Вы находитесь на странице: 1из 145

UVOD U KRIMINALISTIKU

Doc.Dr. Borislav Petrovi

PRISHTIN 2006 FSK/S 06/06

Sadraj rada POGLAVLJE PRVO: ZASJEDA POGLAVLJE DRUGO: SLUBENI DRESIRANI PSI POGLAVLJE TREE: RACIJA 1. Pripreme racije 2. Taktika provoenja racije 2.1. Tajno osmatranje objekta racije 2.2. Izlazak na mjesto racije 2.3. Unutranja blokada 2.4. Vanjska blokada 2.5. Slubeno predstavljanje 2.6. Legitimisanje 2.7. Policijsko bezbjednosno pretresanje 2.8. Privremena konfiskacija predmeta 2.9. Hapenje 2.10. Bezbjednosno pretresanje objekta racije 2.11. Privoenje 2.12. Deblokada 2.13. Tajno osmatranje deblokiranog objekta racije 2.14. Pretresanje lica 2.15. Utvrivanje identiteta 2.16. Fotografisanje, daktiloskopiranje i uzimanje uzoraka 2.17. Provjera u kaznenoj i kriminalistikim evidencijama 2.18. Informativni razgovor 2.19. Pretresanje kue i drugih prostorija 2.20. Utvrivanje alibija 2.21. Okonanje racije

3 2.22. Analiza racije 2.23. Izvjetaj o raciji POGLAVLJE ETVRTO: INFORMATORI POGLAVLJE PETO: SPECIJALNA OPSERVACIJA 1. Uvod 2. Operativno osmatranje i izvianje 3. Stacionirano osmatranje i nadziranje 4. Tajno praenje pjeice 5. Tajno praenje prevoznim sredstvima POGLAVLJE ESTO: KRIVINA PRIJAVA 1. Uvodne napomene 2. Policijska krivina prijava 2.1. Sadraj policijske krivine prijave 2.2. Obaveza dostavljanja policijske krivine prijave 2.3. Podaci o podnosiocu krivine prijave 2.4. Podaci o krivinom djelu i uiniocu 2.4.1. Mjesto uinjenja krivinog djela 2.4.2. Vrijeme uinjenja krivinog djela 2.4.3. Nain uinjenja krivinog djela 2.4.4. Podaci o prijavljenom licu 2.4.5. Podaci o poduzetim mjerama i radnjama 2.4.6. Podaci o dokazima 2.4.7. Podaci o objektu napada, teti i oteenom 3. Prilozi uz krivinu prijavu 4. Dopuna krivine prijave POGLAVLJE SEDMO: PRETRESANJE 1. Pojam pretresanja 2. Razgranienje istranog od bezbjednosnog pretresanja

4 3. Objekti pretresanja 3.1. Kua i druge prostorije 3.2. Otvoreni prostor 3.3. Imovina 3.4. Lica 4. Pravni osnov pretresanja 4.1. Donoenje odluke o pretresanju 4.2. Pretresanja sa naredbom suda 4.3. Pretresanje bez naredbe suda 5. Imunitet, amnestija i pomilovanje 6. Pravni uslovi pretresanja 6.1. Vrijeme pretresanja 6.2. Obavezno prisustvo prilikom pretresanja 6.3. Pretresanje uz prisustvo svjedoka 6.4. Predstavljanje i uruivanje naloga 6.5. Upotreba sile prilikom pretresanja 6.6. Paljivo obavljanje pretresanja 6.7. Prisustvo branitelja pretresanju 6.8. Zapisnik o pretresanju 7. Taktika pretresanja 7.1. Pretresanje kue 7.1.1. Pripreme za pretresanje 7.1.2. Operativni plan pretresanja 7.1.3. Taktika ulaska u kuu 7.1.4. Metodika pretresanja kue 8. Pretresanje lica 8.1. Provizorno bezbjednosno pretresanje lica 8.2. Detaljno pretresanje lica

5 9. Pretresanje prevoznih sredstava 9.1. Pretresanje putnikih automobila 9.2. Pretresanje autobusa 9.3. Pretresanje teretnih vozila 9.4. Pretresanje voza 9.5. Pretresanje plovnih objekata 9.6. Pretresanje aviona 9.7. Pretresanje motocikla, bicikla i zaprenih vozila 9.8. Pretresanje javnih objekata 9.9. Pretresanje otvorenog prostora POGLAVLJE OSMO: PRIVREMENA KONFISKACIJA 1. Privremena konfiskacija 2. Zapisnik o privremenoj konfiskaciji 3. Potvrda o privremenoj konfiskaciji POGLAVLJE DEVETO: UVIAJ I REKONSTRUKCIJA 1. Pojam uviaja 2. Karakteristike uviaja 3. Zadaci uviaja 4. Uviajni organ 5. Kriminalistiki tehniar kao struno lice 6. Uviaj i vjetaci 7. Uviaj kao hitna istrana radnja 7.1. Kriminalistiki aspekt 7.1.1. Postupak operativnog deurstva 7.1.2. Faze uviaja 8. Rekonstrukcija dogaaja

6 POGLAVLJE PRVO: ZASJEDA Zasjeda je organizovana kriminalistiko-taktika radnja koja se sastoji u tajnom osmatranju i nadziranju prostora ili objekata radi otkrivanja i hapenja uinilaca krivinih djela. Za uspjenost zasjede bitno je pridravati se kriminalistikih naela brzine, iznenaenja i konspirativnosti (tajnosti). S obzirom na cilj i zadatak zasjeda moe imati istovremeno represivni i preventivni karakter, s tim da konspirativnost i iznenaenje ine sutinu zasjede. Konspirativnost je bitna u toku pripremanja zasjede a sastoji se, prije svega, u tajnom izvianju i osmatranju mjesta postavljanja zasjede, tajnom provjeravanju interesantnih lica i, svakako, tajnom radu svakog policajca ponaosob. Prilikom zaposjedanja mjesta zasjede i samog boravka u zasjedi konspirativnost mora biti na najveem moguem nivou, jer u protivnom zasjeda nee biti efikasna. Hapenje uinioca krivinog djela mora biti iznenadno i munjevito kako ne bi uspio pruiti otpor, pobjei, te odbaciti ili unititi predmete krivinog djela. Zasjeda se postavlja na pogodnom mjestu, tj. mjestu gdje se oekuje nailazak sumnjivog ili sumnjivih lica, ili u neposrednoj blizini mjesta gdje se, na primjer, vri ulina preprodaja droge. To mogu biti mjesta kao to su: park, etalite, trg, plonik prometne ulice, kafe bar, diskoteka, autobusna ili eljeznika stanica, ili kua odreenog kriminalca. Zasjedom se, dalje, otkrivaju i hvataju lica koja se bave raznim krivinim djelima, kao to su: trgovina ljudima, falsifikovanje novca ili dokumenata, ilegalna prostitucija, trgovina orujem itd. Ukoliko je rije o preventivnoj zasjedi, onda se radi o procjeni mjesta gdje se planira uiniti krivino djelo. Naime, ukoliko policija doe do informacije da kriminalci planiraju uiniti odreeno krivino djelo, kao na primjer opljakati banku, onda e se postaviti zasjeda upravo na tom objektu kojeg kriminalci namjeravaju napasti. Cilj je da se sprei uinjenje krivinog djela a da se kriminalci uhapse. Nakon izvrene zasjede poduzimaju se i druge kriminalistike i istrane radnje, kao to su hapenje, pretresanje lica i objekata, privoenje, obavljanje informativnog razgovora itd.

7 POGLAVLJE DRUGO: SLUBENI DRESIRANI PSI U mnogim segmentima policijskog rada koriste se specijalno dresirani psi, ija uloga je ponekad od neprocjenjive koristi za rad policije. Nesumnjivo je da su ula psa mnogo razvijenija od ovjekovih. Tako na primjer, ulo sluha je tri puta osjetljivije od ovjeijeg, ulo vida takoe jer pas zapaa pokrete na veoj udaljenosti a dobro vidi i u mraku, dok je ulo mirisa najdragocijenija vrijednost ovakvog psa. U kinologiji je dokazano da je u odnosu na neke materije njuh psa savreniji i osjetljiviji gotovo milion puta od ovjeijeg. S obzirom na izvanredne mogunosti svojih ula, pomou specijalnih dresura psi se mogu osposobiti za slijedee namjene: tragai, zatitni psi, psi uvari, psi za vezu i sanitetski psi. Ovom prilikom osvrnuemo se samo na pse tragae. Oni mogu posluiti u traganju za licima, leevima, ali i nekim predmetima krivinih djela kao to su droge i eksploziv. S obzirom na specifinost i intenzitet mirisa pojedinih droga, slubeni psi se mogu najbre dresirati za pronalazak kanabisa i opijuma, dok je za pronalazak heroina, morfina i kokaina potrebna dugotrajnija dresura. Postoji mogunost da se odreeni psi dresurom osposobe za otkrivanje i pronalazak nekih halucinogenih droga i amfetamina. Psi tragai uvijek dejstvuju u saradnji sa vodiem. Oni se mogu uspjeno koristiti za otkrivanje droge prilikom pretresa kue, lica, putnikih automobila, voza, aviona, broda, raznih skladita i magacina, javnih objekata, graninih prelaza i otvorenog prostora. Hai, na koji su najosjetljiviji, mogu otkriti ako je svjee zakopan i na dubini od 30 centimetara u zemlji. Osnovni preduslov za uspjeno pronalaenje sakrivene droge je da pas bude doveden u odreeni ui lokalitet gdje se pretpostavlja da je droga sakrivena. Dakle, ne moe se pas dovesti u neku ulicu pa da prolaskom pored kua otkrije sakrivenu drogu, ve ga treba dovesti u odreeni objekat koji e se kompletno pretraiti. Naravno, to pretraivanje mora biti pod budnom panjom vodia i njegovim uputama, kako bi se sumnjivi objekat ili mjesto zaista detaljno pretraili. Iz ovog moemo zakljuiti da je neophodna saradnja policajca specijaliste za otkrivanje i istraivanje droga i vodia dresiranog psa, kako bi se to efikasnije iskoristilo ulo mirisa psa u svakom konkretnom sluaju. POGLAVLJE TREE: RACIJA Racija je kompleksna kriminalistika akcija koja se sastoji od blokade otvorenog ili zatvorenog prostora, unutar koga se vri identifikacija svih i pregled sumnjivih lica, kao i prostora, a u sluaju otkrivanja sumnjivih lica i predmeta, lica se hapse i

8 privode u prostorije policije radi daljnje kriminalistike obrade, a predmeti se privremeno konfiskuju. Donoenje odluke o provoenju racije podrazumijeva postojanje informacija da se na odreenom prostoru ili u odreenom objektu okupljaju lica za kojima je raspisana potjernica, lica za koja postoji sumnja da posjeduju predmete krivinog djela, lica koja pripremaju ili planiraju uinjenje krivinog djela, kao i lica koja su ve uinila krivino djelo ali nisu identifikovana kao takva. Nakon donoenja odluke o provoenju racije neophodno je sainiti plan i u skladu s njim izvriti detaljne provjere i pripreme bez kojih nije mogue pristupiti raciji. 1. Pripreme racije U okviru priprema racije neophodno je provjeriti prikupljene informacije koje se odnose kako na lica, tako i predmete krivinog djela i, to je veoma znaajno, objekat u kojem e se racija vriti. Kada su u pitanju sumnjiva lica, onda je potrebno prikupiti to vie informacija o njihovoj kriminalnoj biografiji i njihovim vezama sa drugim kriminalcima. S tim u vezi su i provjere vezane za strukturu kriminalne djelatnosti kojom se ta lica bave jer od toga zavisi taktika pregledanja i pretresanja prostora, odnosno morfoloke karakteristike pojedinih predmeta krivinih djela. Posebno istiemo tajno osmatranje objekta racije. Naime, bez osmatranja sumnjivog objekta nije mogue utvrditi sve njegove karakteristike, bez ega nee biti mogue odrediti broj policajaca koji e uestvovati u raciji, kao ni preciznu taktiku provoenja racije. Najzad, bez dobrih priprema nee biti mogue sainiti ni adekvatan plan provoenja racije. 2. Taktika provoenja racije Nakon to su svi policajci upoznati sa planom, racija moe da pone. S tim u vezi je bitno istai da, bez obzira na specifinosti svake konkretne situacije, poduzimanje odreenih kriminalistikih ili istranih radnji mora tei odreenim redoslijedom. To, dalje, znai da racija predstavlja tano utvren mozaik radnji, a njena efikasnost u prvom redu zavisi upravo od pridravanja redoslijeda poduzimanja tih radnji. U skladu s tim emo slijediti neophodnu metodologiju racije koja je primjerena zahtjevima aktuelne kriminalistike prakse.

9 Tako, racija zapoinje tajnim osmatranjem odreenog objekta ili prostora, a nastavlja se unutranjom pa vanjskom blokadom, legitimisanjem, pregledom ili pretresom lica i prostora, privremenom konfiskacijom predmeta, hapenjem, privoenjem sumnjivih lica u policijske prostorije i deblokadom, te osmatranjem deblokiranog objekta ili prostora, ime bi bio okonan prvi dio racije. Drugi dio zapoinje u policijskim prostorijama i to, prvo, detaljnim pretresanjem privedenih lica, eventualnom privremenom konfiskacijom predmeta, nakon ega je mogue pristupiti obavljanju informativnog razgovora. U zavisnosti od konkretnog sluaja, slijedi poduzimanje daljnjih radnji kao to su pretresanje kue i drugih prostorija, utvrivanje alibija, sprovoenje lica u kazneno-popravnu ustanovu ili putanje privedenih lica na slobodu. Po okonanju racije organizuje se sastanak svih uesnika na kojem se racija kritiki analizira, nakon ega se sainjava konani izvjetaj. 2.1. Tajno osmatranje objekta racija Racija se moe provoditi u objektima kao to su diskoteka, kafe bar, restoran, hotel, autobusna ili eljeznika stanica, ili odreeni otvoreni prostor kao na primjer buvlja pijaca, trg, dio naselja, jedna ulica ili izletite. Prije nego policija uopte krene na lice mjesta, neophodno je to mjesto tajno osmatrati. Za te poslove dovoljno je angaovati dva-tri policajca koji e tajno osmatrati konkretni objekat ili prostor i njegovu bliu okolinu. Ovo osmatranje zapoinje nekoliko sati prije vremena odreenog za poetak racije, traje za vrijeme racije i zavrava se tek nakon deblokade objekta racije. Cilj tajnog osmatranja je uoavanje eventualnih neuobiajenih ili iznenadnih pojava ili dogaaja koji bi, ako se za njih blagovremeno ne bi saznalo, mogli bitno uticati na efikasnost racije, pa ak i na samo poduzimanje racije. Te pojave i dogaaji mogu biti, na primjer, prazan ili iznenada zatvoren restoran, kafe bar ili diskoteka, to moe biti sluajno, ali i kao posljedica povrede naela konspirativnosti. Nadalje, mogue je neoekivano blokiranje saobraaja ili neplanirana ekskurzija ili posjeta odreene delegacije, to moe uticati na pomjeranje poetka ili ak promjenu datuma racije. Naravno da e blagovremeno saznanje o naprijed navedenim i slinim dogaajima omoguiti rukovodiocu racije da donese odgovarajuu odluku u smislu odstupanja od planiranog poetka racije za odreeno vrijeme, ili pomjeranja poetka racije za nekoliko dana. U svakom sluaju svrha takvog osmatranja je da se sprijei izlazak veeg broja policajaca na odreeni lokalitet pod, za njih, nepredvienim i nepovoljnim uslovima i okolnostima, to bi moglo uticati ne samo na efikasnost, ve uopte na mogunost poduzimanja konkretne racije.

10 Osmatranjem blie okoline odreenog lokaliteta gdje se provodi racija mogu se zapaziti reakcije graana i kriminalaca. Posebno su interesantne reakcije kriminalaca s ciljem ometanja rada policije. Takva zapaanja odmah se prenose rukovodiocu racije koji poduzima odreene mjere kao na primjer hitno upuivanje pojaanja kako bi se racija mogla neometano odvijati. I najzad, nakon deblokade, interesantno je zapaziti odreene reakcije i komentare koji se tiu same racije te eventualno otkriti kriminalce koji bi doli da uzmu predmete krivinog djela koji tokom racije nisu pronaeni i oduzeti. 2.2. Izlazak na mjesto racije Ukoliko tajnim osmatranjem nije zapaeno nita to bi eventualno moglo uticati na ranije planirano provoenje racije, onda se u tano odreeno vrijeme polazi iz policijske stanice na mjesto gdje e se racija provoditi. Taj izlazak se obavlja tano odreenim putem koji je utvren jo za vrijeme priprema. S tim u vezi se utvruje dokle se moe kretati automobilom, a dalje pjeice kako bi se tajnost sauvala sve do poetka blokade objekta. Prema tome, bez obzira na broj policajaca i automobila, mora se potovati unaprijed utvren pravac kretanja i to od samog izlaska iz prostorija policijske stanice pa sve do dolaska na lice mjesta. Naravno, ne mora se raditi samo o jednom pravcu kretanja. Policajci se na mjesto racije mogu upuivati pojedinano ili u grupama iz ega se moe zakljuiti da je poeljno koritenje i vie pravaca radi konspiracije. Eventualno odstupanje od planirane putanje moe narediti jedino rukovodilac racije ukoliko se ukae potreba za tim, kao na primjer u sluaju saobraajne nezgode i slino. 2.3. Unutranja blokada Unutranju blokadu treba postaviti prije vanjske i to uvijek, bez obzira radi li se o otvorenom ili zatvorenom prostoru. U zavisnosti od veliine i karakteristika prostora odredie se i broj policajaca koji e vriti unutranju blokadu. Dakle, odreen broj policajaca koji moraju biti u civilnom odijelu i relativno nepoznati konkretnoj kriminalnoj sredini, ulaze u odreeni objekat ili prostor i vre tajno osmatranje. Ovo bi ujedno bila najvanija funkcija unutranje blokade, jer kada se izvri vanjska blokada mogu se oekivati odreene reakcije unutar blokiranog prostora. Prva reakcija kriminalaca jeste sagledavanje mogunosti za bjekstvo iz objekta. Ako im to nije mogue, logino je da e pokuati da od sebe odbace predmete krivinog djela, a moda i oruje koje posjeduju. Ovo mogu uiniti na nekoliko naina. Prvo, da odreene predmete brzo sakriju na pogodno mjesto kao to su

11 vodokotli u wc-u, kanta za otpatke, prostor u anku ili kuhinji, kao i odreena skrovita mjesta na otvorenom prostoru: kontejneri, kanalizacija, otvori u zemlji, zidu ili drvetu. Drugo, ukoliko nemaju vremena za prethodno pomenuta skrivanja onda, u zavisnosti od predmeta koje posjeduju, pomo trae od poznanika, potenih graana. Tako, na primjer drogu, falsifikovani nvac, pitolj ili no najee daju licima enskog spola koje poznaju jer su pomenuta lica najmanje sumnjiva policiji i, to je indikativno, ene se nedovoljno kontroliu od strane policije. Slijedee, emu kriminalci ponekad pribjegavaju, jeste podmetanje predmeta nepoznatim licima koja su se zatekla u blokiranom prostoru. Trudei se da to bolje zapamte nepoznato lice, neopaeno mu u dep ili tanu stavljaju razne predmete nadajui se da ta lica nee biti kontrolisana, te e se predmet krivinog djela sauvati. Ukoliko nisu u mogunosti da se na jedan od prethodnih naina privremeno lie predmeta krivinog djela, kirminalcima preostaju dvije mogunosti: da predmet sami unite, na primjer bacajui drogu u wc olju, kanalizaciju ili lavabo, ili da predmet jednostavno odbace od sebe u prostoru u kojem se nalaze. Pored navedenog, treba imati na umu da e odreena lica, pogotovo kriminalci koji su u bjekstvu, u zavisnosti od karakteristika blokiranog prostora pokuati da se sakriju. Sva prethodna dogaanja u objektu raciji mogu uoiti policajci u sklopu blokade, prije svega, vrei tajno osmatranje prostora i lica u njemu. Policajci koji vre tajno osmatranje unutar blokiranog prostora mogu, prema potrebi, reagovati ime prestaje njihova konspirativna uloga, tako to e onemoguiti unitenje ili podmetanje predmeta od strane kriminalaca ili ak sprijeiti njihovo kretanje unutar objekta racije. Pored toga ovi policajci mogu pruiti zatitu policajcima koji ulaze u blokirani prostor i vre odreene slubene radnje u okviru racije. 2.4. Vanjska blokada Slijedei kontinuitet provoenja racije, nakon unutranje, slijedi vanjska blokada. Ona se sastoji u istovremenom zatvaranju svih ulaza i izlaza od strane uniformisanih policajaca. Mora biti postavljena munjevito i iznenada. Vanjskom blokadom se postiu dva cilja: prvi, onemoguava se da bilo ko napusti odreeni prostor, a istovremeno se, po potrebi, moe pruiti podrka policajcima koji dejstvuju u blokiranom prostoru. Naime, mora se imati na umu mogunost fizikog i oruanog otpora kriminalaca kad se vanjska blokada djelimino moe transformisati u zatitu ili podrku policajcima koji vre legitimisanje, pretresanje ili hapenje. Drugi cilj blokade je onemoguavanje podrke kriminalcima koja bi dola izvana, od njihovoh pomagaa. S obzirom na stepen organizovanosti podzemlja nije iskljueno da grupa kriminalaca doe na mjesto racije i pokua onemoguiti

12 eventualno hapenje svojih kolega, a zatim da organizuje njihovo bjekstvo. Stoga policajci u vanjskoj blokadi moraju raunati i sa ovakvim mogunostima i biti spremni da adekvatno reaguju. Prilikom vrenja racije preporuljivo je koritenje slubenih specijalno dresiranih pasa. 2.5. Slubeno predstavljanje Bez obzira u kakvom objektu se provodi racija neophodno je slubeno predstavljanje. Svi prisutni trebaju znati da se provodi slubena radnja i da svoje ponaanje prilagode trenutnoj situaciji. Ovo predstavljanje e se obaviti razliito, u zavisnosti od objekta gdje se racija vri i trenutne situacije. 2.6. Legitimisanje Redoslijed poduzimanja radnji unutar blokiranog prostora moe biti razliit, u zavisnosti od aktuelne situacije. Ako bi u prvi plan istakli opreznost, onda bi prvo trebalo izvrti policijski bezbjednosni pretres svih lica. Meutim, kada je u pitanju racija, onda moramo imati u vidu da veina graana koji su se zatekli unutar blokiranog objekta nisu kriminalci niti sumnjiva lica. Zbog toga se obim i intenzitet racije mora prilagoditi aktuelnoj situaciji, vodei pri tom naroito rauna da se neovlateno ne ogranie ljudska prava i slobode. Zato, ukoliko na samom poetku racije nije dolo do remeenja javnog reda i mira, prvo treba poduzeti legitimisanje. Legitimisanje obavljaju unaprijed formirane grupe policajaca u uniformi i civilnim odijelima. Nakon legitimisanja odmat treba procijeniti da li pojedina lica treba i dalje zadravati u blokiranom prostoru ili im dozvoliti da ga napuste. Brzim eliminisanjem lica koja ni po emu nisu sumnjiva doprinosi se efikasnosti racije, ali i bezbjednosti policije i ostalih prisutnih. Lica koja su sumnjiva po bilo kom osnovu izdvajaju se u posebnu prostoriju (ako je ima u blokiranom objektu) ili u jedan dio prostora i nakon bezbjednosnog pretresanja stavljaju pod nadzor policije do okonanja racije. 2.7. Policijsko bezbjednosno pretresanje S obzirom na javno mjesto gdje se vri ovo pretresanje, jasno je da se ne radi o detaljnom linom pretresanju kao istranoj radnji, ve o preventivnom pretresanju iz bezbjednosnih razloga. Naime, ako postoji sumnja da odreeno lice posjeduje oruje ili orue pogodno za napad, ili ako postoji sumnja da e odbaciti, sakriti ili unititi predmete koje treba privremeno konfiskovati kao dokaz u krivinom

13 postupku, policajci mogu takvo lice pretresti. Samo pretresanje se obavlja po pravilima kriminalistike taktike. Imajui u vidu da se lica pretresaju na javnom mjestu, na oigled drugih graana, meu kojima mogu biti i poznanici ili rodbina pretresanih, korektnost u postupanju mora biti na najviem moguem nivou. Ova korektnost mora se odnositi kako na praktino postupanje u odnosu na okolinu, bez obzira da li se radi o kriminalcu ili potenom graanu. Radi se, bez sumnje, o delikatnom postupanju policije koje iziskuje potivanje posebnih etikih pravila. Postupanje u duhu policijske etike neophodno je iz prostog razloga to pretresanje ne pogaa samo pretresanog, ve i rodbinu, susjede i prijatelje. Pretresanje, dakle, treba vriti sa najviim stepenom obazrivnosti i potivanja integriteta linosti. 2.8. Privremena konfiskacija predmeta Predmeti koji mogu privremeno da budu konfiskovani su predmeti koji moraju da budu konfiskovani prema Privremenom krivinom zakonu ili koji mogu da poslue kao dokaz u krivinom postupku, ili koji ine materijalnu dobit ostvarenu uinjenjem krivinog djela. Imajui u vidu faze praktinog provoenja racije, ova istrana radnja moe se poduzeti u blokiranom prostoru i to nakon policijskog bezbjednosnog pretresanja lica ili prostorija, ali i nakon privoenja sumnjivih lica u policijsku stanicu. Naravno, u policijskoj stanici se moe obaviti i pretresanje lica kao istrana radnja s obzirom na uslove koji su neophodni za rad policije. 2.9. Hapenje U sluaju racije hapenje se obavlja na specifian nain. Racija je, sama po sebi, svojevrstan vid kolektivnog lienja slobode, jer kako drukije tumaiti organienje kretanja svim licima koja su se zatekla unutar blokiranog objekta ili prostora. Dakle, sva lica koja su se zatekla u blokiranom prostoru de facto su liena slobode. S tim u vezi bitno je da se policija dosljedno pridrava zakonskih odredbi o hapenju, s obzirom da je rije o radnji kojom se ljudska prava i slobode ograniavaju do krajnjih granica. Naravno da je tokom racije opravdano poduzimati ovakvu radnju s obzirom da je u pitanju otkrivanje uinitelja krivinih djela. U toku racije mogu biti uhapena lica po razliitim osnovama: odbjegli zatvorenici, osuenici koji nee da se jave na izdravanje zatvorske kazne, osumnjienici koji nee da se odazovu sudskom pozivu ili, pak, lica za kojima je raspisana potjernica iz raznih razloga.

