. Prvostepeni sud, kada primi albu, duan je prethodno ispitati njenu blagovremenost i doputenost. Blagovremenost i doputenost albe ispituju jednako i drugostepeni sud i sud treeg stepena. Neblagovremena i nedoputena alba odbacuje se rjeenjem. O podnesenoj albi sud treeg stepena odluuje meritorno, kao i drugostepeni sud. 3. ALBA NA RJEENJE Pored presuda i meritornih rjeenja kojima se odluuje o samoj krivinoj stvari, donose se i brojna druga rjeenja, kako prije samog pokretanja krivinog postupka, tako i u njegovom toku, pa i poslije njegovog zavretka. Takvim rjeenjima priprema se sprovodjenje krivinog postupka i upravlja tim postupkom, te odluuje o pojedinim incidentnim pitanjima u toku i van samog postupka, kao i poslije njegovog okonanja. To je potreba konstruisanja posebnog pravnog lijeka - albe na rjeenje, koji postoji pored pravnog lijeka albe na presudu. 3.1. Dozvoljenost i dejstvo albe na rjeenje Za razliku od albe na presudu, alba na rjeenje nije mogua protiv svakog rjeenja. Sluajevi kad alba nije doputena izriito su propisani zakonom. S tim u vezi, predvidjene su tri grupe albi na rjeenje: (1) na rjeenja na koja je alba uvijek doputena, ukoliko to pravo nije zakonom izriito uskraceno, (2) rjeenja na koja alba uopte nije doputena i (3) rjeenja gdje pravo na albu nije iskljueno ve je samo odgodjeno. Pri odredjivanju koja se rjeenja mogu pobijati albom, a za koja je to iskljueno, zakon se rukovodi, s jedne strane, vanoscu pitanja o kojem se odluuje rjeenjem i, s druge strane, potrebom da se dopustanjem albe protiv (nekih) rjeenja koja se donose u toku postupka sam postupak ne sjecka i ne odugovlaci, a ponekad i autoritetom organa ije je rjeenje. Tako, zakon postavlja kao opte pravilo da se protiv rjeenja suda donesenih u prvom stepenu moe podnijeti alba uvijek kada u zakonu nije izriito odredjeno da alba nije doputena. Rjeenja protiv kojih nije dozvoljena alba mogu se razvrstati ovako: (1) Rjeenja za koja je u posebnim odredbama iskljuena alba (2) Rjeenja donesena u drugom stepenu. (3) Rjeenja Suda BiH, Vrhovnog suda FBiH, Vrhovnog suda RS i Apelacionog suda BDBiH. To su rjeenja protiv kojih uopte nije dozvoljena alba. (4) Rjeenja protiv kojih nije dozvoljena samostalna alba, ali se mogu pobijati u albi na presudu. Ova rjeenja se nazivaju i rjeenja sa odgodjenom albom. To su rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude, za koja je odredjeno da nije doputena posebna alba, pa se mogu pobijati (tek) u albi protiv presude. Izuzetak od ovog pravila je doputanje posebne albe na rjeenje o uskracivanju zastupanja na glavnom pretresu braniocu ili punomoniku oteenog. Devolutivnost albe protiv rjeenja, kao i protiv svih ostalih sudskih odluka; ogleda se u tome to o albi odluuje uvijek vii sud kao drugostepeni to je izriito predvidjeno. Medjutim, postoje sluajevi u kojima o albi protiv rjeenja odluuje vijee istog prvostepenog suda koji je donio rjeenje. U takvim sluajevima, odluku o albi donosi vanraspravno vijee. To vijee odluuje o albi protiv rjeenja sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno sasluanje (ako zakonom nije drukije odredjeno). 3.2. Rokovi za albu i lica ovlaena na podnoenje albe protiv rjeenja U vezi sa rokom za izjavljivanje albe na rjeenje, zakon razlikuje opte i posebne rokove. Opti rok za podnoenje albe na rjeenje, ukoliko u zakonu nije drukije odredjeno,je da se alba podnosi u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja. Saglasno tome, zakon odredjuje za albu protiv nekih rjeenja, s obzirom na njihovo znaenje - posebne rokove (due od osam dana, a protiv drugih, zbog potrebe to hitnijeg rjeavanja - 24 sata). 42

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Rok za albu od osam dana predvidjen je protiv tzv. meritornih rjeenja, i to samo u jednoj situaciji (kod rjeenja o izricanju vaspitne mjere i o obustavi postupka prema maloljetniku). Skraeni rok od 24 sata vrijedi za albu protiv pojedinih rjeenja o pritvoru, te protiv rjeenja o izricanju disciplinske kazne za prestupe pritvorenika. Pravo na podnoenje albe protiv rjeenja, zakon, u prvom redu prua strankama i ostalim ovlatnim licima i drugim licima ija su prava rjeenjem povrijedjena (svjedoci, vjetaci, tumai, vlasnik predmeta koji se oduzima...) 3.3. Osnovi za pobijanje rjeenja Zakon, upuuje na primjenu u postupku po albi protiv rjeenja (na odgovarajui nain) pojedinih odredaba koje vae za postupak po albi protiv presude. to se tice sadraja albe protiv rjeenja i postupanja sa albom koja ne sadri propisane sastojke, vrijede odredbe o sadraju albe. U albi protiv rjeenja mogu se iznositi nove injenice i novi dokazi. alba protiv rjeenja ne dostavlja se protivnoj stranki, pa, prema tome, nije omogueno podnoenje odgovora na albu 3.4. Postupanje sa albom i odluke po albi na rjeenje alba na rjeenje podnosi se sudu koji je donio rjeenje, a ovaj je, skupa sa svojim spisom, prosljedjuje sudu koji odluuje o njoj. Sud, kojem je alba podnesena, ispituje njenu blagovremenost i doputenost. Neblagovremenu i nedoputenu albu odbacuje sudija, odnosno predsjednik vijea, koje je donijelo pobijano rjeenje. Protiv tog rjeenja doputena je alba drugostepenom sudu. O albi protiv rjeenja drugostepeni sud odluuje u sjednici vjeca. Sjednica je nejavna. Izuzetno je doputeno odravanje javne sjednice, kada je u pitanju alba protiv tzv. meritornih rjeenja. Pri odluivanju o albi na rjeenje, vii sud se krece u granicama albe. Sud koji rjeava po albi moe odbaciti albu kao neblagovremenu ili neobzvoljenu (ako je to propustio uiniti prvostepeni sud, koji, u prvom redu, ima tu dunost), a moe albu odbiti kao neosnovanu ili je uvaiti i u tom sluaju prvostepeno rjeenje preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odluivanje. III - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Na kirvini postupak predvidja samo dva vanredna pravna lijeka. zahtjev za ponavljanje postupka i zahtjev za zatitu zakonitosti. 1. PONAVLJANJE KRIVINOG POSTUPKA Ponavljanje krivinog postupka zahtijeva se zbog toga to se, usljed novih injenica i dokaza koji se sada iznose pred sud, a kojima sud ranije nije raspolagao, injenino stanje utvrdjeno pravosnanom odlukom pokazuje kao pogreno. Njime se pravosnana sudska odluka pobija zbog nedostataka u utvrdjenom injeninom stanju, s tim da se u ponovljenom krivinom postupku ovi nedostaci otklone i donese zakonita i pravedna sudska odluka. Osnovna karakteristika ponavljanja postupka je postojanje novih injenica koje se mogu pojaviti u razliitim oblicima: novi dokazi, izvrenje krivinog djela od strane procesnih subjekata (tuilac, svjedok, vjetak, tuma, ovlaeno slubeno lice ili sudija), nove injenice i novi dokazi i odluke Ustavnog suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropkog suda za ljudska prava. Kao vanredni pravni lijek, ponavljanje krivinog postupka slui da otkloni greke sadrane u injeninoj osnovici pravosnane presude krivinog suda, ako se pojave nove injenice ili dokazi poslije pravosnane odluke, bilo u korist ili na tetu optuenog. Propisuje se da se krivini postupak koji je dovren pravosnanim rjeenjem ili pravosnanom presudom moe ponoviti samo u sluajevima i pod uslovima predvidjenim u zakonu i samo na zahtjev ovlaenog lica. Od samog ponavljanja krivinog postupka zakon razlikuje procesnu ustanovu nastavljanja krivinog postupka koja se ne moe uvrstiti pod ponavljanje postupka u uem smislu. U okviru ponavljanja 43

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

postupka treba razlikovati dvije osnovne vrste: ponavljanje u korist i na tetu osudjenog zbog razloga nastalih u prethodnom postupku i na glavnom pretresu. Ponavljanje krivinog postupka postoji i u posebnim postupcima: prema maloljetnicima, prema pravnim licma i u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi. 1.1. Nepravo ponavljanje krivinog postupka Pravosnana presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka ako je u dijve presude ili u vie presuda protiv istog osudjenog pravosnano izreeno vie kazni, a nisu primjenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju. Da bi odredbe krivinog zakona o odmjeravanju kazne koje nisu primjenjene naknadno, ipak, bile primjenjene, potrebno je izrei novu presudu kojom e se preinaiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i zrei jedinstvenu kaznu. Za donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena najstroija vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni, sud koji je izrekao najveu kaznu, a ako su kazne jednake - sud koji je posljednji izrekao kaznu. Novu presudu donosi sud u sjednici vijea i to na prijedlog tuioca ili optuenog, odnosno njegovog branioca, a po sasluanju protivne stranke. Ne dira se u injenino stanje pa se pretres ne dri. 1.2. Nastavljanje krivinog postupka obustavljenog zbog procesnih smetnji Nastavljanje krivinog postupka obustavljenog zbog procesnih smetnji ne predstavlja pravo ponavljanje krivinog postupka, ve se postupak zavren rjeenjem ili procesnom presudom samo nastavlja kad se za to steknu potrebni fakticki i zakonski uslovi. Do nastavljanja krivinog postupka moe doci u sluaju u kojem je krivini postupak rjeenjem pravosnano obustavljen ili je presudom optuba pravosnano odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja. U tom sluaju postupak e se na zahtjev tuioca nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke. - Ovlaeni tuilac podnosi svoj zahtjev sudu koji treba da nastavi postupak, iznoseci dokaze o prestanku procesnih smetnji. Na zahtjev tuioca, sud donosi odmah rjeenje o nastavljanju postupka, a postupak se nastavlja u onoj fazi u kojoj je bio obustavljen, odnosno u kojoj je donesena presuda kojom se optuba odbija, zbog cega se i ne moe govoriti o ponavljanju krivinog postupka u uem smislu. Osudjeni ima pravo albe protiv takvog rjeenja, jer se ono uvijek donosi na njegovu tetu. O albi protiv rjeenja vanraspravnog vijea odluuje vijee drugostepenog suda. 1.3. Ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem Ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem mogue je u dva sluaja: (1) Ponavljanje obustavljenog postupka zbog novih dokaza. Tu dolaze u obzir sluajevi kada je pravosnanim rjeenjem krivini postupak obustavljen prije poetka glavnog pretresa. Ponavljanje postupka u ovim sluajevima moe se dopustiti na zahtjev tuioca. Osnov za ponavljanje postupka su podneseni novi dokazi, na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovno pokretanje krivinog postupka. Novi dokazi moraju uvjeriti sud da su se stekli uslovi za ponovno pokretanje krivinog postupka, to procesno znai dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni pocinio krivino djelo (2) Ponavljanje postupka obustavljenog usljed zloupotrebe slubenog poloaja tuioca. Prema ovoj odredbi, krivini postupak koji je pravosnano obustavljen do poetka glavnog pretresa, moe se ponoviti u sluaju kada je tuilac odustao od gonjenja, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja tuioca. Zakon trai da krivino djelo zloupotrebe slubenog poloaja tuioca bude dokazano pravosnanom presudom. Ako se postupak protiv tuioca ne moe sprovesti (zbog smrti ili okolnosti koje isklj. kriv. gonjenje) krivino djelo se moe utvrditi i drugim dokazima. Ponavljanje postupka, nije vezano za rok, pa se ono moe traiti sve do zastare, odnosno gaenja na drugi nain (zbog pomilovanja, amnestije) prava na gonjenje. 44

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

1.4. Ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom 1.4.1. Uslovi za ponavljanje Ponavljanje postupka zavrenog pravosnanom presudom mogue je kako u korist osudjenog, tako i na njegovu tetu, odnosno na tetu lica oslobodjenog optube i lica za koje je optuba odbijena. Ponavljanje postupka u korist osudjenog ima za cilj da se on oslobodi optube za krivino djelo za koje je osudjen ili da se odbije optuba za to krivino djelo ili da on bude osudjen po blazem krivinom zakonu. Ponavljanje na tetu ima za cilj da se oslobodjeno lice, odnosno lice za koje je optuba odbijena, osudi ili da se osudjeni osudi po strozem krivinom zakonu. 1.4.2. Sluajevi ponavljanja krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom Ponavljanje krivinog postupka koji je okonan pravosnanom presudom postoji u dva oblika: u korist osudjenog i na tetu osudjenog. 1.4.2.1. Ponavljanje krivinog postupka u korist osudjenog Ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom u korist osudjenog je tzv. pravo ponavljanje postupka ili ponavljanje krivinog postupka u uem smislu. Za ponavljanje postupka zavrenog pravosnanom presudom u korist osudjenog trai se da se steknu zakonom odredjeni uslovi koji pokazuju postojanje uzrocne veze izmedu krivinih djela odredjenih lica, uglavnom uesnika u krivinom postupku, i pravosnane presude u pogledu koje se trai ponavljanje. Uslovi su u pojavljivanju novih injenica i dokaza podobnih da proizvedu ono procesno dejstvo koje ponavljanjem postupka treba da se postigne. U obzir dolaze sljedei sluajevi: (1) Ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa. Kod ovog sluaja, karakteristicno je to to se za ponavljanje postupka trai da bude dokazano i krivino djelo i uzrocna veza izmedu tog djela i pravosnane presude, dakle da je u pogledu jednog i drugog postignuta puna izvjesnost. Ako je iskazivanje svjedoka ili vjetaka objektivno lano, to bi bio osnov za ponavljanje krivinog postupka. (2) Ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili lica koje je vrilo istrane radnje. (3) Ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobadjanje lica koje je bilo osudjeno ili njegovu osudu po blaem krivinom zakonu. (4) Ako je nekom licu za isto djelo vie puta sudeno ili ako je vie lica osudjeno zbog istog djela koje je moglo uiniti samo jedno lice ili neko od njih. Kao to se vidi, ova odredba razlikuje dva sluaja. Prvi je sluaj u kojem je isto lice sudjeno za isto djelo dva (ili vie) puta. Da bi se po ovom osnovu dopustilo ponavljanje postupka, moraju kontradiktorne presude biti pravosnane. U drugom sluaju se radi o koliziji (samo) osudjujuih presuda. Osudjujue presude, koje dolaze ovdje u konkurenciju, moraju biti pravosnane. (5) Ako se u sluaju osude za produzeno krivino djelo ili za drugo Krivino djelo koje po zakonu obuhvata vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osudjeni nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne (6) Ako Ustavni sud BiH, Dom za ljudska prava ili Evropki sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom krenju. Kao to je ve reeno, mora se pravosnanom presudom dokazati da su navedena lica oglaena krivim za odnosna krivina djela (to predstavlja primarni standard dokazivanja u odnosu na navedene osnove za ponavljanje krivinog postupka). Supsidijarni standard dokazivanja dozvoljen je samo pod uslovom da se protiv navedenih lica krivini postupak ne moe provesti zbog njihove smrti ili postojanja okolnosti koje 45

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

po zakonu iskljuuju krivino gonjenje, tada je utvrdjivanje postojanja krivinog djela dozvoljeno i putem drugih dokaza, npr. sasluanjem svjedoka, grafoloskim vjetaenjem ili drugim podobnim dokaznim sredstvima. 1.4.2.2. Ponavljanja krivinog postupka na tetu osudjenog Krivini postupak koji je okonan pravosnanom presudom moe se ponoviti i na tetu optuenog. Naime, krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog odustanka tuioca od optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili krivinog djela protiv slubene i druge dunosti tuioca. Odustanak tuioca od optube treba da je uinjen na glavnom pretresu, jer je samo u tom sluaju mogue donoenje presude kojom se optuba odbija. Podnoenje zahtjeva za ponavljanje nije ogranieno rokom. 2. LICA OVLAENA NA PODNOENJE ZAHTJEVA ZA PONAVLJANJE KRIVINOG POSTUPKA Pravo na podnoenje zahtjeva za ponavljanje za ivota osudjenog pripada tuiocu, osudjenom i njegovom braniocu. Tuilac zahtjev moe podnijeti kako u korist tako i na tetu optuenog. Medjutim, nakon smrti osudjenog niko, pa ni tuilac, ne moe podnijeti zahtjev na tetu, ve samo u korist osudjenog. To se odnosi i na lica ovlaena za podnoenje albe (zakonski zastupnik, bracni, odnosno vanbracni drug osudjenog, roditelj ili dijete i usvojilac, odnosno usvojenik) koja su ovlaeni subjekti i za podnoenje zahtjeva za ponavljanje postupka. Poslije smrti osudjenog zahtjev za ponavljanje postupka u njegovu korist mogu podnijeti ovlatena lica (zakonski zastupnik, bracni, odnosno vanbracni drug osudjenog, roditelj ili dijete i usvojilac, odnosno usvojenik) i tuilac. Kada se radi o zahtjevu za ponavljanje postupka, on nije vezan ni za kakav rok. Kada se radi o ponavljanju postupka u korist osudjenog, zakon obavezuje sud, koji bi bio nadlean da odluuje o ponavljanju da, ako sazna da postoji razlog za ponavljanje postupka, o tome obavijesti osudjenog, odnosno lice koje je ovlaeno da u njegovu korist podnese zahtjev. 3. POSTUPAK I ODLUIVANJE PO ZAHTJEVU ZA PONAVLJANJE KRIVINOG POSTUPKA Sam postupak po ovom vanrednom pravnom lijeku ima dvije faze: prvu ini formalno i meritorno odluivanje o zahtjevu, a drugu - sam tok ponovljenog krivinog postupka. 3.1. Nadlenost suda O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vijee od trojice sudija suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu. Pri rjeavanju o zahtjevu, u vijeu ne uestvuje sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem postupku (kao sudija pojedinac, predsjednik vijea ili lan vijea). U zahtjevu se mora navesti po kom se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, sud e pozvati podnosioca da u odredjenom roku zahtjev dopuni. Nakon to vijee primi zahtjev, ono o njemu odluuje formalno, to moe rezultirati odbacivanjem zahtjeva, i meritorno, to rezultira njegovim uvaavanjem ili odbijanjem. 3.2. Formalno odluivanje o zahtjevu Vijee ispituje najprije doputenost zahtjeva, pa ako nade da je nedoputen, odbacuje ga rjeenjem. Vijee donosi takvo rjeenje u sljedeim sluajevima: (1) Ako je zahtjev podnijelo neovlaeno lice. (2) Ako nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka. To se odnosi i na sluajeve u kojima je zahtjev na tetu osudjenog podnesen poslije njihove smrti, nakon izdrane kazne, nastupjele zastarjelosti amnestije ili pomilovanja. Za zahtjev u torn smislu nema zakonskih uslova i kada injenice i dokazi koji se u njemu iznose nisu novi itd. 46

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

(3) Ako su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve bili iznesem u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravosnanim rjeenjem suda. (4) Ako iznesene injenice ili dokazi ocigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje. (5) Ako se podnosilac zahtjeva nije odazvao pozivu suda da u odredjenom roku otkloni nedostatke u zahtjevu. Protiv rjeenja o odbacivanju zahtjeva za ponavljanje postupka doputena je alba viem sudu, za koju rok iznosi tri dana. 3.3. Meritorno odluivanje o zahtjevu Ako vijee ne odbaci zahtjev, njegov prepis se dostavlja protivnoj stranki, koja ima pravo da u roku od osam dana odgovori na zahtjev. Nakon to odgovor na zahtjev stigne sudu, odnosno-nakon to protekne rok za njegovo podnoenje, predsjednik vijea odredjuje da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se podnosioci pozivaju u zahtjevu, odnosno u odgovoru na zahtjev. Ovo izvidjanje sprovodi, u pravilu, lan vijea koga odredi predsjednik vijea. Izvidanje se odnosi samo na injenice i dokaze koji su izneseni u zahtjevu i odgovoru na zahtjev.Nakon to budu sprovedeni izvidaji, predsjednik vijea moe odrediti, po potrebi, i dopunu izvidjaja. Poslije provedenih izvidjaja sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje postupka. 3.4. Odluke po zahtjevu za ponavljanje postupka Svoje meritorne odluke o zahtjevu vijee donosi u nejavnoj sjednici, dakle uvijek u odsustvu stranaka i branioca. Odluujuci meritorno o zahtjevu, vijee donosi rjeenje kojim uvaava zahtjev i dozvoljava ponavljanje postupka ili zahtjev odbija, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivinog postupka. Budui da je vijee pri odluivanju o zahtjevu strogo vezano za osnove na kojima se zahtjev zasniva i pravac u kojem se trai revizija pravosnane presude, iskljuena je mogunost donoenja odluke koja bi bila nepovoljnija za podnosioca. Pri odluivanju vijea o osnovanosti zahtjeva dolazi do izraaja beneficium cohaesionis, to znai da e vijee. ako ustanovi da razlozi, zbog kojih je dopustilo ponavljanje postupka u korist osudjenog, postoje i za bilo kog od saosudjenih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupiti po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji. Ovo je jedini sluaj ponavljanja postupka po slubenoj dunosti. Kada vijee uvai zahtjev i dopusti ponavljanje postupka, ono svojim rjeenjem odluuje, dalje, da se odmah zakaze novi glavni pretres. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba o kojoj odluuje vijee drugostepenog suda. 3.5. Ponavljanje postupka i izvrenje kazne Podrazumijeva se da samo podnoenje zahtjeva za ponavljanje postupka u korist osudjenog ne moe uticati na izvrenje kazne zatvora na koju je on pravosnano osudjen. Sud e, ako smatra, s obzirom na podnesene dokaze, da osudjeni u ponovljenom postupku moe biti osudjen na takvu kaznu prema kojoj bi se, kada bi se ona uraunala u ve izdranu kaznu, imao pustiti na slobodu ili da moe biti oslobodjen optube ili da optuba moe biti odbijena - odrediti da se izvrenje presude odloi, odnosno prekine. Situacija je drukija kada rjeenje kojim se doputa ponavljanje postupka postane pravosnano: tada se, u svakom sluaju obustavlja izvrenje kazne (prema tome, ne moe otpoeti ni njeno izvrenje). Sud e, u sluaju kada treba obustaviti izvrenje kazne, na prijedlog tuioca odrediti pritvor protiv osudjenog, ako za to postoje uslovi. Protiv rjeenja o odredjivanju pritvora dozvoljena je alba, o kojoj odluuje vijee drugostepenog suda. 3.6. alba protiv rjeenja po zahtjevu za ponavljanje postupka i odluke po albi Protiv rjeenja o zahtjevu za ponavljanje postupka nezadovoljna stranka ima pravo albe. Rok za podnoenje albe je tri dana, a o albi odluuje drugostepeni sud. Podnesena alba odlae izvrenje 47

