Kazneno Procesno Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
KAZNENO
PROCESNO PRAVO
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

www.dajbaskriptu.com
3
UVOD

Pojam krivinog postupka i krivinog procesnog prava. Pravo izvrenja krivinih sankcija 3a

Sa aspekta krivinoprocesnih radnji, krivini postupak je skup normiranih radnji odreenih dravnih
organa i nekih lica, koje se izvode u konkretnom sluaju vjerovatnosti da je uinjeno krivino djelo, sa
svrhom da se utvrdi da li je djelo uinjeno pa ako jeste da se prema uiniocu primijene krivine sankcije
prema propisima materijalnog krivinog prava.

Sa aspekta krivinopravnih odnosa, krivini postupak je sistem pravno normiranih drutvenih odnosa
(krivinoprocesnih odnosa) izmeu odreenih dravnih organa i pojedinih pripadnika drutva. Ti odnosi
nastaju, razvijaju se i prestaju usljed pravno normirane djelatnosti tih organa i drugih lica radi utvrivanja
postojanja krivinih djela i primjene krivinih sankcija na uinioce.

Sistem pravnih propisa kojim se ureuje (normira) forma radnji u krivinom postupku, odnonso oblik
krivinoprocesnih odnosa u kojima se te radnje odvijaju naziva se krivino procesno pravo.

Pravo izvrenja krivinih sankcija je sistem pravnih normi koji ima za cilj da se izvrenjem krivinih
sankcija postigne svrha zbog koje su te sankcije i predviene. Osim toga, ono normira i pravni poloaj
lica prema kome se sankcija izvrava, njegova prava i dunosti za vrijeme izvrenja sankcije, odnos
prema organima izvrenja itd.

Odnos krivinog procesnog prava prema materijalnom krivinom pravu 30a

Materijalno krivino pravo odreuje pojedina krivina djela, sankcije i naelne uslove pod kojima se
prema uiniocima krivinih djela mogu primijeniti krivine sankcije.

Krivino procesno pravo normira formu (oblik, nain) radnji koje preduzimaju dravni organi u sluaju
vjerovatnosti da je uinjeno krivino djelo, sa svrhom da se na konkretan sluaj primjene norme
materijalnog krivinog prava. Dakle, krivino procesno pravo ureuje postupak primjene propisa
materijalnog krivinog prava na konkretne sluajeve.

Krivino procesno pravo ureuje krivinoprocesne odnose, tj.drutvene odnose izmeu dravnih organa i
odreenih lica u kojima se manifestiraju procesne radnje, dok materijalno krivino pravo ureuje
materijalno-krivine odnose, tj. drutvene odnose izmeu drave i izvrioca krivinog djela.

Akuzatorski krivini postupak 7a

Akuzatorski (optuni) krivini postupak odvija se u obliku spora dvaju ravnopravnih stranaka pred
sudom. Odvojene su 3 osnovne funkcije krivinog postupka: gonjenje, odbrana i presuenje. Funkciju
krivinog gonjenja ostvaruje ovlateni tuilac, funkciju odbrane optuenik, a funkciju presuenja sud.
Postupak ne moe zapoeti bez tube ovlatenog tuioca (oteeni, bilo koji graanin ili poseban dravni
organ). Teret dokazivanja je na tuiocu. Optueni nije duan dokazivati svoju nevinost, ali ima pravo da
to dokazuje. Dakle, za akuzatorski sistem krivinog postupka karakteristino je:
a. objektivan poloaj suda - postupak se pokree samo na inicijativu ovlatenog tuioca, a stranke po
pravilu iznose dokaze koje sud samo cijeni;
b. javnost postupka;
c. usmenost i neposrednost - stranke usmeno raspravljaju pred sudom, a svi dokazi se iznose usmeno i
neposredno;
d. kontradiktornost - krivini postupak je spor (kontradikcija) stranaka pred sudom.

Inkvizitorski krivini postupak 11a

Inkvizitorski (istrani) krivini postupak pojavio se u ranom feudalizmu, pri emu je vanu ulogu imala
katolika crkva. Postupak se dijeli na 2 glavne faze: istragu i suenje. Osnovna faza krivinog postupka je
istraga. Provodi je poseban istraitelj (inkvizitor), koji svim sredstvima nastoji od okrivljenog dobiti
4
priznanje djela. U tu svrhu esto primjenjuje torturu. Po zavrenoj istrazi inkvizitor je dostavljao spis
predmeta sudskom vijeu koje je donosilo presudu na tajnoj raspravi iskljuivo na osnovu spisa.

Sutina inkvizitorskog postupka je u tome to su osnovne funkcije (gonjenje, odbrana, presuenje)
kumulirane. Inkvizitor (inkvirent) u svojim rukama objedinjava razliite funkcije krivinog postupka, a
funkcija odbrane je potpuno zakrljala. Okrivljeni u postupku nije subjekat, ve objekat jer nema
elementarnih procesnih prava. Faktiki je lien mogunosti da se brani od optube iju sutinu po pravilu
i ne zna.

Pored svih negativnih osobina, inkvizitorski postupak je imao i jednu pozitivnu: naelo da je drava
duna da se sistematski brine o kanjavanju izvrilaca krivinih djela, odnosno da se to ne preputa
sluaju.

Mjeoviti (akuzatorsko-inkvizitorski krivini postupak) 13a

Nastaje nakon Francuske revolucije 1789. Ovaj postupak se odvija u 2 faze: prethodni postupak i glavni
pretres. Prethodni postupak sadri inkvizitorske pravne elemente. U osnovi je tajan, pismen i
nekontradiktoran. U toj fazi istrani sudija vodi istragu i prikuplja dokaze.

Samo pokretanje postupka zavisi od dravnog tuioca koji ostvaruje funkciju krivinog gonjenja.
Optueni od poetka ima odreena procesna prava. Ima svojstvo stranke, a posebno mu je zagarantirano
pravo odbrane. Sud presudu donosi nakon provedenog glavnog pretresa koji se vodi javno, usmeno i
kontradiktorno (akuzatorski elementi).

Odnos krivinog postupka prema ostalim kaznenim postupcima 8b

Izmeu krivinog i ostalih kaznenih postupaka (za disciplinska djela, prekraje i privredne prestupe)
postoje odreene slinosti i razlike. Slinosti se sastoje u jednakim osnovnim principima, istim dokaznim
sredstvima, slian je sadraj i oblik procesnih radnji itd. Razlika je u tome to je krivini postupak
detaljno regulisan zakonom, a ostali kazneni postupci su po pravilu krai i jednostavniji. Krivine
sankcije za krivina djela mogu izricati samo sudovi. Kazne za prekraje izriu posebni sudovi za
prekraje, a izuzetno i neki dravni organ. Disciplinske sankcije izriu posebni pravno odreeni
disciplinski organi (disciplinske komisije).

Odnos krivinog postupka prema parninom postupku 14b

Oba procesna prava spadaju u grane sudskog prava jer sud donosi odluke i u krivinom i u parninom
postupku. Krivini postupak se po pravilu vodi ex officio i sankcije se primjenjuju po slubeno dunosti,
bez obzira na volju zainteresirane stranke. Parnini postupak se vodi samo po tubenom zahtjevu stranke,
koja tokom cijelog postupka ima pravo raspolagati svojim zahtjevom (odustati, sklopiti poravnanje i sl).

Postoje 2 izuzetka, kada se i u krivinom postupku moe rjeavati neko graanskopravno pitanje, za koje
je inae nadlean parnini sud:
a. Kad oteeni u krivinom postupku postavi imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvrenja
krivinog djela.
b. U sluaju tzv.prethodnog ili prejudicionog pitanja, kad krivini sud rjeava neko pravno pitanje za
ije je rjeenje inae nadlean parnini sud.

Parnini postupak poznaje ista dokazna sredstva i ista naela kao i krivini postupak - naelo materijalne
istine, slobodne ocjene dokaza, naelo usmenosti i neposrednosti.

Odnos nauke krivinog procesnog prava prema drugim naunim disciplinama 27a

Krivini postupak je nuno povezan sa kriminalistikom, sudskom medicinom, sudskom psihijatrijom,
psihologijom i drugim naukama.

5
Kriminalistika (krim.tehnika, taktika i metodika) se primjenjuje u otkrivanju i utvrivanju krivinih djela,
otkrivanju uinioca, pronalaenju i konzerviranju materijalnih dokaza i sl.

Sudska medicina u postupak rasvjetljavanja djela i uinioca unosi sistem medicinskog znanja. Sudska
psihijatrija posebno dolazi do izraaja u sluaju sumnje u uraunljivost uinioca krivinog djela.

Izvori krivinog procesnog prava u FBiH 6d

To su prvenstveno federalni zakoni, kantonalni zakoni i meunarodni ugovori. Svi izvori se mogu
podijeliti na unutranje i meunarodne. Meunarodni izvori su razliiti meunarodni ugovori. Unutranji
se mogu podijeliti na osnovne i dopunske. Osnovni izvori su zakonski propisi koji se potpuno odnose na
materiju krivinog procesnog prava. Dopunski se odnose na regulisanje drugih drutvenih odnosa, ali se
njima rjeavaju i neka pitanja iz krivinog procesnog prava.

Osnovni i najznaajniji izvor krivinog procesnog prava je Zakon o krivinom postupku - ZKP. U
dopunske spadaju Krivini zakon FBiH, Zakon o Vrhovnom sudu FBiH, Zakon o Federalnom tuilatvu,
Zakon o unutranjim poslovima FBiH, Zakon o izvrenju krivinih sankcija u FBiH, Zakon o izruenju
okrivljenih osoba po zahtjevu meunarodnog suda, Zakon o posebnoj zatiti identiteta svjedoka u
krivinom postupku u FBiH, Zakon o sudijskoj i tuilakoj funkciji u FBiH, odgovarajui kantonalni
zakoni itd.

Vaenje krivinog procesnog prava FBiH 9b

Vaenje krivinog procesnog prava FBiH ogleda se u njegovoj primjeni s obzirom na teritoriju, vrijeme i
lica.

S obzirom na teritoriju, krivino procesno pravo FBiH se primjenjuje na cijeloj teritoriji FBiH,
ukljuujui i njene brodove i zrakoplove, bez obzira gdje se nalaze. Na teritoriji FBiH se ne moe
primjenjivati nikakav drugi krivini postupak, bez obzira na to gdje je krivino djelo izvreno i iji
dravljanin je izvrilac.

S obzirom na vrijeme - vremenska vanost je u svemu regulisana kao i vremenska vanost drugih
zakona.

S obzirom na lica - vaenje krivinog procesnog prava identino je sa vaenjem krivinog zakona. Neka
lica uivaju krivinoprocesni imunitet i to po domaem i po meunarodnom pravu. Po domaem pravu
imunitet u razliitoj mjeri uivaju zastupnici, sudije i sudije porotnici. Po meunarodnom pravu to su
nedvojbeno efovi stranih drava, dok se kod diplomatskih i konzularnih predstavnika pojavljuju sporna
pitanja kad je rije o njihovim imunitetu.

Tumaenje krivinog procesnog prava 22a

Vae opa pravila tumaenja pravnih propisa. Bitno je napomenuti da je mogue primjenjivati
ekstenzivno nasuprot restriktivnom tumaenju koje je svojstveno materijalnom krivinom pravu.
Jedinstvenom tumaenju i primjeni doprinosi sudska praksa. Inae, postoje uglavnom 3 vrste tumaenja:
1. Prema subjektu ili organu koji tumai zakon autentino ili obavezno, sudsko i doktrinarno;
2. Prema metodu ili nainu na koji se zakon tumai gramatiko, logiko, sistematsko, komparativno,
historijsko. Sva ova tumaenja slue ciljnom tumaenju;
3. Prema obimu tumaenja usko ili restriktivno i iroko ili ekstenzivno.

OSNOVNA NAELA (PRINCIPI) KRIVINOG POSTUPKA

Osnovna naela krivinog postupka u FBiH su:
1. naelo oficijelnosti;
2. naelo legaliteta u krivinom gonjenju;
3. naelo materijalne istine;
6
4. naelo akuzatornosti;
5. naelo kontradiktornosti;
6. naelo neposrednosti i usmenosti;
7. naelo javnosti.

Naelo oficijelnosti krivinog gonjenja 5a

U naem krivinom postupku postupak za najvei broj krivinih djela po slubenoj dunosti pokree
nadleni tuilac, bez obzira na volju lica oteenog krivinim djelom ili nekog drugog lica zainteresiranog
za krivino gonjenje. Postoje izuzeci od ovog naela u pogledu krivinih djela koja se gone po privatnoj
tubi. Ona su izriito navedena u posebnom dijelu KZ FBiH. Ako u krivinom zakonu nita nije izriito
navedeno, vai pravilo da se takvo djelo goni po slubenoj dunosti.

Naelo legaliteta krivinog gonjenja 24a

Naelo legaliteta krivinog gonjenja proizilazi iz l.16 ZKP, po kome je nadleni tuilac duan preduzeti
krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti.
Isto tako, nadleni tuilac moe odustati od krivinog gonjenja samo ako tokom postupka nestane neki od
zakonskih uslova krivinog gonjenja.

U okviru naela legaliteta, u pitanju tuioevog raspolaganja krivinoprocesnim zahtjevom teorijski mogu
biti zastupljena 2 naela: naelo imutabiliteta i naelo mutabiliteta. Po naelo imutabiliteta, tuilac ne
moe u toku postupka odustati od krivinog gonjenja, ve se stvar mora prepustiti odluci suda, bez obzira
to je tuilac uvjeren da vie nema zakonskog osnova za gonjenje. Po naelu mutabiliteta tuilac moe u
toku postupka odustati od krivinog gonjenja kad smatra da vie ne postoji neki od zakonskih uslova za to
gonjenje. U naem ZKP prihvaeno je naelo mutabiliteta, jer tuilac moe odustati od zahtjeva za
gonjenje sve do zavretka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom, a u zakonom predvienim
sluajevima i pred viim sudom.

Izuzeci od naela legaliteta krivinog gonjenja 25d

Izuzeci od naela legaliteta u naem krivinom procesnom pravu postoje:
a) U sluajevima kad je za pokretanje krivinog postupka potrebno odobrenje nekog dravnog organa.
To su sluajevi kad se gonjenje preduzima po odobrenju federalnog tuioca, te kad bi se postupak
trebao voditi protiv osobe koja uiva procesni imunitet.
b) U postupku prema maloljetnicima. Za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine
ili novana kazna, nadleni tuilac moe odluiti da ne pokree postupak, iako postoje dokazi da je
maloljetnik uinio krivino djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema
maloljetniku s obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot
maloljetnika i njegova osobna svojstva.
Osim toga, kad je izvrenje kazne ili odgojne mjere u toku, nadleni tuilac moe odluiti da ne
zahtijeva pokretanje krivinog postupka za drugo krivino djelo maloljetnika, ako s obzirom na teinu
tog krivinog dijela, kao i na kaznu odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, ne bi imalo svrhe
voenje postupka i izricanje krivine sankcije za to djelo. U oba sluaja, ukoliko se oteeni ili organ
starateljstva ne sloe za miljenjem tuioca, konanu odluku u pogledu preduzimanja krivinog
gonjenja ima vijee za maloljetnike.