14 Kada se provodi racija hapenje se obavlja u skladu sa kriminalistiko-taktikim pravilima, bez obzira na pravni osnov hapenja odreenog lica. Ta pravila obuhvataju iznalaenje i primjenu najsvrsishodnijih naina postupanja iz vie aspekata, kao to su: lina sigurnost policajaca, sigurnost graana, spreavanje i savladavanje aktivnog otpora, spreavanje bjekstva, spreavanje uzimanja talaca, spreavanje unitenja ili odbacivanja predmeta krivinog djela, kao i spreavanje samopovreivanja. 2.10. Bezbjednosno pretresanje objekta racije Bezbjednosno pretresanje ili pregled objekta racije, u zavisnosti od konkretne situacije, moe se obaviti u prisustvu pojedinih ili svih lica koja se nalaze unutar blokiranog prostora. To se vri u cilju pronalaska lica koja se kriju ili zbog sumnje u sakrivene predmete. Prije svega, nakon svakog pojedinanog hapenja neophodno je pretraiti ili bar osmotriti bliu okolinu s ciljem otkrivanja eventualno odbaenih predmeta. Zatim, po okonanju legitimisanja i bezbjednosnog pretresanja (koje nije detaljno), potrebno je pregledati, a po potrebi i pretresti, objekat ili otvoreni prostor u cilju pronalaska ranije sakrivenih predmeta. Ne bi se trebalo desiti da se izvri deblokada objekta a da se ovo ne obavi. Tom prilikom je preporuljivo koristiti specijalno dresiranog psa tragaa. 2.11. Privoenje Radi daljnje kriminalistike obrade uhapena lica se privode u slubene policijske prostorije. Ovo privoenje obavlja se slubenim automobilom, a ukoliko se radi o veem broju uhapenih lica, neophodno je izvriti njihov adekvatan prihvat uz napomenu da treba onemoguiti njihovo komuniciranje i dogovaranje. Privoenje je mjera kojom se neko lice prinudno dovodi u policijske prostorije, u prostorije suda ili tuilatva, ili do odreenog mjesta. Privoenje ulazi u iri pojam hapenja, pa ga sa formalno-pravnog i kriminalisitkog stanovita treba posmatrati u okviru te problematike. Privoenje treba poduzimati u skladu sa kriminalistikim pravilima, a mi emo se ovom prilikom osvrnuti samo na neke segmente na koje bi trebalo obratiti posebnu panju. Tako, prilikom privoenja lica slubenim automobilom postoje odreeni kritini momenti a to su: ulazak u automobil, izlazak iz automobila i ulazak u policijsku stanicu.

15 Prvi od ovih momenata jeste uvoenje uhapenog lica u slubeni policijski automobil. Tom prilikom ne smije biti oputanja od strane policajaca jer kriminalac moe pokuati bjekstvo. Pognuti poloaj tijela prilikom ulaska u automobil uhapeno lice moe iskoristiti za napad na policajce, a moe pokuati odbaciti i predmete krivinog djela koje posjeduje. Takoe, prilikom izlaska iz automobila, u blizini ulaza u slubene prostorije, uhapeno lice moe pokuati bjekstvo sa ili bez napada na policajce. Praksa pokazuje da u takvim situacijama poputa koncentracija policajaca jer smatraju da su okonali ovu slubenu radnju, a kriminalac rauna upravo s tim. Zato policajci i tada moraju biti maksimalno oprezni s tim da, odmah po izvoenju lica iz automobila, u njegovom prisustvu pregledaju isti u cilju pronalaska eventualno odbaenih predmeta. Taj pregled slubenog automobila je viestruko koristan. Prvo, samim pronalaskom odreenih predmeta (droga, novac i drugo) doprinosi se uspjenosti dokazivanja u krivinom postupku. Nadalje, ukoliko bi se ovaj pregled obavio kasnije za oekivati je da lice ne potvrdi da je predmet njegov, jer nije pronaen kod njega niti u njegovom prisustvu. I najzad, u sluaju drukijeg postupanja, policija nikad ne bi bila sigurna ko je odbacio predmet u slubeni automobil to bi, u najgorem sluaju, moglo dovesti do odreenih zloupotreba. Prema tome, pravilo je da se poslije svakog privoenja odmah, i to u prisustvu uhapenog lica, pregleda slubeni automobil. I konano, kada se privoenje obavi smjetajem lica u odgovarajuu slubenu prostoriju, ne znai da je prestala opasnost od aktivnog otpora ili napada, samopovreivanja ili bjekstva, te odbacivanja ili unitenja predmeta krivinog djela. Praksa pokazuje da su kriminalci bjeali na razne naine, od tranja kroz ulazna vrata, iskakanja kroz prozor na niim spratovima, a kada su u pitanju vii spratovi, onda sputanjem niz oluk ili gromobran, skakanjem na oblinje drvo, pa ak skakanjem na krov prarkiranog automobila. Ovo su samo neke od mnogobrojnih solucija na koje se kriminalci odluuju koristei nepanju policajaca u slubenim prostorijama. Pored navedenog, posebnu panju treba obratiti na privoenje lica enskog spola, s obzirom na nepredvidivost reakcija koje se mogu desiti. 2.12. Deblokada Po okonanju naprijed opisanih radnji i mjera moe se izvriti deblokada objekta racije. Treba je vriti postupno i stistematski kako bi se izbjegla stihijnost. Prema utvrenom, ili na licu mjesta eventualno izmjenjenom, planu vri se deblokada, tj. organizovano povlaenje policije, te povratak u slubene prostorije. Postupnost

16 deblokade znai da se policajci povlae u grupama, naputajui tako mjesto racije, s tim da bezbjednost svakog pojedinca bude na potrebnom nivou. 2.13. Tajno osmatranje deblokiranog objekta racije Nakon deblokade i povlaenja policije potrebno je izvjesno vrijeme vriti tajno osmatranje mjesta racije. Kriminalci koji nisu bili obuhvaeni racijom ili su nakon legitimisanja uredno napustili mjesto racije esto dolaze, odnosno vraaju se na lice mjesta da provjere uinak racije. Naime, uvijek postoji mogunost da svi predmeti krivinog djela nisu otkriveni i konfiskovani, bilo da se radi o prethodno sakrivenim ili u toku racije sakrivenim ili odbaenim predmetima. Pored toga, kriminalci koji su sluajno izbjegli raciju mogu doi na lice mjesta da se informiu od oevidaca o toku racije i njenim efektima. Stoga, paljivim tajnim osmatranjem, blagovremenim obavjetavanjem rukovodioca racije i adekvatnim naknadnim reagovanjem mogue je sumnjiva lica uhapsiti, te pronai i konfiskovati predmete krivinog djela. Uz to, u zavisnosti od situacije (kafe bar, diskoteka i drugo) mogue je saznati odreene interesantne komentare posjetilaca i konobara iz kojih bi se eventualno mogli izvui korisni zakljuci za budui rad. Ovim bi bila okonana prva faza racije. 2.14. Pretresanje lica Nakon privoenja sumnjivih lica u policijske prostorije, zapoinje druga faza racije koja se sastoji u kompleksnoj kriminalistikoj obradi svih privedenih. Prvo to se neizostavno poduzima jeste detaljno pretresanje svih privedenih lica. Podrazumijeva se da je, prethodno, unutar blokiranog prostora izvreno policijsko bezbjednosno pretresanje, odnosno pregled sumnjivih lica. Sada, kada su se stekli uslovi za to, vri se detaljno pretresanje lica. Bez obzira je li kod nekog od privedenih lica ranije neto pronaeno i konfiskovano, u policijskim prostorijama se obavezno vri detaljno pretresanje privedenih lica. Cilj je da se pronau i konfiskuju predmeti i tragovi krivinog djela, te oruje i orue pogodno za napad, odbranu ili samopovreivanje. Ukoliko se prilikom pretresanja pronau odreeni predmeti ili tragovi, oruje ili orue to e se konfiskovati u skladu sa odredbama Privremenog zakona o krivinom postupku. 2.15. Utvrivanje identiteta Ukoliko prilikom legitimisanja, iz bilo kojeg razloga, nije bilo mogue identifikovati neko lice, to je neophodno uraditi nakon privoenja i detaljnog pretresanja. Razlozi zbog kojih e biti potrebno utvrditi identitet su razni: lice ne

17 posjeduje line dokumente, lice uskrauje davanje podataka o svom identitetu, sumnja se da su lina karta ili drugi dokumenti falsifikovani, lice nema dokumenata a zbog psihofizikih nedostataka (gluhonijemi) nije u stanju da o sebi prui identifikacione podatke. Utvrivanje identiteta je kriminalistiko-taktika i tehnika djelatnost koja se poduzima uvijek kada se pojavi sumnja u identitet odreenog lica. Potpuno utvrivanje podrazumijeva utvrivanje svojstava (pravnih, faktikih i fizikih) po kojima se jedno lice razlikuje od svih drugih. O znaaju ove policijske djelatnosti govore i odredbe Privremenog zakona o krivinom postupku (u daljem tekstu ZKP) po kojima policija moe poduzimati potrebne mjere u vezi sa utvrivanjem identiteta lica, a u odreenim sluajevima lice se moe uhapsiti i zadrati (lan 212. ZKP). Takoe, u skladu sa lanom 281. sud moe odrediti pritvor protiv lica koje se krije ili postoji opasnost od bjekstva a njegov identitet se ne moe utvrditi. Identitet se moe utvrditi razliitim sredstvima i na razne naine: utvrivanje pravnih svojstava pomou podataka o graanskom stanju; identifikacija na osnovu fizionomije lica linim opisom, pomou fotografije, antropometrijskim podacima i neposrednim poznavanjem; na osnovu papilarnih linija prstiju i/ili dlanova. Identitet je neophodno utvrditi upravo u ovoj fazi racije, inae ne bi bilo mogue nastaviti daljnju kriminalistiku obradu odreenog sumnjivog lica. Naravno da nije mogue izvriti kriminalistike provjere ili obaviti informativni razgovor ako se ne zna identitet lica. Prema tome, utvrivanje identiteta je preduslov da bi se protiv odreenog lica mogla poduzeti bilo koja radnja ili mjera. 2.16. Fotografisanje, daktiloskopiranje i uzimanje uzoraka Prema lanu 205. stav 1. ZKP policija moe da fotografie lice i uzme otiske njegovih/njenih prstiju ako postoji osnovana sumnja da je to lice uinilo krivino djelo. Nadalje, prema istom lanu (stav 2.) javni tuilac moe ovlastiti policiju da objavi fotografiju kada je neophodno da se utvrdi identitet osumnjienog ili u drugim sluajevima od znaaja za efikasno voenje postupka. Takoe, prema istoj zakonskoj odredbi (stav 3.), ako je potrebno utvrditi iji su otisci prstiju naeni na nekim predmetima, policija moe da uzme otiske prstiju od lica za koje postoji vjerovatnoa da su bila u kontaktu sa tim predmetima. Isto tako, policija moe od osumnjienog, uz pomo kvalifikovanog ljekara ili bolniara, a u vanrednim okolnostima i sama, da uzme uzorke vlasi, folikule, pljuvake, urina, brisa iz nosa, brisa povrine koe ukljuujui oblast prepona, uzorke noktiju i materijala ispod noktiju. Ovakvo postupanje ima svoju svrhu upravo prilikom provoenja racije. Naime, tada se moe desiti da se uhapse lica zbog sumnje da su uinila krvino djelo ili da su

18 bila u vezi sa predmetima i tragovima krivinog djela, ali je njihov identitet nemogue utvrditi. Tada se, na primjer, pomou fotografije vri prepoznavanje ili se fotografija objavljuje u sredstvima javnog informisanja kako bi se utvrdio identitet nekog lica. Naravno, to objavljivanje u sredstvima javnog informisanja moe rezultirati i prepoznavanjem nekog lica kao uinioca krivinog djela, ime bi efekat bio potpun. Pored toga, fotografisanje se moe vriti i u druge svrhe ukoliko se radi o licu osumnjienom za uinjenje krivinog djela, ili pak povratniku. Tada se fotografija ulae u album forografija kriminalaca kao jednu od kriminalistikih evidencija. Ukoliko je povratnik ranije fotografisan onda foto-album treba osvjeiti novom fotografijom. 2.17. Provjere u kaznenoj i kriminalistikim evidencijama Po utvrivanju identiteta ili ukoliko je identitet poznat, nakon detaljnog pretresanja lica pristupa se vrenju kriminalistikih provjera. Odluka da se racija uopte poduzme temelji se, pored ostalog, i na informacijama o kriminalnoj djelatnosti jednog ili vie lica. Tako e ve u fazi pripreme i planiranja biti izvrene odreene provjere u kaznenoj i kriminalistikim evidencijama sa ciljem to potpunije spoznaje o odreenim licima. Meutim, racijom se gotovo uvijek zahvati i neplanirani krug lica za koje e, upravo u ovoj fazi, biti neophodno izvriti odgovarajue provjere. Pored kaznene evidencije najneophodnije su provjere u MOS evidenciji (nain uinjenja krivinih djela), evidenciji odreenih kategorija kriminalaca (povratinici i specijalizovani kriminalci), optoj azbunoj kartoteci, evidenciji nadimaka, evidenciji ukradenih i nestalih predmeta, ali i u prijavno-odjavnoj evidenciji prebivalita graana, evidenciji linih karata, evidenciji putnih isprava, evidenciji vozaa i vozila, te registru potrane djelatnosti. Navedene kriminalistike provjere su korisne bez obzira hoe li njihov ishod biti pozitivan ili ne, jer policija tako formira odreeni profil lica koje trenutno kriminalistiki obrauje. S obzirom na operativni karakter kriminalistikih evidencija, ove provjere je mogue obaviti veoma brzo i u bilo koje doba dana. 2.18. Informativni razgovor Slijedea u nizu radnji koje se poduzimaju u okviru provoenja racije je obavljanje informativnog razgovora sa privedenim licima. Za uspjeno voenje takvih razgovora potrebno je da se ispune odreene pretpostavke. To su: blagovremene pripreme i plan razgovora, taktiko odreivanje vremena i mjesta razgovora,

19 sposobnost da se sagovornik navede na razgovor, te pravilan izbor pitanja i taktika njihovog postavljanja, tj. taktika ispitivanja. Naravno da e ovakve pretpostavke biti ispunjene samo ukoliko se informativni razgovor vodi sa licima zbog kojih je racija i organizovana. Naprotiv, ukoliko se razgovor vodi sa licima ije hapenje nije bilo planirano onda je situacija drukija. Tada e, zbog hitnosti postupanja, adekvatne pripreme za razgovor izostati. Ali to ne znai da se razgovor treba voditi stihijski i prema trenutnom nahoenju. Kod takvih i slinih situacija bi bilo tetno ako bi se informativni razgovor vodio bez ikakvih priprema i plana, jer se tada ne bi moglo govoriti o kriminalistikoj taktici ispitivanja. Smatramo da je i u takvim situacijama mogue i potrebno sainiti kratki podsjetnik ili bar u mislima razraditi kratak plan razgovora. Po obavljenom informativnom razgovoru potrebno je sainiti slubenu zabiljeku. Krajnji rezultat razgovora moe uticati na izbor i efikasnost poduzimanja daljnjih radnji u okviru racije. Ukoliko se za neka lica utvrdi da su neduna, odnosno da je otklonjena svaka sumnja o njihovoj umjeanosti u kriminalne djelatnosti, treba im dati adekvatno objanjenje i pustiti ih na slobodu. U odnosu na ostale poduzimaju se daljnje potrebne radnje i mjere. 2.19. Pretresanje kue i drugih prostorija Licima koja su evidentirana u kaznenoj ili kriminalistikim evidencijama, ali i onima koji to nisu a privedeni su tokom racije zbog sumnje o umjeanosti u kriminalne djelatnosti, kao i onima kod kojih su tokom racije pronaeni predmeti krivinog djela, korisno je izvriti pretresanje kue, stana ili drugih prostorija. Ukoliko to procjena trenutne situacije nalae pretresanje se moe obaviti i prije informativnog razgovora. To e biti sluaj ukoliko se pretpostavlja da bi neko od poznanika mogao obavijestiti ukuane kriminalca da uklone ili unite dokaze, tj. da lica koja se kriju hitno napuste odreenu kuu, stan ili neki drugi prostor. Prema tome, sa takvim situacijama uvijek treba raunati, pa pretresanje obaviti po utvrivanju identiteta ili nakon kraeg informativnog razgovora. Jasno je da e i nakon pretresanja biti neophodno obaviti razgovor sa sumnjivim licem. Kada je u pitanju racija, pogodnost je u tome to je sumnjivo lice uhapeno i privedeno u policijske prostorije, pa su pretpostavke za uspjenost pretresanja vee nego inae. Naravno, ipak je potreban minimum priprema u vidu odreenih provjera u ve pomenutim evidencijama.

20 Ukoliko bi se pretresanjem pronali odreeni dokazi ili uinioci krivinih djela, onda bi daljnje postupanje sa licem kod kojeg je pretresanje izvreno moglo prevazilaziti osnovni okvir i zadatak racije. To e, naravno, zavisiti od svake konkretne situacije. U svakom sluaju, bez obzira na ishod pretresanja, efekat nee izostati jer e se, sigurni smo, doi do odreene spoznaje o linosti osumnjienog, a u krajnjoj liniji potvrdie se ili opovrgnuti odreene sumnje u vezi sa njegovom kriminalnom djelatnou. 2.20. Utvrivanje alibija Prilikom obavljanja informativnog razgovora sa ciljem prikupljanja linih dokaza esto se ukae potreba da se provjeri izjava osumnjienog koji tvrdi da je u vrijeme uinjenja krivinog djela bio na nekom drugom mjestu. Takvo provjeravnje je ustvari utvrivanje alibija (alibi, lat. = drugdje, negdje drugdje, negdje na drugom mjestu). Pod alibijem se smatra dokaz da je konkretno lice u vremenu kad je uinjeno krivino djelo bilo na nekom drugom mjestu, a ne na mjestu uinjenja krivinog djela. Iz toga se moe zakljuiti da to lice nije bilo u mogunosti da uini konkretno krivino djelo. Utvrivanje alibija trebalo bi vriti u odnosu na sve osumnjiene koji su u sklopu racije uhapeni, odnosno lieni slobode. U takvim prilikama, s obzirom na efekat iznenaenja, osumnjieni nee imati uvjerljivo pripremljen lani alibi, to u odreenim sluajevima moe poveati stepen vjerovatnoe da je uinio krivino djelo. S obzirom da je samo prisustvo na mjestu uinjenja krivinog djela jedna od najvanijih orjentaciono-eliminacionih indicija, onda nema sumnje da je utvrivanje alibija veoma znaajna kriminalistika djelatnost koja doprinosi uspjenom otkrivanju i dokazivanju krivinih djela. Provjeri alibija treba pristupiti krajnje profesionalno, a svakako bi trebalo izvriti uvid u evidenciju sumnjivih legitimisanih lica. 2.21. Okonanje racije Racija se moe okonati na nekoliko naina, ili, tanije reeno, konano postupanje prema licima koja su obuhvaena racijom ima razliite kriminalistike i procesne forme. Kao to je ve pomenuto, lica iji se identitet utvrdio odmah po privoenju a nisu osumnjiena za bilo kakvu kriminalnu djelatnost, putaju se odmah na slobodu; lica koja se nisu odazvala pozivu na izdravanje zatvorske kazne privode se ili sprovode u odgovarajuu kazneno-popravnu ustanovu; lica za koja postoji naredba za dovoenje privest e se sudu koji je naredbu izdao; lica koja se nalaze u bjekstvu iz kazneno-popravne ustanove prinudno e se vratiti da nastave izdravanje kazne.

21 Postupak sa licima za koja postoji sumnja da su uinili krivino djelo takoe moe biti razliit: lica za koja u okviru kriminalistike obrade nije potvrena sumnja, putaju se na slobodu; lica za koja postoji neki od osnova iz lana 281. ZKP stavljaju se u pritvor, radi poduzimanja potrebnih kriminalistikih i istranih radnji, a u cilju podnoenja krivine prijave, odnosno pokretanja krivinog postupka. Tako bi bio okonan operativni dio racije. 2.22. Analiza racije Odmah po okonanju racije organizuje se sastanak svih policajaca koji su u raciji uestvovali. Cilj takvog sastanka je analiza rezultata racije. Prvo rukovodilac racije daje skraeni prikaz toka, sadraja i krajnjeg efekta racije, nakon ega rukovodioci operativnih grupa iznose svoja zapaanja i, konano, prema potrebi, svaki uesnik racije iznosi svoja bitna zapaanja. Kroz diskusiju, koja se potom vodi, raspravlja se kako o eventualnim grekama, propustima ili potekoama na koje se nailazilo, tako i o pozitivnim efektima. Na takav nain mogue je izvesti realne i pravilne zakljuke o konanom ishodu racije. Ti zakljuci, kako pozitivni tako i negativni, svakako e koristiti za uspjeno planiranje i provoenje buduih racija. 2.23. Izvjetaj o raciji Po okonanju svih radnji, mjera i analize racije, sainjava se zakljuni izvjetaj o svemu to je uraeno i zapaeno. Izvjetaj sainjava rukovodilac racije uz pomo rukovodilaca pojedinih operativnih grupa koje su uestvovale u raciji. U taj izjetaj treba unijeti i zakljuke o analizi racije kako bi se ubudue izbjegle eventualne greke i, samim tim, radilo efikasnije. Takav izvjetaj se ulae u operativnu kriminalistiku evidenciju. POGLAVLJE ETVRTO: INFORMATORI Organi krivinog gonjenja, a posebno kriminalistika policija oduvijek su imali potrebu da saznaju ta se dogaa u kriminalnim sredinama i u tom smislu koristili su usluge informatora. Informatori su lica koja policiji jednokratno, povremeno ili trajno, ali uvijek tajno, dostavljaju informacije kriminalnog karaktera. Kriminalistiki i istrani rad e biti uspjeniji i efikasniji ukoliko je upotpunjen raznim informacijama i saznanjima dobijenim od informatora. Stvaranje i koritenje informatora je sloen i vrlo delikatan kriminalistiki posao koji se u potpunosti obavlja konspirativno. Bez obzira na razloge zato odreeno lice dostavlja neke

22 podatke policiji, smatramo da je trajnija saradnja informatora i policije mogua samo na bazi uzajamnog povjerenja. U tom smislu i kvalitet informacija e zavisiti od stepena meusobnog povjerenja. Kada je u pitanju organizovani kriminal onda treba imati na umu da je rije o profesionalnim i specijalizovanim kriminalcima, ije voe zarauju velike sume novca koji im donosi razne privilegije. U organizovanim kriminalnim grupama ili mafijama vladaju nepisani zakoni podzemlja koji podrazumijevaju maksimalnu konspiraciju, uzajamnu zatitu i pomaganje, stalno nepovjerenje prema okolini, unaprijed pripremljen lani alibi i poricanje sopstvene kriminalne djelatnosti pred policijom i pravosuem, meusobna osveta u odnosu na potkazivae, izdajnike i neposlune lanovi bande i slino. Nosioci organizovanog kriminala su dobro opremljeni, stvaraju i odravaju veze sa uticajnim ljudima iz javnog i politikog ivota, informisani su o dostugnuima i mogunostima policije, carine, tuilatva i suda, a mnogi od njih su u stalnoj vezi sa odabranim advokatima kako bi se za sluaj nevolje odmah mogli konsultovati. Iz prethodnih napomena nije teko zakljuiti da je, bez obzira na savremena nauna i tehnika dostignua u policijskoj i istranoj praksi, veoma teko doi do informacija o kriminalnoj djelatnosti organizovanih kriminalnih grupa. I ne samo to. Ponekad je, osim poetnih informacija o nezakonitoj djelatnosti organizovanih kriminalnih grupa, uz koritenje svih kriminalistikih i pravnih ovlatenja nemogue prikupiti dokaze o uinjenju konkretnih krivinih djela. U pojedinim zemljama, kao na primjer u Sjedinjenim Amerikim Dravama, ovakve situacije pokuavaju se kriminalistiki rijeti na taj nain to se putem informatora prikupljaju informacije i dokazi o kriminalnoj djelatnosti odreene bande ili kriminalne organizacije, ili se nastoji za informatora pridobiti neko od lanova bande ija kriminalna djelatnost se istrauje. Nakon toga se taj informator pojavljuje kao kljuni svjedok na sudu, i upravo na osnovu njegovog svjedoenja mogue je okonati krivini postupak i izrei osuujuu presude uiniocima tekih krivinih djela. Kasnije se takvi svjedoci tite kroz posebne programe zatite svjedoka. Kao informatori pojavljuju se poteni graani koji sluajno saznaju odreenu informaciju kriminalnog karaktera, zatim graani koji su u rodbinskim, prijateljskim ili profesionalnim vezama sa kriminalcima i, najzad, sami kriminalci. Imajui ovo u vidu smatramo da upravo kriminalci mogu biti najbolji informatori, jer oni ine krivina djela i mogu dati korisne informacije policiji. Miljenja smo da od kriminalaca treba stvarati stalne informatore jer to moe biti od velike koristi u radu policije. U toj saradnji svaku informaciju treba provjeriti, koliko je to mogue, a potom u njenoj realizaciji nastojati zatiti izvor, tj.