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

rjeenja. alba se moe podnijeti kako protiv rjeenja kojim se zahtjev uvazava, tako i protiv rjeenja kojim se zahtjev odbija. Ako osudjeni umre prije isteka roka za albu, albu mogu podnijeti tuilac i srodnici. Donoseci odluku o albi, drugostepeni sud moe albu odbaciti kao neblagovremenu ili nedoputenu, zatim, moe je odbiti kao neosnovanu ili albu uvaziti, pa pobijano rjeenje preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, stvar uputiti na ponovno odluivanje. 3.7. Odluivanje na osnovu novog glavnog pretresa Za novi postupak vae iste odredbe kao i za prvi postupak. Na novom sudjenju dolazi u obzir izvodjenje novih dokaza i ranije iznesenih dokaza. U novom postupku mogu se angazovati novi vjetai ili svjedoci, mogua je izmjena i odustanak od optube i sl. Postoji mogunost da novi postupak bude obustavljen do poetka glavnog pretresa. U tom sluaju e se rjeenjem o obustavi postupka ukinuti i ranija presuda. Novo sudjenje u ponovljenom postupku zavrava se presudom. Novom presudom se ranija presuda djelimino ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. Ukoliko se ponavljanje postupka zavri uspjeno, odnosno rezultat glavnog pretresa prui drukije injenino stanje od onoga utvrdjenog u ranijoj presudi, sud novom presudom utoliko preinauje injenino stanje iz ranije presude, a na to se nadovezuje i izmjena kvalifikacije djela, a potom slijedi i izricanje nove kazne. U takvom sluaju, ranija presuda stavlja se u cijelosti van snage. Djelimino stavljanje ranije presude van snage se deava kada ranija presuda sadri vie dijelova ili se odnosi na vie krivinih djela, pa zahtjev bude upravljen samo na jedan njen dio, odnosno samo na jedno krivino djelo ili kada zahtjev, koji je upravljen na vie dijelova ranije presude, odnosno na vie krivinih djela sadranih u njoj, bude uvaen samo u pogledu jednog njenog dijela, odnosno samo u pogledu nekog krivinog djela. U novoj presudi sud moe izrei i neku sporednu kaznu, koje nije bilo u ranijoj presudi, odnosno moe ispustiti sporednu kaznu izreenu u ranijoj presudi, ukoliko za to postoje zakonski uslovi. Protiv odluka donijetih u ponovljenom postupku dozvoljeni su svi redovni i vanredni pravni lijekovi, kao i protiv odluka donijetih u prvobitnom postupku. 4. ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI Zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podnijeti protiv pravosnane presude u sljedeim sluajevima: (1) zbog povrede krivinog zakona i (2) zbog povrede odredaba krivinog postupka koje se odnosi na pravo na odbranu. Ovaj zahtjev nije mogue uloiti: (a) ako nije izjavljena alba i (b) ako povrede zbog kojih se trai (1. i 2.) nisu bile iznesene u albi na prvostepenu presudu. (c) Zahtjev nije mogue podnijeti protiv treestepene presude Vrhovnog Suda RS. Ovlaena lica i rok za podnoenje zahtjeva Zahtjev za zatitu zakonitosti mogu podnijeti tuilac, osudjeni i branilac. Nakon smrti osudjenog, zahtjev mogu u njegovu korist podnijeti sva ovlatena lica (zakonski zastupnik, brani i vanbrani drug, roditelj ili dijete i usvojilac, odnosno usvojenik). Tuilac moe podnijeti zahtjev na tetu i u korist optuenog. Zahtjev se ponosi u roku od 3 mjeseca od dana prijema pravosnane presude. Nadlenost i postupak po zahtjevu za zatitu zakonitosti Zahtjev se podnosi Vrhovnom sudu RS - posredstvom suda koji je donio presudu u prvom stepenu. Sudija, odnosno predsjednik vijea prvostepenog suda odbacie rjeenjem zahtjev ako je: (i) podnesen protiv presude suda protiv koje nije izjavljena alba, ili ako povrede zbog kojih se trai nisu bile iznesene u albi na prvostepenu presudu, ili protiv treestepene presude (a, b, c); (ii) uloen od strane neovlaenog lica i (iii) podnesen neblagovremeno. Protiv ovog rjeenja doputena je alba Vrhovnom sudu RS. Vrhovni sud e odbaciti zahtjev ako je zahtjev podnesen neblagovremeno, a ako ga ne odbaci, zahtjev e dostaviti protivnoj stranci i braniocu koji mogu u roku od 15 dana od prijema zahtjeva podnijeti odgovor na zahtjev. S obzirom na sadraj zahtjeva, vijee Vrhovnog suda RS moe odrediti da se odgodi ili prekine izvrenje pravosnane presude. 48

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Prilikom odluivanja o zahtjevu Vrhovni sud e se ograniiti samo na ispitivanje onih povreda zakona na koje se poziva podnosilac zahtjeva. Ako Vrhovni sud utvrdi da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist osudjenog postoje i za kojeg od saosudjenih u pogledu kojeg nije podignut zahtjev za zatitu zakonitosti, postupie po slubenoj dunosti kao da takav zahtev postoji (beneficium cohaesionis). Ako je zahtjev za zatitu zakonitosti uloen u korist osudjenog, Vrhovni sud je pri donoenju odluke vezan zabranom reformatio in peius (zabrana ponavljanja postupka na tetu osudjenog). Odluke o zahtjevu za zatitu zakonitosti. Vrhovni sud moe zahtjev za zatitu zakonitosti odbaciti, odbiti ili usvojiti. Zahtjev e biti odbaen ako se utvrdi da ne postoje povrede zakona na koje se poziva podnosilac zahtjeva. Ako je zahtjev osnovan, donijee presudu kojom e se: preinaiti pravosnana presuda, u cjelini ili djelimino ukinuti provstepena i drugostepena presuda ili samo drugostepena presuda i predmet vratiti na novo odluivanje. Ako je zahtjev uloen na tetu osudjenog, a Vrhovni sud utvrdi da je osnovan, utvrdie se samo da postoji povreda zakona, ne dirajui u pravosnanu presudu. Ako je pravosnana presuda ukinuta i predmet vraen na novo odluivanje, za osnovu e se uzeti ranija optunica ili onaj njen dio koji se odnosi na ukinuti dio presude. Sud je duan da izvede sve procesne radnje i raspravi pitanja na koja mu je ukazanno. IV - PRAVOSNANOST I IZVRNOST SUDSKIH ODLUKA 1. PRAVOSNANOST SUDSKIH ODLUKA Pravosnanost eliminise mogunost da se u istoj krivinoj stvari donesu razliite odluke, ali i oslobadja sud eventualnosti da bespotrebno ponovo raspravlja o necem to je ve presudjeno. Uobiajeno je razlikovanje formalne (spoljne) i materijalne (unutranje) pravosnanosti.Formalna pravosnanost sudske odluke je njeno svojstvo da se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekovima. Nemogunost pobijanja pred viom sudskom instancom proizilazi otuda to se to pravo, iako je postojalo - ugasilo (zbog odustanka, odricanja, istekom roka itd). Formalna pravna snaga moe biti potpuna: ne moe se pobijati nijedan dio presude, ili djelimina: ne mogu se pobijati pojedini sastavni djelovi ni od kog uesnika (apsolutna pravna snaga) ili samo od pojedinih uesnika (relativna pravna snaga). Formalna pravna snaga stie se bez obzira na to da li je konkretna odluka u skladu sa zakonom, tako da moe sadravati i povrede krivinog zakona i krivinog postupka. Trenutak sticanja formalne pravne snage ima veliki znaaj za pojedine procesne situacije u krivinom postupku (raunanje rokova zastarjelosti, davanje amnestije ili pomilovanja itd). Materijalna pravosnanost se sastoji u stvaranju prava u konkretnom sluaju izricanjem presude, to iskljuuje mogunost donoenja nove, drukije ili istovjetne odluke (izuzev da u eventualnom postupku ponavljanja postupka pravosnana presuda bude zamijenjena drugom pravosnanom presudom), to ini pozitivnu funkciju materijalne pravosnanosti, koja slui ciljevima pravne sigurnosti i, u isto vrijeme, iskljuuje mogunost da stranke - iji je materijalnopravni odnos raspravljen pravosnanom presudom - trae da se po istoj stvari vodi novi postupak, to ini negativnu funkciju materijalne pravosnanosti, koja slui procesnoj ekonomiji, otklanjanjem neogranienog trajanja postupka. 2. IZVRNOST SUDSKIH ODLUKA Pojam pravne snage treba odvojiti od pojma izvrnosti. Tu razliku pravi i sam zakon, utvrdjujui da se pravosnana presuda izvrsava kada je izvreno njeno dostavljanje i kada za izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Izvrnost sudskih odluka je njihovo posebno svojstvo, koje se ogleda u odsustvu smetnji za njihovo izvrenje. Polazei od toga da je sticanje pravosnanosti razliito za pojedine vrste sudskih odluka, razlikuje se i momenat nastupanja njihove izvrnosti. Izvrnost presude nastupa kada ona postane pravosnana i kada za njeno izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Od ovog pravila postoji samo jedan izuzetak, koji omoguava izvrenje kazne zatvora prije pravosnanosti presude kojom je ona izreena. Uslovi za primjenu ovog izuzetka, koji omoguavaju 49

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

upuivanje optuenog u ustanovu za izdravanje kazne zatvora i prije pravosnanosti presude, jesu da se optueni nalazi u pritvoru i da on zahtijeva upuivanje u ovu ustanovu. Izvrnost rjeenja zavisi od toga da li je protiv njega dozvoljena alba i, po pravilu, nastupa poslije pravosnanosti rjeenja. Medjutim, do izvrenja rjeenja moe doi i prije njegove pravosnanosti. Takva mogunost predvidjena je u postupku prema maloljetnicima, gdje sud, u saglasnosti sa roditeljima maloljetnika i po sasluanju maloljetnika, moe odluiti da alba protiv rjeenja kojim se izrie vaspitna mjera koja se izdrava u ustanovi - ne zadrava izvrenje rjeenja. Izvrnost naredbe podrazumijeva posebna pravila, zbog nemogunosti njegovog pobijanja albom i odsustva pravosnanosti. Naredbe su, po pravilu, i izvrsne momentom njihovog donoenja. Kod ovih odluka mogue je, ipak, odloiti njihovo izvrenje, ukoliko to naredi organ koji je naredbu izdao. Tako, na primjer, nije doputena alba, pa se odmah pristupa izvrenju naredbe tuioca (npr. o dovodjenju ili o izvrenju posebnih istranih radnji) i sudske naredbe (npr. o pretresanju stana, prostora i lica; o preduzimanju posebnih istranih radnji, i dovodjenju optuenog na glavni pretres,). Takodje, procesni organ koji je izdao naredbu moe je i opozvati, tj. povui ako to zahtijevaju konkretne okolnosti. POSEBNI KRIVINI POSTUPCI I - O POSEBNIM KRIVINIM POSTUPCIMA UOPTE Zakon, pored redovne forme postupanja, predvidjaj i odredjena odstupanja za neke kategorije uinilaca krivinih djela ili za pojedina krivina djela, iji je cilj prilagodavanje osnovne procedure posebnim situacijama. Takvi postupci, u kojima se, takodje, utvrdjuje postojanje krivinog djela, krivina odgovornost i kaznjivost uinioca, ali na specifian nain u odnosu na opti krivini postupak, nazivaju se posebni krivini postupci.U naem pravu u takve postupke spadaju: a) postupak za izdavanje kaznenog naloga, b) postupak prema maloljetnicima, c) postupak protiv pravnih lica i d) postupak za izricanje sudske opomene. II- POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA 1. RATIO LEGIS POSTOJANJA POSTUPKA ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA Postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja posebni krivini postupak koji je u osnovi jedna vrsta skracenog postupka, i to za relativno laka krivina djela. Radi se, zapravo, o potpuno novoj vrsti postupka, koja ima za cilj da se, pod odredjenim pretpostavkama, uz garancije da nee biti oteena prava optuenog niti pribjegavano zloupotrebama, za laka krivina djela do kraja uprosti i ubrza postupak, a sankcija izrekne bez odravanja glavnog pretresa. 2. USLOVI ZA POKRETANJE I VODJENJE POSTUPKA ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA Da bi tuilac bio u mogunosti da zahtijeva pokretanje i sprovodjenje postupka za izdavanje kaznenog naloga, moraju biti ispunjeni odredjeni preduslovi. Prvi materijalni uslov je da je za odnosno krivino djelo propisana kazna zatvora do pet godina ili novana kazna kao glavna kazna. Drugi materijalni uslov je da tuilac raspolaze sa dovoljno dokaza koji formiraju osnov zbog koga je mogue tvrditi da je osumnjieni uinio predmetno krivino djelo. Formalni uslov za izdavanje kaznenog naloga sastoji se u odgovarajuoj procesnoj inicijativi tuioca koja je fakultativnog karaktera, tako to tuilac moe u optunici zatraiti od suda da izda kazneni nalog - u kojem e optuenom izrei odredjenu krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provodjenja glavnog pretresa. Prijedlog tuioca za sudiju nije obavezan, ali presudu kojom se izdaje kazneni nalog on ne moe donijeti bez ovog prijedloga. Tuilac moe da zatrai izricanje jedne ili vie od sljedeih taksativno pobrojanih krivinopravnih sankcija ili mjera: novane kazne, uslovne osude ili mjeru bezbjednosti (zabranu vrenja odredjenih poziva, 50

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

djelatnosti ili dunosti ili oduzimanje predmeta) i mjeru oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom. Novana kazna je ograniena na iznos do 50.000 KM. 3. STAV SUDA U ODNOSU NA ZAHTJEV ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA Stav suda, odnosno u funkcionalnom obliku sudije pojedinca, u odnosu na zahtjev tuioca za izdavanje kaznenog naloga, moe biti: a) negativan - kada se zahtjev ne prihvata i b) pozitivan - kada se zahtjev tuioca prihvata 3.1. Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Sudija nije duan da prihvati zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ali ima obavezu da ispita formalnu ispravnost i materijalnu opravdanost zahtjeva. U odnosu na formalnu ispravnost zahtjeva, sudija ispituje: 1) da li postoje zakonske mogunosti vodjenja postupka za izdavanje kaznenog naloga i 2) da li postoji osnov za spajanje postupka Postoje tri razloga zbog kojih e sudija odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga. Prvi je ako sudija ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka. Drugi razlog za odbacivanje kaznenog naloga jeste kad je to krivino djelo za koje se ne moe zatraiti izdavanje kaznenog naloga, a Trei - ako je tuilac zatraio izricanje krivinopravne sankcije ili mjere koja prema zakonu nije dozvoljena. Protiv rjeenja kojim sudija odbacuje zahtjev za izdavanje kaznenog naloga tuilac moe podnijeti albu vanraspravnom vijeu suda kojem je podnio takvu optunicu sa zahtjevom za izdavanje takvog naloga. To vijee mora o albi odluiti u roku 48 sati. Rok za albu na rjeenje o odbaaju zahtjeva je opti rok za albu - tri dana od dana dostavljanja rjeenja. Kada ispituje materijalnu opravdanost zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga, sudija procjenjuje cjelishodnost vodjenja uproscenog postupka i svrsishodnost izricanja krivine sankcije ili mjere koju u svom zahtjevu predlae tuilac. S tim u vezi, propisuju se dvije situacije kada i zasto se sudija iz razloga koji se ticu optunice nee sloziti sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga. To je, uprvom redu, onda kad podaci u optunici ne pruzaju dovoljno osnova za izdavanje takvog naloga. Druga situacija za takav stav suda moe lezati u njegovoj ocjeni da se prema tim podacima moe ocekivati izricanje neke druge krivinopravne sankcije ili mjere, a ne one koju je zatraio tuilac. 3.2. Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Ako sudija nije odbacio kazneni nalog zbog nepostojanja pretpostavki za njegovo izdavanje, onda mu jedino preostaje da se slozi sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga. On to manifestuje kroz dvije svoje obavezne procesne aktivnosti, i to: potvrdjivanje optunice i zakazivanje sasluanja optuenog. Sasluanje optuenog, kojem je potvrdjena optunica sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga se ima odrati u roku od 8 dana od dana potvrdjivanja optunice. Prilikom sasluanja optuenog, kojem je potvrdena optunica sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga sudija e: a) utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branilac, b) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuioca za izricanje krivinopravne sankcije ili mjere, c) upoznati optuenog sa dokazima koje je prikupio tuilac i pozvati ga na davanje izjave o predoenim dokazima, d) pozvati optuenog da se izjasni o krivici i e) pozvati optuenog da se izjasni o predlozenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri. Stav optuenog u odnosu na krivnju ima odluujuci znaaj za dalji postupak povodom zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga. Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija e zakazati glavni pretres u roku od 30 dana i proslijediti optunicu na dalji postupak. Ukoliko optueni izjavi da je kriv, kao i da prihvata predloenu krivinopravnu sankciju ili mjeru, sudija e pristupiti utvrdjivanju krivice, i to na osnovu iskaza o krivici optuenog i dokaza koje je ponudio tuilac. Ako utvrdi krivicu optuenog, sudija e presudom izdati kazneni nalog u skladu sa optunicom.