Naelo materijalne istine (pojam i procesno pravilo o slobodnoj ocjeni dokaza) - 3b

Naelo materijalne istine znai da se u svakom konkretnom sluaju ima istraivati i utvrditi potupna i
stvarna istina, tj. da se injenino stanje na kome se zasniva odluka u krivinom postupku potpuno
rasvijetli i raisti i da odgovara subjektivnoj stvarnosti.

Naelo slobodne ocjene dokaza jedno je od najvanijih procesnih pravila koja slue utvrivanju
materijalne istine. Pravo suda i dravnih organa koji uestvuju u krivinom postupku da ocjenjuju
7
postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano niti ogranieno posebnim formalnim dokaznim
pravilima. Sud je duan da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima, te da
na osnovu takve ocjene izvede zakljuak o dokazanosti ili nedokazanosti neke injenice. Svoje uvjerenje
koje je stekao na osnovu objektivne i logike ocjene svih dokaza, sud je duan logino i realno obrazloiti
u presudi. Ako to ne uini, takvom presudom je poinjena bitna povreda krivinog postupka to
predstavlja osnov za ukidanje presude.
Sud nije vezan za prijedloge stranaka u pogledu provoenja dokaza. Sud je ovlaten i duan da i po
vlastitoj inicijativi provodi dokaze kad je to potrebno za utvrivanje injeninog stanja, ne ograniavajui
se na dokazni materijal koji su iznijele stranke.

Naelo materijalne istine i pravila o priznanju okrivljenog i prikupljanju dokaza 30b

Naelo materijalne istine do izraaja dolazi i u pravilu da su organi krivinog postupka u svakom sluaju
duni provjeriti i priznanje okrivljenog. Organ koji vodi postupak je i pored priznanja okrivljenog
zakonom obavezan da prikuplja i druge dokaze. Zasnivanje osuujue presude samo na priznanju
optuenog predstavljalo bi formalizam koji bi ugroavao saznanje materijalne istine. Naime, u praksi se
mogu desiti sluajevi da optueni prizna izvrenje djela da prikrije neko drugo, tee djelo, da prikrije
pravog krivca i sl.

Odstupanja od naela materijalne istine 29a

Odstupanja od naela materijalne istine su u krivinom postupku konstituirana radi zatite individualnih
prava okrivljenog i drugih lica, te ne umanjuju vrijednost i znaaj materijalne istine. Takva odstupanja
npr. predvia zabrana reformatio in peius, sluajevi u kojima se izvjesne injenice mogu dokazivati samo
pravosnanom presudom kad god takvo dokazivanje nije pravno nemogue
1
, izuzee svjedoka, vezanost
presude za optubu u pogledu objektivnog identiteta.

Prethodna (prejudicijalna) pitanja 28a
Sud je u cilju utvrivanja materijalne istine ovlaten i da rjeava tzv.prethodna (predjudicijalna) pitanja.
To su pravna (a ne injenina) stanja za ije rjeavanje je inae nadlean sud u drugom, a ne u krivinom
postupku, ili je nadlean neki drugi dravni organ (upravni organ), a od rjeenja takvog stanja zavisi
pravilno rjeenje konkretne krivine stvari. Rjeenje prethodnog pitanja od strane krivinog suda ima
dejstvo samo za krivini predmet koji sud raspravlja. Zato se ono unosi u obrazloenje, a ne u dispozitiv
presude. Od prethodnih treba razlikovati tzv.incidentna pitanja. To su ista procesna pitanja, za ije
rjeavanje je nadlean upravo krivini sud, a koja je u odreenoj fazi postupka potrebno rijeiti hronoloki
prije glavne stvari (npr.predsjednik vijea prije poetka glavnog pretresa treba prethodno ustanoviti da li
su doli svi pozvani).

Naelo akuzatornosti 12b

Naelo akuzatornosti znai da se krivini postupak moe pokrenuti i voditi samo ako postoji zahtjev
ovlatenog tuioca. Tim naelom odvojene su osnovne funkcije u krivinom postupku: gonjenje, odbrana
i presuenje. Osnovne prednosti primjene ovog naela su:
1. omoguava konstituisanje posebnog dravnog organa koji ostvaruje funkciju gonjenja;
2. omoguava okrivljenom procesni poloaj stranke, tj. subjekta koji ostvaruje funkciju odbrane i koji je
kao procesualna stranka ravnopravan sa tuiocem:
3. omoguava objektivnost suda, koji odluuje u sporu izmeu 2 ravnopravne stranke tuioca i
okrivljenog;

ZKP FBiH je u osnovi usvojio naelo akuzatornosti. Sud ne moe sam pokretati krivini postupak, a
tuilac ne moe neposredno provoditi dokaze. Okrivljeni je u svim fazama postupka subjekat, a pravo na
odbranu mu je zagarantirano.

1
kod zahtjeva za ponavljanje postupka, razlozi koji se tiu lanog dokaza i krivinog djela sudije, te zloupotreba poloaja tuioca (str.52)
8
Naelo kontradiktornosti 10b

Ovo naelo sastoji se u tome da krivini postupak dobiva procesni karakter spora izmeu 2 procesualno
ravnopravne stranke pred objektivnim sudom. Tuilac i okrivljeni pred sudom iznose 2 suprotne teze
tezu odbrane i tezu optube, a sud je duan sasluati obe strane, provesti sve potrebne dokaze po
prijedlogu stranaka i po slubenoj dunosti, te donijeti odluku o konkretnom krivinopravnom sporu.

Naelo kontradiktornosti je najizraenije na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom. Primjena ovog
naela daje vie korisnih rezultata:
a) Stvara uslove i omoguava utvrivanje materijalne istine;
b) Prilikom podvoenja injeninog stanja pod odgovarajue odredbe krivinog zakona, kontradikcija
stranaka u odnosu na konkretno pravno pitanje moe imati veliki znaaj za pravilan stav suda, kao i
pravilnu primjenu odreene pravne norme uope;
c) Iz naela kontradiktornosti rezultira jednak tretman stranaka pred sudom. Okrivljeni dobiva procesni
subjektivitet, to je od velikog znaaja za zatitu ljudskih prava.

Naelo neposrednosti i usmenosti 18a

Naelo neposrednosti je pravilo po kome sve injenice i dokazi koji slue kao osnov za presudu moraju
biti izvedeni pred sudom. Mada su isti dokazi u konkretnom sluaju provedeni u prethodnom postupku,
oni se moraju ponovo izvesti neposredno pred sudom, koji e na osnovu vlastite neposredne ocjene tih
dokaza donijeti presudu. Iz odredbe l.342 st.1 ZKP po kojoj sud zasniva presudu samo na injenicama i
dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu vidljiv je znaaj ovog naela.

Naelo usmenosti znai da se sve injenice i dokazi na kojima se zasniva presuda moraju usmeno iznijeti
na glavnom pretresu i da se sve izjave daju usmeno. Izuzeci od ovog naela, u kojima je na glavnom
pretresu dozvoljeno itati zapisnike o ispitivanju okrivljenog i sasluanju svjedoka i vjetaka su:
1. Ako su ispitana lica umrla, duevno oboljela ili se ne mogu pronai;
2. Ako je dolazak ovih lica pred sud nemogu ili znatno otean zbog starosti, bolesti ili drugih vanih
uzroka;
3. Ako optueni, svjedok ili vjetak vjetaci bez zakonskih razloga nee da da svoj iskaz na glavnom
pretresu ili odstupi od ranijeg iskaza;
4. Ako su stranke saglasne da se umjesto neposrednog sasluanja odsutnog svjedoka odnosno vjetaka,
proita zapisnik o njegovom ranijem sasluanju.

Naelo javnosti (pojam, vrste, iskljuenje sa glavnog pretresa) 2b

Javnost u krivinom postupku znai dvoje:
1. Pravo stranaka da prisustvuju procesnim radnjama u toku postupka stranaka javnost;
2. Pravo svakog treeg lica da prisustvuje procesnim radnjama opa javnost.

Kad se govori o naelu javnosti, obino se misli na opu javnost i to javnost glavnog pretresa. Po ZKP,
glavnom pretresu mogu prisustvovati sva punoljetna lica, naravno u granicama prostornih mogunosti
sudnice u kojoj se odrava rasprava. Ako maloljetnik treba prisustvovati pretresu kao svjedok ili oteeni,
on e biti udaljen iz sudnice im njegovo prisustvo vie nije neophodno. Javnost pretresa ukljuuje i
mogunost praenja pretresa i presude putem medija. Naelo javnosti vai i za pretres pred
drugostepenim sudom, ali se ne odnosi na sudske sjednice niti na vijeanje i odluivanje suda u toku ili
nakon provedenog pretresa. Vijee sa pretresa moe udaljiti sve osobe koje ometaju red na suenju,
vrijeaju dostojanstvo suda ili nose oruje odnosno opasno orue.

Protivzakonito iskljuenje javnosti glavnog pretresa predstavlja bitnu povredu odredaba KP i povlai
ukidanje prvostepene presude u sluaju albe. ZKP odreuje da je mogue iskljuiti javnost sa glavnog
pretresa: ako je to u interesu dravne sigurnosti; ako je to potrebno radi uvanja tajne, uvanja javnog
reda, zatite morala, linog i intimnog ivota optuenog ili oteenog ili zatite interesa maloljetnika ili
9
svjedoka. Iskljuenje javnosti se ne odnosi na stranke i njihove zastupnike, a vijee moe dozvoliti da
glavnom pretresu sa kojeg je iskljuena javnost prisustvuju pojedina slubena lica, nauni i javni radnici.
Na zahtjev optuenog, prisustvo se moe dozvoliti i njegovom branom odnosno vanbranom drugu, te
bliskim srodnicima. Predsjednik vijea e prisutna lica upozoriti na dunost uvanja tajnosti onoga to su
saznali na pretresu sa kojeg je iskljuena javnost i ukazati im da povreda tajnosti predstavlja krivino
djelo.

O iskljuenju javnosti sudsko vijee odluuje rjeenjem, koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno.
Dispozitiv presude e se uvijek proitati na javnom zasijedanju, a vijee odluuje da li e iskljuiti
javnost prilikom objavljivanja razloga presude.

ZKP izriito propisuje iskljuenje javnosti uvijek kad se sudi maloljetniku. Vijee moe dozvoliti da
takvom pretresu prisustvuju lica koja se bave zatitom i vaspitanjem maloljetnika ili suzbijanjem
maloljetnikog kriminaliteta, kao i nauni radnici. Osim tih osoba, pretresu mogu prisustvovati roditelji,
odnosno staratelj maloljetnika, te predstavnik organa starateljstva. Pravosnana sudska odluka moe se
objeviti bez navoenja linih podataka maloljetnika iz kojih se moe utvrditi njegov identitet.

Ostali principi. Ovdje spadaju:
1. Princip zakonitosti (15d) sud krivine sankcije moe izrei samo u zakonito provedenom postupku;
2. Princip zbornosti (31b) suenje je po pravilu zborno (kolegijalno). Pored stalnih sudija, u prvom
stepenu uestvuju i sudije porotnici;
3. Princip viestepenosti (14a) osueni ima pravo albe protiv prvostepene sudske odluke, a u
odreenim sluajevima i protiv drugostepene odluke;
4. Princip prezumpcije nevinosti (16a) svako se smatra nevinim dok se njegova krivnja ne utvrdi
pravosnanom presudom;
5. Princip upotrebe vlastitog jezika (32a) uesnici u postupku imaju pravo upotrebljavati svoj jezik.
Ako se pretres ne vodi na jeziku te osobe, osigurae se usmeno prevoenje onoga to se iznosi u
postupku, kao i pisani prevod pisanog dokaznog materijala.
6. Princip zatite prava graana (34a) od kojih organi unutranjih poslova prikupljaju obavjetenja u
predkrivinom postupku. ZKP u tom smislu govori o pravu na utnju, pravu na branioca i pravu na
besplatnu pravnu pomo. Organi unutranjih poslova su duni graane upoznati sa ovim pravima.
7. Princip zakonitih dokaza (33a) zabranjeno je iznuivanje priznanja ili neke druge izjave u
krivinom postupku. Takoe, sud ne moe zasnovati svoju odluku na dokazima koji su pribavljeni
povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i meunarodnim ugovorima, niti na
dokazima koji su pribavljeni povredama ZKP-a.

PREDMET (OBJEKAT) KRIVINOG POSTUPKA 23d

Objekat krivinog postupka je:
1. Odreeno krivino djelo (krivina stvar) Pod krivinim djelom podrazumijeva se protivpravno
djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija obiljeja su odreena zakonom i za koje je
zakonom propisana krivina sankcija.
2. Vie krivinih stvari u meusobnoj vezi (koneksitet) da bi krivine stvari u koneksitetu mogle
biti predmet jednog postupka, one moraju biti spojene ili vezane kod jednog suda.
3. Imovinskopravni zahtjev to je graanska stvar koja ima isti osnov kao i krivina stvar, tj. uinjeno
konkretno krivino djelo. Oteeni moe u krivinom postupku staviti svoj imovinskopravni zahtjev,
koji se kao sporedna stvar pridruuje krivinoj stvari kao glavnoj i rjeava u istom postupku. Zato se
taj postupak zove pridruni ili adhezioni postupak.
4. Trokovi krivinog postupka

10
Trokovi krivinog postupka 29c

To su izdaci uinjeni povodom krivinog postupka i u njih spadaju:
- trokovi za svjedoke, vjetake i struna lica, kao i trokovi uviaja;
- prevozni trokovi okrivljenog;
- izdaci za dovoenje okrivljenog odnosno lica lienog slobode;
- trokovi lijeenja okrivljenog za vrijeme dok se nalazi u pritvoru i trokovi poroaja u pritvoru;
- paualni iznos utvruje se globalno i predstavlja paualnu naknadu sitnih sudskih izdataka koji
se ne mogu evidentirati (izdaci za utroeni kancelarijski materijal, utroeno vrijeme slubenih lica
i sl);
- nuni izdaci branioca, privatnog tuioca, oteenog kao tuioca i njihovih zastupnika, te nagrade
advokata kao branilaca ili punomonika. Ova nagrada se odmjerava prema advokatskoj tarifi.
- nuni izdaci oteenog, i to bez obzira da li je postavio imovinskopravni zahtjev;

Trokove u principu snosi onaj ko ih je prouzrokovao svojom krivicom. Kao kriterij slui ishod
postupka. Pritom je dovoljno da je optueni proglaen krivim, odnosno nije potrebno da je i osuen
na kaznu. Meutim, bez obzira na konani ishod postupka, namjerno i neopravdano prouzrokovane
trokove naknauje onaj ko ih je izazvao. Samo se nadleni tuilac ne moe osuditi na naknadu
trokova krivinog postupka, jer je to organ koji svoju funkciju ostvaruje po slubenoj dunosti.