23 informatora. To znai da informacije informatora treba koristiti kao poetnu ili temeljnu inicijativu za kriminalistiki i istrani rad u istraivanju i dokazivanju krivinih djela. Najzad, komunikacija sa stalnim informatorom mora se odvijati prema pravilima kriminalistike kako bi se izbjeglo improvizovanje koje moe da preraste u odliv slubenih informacija u podzemlje.

POGLAVLJE PETO: SPECIJALNA OPSERVACIJA 1. Uvod Stepen organizovanosti meunarodnog kriminala podrazumijeva pojavu organizovanih kriminalnih grupa sa visokim stepenom internacionalizacije, te profesionalizaciju i specijalizaciju jednog broja kriminalaca. Otkrivanje, istraivanje i dokazivanje krivinih djela organizovanog kriminala zahtijeva iroko obrazovan i visoko struan policijski kadar koji mora biti posebno specijalizovan za ovakve poslove. Specijalno osposobljeni policajci moraju u svom radnom repertoaru koristiti razne kriminalistiko-taktike radnje od kojih je specijalna opservacija nezaobilazna. Specijalna opservacija je kriminalistiko-taktika radnja tajnog prikupljanja informacija metodom linog zapaanja. Sastoji se u tajnom osmatranju, nadziranju i izvianju odreenih lica, vozila, objekata i/ili prostora u cilju ostvarenja uvida i prikupljanja informacija o kriminalnom stanju, aktivnostima i identitetu nadziranih. Ova sloena radnja je od viestruke koristi u policijskom radu prilikom otkrivanja i istraivanja krivinih djela i njihovih uinioca. Primjena opservacije samostalno ili kombinovano sa drugim kriminalistikim radnjama neophodna je u svim fazama kriminalistikog i istranog rada poev od postojanja prvih indicija za djelo i uinioca, pa do konanog rasvjetljavanja i dokazivanja da je odreeno lice uinilo konkretno krivino djelo. Ciljevi specijalne opservacije bili bi slijedei: otkrivanje krivinih djela i utvrivanje kritinog mjesta i vremena njihovog uinjenja; otkrivanje uinilaca krivinih djela; utvrivanje prebivalita, boravita, radnog mjesta, mjesta i vremena sastajanja, te vremena i pravca kretanja uinilaca krivinih djela; ostvarenje neposrednog uvida u kretanje i kriminalnu aktivnost nadziranih lica; utvrivanje kriminalne taktike i strategije nadziranih kriminalaca; prikupljanje informacija vanih za pripremu i provoenje racije, zasjede, pretresanja, te hapenja kriminalaca; priprema i provoenje organizovanih kriminalistikih akcija u cilju

24 hvatanja uinilaca prilikom uinjenja krivinih djela jer je to najefikasniji nain rasvjetljavanja i dokazivanja kriminala, s obzirom da se na licu mjesta (mjesto uinjenja krivinog djela) zatiu kako sami uinioci, tako i rtva i predmeti krivinog djela. Specijalna opservacija se moe vriti na nekoliko naina, samostalno ili kombinovano: operativno osmatranje i izvianje objekata i prostora; stacionirano osmatranje i nadziranje lica, objekata ili prostora gdje se vri kriminalna djelatnost; tajno praenje pjeice, tajno praenje motornim vozilom ili drugim prevoznim sredstvom, kao i ubacivanjem u kriminalnu grupu. 2. Operativno osmatranje i izvianje Operativno osmatranje i izvianje objekata i prostora poduzima se, prije svega, po saznanju da se na odreenom lokalitetu vre krivina djela. Pored toga, ovaj vid specijalne opservacije obavezno se poduzima kada je neophodno izvriti pripreme za poduzimanje kriminalistikih i istranih radnji kao to su pretresanje, hapenje, racija i zasjeda. Cilj je da se neposredno osmotri odreeni objekat kao to je, na primjer, ilegalna narko-laboratorija, tajno skladite droge, sumnjivi stan, restoran, diskoteka, automobil, park ili etalite, te da se neposrednim izvianjem prikupe informacije o karakteristikama odreenog objekta ili prostora. Rezultati operativnog osmatranja i izvianja mogu se koristiti kako za odabiranje pogodne baze za tajno osmatranje i nadziranje kriminalne djelatnosti koja se pretpostavlja i oekuje, tako i za planiranje i poduzimanje pretresanja, hapenja, zasjede ili racije. 3. Stacionirano osmatranje i nadziranje Stacionirano osmatranje i nadziranje lica, objekata ili prostora gdje se vri kriminalna djelatnost obavlja se iz prethodno odabrane i dobro pripremljene osmatrake baze. Odreeni objekat ili prostor se osmatra kada postoje indicije da e se vrti kriminalna djelatnost. Opservacijom je mogue uoiti i identifikovati uinioce krivinih djela, vrijeme uinjenja djela, nain uinjenja djela, te stepen organizovanosti i opreznosti kriminalaca. Sve uoene kriminalne djelatnosti mogu se dokumentovati fotografisanjem, videokamerom i tonskim snimanjem. Ovim vidom specijalne opservacije se, praktino, vri priprema za druge radnje ije provoenje ne bi moglo biti ni priblino efikasno ukoliko se prethodno ne bi izvrilo osmatranje i nadziranje.

25 4. Tajno praenje pjeice Tajno praenje pjeice se esto upotrebljava u policijskoj praksi prilikom istraivanja i dokazivanja raznih krivinih djela. S obzirom da je stacionirano osmatranje i nadziranje limitirano za odreeni objekat ili prostor ono se esto kombinuje sa tajnim praenjem kriminalaca koji su mobilni. Tajno praenje pjeice se moe obavljati samostalno ali i u kombinaciji sa stacioniranim osmatranjem i tajnim praenjem prevoznim sredstvima. U praksi se uglavnom radi o kombinovanim nainima tajnog praenja i osmatranja. Naravno da e to zavisiti od svakog konkretnog kriminalnog sluaja koji se istrauje. Tajno praenje se vri od policajaca koji na ovaj nain ostvaruju neposredan uvid u djelatnost kriminalaca. Ovakvom opservacijom mogue je otkriti, na primjer, gdje se nalazi tajno skrovite droge, da li trgovac drogu dri kod sebe ili kod sauesnika, kako prenose drogu od skrovita do mjesta prodaje, naine skrivanja droge, naine prenoenja droge i slino. Takoe, tajnim praenjem se ostvaruje uvid u kretanje i ponaanje kriminalaca. 5. Tajno praenje prevoznim sredstvima Tajno praenje motornim vozilom ili drugim prevoznim sredstvima moe se obavljati samostalno, a esto se kombinuje i sa ostalim vidovima specijalne opservacije. Treba imati na umu da se kriminalci sve vie koriste motornim vozilima i drugim prevoznim sredstvima (motori, gliseri), kako u gradskom, tako i meugradskom i meunarodnom saobraaju, ali i u pomorskom saobraaju. Kao i kod tajnog praenja pjeice i prilikom tajnog praenja prevoznim sredstvima policija ima cilj da ostvari uvid u kretanje kriminalaca, skrovita predmeta krivinog djela, tajna sastajalita kriminalaca, te neke aspekte kriminalne strategije. Sama taktika praenja podrazumijeva dobro osposobljene policajce i dobro opremljena vozila. POGLAVLJE ESTO: KRIVINA PRIJAVA 1. Uvodne napomene Prema lanu 197. ZKP, svi javni organi obavezni su da prijave krivina djela koja se gone po slubenoj dunosti o kojima su obavjeteni ili o kojima su na neki drugi nain doli do saznanja. Pri tome, potrebno je prezentirati dokaze koji su im poznati i sauvati tragove krivinog djela, predmete na kojima je ili kojima je uinjeno krivino djelo.

26

Nadalje, prema lanu 198. ZKP, bilo koje lice ima pravo prijaviti krivino djelo koje se goni po slubenoj dunosti, a u sluajevima kada neprijavljivanje takvog krivinog djela predstavlja krivino djelo onda postoji dunost njegovog prijavljivanja. U istom lanu je predviena jedna, veoma znaajna, odredba prema kojoj su socijalni i zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai i ostala lica koja obavljaju sline poslove, a koja znaju ili otkriju da postoji osnovana sumnja da je dijete rtva krivinog djela, posebno u sluaju krivinog djela protiv seksualnog integriteta, duni da ovo odmah prijave. Krivina prijava se podnosi nadlenom javnom tuiocu u pisanom obliku, putem tehnikih komunikacionih sredstava ili usmeno. Meutim, ukoliko se ona podnese sudu, policiji ili nenadlenom javnom tuiocu, ovi organi su duni da je odmah proslijede nadlenom javnom tuiocu. Sasvim je opravdana ovakva zakonska odredba, s obzirom da graani nisu duni niti trebaju znati ovakve pojedinosti, odnosno, njima su i tuilac i sud i policija organi koji se bore protiv kriminala, pa im je logino da bilo kojem od njih prijave krivino djelo i uinioca. U ovoj knjizi govorimo o krivinoj prijavi koju policija podnosi nadlenom javnom tuiocu. Naime, prema lanu 200. ZKP policija je duna, im sazna da postoji sumnja da je uinjeno krivino djelo koje se goni po slubenoj dunosti, da podnoenjem krivine prijave ili na drugi nain, bez odlaganja a najkasnije dvadesetetiri sata od dobijanja informacije obavijesti javnog tuioca. S obzirom da je rije o veoma kratkom roku, logino je da nema mogunosti za detaljno istraivanje i prikupljanje dokaza o uinjenom djelu. Stoga je u istoj zakonskoj odredbi predvieno da se nakon prvog obavjetavanja nadlenog javnog tuioca, naknadno podnose novi izvjetaji i dodatne informacije. Logikim tumaenjem ove zakonske odredbe moe se zakljuiti da je prva obaveza policije obavjetenje o uinjenom djelu koje, ustvari, i nije u formi krivine prijave. Miljenja smo da je rije o usmenom obavjetenju, a da je krivinu prijavu mogue podnijeti nakon prikupljanja dokaza o uinjenom djelu i/ili njegovom uiniocu. 2. Policijska krivina prijava Prema odredbi lana 207. ZKP policija, na osnovu prikupljenih informacija, sainjava policijsku krivinu prijavu u kojoj iznosi otkrivene dokaze u postupku prikupljanja informacija. Ovu krivinu prijavu policija podnosi nadlenom javnom tuiocu, zajedno sa predmetima, skicama, fotografijama, dobijenim izvjetajima, zapisnicima o preduzetim mjerama i radnjama, slubenim biljekama, izjavama i drugim materijalima koji bi mogli da doprinesu efikasnom voenju postupka. Iz ove

27 odredbe proizilaze odreene obaveze policije, tj. potreba poduzimanja odreenih radnji i mjera u cilju efikasnog istraivanja krivinog djela za ije se uinjenje saznalo. S tim u vezi je i odredba lana 201. stav 1. ZKP prema kojoj je policija duna da, ukoliko postoji osnovana sumnja da je uinjeno krivino djelo koje se goni po slubenoj dunosti, poduzme sve to je potrebno kako bi pronala uinioca, sprijeila uinioca ili sauesnike da se sakriju ili pobjegnu, otkrije i sauva tragove i druge dokaze krivinog djela i predmete koji mogu da poslue kao dokaz i da prikupi sve informacije koje mogu da budu od koristi u krivinom postupku. Naravno, da bi policija mogla udovoljiti ovakvoj imperativnoj zakonskoj odredbi, moraju joj na raspolaganju stajati brojna ovlatenja. Naravno da je zakon predvidio ta ovlatenja, koja ustvari ine kriminalistiku operativnu djelatnost. Rije je o slijedeem katalogu radnji i mjera (lan 201. stav 2. ZKP): prikupljanje informacija od graana; privremena kontrola vozila, putnika i njihovog prtljaga; ograniavanje kretanja u odreenim oblastima u vremenu kada je to hitno potrebno; utvrivanje identiteta lica i predmeta; potraga radi pronalaenja lica ili predmeta za kojima je izdata potjernica; pretresanje odreenih zgrada i prostorija javnih organa i ispitivanje odreenih dokumenata koji im pripadaju; konfiskacija predmeta koji mogu da poslue kao dokaz u krivinom postupku i obezbjeenje pristupa oteenog ljekarskom pregledu. Krivina prijava je neformalni krivinoprocesni akt koji prua prva saznanja nadlenom javnom tuiocu o krivinom djelu i/ili njegovom uiniocu, a u pravilu je rezultat vlastite operativne djelatnosti policije. Sadraj te prijave s prilozima u pravilu je primaran injenini supstrat, injenini temelj za javnog tuioca. O nivou i kvalitetu operativne djelatnosti policije zavisi i sadraj njihove krivine prijave. Nerijetko efikasnost budueg krivinog postupka zavisi upravo od kvaliteta sadraja te prijave i njenih priloga. Prilikom izvoenja dokaza policija moe koristiti materijalne i personalne izvore informacija. Pod materijalnim informacijama u ovom radu podrazumijevaju se tragovi i predmeti u vezi s krivinim djelom, isprave (dokumenti) i tehnike snimke (registracije), a pod personalnim izvorima informacija lica s obzirom na njihov status u postupku. U osnovi razlikuju se prijave protiv nepoznatog uinioca (samo za uinjeno krivino djelo), i prijave protiv osumnjienog. U ovom drugom sluaju moe se raditi o situaciji kada je osumnjieni uhapen i situaciji kada je on identifikovan, ali nije uhapen. 2.1. Sadraj policijske krivine prijave Iako ZKP ne propisuje ta sve i u kojem obimu mora sadravati krivina prijava policije, nego samo istie obavezu navoenja dokaza, tj. predmeta, skica, fotografija, pribavljenih izvjetaja, zapisnika o preduzetim radnjama i mjerama,

28 slubenih biljeki, izjava i drugih materijala koji mogu biti korisni za voenje postupka, ukljuujui sve injenice i dokaze koji idu u korist osumnjienom, koji ne ine sadraj krivine prijave, u svakodnevnoj kriminalistikoj i procesnoj praksi iskristalisali su se elementi sadraja krivine prijave o kojima je rije. Prije navoenja elemenata sadraja izvjetaja ovlatenih slubenih lica treba istaknuti da njegov sadraj mora biti potpun, istinit, iscrpan, argumentovan i provjerljiv. Nadalje, vani su i cjelovitost sadraja izvjetaja i redoslijed unoenja podataka, koji bi trebao biti hronoloki. Podaci i dokazi moraju biti jasno i nedvosmisleno formulisani i mora biti vidljiv stepen njihove sigurnosti. Kompleksnost podataka sadranih u izvjetaju doprinosi brzini i ekonominosti postupka. Kvalitet sadraja policijske krivine prijave direktno zavisi od kvaliteta provedene kriminalistike obrade. Ona je usko vezana i uz koliinu i kvalitet dobivenih odgovora na zlatna pitanja kriminalistike nauke. to potpuniji odgovori na to vie pitanja obezbjeuju kvalitetan sadraj prijave. Svakako da u svakodnevnoj kriminalistikoj i krivinoprocesnoj praksi sadraj tih prijava odreuju okolnosti konkretnog krivinog dogaaja ili djela, i pravila kriminalistike nauke koja se moraju primijeniti u konkretnom sluaju. Iz pozitivnih odredaba ZKP proizilazi da sadraj krivine prijave policije mora biti takav da nadleni javni tuilac na osnovi nje moe donijeti odgovarajuu odluku. Mada u ZKP nije izriito navedeno, miljenja smo da to moe biti neka od slijedeih odluka: odbaaj krivine prijave, vraanje prijave na dopunu, donoenje naredbe o provoenju istrage ili podizanje optunice. To podrazumijeva da sadraj prijave policije mora obuhvatiti taan opis krivinopravnih injenica i ukazati na sve potrebne dokaze koji nadlenom javnom tuiocu slue pri donoenju jedne od navedenih odluka. Postupnost navoenja injenica u sadraju izvjetaja osim to omoguava efikasnu i operativnu upotrebu tih podataka, doprinosi i zakonitosti, brzini i ekonominosti postupka. Zbog navedenog i stil izraavanja mora biti jasan, taan, saet i istovremeno dovoljno precizan da se moe stei potpuna predodba o onome to se prijavom hoe iskazati. S obzirom da je krivina prijava oblik izraajnog sredstva i svojevrstan nain fiksiranja i prezentiranja krivinopravno relevantnih injenica, shvaenih u najirem smislu rijei, prijava policije u odnosu na krivine prijave drugih javnih organa mora biti na viem nivou u smislu potpunosti, iscrpnosti i argumentovanosti podataka i dokaza. Sadraj krivine prijave varirat e od sluaja do sluaja. Vidimo da je prijava policije pismeni akt nadlenom javnom tuiocu o odreenom krivinom djelu i/ili uiniocu tog djela. Ona je vremenski najblia uinjenom krivinom djelu, zbog ega su njena namjena i znaaj veliki. Ba iz njenog znaaja proizilazi i njen sadraj, elementi koje treba sadravati. U svakodnevnoj praksi policije u izvjesnom smislu iskristalisali su se sadraj i forma (koja je neobavezna), te vrste navedenih prijava.

29 U smislu prethodne elaboracije policijska krivina prijava trebala bi naroito sadravati slijedee podatke, ako eli biti svojevrsni repetitorij za nadlenog javnog tuioca: 1. ko je i kada saoptio policiji krivini dogaaj, osim ako bi otkrivanje izvora informacija ilo na tetu interesa nekog fizikog ili pravnog lica. 2. da li je neposredno nakon saznanja za krivini dogaaj dolo do izlaska na mjesto dogaaja, kada i ko je izaao na mjesto dogaaja. 3. koje su mjere i radnje preduzete na mjestu dogaaja i po kome, a naroito: (a) da li su dobivena obavijetenja od graana, s naznakom linih podataka graana koji su dali obavjetenja, da li su i koji graani odbili dati obavjetenja o vanim injenicama i zato, da li je neko lice zadrano do dolaska javnog tuioca ili upueno njemu i koje, itd., (b) da li je izvrena privremena konfiskacija predmeta, po kome, kada i kojih, broj izdate potvrde, s obrazloenjem u emu se sastojala opasnost od odlaganja itd., (c) da li je izvreno pretresanje stana i drugih prostorija ili lica i kojih, s navoenjem razloga za hitno provoenje pretresanja i kakvi su rezultati postignuti, (d) da li je izvren uviaj, kada i ko ga je izvrio, da li je u okviru uviaja izvreno vjetaenje (tzv. vjetaenje u uem smislu) i ko je izvrio vjetaenje, (e) da li su na mjestu dogaaja preduzete druge mjere i radnje i koje, po kome, s kojom svrhom i s kakvim rezultatom. 4. koje su mjere i radnje, po kome, kada i s kojim rezultatom preduzete izvan mjesta krivinog dogaaja. 5. na osnovu kojih injenica (dokaznih informacija i dokaza) se izvodi zakljuak da postoji sumnja da je uinjeno krivino djelo, odnosno da je neko lice uinilac krivinog djela. 6. injenini opis i zakonski naziv (zakonska kvalifikacija) krivinog djela, a posebno (a) da li je sporan obim kriminalne djelatnosti prijavljenog lica u smislu postojanja vjerovatnoe da je prijavljeno lice uinilo i druga krivina djela ili da je imalo sauesnike i sl. 7. ta je sporno u pogledu vjerodostojnosti dokaza u vezi s njihovim izvorima saznanja (izvori materijalne i personalne prirode). 8. raspoloivi lini podaci za lice za koje postoji sumnja da je uinilac krivinog djela koje se prijavljuje uz navoenje razloga na kojima se ta sumnja zasniva, da li je prijavljeno lice uhapeno. 9. prilozi uz prijavu, itd. Najzad, posebno istiemo vanost podataka o dokazima. Njih treba u krivinoj prijavi navesti ili hronoloki po vremenu nastanka ili s obzirom na njihovu teinu (dokaznu snagu). To je stvar ocjene u svakom konkretnom sluaju. Obino e biti rije o zapisnicima kao to je zapisnik o uviaju s prilozima (fotodokumentacija, skice i dr.), zapisnici o drugim preduzetim radnjama, potvrde o privremeno

30 konfiskovanim predmetima, raznim ispravama i dokumentima itd. Nadalje to su razne slubene biljeke, medicinska dokumentacija, nalazi i miljenja o stepenu alkoholisanosti uesnika, izvjetaji policajaca o ranijim intervencijama, ispisi telefonskih poziva, dokumentacija o identifikaciji uinioca ili rtve, biljeke o provedenim poligrafskim ispitivanjima, biljeke o pretragama terena itd. U skladu sa potrebom profesionalne saradnje izmeu policije, javnog tuioca i sudije u uvodnom dijelu prijave ili na kraju, odnosno u popratnom dopisu treba navesti radnje i mjere koje su u toku ili one koje e uslijediti, te o nastavku kriminalistike obrade radi utvrivanja dodatnih okolnosti vezanih uz isto ili druga krivina djela. 2.2. Obaveza dostavljanja policijske krivine prijave Kada je policija duna podnijeti krivinu prijavu? Bez obzira na odredbu lana 200. stav 2. ZKP, prema kojoj je policija duna u roku od 24 sata, podnoenjem krivine prijave ili na drugi nain, obavijestiti javnog tuioca o uinjenom krivinom djelu koje se goni po slubenoj dunosti, smatramo da to nije zakonski rok za podnoenje policijske krivine prijave. Taj rok, ipak, nije preciziran, pogotovo ako uzmemo u obzir, ve pomenutu, odredbu lana 207. stav 2. ZKP koja se odnosi na priloge uz krivinu prijavu. Prema tome, miljenja smo da je policijska krivina prijava za krivina djela pravovremeno podnesena sve dok ne nastupi zastara krivinog gonjenja. U skladu sa pozitivnim odredbama ZKP policija sama cijeni i odreuju trenutak podnoenja prijave po vlastitoj inicijativi. Taj trenutak u praksi zavisi od brojnih faktora, posebno okolnosti krivinog dogaaja ili djela i niza faktikih pitanja. Nekada policija odugovlai s trenutkom podnoenja prijave po slubenoj dunosti kako bi ista bila to potpunija i potkrijepljena s dovoljnim brojem potrebnih dokaza. Izgleda da se ne vodi dovoljno rauna o mogunosti nadopune krivine prijave. U stvari zbog sloenosti ivotnih situacija koje se nazivaju krivina djela u svakodnevnoj krminalistikoj praksi bit e rijetki sluajevi kada prijavu nee trebati dopuniti novim saznanjima, posebno ako su u trenutku njenog podnoenja postojale odreene dileme. Vidimo da to se tie roka i trenutka podnoenja policijske krivine prijave po vlastitoj inicijativi ne postoje zakonski rokovi ni ogranienja, pa je ta procjena preputena iskljuivo policiji. Pri tome poticajna uloga nadlenog tuioca moe biti velika. S obzirom da opte naelo legaliteta krivinog gonjenja vai i za policiju, kao i druga procesna naela, trenutak podnoenja prijave o kojoj je rije mora biti vremenski to blii uinjenom krivinom djelu, odnosno asu saznanja za njega, jer su time vei izgledi za uspjeno provoenje krivinog postupka. S druge strane kvalitet prijave, pod pretpostavkom adekvatnog postupanja policije, bit e u pravilu