51

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

3.3. Odluka kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na albu Presuda kojom se izdaje kazneni nalog je, po svom sadraju, identicna presudi koja se donosi po odranom glavnom pretresu. Ta presuda bi, svakako, trebala sadravati navod da se prihvata zahtjev tuioca i da se optuenom izrie kazna, odnosno mjera iz zahtjeva. Obrazloenje presude kojom se izdaje kazneni nalog ograniava se na razloge koji opravdavaju izdavanje kaznenog naloga i oni trebaju biti ukratko navedeni. Rok za albu na presudu kojom se izdaje kazneni nalog je osam dana od dana dostavljanja presude optuenom i njegovom braniocu. lako zakon ne iskljuuje mogunost izjavljivanja albe i po ostalim albenim osnovima predvidjenim zakonom, alba se praktino moe izjaviti samo zbog odluke o krivinopravnoj sankciji, s obzirom na to da je krivica priznata. Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se optuenom i njegovom braniocu, ako ga ima, kao i tuiocu. Ukoliko lice kome je presudom kojom se izdaje kazneni nalog izreena novana kazna plati tu kaznu prije isteka roka za albu na presudu, to plaanje se nee smatrati odricanjem od prava na albu. III - POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Zakon o zatiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivinom postupku RS (2011. god.) 8. POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA U REPUBLICI SRPSKOJ 8.1. Opte napomene o krivinom postupku prema maloljetnicima u Republici Srpskoj Zakon o zatiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivinom postupku RS sveobuhvatno uredjuje poloaj maloljetnih uinilaca krivinih djela, zatim sistem krivinih sankcija, odnosno mjera diverzionog postupanja, kazni i mjera bezbjednosti koje se primjenjuju prema ovim licima, te uslove, nain i postupak za izricanje i izvrenje ovih mjera, odnosno sankcija. Odredbe ovog zakona su lex specials. Ovaj zakon na cjelovit nain uredjuje organizaciju maloljetnikog pravosudja, te arhitektoniku i tok prvostepenog krivinog postupka, odnosno postupka prema maloljetnim licima. Trei dio koji novi Zakon uredjuje na potpuno nov nain jeste oblast izvrenja izreenih krivinih sankcija prema maloljetnicima, te organizacija i nadlenost penitensijarnih ustanova. Posljednji dio ovog zakona ine odredbe koje se odnose na poloaj maloljetnika kao rtava (oteenih lica) kod odredjenih krivinih djela. Na taj nain je i postavljena solidna osnova za uspostavljanje nove, najmladje grane kaznenog prava u RS - maloljetnikog krivinog prava, koje je posljednjih godina uspostavljeno u nizu evropskih drava. 8.2. Osnovne karakteristike krivinog postupka prema maloljetnicima u RS Primjena zakona: Posebna procesna pravila ovog zakona se primjenjuju primarno, a opta sadrana u Zakonu o krivinom postupku RS supsidijarno i to samo ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona. Pri tome se primjena posebnih odredaba iz Zakona vezuje za dob maloljetnog uinioca u vrijeme pokretanja postupka, odnosno sudjenja (nenavrena 23 godina ivota). Iskljuena je primjena odgovarajuih posebnih procesnih pravila iz Zakona u sluaju kada je uinilac u vrijeme pokretanja postupka, odnosno sudjenja, navrio 21 godinu ivota, zbog toga to njihova primjena, s obzirom na dob uinioca, nije vie opravdana. Primjena odredaba prema djeci: Maloljetni uinilac krivinog djela koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio 14 godina starosti (dijete) - nije kriv. Nakon to saznaju za tu injenicu, postupak organa za postupanje prema maloljetnicima je razliit. Naime, ukoliko ovlaeno slubeno lice ustanovi da lice za koje postoje osnovi sumnje da je uinilo krivino djelo nije navrilo 14 godina, nee ga ispitati nego e o tome odmah obavijestiti tuioca i organ starateljstva (radi preduzimanja mjera iz nadlenosti organa starateljstva). Medjutim, ako se radi o krivinom djelu koje je imalo za posljedicu teko naruavanje fizikog integriteta drugog lica ili je uinjena znatna materijalna teta, ovlaeno slubeno lice ispitae dijete i podnijeti tuiocu slubeni izvjetaj. S druge strane ukoliko tuilac utvrdi da lice za koje se 52

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

osnovano sumnja da je uinilo krivino djelo u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrilo 14 godina, on donosi naredbu o nepokretanju krivinog postupka, a podatke o krivinom djelu i uiniocu dostavlja organu starateljstva - radi preduzimanja mjera zatite u okviru njegove nadlenosti. I na kraju, ukoliko sudija koji vodi krivini postupak u toku krivinog postupka utvrdi da se radi o maloljetniku koji u vrijeme izvenja krivinog djela nije navrio 14 godina, rjeenjem e se obustaviti krivini postupak. U sluaju donoenja naredbe o nepokretanju krivinog postupka, odnosno obustavljanja krivinog postupka rjeenjem suda, obavjetavaju se podnosilac prijave i oteeni i istovremeno se poduavaju da svoj imovinskopravni zahtjev mogu da ostvaruju u parninom postupku. Izriita zabrana postupanja: Iskljuena je mogunost primjene odredaba Zakona o krivinom postupku RS o kaznenom nalogu, izjanjavanju o krivici, razmatranju izjave o priznanju krivice i pregovaranju o krivici - u krivinom postupku prema maloljetnicima. Naime, primjena ovih odredaba je iskljuena da bi Zakon mogao da ostvari zatitnu svrhu maloljetnikog krivinog postupka. Pokretanje postupka prema maloljetnku: Krivini postupak prema maloljetniku pokree se naredbom za pokretanje pripremnog postupka koju donosi tuilac. Tuilac je jedini ovlaen da pokrene krivini postupak prema maloljetniku. Obavezna odbrana: Maloljetni uinilac krivinog djela mora da ima branioca prvom prilikom kad ga ispituju tuilac ili ovlaeno slubeno lice, odnosno tokom cijelog krivinog postupka, bez obzira na vrstu i visinu krivine sankcije koja je propisana. To podrazumijeva i dalje obaveze u pogledu branioca maloljetnika, pa tako maloljetnik ima branioca i onda kada ovlaeno slubeno lice izrie policijsko upozorenje, odnosno i kada tuilac uslovljava nepokretanje postupka prema maloljetniku ispunjenjem vaspitne preporuke. Spajanje i razdvajanje postupka: Pravilo je da se postupak pema maloljetniku, kad je uestvovao u izvrenju krivinog djela zajedno s punoljetnm licem (objektivni koneksitet), razdvaja i sprovodi po odredbama ovog zakona. Ovo pravilo se primjenjuje bez obzira na krivino djelo, da li je u pitanju mladji ili stariji maloljetnik i sl. Krivini postupak prema maloljetnom uiniocu krivinog djela izuzetno moe da se vodi zajedno s postupkom protiv punoljetnih lica i da se sprovode po odredbama Zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjanjenje stvari. Dakle, ovdje se radi o izuzetku, a o spajanju postupka na obrazloen prijelog tuioca, odluuje sudija za maloljetnike. Spajanje moe da se vri samo pod uslovom da je to neophodno za svestrano razjanjenje stvari. Rjeenje o tome donosi sudija za maloljetnike i protiv njega nije dozvoljena alba. Dovodjenje maloljetnika: Mjeru dovodjenja maloljetnika sprovode pripadnici sudske policije. Ono to je specifino jeste da ta lica ne smiju da budu uniformisana, tako a ovaj zadatak obavljaju u civilnoj odjei, vodei rauna da to ine na neupadljiv nain. Drukije postupanje tetno bi se odrazilo na maloljetnika i zato Zakon propisuje posebna pravila. Mjesna nadlenost: Zakon propisuje izuzetak od opteg pravila o mjesnoj nadlenosti suda, te propisuje da je nadlenost suda za maloljetnike prema mjestu prebivalita odnosno boravita maloljetnika pravilo, a nadlenost prema mjestu poinjenja krivinog djela, odnosno pred sudom na ijem se podruju nalazi zavod ili ustanova za izvrenje krivinih sankcija u kojoj se maloljetnik nalazi - izuzetak. Ona dolazi u obzir samo ako je oito da e se pred sudom mjesta poinjenja krivinog djela, odnosno pred sudom na ijem se podruju nalazi zavod ili ustanova za izvrenje krivinih sankcija u kojoj se maloljetnik nalazi postupak lake provesti. Taj je izuzetak logina posljedica dunosti suda da u pripremnom postupku prikupi i utvrdi sve injenice koje se odnose na linost maloljetnika, njegove porodine prilike i sredinu u kojoj ivi, jer podaci o tome najbolje mogu da se pribave u mjestu prebivalita, odnosno boravita maloljetnika. Mjere za obezbjedjenje prisustva maloljetnika i uspjeno vodjenje krivinog postupka: Sud moe na prijedlog stranaka ili branioca ili po slubenoj dunostiprema maloljetniku umjesto odredjivanja i produenja pritvora da odredi mjere zabrane i to: (a) zabranu naputanja boravita i zabranu putovanja bez odobrenja, (b) zabranu posjeivanja odredjenih mjesta i podruja, (c) zabranu sastajanja s odredjenim licima, (g) narediti da se povremeno javlja odredjenom dravnom organu i (d) narediti da se mladjoj 53

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

punoljetnoj osobi privremeno oduzme putna isprava uz zabranu izdavanja novih isprava, kao i zabraniti korienje line karte za prelazak dravne granice BiH. Ovlaeno slubeno lice moe maloljetno lice liiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je izvrilo krivino djelo. Ovlaeno slubeno lice je duno da maloljetno lice bez odlaganja, a najkasnije u roku od 12 asova dovede tuiocu i obavijesti ga o razlozima i vremenu liavanja slobode. Ako maloljetnik koji je lien slobode ne bude doveden tuiocu u ovom roku, puta se na slobodu. Pored toga, maloljenik lien slobode, za vrijeme dok se nalazi u nadlenoj organizacionoj jedinici Ministarstva unutranjih poslova i tokom zadravanja u tuilatvu, smijeta se u prostoriju tako da nije u kontaktu s odraslima. Nakon to mu je maloljetno lice dovedeno, tuilac je duan da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 12 asova od dovodjenja, ispita maloljetnika ako ve nije ispitan i odlui da li e sudiji predloiti da izrekne mjeru zabrane ili privremeni smjetaj ili e predloiti odredjivanje pritvora, ili e ga pustiti na slobodu. Prilikom predlaganja tuilac uvijek daje prednost mjerama zabrane, a potom mjeri privremenog smjetaja, dok pritvor kao krajnju mjeru predlae samo ako prethodnim mjerama ne moe da se obezbjedi prisustvo maloljetnika tokom sudjenja. Pritvor je izuzetna mjera kojom se obezbjedjuje prisustvo maloljetnika na sudjenju. Pritvor moe da odredi (fakultativna mogunost) sudija za maloljetnike kad postoji neki od razloga za odredjivanje pritvora (ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na oopasnost od bjekstva; ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmjeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za krivini postupak, ili ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak uticanjem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae; ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo, ili da e dovriti pokuano krivino djelo, ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe da se izrekne kazna od 5 godina ili tea kazna). Primjena pritvora u postupku prema maloljetnicima znaajno je suena i podlona dopunskim ogranienjima. Zako je ograniio primjenu pritvora u dva praca: koliinskom (krajnja mjera) i vremenskom (najkrae nuno trajanje). Po rjeenju sudije pritvor moe da traje najdue 30 dana od dana liavanja slobode, uz obavezu vijea a vri kontrolu neophodnosti pritvora svakih 10 dana, uz prethodno izjanjenje tuioca o radnjama preduzetim za period koji prethodi kontroli. Ako tuilac ne postupi na ovaj nain, obavjetava se glavni tuilac okrunog tuilatva kako bi preduzeo potrebne mjere da se ispune zahtjevi iz ovog stava. Pritvor, odlukom vijea, na prijedlog tuioca, moe da se produi za najvie 2 mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba o kojoj odluuje vijee drugostepenog suda u roku od 24 sata po prijemu albe. Nakon dostavljanja prijedloga za izricanje krivine sankcije, pritvor na obrazloen prijedlog tuioca moe da se produi po odluci vijea za jo 90 dana, uz kontrolu pritvora vakih 30 dana i uz prethodno izjanjenje tuioca o preduzetim radnjama za period koji prethodi kontroli. Poslije izricanja zavodske vaspitne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora, pritvor moe da traje najdue jo 2 mjeseca. Ako za to vrjeeme ne bude izreena drugostepena odluka kojom se potvrdjuje ili preinauje prvostepena odluka, pritvor se ukida i maloljetnik odmah puta na slobodu. Ako u roku od 2 mjeseca bude izreena drugostepena odluka kojom se prvostepena odluka ukida, pritvor moe da traje jo 30 dana od dana izricanja drugostepene odluke. 8.3. Postupanje prije pokretanja pripremnog postupka Prije pokretanja pripremnog postupka za djelo koje se maloljetniku stavlja na teret tuilac je duan da od nadlenog organa starateljstva pribavi podatke koji se tiu uzrasta, zrelosti i drugih osobina linosti maloljetnika, o sredini i prilikama u kojima on ivi, kako bi mogao da odlui da li e za konkretni sluaj postupati primjenom naela oportuniteta, postupak obustaviti ili pristupiti postupku primjene vaspitne preporuke ili e da donese naredbu za pokretanje pripremnog postupka. U pravilu, ispitivanje maloljetnika vri tuilac, a ovlaeno slubeno lice - uz odobrenje tuioca. Za krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine, maloljetnika ispituje ovlaeno slubeno lice koje ima posebna znanja i to uz pribavljeno odobrenje tuioca. Ovlaeno slubeno lice ima obavezu da u roku od 24 sata ispita maloljetnika, te uz slubeni izvjetaj dostavi tuiocu 54

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

i obrazloen prijedlog da se maloljetnik za konkretni sluaj samo upozori. Ako tuilac nakon razmatranja prijedloga utvrdi da postoje dokazi da je maloljetnik uinio krivino djelo i da, s obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno, te raniji ivot maloljetnika i njegova lina stvojstva, pokretanje krivinog postupka ne bi bilo cjelishodno, tuilac moe dati traeno odobrenje i predmet dostaviti ovlaenom slubenom licu policijskog organa da maloljetniku izda policijsko upozorenje. Ako tuilac ne odobri izricanje policijskog upozorenja, on e o tome obavijestiti ovlaeno slubeno lice i prije pokretanja pripremnog postupka razmotriti mogunost i opravdanost izricanja vasipitne preporuke, ili e donijeti naredbu za pokretanje pripremnog postupka. Ukoliko tuilac "odobri" policijsko upozorenje, ovlaeno slubeno lice e najkasnije u roku od tri dana od dana kad mu je dostavljen predmet maloljetniku izrei policijsko upozorenje, i tom prilikom mu ukazati na drutvenu neprihvatljivost i tetnost njegovog ponaanja, posljedice koje takvo ponaanje moe da ima za njega, kao i na mogunost vodjenja kriivnog postupka i izricanja krivine sankcije u sluaju ponovnog izvrenja krivinog djela. Saoptavanju ove odluke prisustvuju branilac maloljetnika, roditelj, staratelj, odnosno usvojilac, a ukoliko su roditelji, staratelj ili usvojilac sprijeeni, ili njihovo prisustvo ne bi bilo u interesu maloljetnika, saoptavanju odulke prisustvuje organ socijalnog staranja ili predstavnik ustanove za smjetaj maloljetnika. Odluka se zabiljeava u spis. Uslovi prema kojima tuilac za maloljetnike moe da primjeni naelo oportuniteta krivinog gonjenja1. Ova fakultativna mogunost postoji kod krivina djela maloljetnika za koja je u zakonu propisana kazna zatvora do 5 godina ili novana kazna. Uslovi za primjenu ovog naela su (1) zaprijeena kazna, (2) postojanje dokaza da je maloljetnik uinio krivino djelo i (3) da tuilac za maloljetnike smatra da vodjenje postupka ne bi bilo cjelishodno. Prilikom procjene cjelishodnosti bi trebalo imati u vidu prirodu krivinog djela, okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova lina svojstva. Tuilac za maloljetnike moe da uputi maloljetnika u prihvatilite za djecu i omladinu ili vaspitnu ustanovu, a ovi zahtjevi e se javiti u suptilnijim predmetima, kad je potrebno da se ispitaju lina svojstva maloljetnika koje se ispituje u specijalizovanim ustanovama. Ako se maloljetnik uputi u neku od ovih ustanova, tamo moe da ostane najdue 30 dana. Mogui su i sluajevi da maloljetnik, dok izdrava kaznu ili se prema njemu primjenjuje neka vaspitna mjera, izvri novo krivino djelo ili se otkrije djelo za koje se nije znalo za vrijeme sudjenja. Oportunitet ove vrste posebno je pogodan onda kad je ve na prvi pogled jasno da novim postupkom nita ne moe da se izmijeni dok bi, naprotiv, njegovo vodjenje proizvelo dosta negativnih posljedica za maloljetnika. Ova mogunost se, medjutim, ne vezuje samo za krivina djela odredjene teie ve, kako to iz zakonskih odredaba proizilazi, moe da dodje u obzir za bilo koje krivino djelo. Uslov je da je izvrenje kazne ili vaspitne mjere u toku. Prije donoenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka prema maloljetniku, tuilac je duan da razmotri mogunost i opravdanost primjene vaspitne preporuke. Ovom prilikom treba da se stekne poseban uslov, a to je da postoji spemnost maloljetnika da prihvati svoju obavezu preuzetu vaspitnom preporukom, bez ega bi primjena ove odredbe bila besmislena. Procjena ovog uslova spada u diskreciona ovlaenja tuioca za maloljetnike, koji, medjutim, ima pravo da svoju odluku koriguje. U sluaju da je maloljetnik u potpunosti ispunio preuzetu vaspitnu preporuku, tuilac donosi naredbu o nepokretanju pripremnog postupka prema maloljetniku i o tome obavjetava oteenog i upuuje ga da svoj imovinskopravni zahtjev moe da ostvari u parninom postupku i obavjetava podnosioca prijave. Slina mogunost postoji i ako je maloljetnik samo djelimino ispunio preuzetu vaspitnu preporuku, odnosno kada nije ostvarena potpuna kompenzacija primjenom vaspitne preporuke. Ovdje je rije o uslovljenom nepokretanju postupka prema maloljetniku koji predstavlja jedan vid netipinog djelovanja naela oportuniteta.
Za krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do pet godina, tuilac moe odluiti da ne pokrene krivini postupak iako postoje dokazi da je maloljetnik uinio krivino djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku, s obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova lina svojstva. (l. 89)
1

55

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Ako se na osnovu izvjetaja organa starateljstva utvrdi da maloljetnik bez opravdanog razloga odbija da ispuni obavezu preuzetu vaspitnom preporukom ili je neuredno izvrava tuilac donosi naredbu o pokretanju pripremnog postupka. Procjena odbijanja da se ispuni obaveza preuzeta vaspitnom preporukom ili da se ona neuredno izvrava je, takodje, diskreciono pravo tuioca za maloljetnike. 8.4. Pripremni postupak Ako postoje osnovi sumnje da je maloljetno lice uinilo krivino djelo, te ako nema mogunosti niti opravdanosti za primjenu vaspitnih preporuka ili ako maloljetnik neopravdano odbije ili neuredno izvrava vaspitnu preporuku, tuilac donosi naredbu za pokretanje pripremnog postupka, o emu obavjetava organ starateljstva. U fazi pripremnog postupka sudija za maloljetnike ima ista ovlaenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak. Tuilac okonava pripremni postupak u roku od 90 dana od dana donoenja naredbe. Svrha pripremnog postupka je da, pored injenica koje se odnose na krivino djelo, tuilac, ako je potrebno, pribavlja i druge podatke koje se tiu linosti maloljetnika i njegovog ponaanja, kao i sredine i prilika u kojima on ivi. Podatke o linosti maloljetnika prikuplja tuilac, a on taj posao moe da povjeri i svom strunom savjetniku. Specifinost krivinog postupka prema maloljetnicima je u tome to je sudija za maloljetnike slobodan da odredi nain na koji e se izvesti pojedine procesne radnje, pri emu mora da pazi jedino na to da budu obezbijedjena prava na odbranu, prava oteenog i prikupljanje dokaza potrebnih za odluivanje. Tuilac za maloljetnike je ovlaen da sasluanje maloljetnika obavi uz pomo strunih lica kao pomagaa suda (pedagog, i dr. ). Ova lica samo pomau tuiocu, koristei svoje struno znanje, a ne preuzimaju funkciju tuioca. Kad predstavnik organa starateljstva prisustvuje radnjama u pripremnom postupku, on moe da stavlja prijedloge tuiocu i da upuuje pitanja licu koje se ispituje, odnosno sasluava. MJERE PRIVREMENOG SMJETAJA MALOLJETNIKA predstavljaju vrlo znaajno sredstvo koje stoji na raspolaganju sudiji za maloljetnike. Primjenom tih mjera ve se u pripremnom postupku zapoinje da se ostvaruje vaspitna i zatitna svrha krivinog postupka prema maloljetnicima. Ove mjere odredjuje sudija na prijedlog tuioca u toku pripremnog postupka tako to moe maloljetnika privremeno da smjesti u prihvatilite ili slinu ustanovu za prihvat maloljetnika ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio ili zbog pruanja pomoi, zatite ili smjetaja maloljetnika, a posebno ako je to potrebno radi otklanjanja opasnosti od ponavljanja krivinog djela. Protiv rjeenja o privremenom smjetaju maloljetnika albu mogu da uloe u roku od 24 asa maloljetnik, roditelji, usvojilac, staralac i branilac. O albi odluuje vijee za maloljetnike istog suda u roku od 24 asa od asa prijema albe, s tim da alba ne zadrava izvrenje. 8.5. Postupanje nakon okonanog pripremnog postupka. Nakon to ispita sve okolnosti koje se odnose na izvrenje krivinog djela, zrelost i druge okolnosti koje se tiu linosti maloljetnika i prilika u kojima ivi, tuilac je duan da u roku od osam dana po okonanju pripremnog postupka dostavi sudiji obrazloen prijedlog za izricanje vaspitne mjere ili kazne. U sluaju da tuilac nakon okonanja pripremnog postupka smatra da nema dokaza da je maloljetnik uinio krivino djelo, donosi naredbu o obustavi krivinog postupka. Ako tuilac nije dao obrazloene razloge zbog kojih nije postupio u skladu sa odredbama zakona o primjeni naela oportuniteta 2 ili odredbom o odredjivanju vaspitnih preporuka 3, sudija moe da izrazi
Kada je izvrenje kazne ili vaspitne mjere u toku, tuilac moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka za drugo krivino djelo maloljetnika, ako s obzirom na teinu tog krivinog djela, kao i na kaznu, odnosno vaspitnu mjeru koja se izvrava, ne bi imalo svrhe voenje postupka i izricanje krivine sankcije za to djelo 3 Prije donoenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka prema maloljetniku za krivina djela iz lana 89. stav 1. ovog zakona, tuilac je duan razmotriti mogunost i opravdanost primjene vaspitne preporuke, u skladu sa odredbama ovog zakona. Tuilac o takvoj mogunosti rjeavanja konkretnog sluaja, prirodi, sadraju, trajanju, posljedicama primjene vaspitne preporuke, kao i posljedicama odbijanja saradnje, izvrenja i ispunjenja vaspitne preporuke, obavjetava maloljetnika i njegove roditelje odnosno staraoca ili usvojioca.
2