Ako je vie optuenih oglaeno krivim istom presudom, sud e odrediti koji dio trokova e snositi
svaki od optuenih, a ako to nije mogue, osudie sve optuene da solidarno snose trokove.
Izuzetno, sud moe u potpunosti ili djelomino osloboditi okrivljenog od dunosti naknade trokova,
ako bi njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje izdravanje okrivljenog ili lica koja je on duan
izdravati.

Ako se krivini postupak okona drugaije, a ne presudom kojom se optueni oglaava krivim,
trokovi padaju na teret budetskih sredstava. Ako se radi o postupku po privatnoj tubi, trokovi
padaju na teret privatnog tuioca.

Nagradu i trokove branioca i punomonika privatnog tuioca i oteenog duno je platiti zastupano
lice, bez obzira ko je po odluci suda konano duan da snosi trokove krivinog postupka.

O trokovima se odluuje zajedno sa odlukom o glavnoj stvari. Izuzetno, ako nedostaju podaci o visini
trokova, rjeenje e se donijeti kad se podaci pribave. Posebno rjeenje o trokovima donosi se uvijek
kad se na plaanje trokova osuuju svjedok, vjetak, branilac ili punomonik.

SUBJEKTI KRIVINOG POSTUPKA

Subjekti krivinog postupka (uopte, stranaka i procesna sposobnost) 1a

S obzirom na 3 osnovne procesne funkcije: gonjenje, odbrana i presuenje, u krivinom postupku postoje
i osnovni procesni subjekti koji su nosioci tih funkcija, dakle tuilac, okrivljeni i sud.

Tuilac (nadleni tuilac, oteeni kao tuilac i privatni tuilac) i okrivljeni su stranke u kriivnom
postupku. Da bi mogla zasnovati procesni odnos, stranka mora imati legitimatio ad causam, tj. stranaku
sposobnost. Stranaka sposobnost je apstraktna pravna mogunost da se bude tuilac ili okrivljeni u
procesu.

Mogue je da stranka ima stranaku, ali nema procesnu sposobnost (legitimatio ad processe),
tj.sposobnost za vrenje radnji u procesu. Privatni tuilac ili oteeni kao tuilac koji nemaju procesnu
sposobnost (maloljetnici i lica liena poslovne sposobnosti) dobivaju zastupnika. Okrivljeni koji ima
stranaku sposobnost ima i procesnu sposobnost. Ako okrivljeni nakon izvrenja krivinog djela duevno
oboli, postupak se obustavlja, ako privremeno duevno oboli postupak se prekida, maloljetnik ispod 14
godina ne moe se pojaviti kao okrivljeni u procesu itd. Naime, dunosti okrivljenog u procesu su
iskljuivo line i niko ih ne me vriti umjesto njega.

11
SUDOVI

Pojam i vrste sudova. Pojam i sastav krivinog suda 4b

Pojam i vrste sudova. Prema ustavu FBiH, sudsku funkciju u FBiH vre sudovi Federacije Ustavni sud,
Vrhovni sud i Sud za ljudska prava, te kantonalni i opinski sudovi. Vrhovni sud FBiH je najvii
apelacioni sud, osim pitanja iz nadlenosti Ustavnog suda ili Suda za ljudska prava. Osim toga, Vrhovni
sud ima i izvorne nadlenosti utvrene federalnim zakonima.

Izvorna nadlenost kantonalnih sudova je u stvarima koje ne spadaju u nadlenost opinskih sudova.
Kantonalni sudovi odluuju i o albama na presude opinskih sudova.

Opinski sudovi imaju nadlenost za sve graanske i krivine stvari, osim stvari za koje je dio izvorne
nadlenosti Ustavom i zakonima prenesen na neki drugi sud.

Pojam i sastav krivinog suda. Krivini sud nije poseban sud, ve je to poseban sastav redovnih sudova
(Vrhovni, kantonalni, opinski), koji je nadlean da rasvijetli i rijei krivinu stvar. Krivini sud realizuje
svoju funkciju u inokosnom i zbornom sastavu. U inokosnom sastavu pojavljuje se istrani sudija
kantonalnog i opinskog suda, predsjednik sudskog vijea kantonalnog i opinskog suda i sudija
pojedinac opinskog suda koji rjeava odreene krivinopravne stvari. U zbornom sastavu krivini sud se
pojavljuje u formi sudskih vijea koja postoje u svim sudovima, poev od opinskog, pa do Vrhovnog
suda FBiH.

Ureenje i organizacija sudova (naela, sudska vijea) 21b

Osnovna naela na kojima je zasnovano ureenje, organizacija i rad sudova sadrani su u Ustavima BiH i
FBiH, ustavima kantona i zakonima o sudovima. To su:
- naelo izbornosti i razrjeivosti sudija svojstvo sudije moe se stei izborom i imenovanjem,a
prestaje njegovim smjenjivanjem, odnosno udaljavanjem (suspenzijom) sa vrenja funkcije;
- naelo zbornosti u vrenju sudske funkcije sudovi po pravilu rjeavaju u zbornom sastavu, kao
kolegijalna tijela (vijea);
- naelo uea graana u suenju;
- naelo viestepenog odluivanja u naem krivinoprocesnom zakonu predvieno je naelo
dvostepenosti, a postoje izuzeci na osnovu kojih moe odluivati i treestepeni sud;
- naelo nezavisnosti u radu sudova.

U krivinim stvarima u FBiH sude opinski sudovi (kao prvostepeni), kantonalni sudovi (kao prvostepeni
i drugostepeni sudovi) i Vrhovni sud FBiH (kao prvostepeni, drugostepeni i treestepeni sud.
Za krivina djela za koja se prema zakonu moe izrei kazna zatvora od 15 godina ili tea kazna, u prvom
stepenu sudovi sude u vijeima od dvojice sudija i trojice sudija porotnika (veliko vijee), a u drugom
stepenu vijee od 5 sudija.

Za krivina djela za koja je propisana blaa kazna od 15 godina zatvora, u prvom stepenu sudi vijee
sastavljeno od 1 sudije i dvojice sudija porotnika (malo vijee), a u drugom stepenu vijee od trojice
sudija.

Za djela za koja je kao glavna propisana novana kazna ili kazna zatvora do 1 godine, sudi sudija
pojedinac. Radnje u istrazi vri sudija prvostepenog suda, odnosno istrani sudija.

U treem stepenu sudovi sude u vijeima od 5 sudija.

Uee graana u suenju 6b

Uee graana u suenju zajedno sa pozivnim sudijama, naziva se porotno suenje. Postoje 2 osnovna
oblika ovog suenja: U prvom obliku graani obrazuju posebno sudsko vijee porotu koja je duna da
utvrdi injenino stanje i okrivljenog oglasi krivim ili nevinim. Na toj osnovi sudija ili vijee izrie
krivinu sankciju. Ovakvo porotno suenje karakteristino je za anglosaksonsko pravo.
12

Drugi oblik je kada sudije i graani obrazuju jedno jedinstveno vijee. Sudije i graani kao sudije
porotnici su ravnopravni u rjeavanju kako injeninih, tako i pravnih pitanja, kao i prilikom izricanja
krivine sankcije.

Prema naem pozitivnom pravu, graani uestvuju u vrenju sudske funkcije kao sudije porotnici u
jedinstvenim vijeima krivinog suda. Sudska vijea su mjeovita prilikom odluivanja u krivinoj stvari
u prvom stepenu, kao i kad se o krivinoj stvari raspravlja u drugom stepenu na pretresu.

Izuzee sudija i sudija porotnika 24b

Prema ZKP, sudija ili sudija porotnik ne moe vriti sudske dunosti:
1. Ako je oteen krivinim djelom;
2. Ako mu je okrivljeni, njegov branilac, tuilac, oteeni, njihov zakonski zastupnik odnosno
punomonik brani odnosno vanbrani drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u
pobonoj liniji do etvrtog, a po tazbini do drugog stepena.
3. Ako je sa okrivljenim, njegovim braniocem, tuiocem ili oteenim u odnosu staraoca, starinika,
usvojioca, usvojenika, hranitelja ili hranjenika;
4. Ako je u istom krivinom djelu vrio istrane radnje, uestvovao u ispitivanju optunice, ili je
uestvovao u postupku kao tuilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomonik oteenog odnosno
tuioca, ili je sasluan kao svjedok ili kao vjetak.
5. Ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke koja se pobija albom.
6. Ako postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost.

O razlozima za izuzee vodi se rauna po slubenoj dunosti. Sudija ili sudija porotnik im sazna da
postoji neki od taksativno nabrojanih razloga za izuzee, duan je prekinuti svaki rad na predmetu i o
tome obavijesti predsjednika suda koji e mu odrediti zamjenu. Ako se radi o izuzeu predsjednika suda,
on e sebi odrediti zamjenika meu sudijama tog suda, a ako to nije mogue, zatraie od predsjednika
neposredno vieg suda da odredi zamjenu. Ako smatra da postoje drugi razlozi za izuzee (taka 6),
sudija ili sudija porotnik e o tome obavijestiti predsjednika suda, koji moe odrediti zamjenu (dakle nije
obavezan).

Izuzee moe traiti i stranka. Svoj zahtjev treba obrazloiti i uiniti vjerovatnim postojanje okolnosti
koje izazivaju osnovanu sumnju u objektivnost sudije ili sudije porotnika u konkretnom predmetu.
Zahtjev se podnosi odmah po saznanju za postojanje razloga za izuzee. O zahtjevu rjeava predsjednik
suda ili predsjednik neposredno vieg suda (ako se radi o izuzeu predsjednika suda). Protiv rjeenja
kojim se zahtjev za izuzee usvaja nije dozvoljena alba.

Nadlenost sudova 25d

Nadlenost je pravo i dunost jednog suda da postupa u odreenom krivinom predmetu. Nadlenost
sudova odreuje se zakonom, koji u tom cilju postavlja 3 vrste normi:

Po prvoj vrsti, krivina djela se zbog njihove prirode i drugih osobina predaju na presuenje odreenoj
vrsti (kategoriji) sudova. Osnov za odreivanje nadlenosti ovdje je krivino djelo, krivina stvar koja je
predmet presuenja (ratione materiae). Zato se ova nadlenost zove stvarna nadlenost.

Po drugoj vrsti normi, krivino djelo se zbog svoje veze sa odreenim mjestom daje u nadlenost sudu na
ijem podruju se to mjesto nalazi. Osnov za odreivanje nadlenosti ovdje je mjesto za koje je je
krivino djelo vezano (ratione loci). Zato se ova nadlenost zove mjesna nadlenost.

Po treoj vrsti normi, pojedini dijelovi krivinog postupka, s obzirom na razliite stadije postupka,
predaju se na postupanje raznim sudovima ili raznim organima u sudu. Dakle, zakonskim normama su
13
razliite funkcije u krivinom postupku podijeljene izmeu sudova, odnosno sudskih organa. Zato se ova
nadlenost naziva funkcionalna nadlenost.

Ponekad za odreivanje nadlenosti ima znaaja i svojstvo okrivljenog. U takvim sluajevima govorimo o
linoj nadlenosti (ratione personae). Ova nadlenost dolazi do izraaja u postupku prema
maloljetnicima, kada su za presuenje krivinih djela maloljetnih lica nadlena posebna vijea za
maloljetnike.

Stvarna nadlenost 26a

Stvarna nadlenost je zakonom odreeno pravo i dunost odrreene vrste (kategorije) sudova da u
postupku preduzimaju odreene procesne radnje i presuuju za neka krivina djela s obzirom na njihovu
prirodu. Po pravilu, zakonski kriterij za odreivanje stvarne nadlenosti su vrsta i visina kazne predviene
u KZ za pojedino krivino djelo, a neka krivina djela su izriitom zakonskom odredbom data u
nadlenost odreenoj vrsti sudova.

Mjesna nadlenost 17b

Mjesna nadlenost je pravo i dunost stvarno nadlenog suda da preduzima procesne radnje i da presudi
za odreeno krivino djelo zbog mjesnog odnosa krivinog djela i uinioca prema podruju suda. Pojam
mjesne nadlenosti treba razlikovati od pojma teritorijalne nadlenosti, mada su oni nerazdvojno vezani.
Naime, teritorijalna nadlenost je nadlenost suda da postupa na odreenom podruju (teritoriji).

Pravila o mjesnoj nadlenosti odreuje ZKP. Redovne mjesne nadlenosti su:
1. Nadlenost po mjestu izvrenja mjesno je nadlean sud na ijem podruju je krivino djelo
izvreno ili pokuano. Ako je djelo izvreno ili pokuano na podrujima razliitih sudova ili na
granici tih podruja, ili je neizvjesno na kom je podruju izvreno ili pokuano, nadlean je sud koji
je prvi zapoeo postupak (forum praeventionis). Za djelo uinjeno na domaem brodu ili avionu
nadlean je sud na ijem podruju se nalazi matina luka (odnosno zrana luka), ili domaa luka u
kojoj se prvi put zaustavi brod odnosno avion.
2. Nadlenost po mjestu prebivalita ili boravita ako mjesto izvrenja krivinog djela nije poznato,
ili se nalazi izvan FBiH, nadlean je sud na ijem podruju okrivljeni ima prebivalite ili boravite.
3. Nadlenost po mjestu hvatanja ako nisu poznati ni mjesto izvrenja krivinog djela, niti
prebivalite odnosno boravite okrivljenog (ili su oba mjesta izvan FBiH), nadlean je sud na ijem
podruju se okrivljeni uhvati ili se sam prijavi.

Vanredne mjesne nadlenosti su:
1. Nadlenost po odluci suda ako se po prethodnim pravilima o redovnoj mjesnoj nadlenosti ne
moe ustanoviti koji sud je mjesno nadlean, Vrhovni sud FBiH odredie jedan od stvarno nadlenih
sudova pred kojim e se provesti postupak.
2. Delegirana nadlenost kad je nadleni sud sprijeen da postupa iz pravnih ili stvarnih razloga,
duan je da nakon sasluanja stranaka i branioca o tome izvijesti neposredno vii sud koji e odrediti
drugi stvarno nadleni sud na svom podruju. To je nuna delegacija mjesne nadlenosti. Delegacija
stvarne nadlenosti nije mogua u redovnom krivinom postupku.

Stvarna i mjesna nadlenost po koneksitetu 20a

Koneksitet postoji kad su vie krivinih predmeta spojeni tako da se u pogledu svih istovremeno vodi
krivini postupak i donosi jedna presuda. Koneksitet moe biti subjektivni, objektivni i mjeoviti
(subjektivno-objektivni).

Subjektivni koneksitet (concursus delictorum) postoji kad je jedno lice izvrilo vie krivinih djela u
sticaju. Ako je za neka od njih nadlean vii, a za neka nii sud, za sva djela je nadlean vii sud. Ako su
nadleni sudovi iste vrste, onda je za sva djela nadlean sud koji je prvi zapoeo postupak. Na isti nain
se odreuje nadlenost i u sluaju ako je oteeni istovremeno uinio KD prema okrivljenom.