31 bolji to je krai vremenski razmak od saznanja za krivino djelo do vremena reakcije policije. Iz do sada navedenog proizilazi da je policija duna javnom tuiocu dostaviti krivinu prijavu po vlastitoj inicijativi kada u toku kriminalistike obrade na osnovi prikupljenih podataka i dokaza doe do uvjerenja, na nivou osnovane sumnje da je uinjeno krivino djelo i/ili da je odreeno lice uinilac tog djela. Prijava je rezultat ocjene podataka i dokaza, to znai da znaajnu ulogu igra subjektivni momenat u smislu ocjene da li postoji osnovana sumnja. Ponovo se upozorava da ta ocjena u praksi varira od sluaja do sluaja zavisno o vrsti krivinog djela, nainu, sredstvu i mjestu uinjenja itd. 2.3. Podaci o podnosiocu krivine prijave Razmatrajui odredbe ZKP kao iskljuivo mjerodavne za sadraj policijske krivine prijave, kao i pravila kriminalistike nauke proizilazi da bi ta prijava trebala u osnovi sadravati slijedee elemente: (1) podatke o policijskom organu koji podnosi prijavu i (2) podatke o krivinom djelu i uiniocu koji se prijavljuje. Po prirodi krivine prijave koju policija podnosi po slubenoj dunosti, treba biti vidljivo ko je podnosilac u smislu naziva organizacione jedinice, adrese, broj pod kojim se predmet vodi u upisniku krivinih djela, datum i mjesto sastavljanja prijave, podaci o ovlatenom slubenom licu koje je sainilo prijavu i rukovodiocu te organizacione jedinice. Nadalje, treba biti vidljivo kome se prijava dostavlja. Ukoliko je ranije ve neto raeno u vezi s prijavljenim djelom i/ili licem treba u prijavi naznaiti vrstu, broj i datum ranijih podnesaka kako bi ih se objedinilo. 2.4. Podaci u krivinom djelu i uiniocu Prije svega to je injenino-pravni opis krivinog djela naroito u smislu mjesta, vremena, naina i sredstva uinjenja, te zakonskog naziva krivinog djela (zakonska kvalifikacija). Zakonska kvalifikacija djela je vana zbog stvarne nadlenosti javnog tuilatva i suda. Rije je o detaljnom opisu objektivno-subjektivnih elemenata krivinog djela. Izraz detaljan injenini opis treba shvatiti da to znai bitan injenini opis kriviog djela, dakle, bez ikakvog injeninog balasta u smislu krivinopravno irelevantnih injenica. To znai, kako je navedeno, da treba dati to vie odgovora na zlatna pitanja kriminalistike. Rije je o potpunoj kriminogenezi i viktimogenezi i kvalifikaciji krivinog djela. Iz opisa krivinog djela treba biti vidljivo da li je rije o pokuanom ili dovrenom krivinom djelu.

32 2.4.1. Mjesto uinjenja krivinog djela Prema odredbi lana 33. stav 1. Privremenog krivinog zakona Kosova (u daljem tekstu: KZ) krivino djelo je uinjeno na mjestu gdje je uinilac djelovao ili je trebalo da djeluje, kao i u mjestu na kojem je nastupila posljedica. U stavu. 2. citiranog lana propisano je da je djelo pokuano na mjestu na kojem je uinilac radio, kao i na mjestu na kojem je uinilac planirao da nastupi posljedica. Mjesta pripremanja, pokuaja ili uinjenja krivinog djela su najvaniji izvor relevantnih injenica materijalne prirode. Treba razlikovati mjesto uinjenja u uem i irem smislu. U uem smislu to je mjesto na kojem je pokuano ili uinjeno krivino djelo. U irem smislu to su sva mjesta koja su u vezi s uinjenim krivinim djelom na kojima se mogu nai relevantni izvori informacija materijalne ili personalne prirode korisni za razjanjavanje sluaja, kao i druge vane okolnosti za buduu krivinu stvar. To su npr. mjesta na kojima je krivino djelo pripremano, gdje su skriveni predmeti u vezi s krivinim djelom, gdje su sredstva uinjenja isprobavana, mjesta na kojima je zakopano mrtvo tijelo, put dolaska i odlaska uinioca (itinerar) itd. Mjesta o kojima je rije moraju biti tano locirana u geografskom smislu, jer o njima zavisi mjesna nadlenost javnog tuilatva i suda (prostorno odreivanje vaenja krivinog zakona). Ukoliko se mjesto dogaaja nalazi u naseljenom mjestu treba navesti ulicu, trg i sl., broj kue, sprat i drugu lokaciju i podatke kojima se ue locira mjesto uinjenja krivinog djela. Treba navesti i uslove (situaciju) mjesta krivinog djela u onim sluajevima kada je to relevantno za kvalifikaciju djela, spoznaju okolnosti koje su prethodile djelu i dr. Kod nekih krivinih djela npr. saobraajnih delikata i tzv. krvnih delikata u uem smislu nekada treba navesti i topografiju mjesta djela. Tako se kod pokuaja ubistva na osnovu topografije mjesta uinjenja moe izvesti zakljuak o postojanju namjere ubistva tempore delicti (animus nocendi). Nadalje da li je djelo uinjeno na podmukao ili prikriven nain itd. Treba imati u vidu da uslovi mjesta krivinog djela u topografskom smislu utiu na kvalifikaciju krivinog djela i primjenu olakavajuih i oteavajuih okolnosti. U praksi se javljaju tekoe kod utvrivanja mjesta krivinog djela kod ekolokih incidenata, nezgoda u plovidbi i nezgoda aviona. 2.4.2. Vrijeme uinjenja krivinog djela Prema odredbi lana 32. KZ krivino djelo je uinjeno u vrijeme kad je uinilac djelovao ili je trebao da djeluje, bez obzira kad je nastupila posljedica. To vrijeme u krivinoj prijavi treba to tanije odrediti u smislu godine, mjeseca, dana u sedmici, sata i eventualno minute, ako je to utvreno. Ovo vrijeme je vano radi primjene zakona koji je vaio u vrijeme uinjenja djela (blai ili stroi zakon), provjere

33 alibija, utvrivanja ivotne dobi uinioca ili rtve, za utvrivanje uraunljivosti, stvarne zablude i sl. Iz do sada navedenog proizilazi da podaci o krivinom djelu u policijskoj krivinoj prijavi trebaju biti takvi da se iz njih moe izvesti zakljuak da je prijavljeno krivino djelo stvarno uinjeno. Ukoliko se radi o vie krivinih djela treba navesti njihov broj i zakonsku kvalifikaciju uz detaljno navoenje navedenih podatka za svako pojedino krivino djelo u pravilu redoslijedom kako su krivina djela uinjena ili s obzirom na njihovu teinu, od teih ka lakima. Posebno treba opisati pojavne oblike djela (morfoloko-fenomenoloki aspekt). Osim to iz prijave treba biti vidljivo da li je djelo dovreno ili je ostalo u pokuaju, treba navesti da li se radi o realnom ili idealnom sticaju i sl. Situaciju posebno komplikuju granini sluajevi s nunom odbranom ili krajnjom nudom. Ako je u uinjenju krivinog djela uestvovalo vie lica koja se prijavljuju treba detaljno opisati nain uestvovanja u uinjenju djela. Drugim rijeima, treba opisati oblik sauesnitva u konkretnom sluaju (zajedniko uinjenje /saizvrilatvo/, podstrekavanje, pomaganje, zloinako udruivanje), dakle nain ulaska u kanjivu zonu. 2.4.3. Nain uinjenja krivinog djela Nain uinjenja krivinog djela je, ustvari, tehniki modus operandi. Prema odredbi lana 31. stav 1. KZ krivino djelo se moe uiniti injenjem i neinjenjem. Nain uinjenja treba detaljno opisati, jer uz ostalo ukazuje i na karakteristike uinioca, njegovu kriminalnu volju. Posebno su vani ti podaci kombinovani s utvrenim ili pretpostavljenim sredstvom uinjenja koje je koriteno u konkretnom sluaju za uinjenje krivinog djela, s naznakom i opisom objekta napada i opisom posljedica koje su nastupile. Na taj nain mogu se izvesti zakljuci o obliku krivnje (namjera ili nehat). Osim detaljnog opisa sredstva uinjenja, posebno u smislu njegove funkcionalnosti treba opisati i njegovo stanje u smislu ispravnosti i ubojitosti i sl. Ovo je posebno vano kada je rije o vatrenom i hladnom oruju. Ukoliko su utvrene vjetine (sposobnosti) uinioca u upotrebi sredstva uinjenja, njegovi obiaji i navike u odnosu na upotrebu sredstva uinjenja, treba ih navesti i opisati jer mogu ukazati na profesionalizam, zanimanje, motiv i sl. uinioca. Ponaanje uinioca treba opisati prema stadijima uinjenja krivinog djela: stadij prije uinjenja (ante delictum), stadij samog uinjenja (tempore delicti) i stadij nakon uinjenja (post delictum). Kada je rije o tzv. preddeliktnoj situaciji (stadij prije uinjenja krivinog djela) treba opisati okolnosti koje su prethodile ili su bile povezane s tom situacijom. Posebno su interesantni podaci o pripremi ili najavi uinjenja krivinog djela (pripremne radnje). Osim opisivanja samog naina uinjenja, treba opisati i radnje koje je preduzeo uinilac nakon uinjenja krivinog

34 djela ili ih nije preduzeo (npr. unitavanje tragova, nepruanje pomoi rtvi i sl.). Obino e biti rije o preduzimanju radnji u cilju otklanjanja sumnje od sebe uklanjanjem tragova i predmeta u vezi s krivinim djelom, stvaranjem lanog alibija, instruisanjem lanih svjedoka i sl. Sve navedene injenice povezane s deliktnom situacijom na mjestu krivinog dogaaja ili djela ukazuju na niz elemenata krivinog djela i zloinaku volju uinioca, njegovu upornost, posebno kada je nastavio s djelovanjem usprkos okolnostima koje su onemoguavale ili oteavale uinjenje krivinog djela. U sluaju bjekstva treba detaljno opisati nain bjekstva i izbjegavanja od otkrivanja. 2.4.4. Podaci o prijavljenom licu U ovom dijelu prijave treba navesti blie line podatke prijavljenog ili prijavljenih lica. Ti podaci bili bi: ime i prezime, nadimak i druga imena, ime i prezime roditelja, djevojako porodino ime majke, gdje je lice roeno, gdje stanuje, dan, mjesec i godina roenja, narodnost i dravljanstvo, zanimanje, porodine prilike, pismenost (kolska sprema), da li je i kada sluilo vojni rok, eventualni in, vodi li se i u kojoj vojnoj evidenciji, kod kojeg organa, da li je odlikovano, imovinsko stanje, je li, kada i zato osuivano, je li kada i gdje izreenu kaznu izdralo, vodi li se u asu podnoenja izvjetaja protiv njega nekakav postupak, koji i pred kojim organom i zato, ako je maloljetnik ko je zakonski zastupnik i sl. Rije je o svojevrsnoj socijalnoj anamnezi uinioca. Treba navesti i podatke koji su mogli uticati na uinjenje krivinog djela ili odabir kriminalne karijere, a koji su vani za krivini postupak, npr. da li je rije o povratniku i o kakvom povratu je rije: optem, istorodnom, istovrsnom, viestrukom. Ovo je posebno vano kod tzv. serijskih krivinih djela i serijskih uinilaca. S obzirom da je policijska krivina prijava slubeno obavjetenje nadlenom javnom tuilatvu treba navesti i podatke (momente) iz ivota prijavljenog lica i osobine (obiljeja) njegove linosti, ako su poznate policiji u trenutku podnoenja prijave. Tu uz ostalo spadaju i podaci o naravi uinioca. Pod pojmom narav treba podrazumijevati emocionalno aktivne reakcije i ponaanje pojedinaca. To je sinonim za temperament, a esto i karakter, s tim to se pojam narav odnosi na uroene osobine, sklonosti i raspoloenja. S obzirom na genezu i dinamiku odreenih krivinih djela, npr. ubistava, potrebno je utvrditi i u posebnoj slubenoj zabiljeci, koja se prilae uz izvjetaj, navesti koji su to uzroci u konkretnom sluaju naruili osjeajnu ravnoteu prijavljenog lica te uzrokovali negativne emocije i jake strasti koje su rezultirale uinjenjem krivinog djela. Rije je o laikoj ocjeni policije. Ima pojedinaca koji zbog posebne strukture njihovog temperamenta lake dolaze u stanja osjeajnih poremeaja i lake nego drugi upadaju u emotivna i strastvena stanja. U takvih je pojedinaca prag za uinjenje krivinih djela nii nego kod drugih ljudi. U taj dio prijave spadaju i

35 podaci o tzv. skrivenoj prolosti uinioca kao to su podaci iz kaznene evidencije, kao i ostali podaci iz ivota prijavljenog lica, ako su relevantni za ocjenu njegove linosti, kao i osobine koje su mogle uticati na uinjenje krivinog djela ili odabir kriminalne karijere, a koje su zanimljive za krivini postupak. Ako se prijavljuje vie lica treba za svako navesti nain ulaska u kanjivu zonu (participacija u djelu) i naprijed navedene podatke. Policija je duna prilikom prikupljanja izvjetaja odnosno davanja podataka postupati obazrivo, vodei rauna da se ne nakodi asti i ugledu lica na koje se ovi podaci odnose. To e posebno biti sluaj kod prikupljanja podataka o prijavljenom licu, ali i rtvi npr. kod seksualnih delikata. Reeno treba gledati i kroz prizmu odredbe lan 347. KZ - odavanje slubene tajne. 2.4.5. Podaci o preduzetim mjerama i radnjama U tom dijelu krivine prijave treba navesti mjere i radnje koje su preduzete i to hronolokim redom. Rije je o svojevrsnom hodogramu provedene kriminalistike obrade. Prije svega tu spadaju preduzete mjere operativnog deurstva po zaprimanju dojave, ako je djelo dojavljeno tom deurstvu, a te mjere su relevantne za sadraj izvjetaja. Slijede mjere prve intervencije, uglavnom policije. To su mjere i radnje koje je policija preduzela po prijemu dojave ili prijave o uinjenom krivinom djelu, primarno putem uniformisane policije i njenom djelovanju nakon toga. Primarno je rije o djelovanju pozorne i patrolne slube, ali i radnika drugih policijskih organa. Tu spada i upotreba slubenih pasa. Slijede podaci o mjerama i radnjama tzv. prvog zahvata, tj. o primjeni svih raspoloivih i potrebnih mjera (lan 201. stav 2. ZKP), odnosno raspoloivih kriminalistikih taktiko-tehnikih i metodikih sredstava, metoda i postupaka u cilju brzog i sveobuhvatnog prikupljanja i koritenja raspoloivog fonda informacija iz personalnih i materijalnih izvora. Mjere prvog zahvata u pravilu provode ovlatena slubena lica policijskih organa, uglavnom kriminalistike policije. Moe se raditi o neformalnim i formalnim mjerama i radnjama. Mjere i radnje preduzete u okviru prvog zahvata stvaraju pretpostavke za neodlono razjanjavanje ukupnog obima krivinog djela i bitan su temelj za otkrivanje uinioca i/ili obezbjeeje njegove dostupnosti. Rije je o hitnom preduzimanju sistema kriminalistikih taktiko-tehnikih i metodikih organizacijskih i provedbenih mjera i radnji unutar kriminalistike procedure. Najee je rije o provoenju uviaja, pretresanja i privremenoj konfiskaciji predmeta. Na osnovu prikupljenih obavjetenja vri se analiza (ocjena) krivinog djela putem misaone rekonstrukcije (a po potrebi i realne) i nastoje se dobiti nova ili potrebna saznanja o krivinom djelu.

36 U vezi s navedenim iz prijave treba biti vidljivo: ko je, kada i kako dojavio (prijavio) krivino djelo, ko je dojavu i kada zaprimio, kada su policajci, i koji, izali na teren radi vrenja provjere o tanosti navoda dojave, kada su zapoeli s obezbjeenjem mjesta krivinog dogaaja ili djela, kako su ga proveli, koje su mjere i radnje preduzete u smislu provizornog obezbjeenja tog mjesta, da li je dolo do eventualne izmjene traseolokog stanja, uslijed ega i u emu se ona manifestovala, prikupljena obavjetenja od graana, posebno svjedoka oevidaca, da li je neko odbio dati obavjetenja i zato, a pretpostavlja se da moe dati relevantne podatke za budui krivini postupak, da li su privremeno oduzeti neki predmeti i koji, ko ih je oduzeo i broj potvrde o oduzimanju predmeta, kako su predmeti upakovani i gdje se nalaze s navoenjem razloga o potrebi hitne privremene konfiskacije predmeta i po kojem pravnom osnovu (npr. lan 201. stav 2. ZKP), da li je izvreno pretresanje i koje, po kojem pravnom osnovu i rezultat, uviaj i rezultat uviaja, itd. Isto tako treba navesti da li su lica zateena na mjestu uinjenja krivinog djela upuena javnom tuiocu ili zadrana do njegovog dolaska, te da li je dolo do primjene odredaba lana 205. ZKP u smislu fotografisanja, uzimanja otisaka prstiju, uzimanje uzoraka kose, pljuvake, urina, brisa iz nosa i povrine koe, uzoraka noktiju i materijala ispod noktiju lica za koje postoji osnovana sumnja da je uinilo krivino djelo. Kada je radi efikasnosti postupka potrebno utvrivanje identiteta osumnjienog, po odobrenju javnog tuioca moe se javno objaviti njegova fotografija. Ukoliko su na mjestu uinjenja krivinog djela poduzete i druge mjere i radnje treba ih navesti, kao i ko ih je poduzeo, zato i s kojim rezultatom. U krivinu prijavu se ne unose sadraji (rezultat) poduzetih mjera i radnji, ve se registrovani rezultati tih mjera i radnji prilau uz izvjetaj kao prilog. 2.4.6. Podaci o dokazima Zakon o krivinom postupku (lan 207. stav 1.) propisuje da se policijska krivina prijava temelji na prikupljenim informacijama i dokazima. Rije je o obezbjeenim i izvedenim dokazima u spoznajnom (kriminalistikom) i procesnom smislu. Radi njihove preglednosti potrebno ih je locirati na jednom mjestu. Najbolje na kraju krivine prijave i po mogunosti po njihovoj dokaznoj snazi. To su dokazi iz kojih se izvode zakljuci o postojanju osnovane sumnje, o postojanju krivinog djela i nekog lica kao uinioca. Pri tome, rije je kako o dokazima koji terete, tako i o onima koji idu u korist prijavljenog lica. Oni se kasnije obino nazivaju dokazi optube i odbrane. Svakako da se mora raditi o dozvoljenim nainima prikupljanja dokaza. U ovom radu pod dokazima podrazumijevaju se faktiki podaci (dokazne injenice) koji su sadrani u zakonom predvienim izvorima dokaza ili nosiocima dokaza (materijalnim i personalnim) na osnovu kojih u postupku propisanom

37 pozitivnim propisima nadleni organ utvruje postojanje ili nepostojanje krivinog djela, krivnju odreenog lica i druge relevantne okolnosti za donoenje odluke. U irem smislu (kriminalistikom) dokaz se moe definisati kao utvrena injenica koja slui za utvrivanje drugih injenica. U vezi s dokazima u uskoj vezi su i dokazna osnova koja znai sadraj izvedenog dokaza i dokazna snaga u smislu podobnosti nekog dokaza da stvori uvjerenje o istinitosti injenice koja se njime dokazuje. Iz izloenog proizilazi da policija u postupku dokazivanja, kao zakonom regulisanu neformalnu i formalnu djelatnost pronalaze, prikupljaju, obezbjeuju, provjeravaju, izvode i ocjenjuju dokaze. Sistemski operativni sklop dokazivanja ine: otkrivanje, izvoenje, provjeravanje i ocjena dokaza. Iz navedenog proizilazi da je dokazivanje poseban oblik spoznaje objektivne stvarnosti koju karakteriu dvije specifinosti: (1) dokazivanjem se utvruju injenice koje su se dogodile u prolosti i (2) utvrivanje tih injenica ostvaruje se na neformalan nain ili u procesno propisanoj formi. Neformalne dokaze u kriminalistikoj nauci nazivamo dokazima u spoznajnom smislu. Kada je rije o dokazivanju u strogo formalnom smislu treba imati u vidu da su subjekti dokazivanja precizno odreeni normama ZKP. Meu njih spada i policija. Meutim, da bi relevantne injenice i okolnosti iz stvarnosti postale dokazom moraju biti spoznate (otkrivene) i fiksirane taksativno navedenim procesnim radnjama i u tano propisanoj procesnoj formi. U vezi s navedenim postavlja se i pitanje: ta je predmet dokazivanja policije. Predmet dokazivanja u osnovi odreuju norme materijalnog krivinog prava. To su posebni elementi pojedinih krivinih djela, oteavajue i olakavajue okolnosti, krivnja uinioca i dr. S tog naslova za potrebe ovog rada injenice koje su predmet dokazivanja u postupku (neformalnom i formalnom) moemo sistematizovati na slijedei nain: (1) injenice koje su zakonsko obiljeje krivinog djela, (2) injenice koje se odnose na identifikaciju uinioca krivinog djela i njegovu krivinu odgovornost, (3) injenice koje se odnose na oteavajue i olakavajue okolnosti i (4) ostale injenice vane za donoenje odluke nadlenog organa u postupku. S tog naslova sve injenice koje su predmet dokazivanja u postupku moemo podijeliti na: a) injenice koje imaju krivinopravnu vrijednost (sve faktike okolnosti) i b) injenice koje nemaju krivinopravni znaaj, ali su doprinijele uinjenju krivinog djela. 2.4.7. Podaci o objektu napada, teti i oteenom Objekt napada je kriminalistiki pojam. U krivinom pravu govori se o objektu radnje. Kada je oteeni fiziko lice treba navesti line podatke, adresu prebivalita ili boravita, zanimanje i sl. esto e podaci o oteenom imati karakter viktimogeneze, tj. iz njih mora biti vidljivo kakva je bila uloga oteenog u kriminogenezi npr. participirajua, provocirajua, pasivna i sl. Nadalje treba navesti