56

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

svoje neslagenje s prijedlogom tuioca za izricanje sankcije i da zatrai da vijee u roku od 3 dana donese odluku. Vijee odluku donosi po sasluanju tuioca. Vijee moe odluiti da se predmet vrati tuiocu radi postupanja u skladu s naelima oportuniteta ili odluiti da sudija razmotri mogunosti i opravdanost primjene vaspitne preporuke, a ako nisu ispunjeni uslovi za primjenu vaspitnih preporuka - da postupi po prijedlogu tuioca za izricanje krivine sankcije. Sudija je duan da razmotri mogunost i opravdanost primjene vaspitne preporuke. Ako su ispunjeni uslovi za izricanje vaspitne preporuke, i nakon to uz saradnju i nadzor organa starateljstva maloljetnik ispuni obavezu koju je preuzeo vaspitnom preporukom, sudija donosi rjeenje o nepostupanju po prijedlogu tuioca za izricanje predloene krivine sankcije i o tome, po potrebi, obavjetava oteenog i upuuje ga da svoj imovinskopravni zahtjev moe da ostvari u parninom postupku. Prijedlog tuioca za izricanje vaspitne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora je jedini optuni akt u krivinom postupku prema maloljetnicima koji priprema i u pisanoj formi podnosi tuilac. Prethodni prigovori podnose se u pisanoj formi i o njima odluuje sudija za maloljetnike najkasnije do dostavljanja predmeta sudiji, u svrhu zakazivanja sjednice ili glavnog pretresa. Naime, kad je prijedlog tuioca za maloljetnike da se izrekne krivina sankcija, sudija za maloljetnike moe da postupi na dva naina: da zakae sjednicu ili glavni pretres. Zakon je odredio kriterijum od kog nema odstupanja: kazna maloljetnikog zatvora i zavodske vaspitne mjere mogu da se izreknu samo po odranom glavnom pretresu. Za ostale vrste vaspitnih mjera predvidjena je mogunost da se izreknu na sjednici. Na sjednicu se pozivaju tuilac, maloljetnik, branilac, roditelji, usvojilac, odnosno staralac maloljetnika, a o sjednici se obavjetava i moe joj prisustvovati predstavnik organa starateljstva. Sjednici obavezno prisustvuju tuilac, maloljetnik i njegov branilac. Na sjednici tuilac ita prijedlog i ukratko izlae dokaze koji se odnose na krivino djelo i podatke o linosti maloljetnika do kojih je doao tokom pripremnog postupka, kao i razloge koji opravdavaju stavljanje prijedloga za izricanje krivine sankcije. Kada se odluuje na osnovu glavnog pretresa, dosljedno se primjenjuju odredbe ZKP RS o rukovodjenju glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa, o zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali sudija moe, uvijek nakon sasluanja stranaka, da odstupi od ovih pravila ako smatra da njihova primjena na konkretni sluaj ne bi bila cjelishodna. Osim maloljetnika, glavnom pretresu obavezno prisustvuju tuilac, branilac i predstavnik nadlenog organa starateljstva. Sve odluke u postupku prema maloljetnicima kojima se u prvom stepenu meritorno rjeava krivina stvar, mogu se svrstati u dvije grupe. To su: presuda ili rjeenje. Presuda moe da uslijedi samo poslije odranog glavnog pretresa i njome se izrie jedino kazna maloljetnikog zatvora. Rjeenje dolazi u obzir ne samo kad se izrie vaspitna mjera ve i u nekim drugim sluajevima, pa zato treba razlikovati rjeenje o obustavi postupka i rjeenje o izricanju vaspitne mjere. Obaveza plaanja trokova krivinog postupka i ispunjenja imovinskopravnog zahtjeva moe, po pravilu, uslijediti samo ako je sud maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog zatvora. Takav stav je doao do izraaja stoga to se vaspitne mjere izriu rjeenjem i maloljetnik se ne proglaava krivim. Naprotiv, kada se izrie kazna maloljetnikog zatovora - odluka se donosi u obliku presude kojom se maloljetnik proglaava krivim. Ako je maloljetniku izreena vaspitna mjera ili je postupak obustavljen, trokovi postupka u principu padaju na teret budetskih sredstava, a oteeni se u pogledu ispunjenja svog imovinskopravnog zahtjeva upuuje na parnini postupak. Sud fakultativno moe odrediti da maloljetnik plati trokove postupka i ispuni imovinskopravni zahtjev i onda kad je prema njemu izreena neka vaspitna mjera, odnosno kada sudija nadje da nije cjelishodno da se prema maloljetniku izrekne kazna maloljetnikog zatvora, niti vaspitna mjera. Jedini uslov je da maloljetnik ima prihode ili imovinu. Protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna maloljetnikog zatvora, protiv rjeenja kojim je maloljetniku izreena vasiptna mjera i protiv rjeenja o obustavi pstupka, albu mogu da podnesu sva lica 57

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

koja imaju pravo na albu protiv presude i to u roku od 8 dana od dana prijema presude, odnosno rjeenja. Branilac, tuilac, brani, odnosno vanbrani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac, staralac, brat, sestra i hranilac mogu da podnesu albu u korist maloljetnika i bez njegove volje. Uz to, lica koja su podnijela albu u korist maloljetnika mogu da odustanu od albe samo uz njegovu saglasnost. Vijee drugostepenog suda moe da preinai prvostepnu odluku izricanjem tee sankcije prema maloljetniku samo ako je to predloeno u albi tuioca. Ako prvostepenom odlukom nije izreena kazna maloljetnikog zatvora ili zavodska mjera, vijee drugostepenog suda moe tu kaznu, odnosno mjeru, da izrekne samo ako odri pretres. Maloljetniki zatvor u duem trajanju ili zavodska mjera tea od one koja je izreena prvostepenom odlukom, moe da se izrekne i u sjednici drugostepenog vijea za maloljetnike. Protiv odluke drugostepenog suda dozvoljena je alba u sluajevima: (a) ako je vijee za maloljetnike drugostepenog suda preinailo prvostepenu odluku kojom je prema maloljetniku obustavljen postupak ili izreena vaspitna mjera i nakon odranog pretresa izreklo kaznu maloljetnikog zatvora ili zavodsku vaspitnu mjeru, i (b) ako je vijee za maloljetnike drugostepenog suda na sjednici povodm albe izreklo kaznu maloljetnikog zatvora u duem trajanju, ili zavodsku mjeru teu od one koja je izreena prvostepenom odlukom. O albi protiv drugostepene odluke odluuje sud treeg stepena, u vijeu sastavljenom od troje sudija odredjenih rasporedom poslova u tom sudu koji imaju posebna znanja iz oblasti prava djeteta i prestupnitva mladih. Pri odluivanju u treoj instanci dolazi i beneficium cohaesionis - ta se pogodnost proiruje i na saoptuenog koji nije izjavio albu protiv prvostepene presude. Odredbe ZKP RS o ponavljanju krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom dosljedno se primjenjuju i na ponavljanje postupka zavrenog presudom kojom je prema maloljetniku izreena kazna maloljetnikog zatvora ili doneseno rjeenje o primjeni vaspitne mjere odnosno o obustavi postupka. Odredbe zakona o zahtjevu za zatitu zakonitosti dosljedno se primjenjuju i na pravosnane odluke kojima je izreena kazna maloljetnikog zatvora ili vaspitne mjere. Zakon poznaje dva razloga za naknadno izricanje kazne maloljetnikog zatvora maloljetniku kojem je odredjeno izricanje kazne maloljetnikog zatvora. To su: (a) osuda za novo krivino djelo uinjeno prije isteka roka provjeravanja i (b) odbijanje da se postupi prema izreenoj vaspitnoj mjeri ili izvrenju posebne obaveze. O prijedlogu tuioca odluuje sud koji je nadlean da odluuje o novouinjenom krivinom djelu. Ako maloljetnik ne ispunjava posebne obaveze ili se suprotstavlja izvrenju izreene vaspitne mjere, o prijedlogu tuioca odluuje sud koji je odloio izvrenje kazne. Glavni pretres i presuda ograniavaju se na pitanje odmjeravanja kazne i razloge za njeno naknadno izricanje, odnosno neizricanje. IV - POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA 1. ODGOVORNOST PRAVNOG LICA ZA KRIVINO DJELO 2. OPRAVDANJE POSEBNOG KRIVINOG POSTUPKA PROTIV PRAVNIH LICA I ODNOS TOG POSTUPKA SA OPTIM KRIVINIM POSTUPKOM Ratio legis kreiranja posebnih pravila o krivinom postupku prema pravnim licima utemeljen je na rjeenjima sadranim u KZBiH. Njime su rijesena samo ona procesna pitanja koja je bilo nuno drukije oblikovati u postupku prema pravnim licima. Ako drukije nije odredjeno, u krivinom postupku protiv pravnog lica shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe zakona o optem krivinom postupku, cak i u sluaju ako se postupak vodi samo protiv pravnog lica. 3. SPAJANJE KRIVINOG POSTUPKA PROTIV PRAVNOG LICA SA KRIVINIM POSTUPKOM PROTIV FTZICKOG LICA I NJIHOVO JEDINSTVENO VODJENJE Pravilo je da se zbog istog krivinog djela, protiv pravnog lica pokree i vodi kriyicni postupak zajedno s postupkom protiv uinioca. Prilikom vodjenja jedinstvenog postupka, da bi postojalo krivino djelo pravnog lica, mora se dokazati kauzalna veza izmedu krivinog djela uinioca i pravnog lica koja se sastoji ili u povredi dunosti pravnog lica ili u ostvarivanju protivpravne imovinske koristi pravnog lica. 58

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Izuzetno, zakon dozvoljava mogunost da se postupak samo protiv pravnog lica moe pokrenuti, odnosno voditi kada postoji neka od dvije alternativno propisane smetnje: (1) ako protiv uinioca krivini postupak nije mogue pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga (npr. smrt ili duevno oboljenje uinioca) ili (2) ako je protiv njega krivini postupak ve proveden. Kad se vodi jedinstven postupak protiv optuenog pravnog lica i optuenog fizikog lica, podie se jedna optunica i izrie jedna presuda. 4. MOGUNOST TUIOCA DA POSTUPI PREMA NAELU OPORTUNITETA KRIVINOG GONJENJA Kad je u pitanju gonjenje pravnih lica, naelo legaliteta je vie ogranieno nego za gonjenje uinilaca krivinih djela, tako da su granice primjene naela oportuniteta kod pravnih lica postavljene znatno ire u odnosu na fizicka lica. Zakon je predvidio situacije kad tuilac ima mogunost da ne pokrene krivini postupak, i to u sluajevima kad okolnosti sluaja ukazuju da vodjenje postupka ne bi bilo cjelishodno zbog toga to: (a) je doprinos pravnog lica izvrenju krivinog djela bio neznatan ili (b) pravno lice nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrie trokova postupka ili (c) je protiv pravnog lica pokrenut steajni postupak ili (d) je uinilac krivinog djela jedini vlasnik pravnog lica protiv koje bi se krivini postupak inace pokrenuo. Svaki od navedenih razloga se utvrdjuje slobodnom procjenom tuioca u konkretnom sluaju to predstavlja quaestio facti. 5. ZASTUPNIK I BRANILAC PRAVNOG LICA U KRIVINOM POSTUPKU Zakon dozvoljava mogunost da se u u krivinom postupku protiv pravnih lica mogu pojaviti i odredjena fizicka lica. Radi se o zastupniku i braniocu pravnog lica, koji se u krivinom postupku javljaju na strani odbrane. Svako pravno lice u krivinom postupku mora imati svoga zastupnika, koji je ovlaen za preduzimanje svih radnji za koje je po ovom zakonu ovlaen osumnjieni, odnosno optueni i osudjeni. Nasuprot tome, prisustvo branioca u krivinom postupku je fakultativno: pravno lice moe, pored zastupnika, imati branioca. Pravo na branioca je pravnom licu dato kao mogunost, pa se stoga na pravno lice ne odnose odredbe o obaveznoj obrani. Jedino ogranienje je da pravno i fiziko lice, kao osumnjieni, odnosno optueni, ne mogu imati istog branioca. Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku je onaj ko je ovlaen zastupati pravno lice: (a) po zakonu, (b) aktu nadlenog dravnog organa ili po statutu, (c) aktu o osnivanju ili (4) drugom aktu pravnog lica. Ukoliko je unutar pravnog lica odredjeno vie lica za zastupanje pravnog lica, pravno lice je duno odrediti samo jedno lice medju tim licima koje e je zastupati u krivinom postupku. Ovo je mogue uraditi dostavljanjem sudu, u pismenoj formi, slubene obavijesti o zastupanju od strane pravnog lica ili konstatovanjem takve injenice na zapisnik kod suda. Odredbama zakona daje se pravo zastupniku da ovlasti za zastupanje nekog drugog. Ovlaenje za zastupanje mora biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda. Ukoliko pravno lice prestane da postoji prije pravosnano okonanog postupka, zastupnika e mu odrediti sud. U torn sluaju e se raditi o postavljenom zastupniku. Pravno lice u krivinom postupku moe imati samo jednog zastupnika, a sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika i njegovo ovlaenje za zastupanje. Odredjena lica su iskljuena od mogunosti da budu zastupnici pravnog lica u krivinom postupku. Zastupnik pravnog lica u krivinom postunku ne moe biti: (a) lice koje je pozvano kao svjedok i (b) lice protiv kojeg tece postupak zbog istog krivinog djela, osim ako je jedini lan pravnog lica. U sluaju ako se kao zastupnik pravnog lica u krivinom postupku pojavilo lice koje je iskljueno od mogunosti da ima status zastupnika, sud e pozvati pravno lice da nadleni organ tog pravnog lica u odredjenom roku odredi drugog zastupnika i o tome pismeno obavijesti sud. U suprotnom e zastupnika odrediti sud i o tome obavijestiti pravno lice i zastupnika. Pismena namijenjena pravnom licu, dostavljaju se i pravnom licu i zastupniku. Dostavljanje se vri u skladu sa odredbama zakona koje se odnose na dostavljanje. Dostavljanjem pismena, bilo pravnom licu, 59

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

bilo zastupniku, smatrae se da je dostavljanje izvreno i da su i pravno lice i zastupnik pravnog lica upoznati sa sadrajem dostavljenog pismena. Trokovi zastupnika pravnog lica u krivinom postupku su trokovi krivinog postupka. Zakon posebno regulie pitanje trokova zastupnika pravnog lica u sluajevima trokova postavljenog zastupnika: u takvim sluajevima, trokove zastupnika pravnog lica e unaprijed isplatiti organ koji vodi krivini postupak, i to samo ako pravno lice nema sredstava. Prije donoenja odluke o isplati trokova zastupnicima pravnog lica, organ koji vodi krivini postupak i vri isplatu trokova, duan je utvrditi da pravno lice nema vlastitih sredstava za podmirivanje trokova zastupnika. 6. OPTUNICA, SASLUANJE I ZAVRNA RIJE U KRIVINOM POSTUPKU PROTIV PRAVNOG LICA Pored sadraja propisanog zakonom, optunica protiv pravnog lica mora sadravati jo nekoliko bitnih elemenata, koje se izriito propisuju. Tako, optunica protiv pravnog lica mora sadravati sljedee obavezne elemente: (1) naziv pravnog lica pod kojim pravno lice nastupa.u pravnom prometu, (2) sjedite pravnog lica, (3) opis krivinog djela, (4) osnov odgovornosti pravnog lica. U toku glavnog pretresa se prvo sasluava optueni, a potom zastupnik pravnog lica. Ovakav redoslijed zasnovan je na injenici da odgovornost pravnog lica poiva na odgovornosti odgovornog lica u pravnom licu. Posebno je uredjen i redosljed izlaganja u odnosu na zavrne rijei stranaka i drugih subjekata krivinog postupka kao i zavrnoj rijei tuioca i oteenog - sudija, odnosno predsjednik vijea daje rije braniocu, zatim zastupniku pravnog lica, te braniocu optuenog i, na kraju optuenom. 7. PRESUDA PRAVNOM LICU I MJERE OBEZBJEDJENJA Poseban sadraj presude pravnom licu je posljedica specifinosti postupka protiv pravnih lica i u logikoj je vezi sa sadrajem optunice protiv pravnog lica, koji se odnosi na naziv pravnog lica pod kojim nastupa u pravnom prometu i sjedite pravnog lica. U uvodu presude se mora navesti: (1) naziv pod kojim pravno lice u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite pravnog lica, (2) identifikacijski podaci o zastupniku (ime i prezime zastupnika pravnog lica koji je bio prisutan na glavnom pretresu). Izreka presude mora da sadri: (1) naziv pod kojim pravno lice u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite pravnog lica, (2) zakonski propis po kojem je pravno lice optueno, po kojem se oslobadja, optube za to djelo ili po kojem se optuba odbija. Da bi se obezbijedilo izvrenje kazne, oduzimanje imovine ili oduzimanje imovinske koristi data je mogunost sudu da protiv pravnog lica u krivinom postupku odredi privremeno obezbjedjenje. Da bi sud postupio na ovakav nain, potrebno je da postoji prijedlog tuioca, koji mora biti obrazloen. Kada postoji opravdana bojazan da se unutar pravnog lica ponovi uinjeno krivino djelo, a za koje bi bilo odgovorno pravno lice ili se prijeti izvrenjem djela, sud moe pravnom licu zabraniti obavljanje jedne ili vie odredjenih djelatnosti na odredjeno vrijeme. Propisane su i odredjene mjere iji je cilj sprjeavanje eventualnih zloupotreba u vezi pravnog statusa pravnog lica protiv kojeg je pokrenut krivini postupak. U torn sluaju, sud moe, na prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti, zabraniti statusne promjene pravnog lica koje bi za posljedicu imale brisanje pravnog lica iz sudskog registra, a odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar. V - IZRICANJE SUDSKE OPOMENE 1. IZRICANJE, OBJAVA I SADRAJ RJEENJA O SUDSKOJ OPOMENI Sudska opomena, prije svega zato to predstavlja najblazu sankciju, izrie se rjeenjem, iako je rije o presudjenju krivine stvari. Odredbe zakona koje se odnose na presudu kojom se optueni proglaava krivim (osudjujuu presudu), shodno se primjenjuju i na rjeenje o sudskoj opomeni. Tako se rok za albu na rjeenje o sudskoj opomeni odredjuje prema roku za ulaganje albe na presudu. Taj rok iznosi 15 dana od dana dostavljanja prepisa rjeenja. 60

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje se odmah po okonanju glavnog pretresa, s bitnim razlozima. Tom e prilikom sudija upozoriti optuenog da mu se za krivino djelo koje je uinio ne izrie kazna, jer se ocekuje da e i sudska opomena na njega dovoljno uticati da krivina djela vie ne vri. Ako se rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje u odsustvu optuenog, sud e ovakvo upozorenje unijeti u obrazloenje rjeenja. Izreka rjeenja o sudskoj opomeni treba da sadri sljedee podatke: line podatke o optuenom, navodjenje da se optuenom izrie sudska opomena za djelo koje je bilo predmet optube i zakonski naziv krivinog djela. Obrazloenje rjeenja o sudskoj opomeni treba da sadri razloge kojima se sud rukovodio prilikom izricanja sudske opomene. Pored toga, iz obrazloenja se mora vidjeti da krivino djelo postoji i da ga je izvrio optueni, iako to zakon izriito ne predvidja, jer se bez toga ne bi mogla izei sudska opomena, ve oslobadjajua presuda. 2. KARAKTERISTIKE ALBENOG POSTUPKA Zakon o krivinom postupku ne odredjuje izriito rok za albu na rjeenje o sudskoj opomeni. Polazei od shodne primjene na sudsku opomenu odredbi zakona koje se odnose na presudu kojom se optuem oglaava krivim, rok za albu na sudsku opomenu je 15 dana. Predvidjena je i mogunost odricanja od prava na albu i pismenu izradu rjeenja. Kod osnova za pobijanje rjeenja o sudskoj opomeni albom, postoje odredjene specifinosti u odnosu na opti postupak. Rjeenje o izricanju sudske opomene moe se pobijati albom uglavnom zbog istih osnova kao i alba protiv prvostepene presude: (a) zbog povrede odredaba krivinog postupka, (b) pogreno ili nepotpuno utvrdjeno injenino stanje i (c) povreda krivinog zakona, (d) kao i zbog toga to nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene. U postupku po albi na rjeenje o izricanju sudske opomene, drugostepeni sud moe donijeti dvije odluke: (1) da odbije albu kao neosnovanu (rjeenjem) i da potvrdi prvostepeno rjeenje o sudskoj opomeni i (2) da uvazi albu kao osnovanu i da rjeenje o sudskoj opomeni preinai na dva naina: (a) moe donijeti osudjujuu presudu ili (b) moe donijeti oslobadjajuu presudu, odnosno presudu kojom se optuba odbija. Sud moe donijeti osudjujuu presudu i optuenom izrei kaznu ili uslovnu osudu, pod sljedeim uslovima: da postoji alba tuioca na tetu optuenog; da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice i da, po pravilnoj primjeni zakona, dolazi u obzir izricanje kazne. Presudu kojom se optuba odbija ili oslobadjajuu presudu sud moe donijeti ako su ispunjeni sljedei uslovi: da postoji alba bilo kog ovlaenog lica; da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice i da popravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje jedne od ovih presuda. POSEBNI NEKRIVINI POSTUPCI I - O POSEBNIM NEKRIVINIM POSTUPCIMA UOPTE Pored opteg krivinog postupanja i posebnih krivinih postupaka, u kojima se rjeava pitanje postojanja krivinog djela, krivine odgovornosti i kaznjivosti, postoje i posebni nekrivini postupci. Posebni nekrivini postupci regulisu rjeavanje posebnih i dopunskih procesnih predmeta, poslije zavrenog postupanja po glavnom procesnom predmetu ili u toku tog postupanja. Tu spadaju: postupak za primjenu mjera bezbjednosti, oduzimanje imovinske koristi i opozivanje uslovne osude, postupak za donoenje odluke o brisanju osude ili prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude, postupak za naknadu tete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica neopravdano osudjenih i neosnovano lienih slobode i postupak za izdavanje potjernice i objave. II - POSTUPAK U SLUAJU NASTUPANJA DUEVNE BOLESTI Ako je kod optuenog nakon izvrenja krivinog djela nastupila takva duevna bolest da nije sposoban uestvovati u postupku, sud e rjeenjem, nakon psihijatrijskog vjetaenja, prekinuti postupak i optuenog uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja. Postupak e se prekinuti ako su ispunjena tri kumulativno postavljena uslova: (1) da je kod optuenog nakon izvrenja krivinog djela 61