14
Objektivni koneksitet (concursus plurium ad delictum) postoji kad je u izvrenju jednog krivinog djela
uestvovalo vie lica, ili je vie lica na drugi nain u neposrednom odnosu prema jednom krivinom
djelu. Sud koji je nadlean za izvrioca krivinog djela po pravilu je nadlean i za sauesnike, prikrivae,
lica koja su uiniocu pomogla nakon krivinog djela, te lica koja nisu prijavila pripremanje krivinog
djela, izvrenje krivinog djela ili uinioca. Koneksitet je objektivan jere se veza uspostavlja preko
krivinog djela kao objekta postupka.

Mjeoviti (subjektivno objektivni) koneksitet postoji kad je vie lica uestvovalo u izvrenju vie
krivinih djela. Sud u ovom sluaju moe odluiti da se sprovede jedinstveni postupak i donese jedna
presuda, ali samo ako izmeu izvrenih krivinih djela postoji meusobna veza i ako postoje isti dokazi.
Ako je za neka od ovih djela nadlean vii, a za neka nii sud, jedinstveni postupak se moe provesti
samo pred viim sudom.

ZKP predvia i poseban sluaj razdvajanja ve spojenog krivinog postupka. Nadleni sud moe iz
vanih razloga ili iz obzira cjelishodnosti do zavretka glavnog pretresa odluiti da se postupak za
pojedina krivina djela ili protiv pojedinih poinilaca razdvoji i posebno dovri ili preda drugom
nadlenom sudu.

Rjeenja o spajanju i razdvajanju postupaka donosi nadleni sud, a protiv takvih rjeenja nije dozvoljena
alba.

Funkcionalna nadlenost 18d

Funkcionalna nadlenost je pravo i dunost suda da vri procesne radnje u jednom dijelu postupka izvan
voenja glavnog pretresa i prvostepenog presuenja. Opinski sudovi su funkcionalno nadleni naroito:
- da sprovode istragu, pojedine istrane radnje, kao i pripremni postupak prema maloljetnicima za
krivina djela iz svoje nadlenosti;
- da odluuju o albama protiv rjeenja istranih sudija opinskog suda;
- da rjeavaju u posebnim postupcima ako zakonom nije odreena nadlenost drugog suda;
- da vre poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreena nadlenost drugog
suda;
- da pruaju pravnu pomo sudovima Federacije i Kantona;
- da vre i druge poslove odreene zakonom.

Kantonalni sudovi su funkcionalno nadleni naroito:
- da odluuju o albama protiv odluka opinskog suda;
- da sprovode istragu, pojedine istrane radnje, kao i pripremni postupak prema maloljetnicima za
krivina djela iz svoje nadlenosti;
- da rjeavaju sukobe o mjesnoj nadlenosti izmeu opinskih sudova sa svog podruja itd.

Vrhovni sud FBiH je funkcionalno nadlean naroito:
- da odluuje o redovnim pravnim sredstvima protiv odluka kantonalnih sudova i svog vijea
donesenih u prvom stepenu;
- da odluuje u treem stepenu o redovnim pravnim sredstvima protiv odluka kantonalnih sudova i
svog vijea donesenih u drugom stepenu;
- da odluuje o vanrednim pravnim sredstvima protiv pravosnanih odluka sudova u FBiH kad je
to zakonom odreeno;
- da vri druge poslove odreene zakonom.

Ispitivanje nadlenosti. Sukob nadlenosti 15c

Sud po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. im primijeti da nije nadlean,
oglasie se nenadlenim i predmet uputiti nadlenom sudu. Osim toga, stranke u svakom stadiju postupka
mogu isticati prigovor stvarne nenadlenosti suda.
Prvostepena presuda koju je donio stvarno nenadlean sud moe se pobijati albom zbog bitne povrede
odredaba krivinog postupka, a protiv takve pravosnane presude moe se uloiti zahtjev za zatitu
zakonitosti.
15

Od opeg pravila da ne moe suditi stvarno nadlean sud postoji jedan izuzetak. Ako tokom glavnog
pretresa sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud, nee odbiti optubu i predmet dostaviti tom
sudu, ve e sam provesti postupak i donijeti odluku.

to se tie mjesne nadlenosti, nakon to optunica stupi na snagu, sud se ne moe oglasiti mjesno
nenadlenim, niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti.

Sukob nadlenosti je spor izmeu 2 ili vie sudova o tome koji od njih je stvarno i mjesno nadlean da
postupa u konkretnoj krivinoj stvari. Sukob moe biti pozitivan i negativan. Pozitivan sukob postoji kad
2 ili vie sudova prisvajaju nadlenost u konkretnoj stvari, a negativan kad odbijaju nadlenost. U praksi
je ei sluaj negativnog sukoba nadlenosti.

Sukob rjeava zajedniki neposredno vii sud kantonalni izmeu opinskih sudova svog podruja, a
Vrhovni sud FBiH ostale mogue sukobe u kojima uestvuju kantonalni i opinski sudovi. Postupak za
rjeavanje pokreu sami sudovi po slubenoj dunosti.

STRANKE U KRIVINOM POSTUPKU

Uope - 22b

U formalnom (procesnom) smislu stranke su subjekti koji se u krivinom postupku spore o suprotnim
interesima i zahtjevima pred sudom od kojeg oekuju rjeenje spora. U materijalnopravnom smislu
stranka bi bila subjekat ije se vlastito materijalno pravo, pravni interes, obaveza ili odnos, utvruje ili
ostvaruje u krivinom postupku. Oigledno se materijalnopravni pojam stranke u krivinom postupku ne
moe koristiti jer drutvena zajednica ne moe biti stranka u postupku. Nadleni tuilac u
materijalnopravnom smislu nije stranka jer se ne spori u nekom vlastitom materijalnom pravu, ve istupa
u ime drutvene zajednice. S druge strane, okrivljeni je stranka i u materijalnom i u formalnom smislu jer
se pred sudom spori o pitanju svoje vlastite odgovornosti i svog vlastitog prava.

Dakle, vidljivo je da se pod pojmom stranke u krivinom postupku podrazumijeva samo stranka u
procesnom (formalnom) smislu. Stranka je tuilac i okrivljeni. Pod tuiocem se podrazumijeva nadleni
tuilac, privatni tuilac i oteeni kao tuilac.

Nadleni tuilac (organizacija, naela) 7b

Nadleni tuilac je subjekat koji vri funkciju krivinog gonjenja za krivina djela za koja se goni po
slubenoj dunosti. Tuilatvo je samostalno dravno tijelo koje vri funkciju krivinog gonjenja i druga
zakonom odreena prava i dunosti. Sva tuilatva ine jedinstvenu organizaciju, u kojoj su nia
tuilatva neposredno podreena viem tuilatvu. Tuilatvo mora preduzeti krivino gonjenje uvijek
kad su ispunjeni zakonski uslovi, tj. kad ima dovoljno dokaza da je izvreno krivino djelo za koje se goin
po slubenoj dunosti.

Osim toga, tuilatvo ima pravo i dunost izvjetavati nadlena tijela o svom radu, primjeni zakona i
pojavama koje je uoilo u obavljanju svojih ovlatenja. Isto tako, tuilatvo putem medija informira
javnost o stanju kriminaliteta i drugim pojavama i problemima od opeg znaaja koje je zapazilo u svom
radu.

Ureenje tuilatva je zasnovano na odreenim posebnim naelima, a to su: naelo jedinstva i
nedjeljivosti, naelo hijerarhijskog ureenja iz kojeg proizilaze naela devolucije i supstitucije, naelo
monokratskog odluivanja itd.

Naelo jedinstva i nedjeljivosti tuilatva znai da tuilatvo predstavlja jedinstvenu organizaciju na
kojoj se nalaze via i nia tuilatva.

16
Naelo hijerarhijskog ureenja znai podreenost niih tuilatava viim, kao i hijerarhiju izmeu
pojedinaca unutar tuilatva. Ovo naelo daje pravo vrenja disciplinske vlasti vieg tuioca u odnosu na
nie tuioce, kao i pravo vrenja nadzora nad radom niih tuilaca.

Naelo devolucije znai pravo vieg tuioca da preuzima i neposredno obavlja poslove iz nadlenosti
nieg tuioca.

Naelo supstitucije predstavlja pravo vieg tuioca da vrenje odreenih poslova u konkretnoj krivinoj
stvari preuzme od odreenog nieg tuioca i povjeri ih nekom drugom niem tuiocu.

Naelo monokratskog odluivanja u sutini znai da sve poslove iz nadlenosti tuilatva vri uvijek
jedno lice, tako da ne postoji vrenje poslova i odluivanje u zbornom sastavu. U odnosu na trea lica
uvijek je odgovorno jedno lice iz tuilatva, bezi obzira da li se radi o samom nadlenom tuiocu ili
njegovim zamjenicima.

Nadleni tuilac (prava i dunosti) 33b

Za uspjenu realizaciju funkcije krivinog gonjenja, nadleni tuilac ima pravo i dunost da:
1. preduzima potrebne mjere u vezi sa otkrivanjem krivinih djela i pronalaenjem uinilaca, te nadzire
aktivnosti organa unutranjih poslova na istom planu;
2. zahtijeva sprovoenje istrage, odnosno da izuzetno predlae podizanje neposredne optunice;
3. podie i zastupa optunicu, odnosno optuni prijedlog pred nadlenim sudom;
4. izjavljuje albe protiv pravosnanih sudskih odluka i podnosi vanredne pravne lijekove protiv
pravosnanih sudskih odluka, te vri i druge radnje.

Pitanje stvarne i mjesne nadlenosti tuioca je rijeeno gotovo na istovjetan nain kao i stvarna i mjesna
nadlenost sudova. Opinsko tuilatvo postupa pred opinskim sudom, kantonalno pred kantonalnim, a
federalno pred Vrhovnim sudom FBiH. Sukob nadlenosti rjeava zajedniki neposredno vii tuilac.

Oteeni kao tuilac (supsidijarni tuilac) 19b

Ako nadleni tuilac u nekom sluaju ne preduzme gonjenje ili odustane od gonjenja za krivino djelo,
mada postoje uslovi da se goni za konkretno krivino djelo, onda je korektiv u tome da se gonjenje
prepusti graanima. Zakonska norma daje pravo na supsidijarnu tubu, ali samo onda kad je krivinim
djelom povrijeeno ili neposredno ugroeno neko subjektivno (lino ili imovinsko) pravo.

Ako oteeni stupi na mjesto nadlenog tuioca, postaje stranka u postupku i ima sva prava koja u
postupku ima nadleni tuilac kao stranka, osim prava koja inae pripadaju nadlenom tuiocu kao
dravnom organu.

Kad optunicu podie oteeni kao tuilac bez sprovoenja istrage, opravdanost gonjenja ocjenjuje
sudsko vijee. Odluku vijea zatraie predsjednik prvostepenog vijea, ako smatra da nema mjesta
krivinom gonjenju zbog postojanja razloga za obustavu postupka. Nakon to optunica stupi na pravnu
snagu, sudska kontrola gonjenja otpada i oteeni kao tuilac po svojoj slobodnoj dispoziciji moe
nastaviti gonjenje.

Kad nadleni tuilac nae da nema osnova da preduzme gonjenje za krivino djelo koje se goni po
slubenoj dunosti, duan je da u roku od 8 dana o tome obavijesti oteenog i da ga uputi da moe sam
preduzeti gonjenje. Oteeni ima pravo nastaviti gonjenje u roku od 8 dana od prijema obavjetenja o
obustavi postupka (subjektivni rok), odnosno 3 mjeseca od dana kad je nadleni tuilac odbacio prijavu,
odnosno od dana kad je sud donio rjeenje o obustavi postupka (objektivni rok).

Ako nadleni tuilac odustane od optunice na glavnom pretresu, oteeni je duan da se odmah izjasni
da li e produiti gonjenje. Ako je oteeni neopravdano odsutan sa pretresa ili mu se poziv nije mogao
uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene boravita, smatrae se da nee da produi gonjenje.
17

Privatni tuilac 16b

Za krivina djela koja za koja se goni po privatnoj tubi, funkciju krivinog gonjenja ostvaruje privatni
tuilac, tj. lice na iju tetu je takvo krivino djelo uinjeno. Kod ovih krivinih djela nadleni tuilac
nema ingerencije.

Privatna tuba podnosi se najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana kad je ovlateno lice saznalo za
krivino djelo i uinioca. Ovaj rok je prekluzivan. Ako je oteeni podnio krivinu prijavu, a tokom
postupka se utvrdi da se radi o krivinom djelu za koje se goni po privatnoj tubi, krivina prijava e se
smatrati kao blagovremena privatna tuba ako je podnesena u roku predvienom za privatnu tubu (3
mjeseca). Vai i obrnuto, tj. podnesena privatna tuba e se smatrati kao krivina prijava ako se tokom
postupka utvrdi da se radi o krivinom djelu za koje se goni po slubenoj dunosti.

Za maloljetnike i lica liena poslovne sposobnosti privatnu tubu podnosi njihov zakonski zastupnik.
Maloljetnik koji je navrio 16 godina moe i sam podnijeti privatnu tubu. Pravo na privatnu tubu
prelazi i na nasljednike privatnog tuioca, koji ga mogu ostvariti u roku od 3 mjeseca nakon njegove
smrti.

Privatni tuilac moe odustati od tube do zavretka glavnog pretresa. Odustanak se vri izjavom, bilo
pismenom ili usmenom na zapisnik kod suda. Ako tuilac odustane prije poetka glavnog pretresa,
postupak se obustavlja rjeenjem suda, a ako to uini tokom glavnog pretresa, sud presudom odbija tubu.
U oba sluaja privatni tuilac gubi pravo da ponovo podnese privatnu tubu.

Prava privatnog tuioca kao stranke u postupku su obimna. On ima pravo:
- da predloi sprovoenje ili dopunu istrage, a ukoliko se istrani sudija ne sloi sa njegovim
prijedlogom, odluuje vijee suda;
- da u toku postupka ukazuje na injenice i dokaze od kojih zavisi utvrivanje postojanja krivinog
djela i krivine odgovornosti okrivljenog;
- na glavnom pretresu ima pravo da zastupa tubu, postavlja pitanja okrivljenom, svjedocima,
vjetacima itd, kao i pravo na pravne lijekove, te sva druga prava procesne stranke.

Okrivljeni (prava i dunosti) 32b

Kao subjekat u krivinom postupku, okrivljeni ima jasna zakonska prava i dunosti. Skup svih procesnih
prava koja su konstituirana korist okrivljenog, kao i garancija njegovog procesnog subjektiviteta naziva
se favor defensionis (pogodnost odbrane).

Okrivljeni ima pravo, ali ne i dunost da se brani. On ima pravo da porie ili priznaje injenice koje mu se
stavljaju na teret, da se izjanjava o navodima optube i da ih pobija, da postavlja pitanja svjedocima i
vjetacima, ali se na sve to ne prisiljava.

Osim to svako iznuivanje iskaza od okrivljenog predstavlja krivino djelo, ZKP posebno zabranjuje
primjenu medicinskih intervencija ili davanje bio kakvih sredstava okrivljenom koja bi uticala na njegovu
volju.