38 da li oteeni stavlja prijedlog za imovinsko pravni zahtjev i koji (lan 107. i 108. ZKP) i koje dokaze s tim u vezi podnosi. Kada je rije o pravnom licu treba navesti njegov naziv, podatke o djelatnosti kojima se bavi, organu kod kojeg je i od kada registrovan, tanu adresu, brojeve telefona, telefaksa, e-mail i sl. odgovornog lica itd. Kada je rije o teti treba navesti vrstu i visinu tete (makar priblino), popis i detaljan opis tete, kao to su otueni ili oteeni predmeti, tjelesne povrede, smrtni ishod i sl. Zatim, da li su imovina i lica bili osigurani kod koga, od kada, na koji iznos, ko je korisnik osiguranja itd. Visinu tete treba uvijek izraziti u novanim iznosima jer je ona kod nekih krivinih djela kvalifikatorna ili privilegovana okolnost. Drugi vaan razlog preciznog navoenja lei u tome to e nekada trebati od osuenog oduzeti protivpravnu imovinsku korist i pravovremeno onemoguiti izbjegavanje te mjere. U ove podatke spadaju i drugi trokovi kao to su isplate osiguranja, trokovi lijeenja, invaliditet, posmrtnina i sl. Vidimo da se u ovaj dio krivine prijave unose podaci o teti u totalu, u emu se ona sastoji s navoenjem specifikacija. 3. Prilozi uz krivinu prijavu Zakonodavac (lan 207. stav 2. ZKP) kao priloge uz krivinu prijavu navodi: predmete, skice, fotografije, pribavljene izvjetaje, zapisnike o preduzetim mjerama i radnjama, slubene biljeke, izjave i druge materijale koji bi mogli doprinijeti efikasnom voenju postupka. Vidimo da je zakonodavac u obliku generalne klauzule ostavio prostor ovlatenim slubenim licima i za dostavljanje drugih priloga. To npr. mogu biti poligrami, ako je vreno poligrafsko ispitivanje. Pod prilozima treba podrazumijevati cjelokupan materijal, kojeg zakonodavac samo djelimino nominira, koji moe posluiti za razjanjavanje stvari i optuenje, ali i ekskulpiranje osumnjienog lica. Navedeni prilozi omoguavaju nadlenom javnom tuiocu donoenje objektivne odluke u pravcu krivinog gonjenja. Dostavljanje priloga je za policiju obavezno. Vidimo da prijava ne sadri dokaze, nego priloge koji imaju, odnosno mogu imati status dokaza. U njemu se rezimira rezultat kriminalistike obrade. Kako je istaknuto prikazivanje toka krivinog djela treba biti istinito, jasno, iscrpno i bez ikakvog pretjerivanja ili navijanja. S obzirom na limitirane okvire izvjetaja u njemu se navode samo bitne relevantne injenice, dok manje bitne treba izostaviti ili priloiti. Kako je ranije navedeno vlastite konstatacije i opaanja policije koja mogu biti vrlo korisna za javnog tuioca treba odvojeno registrovati i takvima ih oznaiti i priloiti uz izvjetaj. Meutim, te tvrdnje i navodi policije moraju se zasnivati na obrazloenim injeninim podacima i biti uvjerljivi. Jasnoa sadraja prijave, uz ostalo, postie se njenim logikim ralanjivanjem. Ono se treba

39 zasnivati na prirodnom toku i razvoju krivinog djela, te na cjelokupnom toku kriminalistike obrade. Najzad, u skladu sa odredbom lana 207. stav 3. ZKP, ako je policija preduzela mjere i radnje a prikupljene informacije ne pruaju osnov za podnoenje policijske krivine prijave i ne postoji osnovana sumnja da je uinjeno krivino djelo, policija ipak alje poseban izvjetaj o tome javnom tuiocu. 4. Dopuna krivine prijave Kako je ranije navedeno, ako policija sazna za nove injenice, dokaze ili tragove krivinog djela duna je da neprekidno prikuplja potrebne informacije i da odmah dostavi javnom tuiocu izvjetaj u vezi s tim kao dopunu prethodne policijske krivine prijave (lan 207. stav 3. ZKP). Svakako da ove naknadne spoznaje moraju biti krivinopravno relevantne. U protivnom se radi o injeninom balastu. Ti novi podaci mogu se odnositi na naknadno otkrivena krivina djela ve prijavljeno lice ili lica, nove injenice dokaznog karaktera posebno u smislu vrste i obima posljedica ve prijavljenog krivinog djela, otkrivene nove uesnike i sl., o emu je bilo rijei. Zakon nije propisao oblik dopune policijske krivine prijave, ve je to pitanje prepustio praksi. Zato kada je rije o izvjetaju kao dopuni ranije krivine prijave u sadrajnom smislu vai sve ono to je reeno za krivinu prijavu. Dopuna krivine prijave za policiju je obavezna u sluajevima kada se ranije podnesena prijava odnosni samo na krivino djelo, a uinioc je naknadno otkriven. Poseban izvjetaj kao dopuna krivine prijave podnosi se i onda, ako uinioc nije trenutno dostupan ali je otkriven, odnosno poznat. Dopuna krivine prijave obavezna je i u sluaju kada su naknadno otkriveni novi uesnici u krivinom djelu koji u asu podnoenja izvjetaja nisu bili poznati, dakle, novi sauesnici ili kada su otkrivena nova krivina djela ili nove injenice relevantne za krivini postupak u vezi vrste i obima posljedica ve prijavljenog krivinog djela. Iz funkcije organa ija ovlatena slubena lica uestvuju u predkrivinom i krivinom postupku kako je ona data u odredbama ZKP proizilazi da su oni duni samoinicijativno nastaviti prikupljanje potrebnih podataka i dokaza koji doprinose boljem razjanjavanju krivine stvari, a koji nisu poznati javnom tuilatvu, dakle, koji nisu bili navedeni u podnesenoj krivinoj prijavi i njenim prilozima. To je npr. sluaj kada je sporan obim kriminalne djelatnosti prijavljenog lica jer npr. postoji vjerovatnost da je prijavljeno lice uinilo i druga krivina djela, ili da je imalo sauesnike i sl. To mogu biti i podaci o licima koja mogu dati relevantne podatke za postupak, a ranije se za njih nije znalo itd. U vezi s navedenim postupanjem zakonodavac je postavio jedan uslov u lanu 207. stav 3. ZKP. Naime, naknadna saznanja o injenicama, dokazima i tragovima

40 krivinog djela moraju biti nova. Sve to je novo spoznato dostavlja se javnom tuilatvu u vidu izvjetaja. S druge strane policija ne moe bez inicijative i zahtjeva javnog tuioca nita preduzimati u vezi kriminalne koliine koju je prijavila, jer bi se tada, uslovno reeno, radilo o nekom obliku paralelne istrage, to ZKP nema u vidu. Bavljenje policije predmetom za koji se ve provodi krivini postupak bilo bi tetno za krivini postupak, jer bi se paralelno za isto krivino djelo vodila dva postupka. Osim toga to bi nepotrebno optereivalo te organe i bilo protivno naelu ekonominosti postupka. Drugim rijeima, policija je duna tragati za novim injenicama, a ne nastaviti s daljnjim traganjem u odnosu na prijavljeni injenini supstrat (sluaj). To znai da nema nastavljanja kriminalistike obrade u istoj krivinoj stvari. Rije bi bila o paralelnoj neformalnoj istrazi, kako je navedeno. Radilo bi se, naravno, i o svojevrsnoj diskriminaciji naela ne bis in idem (lan 4. stav 1. ZKP). Dakle, ako policija sazna za nove injenice, ali ne u okviru traganja po prijavljenoj krivinoj stvari, nego u okviru svojih redovnih aktivnosti duna je preduzeti potrebne mjere i o tome u obliku izvjetaja obavijestiti nadleno javno tuilatvo. Osnovni kriterij za saznavanje novih injenica unutar redovne djelatnosti tih organa je taj, da se radi o odlunim injenicama koje mogu uticati na kriminalnu koliinu i krivinopravnu odgovornost prijavljenog lica. Iz izvjetaja mora biti vidljivo da su te nove injenice i dokazi otkriveni nakon podnoenja krivine prijave. To su najee sluajevi naknadnog otkrivanja uesnika u djelu, oteavajuih ili olakavajuih okolnosti i sl. Takvi sluajevi najee se javljaju u podruju tzv. organizovanog i korporacijskog kriminaliteta i kod serijskih delikata. POGLAVLJE SEDMO: PRETRESANJE 1. Pojam pretresanja Pretresanje je sloena i raznovrsna krivinoprocesna, a istovremeno i kriminalistika, radnja koja se poduzima u cilju pronalaska lica i njegovog hapenja ili u cilju pronalaska predmeta vanog za potrebe krivinog postupka na kojima e se obaviti uviaj, vjetaenje ili e se predoiti radi prepoznavanja. U tom smislu pretresanje ukljuuje mjere prisile kojima se: a) osigurava prisutnost lica i b) pronalazi predmet vaan za krivini postupak. Pretresanje moemo podijeliti prema nekoliko kriterija, a to su: prema fazama postupka, prema zakonskom osnovu, prema cilju i prema objektu, odnosno prostoru.

41 Pretresanje s obzirom na faze postupka moe biti: (1) kao radnja u istrazi, (2) kao radnja izvan istrage, (3) kao radnja nakon podizanja optunice i (4) kao radnja kojom se prua meunarodna krivinopravna pomo. U ovoj knjizi govori se o pretresanju kao istranoj radnji. Pretresanje s obzirom na zakonski osnov moe biti s naredbom suda ili bez naredbe suda. 2. Razgranienje istranog od bezbjednosnog pretresanja U cilju pravilnog pristupa obradi ove teme, neophodno je pretresanje kao istranu radnju razgraniiti od provizornog bezbjednosnog pretresanja. Provizorno bezbjednosno pretresanje je ustvari pregled, koji policija moe vriti kada postoji opasnost da lice posjeduje oruje ili opasne predmete koji mogu biti upotrebljeni za napad ili samopovreivanje (lan 204. stav 1. ZKP). Provizorno bezbjednosno pretresanje ne predstavlja pretresanje lica u smislu istrane radnje, ve je ogranieno na pretresanje spoljanje odjee lica, a izuzetno na provizornu provjeru prtljaga ili vozila koje je pod neposrednom kontrolom takvog lica (lan 204. stav 2. ZKP). Ovakvo pregledanje podrazumijeva koritenje ula vida, sluha i njuha, eventualno i dodira, ali ne i radnje kojim se aktivno djeluje, kako bi se nedostupno vidu, njuhu i sl., uinilo dostupnim na nain da se neto otvara, odmotava i sl. Rije je o preventivnoj kriminalistikoj radnji. Meutim, za razliku od toga, postoje i represivni pregledi policije, koji se nazivaju kriminalistikim pregledima, a poduzimaju se kada postoje osnovi sumnje da je uinjeno konkretno krivino djelo. Pretresanje kao krivinoprocesna radnja uvijek je represivnog karaktera, kojom prilikom se istrauje, koriste sva ula, a esto i tehnika pomagala. Pri tome, uvjerenost, o postojanju konkretnog krivinog djela mora biti na nivou osnovane sumnje (lan 240. stav 1. ZKP). Daljnja razlika izmeu pretresanja kao istrane radnje i provizornog bezbjednosnog pretresanja postoji i u pogledu pravnog osnova. Tako, provizorno bezbjednosno pretresanje osoba se obavlja direktno na temelju zakonske norme (l. 204. ZKP), a pretresanje kao istrana radnja na temelju naredbe pretpretresnog sudije, a samo izuzetno (lan 245. stav 1. ZKP) bez naredbe sudije. 3. Objekti pretresanja ZKP govori o pretresanju kue, drugih prostorija i imovine, te pretresanju lica. Meutim, tumaenjem odredbe lana 240. stav 1. ZKP, pod pojmom druge prostorije mogu se podrazumijevati i prevozna sredstva (automobil, autobus, voz,

42 avion, brod, gliser), javni objekti (restoran, diskoteka, kafe-bar, autobusna i eljeznika stanica, luka i aerodrom). Nadalje, miljenja smo da i slobodni prostor (park, uma, parkiralite, trg, etalite i sl.), mogu biti objekti pretresanja u smislu ove istrane radnje. Prema tome, pretresanje prema objektu moe biti: (1) pretresanje kue i drugih prostorija, (2) pretresanje otvorenog prostora, (3) pretresanje imovine, i (4) pretresanje lica. 3.1. Kua i druge prostorije Jedno od pitanja koje se, logino, postavlja jeste: ta se ima podrazumijevati pod kuom, odnosno stanom, a ta pod drugim, odnosno pripadajuim prostorijama. Smatramo da pod kuom u smislu odredaba ZKP-a treba podrazumijevati sveukupni prostor koji je neko lice odabralo kao mjesto svog prebivanja. U tom prostoru zatiena je njegova intimnost (privatnost) i dozvoljena su ponaanja koja ne bi bila prihvaena u javnosti. Kvalitet prostora koji se smatra kuom ima neznatnu ulogu. Prema tome, potreban je psihiki i fiziki odnos stanara prema prostoru u kojem stanuje, a ne trai se graevinski kvalitet prostora. U tom smislu bi u druge prostorije pripadali objekti u kojima lice ivi, uz naprijed navedene kriterije, a to mogu biti podrum, upa, praonica, smonica i sl. Analiza kriminalistike i sudske prakse, te nekih opteusvojenih teorijskih stavova ukazuje da je za priznavanje statusa kue, odnosno stana, potreban minimum zatvorenosti meu prostorijama koji omoguava samostalno oblikovanje kunog ivota, te mogunost da se lice povue u svoj vlastiti prostor. U skladu sa navedenim je i miljenje prema kojem se u stanove ubrajaju i vozila putujuih umjetnika i cirkusanata, kabine za spavanje u vozilima, kamp kuice i ostale sline prostore u kojima se odvija privatni ivot. Nadalje, kao kua, odnosno stan, i prostori koje osumnjieni posjeduje smatraju se mjesta koja su u osumnjienikovom stvarnom posjedu, bez obzira koristi li ih on ovlateno ili neovlateno, je li jedini vlasnik ili suvlasnik i pripada li mu ili ne tzv. kuno pravo. Tu se ubrajaju radni, tvorniki i poslovni prostor, ograeni posjedi kao to su dvorite, vrt i okunica, hotelska soba i sl. Prethodnim stanovitima treba dodati i subjektivno-ambijentalni pristup, prema amerikom precedentnom pravu. Po tom pristupu pod objektima pretresanja za koje je potrebna sudska naredba smatraju se stanovi kao prostori u kojima njihovi stanari imaju faktiku namjeru obitavanja, bez obzira na vlasnike, posjedovne i druge imovinskopravne odnose u trenutku pretresanja. Po istom reimu imaju se prosuivati i ostale prostorije koje pripadaju stanu.

43 Najzad, treba istai da u savremenoj pravnoj doktrini preovladava miljenje da se stan kao objekat pretresanja ne odreuje samo u graevinskom smislu, ve prvenstveno u subjektivnom. Presudan je stav i ponaanje lica u odreenoj graevinskoj cjelini, a koju on smatra svojim linim prostorom u kojem moe poduzimati aktivnosti koje eli, aktivnosti vlastitog privatnog ivljenja. Naravno, uvijek treba uzimati u obzir i odredbe zakona o stanovima. Od stanbenih treba razlikovati druge prostorije i prostore koji mogu biti objekti pretresanja. Pod drugim prostorijama i prostorima treba podrazumijevati npr., poslovne prostore, tj. mjesta na kojima se odvija odreena poslovna aktivnost. Nadalje, neki pod tim podrazumijevaju i skladita, brodove, sefove u bankama, javne prostorije, lokale i slino. Najzad, pod tim prostorijama se mogu podrazumijevati prvenstveno poslovni prostori koji imaju privrednu, naunu, umjetniku ili slinu namjenu, pri emu poslovna namjena ne mora biti jedina, ali mora biti primarna. U pravilu poslovne prostore karakterizira dostupnost veem broju lica, ali s ogranienjem, tako da je ta dostupnost ograniena svrhom, pa i takav prostor uiva zatitu i ne moe se slobodno pretraivati. Takoe, mogue je da se kao objekti pretresanja javljaju prostorije javnih organa, poslovnih organizacija i drugih pravnih lica. Kako se radi o objektima specifinog karaktera ZKP je u lanu 243. sav 6. predvidio da kada se obavlja pretresanje prostorijama javnog organa, upravnik tog organa poziva se da prisustvuje pretresanju. Kao to se vidi rije je o razliitim uslovima prilikom pretresanja slubenih prostorija. 3.2. Otvoreni prostor Prostori koji uivaju zatitu moraju biti ograeni, a ako to nisu tada je na njih pristup dozvoljen i mogue je poduzimanje radnji kojima e se razjasniti krivino djelo, kao npr., uviaj. U tom smislu prevladava miljenje da se na otvorenim prostorima ne obavlja pretraga, nego uviaj. Inae, da bi ograeni prostor uivao zatitu od slobodnog pretraivanja, mora biti vidljivo prema vani da je prostor osiguran od smovoljnog ulaska ili nasilnog stupanja na njega. Nije presudno kako je osiguranje prostora provedeno, ali mora biti prepoznatljivo da se radi o neovlatenom ulasku u tui prostor. Kao ograde mogu posluiti i prirodne zapreke (potok, kanal i sl.), a kao umjetne zapreke zidovi ili ograde. Prepreka ne mora biti nesavladiva, dovoljno je da predstavlja zapreku za ije savlaivanje treba otpor. Ograda ne smije predstavljati samo psihiki uinak, kao to to imaju natpisi o zabrani ulaska.

44 3.3. Imovina Uz sve navedeno potrebno je naglasiti da se moe pretresati i imovina, odnosno pokretne stvari koje se nalaze izvan kue, odnosno stana. Jer, ukoliko se pretresa kua, podrazumijeva se i pretresanje svih pokretnih stvari kao i zateenih lica, ukoliko je to nuno. Meutim, esto e biti neophodno pretresati i predmete koji se ne nalaze u kui, a vani su za krivini postupak. Tumaenjem lana 240. stav 1. ZKP, dolazimo do zakljuka da je rije o tzv. otvorenoj definiciji imovine u koju se mogu ukljuiti sve pokretne stvari kod kojih to sutinsko svojstvo pokretnosti proizilazi iz same stvari uz ukljuivanje u taj pojam stvari koje procesni zakon smatra pokretnim (vozila, prtljaga, odjea i svi drugi predmeti koje osobe imaju kod sebe). Kao posebni objekt pretrage u vezi odreenih krivinih djela danas se javlja i kompjuter, ija pretraga se podvodi pod reim pretrage pokretnih stvari. 3.4. Lica Pod pretresanjem lica podrazumijeva se spoljanje i unutranje pretraivanje tijela sa upotrebom medicinskih i drugih sredstava, koja nisu tetna po zdravlje ili se ne protive razlozima morala. To bi obuhvatalo pretraivanje kompletne povrine tijela, kose, perike (ukoliko je lice nosi), brade (ukoliko lice nosi bradu), ene ispod veih dojki, pod pazuhom, izmeu prstiju, ispod nokata, usne upljne, analne i vaginalne upljine, te eventualnih proteza, zavoja ili gipsa. Uz to, pretresa se i odjea, obua i stvari koje lice trenutno posjeduje kao npr., nakit i torba. Nadalje, sasvim je ispravno stanovite da pretresanje lica obuhvata i pretresanje bicikla, motocikla, kao i motornog vozila (npr. automobila), ako se uinitelj krivinog djela nalazi u njemu. Opravdanost za proirenje, u prostornom smislu, linog pretresanja jeste u injenici da bi se suprotnim stavom esto onemoguilo prikupljanje predmeta, tragova ili dokaza vanih za krivini postupak. Zbog toga, proirenje pretresanja lica u prostornom smislu odnosi se i na, u praksi vane i este, sluajeve kada lice odbaci od sebe predmet (npr., pretresanje lica na javnom mjestu ili u sredstvima javnog prevoza). 4. Pravni osnov pretresanja Prema ZKP pretresanje se moe obaviti na osnovu naredbe pretpretresnog sudije (lan 240. 244.) i bez naredbe sudije (lan 245.). Meutim, da bi se mogla donijeti odluka o pretresanju kue i drugih prostorija osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari mora postojati osnovana sumnja da je odreeno lice uinilo krivino djelo koje se goni po slubenoh dunosti i da postoji realna mogunost da rezultat pretresanja bude hapenje tog lica ili otkrivanje i konfiskacija dokaza vanih za krivini postupak (lan 240. stav 1.).

45

Prema pojedinim teorijskim stavovima, kao materijalni osnovi za pretresanje kue, odnosno stana, kod odreenog lica trae se faktika detencija stana, subjektivni odnos prema kui, i injenica da se ne smije raditi o razjanjavanju krivinog djela protivpravnog zauzimanja kue. Pri tome, subjektivni odnos se sastoji u iskazanoj namjeri da se kua smatra privatnim ivotnim prostorom. Bez obzira na teorijski stav da takva namjera ne postoji ukoliko je utvreno da je neko lice boravilo u iznajmljenoj kui samo nekoliko dana, da nije plaalo trokove odravanja, da nije tu kuu navelo kao adresu svog prebivalita, smatramo da se on po pitanju pretresanja ipak moe smatrati kuom u smislu odredaba ZKP. Nadalje, ZKP u lanu 240. stav 3. odreuje da pretpretresni sudija moe da naredi lini pretres odreenog lica ako postoji realna mogunost da rezultat pretresanja dovede do otkrivanja tragova ili konfiskacije dokaza kriving djela. Kako ispravno istiu pojedini autori pretresanje se moe vriti nad licem koje je sumnjivo za uinjenje krivinog djela ali i nad drugim licima, npr., koja su zbog srodstva ili drugih bliskih veza sa osumnjienim osloboena dunosti svjedoenja. Pri tome, realnoj mogunosti da e se pretresanjem postii odreeni rezultati, mora predhoditi realna mogunost da je uinjeno krivino djelo. Ne moe se poduzeti pretresanje da bi se pronala sumnja, jer bi se tada moglo pretresati svako lice. 4.1. Donoenje odluke o pretresanju Tumaei odredbe lana 240. ZKP, moemo zakljuiti da su, u pravilu, za pretresanje kue, drugih prostorija i imovine potrebna dva kumulativna uslova i to (1) postojanje osnovane sumnje da je odreeno lice uinilo krivino djelo koje se goni po slubenoj dunosti i (2) postojanje realne mogunosti da rezultat pretresanja bude hapenje tog lica ili otkrivanje i konfiskacija dokaza vanih za krivini postupak. Donoenje odluke o pretresanju, oigledno, nije stvar nikakvih pravnih niti kriminalistikih pravila, ve je to sloen misaoni proces koji zavisi od nekoliko komponenti. To su: iskustvo na strani onog koji donosi odluku, postojanje takvih (takve) indicija koje potvruju osnovanost sumnje u datoj situaciji, te ukazuju na mogunost da se dokazi unite, otete ili na drugi nain uine neupotrebljivim, neophodnost poduzimanja drugih istranih ali i kriminalistikih radnji kao naknadnih pretresanju, te vjerovatnost da je odreeno lice uinitelj konkretnog krivinog djela.

46 4.2. Pretresanje sa naredbom sudije S obzirom da je pravo na privatnost, odnosno potivanje porodinog ivota i kue, jedno od osnovnih ljudskih prava, logino je da jedino sudija moe narediti pretresanje. Iz toga jasno proizilazi da ni jedan drugi dravni organ osim suda ne moe narediti pretresanje, pa ak ni tuilac koji rukovodi istragom. A kada je o nalogu rije, ZKP je u odredbi lana 240. stav 4. i 5. propisao njegovu formu i sadrinu. Tako je u predvieno da se nalog moe izdati na osnovu pismenog zahtjeva za pretresanje, koji podnosi javni tuilac, a u hitnim sluajevima i sudska policija. Nalog za pretresanje sadri: a) idedntifikaciju lica protiv koga se izdaje nalog, b) naznaku krivinog djela u vezi sa kojim se izdaje nalog, c) obrazloenje osnova za sumnju i realnu vjerovatnou, d) opis predmeta koji se trae pretresanjem, e) poseban opis lica koja e biti pretraivana, f) poseban opis prostorija koje e biti pretraivane, g) poseban opis imovine koja e biti pretraivana i h) druge informacije vane za obavljanje pretresanja. Kao informacije vane za pretresanje mogu da budu slijedee: uputstvo da se nalog ima izvriti izmeu 6 i 22 sata ili ovlatenje da se naredba moe izvriti u bilo koje vrijeme, ovlatenje izvritelju naredbe da moe bez prethodne najave ui u prostorije koje se imaju pretresti i pouku koji predmeti ne mogu biti privremeno konfiskovani. Nadalje, lanom 241. ZKP je, takoe, predvieno da se nalog mora izvriti u roku od 48 sati od sata izdavanja. Najzad, u odredbi lana 245. ZKP govori se o izdavanju naloga u hitnim okolnostima, tj. kada postoji opasnost od odlaganja. Tada sudska policija moe poeti pretresanje na osnovu usmenog odobrenja pretpretresnog sudije. U takvim sluajevima pretpretresni sudija, praktino, izdaje usmeni nalog. U cilju dosljednosti u provoenju naela legaliteta, ZKP je predvidio da se, u sluaju pretresanja bez pismenog sudskog naloga, u roku od 12 sati nakon pretresanja mora podnijeti izvjetaj javnom tuiocu i pretpretresnom sudiji ako je isti odreen za taj sluaj. Koje su to sve situacije kada postoji stvarni rizik od odlaganja pa je potrebno hitno izvriti pretresanje neije kue ne bi se moglo ni nabrojati. Zakon je to rijeio generalnom klauzulom da su to okolnosti koje mogu da dovedu do gubitka dokaza ili do opasnosti po ivot i zdravlje ljudi. Naime, ivot je u tolikoj mjeri nepredvidiv, da i sam pokuaj definisanja nekih specifinih pravila, odnosno situacija kada je hitnost u postupanju neizbjena, ne bi bio posebno svrsishodan.