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

nastupila duevna bolest, (2) da je do te bolesti dolo nakon izvrenja krivinog djela i (3) da optueni usljed toga nije sposoban uestvovati u postupku. U toku ovog postupka optueni mora imati branioca zbog svog mentalnog stanja. Nakon donoenja rjeenja o prekidu postupka, dolazi do njegovog zastoja. Krivini postupak e se nastaviti kada se zdravstveno stanje optuenog pobolja, i to pod uslovom da poboljanje zdravstvenog stanja bude takvog stepena da je optueni sposoban uestvovati u postupku. Ako u toku prekida postupka nastupi zastara krivinog gonjenja, vijee e donijeti rjeenje o obustavi postupka. Protiv svih rjeenja stranke, odnosno branilac imaju pravo izjaviti albu o kojoj odluuje vijee, i to ako je rjeenje donio sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje. O albama protiv ovih rjeenja donesenih u stadijumu glavnog postupka odluuje vijee drugostepenog suda. III - POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI Protiv osumnjienog koji je djelo uinio u stanju neuraunljivosti i postoje zakonom odredjeni uslovi za odredjivanje prinudnog smjetaja lica sa teim duevnim smetnjama u zdravstvenu ustanovu, tuilac u optunici postavlja prijedlog da sud utvrdi navedenu okolnost. Presudom se, zatim, utvrdjuje da je osumnjieni uinio djelo, poslije toga da je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti, kao i da mu se privremeno odredi prinudan smjetaj u zdravstvenoj ustanovi uz obavjetavanje zdravstvene ustanove. Protiv osumnjienog odnosno optuenog na obrazloen prijedlog tuioca moe se odrediti pritvor iz optih razloga za odredjivanje pritvora. Ako je pritvor protiv osumnjienog odredjen ili produen, izvrava se u zdravstvenoj ustanovi i moe trajati dok postoje razlozi zbog kojih je pritvor odredjen (ne due od maksimuma koji je odredjen zakonom). Ako sud nakon provedenog glavnog pretresa utvrdi da je optueni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti, donijee presudu kojom utvrdjuje da je optueni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti i posebnim rjeenjem e mu se privremeno odrediti prinudni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi u trajanju od 6 mjeseci. Protiv ovog rjeenja je dozvoljena alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja. Po pravosnanosti ovog rjeenja, tuilac dostavlja obavjetenje za pokretanje postupka o prinudnom smjetaju teko duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi. Uz ovo obavjetenje se dostavlja i medicinska dokumentacija i pravosnano rjeenje o privremenom odredjivanju prinudnog smjetaja u zdravstvenu ustanovu. Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi ukauzuju da je optueni uinio protivpravno djelo u stanju uraunljivosti, smanjene uraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivosti, tuilac e odustati od podnesenih prijedloga i nastaviti postupak i izmjeniti optunicu. U sluaju da se radi o smanjenoj ili bitno smanjenoj uraunljivosti, tuilac moe predloiti izricanje mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja koja se izrie uz neku drugu krivinopravnu sankciju. Mogua je i situacija da sud utvrdi da optueni u vrijeme poinjenja djela nije bio u stanju neuraunljivosti, a tuilac ne odustane od prijedloga. Tada e sud donijeti presudu kojom se optuba odbija. Poslije podnoenja prijedloga da sud utvrdi da je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti ,osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca. To postavlja poseban vid obavezne odbrane, s obzirom na mentalno stanje osumnjienog odnosno optuenog. IV - POSTUPAK U SLUAJU OBAVEZNOG LIJEENJA OD ZAVISNOSTI Za primjenu ove mjere neophodno je da sud pribavi nalaz miljenje vjetaka, koji treba da se izjasni o mogunosti za lijeenje optuenog. U svom nalazu i miljenju vjetak psihijatar treba da se izjasni o postojanju zavisnosti od alkohola ili opojnih droga, kao i potrebi, mogunostima i prognozi lijeenja optuenog. Da bi pismeni nalaz i miljenje vjetaka bio prihvacen, vjetak mora biti neposredno sasluan na glavnom pretresu. O mjeri bezbjednosti odluuje sudija, odnosno vijee ni glavnom pretresu, i to prilikom donoenja odluke o glavnoj stvari. Kada je mjera bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti izreena uz uslovnu osudu, a lijeenje se sprovodi na slobodi, optueni ne podvrgne lijeenju ili ga samovoljno napusti, sud je ovlaen da po slubenoj dunosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se uinilac lijeio ili trebao da lijei, odredi opozivanje uslovne osude ili prinudno izvrenje mjere bezbjednosti.

62

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Prije donoenja odluke sud je obavezan sasluati tuioca i uinioca, a, po potrebi, moe pribaviti i miljenje ljekara. Ne trai se pribavljanje nalaza i miljenja vjetaka nego samo pribaviti miljenje ljekara ustanove u kojoj se uinilac lijeio, odnosno trebao da zapone sa lijeenjem. V - IZRICANJE MJERE BEZBJEDNOSTI ODUZIMANJA PREDMETA Predmeti koji su upotrebljeni ili namijenjeni za izvrenje krivinog djela ili koji su nastali izvrenjem krivinog djela, po pravilu, oduzimaju se u osudjujuoj presudi, izricanjem mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta. Medjutim, ovi predmeti se mogu oduzeti i putem posebnog rjeenja i to u dva sluaja. Prvi sluaj je kada se krivini postupak ne zavri presudom kojom se optueni oglaava krivim, a drugi kada je sud propustio da to uradi u presudi. U sluaju kada se krivini postupak ne zavri presudom kojom je optueni oglaen krivim, predmeti koji se po zakonu moraju oduzeti, obavezno se oduzimaju posebnim rjeenjem, ali samo pod uslovom da to zahtijevaju interesi opte bezbjednosti i interesi morala. Predmeti koji se po KZBiH moraju oduzeti, mogu biti samo oni za koje je kod pojedinih krivinih djela propisano njihovo obavezno oduzimanje. Prema tome tri su osnovna uslova za donoenje posebnog rjeenja: (1) oduzimanje predmeta mora biti zakonom predvidjeno kao obavezno, (2) krivini postupak nije zavren presudom kojom se optueni oglaava krivim i (3) oduzimanje predmeta zahtijevaju interesi opte bezbjednosti. Posebno rjeenje o oduzimanju ovih predmeta donosi sud pred kojim se vodio postupak, u casu kada je postupak zavren, odnosno kada je obustavljen, i to u postupku u kome ne uestvuju stranke, branilac i ostali uesnici u krivinom postupku. Ukoliko se pojavi spor o vlasnistvu oduzetih predmeta, posebno pravosnano rjeenje kojim je oduzet predmet moe se izmijeniti u parnicnom postupku. U sluaju kada sud u presudi kojom se optueni oglaava krivim propusti da odlui o mjeri oduzimanja predmeta, on moe donijeti posebno rjeenje o oduzimanju predmeta samo pod uslovom da se radi o predmetima ije je oduzimanje po krivinom zakonu obavezno i pod uslovom da to zahtijevaju interesi opte bezbjednosti. Posebno rjeenje donosi sudija, odnosno vijee koje se ve upoznalo sa dokazima i izvrilo njihovu ocjenu prilikom donoenja presude kojom se optueni oglaava krivim. Ovjereni prepis odluke o oduzimanju predmeta dostavice se vlasniku predmeta, ako je vlasnik poznat, ali i strankama i braniocu. Ta lica su ovlaena na podnoenje albe protiv rjeenja o oduzimanju predmeta o kojoj odluuje vijee drugostepenog suda. Protiv rjeenja o oduzimanju predmeta vlasnik predmeta ima pravo na albu, i to zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzimanje predmeta. VI - IZRICANJE MJERE ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI 1. USLOVI ZA IZRICANJE Mjera oduzimanja imovinske koristi sastoji se u oduzimanju svake imovinske koristi koja je pribavljena krivinim djelom. Primjenom ove mjere oduzima se novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist. Prvi uslov koji mora biti ispunjen da bi se imovinska korist mogla oduzeti od uinioca krivinog djela je da se utvrdi da ona uopte postoji, odnosno da je uinilac uopte pribavio protivpravnu imovinsku korist. Da bi se izrekla mjera oduzimanja imovinske koristi, nije dovoljno samo da je nain pribavljanja imovinske koristi protivpravan, ve je potrebno da je i sama pribavljena imovinska korist protivpravna. Drugi uslov koji mora da bude ispunjen jeste da postoji sudska odluka kojom je utvrdjeno izvrenje krivinog djela. To moe biti: presuda kojom se optueni oglaava krivim; sudska opomena; rjeenje o primjeni vaspitne mjere i presuda kojom se utvrdjuje da je optueni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti poto se i takvom odlukom utvrdjuje izvrenje krivinog djela. To ne moe biti oslobadjajua presuda, jer se ovom presudom ne utvrdjuje postojanje krivinog djela. 2. OBAVEZNOST ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI Sud je obavezan da oduzme imovinsku korist im utvrdi da je ona nastala izvrenjem krivinog djela. 63

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Imovinsku korist sud utvrdjuje po slubenoj dunosti u krivinom postupku koji se vodi za odnosno krivino djelo i za to nije potreban prijedlog tuioca ili oteenog. U izreci sudske odluke sud mora navesti koji se predmet, odnosno novani iznos oduzima ovom mjerom. Tuilac je duan da u toku postupka prikuplja dokaze i izvida okolnosti koje su od vanosti za utvrdjivanje imovinske koristi. Prilikom oduzimanja imovinske koristi, sud je ovlaen da po slubenoj dunosti odredi privremene mjere obezbjedjenja, po odredbama koje vaze za izvrni postupak. Sud e tako postupiti ako postoji vjerovatnoca da je ostvarena imovinska korist i opasnost da se ona kasnije nee moci oduzeti od uinioca krivinog djela. Prijedlog za odredjivanje privremene mjere obezbjedjenja moe podnijeti i oteeni ili, ako je oteena drustvena imovina - organ koji je po zakonu duan da se o njima stara. Privremena mjera obezbjedjenja moe biti upravljena bilo prema optuenom, bilo prema licu na koje je prenesena, kao to moe biti upravljena i prema pravnom licu i ona se, po pravilu, sastoji u zabrani otudenja odredjene imovine, a kada je u pitanju pravno lice - u blokiranju njegovog ziro rauna do odredjenog iznosa. Obaveza suda je da oduzme imovinsku korist, bez obzira na njenu velicinu, dakle i u sluaju kada je ona minimalna. Uz to, sud je obavezan da oduzme imovinsku korist - iako bi njeno utvrdjivanje bilo skopcano sa nesrazmjernim trokovima ili sa znatnim odugovlacenjem postupka. U tom sluaju, on je obavezan da njenu visinu odredjuje po slobodnoj ocjeni. 3. ODNOS MJERE ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI I IMOVINSKOPRAVNOG ZAHTJEVA OTEENOG Zakon o krivinom postupku predvidja da se imovinska korist utvrdjuje i oduzima samo u onom djelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom. To znai da je zadovoljavanju imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku dat primarni karakter, tako da u sluaju ako je takav zahtjev postavljen, oduzimanje imovinske koristi se izrie samo ukoliko imovinska korist prelazi granice postavljenog imovinskopravnog zahtjeva. 4. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD PRAVNOG LICA U sluaju kada je izvrenjem krivinog djela uinilac pribavio imovinsku korist za pravno lice, ta se imovinska korist obavezno oduzima i od tog pravnog lica. U pogledu poloaja lica na koje je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravnog lica, sud je obavezan da ih pozove na glavni pretres. Trai se da se navedena lica uredno pozovu na glavni pretres radi sasluanja, ali njihov nedolazak ne spreava provodjenje postupka, na sta se oni upozoravaju prilikom pozivanja. Predstavnik pravnog lica ispitae se na glavnom pretresu poslije optuenog. Na isti nain postupie se u odnosu na lice na koje je imovinska korist prenesena, ako to lice nije pozvano kao svjedok. Predmet ispitivanja su relevantne injenice vezane za imovinsku korist. Ako tek na glavnom pretresu utvrdi da moe doci do oduzimanja imovinske koristi, sud e prekinuti glavni pretres i pozvati lice na koje je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravnog lica. Pozivanje se vri tako da e se lica prilikom pozivanja upozoriti da e se u sluaju nedolaska na glavni pretres postupak provesti u njihovoj odsutnosti. Ukoliko na glavnom pretresu treba da dodje do iskljuenja javnosti, to se ne odnosi na lice na koje je imovinska korist prenesena, kao ni na predstavnika pravnog lica. Lice na koje je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravnog lica mogu da predlae dokaze i da, po doputenju, sudije, odnosno predsjednika vijea, postavljaju pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima u vezi sa utvrdjivanjem imovinske koristi. Treba istai da ovaj predstavnik mora imati uredno ovlaenje za zastupanje u konkretnoj krivinoj stvari, to podrazumijeva posebno punomoje. Ukoliko bi utvrdjivanje visine imovinske koristi koju je steklo lice na koje je imovinska korist prenesena, kao i pravno lice bilo skopcano sa nesrazmjernim teskocama ili znatno odugovlacilo krivini postupak, sud mora visinu te imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni. Isto tako, ako dodje do oduzimanja imovinske koristi od lica na koje je imovinska korist prenesena, kao i pravnog lica, sud je obavezan da im dostavi ovjereni prepis presude, odnosno rjeenja kojim je oduzeta ta imovinska korist. Razlog je to oni imaju pravo albe na tu odluku, kao i pravo da zahtijevaju ponavljanje krivinog postupka u pogledu 64

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

odluke o oduzimanju imovinske koristi. alba se moe izjaviti bez obzira na to da li su navedena lica uestvovala u postupku, i to po svim albenim osnovima. 5. ODLUKA O ODUZIMANJU IMOVINSKE KORISTI I PONAVLJANJE POSTUPKA Zakon omoguava licu, od kojeg je pravosnanom odlukom oduzeta imovinska korist, pribavljena krivinim djelom, da trai ponavljanje krivinog postupka (samo) u pogledu te odluke. VII - POSTUPAK OPOZIVANJA USLOVNE OSUDE ZBOG NEISPUNJAVANJA OBAVEZA ODREDJENIH U USLOVNOJ OSUDI Postupak za opozivanje uslovne osude moe se sprovesti ako osudjeni u odredjenom roku ne ispuni utvrdjene obaveze koje su odredjene u uslovnoj osudi: ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, ne nadoknadi tetu ili ne ispuni druge obaveze. Postupak za opozivanje uslovne osude moe se pokrenuti po slubenoj dunosti ili na prijedlog tuioca. Postupak sprovodi sudija, odnosno vijee koje je sudilo u prvom stepenu. Da bi se utvrdilo postojanje ili nepostojanje uslova za opozivanje uslovne osude, sud je obavezan zakazati posebno sasluanje radi utvrdjivanja injenica. Na ovo roite obavezno se pozivaju tuilac, osudjeni i oteeni. Sasluanje se vri pred sudijom pojedincem ili vijeem koje je sudilo u prvom stepenu. Odluke povodom zahtjeva za opozivanje uslovne osude zavie od toga da li je sud utvrdio da je osudjeni izvrio obaveze koje su mu naloene u uslovnoj osudi. Ako sud nade da nema osnova za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opozivanje uslovne osude. Medjutim, ako sud utvrdi da osudjeni nije ispunio obavezu koja mu je bila odredjena u uslovnoj osudi, on ne mora uvijek da opozove uslovnu osudu. Ako sud utvrdi da osudjeni nije ispunio obavezu koja mu je bila odredjena presudom, donijee presudu kojom e opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvrdjena kazna izvri ili produiti rok za ispunjenje obaveze ili je zamjeniti drugom odgovarajuom obavezom ili osloboditi osudjenog ispunjenja izreene obaveze. Ako sud nadje da nema osnova za donoenje koje od ti odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opozivanje uslovne osude. Pravo albe imaju stranke, branilac i oteeni. O albi na presudu i albi na rjeenje odluuje vijee drugostepenog suda. VIII - POSTUPAK ZA BRISANJE OSUDE 1. DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE I BRISANJE OSUDE Brisanje osude nastupa po sili zakona ili na osnovu sudske odluke, u zavisnosti od vrste sankcije koja je izreena osudjenom. Kad su ispunjeni zakonski uslovi, odluku o brisanju ex officio donosi organ nadlean za vodjenje poslova kaznene evidencije ili sud po prijedlogu osudjenog, ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju. Po molbi osudjenog pokree se postupak za brisanje osude kad uslovi za brisanje ne nastupaju ex lege. U uvjerenju koje se izdaje gradjanima na osnovu podataka iz kaznene evidencije, brisana osuda i brisane pravne posljedice osude ne smiju se spominjati. Dakle, brisana osuda i brisane pravne posljedice osude ostaju u kaznenoj evidenciji, buduci da se ne ponistava upis osude kao kod procesne ustanove rehabilitacije. To se odnosi na sva uvjerenja koja se izdaju gradjanima, ako su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava, bez obzira na to da li su u pitanju prava u BiH ili u inostranstvu. Ipak, mogunost davanja svih podataka iz kaznene evidencije dozvoljena je pojedinim dravnim organima, a ostalim licima je iskljuena i zbog zatite privatnosti. Uz to, lice cija je osuda brisana smatra se osudivanim licem i takva osuda se moe uzeti kao otezavajuca okolnost prilikom odmjeravanja kazne. 2. BRISANJE OSUDE PO SILI ZAKONA Brisanje osude po sili zakona nastupa za odredjene osude automatski, protekom odredjenog vremena, pod uslovom da osudjeni u tom vremenu nije uinio novo krivino djelo. Bez obzira na to to do brisanja osude na osnovu zakona dolazi automatski, nadleni organ mora o tome donijeti rjeenje po slubenoj dunosti, u odgovarajuem postupku. Takvo rjeenje donosi po slubenoj dunosti organ nadlean za 65

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

vodjenje poslova kaznene evidencije. Ovaj organ prethodno vri potrebna provjeravanja, narocito da li je protiv osudjenog u toku krivini postupak za neko novo krivino djelo uinjeno prije isteka roka predvidjenog za brisanje osude. Ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude, osudjeni moe traiti da se utvrdi da je brisanje osude nastupilo po zakonu. Medjutim, ako nadleni organ ne postupi po ovom zahtjevu osudjenog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, osudjeni moe traiti od suda koji je u prvom stepenu izrekao presudu - da donese rjeenje o brisanju osude. 3. BRISANJE OSUDE NA OSNOVU SUDSKE ODLUKE Molbu moe podnijeti samo osudjeni. Molba se podnosi sudiji, odnosno vijeu koje je sudilo u prvom stepenu. Prije donoenja rjeenja sudija koji je za to odredjen zakazae i provesti sasluanje tuioca i osudjenog. Izvjetaj o ponaanju osudjenog sudija moe zatraiti od policijskog organa ili uprave ustanove u kojoj je osudjeni izdravao kaznu. Poslije provedenog postupka provjeravanja, koji nije obaveznog karaktera, vijee prvostepenog suda donosi odluku o molbi za brisanje. Protiv donesene odluke pravo albe imaju stranke (podnosilac molbe, tj. osudjeni i tuilac) i branilac, a o albi odluuje vijee drugostepenog suda. Ako sud odbije molbu zato to osudjeni svojim ponaanjem nije zasluio brisanje osude, osudjeni moe molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravosnanosti rjeenja o odbijanju molbe. IX - POSTUPAK ZA PRESTANAK ODREDJENIH MJERA BEZBJEDNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE Molba za prestanak primjene mjera bezbjednosti propisanih u KZBiH i drugih mjera propisanih zakonom podnosi se sudu koji je sudio u prvom stepenu. Zakonom nije odredjen krug lica koja su obuhvaena pojmom podnosioca molbe, ali je logino da je to iri krug lica od samih procesnih stranaka ili lica ovlaenih za podnoenje albe u korist optuenog. Molilac se moe pozvati samo na injenice koje idu u prilog ukidanju mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude i nije obavezan da prui dokaze o tome. S druge strane, sud utvrdjuje injenice na koje se molilac pozvao, pazeci samo na sadrinu molbe, ne i na njenu formalnu stranu. Po molbi postupa sudija kojeg odredi predsjednik vijea (sudija lan vijea ili sudija za prethodni postupak) ili sudija pojedinac. Prvo se vri prethodno ispitivanje molbe u pogledu ispunjavanja zakonskih uslova koji se odnose na protek vremena odredjen zakonom. Zatim se prelazi na drugu fazu postupka u kojoj se sasluava podnosilac molbe radi utvrdjivanja injenica na koje se on u molbi poziva. Obaveza je sudije da na ovo sasluanje pozove tuioca i podnosioca molbe i tuioca. Sudija moe da zatrai izvjetaj o ponaanju osudjenog od policijskog organa ili od ustanove u kojoj je osudjeni kaznu izdrao. Sud moe donijeti dvije odluke: odbiti molbu kao neosnovanu ili je prihvatiti i odrediti prestanak mjere bezbjednosti ili pravne posljedice osude. Odluka se donosi u formi rjeenja, protiv koga je dozvoljena alba. albu mogu izjaviti podnosilac molbe i tuilac, a o albi odluuje vijee drugostepenog suda. U sluaju kada sud donese odluku o odbijanju molbe, nova molba se moe podnijeti tek poslije isteka roka od jedne godine od dana pravosnanosti rjeenja o odbijanju ranije molbe. X - POSTUPCI ZA PRUANJE MEDJUNARODNE KRIVINOPRAVNE POMOI 1. POJAM, ZNAAJ I PRAVNO REGULISANJE MEDJUNARODNE KRIVINOPRAVNE POMOI Jedna od glavnih karakteristika vremena u kome zivimo je veliki medjunarodni promet ljudi i dobara. Naalost, jedna od negativnih posljedica prekogranine saradnje je i porast broja krivinih djela koja vre stranci ili koja su izvrena na tetu stranaca, odnosno strane drave, emu se drave suprotstavljaju na razliite naine. Uz ostale naine, tu spada i donoenje propisa unutranjeg i medjunarodnog prava, kojim se uredjuju materijalnopravni i procesni krivinopravni odnosi izmedu dravne vlasti i uinilaca krivinog 66