Kod tekih krivinih djela formalna odbrana okrivljenog je obavezna i ako branioca ne uzme sam
okrivljeni, postavlja mu ga sud po slubenoj dunosti.

Okrivljenom pripada zadnja rije na glavnom pretresu. Na taj nain se suzbija mogunost da sud ostane
pod utiskom zavrnog govora tuioca.

Posebno korisna za okrivljenog je ustanova zabrane reformatio in peius. Okrivljeni zbog svoje albe ne
moe nikad proi gore nego to bi proao da se nije alio, to omoguava da se pravo na albu koristi bez
straha i u punoj mjeri.

18
Kad vii sud donese odluku u korist jednog od okrivljenih koji se alio, onda e po slubenoj dunosti
postupiti u korist ostalih saokrivljenih koji se nisu alili, ako i za njih postoje razlozi kojima se rukovodio
vii sud da izmijeni prvostepenu odluku (tzv.beneficium cohesionis). Isto vai za odluke povodom
prigovora protiv optunice, kao i za odluke povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti.

Nije dozvoljeno ponavljanje krivinog postupka na tetu osuenog ili osloboenog lica, a jednom
obustavljeni postupak moe se nastaviti samo ako se podnesu novi dokazi.

Materijalna i formalna odbrana 34b

Odbrana okrivljenog je materijalna i formalna. Materijalna se sastoji u pravu okrivljenog da se brani
tokom postupka na prethodno opisani nain, te da koristi pravne lijekove. Formalna odbrana se sastoji u
tome da okrivljeni u postupku moe uzeti struno lice za svog branioca. Svrha je da se okrivljeni kao
stranka izjednai sa tuiocem, to se upravo i postie uzimanjem branioca koji je po svojoj strunosti
izjednaen sa tuiocem. ZKP predvia da branilac moe biti samo advokat, a uz odreena zakonska
ogranienja moe ga zamijeniti advokatski pripravnik.

Okrivljeni se o pravu da uzme branioca mora pouiti prilikom prvog ispitivanja, kada mu se mora i
saoptiti da branilac moe prisustvovati njegovom ispitivanju. Branilac kojeg izabere okrivljeni je
izabrani branilac, a odbranu uz pomo izabranog branioca nazivamo fakulativnom formalnom odbranom.

Obligatorna formalna odbrana javlja se u sluajevima kad okrivljeni mora imati branioca bilo zbog
teine djela ili posebnih potreba okrivljenog. Kod ove vrste formalne odbrane, ako okrivljeni sam ne
izabere branioca, sud ga postavlja po slubenoj dunosti. To je postavljeni branilac ili branilac po
slubenoj dunosti. ZKP normira sluajeve obavezne formalne odbrane:
- ako je okrivljeni nijem, gluh ili nesposoban da se sam uspjeno brani ili ako se postupak vodi zbog
krivinog djela za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora;
- odmah nakon to je okrivljenom odreen pritvor, sve dok pritvor traje;
- od trenutka kad je protiv okrivljenog podignuta optunica za krivino djelo za koje se po zakonu
moe izrei 10 godina zatvora ili tea kazna;
- formalna odbrana je obavezna i za okrivljenog kome se sudi u odsustvu.

U sluaju obligatorne formalne odbrane, predsjednik suda za branioca po slubenoj dunosti postavlja
prvenstveno advokata. Ako u sjeditu suda nema dovoljno advokata, a postupak se vodi za krivino djelo
za koje se moe izrei kazna zatvora do 5 godina, za branioca se moe postaviti i drugo lice sa pravnom
spremom koje je sposobno da okrivljenom prui pomo u odbrani.

Ako okrivljeni po svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane, ne postoje uslovi za obaveznu
odbranu, a postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora 3 godine ili tea kazna,
na zahtjev okrivljenog sud e postaviti branioca. O ovom pravu okrivljeni e se pouiti tokom prvog
ispitivanja, a zahtjev za postavljanje branioca moe se staviti u toku cijelog krivinog postupka. Osim
toga sud moe okrivljenom postaviti branioca iako nisu ispunjeni naprijed navedeni uslovi, ukoliko
ocijeni da to zbog sloenosti postupka zahtijevaju interesi odbrane.

Maloljetni okrivljenik od poetka pripremnog postupka mora imati branioca, a branilac mora biti advokat.

Branilac (pojam, prava i dunosti) 36c

Branilac je ovlaten da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje moe preduzimati i okrivljeni da
prisustvuje ispitivanju okrivljenog, kontaktira sa okrivljenim bez nadzora, prisustvuje izvoenju dokaza,
predlae nove dokaze, razmatra krivine spise, u ime okrivljenog podnosi pravna sredstva.

Branilac ima pravo na naknadu trokova koje je imao u vrenju odbrane, kao i na nagradu ija je visina
odreena tzv.advokatskom tarifom.

19
Osnovna dunost branioca je da savjesno postupa u zatiti interesa okrivljenog i da kao tajnu uva sve to
mu je okrivljeni povjerio kao svom braniocu. Branilac ima pravo da preuti i ne iznese injenice koje idu
na tetu okrivljenog, ali je duan da sudu iznese i prezentira samo istinito stanje o injenicama.

Oteeni (poloaj u krivinom postupku, prava i dunosti) 21d

Oteeni je osoba kojoj je povrijeeno ili ugroeno neko lino ili imovinsko pravo. On nije stranka u
postupku (ne pripada mu ni funkcija gonjenja niti odbrane), ve sporedni procesni subjekt, sa odreenim
procesnim pravima.

Najvanije pravo oteenog je imovinskopravni zahtjev nastao usljed izvrenja krivinog djela, a oteeni
u postupku i druga ovlatenja:
a) Moe stavljati formalne prijedloge za pribavljanje i izvoenje dokaza;
b) Nakon to je sasluan kao svjedok, oteenom se ne moe uskratiti razmatranje spisa;
c) Moe prisustvovati uviaju i sasluanju vjetaka, zajedno sa tuiocem, okrivljenim i braniocem.
d) Moe prisustvovati sasluanju svjedoka, ali samo ako je vjerovatno da svjedok nee doi na glavni
pretres.

Imovinskopravni zahtjev oteenog 20b

ZKP odreuje da e se u krivinom postupku na prijedlog ovlatenih lica raspraviti i imovinskopravni
zahtjev koji je nastao usljed izvrenja krivinog djela, ako se time ne bi znatno odugovlaio krivini
postupak. Zahtjev se moe odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili ponitavanje odreenog pravnog
posla.

Najee se zahtjev odnosi na naknadu tete prouzrokovane krivinim djelom. Danas preovladava
stanovite da oteeni ima pravo traiti i naknadu neimovinske tete koju je pretrpio, jer je ta teta krupna
i znaajna za njegovu linost, esto znaajnija od imovinske tete.

Ponitavanje pravnog posla moe se traiti ako se radi o imovniskopravnom poslu (npr. ne moe se traiti
ponitavanje braka, jer to nije imovinskopravni posao).

Imovinskopravni zahtjev moe biti i kombinovan: npr.da se odnosi istovremeno na naknadu tete, povrat
stvari i ponitavanje pravnog posla.
Na stavljanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku legitimisan je onaj ko je aktivno
legitimisan i za pokretanje parnice. To dakle ne mora biti sam oteeni, ve mogu i njegovi nasljednici.
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva podnosi se organu kome se dostavlja krivina
prijava, ili sudu pred kojim se vodi postupak i to najkasnije do okonanja glavnog pretresa pred
prvostepenim sudom. U istom roku ovlatena osoba moe i odustati od prijedloga. U sluaju odustanka,
prijedlog se ne moe ponovo staviti, osim ako je drugaije zakonom propisanom.

Okrivljenom se daje mogunost da se izjasni o imovinskopravnom zahtjevu, a o zahtjevu odluuje sud.
Sud nikad ne moe imovinskopravni zahtjev odbiti kao neosnovan. Ako nema dovoljno elemenata da
usvoji imovinskopravni zahtjev, ili ako donese presudu kojom se optuba odbija ili se optueni oslobaa
od optube, krivini sud e oteenog uputiti na parnicu. Oslobaajua presuda krivinog suda ni u kom
pogledu ne vee parnini sud.

Pravosnanu presudu kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu krivini sud moe izmijeniti samo
povodom ponavljanja krivinog postupka i zahtjeva za zatitu zakonitosti.

KRIVINOPROCESNA RADNJA

Krivinoprocesne radnje (forma, mjesto) 35d

Krivinoprocesne radnje preduzimaju i osnovni i sporedni subjekti postupka. Tim radnjama se
procesnopravni odnosi zasnivaju, razvijaju i zavravaju. Krivinoprocesne radnje regulisane su u ZKP sa
3 vrste normi, koje se odnose na formu procesnih radnji, mjesto i vrijeme izvrenja procesnih radnji.
20

Forma procesnih radnji. Za krivini postupak se ne moe rei da je strogo formalno pravo u smislu da e
radnja ostati bez ikakvog dejstva ako nije preduzeta u propisanoj formi. S obzirom na znaaj naela
materijalne istine, forma ne mora uvijek biti odluna za vanost jedne procesne radnje. Forma procesne
radnje je Zakonom normirana na 2 naina:
a) U obliku opih pravila o formi (l.72-82 ZKP).
b) U obliku propisivanja forme za odreenu radnju.

Mjesto izvrenja procesnih radnji. ZKP nije izriito regulisao mjesto izvrenja procesnih radnji. Sudovi i
ostali organi preduzimaju procesne radnje u svom sjeditu, odnosno na svojoj teritoriji. Po pravilu se
radnje vre u zgradi suda, ali po prirodi stvari to moe biti i na drugom mjestu (npr.ekshumacija i
obdukcija lea, pretres stana, uviaj na licu mjesta, sasluanje svjedoka koji ne moe pristupiti sudu itd).

Vrijeme izvrenja procesnih radnji. Po pravilu se sve procesne radnje preduzimaju u radno vrijeme
nadlenog organa. Da bi krivini postupak tekao pravilno i brzo, Zakon za neke procesne radnje predvia
i rokove.

Rokovi 31a

Rok je vrijeme u kome se ima izvriti odreena procesna radnja. Nepotivanje rokova najee povlai
gubitak prava na izvoenje odreene procesne radnje (prekluzija). Instrukcioni rokovi, tj.rokovi kojima se
nadlenim organima daje rok za izvoenje procesne radnje nisu pravi procesni rokovi i ne povlae
procesne posljedice, ve eventualno odgovornost slubenog lica koje je propustilo rok (npr.rok za
pismenu izradu presude). Procesni rokovi mogu biti:
a) Zakonski i sudski zakonske je odredio zakon, a sudske odreuje sud u svakom konkretnom
sluaju, a na osnovu zakonskog ovlatenja.
b) Peremptorni i dilatorni peremptorni su oni ijim proputanjem se gubi pravo na preduzimanje
procesne radnje. Proputanjem dilatornog roka ne gubi se pravo na izvrenje procesne radnje.
c) Strogi i obini strogi se ne mogu, a obini se mogu produiti. Zakonski rokovi se po pravilu ne
mogu produavati, a sudski se po pravilu mogu produavati.

Od procesnih rokova treba razlikovati materijalnopravne rokove, koji su odreeni krivinim zakonom i
koji se odnose na institute materijalnog krivinog prava (npr.rokovi zastare krivinog gonjenja).

Povrat u prijanje stanje 35a

Povrat u prijanje stanje (restitutio in integrum) je pravno sredstvo kojim se otklanjaju nepovoljne
posljedice koje su za procesnog subjekta nastale usljed proputanja procesne radnje ili roita bez njegove
krivice. ZKP dozvoljava povrat u preanje stanje izuzetno i to:
- u sluaju proputanja roka za albu na presudu ili rjeenje o primjeni mjere bezbjednosti, vaspitne
mjere ili mjere oduzimanja imovinske koristi;
- u sluaju proputanja roita.

Povrat u preanje stanje zbog proputanja roka za albu dozvoljen je samo u korist okrivljenog.
Subjektivni rok za traenje povrata je 8 dana od prestanka razloga zbog kojeg je rok proputen, a
objektivni 3 mjeseca od dana proputanja. Povrat zbog proputanja roka za traenje povrata nije
dozvoljen (restitutio restitutionis non datur).

Molba za povrat po pravilu nema suspenzivno dejstvo, ali sud nadlean za njeno rjeavanje moe odluiti
da se zaustavi izvrenje dok se ne donese odluka po molbi. Protiv rjeenja kojim se dozvoljava povrat u
prijanje stanje nije dozvoljena alba.

Povrat u preanje stanje zbog proputenog roita dozvoljen je samo kada privatni tuilac, oteeni
ili oteeni kao tuilac iz opravdanih razloga nisu pristupili na roite za pretres. ZKP nije konkretizirao
21
razloge zbog kojih se moe traiti povrat u preanje stanje zbog proputanja roka za albu ili roita, ve
je samo odredio da to mora biti opravdan razlog. Pitanje opravdanosti razloga je faktiko pitanje.

Odluke. Saoptavanje i dostavljanje odluka 25a

Odluke su izjave volje suda ili drugog dravnog organa u krivinom postupku kojima se primjenjuje
zakon na konkretnu situaciju ili na konkretne injenice. Obzirom na njihovu formu, odluke u krivinom
postupku dijele se na presude, rjeenja i naredbe.

Presuda je sudska odluka kojom se rjeava konkretan krivinopravni spor.

Rjeenje je odluka kojom se po pravilu ne rjeava krivini spor, odnosno predmet krivinog spora, ve se
rjeavaju pojedina procesna pitanja u toku krivinog postupka. Rjeenjem se po pravilu ne zavrava
krivini postupak. Izuzetno, i to moe biti sluaj, npr.rjeenjem o obustavi istrage, o vaspitnoj mjeri, o
sudskoj opomeni.

Naredba je odluka koja se takoe donosi u toku krivinog postupka (npr.naredba za dovoenje
okrivljenog). Principijelna razlika izmeu rjeenja i naredbe se ne moe postaviti, ali se u svakom
pojedinom sluaju na osnovu zakonske terminologije moe vidjeti da li se radi o rjeenju ili naredbi.

Saoptenje i dostavljanje odluka. ZKP predvia 2 naina saoptavanja odluka: usmenim objavljivanjem i
dostavljanjem odluke u ovjerenom prepisu.

Objavljivanje se sastoji u usmenom saoptavanju sadraja odluke zainteresiranim licima. U takvom
sluaju se usmeno objavljivanje konstatuje na zapisnik ili na sam spis. Meutim, neke odluke se uvijek
moraju dostaviti u ovjerenom prepisu, tj. uruiti zainteresiranom licu. To su odluke protiv kojih po
zakonu ovlateno lice ima pravo uloiti redovni pravni lijek. Takoe se moraju dostavljati i odluke pri
ijem objavljivanju zainteresirano lice nije bilo prisutno.

Dostavljanje se po pravilu vri preko pote, a moe se vriti i preko slubenog lica organa koji je donio
odluku, ili neposredno kod tog organa. U odreenim sluajevima dostavljanje se mora izvriti lino.