47 Profesionalni i specijalizovani kriminalci se permanentno usavravaju, iznalazei pri tom nove modalitete u kriminalnom postupanju, emu je mogue uspjeno suprotstaviti se takoe permanentnim usavravanjem kriminalistikih metoda i sredstava. To, praktino, znai da nema formula u postupanju, ve da u svakoj situaciji treba razmiljati na nov nain, naravno, na osnovu ve postojeih kriminalistikih iskustava u slinim situacijama. 4.3. Pretresanje bez naredbe sudije U tano odreenim sluajevima policija moe ui u kuu i druge prostorije i izvriti pretresanje bez naloga, kada se de facto radi o usmenom nalogu koji se izdaje na licu mjesta. Tako, prema lanu 245. stav 1. ZKP, radi se o sluajevima ako dotino lice svjesno i dobrovoljno pristane na pretesanje; ako neko lice doziva u pomo; ako uinitelj zateen pri uinjenju krivinog djela mora da bude uhapen poslije gonjenja; ako razlozi bezbjednosti ljudi i imovine to zahtijevaju; ili ako se lice protiv koga je sud izdao nalog za hapenje nalazi u kui ili u drugim prostorijama. 5. Imunitet, amnestija i pomilovanje Imunitet predstavlja izuzetak od pravila da se krivino procesno pravo primjenjuje na sve osobe. Kod materijalnopravnog imuniteta lice koje ga uiva ne moe imati svojstvo osumnjienosti ili optuenosti pa ne moe biti ni pretresanja, ni kod takvog a ni kod drugog lica. Kod procesnopravnog imuniteta lice moe imati svojstvo osumnjienosti, optuenosti pa je naelno i pretresanje dozvoljeno i mogue kod tog i kod drugog lica, osim prostora koji su temeljem meunarodnih ili unutranjih propisa nepovredivi. Nedvojbeno je da lice koje uiva procesni imunitet moe imati svojstvo osumnjienosti, ali se javlja problem moe li se obaviti pretresanje kod takvih lica? Taj problem proizilazi iz nepreciznosti pravnih propisa koji ureuju ovo podruje, a mogue ga je rijeiti pravnom fikcijom da je uinitelj krivinog djela nepoznat. Kod lica koja uivaju imunitet postoji nemogunost voenja krivinog postupka ali ne i krivinog gonjenja uopte, pa je zato nuno poduzeti sve radnje kojima e se obezbjediti dokazi za kasniji krivini postupak, kad prestane imunitet ili se dobije potrebno odobrenje. U tom smislu mogue je i pretresanje. Najzad, uvijek treba imati na umu postupanje u sluaju iskljuenja krivinog gonjenja za lica koja uivaju pravo imuniteta i prostorije gdje rade i borave. Tu se, prije svega radi o prostorijama diplomatske i konzularne misije. Prema lanu 22. Beke konvencije o diplomatskim odnosima, od 18. aprila 1961. godine, prostorije diplomatske misije su nepovredive i u njih se moe ui samo uz odobrenje efa misije. Zabranjeno je poduzimati pretresanje ili konfiskaciju predmeta u odnosnu na prostorije misije (zgrada, dvorite, vrt, garaa i sl.), namjetaj, druge predmete

48 (arhiv i dokumenti misije, slubena prepiska i diplomatska valiza) i prevozna sredstva. Takoe, u lanu 30. Konvencije predviena je nepovredivost stana, dokumenata, dopisivanja i imovine diplomatskog agenta. Slina, ali ne istovjetna (izuzea u odnosu na diplomatske imunitete su znatno ua) situacija je i sa prostorijama konzularne misije. Naime, prema lanu 31. Beke konvencije o konzularnim odnosima od 24. aprila 1963. godine, nadleni organi drave prijema mogu ui u prostorije konzulata koje se koriste iskljuivo za njegov rad, uz pristanak efa konzulata, lica kojeg on odredi, ili efa diplomatske misije drave imenovanja. Konzularna arhiva i dokumenti, kao i valiza nepovredivi su. Meutim, ako nadleni organi drave prijema imaju ozbiljnih povoda za sumnju da valiza sadri i druge predmete osim tano odreene prepiske, dokumenata i predmeta, mogu zahtijevati da valizu u njihovoj prisutnosti otvori ovlateni predstavnik drave imenovanja. U sluaju odbijanja, valiza se vraa u mjesto porijekla. Amnestija i pomilovanje su diskrecioni akti najviih organa vlasti (najee efa drave) na osnovu kojih dolazi do osloboenja od krivinog gonjenja ili do potpunog ili djeliminog osloboenja od izvrenja kazne. Tako, prema lanu 96. KZ lica obuhvaena zakonom o amnestiji dobijaju osloboenje od krivinog gonjenja, potpuno ili djelimino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenu odreene kazne blaom kaznom, ili brisanje kazne. Nadalje, prema lanu 97. KZ pomilovanjem poimenino odreena lica dobijaju osloboenje od gonjenja, potpuno ili djelimino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenu odreene kazne blaom kaznom, ili brisanje kazne. Nas, ovom prilikom, interesuje osloboenje od gonjenja (to je, ustvari abolicija), jer od momenta stupanja na snagu akta amnestije ili pomilovanja, ako postupak jo nije bio pokrenut on se vie ne moe pokrenuti, a ako je postupak u toku obustavie se. Nadalje, ako je osloboenje od krivinog gonjenja dato za odreena krivina djela ono se odnosi na sve uinitelje tih krivinih djela, takoe i njihove sauesnike. Meutim, ako su postavljeni neki uvjeti koji se odnose na osobe koje su uinitelji tih djela, osloboenje od gonjenja e se odnositi samo na one uinitelje i sauinitelje koji te uslove ispunjavaju, dok e se prema ostalim nastaviti krivino gonjenje. Prema tome za lica koja su osloboena od gonjenja, prestaje mogunost poduzimanja pretresanja. 6. Pravni uslovi pretresanja Zakonom o krivinom postupku navedeni su uslovi pod kojima se moe izvriti pretresanje. Rije je o veem broju tano navedenih uslova kojih se policija mora pridravati. S obzirom na konstrukciju zakonske norme potrebno je kumulativno ispunjenje svih zakonom propisanih uslova i postojanje pravne osnove.

49 Tako, pretresanje se vri danju i to u vremenju od 6 do 22 sata, a izuzetno i nou; lice ija je kua ili druge prostorije i imovina, ili predstavnik tog lica imaju pravo prisustvovati pretresanju; pretresanju trebaju prisustvovati dva svjedoka, punoljetna graanina, a izuzetno se pretresanje moe izvriti i bez prisustva svjedoka; prije poetka pretresanja licu kod kojeg e se ili nad kojim e se izvriti pretresanje, predaje se nalog o pretresanju, a izuzetno se moe poeti sa pretresanjem i bez prethodne predaje naloga ako se oekuje oruani otpor, ili ako je vjerovatno da bi efikasnot pretresanja bila naruena ukoliko se pretresanje ne izvri trenutno i bez prethodne najave, ili kada se obavlja pretresanje javnih prostorija; prije poetka pretresanja od lica se zahtijeva da dobrovoljno preda traeno lice ili stvari, a izuzetno, pretresanje moe zapoeti i bez prethodnog zahtjeva za predaju lica ili stvari ukoliko se oekuje oruani otpor, ili ako je vjerovatno da bi efikasnot pretresanja bila naruena ukoliko se pretresanje ne izvri trenutno i bez prethodne najave, ili kada se obavlja pretresanje javnih objekata; zakljuane prostorije, namjetaj ili drugi predmeti mogu da budu nasilno otvoreni samo ako vlasnik nije prisutan ili odbije da ih dobrovoljno otvori; lice mora biti informisano da ima pravo stupiti u kontakt sa braniocem koji ima pravo prisustvovati vrenju pretresanja. Policija je duna odloiti poetak pretresanja do dva sata od trenutka kada je advokat informisan o pretresanju, a ukoliko se on do tada ne pojavi moe se poeti sa pretresanjem; o svakom pretresanju sainjava se zapisnik, a ukoliko se oduzimaju odreeni predmeti izdat e se potvrda o privremenom oduzimanju; ukoliko se ulo u kuu a nije vreno pretresanje onda se licu daje slubena zabiljeka u kojoj su navedeni razlozi za taj ulazak. 6.1. Vrijeme pretresanja Nalog za pretresanje mora se izvriti najkasnije 48 sati od sata izdavanja. U suprotnom, logino je da se taj nalog bez odlaganja mora vratiti sudiji koji ga je izdao. Nalog se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 do 22 sata. Izuzetno, nalogom suda se moe dati izriito ovlatenje da se pretresanje moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi. Takoe je logino da se i pretresanje bez naloga pretpretresnog sudije moe obaviti u bilo koje doba dana ili noi. Sasvim je opravdano da se tzv. redovno pretresanje obavlja u toku dana, ali e u pojednim situacijama pretresanje biti esto potrebno i nou. Ne elimo tvrditi da bi, u zakonskom smislu, nono pretresanje trebalo izjednaiti sa danjskim, jer to ne bi bilo ni opravdano, ali smatramo da nema potrebe postavljati stroge limite u tom pogledu. Prema pravilima kriminalistike, pretresanje danju je svakako preporuljivije od nonog, pogotovo zbog bolje vidljivosti i vee bezbjednosti policije.

50 6.2. Obavezno prisustvo prilikom pretresanja Prema odredbi lana 243 stav 1. ZKP vlasnik kue ima pravo, ali ne i dunost da pristustvuje pretresanju. Ukoliko on nije prisutan onda pretresanju ima pravo prisustvovati njegov predstavnik ili zastupnik. Naravno da je najpovoljnija varijanta ako je prisutan vlasnik ili korisnik kue ili stana, ali to uvijek nee biti sluaj. U sluaju njegove odsutnosti, nee se odustati od pretresanja, ve e se na licu mjesta odrediti njegov predstavnik, odnosno zastupnik. To moe, prema zakonu, biti neko od odraslih lanova domainstva, a ako ni njih nema onda neko od komija. Ukoliko bi se desilo da se iznenadnim ulaskom u stan, na nasilan nain, u istom ne zateknu niti vlasnik, niti korisnik, niti lanovi domainstva, onda se pretresanje ne bi moglo vriti. U takvom sluaju, po naem miljenju trebalo bi pristupiti obezbjeenju kue ili drugih prostorija, po pravilima obezbijenja mjesta krivinog dogaaja, a sve dok se ne osigura prisustvo vlasnika, korisnika ili njegovog zastupnika. Najzad, kako se prema licima koja odbijaju prisustvovati pretresanju ne moe primjeniti nikakva prinuda, ako se ona ne mogu obezbijediti, ne preostaje nita drugo nego da se stan obezbijedi i zapeati, jer bi pretresanje bez prisustva vlasnika ili draoca kue, punoljetnih ukuana ili zastupnika bilo protivzakonito. 6.3. Pretresanje uz prisustvo svjedoka Prema ZKP (lan 243. stav 2.) pretresanju kue, drugih prostorija ili lica pristustvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci. Prije poetka pretresanja, svjedoci se upozoravaju da paljivo posmatraju kako se obavlja pretresanje, te da imaju pravo staviti primjedbe na sadraj zapisnika. Izuzetno, pretresanje se moe izvriti i bez prisustva svjedoka, ukoliko njihovo prisustvo ne moe odmah biti obezbijeeno i ako bi bilo opasno odloiti pretresanje (lan 245. stav 4. ZKP). Smatramo opravdanim da na ovom mjestu iznesemo svoje miljenje u pogledu pretresanja bez prisustva svjedoka. Naravno da je ta odredba opravdana, jer je u odreenim sluajevima oportuno pretresati i bez prisustva svjedoka. Meutim, i kada se ispune zakonski uslovi za takvo postupanje, tu mogunost treba koristiti samo iznimno, tj. angaovati svjedoke kada se steknu neophodni uslovi za to. Policajci bi trebali biti maksimalno istrajni kako bi stvorili takve uslove da se svjedoci ipak angauju, osim ako je to zaista nemogue, bilo zbog opasnosti po njihovu bezbjednost ili zbog hitnosti postupanja. Sve ovo iznosimo zbog eventualnih problema koji bi mogli nastati u toku glavnog pretresa, kada se zapisnikom o pretresanju bude dokazivalo ta je pronaeno i oduzeto. Ukoliko

51 svjedoci nisu bili prisutni prilikom pretresanja, postoji mogunost da okrivljeni pokua osporiti vjerodostojnost sadraja zapisnika. Tada e sigurno doi do delikatne situacije za sudiju koji vodi postupak i cijeni dokaze. Naravno da toga ne bi bilo ako svjedoci mogu potvrditi vjerodostojnost sadraja zapisnika o pretresanju, odnosno identitet pronaenih dokaza. Zato, po naem miljenju, bez obzira na zakonske odredbe, pretresanje bez svjedoka treba vriti samo izuzetno. U sluajevima pretresanja bez prisustva svjedoka trebalo bi tok pretresa fiksirati tehnikim registracijama, npr. video zapisom ili filmskom kamerom. Kada su u pitanju solenitentni svjedoci, pored navedenog, znaajno je istai i slijedee. Naime, postavlja se pitanje kako u svakoj situaciji obezbijediti da svjedoci prisustvuju pretresanju, ukoliko to oni ne ele, a ZKP ne predvia nain kako ih obezbijediti. To, naravno, moe policajce dovesti u veoma nezavidan poloaj kada su obavezni da pretresaju u prisustvu svjedoka. U kriminalistikoj teoriji se, na alost, o tome veoma malo govori, to je dodatni problem. Traei razloge zbog kojih se i u kriminalistikoj teoriji obezbjeenje svjedoka podrazumijeva kao neto emu ne treba posveivati posebnu panju, moramo napraviti kratak osvrt na neke karakteristike kriminala kod nas. U tom smislu veoma vaan je opti stepen drutvene opasnosti kriminala. U posljednjoj deceniji na tom planu desile su se velike oscilacije i to, na alost, u negativnom smislu. Bez obzira na obim, strukturu i dinamiku kriminala u bivoj Jugoslaviji, on se po svojoj drutvenoj opasnosti ne moe porediti sa dananjom situacijom. Istovremeno, u svijetu je neto ranije organizovani kriminal eskalirao u jednom broju zemalja. Vremenom, organizovani kriminal je u stalnoj ekspanziji, to ima odreene refleksije i na zemlje koje ranije nisu bile suoene sa njim. Tako je i sa ovim regionom, pogotovo u postratnom periodu. Nae miljenje je da pojedini vidovi organizovanog kriminala kod nas sigurno egzistiraju, ali da kao takvi nisu otkriveni i dokazani, pa samim tim objanjeni. Novija procesna i kriminalistika teorija, takoe, o tome ne govori posebno. Razloge za to, po naem miljenju, treba traiti u injenici to se u posljednje vrijeme i nije pojavila rasprava koja se bavi ovom problematikom. A kako bi se i mogla pojaviti, ako ne dolazi od autora koji ima praktina kriminalistika iskustva iz te oblasti. U prilog ovoj raspravi istiemo da je u naoj kriminalistikoj praksi, krajem osamdesetih godina, povremeno dolazilo do problema kada je trebalo osigurati svjedoke koji bi u skladu sa ZKP-om prisustvovali pretresanju. Svakako da treba razumjeti strah graana da budu svjedoci pretresanju, kada pretpostavljaju da se radi o opasnim kriminalcima ili licima koja su spremna na nepredvidive poteze.

52 Analiza nae kriminalistike prakse u periodu druge polovine osamdesetih godina, ukazuje na neke naine rjeenja tih problema od strane policije. Jedni su, strpljivo objanjavajui, ubjeivali graane da im ne prijeti nikakva opasnost i da je prisustvo pretresanju u svojstvu svjedoka sigurno. Treba rei da je veina graana pristajala svjedoiti. Drugi su nudili licu kod koga se vri pretresanje da samo izabere i pozove za svjedoke koga eli. Podrazumijeva se da u obzir nisu dolazili blii srodnici, tj. lica koja su osloboena dunosti svjedoenja ili koja uopte ne mogu svjedoiti. Treba rei da su kriminalci u prvi mah uglavnom predlagali svoju rodbinu, pa kako to nije moglo biti prihvaeno, onda svoje prijatelje, najee kriminalce. Meutim, deavalo se da policija traei svjedoke pretresanja angauje lica za koja i ne zna da su kriminalci. Posljedice toga su se ogledale u injenici da su kriminalci koji su bili svjedoci pretresanja dobro osmotrili stan i spoznali vrijednosti koje su u njemu, te kasnije isti opljakali ili informacije o tome ustupili drugim kriminalcima. Praksa, nadalje, pokazuje da je i policija postupala razliito, inei ponekad i pogreke. Naime, deavalo se da se za svjedoka angauje neko od lanova porodice, to je kasnije na sudu predstavljalo potekoe. Meu pogreke spada i angaovanje policajaca kao svjedoka, to je bila prilika za kriminalce da kasnije u toku krivinog postupka, pokuaju osporiti valjanost takvog pretresanja, navodei kako im je, u stvari, sve namjeteno i dokazi podmetnuti. To su potkrepljivali upravo injenicom da su kao svjedoci angaovani policajci koji, naravno, ne mogu biti u toj ulozi. Takve situacije trebalo je rjeavati po principu pretresanja bez prisustva svjedoka, jer bi i to bilo svrsishodnije nego li angaovati svjedoke suprotno odredbama ZKP. I najzad, miljenja smo da nema nekakve zakonske niti kriminalistike prepreke da se neposredno prije pretresanja obezbijede dva svjedoka koji bi zajedno sa policajcima odlazili na mjesto pretresanja. Na taj nain izbjegle bi se potekoe oko pronalaska i angaovanja svjedoka, a samim tim i odugovlaenja koje bi moglo negativno uticati na krajnji ishod pretresanja. Ako angaovanje svjedoka ne bi predstavljalo nikakav problem, policajci bi se mogli maksimalno posvetiti primarnom zadatku pretresanja. U prilog ovakvog naeg razmiljanja, u odreenoj mjeri govore i miljenja pojedinih autora, prema kojim je organ koji vri pretresanje slobodan u izboru svjedoka. 6.4. Predstavljanje i uruivanje naloga Prije poetka pretresanja policija se identifikuje, pogotovo ako su u civilnoj odjei, kako bi vlasnik kue znao da je u pitanju slubeno postupanje. Nakon toga mu se uruuje nalog za pretresanje ili, ukoliko se pretresanje vri na osnovu usmenog odobrenja sudije, licu se to saoptava usmeno. Kao to je ve reeno, pretresanje se

53 moe zapoeti i bez pokazivanja naloga ako se oekuje oruani otpor, ili ako je vjerovatno da bi efikasnost pretresanja bila naruena ukoliko se pretresu ne pristupi iznenadno. 6.5. Upotreba sile prilikom pretresanja Prije poetka svakog pretresanja kue, drugih prostorija ili imovine postoji mogunost uskraivanja pristupa policiji. To uskraivanje se moe odnositi na pristup kui, ali i pristup zakljuanim prostorijama, koje bi trebalo pretresti. Postavlja se pitanje kako postupati u takvim sluajevima. Zakonodavac je, lanom 243. stav 4., ovlastio policiju da moe upotrijebiti silu. Praktino su mogue razne varijante. Prije svega, moe se raditi o zakljuanom stanu, kui ili automobilu, koje treba pretresti, a korisnik ne eli da ih dobrovoljno otvori, ili je odsutan. Meutim, ukoliko se oekuje oruani ili drugi otpor od strane korisnika kue, u isti bi se trebalo ui nasilnim putem, odnosno pogodnim razvaljivanjem vrata ili prozora, bez prethodnog pozivanja na dobrovoljno otkljuavanje. Naravno, to treba obrazloiti u zapisniku ili slubenoj zabiljeci koja bi bila priloena zapisniku o pretresanju. Pored toga, najee se moe raditi o zakljuanom namjetaju ili sefu. Za razliku od prethodnog, namjetaj ili sef ne bi trebalo nasilno otvarati bez prethodnog poziva korisniku da to sam uini. Tek ukoliko on to odbije, pristupie se nasilnom otvaranju, pri emu se mora paziti da ne doe do nepotrebnih oteenja. 6.6. Paljivo obavljanje pretresanja Mada zakonom nije izriito predvieno, smatramo da pretresanje treba vriti paljivo, ne remetei kuni red, pod ime bi trebalo podrazumijevati svojevrsnu etiku pretresanja, tj. ponaanje po uobiajenim kodeksima kulture. Prema tome, policajci koji uestvuju u pretresanju trebaju se uljudno ponaati, izbjegavajui nepotrebno vikanje i galamu, vrijeanje ili nepristojno ophoenje prema ukuanima, bez obzira jesu li prethodno pruili otpor ili nisu. Pojedini autori ne preporuuju pretresanje u prisustvu djece, ali djecu, kao i druge ukuane, treba staviti pod nadzor kako ne bi obavijestili sauesnike ili, pak, remetili pretresanje. Zatim, korektno postupanje sa stvarima koje se pretresaju da se iste ne bi otetile ili unitile. Nepotrebno je, npr., iz plakara ili ormara izbacivati sloeno rublje ili garderobu ili predmete iz ladica. Takvo postupanje je, prije svega, neprofesionalno i umanjuje krajnju efikasnost pretresanja, a uvijek postoji mogunost da se neto oteti ili uniti. Nadalje, zato bi se grubim pokretima strgnulo rublje koje se sui na

54 triku, koje je uz to iznad blatnjavog zemljita. Ili, ime bi se moglo opravdati hodanje po stanu ili drugim prostorijama u blatnjavoj obui. 6.7. Prisustvo branitelja pretresanju Ukoliko se pretresanje vri po naredbi suda, ista bi trebala sadravati pouku da osumnjieni ima pravo obavijestiti branitelja, ali i da se pretresanje moe izvriti i bez prisustva branitelja ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti (lan 242. stav 2. ZKP). Jedan od razloga za pretresanje bez prisustva branitelja moe biti, npr. hitnost, tj. kada se ne moe ekati due od dva sata na dolazak branitelja. 6.8. Zapisnik o pretresanju ZKP predvia obavezno sastavljanje zapisnika o svakom pretresanju (lan 243. stav 7.). Taj zapisnik potpisuje lice ije su prostorije ili imovina pretresene, njegov advokat, ako je bio prisutan i svjedoci. Nadalje, u zapisnik se moraju unijeti i tano opisati predmeti i dokumenti koji su u vezi sa svrhom pretresanja. Takoe e se unijeti i tano opisati predmeti i dokumenti koje se konfiskuju, a to e se naznaiti i u potvrdi o konfiskovanju predmeta koja e se odmah uruiti licu kojem su predmeti, odnosno dokumenti oduzeti. U zapisnik o pretresanju e se unijeti i podaci koji su vani s obzirom na prirodu takve radnje, ili koji slue za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmski snimci i slino, to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku. Nadalje zapisnik mora biti sainjen tako da se iz njega jasno vidi koji organ je izvrio pretresanje, da je zakonito nareeno, ili je, pak, izvreno bez naredbe ali na osnovu zakonskog ovlatenja, te da prui punu i tanu sliku svega onoga to je eventualno oduzeto, s obzirom da je zapisnik dokaz u krivinom postupku. Prema lanu 86. stav 2. ZKP zapisnik pie sudski zapisniar, ali kada je u pitanju pretresanje stana ili osobe, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati i lice koje poduzima radnju. Ukoliko, dakle, pretresanju prisustvuje i zapisniar, smatramo da se sa voenjem zapisnika moe otpoeti prije zapoinjanja pretresanja, odmah po uruenju naloga, odnosno saoptavanja razloga pretresanja. Na taj nain bi se odmah na poetku konstatovalo da li je na poziv policije bilo ta dobrovoljno predato ili nije. Predmeti i tragovi koji bi se kasnije pronali, bili bi od strane zapisniara unijeti i opisani u zapisniku. Ukoliko, pak, nema zapisniara, onda je logino da e se zapisnik sastaviti odmah po obavljenom pretresanju, a sastavit e ga policajac koji je izvrio pretresanje.