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

djela u kojem postoji elemenat inostranosti. Skup ovih propisa u literaturi se najee naziva medjunarodnim krivinim pravom. Norme koje reguliu saradnju drava, nuna su posljedica injenice da na teritoriji jedne drave moe postojati samo jedna suverena vlast. Ako je nekoj dravi potrebno prisustvo uinilaca krivinog djela da bi im se sudilo ili da bi se nad njima izvrila krivina sankcija, odnosno ako je za njen krivini sud potrebno pribaviti dokaze ili preduzeti neke druge procesne radnje na teritoriji druge drave, nuno je da ta druga drava (aktivno) saraduje, te da preduzme niz radnji kojima e pomoi ostvarenje prava kanjavanja prve drave: da izrui traeno lice, prikupi potrebne dokaze, dostavi odredjena pismena, prui potrebne informacije itd.Skup svih tih radnji regulisan je pravom medjunarodne krivinopravne pomoi u irem smislu. Prema tradicionalnoj podjeli, ona obuhvata ekstradiciju i ostalu - ili tzv. malu krivinopravnu pomo, medjunarodnu krivinopravnu pomo u uem smislu, koja obuhvata sasluavanje svjedoka, dostavu poziva i pismena, prikupljanje drugih dokaza (npr. putem pretrage i zapljene predmeta), pruanje odredjenih informacija (npr. o upisima u kaznenu evidenciju i sl). U odredbama zakona o medjunarodnoj pravnoj pomoi u krivinim stvarima sadran je glavni izvor prava za ekstradiciju i medjunarodnu krivinopravnu pomo u uem smislu. Prema ovom zakonu medjunarodna pravna pomo obuhvata: (a) opte vidove pravne pomoi, (b) posebne vidove pravne pomoi, (c) izruenje osumnjienih, optuenih i osudjenih lica, (d) usutpanje i preuzimanje krivinog gonjenja i (e) priznanje i zvrenje stranih sudskih odluka. Medjunarodna krivinopravna pomo pruza se po odredbama Zakona, ukoliko nekim drugim zakonom BiH ili medjunarodnim ugovorom nije to drugo odredjeno ili medjunarodni ugovor ne postoji. Ova pomo se prua u svim postupcima u pogledu krivinih dijela za ije je krivino gonjenje u vrijeme podnoenja zamolnice za pravnu pomo nadlean pravosudni organ drave moliteljke. Medjunarodna pravna pomo prua se i u prekrajnim postupcima pred sudovima ili upravnim organima u pogledu prekraja za koje su predvidjene zatvorske ili novane kazne, kao i u sluajevima kada odluka upravnog organa moe da dovede do pokretanja postupka pred sudom koji je stvarno nadlean za krivine stvari. ona se prua kad je to odredjeno medjunarodnim ugovorom i u odnosu na medjunarodne sudove i druge medjunarodne organizacije iji je lan BiH. Tuilatvo BiH je organ nadlean za primanje zahtjeva za medjunarodnu pravnu pomo u krivinim stvarima, a u skladu sa zakonom, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama, ukljuujui i zahtjeve za izruenje ili predaju traenih lica od strane sudova ili organa na teritoriji BiH i drugih drava, odnosno medjunarodnih sudova ili Hakog tribunala. 2. MEDJUNARODNA KRIVINOPRAVNA POMO U UEM SMISLU Medjunarodna krivinopravna pomo u uem smislu obuhvata preduzimanje pojedinih radnji krivinog postupka od strane domaih sudova na molbu stranih procesnih organa, odnosno stranih procesnih organa na molbu domaih sudova. Zahtjev za medjunarodnu pravnu pomo podnosi se u formi zamolnice. Zamolnica stranog pravosudnog organa kao i pratei akti moraju biti prevedeni na jedan od jezika u slubenoj upotrebi u BiH. Prevod mora ovjeriti sudski tuma. Zamolnica domaeg pravosudnog organa kao i pratei akti moraju biti prevedeni na jezik u slubenoj upotrebi u zamoljenoj dravi. Zamolnica za medjunarodnu pravnu pomo mora da sadri: naziv organa koji je sainio zamolnicu, oznaku predmeta, naziv zamoljene drave, a po mogunosti i naziv zamoljenog organa, pravni osnov za pruanje medjunarodne pravne pomoi, taan opis radnje medjunarodne pravne pomoi koja se trai i razlog za podnoenje zamolnice za medjunarodnu pravnu pomo, zakonski naziv krivinog djela i kratak opis injenica, precizne line podatke i dravljanstvo lica za koje se trai medjunarodna pravna pomo i njegovo svojstvo u postupku, naziv akata i ime ili naziv i adresu primaoca, ako se radi o dostavljanju sudskih i drugih akata i ostale podatke koji mogu biti znaajni za postupanje po zamolnici. Ako podaci u zamolnici i priloenoj dokumentaciji nisu dovoljni, moe se traiti dodatna dokumentacija i obavjetenja. Zamolnice domaih pravosudnih organa za medjunarodnu pravnu pomo dostavljaju se stranim pravosudnim organima posredstvom Ministarstva pravde BiH. Na isti nain se dostavljaju zamolnice domaim pravosudnim organima od stranih pravosudnih organa. U hitnim sluajevima, zamolnice se 67

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

mogu dostavljati i primati posredstvom Medjunarodne organizacije kriminalistike policije - Interpola (ako je tako predvidjeno medjunarodnim ugovorom). Izuzetno, zamolnice se mogu primati i elektronskim putem ili drugim sredstvima komunikacije koja ostavljaju pisani trag. Ministarstvo pravde e po prijemu zamolnicu proslijediti domaem nadlenom pravosudnom organu, a ukoliko zamolnica nije u skladu s medjunarodnim ugovorom, tavu e zamolnicu odbiti. Koji sud e biti nadlean za pruanje medjunarodne krivinopravne pomoi, odredjuje se zakonom. Poslove medjunarodne pravne pomoi vre osnovni (optinski) sudovi, a ako se radi o odluivanju o priznanju stranih sudskih odluka, nadleni su okruni (kantonalni) sudovi. O molbi za izruenje optuenih, odnosno optuenih i osudjenih lica (ekstradicija) nadlean je da postupa Sud BiH. Povodom molbe za preduzimanje neke krivine procesne radnje, nadleni domai pravosudni organ moe donijeti dvije odluke: da odbije ovu molbu ili da je prihvati i obavi traenu krivinoprocesnu radnju. Nadleni domai pravosudni organ moe odbiti zamolnicu za medjunarodnu pravnu pomo: (a) ako bi udovoljenje zamolnici bilo u suprotnosti s pravnim poretkom BiH ili bi moglo da nanese tetu njenom suverenitetu ili bezbjednosti, (b) ako se zamolnica odnosi na djelo koje se smatra politikim krivinim djelom ili djelom povezanim s politikim krivinim djelom, (c) ako se zamolnica odnosi na vojna krivina djela. Nadleni domai pravosudni organ odbie zamolnicu za medjunarodnu pravnu pomo: (a) ako je za isto krivino djelo optueno lice iz materijalnopravnih razloga oslobodjeno od krivice ili je protiv njega obustavljen postupak ili ako je oslobodjeno od kazne ili ako je sankcija izvrena ili se ne moe izvriti prema pravu drave u kojoj je donesena presuda, (b) ako se protiv optuenog lica u BiH vodi krivini postupak zbog istog krivinog dijela, osim ako bi izvrenje zamolnice moglo dovesti do odluke o putanju optuenog lica na slobodu, (c) ako bi krivino gonjenje ili izvrenje sankcije prema domaem zaknodavstvu bilo iskljueno zbog zastarjelosti. Odluka o odbijanju zahtjeva za pruanje medjunarodne pravne pomoi kao i neizvrenje zamolnice moraju biti obrazloeni. Nadleni sud moe da prihvati molbu i obavi krivinoprocesnu radnju. Pravna pomo se prua samo u traenom obimu. Opti vidovi medjunarodne pravne pomoi posebno obuhvataju izvenje pojedinih procesnih radnji, kao to su dostavljanje poziva osumnjienom, odnosno optuenom, svjedoku, vjetaku, licu lienom slobode ili drugom uesniku u krivinom postupku; dostavljanje akata, pisanih materijala i drugih predmeta koji su u vezi s krivinim postupkom u dravi moliteljki; privremeno oduzimanje predmeta; predaja privremeno oduzetih predmeta dravi moliteljki; sasluanje osumnjienog, odnosno optuenog, svjedoka i vjetaka; uvidjaj, pretres prostorija i lica, zapljenu i kontrolisanje isporuke, nadzor i telefonsko prislukivanje, zatim razmjenu odredjenih informacija i obavjetenja; i dr. Zamolnici pravosudnog organa drave sa kojom BiH nema zakljuen ugovor o medjunarodnoj pravnoj pomoi bie udovoljeno samo ako se na osnovu garancija koje je pruila drava moliteljka moe oekivati da bi ta drava izvrila slinu zamolnicu domaih pravosudnih organa. Ova garancija se ne trai radi izvrenja dostavljanja sudskih odluka, podnesaka i drugih isprava. Naknada trokova pruanja medjunarodne pravne pomoi nee se traiti, osim u sluajevima: (a) znaajne naknade za izvreno vjetaenje i druge znaajne trokove nastale povodom vjetaenja, (b) trokova privremene predaje lica lienog slobode radi svjedoenja ili suoenja u dravi moliteljki i (c) znaajnih vanrednih trokova. Na planu medjunarodne saradnje u borbi protiv kriminaliteta, u medjunarodnim ugovorima je, po pravilu, predvidjena centralizacija podataka o odredjenim krivinim djelima. Radi se o krivinim djelima pravljenja i stavljanja u opticaj falsifikovanog novca, neovlaene proizvodnje, preradivanja i prodaje opojnih droga i otrova, trgovine bijelim robljem, proizvodnje i rasturanja pornografskih spisa, kao i drugim krivinim djelima u pogledu kojih je medjunarodnim ugovorom predvidjena centralizacija podataka. Centralizacija podataka o ovim krivinim djelima vri se na taj nain to je organ pred kojim se vodi krivini postupak za ova krivina djela duan da, bez odlaganja, dostavi nadlenom ministarstvu BiH podatke o krivinom djelu i uiniocu, a prvostepeni sud i pravosnanu presudu. 68

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Ova obaveza proizilazi iz medjunarodnih ugovora i konvencija kojima se predvidja centralizacija podataka za odredjena krivina djela. Kad je u pitanju krivino djelo pranja novca, ili se radi o krivinom djelu u vezi s pranjem novca, podaci se moraju, bez odlaganja, dostaviti i organu BiH nadlenom za spreavanje pranja novca, odnosno Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (SIPA). 3. POSTUPAK ZA IZVRENJE KRIVINE PRESUDE INOSTRANOG SUDA Domai sud e postupiti po molbidrave izricanja kazne za izvrenje sudske presude u krivinim stvarima samo ako je to predvidjeno medjunarodnim ugovorom i izvrie pravosnanu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao strani sud, na nain da presudom izrekne sankciju prema krivinom zakonodavstvu BiH. Strana sudska presuda u krivinim stvarima moe se izvriti i prema dravljaninu BiH i prema licima koja na teritoriji BiH imaju prebivalite. Takodje, izvrenje strane sudske presude u krivinim stvarima koja podrazumijeva zatvor moogue je: (a) po molbi strane drave, u sluaju kada je odudjeno lice nedostupno toj dravi, a dravljanin je BiH i ima prebivalite u BiH ili ima samo prebivalite u BiH, i (b) po molbi dravljanina BiH koji izdrava kaznu zatvora u dravi izricanja kazne, za premjetanje u BiH, s ciljem daljeg izdravanja kazne zatvora izreene u dravi izricanja kazne. Ako drukije nije odredjeno medjun. ugovorom, strana sudska presuda u krivinim stvarima izvrie se samo ako su ispunjeni sledei uslovi: (a) ako je presuda pravosnana i ako ju je izrekao nadleni pravosudni organ drave izricanja kazne, (b) ako je krivino djelo predvidjeno kao krivino djelo po zakonima BiH, (c) ako u vrijeme podnoenja molbe lice treba da izdri jo najmanje 6 mjeseci od izreene kazne zatvora, (d) ako osudjeno lice da saglasnost za izvrenje, (e) da lice za koje se trai izvrenje strane sudske presude u krivinim stvarima nije ve osudjeno za to krivino djelo u BiH ili se za to djelo u BiH vodi krivini postupak ili je u BiH oslobodjeno od optube i (f) da izvrenje krivine sankcije nie zastarjelo prema zakonima drave izricanja kazne i BiH. Strana sudska presuda u krivinim stvarima nee se izvriti ako: (a) bi izvrenje bilo u suprotnosti s principima pravnog poretka BiH ili obavezama koje je BiH preuzela zakljuivanjem medjunarodnog uvogora i (b) je krivino djelo za koje se trai izvrenje, po miljenju organa u BiH koji donese odluku po molbi, djelo politike i vojne prirode. Stvarna i mjesna nadlenost za vodjenje postupka po molbi za priznanje i izvrenje strane sudske presude u krivinim stvarima, odredjuje se na isti nain kao i za vodjenje krivinog postupka u konkretnom predmetu. Pokretanje postupka za izvrenje krivine presude inostranog suda u nadlenosti je Ministarstva pravde BiH. Po prijemu molbe, Ministarstvo pravde je duno da molbu, zajedno sa popratnom dokumentacijom, dostavi: (a) Sudu BiH za krivina djela u nadlenosti Suda BiH ili (b) nadlenom entitetskom ministarstvu pravde (ili Pravosudnoj komisiji Brko distrikta) koje molbu, zatim, proslijedjuje nadlenom sudu na odluivanje. Nadleni sud odluuje u molbi za priznanje u vijeu sastavljenom od trojice sudija, van pretresa. O sjednici vijea na kojoj se donosi odluka se obavjetavaju tuilac, osudjeni i branilac. Prilikom odluivanja, sud je vezan injeninim stanjem utvrdjenim u stranoj presudi. Sud ne moe izrei teu kaznu od one koju je izrekao strani sud. Protiv ove presude dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana prijema presude. U albi se ne moe pobijati presuda inostranog suda, ve samo presuda domaeg suda. O albi odluuje vijee. Pravosnana presuda se dostavlja posredstvom Ministarstva pravde BiH dravi izricanja kazne, osudjenom, braniocu i tuiocu. Ministarstvo pravde BiH e, na molbu domaeg organa nadlenog za izvrenje krivine sankcije, zatraiti od strane drave priznanje i izvrenje sudske presude domaeg suda u krivinim stvarima ako: (a) BiH ne moe obezbjediti izvrenje sudske presude domaeg suda u krivinim stvarima i (b) ako se usljed prenosa izvrenja opravdano moe oekivati bolja socijalna rehabilitacija osudjenog. Podnesena molba mora biti popraena dokumentacijom. Ako strana drava preuzme izvrenje presude domaeg suda u krivinim stvarima, nadleni pravosudni organ u BiH privremeno e obustaviti izvrenje - danom zapoinjanja izvrenja u dravi izdravanja kazne. Medjutim, ako je nakon preduzimanja od strane drave izvrenja sudske presude dolo do izmjene ili obustavljanja od izvrenja te presude, o tome e biti obavjetena 69

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

drava izvrenja presude. Isto tako, ako osudjeno lice u dravi izvrenja presude, koja je priznala domau sudsku presudu u krivinim stvarima, izbjegne izvrenje presude - izvrenje e se nastaviti u BiH. 4. USTUPANJE KRIVINOG GONJENJA STRANOJ DRAVI Njime je predvidjena mogunost za nae organe krivinog postupka da, pod odredjenim uslovima, krivino gonjenje stranog delinkventa, koji je na teritoriji BiH uinio neko krivino djelo - ustupe stranoj dravi u kojoj on ima prebivalite. Radi se o samostalnoj ustanovi medjunarodne krivinopravne pomoi u irem smislu, koja se razlikuje od ostalih ustanova ove pomoi, kao to su ekstradicija i medjunarodna krivinopravna pomo u uem smislu. 4.1. Pretpostavke za ustupanje krivinog gonjenja Da bi dolo do ustupanja krivinog gonjenja stranoj dravi, potrebno je da budu ispunjene odredjene pretpostavke, kako na medjunarodnom tako i na unutranjem planu. Kada se radi o unutranjem pravu, drava moliteljica mora imati odgovarajue propise koji organu krivinog gonjenja omoguavaju ocjenu cjelishodnosti ustupanja (naelo oportuniteta krivinog gonjenja). U pogledu zamoljene drave, trai se ispunjenje uslova koji omoguavaju uspostavljanje njene. Pored toga, trai se i ispunjenje nekih drugih pretpostavki, kao to su, na primjer, u naem pravu - da se oteeni ne protivi ustupanju ili, ako je to sluaj - da je dato obezbjedjenje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. U vezi sa medjunarodnim pravom, trai se, najee, postojanje naela identiteta norme i reciproiteta, kao i da na postoje pravne smetnje za ovo gonjenje. 4.2. Ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi Ustupanje se moe izvriti za krivina djela iz nadlenosti suda s propisanom kaznom zatvora do 10 godina, ako medjunarodnim ugovorom nije drukije odredjeno ili ako postoji uzajamnost s tom dravom, koja se pretpostavlja, dok se drukije ne dokae. Ako je oteeni dravljanin BIH, ustupanje nije dozvoljeno ako se on tome protivi, osim ako je dato obezbjedjenje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. Bez obzira na ispunjenje uslova, ustupanje se nee dopustiti ako bi se njime stranac izloio nepravednom postupku, nehumanom i poniavajuem postupanju i kanjavanju. Ustupanje, odnosno preuzimanje krivinog gonjenja zapoinje podnoenjem zahtjeva koji, po svojoj medjunarodnopravnoj formi, predstavlja molbu propisanog sadraja (zamolnica). Uz zamolnicu, naravno, treba dostaviti prikupljene dokaze u dravi moliteljici, kako bi se zamoljenoj dravi omoguilo pokretanje i vodjenje krivinog postupka. Odluku o ustupanju krivinih spisa stranoj dravi radi krivinog gonjenja mogu donijeti razliiti subjekti, u zavisnosti od faze krivinog postupka. Prije podizanja optunice, odluku o ustupanju donosi tuilac, a nakon podizanja optunice i do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa odluku donosi sudija za prethodno sasluanje, na prijedlog tuioca. Zamolnica domaeg pravosudnog organa za preuzimanje krivinog gonjenja od strane drave sa svim spisima krivinog predmeta dostavlja se Ministarstvu pravde BIH. Ukoliko je predmet koji se ustupa iz nadlenosti pravosudnog organa entiteta, odnosno pravosudnih organa Birko distrikta BiH, zamolnica se podnosi Ministarstvu pravde BiH, preko entitetskog ministarstva pravde, odnosno Pravosudne komisije Brko distrikta. Po prijemu zamolnice, Ministarstvo pravde BIH je, sa svim spisima krivinog predmeta, proslijedjuje nadlenom organu zamoljene drave. 4.3. Preuzimanje krivinog gonjenja od strane drave Ovdje je rije je o tome da po zamolnici pravosudnih organa drave moliteljke nadleni pravosudni organ u BiH moe preuzeti krivino gonjenje u sluajevima predvidjenim Zakonom i medjunarodnim ugovorom. Nadleni pravosudni organ u BiH moe preuzeti vodjenje krivinog postupka zbog krivinog djela uinjenog u inostranstvu i u sluaju kada nije dozvoljeno izruenje iz BiH po zamolnici strane drave, a kada strani pravosudni organ, koji je traio izruenje, izjavi da nee lice ije se izruenje trai dalje krivino goniti zbog istog djela, nakon pravosnane presude nadlenog pravosudnog organa u BiH. Ministarstvo pravde BiH zamolnicu prosljedjuje: (a) tuilatvu BiH, a djela iz nadlenosti Suda BiH, (b) 70

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

nadlenom tuilatvu u entitetu, preko enitetskog ministarstva pravde, i (c) nadlenom tuilatvu Brko distrikta BiH, preko Pravosudne komisije Brko distrikta BiH. Ako je krivino gonjenje preuzeto, krivini postupak se vodi prema krivinom zakonodavstvu BiH. Odluujuci o zahtjevu strane drave, tuilac moe da prihvati ili da odbije zahtjev. Tuilac e zahtjev prihvatiti ako utvrdi da u dostavljenim spisima ima dovoljno elemenata za postojanje osnova sumnje o uinjenom krivinom djelu. U sluaju odbijanja zahtjeva, tuilac je duan spis zajedno sa obrazloenjem dostaviti Ministarstvu pravde radi vraanja dravi moliteljki. 5. IZRUENJE OSUMNJIENIH, (EKSTRADICIJA) ODNOSNO OPTUENIH I OSUDJENIH LICA