Okrivljenom se lino moraju dostaviti: optunica, optuni prijedlog, privatna tuba i poziv na glavni
pretres, zatim sve odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu, kao i alba protivne strane koja se
dostavlja radi odgovora.

Privatnom tuiocu, oteenom kao tuiocu ili njihovim zakonskim zastupnicima lino se dostavljaju:
poziv za podnoenje privatne tube i optunice, poziv za glavni pretres, te odluke za koje od dana
dostavljanja tee rok za albu, kao i alba protivne strane koja se dostavlja radi odgovora.

Ostala pismena se takoe po pravilu dostavljaju lino, ali se u sluaju nezaticanja adresata mogu dostaviti
i posredno, na Zakonom propisani nain. O izvrenom dostavljanju sainjava se posebna potvrda
dostavnica.

Izvrenje odluka 23c

Odluka donesena u krivinom postupku se po pravilu izvrava kad postane pravosnana i izvrna.
Pravosnanost znai da se u redovnom postupku vie ne moe staviti u pitanje neki predmet koji je
konano rijeen. U izuzetnim sluajevima koji su predvieni Zakonom, moe se obnoviiti postupak.

U teoriji se razlikuje formalna i materijalna pravosnanost. Formalno pravosnana odluka se ne moe
pobijati redovnim pravnim lijekom. Materijalna pravosnanost znai da se o istoj stvari vie ne moe
voditi redovni postupak jer je stvar materijalnopravno rijeena (ne bis in idem). U krivinom postupku
formalna pravosnanost se poklapa sa materijalnom.

22
Pravosnanost nastupa samo u pogledu dispozitiva, a ne i u pogledu obrazloenja odluke, to je bitno
napomenuti zbog prethodnog pitanja, ije rjeenje se navodi u obrazloenju i koje kasnije moe biti
drugaije rijeeno u nekom drugom postupku.

Pravosnanost presude nastupa:
1. Kad su se stranke odrekle prava na upotrebu pravnog lijeka;
2. Kad je istekao zakonski rok, a pravni lijek nije uloen;
3. Kad je pravni lijek odbaen kao neblagovremen ili nedoputen, odnosno odbijen kao neosnovan.

Izvrnost znai da nema zakonskih smetnji za izvrenje odluke. Po l.125 st.2 ZKP, presuda je izvrna
kad postane pravosnana i kad za izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Pravosnanost i izvrnost
krivine presude obino nastupaju istovremeno.

Ako prvostepeni sud nije nadlean za izvrenje, ovjeren prepis presude sa klauzulom izvrnosti dostavie
na postupanje organu koji je nadlean za izvrenje.

MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA OKRIVLJENOG I USPJENO VOENJE
KRIVINOG POSTUPKA (UOPTE) 17d

Cjelokupna procesna djelatnost je sredstvo da se potpuno i pravilno utvrde sve relevantne injenice koje
se trebaju supsumirati pod odredbe materijalnog krivinog prava. Dio te djelatnosti je direktno usmjeren
na utvrivanje injeninog stanja, a drugi dio na stvaranje uslova za utvrivanje pravno relevantnih
injenica. U ovu drugu vrstu djelatnosti spadaju mjere za obezbjeenje prisustva okrivljenog i uspjeno
voenje krivinog postupka. To nisu nikakve sankcije, ve jednostavno mjere koje slue ciljevima
uspjenog voenja krivinog postupka. Te mjere se dijele na mjere za obezbjeenje upravljene prema
linosti okrivljenog i mjere za obezbjeenje materijalnih dokaza i imovinskih interesa.

Mjere za obezbjeenje upravljene prema linosti okrivljenog su: poziv, dovoenje, obeanje okrivljenog
da nee napustiti boravite, jemstvo i pritvor.

Poziv 1b

Poziv je pismeni nalog okrivljenom od strane suda da u odreeno vrijeme doe na odreeno mjesto sa
upozorenjem da e u sluaju nedolaska biti priveden. Poziv mora biti u zatvorenom omotu. U njemu se
mora navesti zakonski naziv krivinog djela (pravna kvalifikacija), to okrivljenom omoguava da
blagovremeno pripremi odbranu. Kad se prvi put poziva, okrivljeni e se u pozivu pouiti o pravu da
uzme branioca, kao i da branilac moe prisustvovati njegovom ispitivanju.

Dovoenje 8a

Dovoenje je mjera za obezbjeenje prisustva okrivljenog koja se vri od strane sudske policije, a na
osnovu naredbe koju izdaje sud. Dovoenje moe biti nareeno u 3 sluaja:
1. ako je doneseno rjeenje o odreivanju pritvora;
2. ako se uredno pozvani okrivljeni neopravdano ne odazove pozivu;
3. ako se uredno dostavljanje poziva nije moglo izvriti, a iz okolnosti oigledno proizilazi da okrivljeni
izbjegava prijem poziva.

Obeanje okrivljenog da nee napustiti boravite 19a

Obeanje okrivljenog da nee napustiti boravite daje se sudu pred kojim se vodi postupak. Mjera se
odreuje ako postoji bojazan da bi se okrivljeni u toku postupka mogao sakriti ili otii u inostranstvo ili u
nepoznato mjesto. Dato obeanje se unosi u zapisnik, a okrivljeni se prilikom davanja obeanja
upozorava da se protiv njega moe odrediti pritvor ako prekri svoju obavezu. Od okrivljenog se
privremeno moe oduzeti putna isprava.

23
Jemstvo 5b

Jemstvo je mjera koja slui kao zamjena za pritvor. Sastoji se u polaganju gotovog novca, hartija od
vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee vrijednosti koje se mogu lako uvati i unoviti.
Moe se sastojati i u stavljanju hipoteke na nekretnine do iznosa jemstva, kao i u linoj obavezi jednog ili
vie graana da e u sluaju bijega okrivljenog platiti utvreni iznos jemstva.

Rjeenje o jemstvu tokom istrage donosi istrani sudija, a nakon podizanja optunice vijee nadlenog
suda. Visina se odreuje s obzirom na teinu krivinog djela, line i porodine prilike okrivljenog, te
imovno stanje lica koje daje jemstvo.

Jemstvo se moe ukinuti tokom krivinog postupka, ili nakon okonanja krivinog postupka. Jemstvo e
se ukinuti i odrediti pritvor ako se okrivljeni koji se nalazi na slobodi ne odazove na uredan poziv bez
opravdanih razloga, odnosno ako se priprema za bjekstvo ili ako se nakon odreivanja jemstva pojavi
neki drugi zakonski razlog za odreivanje pritvora. U takvom sluaju se poloeni iznos jemstva vraa licu
koje je dalo jemstvo.

Ako je presudom izreena kazna zatvora, jemstvo e se ukinuti tek kad osueni zapone sa izdravanjem
kazne.

Ako okrivljeni pobjegne tokom krivinog postupka, vrijednost data kao jemstvo oduzima se rjeenjem.

Pritvor (uope) 26b

Pritvor je preventivno lienje slobode okrivljenog. Provodi se radi obezbjeenja prisustva okrivljenog i
uspjenog voenja krivinog postupka. Pritvor se moe odrediti samo pod uslovima predvienim u ZKP,
a njegovo trajanje mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme, odnosno ukida se im prestanu razlozi na
osnovu kojih je bio odreen. Dunost svih organa koji uestvuju u krivinom postupku je da postupaju sa
naroitom hitnou ako se okrivljeni nalazi u pritvoru.

Zakonski osnovi za odreivanje pritvora (obligatorni i fakultativni) 23a

Pritvor moe biti obligatoran i fakultativan. Obligatoran je pritvor protiv lica za koje postoji osnovana
sumnja da je izvrilac krivinog djela za koje je u KZ predviena kazna dugotrajnog zatvora.

Fakultativni pritvor se moe odrediti ako postoji osnovana sumnja da je odreeno lice uinilo neko drugo
krivino djelo i to:
1. Ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost bjekstva;
2. Ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane
za krivini postupak, ili ako osobite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak uticanjem na
svjedoke, sauesnike ili prikrivae (koluzioni pritvor).
3. Ako posebne okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo, dovriti pokuano krivino
djelo ili uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za takvo djelo je predviena kazna zatvora od 3 godine
ili tea kazna.
4. Ako je odreivanje pritvora neophodno za sigurnost graana zbog naina izvrenja ili posljedica
izvrenog krivinog djela. To su krivina djela: terorizam, meunarodni terorizam, ratni zloini,
uzimanje talaca, krivina djela protiv ivota i tijela, krivina djela protiv dostojanstva linosti i
morala, razbojnika kraa i razbojnitvo, otmica zrakoplova ili broda, te ugroavanje sigurnosti leta
zrakoplova.

Odreivanje pritvora (ko odreuje pritvor, odluka, pravo na albu) 27c

Pritvor moe odrediti istrani sudija nadlenog suda (mjesec dana), a njegovo trajanje moe produiti
vijee nadlenog suda (jo 2 mjeseca) i Vrhovni sud FBiH pod uslovima predvienim zakonom (jo 3
mjeseca).
24

Istrani sudija moe odrediti pritvor i u predkrivinom postupku. Ovaj pritvor moe trajati najdue 3
dana, a moe se produiti ako je istrani sudija nadlenog suda donio rjeenje o sprovoenju istrage i
zatraio od istranog sudije nieg suda da provede pojedine istrane radnje.

Pritvor se odreuje i produava pismenim rjeenjem koje sadri: ime i prezime lica koje se pritvara,
krivino djelo za koje se okrivljuje, zakonski osnov za pritvor, pouka o pravu na albu, kratko
obrazloenje, slubeni peat i potpis istranog sudije, odnosno predsjednika vijea koji odreuje pritvor.
Rjeenje se predaje licu u trenutku liavanja slobode, a najkasnije u roku od 24 sata od trenutka liavanja
slobode, s tim to se u spisima mora naznaiti as lienja slobode i as predaje rjeenja.

Okrivljeni ima pravo albe koja ne odlae izvrenje rjeenja o pritvoru. alba se podnosi nadlenom
vijeu u roku od 24 sata od asa prijema rjeenja. Vijee mora po albi odluiti u roku od 48 sati od
trenutka njenog prijema.

Trajanje pritvora u krivinom postupku. Ukidanje pritvora 28b

Pritvor moe odrediti istrani sudija nadlenog suda, u maksimalnom trajanju do mjesec dana. Moe biti
produen za jo 2 mjeseca od strane vijea nadlenog suda. Ako se postupak vodi za krivino djelo za
koje se moe izrei kazna zatvora preko 5 godina ili tea kazna, pritvor iz vanih razloga moe
produiti Vrhovni sud FBiH za jo 3 mjeseca, s tim to je za ovo produenje potreban obrazloeni
prijedlog istranog sudije. Dakle, pritvor za najtea krivina djela moe trajati najvie 6 mjeseci.

Okrivljeni moe biti zadran u pritvoru i nakon okonanja glavnog pretresa, tj. sve do pravosnanosti
osuujue presude odnosno do poetka njenog izvrenja, ako je u presudi izreena kazna zatvora od 5
godina ili tea kazna. Ako je izreena manja kazna, vijee e donijeti rjeenje o odreivanju odnosno
produenju pritvora samo ako postoje razlozi iz l.183 st.1 i 3.

Pritvor e se ukinuti:
- ako je donesena oslobaajua presuda;
- ako je okrivljeni oglaen krivim, a osloboen od kazne;
- ako je osuen na novanu kaznu ili mu je izreena sudska opomena, odnosno uslovna kazna;
- ako je zbog uraunavanja pritvora izreenu kaznu ve izdrao;
- ako je donesena presuda kojom se optuba odbija, osim ako je odbijena zbog nenadlenosti suda.

Oblici lienja slobode po ZKP 29b

Od pritvora treba razlikovati lienje slobode. Ovlatena lica organa unutranjih poslova mogu odreeno
lice liiti slobode ako postoji bilo koji od razloga predvienih za odreivanje pritvora, s tim to su duna
da takvo lice bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovedu istranom sudiji suda na ijem
podruju je djelo uinjeno. Lice lieno slobode mora se pustiti ako ne bude dovedeno istranom sudiji u
roku od 24 sata. Lice zateeno u vrenju krivinog djela za koje se goni po slubenoj dunosti svako
moe liiti slobode, s tim to mora odmah obavijestiti istranog sudiju ili organ unutranjih poslova.

Postupak sa pritvorenicima 20c

U izdravanju pritvora ne smije se vrijeati linost i dostojanstvo okrivljenog. Prema pritvoreniku se
mogu primjenjivati samo ona ogranienja koja su potrebna da se sprijei bjekstvo i dogovor koji bi
mogao biti tetan za uspjeno voenje postupka. U zajednikoj prostoriji ne mogu biti smjetena:
- lica istog pola;
- lica koja su uestvovala u izvrenju istog krivinog djela;
- lica na izdravanju kazne;
- maloljetni i punoljetni pritvorenici.

25
Tea krenja discipline u pritvoru povlae sankcije koje se sastoje u ogranienju posjeta i prepiske. Ovo
ogranienje se ne odnosi a komuniciranje pritvorenika sa braniocem. Disciplinske kazne izrie istrani
sudija, odnosno predsjednik vijea, a protiv rjeenja je dozvoljena alba.

Predsjednik suda ili sudija koga on odredi duan je najmanje jednom sedmino obii pritvorenike i da se,
po potrebi i bez prisustva nadzornika i straara, obavjetava o tome kako se pritvorenici hrane, kako se
snabdijevaju drugim potrebama i kako se sa njima postupa. Takoe je duan preduzeti mjere na
otklanjanju nedostataka eventualno uoenih prilikom obilaska.

MJERE ZA OBEZBJEENJE MATERIJALNIH DOKAZA I IMOVINSKIH INTERESA

Mjere za obezbjeenje materijalnih dokaza

Te mjere obuhvataju: pretresanje prostorija i lica, privremeno oduzimanje predmeta i postupanje sa
sumnjivim stvarima. Ove mjere spadaju ustvari u istrane radnje.

Pretresanje stana (prostorija) i lica 36b

Pretresanje prostorija i lica moe se preduzeti ako je vjerovatno da e se pretresanjem uhvatiti okrivljeni
ili da e se pronai tragovi krivinog djela ili predmeti vani za krivini postupak. Moe ga narediti samo
sud, pismenom obrazloenom naredbom. Nain na koji vri pretresanje, kao i sluajeve kad ovlatena lica
organa unutranjih poslova i sudska policija mogu i bez naredbe ui u tui stan odreen je Zakonom
(l.196-199). Ulazak bez naredbe mogu je: ako dralac stana to eli, ako neko zove u pomo, ako je
potrebno uhapsiti uinioca zateenog u izvrenju krivinog djela, radi sigurnosti ljudi ili imovine, te ako
se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi nadlenog dravnog organa ima pritvoriti ili
prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.

Privremeno oduzimanje predmeta i zadravanje poiljki 10d

Privremeno oduzimanje predmeta primjenjuje se za predmete koji se po krivinom zakonu imaju oduzeti
ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku. Oni se predaju na uvanje sudu ili se njihovo
uvanje obezbjeuje na drugi nain. Za oduzete predmete se prilikom oduzimanja izdaje potvrda.