55 Najzad, posljedice nezakonitog pretresanja kue, drugih prostorija ili imovine mogu biti krivinomaterijalne, krivinoprocesne i imovinskopravne. Krivinomaterijalne posljedice predviene su u KZ u vidu dva krivina djela. Naime, ukoliko slubeno lice u obavljanju svojih dunosti, na protivpravan nain ue u stan ili zatvorene prostorije drugog lica ili ne ode iz takvih prostorija na zahtjev ovlaenog lica, uinilo je krivino djelo Naruavanja nepovredivosti stana iz lana 166 KZ. Predvieno je i kanjavanje za pokuaj. Nadalje, Slubeno lice koje u obavljanju svoje dunosti izvri protivpravni pretres stana, prostorija ili lica uinilo je krivino djelo Protivzakonito pretresanje iz lana 167. KZ. Nadalje, lanom 246. ZKP su predvieni sluajevi neprihvatljivih dokaza, a to su: ako je pretresanje obavljeno bez naloga pretpretresnog sudije krenjem odredbi ZKP; ako nalog pretpretresnog sudije predstavlja krenje postupka koji predvia ZKP; ako sutina naloga pretpretresnog sudije predstavlja krenje zahtjeva ZKP; ako pretresanje nije obavljeno u skladu sa nalogom; ako lica ije je prisustvo bilo obavezno nisu bila prisutna u toku pretresanja; ili ako pretresanje nije obavljeno u skladu sa lanom 245. stavovi 1, 3, 4 i 5 ZKP. Ukoliko bi se presuda zasnivala na takvim dokazima, bila bi uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka. Imovinskopravne posljedice mogu nastati ako bi se pretresanjem nanijela nepotrebna oteenja prilikom nasilnog otvaranja zakljuanih prostorija, namjetaja ili druge imovine (npr. automobil) ukoliko njihov korisnik nije prisutan ili nee dobrovoljno da ih otvori. Zbog prethodnog, ali i iz razloga oteenja neke stvari prilikom pretresanja (npr., televizor, klavir, odjevni predmet, umjetnika slika i sl.), oteeni bi mogao podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu tete. 7. Taktika pretresanja U okiviru taktike pretresanja obraen je kriminalistiki aspekt pretresanja svih objekata. S tim u vezi, uz primarno kriminalistiko-taktiko postupanje, u potrebnoj mjeri se govori i o kompletnoj kriminalistikoj strategiji prilikom obavljanja ove istrane radnje. 7.1. Pretresanje kue Kua ili stan su nesumnjivo najei objekat pretresanja. Stoga smo prvo obradili ovaj objekt, i to u svim njegovim fazama, poev od priprema, planiranja, ulaska, pa sve do same taktike pretresanja.

56 7.1.1. Pripreme za pretresanje U svim udbenicima iz kriminalistike neizostavno se govori o pripremama za pretresanje, to upuuje na zakljuak da se radi o vanom segmentu prilikom poduzimanja pretresanja. Sa neznatnim odstupanjima pojedini autori navode ta pripreme trebaju obuhvatati. Tako se navodi da je u sklopu priprema potrebno odrediti mjesto pretresanja, vrijeme pretresanja, lina svojstva lica kod kojih ili nad kojima e se vriti pretresanje, pravilan izbor i dovoljan broj policajaca i potrebnu opremu za pretresanje. Ovome se moe dodati i predmet traenja, s obzirom da meu policajcima mogu uestvovati i oni koji nisu specijalisti za ovu odreenu oblast, pa ih treba upoznati sa specifinostima predmeta koji e se traiti. Pojedini autori su miljenja da se u hitnim sluajevima pretresanje vri praktino bez priprema, pa se sa kriminalistikog aspekta razlikuju pripremljena i nepripremljena pretresanja. Po naem miljenju faza priprema je jedna od odluujuih za uspjeh u pretresanju, pa bi trebalo izbjegavati pretresanje bez ikakvih priprema. S obzirom da se radi o hitnom postupanju, te pripreme ne smiju uticati na efikasnost, tj. ne smiju usporavati rad. Naravno, ne treba zaboraviti da su pripreme sastavni dio poduzimanja svih istranih i kriminalistikih radnji, drugim rijeima pripremanje je stalan metod u radu policije i tuilatva prilikom svakodnevnog obavljanja poslova i zadataka. I u sluajevima kada postoji opasnost od odlaganja ne znai da nije potrebno izvriti barem minimalne pripreme, bez kojih pretresanje ne bi ni bilo mogue, jer i u hitnim sluajevima treba izvriti bar djelimine i improvizovane pripreme i sainiti smiljeni plan radi hitnog prilagoavanja nastaloj taktikoj situaciji. Poto ni sam termin opasnost od odlaganja, odnosno hitnost, zakonom nije vremenski limitiran, smatramo da pripreme niukom sluaju ne mogu naruiti sutinu ovakvog postupanja. S obzirom na specifinosti svake situacije u praksi, pripreme mogu trajati due ili krae, ali ne smiju biti izostavljene. Od priprema zavisi i planiranje rada pa bi neplaniran kriminalistiki rad mogao imati za posljedicu gubitak vremena zbog naknadno potrebnih istranih ili kriminalistikih radnji, kojima bi se morali ispravljati prethodni propusti uslijed nepripremljenog rada. Zato pripreme smatramo apsolutno sastavnim dijelom pretresanja. Predmet pretresanja Na primjeru traganja za drogama prezentiraemo kako se pripremati za pretresanje. Tako npr. predmet pretresanja mogu biti razne vrste droga, materije i supstance za preradu droga, ureaji od kojih se sastoji, odnosno pomou kojih funkcionie narkolaboratorija, pribor za konzumiranje droga, pribor za pakovanje droge zbog dranja i uvanja, odnosno ilegalnog transportovanja, ali to mogu biti i uinioci krivinih djela ilegalne trgovine drogom i lica koja drogu kupuju za svoje potrebe (to ne

57 moraju biti uvijek narkomani). Pored navedenog, treba traiti novac, pisma, razne pribiljeke, telefonske brojeve, vizit-karte, razne raune, adrese hotela, pasoe, te dokumentaciju o posjedovanju pokretne i nepokretne imovine (stan, vikend-kua, radnja, automobil) jer i ti predmeti mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku. S obzirom na individualne karakteristike droga, neophodno je definisati koja droga se u konkretnom sluaju trai, kakve su joj karakteristike, zbog uspjenije detekcije na licu mjesta, gdje se najee sakriva, gdje bi se sve mogla sakrivati u konkretnom sluaju (eventualna ranija iskustva u vezi konkretne osobe). Imajui u vidu kadrovsku ekipiranost kriminalistike policije u naim uslovima teko je oekivati da svi policajci koji uestvuju u ekipi za pretresanje posjeduju specijalistika znanja iz ove oblasti, pa je korisno planom pretresanja predvidjeti upoznavanje svih sa predmetom pretresanja i neophodnim stepenom opreznosti s obzirom na postupanje sa pronaenim materijama za koje se pretpostavlja da su droge. U pogledu toga ne smije biti nikakvih improvizacija kao npr., probanje u cilju identifikacije okusa (uzimanje praka na prst i lizanje, kao to se radi u akcionim filmovima), ostavljanje pronaene droge na stolu (moe biti unitena od ukuana) ili nestruno pakovanje radi obezbjeenja. Miljenja smo da policija ne bi smjela pretresati bez adekvatnih rukavica, prevashodno u cilju sopstvene zdravstvene zatite. Ovakav stav ne treba posebno ni obrazlagati ako znamo da su narkomani osobe koje spadaju u rizinu grupu zbog zaraze od AIDS-a. A upravo pretresanjem moe se doi u kontakt sa upotrebljavanim pricama, iglama, drogom i drugim stvarima koje je koristio narkoman. Naravno, ni samo dodirivanje nekih materija nije preporuljivo. Rije je o tzv. bio-toksinom hazardu. Pored droga pretresanjem se mogu pronai i odreene materije koje nemaju narkotina svojstva, ali slue za proizvodnju i preradu droga, a to su tzv. prekursori. Prisustvo prekursora posebno je interesantno, jer ukazuje na mogunost postojanja ilegalne narkolaboratorije. Naravno da u fazi priprema treba predvidjeti mogunost otkrivanja ilegalne narkolaboratorije, te u vezi s tim na adekvatan nain upoznati sve policajce koji vre pretresanje. Potrebno je, pored ostalog, upozoriti na krajnje oprezno postupanje, s obzirom ta se sve moe dogoditi ukoliko bi se nestruno pristupilo radu u takvoj situaciji. Najzad, treba predvidjeti kakav pribor bi se mogao pronai u stanu. Pri tom mislimo na dvije vrste pribora, i to za konzumiranje droge, i za vaganje i pakovanje droge. To moe biti prica, igla, obina kaika za jelo, gume za stezanje vene, ep od flae, razbijeni grli flae, mala precizna (i uz to jo i ukraena) vaga, no ili perorez, staniol papir, prazne kutije od ibica i sl.

58 Predmeti koji nisu u niijem posjedu, kao npr., paketi, koferi baeni iz voza, paketi ispali iz kamiona, naputeno vozilo, i sl., pretrauju se po principu dranja u posjedu, bez obzira na vlasnitvo, a kako nisu u niijem posjedu, mogu se slobodno pretraivati. Takvi predmeti imaju vlasnika, ali ih on nema u posjedu, pa se time niti ne ograniava njegovo pravo vlasnitva, niti pravo raspolaganja sa stvarima, niti se time naruava njegova privatnost. Pripreme u pogledu lica koja se trae ili kod kojih se treba pretresati obuhvataju utvrivanje kompletnih generalija i eventualne kriminalne biografije. U tom smislu, prvo je neophodno utvrditi identitet odreenog lica, a potom i sve dostupne podatke koji bi mogli biti od koristi za efikasno pretresanje. Pod naprijed navedenim treba podrazumijevati ime, prezime (za udate i djevojako prezime), nadimak, ime oca, ime i djevojako prezime majke, dan, mjesec i godina roenja, mjesto roenja, mjesto prebivalita (drava, grad, ulica i broj), eventualno i mjesto boravita, broj telefona, mobitela i faxa, te e-mail, ukoliko ih posjeduje, zanimanje, zaposlenje, dravljanstvo, nacionalnost i brano stanje. U pogledu branog stanja treba utvrditi je li osoba moda u vanbranoj zajednici, a ukoliko ima mogunosti i vremena utvrditi eventualne vanbrane ljubavne veze sa odreenim licima. To je posebno znaajno zbog mjesta gdje treba traiti. Pri tom, svakako, mislimo na mogunosti da lice boravi u veem broju stanova, tj. da pored svoga, boravi povremeno i u stanu ljubavnice, odnosno ljubavnika. Ne treba iskljuiti ni mogunost da neko povremeno moe boraviti i u stanu kod roditelja ili u porodinoj vikendici nedaleko od mjesta stalnog boravka. Zato, kad god postoje realne mogunosti, uvijek treba barem pokuati ustanoviti da li osumnjienik, pored svoga, ponekad boravi i u drugom stanu, osnosno kui. Ovakav podatak moe biti kljuni, pogotovo kada se traga za odreenim licem koje se krije, ili kada je prethodno vreno pretresanje kue ili stana ali bezuspjeno. Pogotovo to mogu biti indicije koje ukazuju na mogunost koritenja drugog objekta za boravak, odnosno za prikrivanje predmeta krivinog djela. Pored navedenog, ne treba zaboraviti da je bitan i lini opis lica, jer u timu za pretresanje mogu uestvovati i policajci koji dotino lice ne poznaju. Ukoliko se raspolae signaletikom ili nekom drugom fotografijom treba ju predoiti osoblju. Po mogunosti treba utvrditi ima li sumnjivo lice psa kojeg dri u stanu ili kui, to moe proizvesti odreene komplikacije prilikom ulaska u stan. Uvijek treba raunati i s mogunou razliitih klopki da bi se osujetilo pretresanje, kao npr., koritenje elektrine energije, eksploziva, otrova i sl. Kada je u pitanju eventualna kriminalna biografija, onda bez izuzetka treba izvriti provjere u kaznenoj i kriminalistikim evidencijama. Te provjere mogu se brzo izvriti tako da nee uticati na hitnost postupanja. Ukoliko je lice evidentirano u kaznenoj ili u nekoj od operativnih kriminalistikih evidencija, to je prilika da se, ukoliko to bar djelimino ve nije poznato, izvri procjena mnogih njegovih

59 karakteristika a samim tim isplanira adekvatno postupanje. Provjerama u evidencijama mogue je utvrditi je li lice sklono nasilnikom ponaanju ili pruanju otpora policiji, posjeduje li ilegalno oruje i, eventualno, jo neke sklonosti ili poroke, kao npr., je li narkoman ovisnik. Po mogunosti policiju treba upoznati sa linim opisom ili fotografijom osumnjienog, ako postoji u evidencijama. Mjesto pretresanja Kada je u pitanju mjesto pretresanja, tj. kua, stan i druge prostorije, onda su pripreme izuzetno vane i neophodne. Stoga, bez obzira na hitnost, miljenja smo da bar minimalne pripreme ne bi smjele izostati. I jo neto, pripreme nisu stvar kriminalistike teorije, ve neto to je u direktnoj vezi sa kriminalistikom praksom. Inae, u kriminalistikoj teoriji, o mjestu pretresanja ne govori se ba detaljno, pa emo se ovom prilikom posebno osvrnuti na mjesto pretresanja. Prva provjera obavlja se u prijavno-odjavnoj evidenciji, s obzirom da uvijek postoji mogunost promjene mjesta prebivalita odreenog lica. Ova provjera moe imati razliite ishode. Iskustva nae kriminalistike prakse pokazuju da graani nedovoljno potuju ovu evidenciju, odnosno nisu uvijek aurni u prijavi promjene mjesta prebivalita. S tim svakako treba raunati, jer se moe desiti da upravo lice iji stan u konkretnom sluaju treba pretresti nije uredno prijavilo eventualnu promjenu mjesta prebivalita. Ovu provjeru treba iskoristiti da se utvrdi ko ivi u domainstvu sa licem kod kojeg e se vriti pretresanje. Treba imati na umu da kriminalci ak namjerno ne vre urednu prijavu mjesta boravka nastojei da na taj nain oteaju rad policiji. Dakako, u evidenciji ne moemo sa sigurnou utvrditi da li interesantno lice zaista stanuje na prijavljenoj adresi. Za takvo neto neophodno je izvriti provjere na terenu, a prije svega upravo na onoj adresi koja je evidentirana u prijavno-odjavnoj slubi. Provjera na terenu sastoji se u operativnom izvianju i osmatranju interesantnog objekta, stana ili kue. Prije svega, to je pronalazak odreene ulice i broja koji su identifikovani u prijavno-odjavnoj evidenciji. Kao posljedica postratnih prilika u naoj zemlji mogue je da na odreenom broju uopte ne ivi niko, tj. da se radi o oteenom ili unitenom stanu ili kui u kojima nije ni mogue stanovati. Ovakve situacije nisu este, ali nisu ni nemogue. Ako se desi tako neto, onda je neophodno neposredno na terenu, tj. na tom lokalitetu pokuati utvrditi koje je pravo prebivalite vlasnika oteenog ili uniteng objekta. Kada se na odreenoj adresi pronae kua ili stan onda je potrebno utvrditi poloaj i karakteristike tog objekta. Prvo, dakle, treba utvrditi poloaj u odnosu na putnu komunikaciju, a zatim u odnosu na ostale objekte u okruenju. U okviru utvrivanja

60 precizne lokacije potrebno je utvrditi je li objekat neposredno uz put ili ne, ta je u okruenju, a prvenstveno ima li interesantnih ugostiteljskih objekata u kojima se eventualno okupljaju kriminalci. Ako je u pitanju kua utvruje se je li na osami ili ne, ima li prozore ili vrata na sva etiri zida, te kakav joj je pristup u odnosu na te okolnosti. Naravno da je situacija najsloenija ukoliko je kua na osami, a na sva etiri zida ima prozore ili vrata, to onemoguava neprimjetan prilaz policajcima koji e kasnije vriti pretresanje. Ako je u pitanju stan, onda se utvruje na kom je spratu i kako je lociran unutar zgrade. Takoer se utvruju otvori, tj. prozori radi kasnijeg odreivanja pravca konspirativnog pristupa stanu. Potrebno je utvrditi ima li haustor sporedni izlaz, poarne stepenice, je li stan sa balkonom vezan sa susjednim stanom to bi se moglo iskoristiti za bjekstvo i, po mogunosti, utvrditi je li stan osiguran sa blindiranim vratima. Nakon obavljenog izvianja i osmatranja na terenu, potrebno je izvriti dodatne provjere eventualnih sumnjivih komija kako bi se izbjegle kasnije neprijatne situacije. Ukoliko to konkretna situacija nalae, treba nabaviti i projekat stana jer to moe pomoi prilikom otkrivanja eventualnih skrovita i specijalno napravljenih bunkera za sakrivanje predmeta krivinog djela. Postavlja se pitanje ta je sa prostorima koji nisu stanovi, ali su pripadajui dijelovi stana i idealnim dijelom su u vlasnitvu vlasnika stana, kao npr., stepenite ispred stana, kod koga se u takvom sluaju obavlja pretresanje i pod kojim uslovima. Po tom pitanju stavovi variraju od onih da takvi prostori ne spadaju u ustavnopravnu kategoriju stana i drugih prostorija i da se mogu neometano pretraivati, do onih da spadaju u pripadajue prostore stana te se mogu pretraivati samo kada se pretrauje i stan. Po naem miljenju prostori kao to su hodnici, stepenita i liftovi, kojima se dolazi do stanova u stambenim zgradama, mogu se slobodno pregledati kao tzv. fiktivna javna mjesta, stoga to se takvim pregledom ne ugroava nepovredivost stana, privatnog i porodinog ivota. Takvi prostori dostupni su ne samo stanarima ve i drugim unaprijed neodreenim kategorijama lica, kao to su posjetioci stanara, akviziteri, potari, prosjaci i sl., pa bi bilo neekonomino zahtijevati stroije uslove od onih iz ZKP. Pri tome treba razlikovati predmete kao to su ormari, krinje i sl., koji se nalaze u takvim prostorima i koji imaju svoje korisnike i vlasnike. Na njih se primjenjuju odredbe koje vae i za stan.

61 Vrijeme pretresanja Opteprihvaeno je stanovite da pretresanje ne smije biti preuranjeno niti zakanjelo u pogledu vremena poduzimanja, a da ga je bolje vriti danju nego nou zbog uslova pretresanja. Odreivanje vremena pretresanja mogue je tek nakon obavljenih priprema. Pri tome se mora voditi rauna da se u potpunosti postigne faktor iznenaenja prilikom prvog zahvata, tj. ulaska u stan ili druge prostorije. To praktino znai da se vrijeme pretresanja ne treba fiksirati prema nahoenju policije ve u skladu sa odreenim informacijama koje se odnose na kriminalca, tj. na vrijeme kada on boravi u svom stanu. Prethodne napomene jasno ukazuju da pripreme moraju biti krajnje temeljite i da se nita ne smije prepustiti sluaju. Osmatranjem stana potrebno je, dakle, sa sigurnou utvrditi kada kriminalac boravi u stanu, te u tom intervalu planirati najpogodniji momenat ulaska u stan i vrenja pretresanja. Da li e se raditi o ranim jutarnjim asovima, to brojni autori uglavnom preporuuju, ili o nekom drugom vremenu zavisi od okolnosti svakog konkretnog sluaja. Ono to je karakteristino u nainu ivota kriminalca, a interesantno je za ovu priliku, jeste injenica da veina njih dolazi u stan, odnosno na spavanje u kasnim nonim, ili ak jutarnjim asovima i spava do podne ili jo due, dok jedan manji broj spada u ranoranioce, tj. ustaju u ranim jutarnjim asovima i u toku cijelog dana vrlo malo borave u kui. Ukoliko postoji mogunost da se ovo utvrdi precizno, onda je to dobra osnova za odreivanje vremena kada e se izvriti ulazak u stan i pretresanje. 7.1.2. Operativni plan pretresanja U teoriji nije sporno ta bi morao sadravati, odnosno ta bi moralo biti predvieno planom pretresanja stana. Tako, planom mora biti predvieno ko sainjava operativnu ekipu (grupu) za pretresanje i ko je rukovodilac te ekipe, te kakvi su pojedinani zadaci svakog ponaosob; kod koga i gdje e se vriti pretresanje; ta je predmet pretresanja; koja materijalno-tehnika sredstva e biti koritena (prevozna sredstva, naoruanje, sredstva za vezivanje, sredstva veze, rukavice za vrenje pretresanja, baterija, kese za pakovanje pronaenih predmeta krivinog djela, pribor za peaenje stana, predmet za nasilni ulazak, odnosno razvaljivanje ulaznih vrata, tzv. katapult ili klju grada, dokumentacija za zakonito pretresanje); tano vrijeme poetka pretresanja; vrijeme okupljanja na radnom mjestu; pravac kretanja od slubenih prostorija do objekta pretresanja (navesti tano ulice kojima e se kretati operativni tim); nain ulaska u stan; hoe li se koristiti slubeni specijalno dresirani pas za pronalazak droge ali i za savlaivanje psa kojeg eventualno posjeduje vlasnik stana i, prema potrebi, kako e se angaovati svjedoci.

62 7.1.3. Taktika ulaska u kuu Pristup kui ili stanu Postupak pretresanja u irem smislu, po naem miljenju, praktino zapoinje momentom izlaska operativnog tima iz slubenih prostorija i kretanje tano utvrenom trasom u pravcu objekta pretresanja. Ova trasa utvruje se u fazi priprema, a njen znaaj je u neprimjetnom, odnosno konspirativnom, prilasku stanu koji e se pretresati. Razlozi za to su sasvim jasni. Naime, konspirativan pristup stanu je osnovna pretpostavka da bi pretresanje uopte moglo uspjeti. U protivnom, moglo bi se desiti da kriminalac pobjegne, da sakrije ili uniti predmete krivinog djela i dokaze, ili da se jednostavno pritaji, ostavljajui dojam kako u stanu nema nikoga, to bi moglo dovesti do odustajanja od pretresanja. Takoe, kriminalci u stanu mogu se pripremiti za pruanje otpora. Iz tog razloga operativni tim se mora kretati prethodno utvrenim putnim pravcem, i to automobilom dokle je mogue, a dalje pjeice. Prethodno pomenuta konspirativnost mora biti ouvana sve do momenta ulaska u stan. Blokada kue ili stana Operativni tim treba biti sastavljen od dvije grupe ljudi, i to grupe za pretresanje i grupe za blokadu kue. Bez obzira na sve okolnosti pojedinog sluaja, smatramo da ovaj ne bi smio imati manje od sedam policajaca, tri u grupi za blokadu, etiri u grupi za pretresanje od kojih jedna ena. Neki autori navode da pretresanju uvijek treba prethoditi munjevita blokada, ija jaina zavisi o konkretnim prilikama i stepenu potencijalne opasnosti, najvie od napada, odnosno otpora iz stana u koji treba ui i izvriti pretresanje. Blokada treba ostati u tajnosti sve dok pretresanje ne zapone. Ta blokada moe prerasti u zasjedu ukoliko je potrebno odgovoriti na napad, odnosno otpor kriminalaca iz stana. Inae, zadatak grupe za blokadu je da se obezbjede prozori i vrata, kako niko ne bi mogao napustiti kuu, odnosno nepozvan ui, te da se neopaeno ne izbace dokazi. Ukoliko je provjerom utvreno, ili ranija iskustva pokazuju da lice kod kojeg se treba vriti pretresanje ima oruje i spremno ga je upotrijebiti, onda je zbog sigurnosti policajaca, prilikom blokade, na odgovarajuem mjestu potrebno postaviti snajperistu. Jedan od kritinih momenata je onaj kada grupa za pretresanje ulazi u kuu. Tada moe doi do pokuaja bjekstva kroz prozor ili izbacivanja predmeta krivinog djela, takoer kroz prozor. U zavisnosti od predmeta koje posjeduje, uinioc krivinog djela moe iste brzo zapakovati u odgovarajuu vreicu i okaiti ih na prethodno ukucan ekser na vanjskom zidu to bi moglo ostati nezapaeno a samim tim i neotkriveno prilikom pretresanja. U sluaju povezanih balkona pojedini predmeti mogu se ubaciti na balkon susjednog stana, to bi pretresanje uinilo neefikasnim, djelimino ili u