5.1. Osnovni pojmovi o ekstradiciji Ekstradiciju moemo definisati kao pravni posao medju dravama (medjunarodnopravno priznatim subjektima), kojim se stranac ili lice bez dravljanstva, na osnovu pravom uredjenog postupka, izruuje drugoj dravi - da bi mu se tamo sudilo za neko kanjivo djelo ili da bi se nad njim, zbog toga djela, izvrila kazna (ili neka druga krivina sankcija). U sutini, ekstradicija predstavlja najvani vid medjunarodne krivinopravne pomoi, u cilju da se onemogui uiniocima krivinih djela da izbjegnu krivino gonjenje, odnosno izvrenje kazne bjekstvom iz jedne drave u drugu. Pravna priroda postupka izruenja zavisi o tome koji sistem drava prihvata i provodi, te u kakvoj se ulozi ona nalazi. Postupak izruenja se danas u poredbenom pravu uredjuje kao: (1) iskljuivo sudski, (2) iskljuivo administrativni i (3) mjeoviti sudsko - administrativni postupak. Ekstradicija krivaca po molbi strane drave u BiH vri se na osnovu zakona BiH ili medjunarodnih ugovora. Odluka o ekstradiciji u nadlenosti je i sudskih i upravnih organa. Tako, odluku o tome da li su ispunjeni zakonski uslovi za ekstradiciju donosi Sud BiH, ali konanu odluku o tome da li e se izruenje izvriti -donosi ministar pravde BiH. Potrebno je da budu ispunjeni svi uslovi za ekstradiciju, predvidjeni ZKPBiH, tako da nepostojanje ma i jednog od tih uslova - iskljuuje mogunost izruenja. Obaveza saradnje sa medjunarodnim krivinim sudovima proizilazi i iz Ustava BiH, kojim su se nadlene vlasti u BiH obavezale na saradnju i obezbjedjenje neogranienog pristupa Hakog tribunala i bilo kojoj drugoj organizaciji koju ovlaste Ujedinjene nacije sa mandatom iz oblasti ljudskih prava i humanitarnog prava. 5.2. Dozvoljenost izruenja Izruenje krivinog gonjenja dozvoljava se samo za krivina djela za koja je prema krivinom zakonodavstvu BiH i prema zakonima drave moliteljke predvidjena kazna zatvora od najmanje jedne godine. Izruenje radi izvrenja pravosnano izreene kazne zatvora dozvoljava se ako trajanje izreene kazne ili njen preostali dio koji treba da se izvri iznosi najmanje 4 mjeseca. 5.3. Pretpostavke za ekstradiciju koje utvrdjuje sud (1) Da lice ije se izruenje trai nije dravljanin BiH. (2) Da lice ije se izruenje trai ne uiva pravo azila u BiH, odnosno da nije u postupku traenja azila u Bosni i Hercegovini. (3) Da krivino djelo za koje se izruenje trai nije izvreno na teritoriji BiH, protiv nje ili njenog dravljanina. Rije je o tzv. klauzuli dvostruke inkriminacije, koja vrijedi samo za sluajeve vanugovorne ekstradicije. (4) Da je djelo za koje se trai izruenje krivino djelo i po domaem zakonu i po zakonu drave u kojoj je izvreno. (5) Da djelo za koje se trai izruenje nije politicko ili vojno krivino djelo. (6) Da po domaem zakonu nije nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili zastarjelost izvrenja kazne prije nego to je stranac pritvoren ili kao osumnjieni, odnosno optueni sasluan, da stranac ije se izruenje trai nije zbog istog djela od domaeg suda ve osudjen ili da za isto djelo nije od domaeg 71

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

suda pravosnano oslobodjen, osim ako se sticu uslovi za ponavljanje krivinog postupka propisani ovim zakonom ili da protiv stranca nije u BiH zbog istog djela pokrenut krivini postupak, a ako je pokrenut postupak zbog djela uinjenog prema dravljaninu BiH - da je poloeno obezbjedjenje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva oteenog. (7) Da je utvrdjen identitet lica ije se izruenje trai. (8) Da ima dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je stranac ije se izruenje trai uinio krivino djelo ili da postoji pravosnana presuda. (9) Da se izruenje stranca ne trai radi krivinog gonjenja ili kanjavanja zbog njegove rase, pola, nacionalnog i etnickog porijekla, religijskog uvjerenja i politikih stavova, kao i da se izruenje ne trai za krivino djelo s propisanom smrtnom kaznom prema zakonu drave koja trai izruenje, osim ako drava koja trai izruenje da jemstvo da se nee izrei ili izvriti smrtna kazna. 5.4. Pretpostavke za ekstradiciju koje ispituje ministar pravde BiH Fakultativnu smetnju za ekstradiciju predstavlja injenica da je u pitanju krivino djelo za koje je u domaem zakonu predvidjena kazna zatvora do tri godine ili ako je inostrani sud izrekao kaznu liavanja slobode do jedne godine zatvora. Kada e ministar pravde BiH koristiti ovo ovlaenje, zavisi od ocjene svakog konkretnog sluaja. 5.5. Redovan nain pokretanje postupka i aktivnost Tuilastva BiH Redovno pokretanje postupka za izruenje osumnjienih, odnosno optuenih i osudjenih lica vri se po molbi strane drave, koja se upuuje diplomatskim putem. Uz molbu za izruenje moraju se priloiti: ( a) sredstva za utvrdjivanje istovjetnosti osumnjienog, optuenog odnosno osudjenog (tacan opis, fotografije, otisci prstiju i sl.); (b) uvjerenje ili drugi podaci o dravljanstvu stranca; (c) izvod lana krivinog zakona dave moliteljke za djelo za koje se trai izruenje i (4) presudu u originalu ili ovjerenom prepisu, ukoliko je lice ije se izruenje trai pravosnano osudjeno, odnosno optunicu, rjeenje o pritvoru ili drugi akt ravan navedenim, u kojem su sdrani svi podaci koji se tiu uinjenog krivinog djela i identiteta uinioca, kao i dokazi za osnovanu sumnju. Po prijemu molbe za izruenje, Ministarstvo inostranih poslova e molbu proslijediti Ministarstvu pravde BiH, koje je zatim duno tu molbu odmah dostaviti Tuilastvu BiH, koje je, inac, organ nadlean za primanje zahtjeva za medjunarodnu pravnu pomo u krivinim stvarima. Ukoliko Tuilastvo BiH utvrdi da molba nije potpuna, zatraie od Ministarstva pravde BiH da nadleni organ drave koja trai izruenje otkloni nedostatke molbe. Lice ije se izruenje trai bie lieno slobode na osnovu raspisane medjunarodne potjernice ili na osnovu molbe drave moliteljke. Nakon to lice lieno slobode bude privedeno sudiji za prethodni postupak na osnovu potjernice Kancelarije za saradnju sa Interpolom, raspisane po medjunarodnoj potjernici drave moliteljke ili na osnovu molbe strane drave, njemu e, nakon to se utvrdi njegov identitet, bez odlaganja biti saopteno zbog ega se i na osnovu kojih dokaza trai njegovo iruenje i bie pozvano da navede ta ima rei u svoju odbranu. Pritvor protiv lica ije se izruenje trai odredjuje se rjeenjem sudije za prethodni postupak, na prijedlog tuioca u sljedeim sluajevima: (a) ako postoji opasnost da e on izbjei postupak izruenja ili sprovodjenje izruenja, (b) ukoliiko postoje okolnosti koje ukazuju da e osumnjieni, odnosno optueni unititi, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati tragove krivinog djela ili druge dokaze, (c) ukoliko posebne okolnosti ukazuju da e lice ije se izruenje trai ometati krivini postupak ili postupak izruenja uticajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae. Pritvor moe trajati najdue do izvrenja odluke o izruenju, ali ne due od 6 mjeseci od dana pritvaranja. Pritvor nee biti odredjen ako je iz same molbe za izruenje oigledno da nema mjesta izruenju. Kada se odredi pritvor, sudija za prethodni postupak e obavijestiti o pritvoru Ministarstvo pravde BiH, kako bi o tome bila obavjetena strana drava. Sudija za prethodni postupak pustie na slobodu stranca kad prestanu razlozi za pritvor ili ako molba za izruenje ne bude podnesena u roku od 30 dana od dana pritvaranja stranca. Ukoliko Kancelarija za saradnju sa Interpolom po raspisanoj medjunarodnoj potjernici strane drave, uvidom u postojeu bazu podataka dravljana ili na drugi nain utvrdi da je to lice dravljanin BiH, 72

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

obavijestie Interpol drave moliteljke koja je raspisala medjunarodnu potjernicu i sjedite Interpola o nemogunosti izruenja svojih dravljana i nemogunosti raspisivanja potjernice na teritoriji BiH za dravljaninom BiH radi njegovog izruenja drugoj dravi. Uz ovo obavjetenje, iz Kancelarije za saradnju sa Interpolom e obavijestiti stranu dravu da nadleni pravosudni organi te drave mogu ustupiti krivino gonjenje nadlenim pravosudnim organima BiH. 5.6. Pokretanje postupka i aktivnost i izruenje stranca u hitnim sluajevima Ovaj postupak, inicira molbom strana drava, ali je sadraj i nain upuivanja ove molbe drukiji nego kod redovne procedure. Naime, u hitnim sluajevima, kad postoji opasnost da e stranac pobjei ili da e se sakriti, a strana drava je zatraila privremeno pritvaranje stranca, nadleni policijski organ moe stranca liiti slobode i privesti ga sudiji za prethodni postupak Suda BiH, i to na osnovu molbe nadlenog inostranog organa, bez obzira na to kako je molba upuena. Uz molbu drave moliteljke moraju biti priloena sredstva za utvrdjivanje identiteta stranca, rjeenje o pritvoru ili dugi akt istog pravnog dejstva, naziv krivinog djela zbog kojeg se trai privremeno pritvaranje, kao i izjava stranog organa da e biti traeno izruenje lica ije se izruenje trai. Privremeni pritvor moe trajati 18 dana i moe se produiti na zahtjev drave moliteljke, ali ni u kojem sluaju ne moe prei 40 dana. Ako zamoljena drava ne dostavi molbu za izruenje i dokumentaciju u predvidjenim orkovima, Sud BiH e donijeti rjeenje o ukidanju pritvora licu ije se izruenje trai. Pored toga, ako lice ije se izruenje trai bude puteno iz pritvora zbog proteka navedenih rokova, ne moe se vie odrediti ekstradicioni pritvor po osnovu molbe za privremeno pritvaranje, ve iskljuivo na osnovu podnesene molbe za izruenje. 5.7. Utvrdjivanje pretpostavki za izruenje stranca Nakon sasluanja tuioca i branioca, sudija za prethodni postupak e, po potrebi, sprovesti i druge izvidjajne radnje radi utvrdjivanja postoje li pretpostavke za izruenje stranca, odnosno za predaju predmeta na kojima je ili pomou kojih je uinjeno krivino djelo, ako su ti predmeti oduzeti od stranca. Po sprovedenim izvidjajima, sudija za prethodni postupak e spise izvidjaja, sa svojim miljenjem, dostaviti vijeu Suda BiH. Uz to, ako je protiv stranca ije se izruenje trai kod domaeg suda u toku krivini postupak zbog istog ili drugog krivinog djela, sudija za prethodni postupak e to naznaiti u spisima. 5.8. Odluke suda Odluku o tome da li su ispunjeni zakonski uslovi za ekstradiciju donosi vijee Suda BiH, nakon prijema spisa od sudije za prethodni postupak. Vijee moe donijeti rjeenje da se molba za izruenje stranca odbije ili rjeenje da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izdavanje. (1) Rjeenje da se molba za izruenje stranca odbije Sud BiH donosi kada utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje. Protiv ovog rjeenja tuilac se ne moe zaliti, ali je predvidjena obavezna sudska kontrola po slubenoj dunosti. Naime, ovo rjeenje se, po slubenoj dunosti, dostavlja vijeu apelacionog odjeljenja, koje ga, po sasluanju tuioca, moe potvrditi, ukinuti ili preinaiti. Ako je stranac u pritvoru, vijee Suda BiH moe odluiti da on ostane u pritvoru do pravosnanosti rjeenja o odbijanju izruenja. Ovo rjeenje se dostavlja stranoj dravi preko Ministarstva pravde BiH. Odbijeni zahtjev za izruenje moe se ponoviti sa novim podacima. Ukoliko se izruenje odbija, rjeenje kojim se odbija e se uz svu raspoloivu dokumentaciju, bez odgadjanja, dostaviti i nadlenom tuilatvu u BiH, radi eventualnog preuzimanja ili pokretanja krivinog postupka. U ovom sluaju nadleni tuilac je duan da u roku od 30 dana od donoenja pravosnanog rjeenja o odbijanju izruenja u pisanoj formi obavijesti Ministarstvo pravde BiH o svojoj odluci. To obavjetenje mora sadravati obrazloenje razloga za nepokretanje krivinog postupka, a mogu se traiti i dodatna objanjenja i dokazi od druge drave. (2) Rjeenje da su ispunjene zakonske pretpostavke za izdavanje stranca. Ako vijee Suda BiH nadje da su ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje stranca, utvrdie to rjeenjem. Protiv tog rjeenja 73

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

strane i tuilac imaju pravo albe vijeu apelacionog odjelenja Suda BiH, u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. Povodom albe na rjeenje, vijee apelacionog odjeljenja Suda BiH odluuje rjeenjem. Ako vijee apelacionog odjeljenja Suda BiH, povodom albe na rjeenje nadje da je alba neosnovana i da su ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje stranca ili ako protiv prvostepenog rjeenja vijea ne bude podnesena alba - predmet se dostavlja ministru pravde BiH koji odluuje o izruenju. 5.9. Odluke Ministra pravde Po prijemu pravosnanog rjeenja da su ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje stranca, ministar pravde BiH donosi konanu odluku o izruenju stranca. On moe donijeti tri vrste odluka: da se izruenje ne dozvoli, da se izruenje dozvoli ili da se izruenje odloi. (1) Rjeenje kojim se ne dozvoljava izruenje stranca ministar pravde BiH moe donijeti ako utvrdi da je u pitanju krivino djelo za koje je u domaem zakonu predvidjena kazna zatvora do tri godine ili ako je inostrani sud izrekao kaznu liavanja slobode do jedne godine. U sluaju da ministar pravde BiH odbije izruenje lica za koje je Sud BiH pravosnanim rjeenjem utvrdio da su ispunjene pretpostavke za izruenje, Tuilatvo BiH moe pokrenuti upravni spor. (2) Rjeenje kojim se dozvoljava izruenje stranca ministar pravce BiH donosi ako ocijeni da ne postoje navedene smetnje za izruenje (laka krivina djela, politicki oportunitet). Ovo rjeenje mora, po zakonu. obavezno da sadri klauzulu: (a) da se stranac ne moe goniti za drugo - prije izruenja uinjeno krivino djelo; (b) da se prema njemu ne moe izvriti kazna za drugo - prije izruenja uinjeno krivino djelo, (c) da se prema njemu ne moe primijeniti tea kazna od one na koju je osudjen, niti smrtna kazna (d) da se bez saglasnosti BiH ne smije izruiti treoj dravi radi gonjenja za krivino djelo uinjeno prije dozvoljenog izruenja ili izvrenja kazne zatvora koja je izreena prije dozvoljenog izruenja. Dakle, BiH je usvojila naelo specijaliteta, koje znai da je drava moliteljka ovlaena krivino gonitii kazniti izdato lice samo za ona krivina djela uinjena prije podnoenja zahtjeva za ekstradiciju. Osim navedenih uslova, ministar pravde BiH moe postaviti i druge uslove za izruenje. Ti uslovi se mogu, na primjer, odnositi na mogunost da stranac, po zavrenom postupku u stranoj dravi, bude vraen u nau dravu, ali i na ogranienja u vezi sa vrstom kazne (npr. iskljuenje smrtne kazne) ili visinom kazne i sl. Ekstradicija e izostati ako strana drava ne prihvati ove uslove. Ministar pravde BiH odluuje i o redu prvenstva u izruenju stranca, kada izruenje istog lica trai vie drava, zbog istog ili razliitih krivinih djela. Ministar pravde e prilikom donoenja odluke uzeti u obzir sve okolnosti, a prije svega teinu krivinih djela, mjesto izvrenja, redoslijed podnoenja zahtjeva, dravljanstvo lica ije se izruenje trai, mogunost bolje socijalne rehabilitacije i mogunost izruenja treoj dravi. (3) Rjeenje kojim se izruenje stranca odlae. Ministar pravde BiH moe odluiti da se odgodi predaja lica ije je izruenje odobreno, dok se protiv tog lica u BiH ne sprovede krivini postupak koji se vodi zbog drugog krivinog djela ili dok se ne izvri kazna zatvora koja mu je izreena u BiH. Ministar pravde BiH moe donijeti rjeenje da se lice ija je predaja odgodjena privremeno preda dravi moliteljki radi sprovodjenja hitnih procesnih radnji, ako to nee imati tetne posljedice na krivini postupak koji se vodi pred domaim sudom i ako dobije garancije da e ga drava moliteljka drati u pritvoru za vrijeme boravka u toj dravi. 5.10. Dostavljanje rjeena stranoj dravi i predaja lica Rjeenje ministra pravde BiH kojim je doputeno izruenje stranca dostavlja se dravi moliteljki. Rjeenje se dostavlja i Kancelariji za saradnju s Interpolom i Graninoj policiji BiH. Kancelarija za saradnju s Interpolom dogovara tehnike detalje realizacije izruenja sa Interpolom drave moliteljke, a realizaciju izruenja, tj. transport i predaju lica ovlaenim licima drave moliteljke vri Granina policija BiH, uz asistenciju Kancelarije za sradnju s Interpolom. Predaja lica ije je izruenje odobreno mora se izvriti najkanije u roku od 30 dana od dana donoenja rjeenja ministra pravde BiH o izruenju. Ako drava moliteljka bez opravdanog razloga ne preuzme lice ije je izruenje doputeno u roku od 5 dana od dana 74

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

dogovorenog za predaju, to lice e biti puteno na slobodu. Ovaj rok moe biti produen do 15 dana, na izriit i opravdan zahtjev drave moliteljke. 5.11. Pojednostavljeno izruenje Lice ije se izruenje trai moe dati saglasnost za predaju dravi moliteljki na pojednostavljeni nain, bez sprovodjenja postupka izruenja, kao i odrei se prava na principe specijaliteta. Saglasnost i odricanje od navedenog prava se unosi u zapisnik Suda BiH i neopozivi su. O saglasnosti e nadleni sud odmah obavijestiti Ministarstvo pravde BiH, koje e bez odlaganja o ovome obavijestiti dravu moliteljku. O ovom sluaju drava moliteljka nije obavezna da dostavlja molbu za izruenje. Pojednostavljeno izruenje ima efekte izruenja i podlijee istim uslovima, na ta e biti upozorena drava moliteljka. 5.12. Ponovno izruenje Ako lice koje je izrueno dravi moliteljki na bilo koji nain izbjegne krivino gonjenje ili izvrenje kazne u dravi moliteljki, a ponovo se nadje na teritoriji BiH, moi e biti izrueno na ponovljeni zahtjev. Drava moliteljka nije duna da uz zahtjev za izruenje dostavlja i dokumentaciju za izruenje. 5.13. Ponavljanje postupka izruenja Ako se od momenta pravosnanosti rjeenja Suda BiH do donoenja rjeenja ministra pravde BiH o izruenju promijene okolnosti u pogledu nekih od pretpostavki za izruenje, ministar pravde BiH e Sudu BiH dostaviti cjelokupnu dokumentaciju i zatraiti da ponovi postupak izruenja u skladu sa zakonom, radi utvrdjivanja ispunjenosti zakonskih uslova za izruenje. Ako je ministar pravde donio rjeenje, a prije izruenja se promijene okolnosti u pogledu nekih od pretpostavki za izruenje, ministar pravde BiH e svoje doneseno rjeenje staviti van snage, te ga dostaviti Sudu BiH i zatraiti da sud ponovi postupak izruenja u skladu sa zakonom. 5.14. Pretres lica, pretres prostorija i oduzimanje predmeta Sud BiH moe, na osnovu zamolnice drave moliteljke, u toku cijelog postupka izruenja donijeti naredbu za pretres lica lienog slobode ije se izruenje trai, pretres prostorija i privremeno oduzimanje predmeta. Na zahtjev drave moliteljke predae se sljedei predmeti koji se nadju kod lica lienog slobode ije se izruenje trai: (a) predmeti koji slue kao dokazni materijali, (b) predmeti koji su u vezi s krivinim djelom, a koji u momentu lienja slobode budu nadjeni kod lica ije se izruenje trai ili budu naknadno otkriveni. Predaja ovih predmeta bie izvrena i ako se ve odobreno izruenje ne moe izvriti zbog smrti ili bolesti lica ije se izruenje trai. Ako navedeni predmet i podlijeu zaplijeni ili oduzimanju na teritoriji BiH, oni mogu, u vezi s krivinim postupku koji je u toku, biti privremeno zadrani ili predati dravi moliteljki, uz uslov da budu vraeni. 5.15. Tranzit preko teritorije BiH lica ije izruenje trai jedna strana drava od druge Ako izruenje trai strana drava od druge strane drave, a lice ije se izruenje trai bi trebalo sprovesti preko teritorije BiH, sprovodjenje, moe, na molbu zainteresovane drave, dozvoliti ministar pravde BiH, pod uslovom da se ne radi o dravljaninu BiH i da se izruenje ne vri za politiko ili vojno krivino djelo. Pod uslovom uzajamnosti, trokovi sprovodjenja lica preko teritorije BiH padaju na teret sredstava budeta BiH, ako je rije o sprovodjenju koje se obavlja kopnenim putem. 5.16. Izruenje osumnjienih, odnosno optuenih ili osudjenih lica po molbi BiH Uslov za traenje izruenja je da se protiv toga lica u BiH vodi krivini postupak ili ako je licu domai sud izrekao kaznu zatvora. Tada ministar pravde BiH moe podnijeti molbu za izruenje tog lica, na obrazloen prijedlog organa koji vodi postupak. Molba se ponosi nadlenom ministarstvu za poslove pravosudja zamoljene drave. Lice koje se trai moe biti domai i strani dravljanin. U hitnom sluaju, kada postoji opasnost da e traeno lice pobjei ili se sakriti, ministar pravde BiH moe, i prije podnoenja molbe za izruenje, zatraiti od zamoljene drave da to lice bude privremeno 75