Ko dri ovakve predmete, duan je predati ih na zahtjev suda. Osoba koja odbije predati predmete moe
se kazniti novanom kaznom do 500 KM, a u sluaju daljeg odbijanja moe se zatvoriti. Zatvor traje do
predaje predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a najdue mjesec dana. O albi protiv rjeenja
kojim je izreena novana kazna ili je nareen zatvor odluuje vijee. alba protiv rjeenja o zatvoru ne
zadrava izvrenje rjeenja.

Istrani sudija moe narediti da potanska, telegrafska i druga prometna preduzea zadre i njemu, uz
potvrdu prijema, predaju pisma, telegrame i druge poiljke koje su upuene okrivljenom ili koje on alje,
ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da e ove poiljke posluiti kao dokaz u
postupku. Preduzete mjere mogu trajati najdue tri mjeseca, a iz vanih razloga istrani sudija moe
produiti trajanje ovih mjera za jo tri mjeseca, s tim da e se preduzete mjere ukinuti im prestanu
razlozi za njihovo daljnje preduzimanje. Navedene mjere se ne odnose na prepisku okrivljenog i branioca.

O mjerama zadravanja poiljki okrivljeni se obavjetava ukoliko to dozvoljavaju interesi postupka.

Izdate poiljke otvara istrani sudija u prisutnosti dva svjedoka, a o otvaranju se sastavlja zapisnik.
Sadraj dijela poiljke ili poiljke e se saoptiti okrivljenom, odnosno osobi kojoj je upuena, a dio
poiljke ili poiljka e se toj osobi i predati, osim ako istrani sudija izuzetno smatra da bi to imalo tetne
posljedice za uspjeno voenje krivinog postupka.

Postupak sa sumnjivim stvarima 35b

Ako se kod okrivljenog nae tua stvar, a ne zna se ija je, organ koji vodi postupak e opisati tu stvar i
opis na odgovarajui nain objaviti na podruju na kome ivi okrivljeni i na podruju na kome je uinjeno
krivino djelo. U oglasu e se vlasnik pozvati da se javi u roku od 1 godine. Ako je stvar podlona
26
kvarenju ili je njeno uvanje povezano za znatnim trokovima, ona e se prodati po odredbama izvrnog
postupka, a novac predati na uvanje novanom zavodu. Na isti nain se postupa i kad stvar pripada
odbjeglom ili nepoznatom uiniocu krivinog djela.

Vlasnik stvari ima pravo da u parnici trai povrat stvari odnosno novca dobijenog od prodaje stvari.
Zastara ovog prava poinje tei od objavljivanja oglasa.

Mjere za obezbjeenje imovinskih interesa 12c

Na prijedlog ovlatenih lica mogu se u krivinom postupku odrediti privremene mjere obezbjeenja
imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed izvrenja krivinog djela. Rjeenje o tim privremenim
mjerama u istrazi donosi istrani sudija, nakon podignute optunice van glavnog pretresa predsjednik
sudskog vijea, a na glavnom pretresu vijee.

Stvari koje nesumnjivo pripadaju oteenom, a ne slue kao dokaz u krivinom postupku, vraaju se
oteenom i prije zavretka postupka. Ako se vie oteenih spore o svojini stvari, uputie se na parnicu.

Trea osoba prema kojoj se ne vodi krivini postupak ne moe se krivinom presudom ni u kom sluaju
osuditi na naknadu tete ili povrat stvari, ve se u krivinom postupku prema treem licu mogu narediti
samo privremene mjere obezbjeenja imovinskopravnog zahtjeva oteenog.

DOKAZIVANJE I POJAM DOKAZA 24c

Dokazivanje je postupak koji podrazumijeva podnoenje i ocjenu dokaza.

Pojam dokaza

Dokaz je svaki osnov koji govori o istinitosti neke vane injenice u postupku. injenica koju treba
dokazivati oznaava se kao predmet dokaza. (thema probandi), a injenica koja je ve utvrena i iz koje
se izvodi zakljuak o istinitosti injenice koju treba dokazati naziva se dokazni osnov ili jednostavno
dokaz (argumentum). Izvori iz kojih se dobiva dokazni osnov nazivaju se dokazna sredstva (media
probandi). Npr. ako se radi o krai, predmet dokaza je injenica oduzimanja tue pokretne stvari u cilju
sticanja protupravne imovinske koristi, iskaz svjedoka koji je okrivljenog zatekao pri uzimanju stvari je
dokazni osnov, a sam svjedok je dokazno sredstvo.

Predmet dokaza i teret dokazivanja 27b

ZKP nije precizirao predmet dokaza, jer je nemogue postaviti pravilo koje bi preciziralo predmet
dokaza. Svako krivino djelo ima svoje specifinosti, svoje posebne elemente po kojima se razlikuje od
drugih krivinih djela, pa je prema tome i predmet dokaza razliit. Meutim, predmet dokaza mogu biti
samo pravno relevantne injenice, tj. one koje su znaajne za pravilno presuenje stvari.

Naelno se moe rei da je predmet dokaza krivina stvar, tj. injenini opis djela odreenog uinioca i
sve injenice i okolnosti koje su vane za rasvjetljavanje i pravilno rjeavanje krivinog predmeta.

Pod teretom dokazivanja podrazumijeva se dunost procesnog subjekta da podnosi dokaze kojima se
utvruju relevantne injenice. Iz prezumpcije nevinosti proizilazi da je osnovni teret dokazivanja na
tuiocu. Meutim, pruanje dokaza od strane okrivljenog je sastavni dio njegovog prava na odbranu. Na
kraju, neophodno je imati u vidu i aktivnu ulogu suda u krivinom postupku, koji moe odluiti da se na
glavnom pretresu izvedu i oni dokazi koje stranke nisu predloile ili od kojih su odustale.

Iz svega navedenog se moe zakljuiti da u naem krivinoprocesnom sistemu ustvari nema formalne
podjele tereta dokaza.

Postupak dokazivanja. Klasifikacija dokaza 32c

Svaki postupak dokazivanja odvija se u slijedeim fazama:
27
1. Pronalaenje dokaza. Pronai dokaze znai ustanoviti da li postoji neki trag krivinog djela, predmet
koji bi mogao posluiti kao dokaz, svjedok itd.
2. Procesualno fiksiranje dokaza. Vri se kad su dokazi pronaeni. Fiksiranje se vri u zakonom
propisanim procesnim formama (npr.svjedoci se sasluavaju na zapisnik, sainjava se zapisnik o
uviaju na licu mjesta itd).
3. Provjeravanje dokaza. Vri se izvoenjem drugih dokaza koji potvruju ili pobijaju jedan dokaz, te
se na taj nain ustanovljava njegova vrijednost.
4. Ocjena dokaza. Sastoji se u utvrivanju istinitosti ili neistinitosti fakata koji se utvruju dokazima.

Klasifikacija dokaza. ZKP ne pravi razliku meu dokazima, te prema tome i ne vri klasifikaciju dokaza.
U procesnoj teoriji ima razliitih klasifikacija, zavisno od kriterija koji se uzima u razmatranje:
- optuujui i opravdavajui;
- neposredni i posredni (tzv.indicije);
- lini i stvarni itd.

Ocjena dokaza 10d

Ocjena dokaza se sastoji u u utvrivanju istinitosti ili neistinitosti injenica koje se dokazuju. Kroz
historiju su se smjenjivale 2 teorije o ocjeni dokaza:

a) Teorija formalnih ili zakonskih dokaza bila je u primjeni u inkvizitorskom postupku. Dokazna
vrijednost pojedinih dokaza je unaprijed odreena zakonom. Po toj teoriji sud ne sudi slobodno o
injenicama, ve samo pazi da li postoje formalni uslovi koje zakon predvia, pa da se po zakonu
neto uzima kao dokazano. Pojedini dokazi bili su klasificirani po svojoj vrijednosti, tako da je
priznanje bilo najjai dokaz. Iskazi bogatih ljudi, duhovnih lica i mukaraca imali su veu dokaznu
snagu nego iskazi siromanih ljudi, svjetovnih lica i ena. Saglasni iskazi odreenog broja svjedoka
predstavljali su pun dokaz (probatio plena).
Teorija zakonskih dokaza ima 2 varijante: pozitivnu i negativnu. Po pozitivnoj, kad se ispune
odreeni zakonom predvieni uslovi sud je duan donijeti osuujuu presudu bez obzira na svoje
uvjerenje. Negativna dokazna teorija sadravala je pravila prema kojima sud ne moe uzeti odreenu
injenicu kao utvrenu ako ne postoji odreeni broj i kvalitet dokaza. Meutim, ako se i ispune
zakonom predvieni uvjeti u pogledu broja i kvaliteta dokaza, sud te dokaze cijeni po svom
uvjerenju. Prema tome, negativna dokazna teorija nije potpuno iskljuivala slobodno sudijsko
uvjerenje, ve je samo zabranjivala donoenje osuujue presude bez postojanja dokaza odreenih u
zakonu.

a) Teorija slobodne ocjene dokaza (slobodnog sudijskog uvjerenja je dokazna teorija po kojoj sud nije
vezan unaprijed odreenim formalnim dokaznim pravilima. Po progresivnoj teoriji slobodne ocjene
dokaza, nije mogue unaprijed predvidjeti dokaznu snagu svakog dokaza i to fiksirati u zakonu.

Na ZKP je usvojio progresivnu teoriju slobodne ocjene dokaza. Sud dokaze cijeni po slobodnom
uvjerenju, koje mora biti obrazloeno, logino i rezultata savjesne i briljive ocjene kako pojedinih
dokaza, tako i svih dokaza ukupno.

DOKAZNA SREDSTVA

Svjedok (pojam, uzimanje iskaza, mjere zatite)

Svjedok je fizika osoba koja je u krivinom postupku pozvana od nadlenog organa i koja je duna da
saopti svoja ulna saznanja o vanim injenicama.

Krug lica koja mogu biti svjedoci vrlo je irok. Svjedoci mogu biti i neki procesni subjekti: oteeni,
oteeni kao tuilac i privatni tuilac. Sudija, sudija porotnik i nadleni tuilac ne mogu biti svjedoci
ukoliko se u konkretnoj stvari ne izuzmu od suenja odnosno zastupanja optube. Iz naeg procesnog
sistema proizilazi da okrivljeni u istoj krivinoj stvari ne moe imati svojstvo svjedoka. Njegov iskaz
28
ostaje iskaz okrivljenog, a ne iskaz svjedoka. Od momenta kad je neko lice prestalo biti okrivljeno, ono
moe biti svjedok u odnosu na sva lica, pa i na ona koja su ranije bila sa njim saoptuena.

Svako lice se moe pojaviti kao svjedok, pod uslovom da je duevno zdravo. ZKP ni jednu kategoriju lica
nije oznaio kao apsolutno nesposobnu za svjedoenje (svjedoci mogu biti i djeca, gluhonijema lica itd).

Dunosti svjedoka i sankcije za njihovu povredu 26c

Dunost svjedoenja. Svako lice koje se poziva kao svjedok duno je da se odazove pozivu, a ako
zakonom nije drugaije odreeno, duno je i da svjedoi. Od dunosti pristupanja osloboena su jedino
lica koja se ne mogu odazvati zbog zbog starosti, bolesti ili drugih tjelesnih mana. Takva lica se mogu
sasluati u njihovom stanu. Neodazivanje svjedoka pozivu, samovoljno udaljavanje sa mjesta gdje treba
biti sasluan i odbijanje svjedoenja bez zakonskog razloga povlae disciplinske sankcije protiv svjedoka.
Te sankcije su prinudno dovoenje, novana kazna do 500 KM, a ako i nakon novanog kanjavanja
svjedok odbije da svjedoi, moe se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane da svjedoi ili dok
njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ili dok se krivini postupak ne zavri ali najdue mjesec dana.
Protiv rjeenja o izricanju novane kazne ili zatvora dozvoljena je alba o kojoj odluuje vijee. alba
protiv rjeenja o zatvoru ne odlae izvrenje rjeenja. Vojna lica i pripadnici policije se ne mogu zatvoriti,
ali e se o njihovom odbijanju svjedoenja izvijestiti njihova nadlena komanda radi kanjavanja.

Iskljuenje i osloboenje od dunosti svjedoenja 28d

Mada je dunost svjedoenja opa za sve graane, postoji odreena kategorija lica koja ne mogu biti
svjedoci u odreenim stvarima (relativno nesposobni svjedoci), kao i kategorija lica koja su osloboena
dunosti svjedoenja.

U prvu kategoriju (obligatorno izuzee) spadaju lica koja se u odreenim sluajevima ne mogu sasluati
kao svjedoci. To su:
1. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, sve dok ga nadleni
organ ne oslobodi te dunosti;
2. branilac okrivljenog o onome to mu okrivljeni kao svom braniocu povjeri;

U drugu kategoriju (fakultativno izuzee) spadaju:
1. brani, odnosno vanbrani drug okrivljenog;
2. srodnici okrivljenog u pravoj liniji bez ogranienja, u pobonoj zakljuno sa treim, te srodnici po
tazbini zakljuno sa drugim stepenom;
3. Usvojenik i usvojilac okrivljenog;
4. Vjerski ispovjednik o onome to mu je okrivljeni ispovijedio.

Navedena lica se moraju odazvati pozivu na svjedoenje, ali im organ koji ih sasluava mora prije
sasluanja saoptiti da su osloboena od dunosti svjedoenja, pa ih moe sasluati tek ako se ona izriito
odreknu benificije da ne svjedoe.

Svjedok koji je osloboen od dunosti svjedoenja to svoje pravo moe iskoristiti kad god hoe. On moe
u prethodnom postupku dati iskaz, a na glavnom pretresu uskratiti svjedoenje. Ako uskrati iskaz u
glavnom pretresu, njegov iskaz dat u prethodnom postupku ne moe posluiti kao osnov za sudsku
odluku. Nakon izricanja prvostepene presude svjedok ne moe povui svoj iskaz pozivajui se na svoje
pravo da ne svjedoi.

Svjedok nije obavezan da odgovara na pojedina pitanja, ako je vjerovatno da bi sebe ili svog bliskog
srodnika izloio tekoj sramoti, znatnoj materijalnoj teti ili krivinom gonjenju.

Sudska odluka se ne moe zasnivati na iskazu svjedoka u slijedeim sluajevima:
1. ako je kao svjedok sasluano lice koje se ne moe sasluati kao svjedok ili lice koje ne mora
svjedoiti, a na to nije upozoreno ili se nije odreklo tog prava
2. ako upozorenje i odricanje nije ubiljeeno u zapisnik
29
3. ako je sasluan maloljetnik koji ne moe shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti;
4. ako je iskaz iznuen silom, prijetnjom ili drugim slinim zabranjenim sredstvom.

Uzimanje iskaza od svjedoka mora biti u zakonom odreenoj formi. Sud je duan da prethodno
opomene svjedoka da je duan da govori istinu i da ne smije nita preutati, a zatim e se upozoriti na
posljedice davanja lanog iskaza.

Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva ostalih svjedoka. Duan je odgovore davati usmeno.
Meutim, ako je svjedok nijem, pitanja mu se postavljaju usmeno, a on odgovara pismeno. Ako je gluh
pitanja e mu se postavljati pismeno. Ako je gluhonijem, sasluanje se vri preko tumaa koji se sa njim
moe sporazumjeti.

Samo sasluanje odvija se na nain to se svjedoku najprije postavljaju opa pitanja kojima se utvruje
njegov identitet i odnos prema okrivljenom i oteenom. Nakon toga svjedok se poziva da iznese sve to
mu je poznato o predmetu, a zatim mu se postavljaju pitanja radi provjeravanja, dopune i razjanjenja.
Nije dozvoljeno postavljati sugestivna pitanja, tj.pitanja koja ve sadre odgovor.

Svjedok se uvijek mora pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. Ako se njihovi iskazi ne slau u
pogledu relevantnih injenica, svjedoci se mogu suoiti. Istovremeno se mogu suoiti samo 2 svjedoka.

ZKP predvia i mogunost polaganja zakletve. Ona je fakultativna i zavisi od ocjene suda. Po pravilu je
asertorna, tj. polae se nakon datog iskaza, ali po odluci suda moe biti i promisorna. Zakletva se po
pravilu moe polagati samo na glavnom pretresu pred sudom. Izuzetno, svjedok moe i u istrazi poloiti
zakletvu pred istranim sudijom, ako postoji bojazan da zbog bolesti ili drugih razloga nee moi da doe
na glavni pretres.

Lica koja nisu punoljetna u asu sasluanja i lica za koja postoji osnovana sumnja da su izvrila ili
uestvovala u krivinom djelu ne smiju se zaklinjati.

O sasluanju svjedoka u prethodnom postupku sainjava se poseban zapisnik, a njegov iskaz na glavnom
pretresu se unosi u zapisnik o glavnom pretresu i to tako da se u taj zapisnik unese bitna sadrina
svjedokovog iskaza. Ocjena iskaza svjedoka vri se kao i ocjena svih drugih dokaza, tj. po naelu
slobodne ocjene dokaza.

Zatita svjedoka predviena je ZKP-om (l.220 st.4), kao i Zakonom o posebnoj zatiti identiteta
svjedoka u krivinom postupku u FBiH (Sl.novine 33/99). ZKP predvia da pri otkrivanju podataka o
identitetu, prebivalitu ili boravitu svjedoka sud mora paziti da ti podaci ne budu dostupni okrivljenom i
njegovom braniocu ili javnosti, ako bi otkrivanje ovih podataka ugrozilo ivot, tijelo ili slobodu svjedoka
ili njegovih bliskih srodnika. Izuzetno, sud moe uiniti dostupnim ove podatke braniocu okrivljenog i
zabraniti mu da te podatke otkrije bilo kome, pa i okrivljenom.

Vjetaci (pojam, nalaz i miljenje, dunosti i prava, izuzee)

Vjetaci na osnovu svoje strune spreme i znanja u krivinom postupku opaaju izvjesne injenice i o
uinjenom opaanju daju svoje struno miljenje. Time oni vre procesnu radnju vjetaenja. Vjetaenje
se sastoji iz 2 dijela: nalaza i miljenja. Nalaz je rezultat neposredno ulnog opaanja injenica, a
miljenje je izvoenje zakljuaka iz utvrenih injenica, koje vjetaci provode po pravilima nauke i
vjetine.

Razlike izmeu vjetaka i svjedoka su slijedee:
1. Svjedok saoptava svoje opaanje o injenicama iz prolosti, koje je opazio sluajno ili
samoinicijativno. Vjetak opaa injenice u toku postupka, i to po slubenom nalogu.
2. Vjetaku je potrebno posebno struno znanje, a svjedoku po pravilu ne. Izuzetak su tzv.struni
svjedoci (npr.ljekar koji je neposredno nakon izvrenog krivinog djela primio povrijeenog moe
kao struni svjedok svjedoiti o vrstama povrede).
30
3. Svjedok je po pravilu nezamjenjiv, dok vjetak moe biti zamijenjen drugim vjetakom.

Vjetaenje po pravilu vri jedan vjetak, a kad je vjetaenje teko i sloeno mogu se pozvati 2 ili vie
vjetaka, ili se vjetaenje moe povjeriti nekoj strunoj ustanovi. Vjetaenje po pravilu vre stalni
sudski vjetaci, a drugi se mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odlaganja, ako su stalni vjetaci
sprijeeni ili kad to zahtijevaju posebne okolnosti. Stranke nemaju uea u izboru vjetaka, ve samo
mogu traiti izuzee vjetaka pod zakonom predvienim uslovima.

Ako se uredno pozvani vjetak ne odazove, a izostanak ne opravda ili ako odbije da vjetai, moe se
kazniti novano, a u sluaju neopravdanog izostanka moe biti i prinudno doveden. Do izuzea vjetaka
moe doi iz istih zakonskih osnova zbog kojih dolazi do izuzea sudija i sudija porotnika. Za vjetaka se
takoe ne moe imenovati:
- lice koje se ne moe sasluati kao svjedok ili je osloboeno od dunosti svjedoenja;
- lice prema kome je uinjeno krivino djelo;
- lice koje je zaposleno kod istog poslodavca kao okrivljeni ili oteeni;
- lice koje je zaposleno kod okrivljenog ili oteenog;
- lice koje je u istom postupku sasluano kao svjedok.

Organ koji vodi postupak po slubenoj dunosti vodi rauna o razlozima za izuzee vjetaka, a na
postojanje osnova za izuzee mogu ukazivati i procesne stranke, kao i sam vjetak. Da bi stranke mogle
ostvariti ovo svoje pravo, predviena je obaveza organa koji vodi postupak da strankama saopti imena
vjetaka po pravilu prije izvoenja vjetaenja. Takoe je predvieno da alba na rjeenje kojim se odbija
zahtjev za izuzee vjetaka, odlae vrenje vjetaenja ako ne postoji opasnost od odlaganja.

U zahtjevima za izuzee vjetaka stranke se ne mogu pozivati na razloge koji dovode u pitanje njegovu
strunu sposobnost.

Na iskazu vjetaka za kojeg su postojali razlozi za izuzee ne moe se zasnivati sudska odluka, tako da se
ova okolnost moe isticati i u postupku po pravnim lijekovima.

Posebni sluajevi vjetaenja 16c

ZKP sadri posebne odredbe o nekim vidovima vjetaenja koji su u praksi najei i obligatorni:
1. Sudskomedicinska vjetaenja, koja se odnose na utvrivanje smrti, uzroka smrti, karaktera i teine
povrede, posljedica povrede, kao i druga ispitivanja fizikog stanja. Pregled i obdukcija lea
poduzima se uvijek kad postoji sumnja ili je oito da je smrt uzrokovana krivinim djelom ili je u vezi
sa izvrenjem krivinog djela. Ispitivanje fizikog stanja nekog lica javlja se kao tjelesni pregled
povrijeenog, okrivljenog, uzimanje krvi i druge ljekarske radnje preduzete po pravilima medicinske
nauke. Ako je potrebno da se utvrde injenice vane za krivini postupak, tjelesni pregled okrivljenog
preduzee se i bez njegovog pristanka. Pregled drugih lica bez njihovog pristanka moe se preduzeti
samo ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreeni trag ili posljedica krivinog
djela.
2. Toksikoloko vjetaenje preduzima se u sluaju trovanja, kada se vri pregled pronaenih sumnjivih
materija ili materija uzetih iz lea.
3. Psihijatrijska vjetaenja preduzimaju se ako se pojavi sumnja u uraunljivost okrivljenog.
4. Vjetaenje poslovnih knjiga (l.255 ZKP)

Uviaj 11b

Uviaj je neposredno ulno zapaanje injenica od strane organa krivinog postupka. Obzirom na stadije
krivinog postupka, uviaj se preduzima u prethodnom postupku ili u glavnom postupku i to van glavnog
pretresa i na samom glavnom pretresu. U prethodnom postupku uviaj vri istrani sudija, a izuzetno
organi unutranjih poslova ako sudija nije u mogunosti odmah izai na lice mjesta. Uviaju uvijek mogu
prisustvovati tuilac, oteeni, okrivljeni i branilac i tom prilikom postavljati pitanja vjetacima ako se
uviaj vri uz uee vjetaka.
31

ZKP i kriminalistika ne odreuju u kojim sluajevima je obavezno vriti uviaj, ve je to stvar svakog
konkretnog sluaja.

Iskaz okrivljenog 6c

To je radnja u postupku bez koje se ne moe okonati krivini postupak. Cilj ispitivanja je da se okrivljeni
upozna sa osnovama optube, da sazna sve to mu se stavlja na teret i da mu se ispitivanjem prui
mogunost da se brani. Ispit okrivljenog predstavlja njegovo pravo, a ne i dunost, te se prema njemu ne
smije upotrijebiti sila, prijetnja, obmana i slina sredstva da bi se dolo do njegove izjave ili priznanja.

ZKP je odredio nain ispitivanja okrivljenog:

Ispitivanje se po pravilu vri usmeno. Ako se radi o komplikovanoj stvari (npr.materijalno-finansijsko
poslovanje), okrivljenom se moe dozvoliti da se koristi zabiljekama.

Ispitivanje treba vriti uz puno potivanje linosti okrivljenog.

Okrivljeni se mora prije svakog ispitivanja pouiti da uzme branioca i da branilac moe prisustvovati
njegovom ispitivanju. U odsustvu branioca okrivljeni moe biti ispitan:
- ako se izriito odrekao prava na branioca a odbrana nije obavezna;
- ako branilac nije prisutan mada je obavijeten;
- ako za prvo ispitivanje okrivljeni nije osigurao prisustvo branioca ni u roku od 24 sata nakon to je
pouen o svom pravu, osim u sluaju obavezne odbrane.

Sudska odluka se ne moe zasnivati na iskazu okrivljenog u slijedeim sluajevima:
- ako je iskaz dobiven silom, prijetnjom ili drugim slinim sredstvima;
- ako je okrivljeni ispitan u odsustvu branioca, a nisu ispunjeni zakonski uslovi za to;
- ako izjave okrivljenog o prisustvu branioca nisu unesene u zapisnik.

Ispitivanje okrivljenog vri se u prethodnom postupku i na glavnom pretresu. U prethodnom postupku
ispitivanje vri istrani sudija, a na glavnom pretresu predsjednik vijea. Kad se okrivljeni prvi put
ispituje, najprije e se pitati za line i druge podatke, zatim mu se saoptava zato se okrivljuje i osnove
sumnje protiv njega, te e se pozvati da iznese navode u svoju odbranu. Saoptie mu se da nije duan da
iznese odbranu niti da odgovara na postavljena pitanja, ali e se upozoriti da time moe oteati
prikupljanje podataka za svoju odbranu.

Prilikom ispitivanja okrivljenom treba omoguiti da se u neometanom izlaganju izjasni o svim
okolnostima koje ga terete i da iznese sve injenice koje mu slue za odbranu. Kad zavri iskaz, postavie
mu se pitanja ukoliko je potrebno da se popune praznine ili otklone protivrjenosti i nejasnoe u
njegovom izlaganju. Pitanja ne smiju biti kapciozna niti sugestivna. Kapciozna pitanja su ona u kojima se
odreena neizvjesna injenica smatra kao ve priznata i utvrena (npr.kad se okrivljeni koji nije priznao
krau pita da li su ukradene stvari jo kod njega).

Zapisnik o ispitivanju okrivljenog treba sadravati vjernu izjavu okrivljenog, sa to manje izraza i
reenikih konstrukcija svojstvenih organu koji vri ispitivanje. Ako okrivljeni ne zna jezik na kome se
vri ispitivanje, ispitae se preko prevodioca, a ako je gluhonijem preko tumaa.

Priznanje (conffesio) je dobrovoljno data izjava okrivljenog da je izvrio odreeno krivino djelo,
odnosno da je istinita injenica koja mu se stavlja na teret. Priznanje se cijeni po naelu slobodne ocjene
dokaza i u vezi sa ostalim dokazima. Priznanje ne oslobaa organ koji vodi prethodni postupak od
dunosti da izvodi i druge dokaze, niti oslobaa sud obaveze da izvodi druge dokaze. To je garancija
protiv eventualne zloupotrebe priznanja.

Priznanje mora biti dato jasno, konkretno i detaljno. Ne smije se sastojati samo u potvrivanju pitanja
koja se postavljaju okrivljenom, ve treba da je dato u skladnom pripovijedanju cijele stvari, opisu mjesta,
vremena, naina i motiva izvrenja djela i sl.
32
Nadzor i tehniko snimanje telefonskih i drugih razgovora 13b

Ove mjere se mogu primijeniti samo ako je okrivljeni uestvovao u izvrenju taksativno navedenih
krivinih djela. Radi se o slijedeim krivinim djelima:
- protiv ustavnog poretka BiH i FBiH;
- protiv ovjenosti i meunarodnog prava za koja je propisana kazna zatvora od 5 godina ili tea;
- otmica;
- neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga;
- omoguavanje uivanja opojnih droga;
- krivotvorenje novca;
- ucjena;
- ugroavanje sigurnosti nuklearnih materija;
- otmica zrakoplova ili broda;
- primanje i davanje mita;
- krivina djela za koja je predviena kazna zatvora od 8 godina ili tea kazna.

Nadzor i tehniko snimanje telefonskih i drugih razgovora, te prislukivanje se moe narediti samo ako se
na drugi nain ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano sa nesrazmjerno velikim
tekoama. Primjenu ovih mjera pismenom naredbom odreuje nadleni istrani sudija na obrazloeni
prijedlog nadlenog tuioca.

Mjere se mogu primjenjivati najdue 6 mjeseci, s tim to se najprije odreuju u trajanju od 1 mjeseca i
mogu se produavati za jo po 1 mjesec iz posebno vanih razloga. Za svako naredno produenje mora
postojati pismena obrazloena naredba istranog sudije. Izvrenje mjera se ukida odmah nakon prestanka
razloga zbog kojih su mjere bile nareene.

Naredbu istranog sudije izvravaju organi unutranjih poslova, a PTT preduzea su duna omoguiti
realizaciju ovih mjera. Ako nadleni tuilac odustane od gonjenja, prikupljeni materijal se unitava pod
nadzorom istranog sudije. O tome se obavjetava i okrivljeni.

Sankcija za sluaj da je postupljeno suprotno zakonskim odredbama sastoji se u nemogunosti zasnivanja
sudske odluke na prikupljenim podacima i dokazima.

Materijalni dokazi 14c

Materijalni dokaz moe biti svaka stvar koja slui kao izvor podataka za utvrianje injenica vanih za
krivini postupak. To su najee predmeti koji su upotrijebljeni u izvrenju krivinog djela, koji su bili
namijenjeni za izvrenje krivinog djela ili koji su nastali izvrenjem krivinog djela.

Kazneno Procesno Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Kazneno Procesno Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

Вам также может понравиться