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

pritvoreno. Nakon izvrene ekstradicije, naa drava je duna ispuniti uslove koje je prihvatila od zamoljene drave. Ako traeno lice bude izrueno naoj zemlji, ono se moe krivino goniti, odnosno prema njemu se moe izvriti kazna samo za ono krivino djelo za koje je odobreno izruenje. Ako je izruenje odobreno pod odredjenim uslovima u pogledu vrste ili visine kazne koja se moe izrei, odnosno izvriti, Sud BiH je pri izricanju kazne vezan tim uslovima. Ako je izruenje odobreno pod odredjenim uslovima u pogledu tipa ustanove u kojoj treba da izdrava kaznu, nadleni organ koji upuuje na izdravanje kazne je duan da vodi rauna o ovim uslovima. Trokovi vezani za dovoljenje lica pada ju na teret budeta iz kojeg se finansira organ koji je zatraio izruenje. XI - POSTUPAK ZA NAKNADU TETE, REHABILITACIJU I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA LICA NEOPRAVDANO OSUDJENIH I NEOSNOVANO LIENIH SLOBODE 1. O RAZLOZIMA POSTOJANJA POSEBNOG POSTUPKA ZA NAKNADU TETE NEOPRAVDANO OSUDJENOM LICU I LICU NEOSNOVANO LIENOM SLOBODE Iako je krivini postupak po svojoj strukturi uredjen tako da omoguuje potpuno i zakonito rasvjetljavanje i razrjeenje krivine stvari, tj. utvrdjivanje istine, i pravilnu primjenu krivinog zakona na utvrdjeno injenino stanje, postoji mogunost greaka. Te greke osumnjieni, odnosno optueni moe da pretrpi kako u prethodnom, tako i u glavnom postupku, ali najvei znaaj, svakako, ima teta koju on pretrpi usljed neopravdane osude. Greke su mogue zbog krivice samog sudije (npr. pogreno uraunat izdrani pritvor u izreenu kaznu zatvora), ali i krivice treih lica (npr. svjedoka i vjetaka), ili krivica moe biti niija (npr. zbog pojave novih injenica i dokaza). 2. POJAM NEOPRAVDANO OSUDJENOG LICA Lice se smatra neopravdano osudjenim ako se ispune u zakonu odredjene pozitivne i negativne pretpostavke. Pozitivna pretpostavka da bi se neko lice smatralo neopravdano osudjenim jeste da je prema njemu bila pravosnano izreena krivinopravna sankcija ili da je oglaseno krivim, a oslobodjeno od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravosnano obustavljen ili je pravosnanom presudom oslobodjeno od optube ili je optuba odbijena. Negativne pretpostavke da bi se lice smatralo neopravdano osudjenim, jesu sljedee: (1) osudjeni nije svojim lanim priznanjem ili na drugi nain namjerno prouzrokovao svoju osudu, osim ako je na to bio prinudjen, (2) da do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija nije dolo zbog toga to je u ponovljenom postupku tuilac odustao od krivinog gonjenja, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma sa osumnjienim, odnosno optuenim. (3) da u ponovljenom postupku optuba nije odbijena zbog nenadlenosti suda, a ovlaeni tuilac je preduzeo gonjenje pred nadlenim sudom. 3. POJAM LICA NEOSNOVANO LIENOG SLOBODE Pravo na naknadu tete, pored neopravdano osudjenog lica, ima i lice koje je neosnovano lieno slobode, ukoliko ispunjava pretpostavljene uslove. Zakon predvidja sljedee posebne sluajeve naknade tete, uvijek uz uslov da to lice svojim nedoputenim postupcima nije prouzrokovalo liavanje slobode: (1) Lice nezakonito lieno slobode od strane policijskog organa. Ako je neko lice lieno slobode od strane policijskog organa, pa kasnije protiv tog lica ne bude odredjen pritvor, niti mu vrijeme liavanja slobode bude uraunato u kaznu za krivino djelo ili prekraj, smatrae se da je liavanje slobode bilo nezakonito i ovo lice e imati pravo na naknadu tete. (2) Lice neopravdano pritvoreno (prema konanom rezultatu krivinog postupka). Zakon predvidja da se radi o neosnovanom liavanju slobode i pravu na naknadu stele i u sljedea dva sluaja: (a) ako je neko lice bilo u pritvoru, a nije dolo do pokretanja krivinog postupka ili (b) ako je neko lice bilo u 76

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

pritvoru i postupak je bio pokrenut, ali je kasnije postupak obustavljen ili je donijeta oslobadjajua presuda ili presuda kojom se optuba odbija. (3) Lice koje je izdravalo kaznu lienja slobode koja je po vanrednom pravnom lijeku smanjena. Zakon predvidja da pravo na naknadu tete ima i lice koje je izdravalo kaznu liavanja slobode, ako je ta kazna, povodom ponavljanja postupka, izmijenjena tako to je tom licu izreena kazna liavanja slobode u kraem trajanju od kazne koju je izdravalo ili je izreena krivinopravna sankcija koja se ne sastoji u liavanju slobode ili je to lice oglaeno krivim, a oslobodjeno od kazne. (4) Lice nezakonito pritvoreno ili nezakonito zadrzano u pritvoru ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere. Pravo na naknadu tete ima i lice koje je usljed pogreke ili nezakonitog rada organa neosnovano lieno slobode ili je zadrzano due u pritvoru ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere. (5) Lice koje je provelo u pritvoru due nego to iznosi kazna zatvora na koju je osudjeno. Ukoliko je lice provelo u pritvoru due nego to iznosi kazna zatvora na koju je osudjeno, ima pravo na naknadu tete 4. NASLJEDNICI NEOPRAVDANO OSUDJENOG LICA I LICA NEOSNOVANO LIENOG SLOBODE Pravo na postavljanje zahtjeva za naknadu tete zbog neopravdane osude, odnosno neosnovanog lienja slobode pripada za zivota oteenog iskljuivo oteenom, koji moe raditi preko punomonika ili zakonskog zastupnika. Nasljednici neopravdano osudjenog lica i lica neosnovano lienog slobode nasljeduju samo pravo ovog lica na naknadu imovinske tete. Nasljednici mogu pokrenuti ili nastaviti postupak za naknadu tete samo u granicama postavljenog zahtjeva, i to samo samo ako je oteeno lice umrlo prije isteka roka zastarjelosti i ako se od zahtjeva nije odreklo. 5. PASIVNA LEGITIMACIJA STRANKE PO ZAHTJEVU ZA NAKNADU TETE Tuba za naknadu tete se podnosi protiv BiH. Dakle, BiH je pasivno legitimisana. Zahtjev ne moe biti upravljen prema zaposlenom u organu koji je uestvovao u krivinom postupku i svojim nezakonitim ili nepravilnim radom prouzrokovao tetu, ak ni uz tubu protiv BiH. Pitanje mogunosti regresa BiH (koja je isplatila naknadu) prema licu usljed ije je krivice nastala stela, ne rjeava se Zakonom o krivinom postupku. 6. VRSTE I OBLICI TETE KOJA SE NADOKNADUJE Zakon o krivicom postupku govori samo o naknadi "tete". To znai da se naknaduje svaka vrsta tete (imovinska i neimovinska). Jedino ogranienje odnosi se na nasljednike oteenog lica, koji imaju pravo samo na naknadu imovinske tete. Naknada koja se daje za priinjenu tetu je imovinska, ali moe biti i neimovinska (moralna reparacija, odnosno rehabilitacija). Posto su oblici priinjene tete brojni, mnogobrojni su i raznovrsni i oblici postavljenog zahtjeva za naknadu. 7. POSTUPAK ZA NAKNADU TETE Postupak za naknadu tete neopravdano osudjenom i neosnovano lienom slobode odvija se odvojeno od postupka ponavljanja krivinog postupka i raspravlja se po njegovom zavretku. Ovaj postupak ima dvije faze: prvu, upravnu (pred organom uprave), koja je uvijek obavezna i ima za cilj da se postigne sporazum o naknadi tete, i drugu - sudsku, koja nije obavezna, a odvija se pred parnicnim sudom, ukoliko se sporazum o naknadi tete ne postigne. Prije podnoenja tube sudu neopravdano osudjeni i neosnovano lieni slobode duan je da se, najprije, svojim zahtjevom, obrati nadlenom ministarstvu (Ministarstvo pravde BiH), radi postizanja sporazuma o postojanju tete i vrsti i visini tete. Do sporazuma se dolazi pregovaranjem u neposrednim razgovorima izmedu oteenog lica i ovlaenih predstavnika Ministarstva pravde BiH, ali je mogua i razmjena podnesaka ili i jedno i drugo. Postupak tee po odredbama Zakona o upravnom postupku. Ako se postigne sporazum, odredjuje se i vrsta i visina naknade, o emu se donosi rjeenje i time se postupak okonava. 77

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Rezultat sporazumijevanja oteenog lica sa Ministarstvom pravde BiH moe biti da do sporazuma nije moglo doi ili da je sporazum postignut samo djelimino (u pogledu nekih dijelova zahtjeva). Ako Ministarstvo pravde BiH u toku ovog postupka dodje do zakljuka da sporazum nije mogu, ono o tome ne donosi rjeenje, nego samo obavjetava oteenog, kako bi on mogao pokrenuti parnicu pred sudom. Ako je postignut samo djelimini sporazum, o tome Ministarstvo pravde BiH, takodje, donosi rjeenje, a za ostatak oteeni moe pokrenuti parnicu pred sudom. Protiv rjeenja koje se donese mogua je alba u upravnom postupku (upravni spor pred Sudom BiH), a pravosnano rjeenje ima snagu izvrnog naslova. Oteeno lice se moe tubom obratiti parnicnom sudu ne samo ako ne postigne sporazum sa Ministarstvom pravde BiH, nego i onda kada Ministarstvo pravde BiH ne donese nikakvu odluku u roku od tri mjeseca od podnoenja zahtjeva. Ukoliko oteeni sa Ministarstvom pravde BiH ne postigne sporazum o naknadi tete ili Ministarstvo pravde BiH ne donese odluku po zahtjevu za naknadu tete u roku od tri mjeseca od njegovog podnoenja ili je postignut samo djelimian sporazum o naknadi tete, oteeni moe podnijeti tubu nadlenom parninom sudu (Sudu BiH) za naknadu tete, i to u cjelini ili u nepriznatom dijelu. Postupak pred parninim sudom odvija se po pravilima Zakona o parnicnom postupku. Sud visinu i vrstu naknade odredjuje po odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Zakon predvidja da pravo na naknadu tete zastarjeva u roku od tri godine, to znai da se samo u tom roku moe ostvariti. Rok se rauna razliito: od dana pravosnanosti (pravosnanost prvostepene presude kojom je optueni oslobodjen optube ili je optuba odbijena, odnosno od dana pravosnanosti rjeenja tuioca ili suda kojim je postupak obustavljen) ili od dana prijema odluke vieg suda (ako je povodom albe rjeavao vii sud). U ovom roku mora biti pokrenut ne samo postupak pred organom uprave, ve i parnica pred sudom. 8. MORALNA REHABILITACIJA NEOPRAVDANO OSUDJENOG LICA I LICA NEOSNOVANO LIENOG SLOBODE Pored naknade moralne (neimovinske) tete, koja se (kao i imovinska) daje u novcu, zakon omoguava jo neka prava neopravdano osudjenim licima i licima neosnovano lienim slobode, da bi, u mjeri u kojoj je to mogue, popravio tetne posljedice koje su pretrpjela zbog neopravdane osude ili neosnovanog liavanja slobode: 8.1. Obavjetavanje javnosti o neopravdanosti ranije osude, odnosno neosnovanosti liavanja slobode Obavjetenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost liavanja slobode, sud donosi na traenje oteenog lica, postavljeno uz zahtjev za naknadu tete ili samostalno, bilo zato to nema tete koja se materijalno naknaduje ili to ne eli da postavi zahtjev za materijalnu naknadu, iako ima pravo na nju. Ovo obavjetavanje ima tri oblika: (1) Ako je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano liavanje slobode bio prikazivan u sredstvima javnog informisanja i time bio povrijedjen ugled toga lica, rehabilitacija se sastoji u objavljivanju u novinama ili drugim sredstvima javnog informisanja saoptenja o odluci (ne i same odluke), iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost liavanja slobode. (2) Ako sluaj nije prikazivan u sredstvima javnog informisanja, ali je neopravdano osudjenom, odnosno neosnovano lienom slobode odlukom povrijedjen ugled - rehabilitacija se, na zahtjev oteenog lica, vri dostavljanjem pomenutog saoptenja organu ili pravnom licu u kojem oteeni radi, a ako je za njegovu rehabilitaciju to potrebno - i politikoj stranci ili udruenju gradjana. (3) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka nije utvrdjena neopravdanost presude, ve je dolo samo do promjene pravne kvalifikacije djela, a usljed pravne kvalifikacije u ranijoj presudi je bio teze povrijedjen ugled osudjenog lica, iako se za ovaj sluaj materijalna naknada ne daje. Zahtjev se podnosi u roku od sest mjeseci sudu koji je sudio u prvom stepenu, u okviru koga o tome odluuje vanraspravno vijee. Postupak pred sudom odvija se shodno postupku povodom zahtjeva za naknadu tete, s tim to, po prirodi stvari, otpada postupak sporazumijevanja sa organom uprave. 78

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

Odluka se donosi u obliku rjeenja, kojim se zahtjev odbacuje, odbija ili se dozvoljava objavljivanje saoptenja. Protiv rjeenja o odbacivanju ili odbijanju zahtjeva dozvoljena je alba viem sudu. Ukoliko oteeni umre, pravo na podnoenje ovog zahtjeva ne prelazi na njegove nasljednike, kao kod zahtjeva za naknadu tete, ve samo na branog, odnosno vanbranog druga, djecu, roditelje, brau i sestre. 8.2. Ponitavanje upisa neopravdane osude u kaznenoj evidenciji Kao jedan vid moralne rehabilitacije neopravdano osudjenog lica, predvidja se i obaveza suda koji je sudio u prvom stepenu da, po slubenoj dunosti, ponisti upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. Rjeenje o tome dostavlja se organu nadlenom za vodjenje kaznene evidencije. O ponitenom upisu ne mogu se nikome davati podaci iz kaznene evidencije. Osim toga, lice koje je na bilo koji nain dolo do podataka koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano lienje slobode, ne smije upotrijebiti te podatke na nain koji bi bio od tete za rehabilitaciju lica protiv kojeg je voden krivini postupak. 8.3. Posebno pravo na priznavanje radnog staa, odnosno staza osiguranja Zakon o krivinom postupku propisuje da se licu kome je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje radni sta, odnosno sta osiguranja kao da je bilo na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode sta izgubilo. U sta se uraunava i vrijeme nezaposlenosti do koje je dolo zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode, a koja nije nastala krivnjom tog lica. Sta osiguranja koji je ovako priznat u cjelini se uraunava u penzijski sta. O priznavanju radnog staza i staza osiguranja ne odluuje sud, ve nadleni organ ili drugo pravno lice kada rjeava o konkretnim zahtjevima, odnosno o pravu na koje utie duina radnog staa, odnosno staa osiguranja. U tom sluaju, ovaj organ je duan da u radni i sta osiguranja urauna vrijeme neopravdane osude i neosnovanog liavanja slobode. Ukoliko to ne uini, oteeno lice moe podnijeti tubu sudu (koji je nadlean za tubu za naknadu tete), sa zahtjevom da sud utvrdi da je priznavanje vremena radnog staa, odnosno staa osiguranja nastupilo po zakonu. Tuba se podnosi protiv tog organa ili pravnog lica i protiv BiH. Na zahtjev organa ili pravnog lica kod kojeg se pravo (na koje utice duzina radnog staza, odnosno staza osiguranja) ostvaruje, isplate se iz sredstava budeta propisani doprinos za vrijeme za koje je sta priznat. XII - POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE Mjere koje treba da poslue da se pronadje nepoznato prebivalite ili boraviste osumnjienog, odnosno optuenog, kao i da se odbjegli osumnjieni, odnosno optueni ili onaj koji se krije - pronadje i stavi na raspolaganje sudu su: traenje prebivalita ili boravista osumnjienog, odnosno optuenog, potjernica i objava. Traenje prebivalita ili boravista osumnjienog, odnosno optuenog (nepravi vid potjernice). Ako se ne zna prebivalite ili boraviste osumnjienog, odnosno optuenog, kada je to po odredbama zakona neophodno, tuilac, odnosno sud e zatraiti od policijskih organa da osumnjienog, odnosno optuenog potrae i sud obavijeste o njegovoj adresi. Radi se, u stvari, o traenju adrese osumnjienog, odnosno optuenog, ije prebivalite ili boraviste nisu poznati, a smatra se da ne treba raspisivati potjernicu ili uslovi za njeno izdavanje ne postoje. Zadatak policijskih organa je samo da pronadju adresu osumnjienog, odnosno optuenog i dostave je sudu. Potjernica predstavlja akt traganja za odredjenim licima. Potjernica se izdaje za osumnjienim, odnosno optuenim u toku krivinog postupka (pod odredjenim uslovima) ili ako osumnjieni, odnosno optueni pobjegne iz ustanove u kojoj izdrava kaznu. Sud pred kojim se vodi krivini postupak, moe narediti izdavanje potjernice za osumnjienim, odnosno optuenim: ako je krivini postupak pokrenut za krivino djelo za koje je predvidjena kazna zatvora od tri godine ili tea kazna; ako je osumnjieni, odnosno optueni u bjekstvu i ako postoji naredba za dovodjenje osumnjienog, odnosno optuenog ili rjeenje o odredjivanju pritvora. Izdavanje potjernice je fakultativno, tako da sud u svakom pojedinom sluaju cijeni da li e je narediti ili e koristiti neku drugu mogunost radi ostvarenja ovog cilja. Izdavanje potjernice 79

KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO

naredie se i u sluaju bjekstva osumnjienog, odnosno optuenog iz ustanove u kojoj izdrava kaznu, bez obzira na visinu kazne i u sluaju bjekstva iz ustanove u kojoj se izdrava zavodska mjera vezana za liavanje slobode. Za razliku od potjernice koja se izdaje u toku krivinog postupka (koja je fakultativna), izdavanje ovakve potjernice je obavezno. Naredbu, u takvom sluaju, izdaje upravnik ustanove. Naredba kojom se izdaje potjernica dostavlja se, radi izvravanja, policijskim organima koji raspisuju potjernicu. Bez naredbe suda ili upravnika ustanove, policijski organ ne moe raspisati potjernicu. Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi sa krivinim djelom ili ove predmete treba pronai, a narocito ako je to potrebno radi ustanovljavanja istovjetnosti pronadjenog nepoznatog lesa, organ koji vodi krivini postupak naredie izdavanje objave. Objavom se trai da se ovi podaci ili obavjetenja dostave organu koji vodi postupak. Objavu naredjuje organ koji vodi postupak, a raspisuje je ili policijski organ (kao kod potjernice) ili taj organ. Policijski organi mogu objavljivati i fotografije leeva i nestalih lica, ako postoje osnovi sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih lica dolo usljed krivinog djela. Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duan je da je odmah povue u sljedeim sluajevima: kada se pronadje traeno lice ili predmet; kada nastupi zastarjelost krivinog gonjenja ili izvrenja kazne ili kada nastupe drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije vie potrebna. Povlaenje potjernice i objave vri se na isti nain na koji i njihovo raspisivanje. Sud, odnosno ustanova su slobodni u odredjivanju nadlenog policijskog organa koji e raspisati potjernicu, odnosno objavu, pri emu uzimaju u obzir sve okolnosti u konkretnom sluaju. Postoji i tzv. medjunarodna potjernica, koju raspisuje nadleno ministarstvo BiH - radi medjunarodne saradnje u oblasti kriminaliteta. Raspisuje je Ministarstvo bezbjednosti BiH, odnosno Nacionalni ured Interpol-a, koji je u sastavu Ministarstva bezbjednosti BiH, i to po proceduri propisanoj od strane Generalnog sekretarijata Interpol-a. Ovo ministarstvo moe raspisati potjernicu ako je vjerovatno da se lice za kojim je izdata potjernica nalazi u inostranstvu. Rije je o medjunarodnoj policijskoj saradnji radi obavljanja odredjenih procesnih radnji, koja obuhvata raznovrsne policijske djelatnosti koje se mogu razvrstati prema razliitim kriterijumima.

80