63 cjelini. Pored toga, grupa za blokadu moe posluiti kao podrka u sluaju pruanja fizikog ili oruanog otpora grupi koja vri ulazak u stan. Najzad, grupa za blokadu ima zadatak da sprijei ulazak bilo koga u stan dok se vri pretresanje. Nain ulaska u kuu Smatramo da po pitanju ulaska u kuu postoji odreeni nesklad izmeu ponuenih rjeenja u teoriji i delikatnosti postupanja u kriminalistikoj praksi. Premalo se, naime, govori o tome kako izabrati najpogodniji nain da se to sigurnije i efikasnije ue u kuu, s tim to se istie da treba krajnje oprezno postupati u sluaju da se oekuje oruani otpor iz kue. Pojedini autori nude rjeenja u pogledu pomoi od strane kuepazitelja ili druge osobe to, po naem miljenju, nije dobar izbor u opasnim situacijama. Moda je to moglo biti primjenjeno u praksi prije deset i vie godina, ali je danas gotovo nezamislivo. Prije svega, treba imati na umu opasnost za graane koji bi na taj nain pomogli policajcima da uu u neiji stan. Ta opasnost moe se ispoljiti kako u momentu samog ina ulaska u stan, ali i nakon toga u vidu osvete kriminalaca. Meutim, nije samo u tome neprihvatljivost ovakvog rjeenja. Treba vjerovati kako su i graani (kuepazitelj ili neko drugi) svjesni raznih opasnosti i da nee lako pristati na ovakvu saradnju sa policajcima. Mi smatramo da bi takva rjeenja trebalo potpuno izostaviti iz kriminalistike teorije, ili ih, to je jedino prihvatljivo, svrstati u rezervne varijante primjenjive u izuzetno povoljnim situacijama. Stoga ulazak u kuu opasnog kriminalca uz pomo trika treba planirati koritenjem preruenih policajaca, kako se neduni graani ne bi izlagali ivotnoj opasnosti. S obzirom da postoje razni naini ulaska u odreeni stan ili kuu, za svaki konkretni sluaj neophodno je prethodno odrediti pogodan nain ali i rezervnu varijantu ukoliko se plan ne bi mogao ostvariti. Tako, u stan se moe ui slubenim pretstavljanjem i pozivom vlasniku da otvori vrata; lanim pretstavljanjem ukoliko se pretpostavlja da osoba nee dobrovoljno otvoriti vrata i to uz pogodan izgovor, kao npr., potar, inkasant, komija i sl.; preruavanjem u uniformu potara ili bijeli mantil zdravstvenog radnika koji vri dobrovoljno prikupljanje krvi; kroz prozor; preko balkona; preko krova; zatim, nasilnim ulaskom razvaljivanjem vrata pogodnim predmetom, tzv. katapult. I najzad, to je rjee ali nije nemogue, ponekad ljudi ne zakljuavaju ulazna vrata, to moe posluiti za iznenadan, efikasan i siguran ulazak u stan. Meutim, ukoliko rezultati priprema ukazuju da se radi o opasnom kriminalcu koji sigurno nee dobrovoljno otvoriti vrata, ili ako se radi o blindiranim vratima (koja je vrlo teko nasilno otvoriti), onda je potrebno isplanirati specifian nain ulaska u stan. U takvom sluaju potrebno je tajnim osmatranjem i nadziranjem stana i tajnim praenjem osumnjienog izvriti pripreme

64 i uhapsiti ga na pogodnom mjestu i u pogodno vrijeme, pa zajedno s njom ii na pretresanje stana. Meutim, da i kriminalci neprestano istrauju i analiziraju postupanje policije, govori i injenica da su pronali nain kako se zatititi i od ovog posljednjeg policijskog trika. Naime, ukoliko se u kui ili stanu dri i preprodaje droga onda su svi ukuani upoznati s tim. U tom sluaju je uvijek u kui jedno od njih, a oni koji izlaze vani ne nose klju od kue sa sobom. Nadalje, u posljednje vrijeme, pribjegava se ugradnji reetkastih metalnih vrata, kao duplih, iza ulaznih vrata, tako da je i nasilni ulazak gotovo nemogu. U tom smislu upozoravaju i iskustva iz kriminalistike prakse, prema kojima je potrebno planirati vie naina ulaska u stan, s obzirom da nikada nije sigurno da e se prethodni plan moi ostvariti na efikasan i siguran nain. ak i kod najpreciznijeg planiranja uvijek se moe desiti neto nepredvieno, pa je stoga neophodno unaprijed isplanirati vie varijanti koje bi se u konkretnom sluaju mogle primjeniti. Moe se desiti da okolnosti na licu mjesta budu u tolikoj mjeri neoekivane, odnosno drukije od onih koje su utvrene u fazi priprema, da e rezervna varijanta ulaska biti jedino mogua, a ne ona koja je planirana kao glavna, pa je i zbog toga potrebno isplanirati vie raznih varijanti. Upozoravamo da svaki policajac mora biti spreman na upotrebu sile, ali i vatrenog oruja ukoliko bude potrebe. Prethodna analiza upuuje na zakljuak da je ulazak u stan najdelikatniji dio postupka pretresanja. To je sasvim i logino, jer ukoliko se efikasno ue u stan onda je ispunjena jedna od glavnih kriminalistikih pretpostavki za uspjeno pretresanje i pronalazak odreenih dokaza. Na rukovodiocu tima za pretresanje u tom sluaju je velika odgovornost. On mora raunati na nekoliko stvari, a to su, sigurnost lanova tima, sigurnost ukuana, postupanje u sluaju otpora, brzina djelovanja i zakonitost u postupanju. Prvi zahvati po ulasku u kuu ili stan Bez obzira na koji nain se ulo u kuu ili stan, neophodno je metodino postupanje kada su u pitanju prve radnje koje treba poduzeti odmah po ulasku. O metodinom postupanju, bez izuzetka, govore svi autori ije radove smo konsultovali, ali ono to smo zapazili odnosi se na razliite mjere i radnje koje se preporuuju prilikom tog prvog zahvata. Miljenja smo da treba insistirati na redoslijedu, iz prostog razloga to su prethodne radnje pretpostavka za uspjeno poduzimanje naknadnih. S obzirom na prethodne konstatacije, smatramo da se prvo treba predstaviti i saoptiti razlog ulaska u kuu, bez obzira na razvoj trenutne situacije (je li pruen otpor ili ne) jer graani moraju znati da je u pitanju slubeno postupanje, a zatim

65 bez odlaganja ograniiti kretanje svim zateenim licima u kui i staviti ih pod kontrolu i nadzor. Gotovo istovremeno treba osmotriti unutranjost kue u cilju onemoguavanja pokuaja unitenja dokaza. Nakon toga obavezno izvriti djelimian lini pretres svih lica, bez izuzetka, a potom ih legitimisati na siguran nain, da bi se tako identifikovao i osumnjieni ukoliko je prisutan. Ali, ukoliko svi zateeni nemaju kod sebe line isprave onda bi to moglo oteati identifikaciju osumnjienog, pogotovo ako se policajci prvi put susreu sa tim licem pa ne znaju ni kako izgleda. Nadalje, ovo legitimisanje moglo bi biti iskoriteno za eventualno pruanje otpora, izazivanje pometnje kako bi se unitili ili odbacili dokazi. Zato predlaemo takvo postupanje koje e, prije svega, biti sigurno i za policiju, ali i za ukuane, a rizik sveden na najmanju moguu mjeru. Pri tome nema razloga da se ne izvri provizorno bezbjednosno pretresanje, odnosno pregled svih zateenih bez obzira o kome se radi. Brojni primjeri iz kriminalistike prakse upozoravaju na opreznost u tom pogledu. S obzirom da ima sluajeva da se dokazi sakrivaju u odjei nepokretne stare bake ili novoroeneta, smatramo da sve prisutne treba pretresti bez izuzetka. Eventualna procjena moe se izvriti u pogledu detaljnog pretresa zateenih lica, ali u pogledu provizornog bezbjednosnog pretresanja ne treba vriti nikakve izuzetke. Slijedi razdvajanje osumnjienog, tj. lica kod kojeg ili zbog kojeg se pretresanje vri ili koje se trai, od ostalih zateenih lica koja se smjetaju u jednu prostoriju u stanu i stavljaju pod nadzor jednog ili vie policajaca. Istovremeno, osumnjieni se stavlja pod nadzor drugog policajca. Pri tom, policajac koji nadzire osumnjienog ima delikatan zadatak. On, naime, mora brinuti o tome da osumnjieni ne pobjegne, da ne prui otpor, da sam sebe ne povrijedi, da nekog od ukuana ne uzme kao taoca, te da ne odbaci ili uniti dokaze. Pored toga, taj policajac mora paljivo motriti osumnjienog s ciljem pravovremenog uoavanja njegovih psihofizikih reakcija kako bi se one iskoristile za poboljavanje efikasnosti pretresanja. Te reakcije mogu se ispoljavati u sluajevima kada policajac koji pretresa, doe u blizinu sakrivenog predmeta. Tada osumnjieni moe postati vidno uznemiren to se moe ispoljavati drhtanjem ruku, podrhtavanjem glasa, naglim crvenilom ili blijedilom lica, pojaanim znojenjem, uznemirenim kretnjama, izbjegavanjem pogleda u odreenom pravcu, neoekivanim ispoljavanjem znakova olakanja, provociranjem i sl. Pravovremenim uoavanjem i pravilnim tumaenjem takvih reakcija, mogue je u odreenim sluajevima zakljuiti da je sakriveni predmet u zoni djelovanja policajca koji pretresa, ili da je on proao pored sakrivenog predmeta ne pronaavi ga to, naravno, treba iskoristiti. Policajac koji uoi neku reakciju osumnjienog, mora to na pogodan nain sugerisati svom kolegi kako bi ovaj obratio posebnu panju na odreeno mjesto u stanu. Na taj nain, policajac koji vri pretresanje nije niim ometan i moe se koncentrisati iskljuivo na traenje. Upravo zbog delikatnosti operativne uloge, miljenja smo da bi policajac koji kontrolie osumnjienog trebao biti istovremeno i rukovodilac konkretnog pretresanja. Na alost, u praksi se ovakva podjela rada ne provodi

66 uvijek, to utie na krajnji efekat pretresanja. Naravno, ne treba se zavaravati da je uvijek mogue promatranjem uoiti odreene reakcije. U tom smislu je i upozorenje da postoje lica koja mogu odlino da vladaju sobom pa u najteim za njih momentima izgledaju mirno, ravnoduno i spokojno. Uruivanje dokumentacije o pretresanju Tek nakon prethodno obavljenih mjera i radnji, rukovodilac pretresanja obavjetava vlasnika ili korisnika kue o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predaje mu nalog za pretresanje, te se pristupa angaovanju svjedoka pretresanja. Kao to se vidi, tek od tog momenta praktino je mogue zapoeti pretresanje u uem kriminalistikom smislu, a potujui, istovremeno i odredbe zakona o krivinom postupku. 7.1.4. Metodika pretresanja kue Bez obzira na koji nain su angaovani svjedoci, ili se, pak, pretresanje vri bez prisustva svjedoka, daljnje kriminalistiko postupanje treba imati slijedeu metodiku. Prvo otpoinje voenje zapisnika o pretresanju, u koji se unose uobiajeni podaci, s obzirom da se uglavnom radi o tipskom formularu. Od lica kod kojeg se vri pretresanje potrebno je zatraiti da dobrovoljno preda traeno lice ili dokaze. Ukoliko se dobrovoljno predaju traeni dokazi ili, pak, neki drugi predmeti koji su u vezi sa krivinim djelom, isti se unose u zapisnik, uz konstataciju da su dobrovoljno predati. Pod uslovom da su predati svi predmeti za koje se sumnjalo da ih vlasnik posjeduje, pretresanje e se nastaviti kao da nita nije predato ako se sumnja na jo neke predmete. Inae, u tom pogledu mogue su razliite situacije, koje je vrlo teko provjeriti. Moe se desiti da vlasnik zaista preda sve to posjeduje, to je rijetkost, ali i najbolja varijanta. U takvom sluaju, naravno, daljnje pretresanje nee rezultirati pronalaskom nikakvih predmeta. Dalje, mogue je da vlasnik preda manje znaajne predmete nadajui se da policija nee pronai ostale jer su dobro sakriveni. U tom sluaju vlasnik rauna da e to imati utjecaj i na policiju u smislu pomanjkanja opreznosti, a samim tim temeljitosti i upornosti u pretresanju koje e uslijediti. to je najgore, to se u praksi ponekad i deava. Ne radi se o tome da policajci smatraju kako ne treba vriti daljnje pretresanje, ve oni polaze od pretpostavke da su djelimino uspjeli bez obzira na krajnji ishod pretresanja. Takoe, mogue je da vlasnik ne preda nita bez obzira to posjeduje odreene dokaze. Kriminalistiko, ali i procesno je pravilo da se pretresanje vri sa takvom odgovornou i profesionalnou kao da prethodno nita nije predato. Samo pretresanje mora se vriti po odreenoj metodologiji, kako u pogledu kue kao objekta pretresanja, tako i u pogledu pojedinih prostorija u njoj. Prvo se sva zateena lica stavljaju pod nadzor u jednoj prostoriji. Prilikom pretresanja pojedinih

67 prostorija ide se s lijeva na desno ili obratno, a potom slijedi pretresanje sredinjeg dijela prostorije, poda, plafona i otvora (prozori, balkoni, terase, loe). To je najbolja garancija da e se svaki dio prostorije pretresti, tj. da nita nee biti izostavljeno. Prilikom vrenja pretresanja, pored zakonitog i strunog postupanja, smatramo bitnim pridravati se kriminalistikih naela sistematinosti, temeljitosti i upornosti, jer to je najbolja garancija za uspjean pronalazak dokaza koji se mogu sakrivati na raznim mjestima u stanu. Pored ostalog, esto se koriste postojee upljine u namjetaju, muzikim instrumentima, igrakama, kiobranima, elektrinim lampama, radio i TV aparatima. Nadalje, kriminalci esto prave specijalna skrovita i bunkere u zidovima, namjetaju, na tavanu i ispod parketa ili poda. Sve to upuuje na zakljuak da nije mogue navesti sva mjesta i skrovita gdje se mogu sakrivati razni dokazi. I ne samo to. Mi smo miljenja da ne bi bilo opravdano markirati i izdvajati odreena mjesta za sakrivanje, jer bi to moglo ponekad zavarati policajce u smislu da se koncentriu samo na ta mjesta, a da zanemare ostala. Moda bi se, u tom smislu, moglo govoriti o mjestima gdje se prema rezultatima konkretne kriminalistike prakse odreeni predmeti najee sakrivaju, uz konstataciju da kompletan stan treba pretresati sa jednakom panjom i profesionalnou. Najzad, ono to treba naglasiti u optim napomenama pretresanja jeste postojanje informacija koje govore da je odreeni dokaz sakriven na tano odreenom mjestu u kui. U takvom sluaju potrebno je voditi rauna da se odmah na poetku ne vri pretresanje mjesta na koje je ukazao informator. U suprotnom, takav postupak bio bi viestruko negativan. Prvo, vlasnik ili dralac dokaza bi sigurno otkrio izvor informacija, to bi moglo ugroziti bezbjednost informatora, a u svakom sluaju predstavljalo bi kraj saradnje sa informatorom. Nadalje, takav postupak imao bi i svoje profesionalne tetne implikacije u pogledu angaovanja novih informatora. Teko je, ili gotovo nemogue, da se o takvom neprofesionalnom postupanju ne sazna u kriminalnim krugovima, odnosno u podzemlju. Za oekivati je, u takvom sluaju, da bi se poveao stepen nepovjerenja na relaciji kriminalaca i policije, to moe uticati na efikasnost saradnje, odnosno prikupljanje informacija, pogotovo na lokalnom nivou. Miljenja smo da, u sluaju dobijanja informacija da je dokaz sakriven na odreenom mjestu u stanu, ne treba pretresanje zapoeti od kritine prostorije, a kada se doe do te prostorije pretresanje obavljati po optim taktikim pravilima, vodei rauna da se ni po emu ne primjeti da se unaprijed znalo gdje je dokaz sakriven. Ako to planom nije unaprijed predvieno, onda rukovodilac operativnog tima na licu mjesta odreuje od koje prostorije u stanu e se pretresanje zapoeti, s tim to je nae miljenje da na poetku treba pretresti kupatilo, kuhinju i hodnik. To

68 temeljimo na injenici da se upravo u kupatilu i kuhinji moe sakriti neki dokaz neposredno pred ulazak policije u kuu ili stan, ili se isti moe pokuati unititi. Kada je u pitanju hodnik, on je interesantan s obzirom na frekvenciju kretanja i, eventualno, neophodnog izlaska ili neoekivanog ulaska u stan. Takoe, upravo iz kriminalistikih razloga, nekada e biti svrsishodno izvriti tzv. ponovno pretresanje kue i drugih prostorija. Takvo pretresanje poduzima se nakon neuspjeha prethodno provedenog pretresanja. Razlozi za neuspjeh mogu biti razliiti, ali najee se radi o povrnosti, brzopletosti, nemetodinosti, nedovoljne upornosti ili neblagovremenosti. Meutim, iz kriminalistiko-taktikih razloga, moe se unaprijed planirati povrno pretresanje koji obino daje negativan rezultat. Kada se osumnjieni uznemirio ili obratno, umirio i osjetio sigurnim, vri se iznenadno ponovno temeljito pretresanje, pri emu se koristi naelo iznenaenja. Nakon prvog, prividno povrnog pretresanja i naputanja objekta pretresanja osumnjieni se moe razliito ponaati. Prvo, ukoliko rauna na mogunost ponovnog pretresanja moe predmete i osobe sakriti na, za njega, sigurnije mjesto. Drugo, ukoliko je zavaran neuspjelim pretresanjem, moe primiti na uvanje nove predmete ili lice, jer ne rauna sa mogunou ponovnog pretresanja. Zato objekt pretresanja treba stalno osmatrati, odabrati pogodno vrijeme (isti dan, naredni dan, ili nakon nekoliko dana) ponovnog pretresanja i uspjeh moe biti potpun. I najzad, u literaturi se, uglavnom, govori o pretresanju kao optem kriminalistikom institutu, a u manjoj mjeri o pretresanju povodom pronalaska droge. Stoga emo naredni dio materije elaborirati na osnovu analize empirijskog materijala iz nae kriminalistike i sudske prakse, pridravajui se optih teorijskih postulata ovog procesnog i kriminalistikog instituta. Pretresanje kupatila, wc-a i toaleta Prilikom pretresanja toaletnih prostorija, pored opte kriminalistike metodologije, posebnu panju treba obratiti na mjesta i predmete kao to su wc olja i vodokotli, lavabo, maina za pranje rublja, korpa za prljavo rublje, korpa za otpatke, plinski bojler i donji poklopac kod klasinih bojlera, prostor ispod kade, ventilacioni otvor, dimnjak, zatim, tube sa pastama za zube i brijanje, razne kreme i sprejeve, te ampone i mirise, ali i deterdente za pranje. Kada je u pitanju wc olja onda panju treba obratiti, prvo, na sadraj u samoj olji, jer se moe desiti da se tu nalazi neki predmet, npr. droga koja se eventualno pokuala unititi prilikom ulaska policije u kuu. Slijedee to treba pregledati jeste donji dio cijevi za vodu koja spaja vodokotli i olju. To je pogodno mjesto da se sakriju manji predmeti, pogotovo neposredno prije ulaska policije. Naravno,

69 vodokotli u svakom sluaju treba pregledati jer se pored droge u njega mogu sakriti i drugi predmeti, pogotovo oruje. Upozoravamo da policajci ne smiju biti previe osjetljivi kada pretresaju razne smrdljive predmete i materije. Ne smije se oklijevati da se pretrae ljudske izmetine, od izmeta prljavi i smrdljivi odjevni predmeti, kao i od izmeta prljavi toalet papir koji je zateen. Takoe, bez oklijevanja se treba pretraivati poljski wc ili hrpa stajskog ubrita. Kao i u sluaju wc olje, panju treba obratiti i na lavabo, a potom pregledati cijevi (sifon) koje slue za odvod iz lavaboa u kanalizaciju. Maina za pranje rublja moe posluiti za trajnije sakrivanje odreenih predmeta. Prilikom pretresanja maine panju treba obratiti na slijedea etiri segmenta: prostore za stavljanje deterdenta za pranje i cijev za ispust vode, filter, prostor za stavljanje prljavog rublja, te unutranjost maine. Filter obavezno treba izvaditi i pregledati, kao i prostor u kojem je filter smjeten. Ukoliko u maini ima prljavog rublja pripremljenog za pranje onda ga treba izvaditi i detaljno pretresti. Takoe, ukoliko je maina prazna, treba paljivo pregledati prostor za stavljanje rublja. to se tie pregleda unutranjosti maine, poduzimati ga u skladu sa prethodnim planom rada, ili procjenom trenutne situacije na licu mjesta, ili pak, ukoliko se raspolae sa informacijama da su dokazi tu sakriveni. Nakon maine, logino je da se pregleda i korpa sa prljavim rubljem. Treba pregledati svaku stvar, a panju obratiti na neuobiajeno prljavo rublje kao to su npr., gae, koje nakon dueg stajanja osjetno smrde te mogu odvratiti od detaljnog pregleda. Korpa za otpatke je, takoe, pogodna za sakrivanje pogotovo neposredno pred ulazak u stan. S obzirom da se u njoj mogu nalaziti razni otpaci, mogue je unutra staviti bilo koje predmete. Posebno treba obratiti panju na umetnuto dno, jer se esto u korpu za otpatke stavlja novo dno od papira ili najlon kesa kako bi se jednostavnije odstranili otpaci kada se korpa napuni. Prethodno smo odvojili plinski od klasinog bojlera na struju zbog toga to su razliitih tehnikih karakteristika. Plinski bojler je, naime, s obzirom na svoju konstrukciju, vrlo pogodan sa sakrivanje predmeta. to se tie klasinog bojlera na struju, onda panju treba posvetiti donjem poklopcu ispod kazana za vodu. Jednostavnim skidanjem tog poklopca ukazuje se prostor gdje se mogu sakriti razni predmeti. Ako se radi o protonom strujnom bojleru, onda je neophodno skinuti plastinu masku jer se ispod nje mogu sakriti razni predmeti.

70 Uobiajeno je da se kada radi statike i estetike zazida i poploa. S obzirom da se uglavnom montira u ugao kupatila, na jednoj od vanjskih strana pravi se otvor koji slui za intervenciju u sluaju zaepljenja ili pucanja unutarnjih cijevi za odvod vode. Kao to je poznato taj otvor je uglavnom veliine jedne keramike ploice, a zatvoren je vratima. to je kada vea, vei je i unutranji prostor izmeu kade i zida kojim je zazidana, to omoguuje sakrivanje vee koliine raznih predmeta. Ventilacioni otvor, u zavisnosti od starosti stana, moe da bude razliit, poev od najjednostavnijih upljina u vanjskom zidu, zatim otvor sa ventilatorom, kao i ventilacioni otvor za plinsku pe. Bilo kakav da je, treba ga paljivo pregledati. U novije vrijeme, bar na naim prostorima, nije neuobiajeno da se u kupatilu nalazi dimnjak, koji moe biti u dvostrukoj funkciji. Prvo, moe sluiti za odvod gasova iz pei kojom se kupatilo zagrijava, i drugo, moe sluiti za odvod gasova iz plinskog bojlera. Posebno je interesantno ako je na dnu dimnjaka glavni otvor za ienje, pa taj otvor obavezno treba pregledati. esto vlasnik stana ima izgovor da dimnjak dugo nije ien pa, ukoliko se otvori na donjem dijelu, moe prouzrokovati nekontrolisano isputanje veih koliina garei i oneienje zidova i drugih stvari koje se nalaze u kupatilu. Takve izgovore ne treba uvaavati ve, ukoliko se procjeni da dimnjak treba otvoriti onda to treba i uini. Preporuljivo je prvo ponuditi vlasnika da on otvori dimnjak, pa iz njegovog ponaanja i reagovanja donijeti odluku o otvaranju dimnjaka ak i ako nije postojala takva namjera kod rukovodioca pretresanja. I najzad, deterdent za pranje rublja, koji se pakuje u veim koliinama, pogodan je kao kamuflaa za sakrivanje nekih predmeta. Ukoliko se iznad stana koji se pretresa nalazi jo jedan ili vie stanova, ili se radi o privatnoj kui koja ima dva kupatila jedno ispod drugog, onda postoji mogunost da se napravi i specijalno skrovite (tzv. bunker) za sakrivanje raznih predmeta krivinog djela. Radi se, naime, o prostoru za kanalizacioni odvod. Najee se kanalizacione cijevi u stanu, radi estetike, zazidaju i oblijepe keramikim ploicama. S obzirom da su cijevi okrugle, prostor izmeu njih i zida moe se iskoristiti za sakrivanje predmeta. Najee se napravi otvor veliine jedne keramike ploice, koja se istovremeno prilagodi u vrata. Naravno da se na prvi pogled ne moe primjetiti nita sumnjivo, ali se zato laganim kuckanjem moe osjetiti drugaiji zvuk kada se naie na ploicu iza koje nije zid nego upljina. U kupatilu se, obino, od namjetaja nalazi toaletni ormari i plakar za isto rublje. Te i, eventualno, druge dijelove namjetaja treba pretresati po optim pravilima kriminalistike.

71 Pretresanje hodnika Hodnik treba pretresati sa istom panjom kao i svaku drugu prostoriju u stanu. Ovo naglaavamo iz razloga to se to ponekad ini ovla i na brzinu s pretpostavkom da se dokazi tu rijetko krije. U zavisnosti od veliine, u hodniku se moe nalaziti plakar za obuu ili sama obua, plakar za garderobu ili samo vjealica i, rjee, jo neki predmet. Posebnu panju treba obratiti na obuu, bez obzira je li u plakaru ili ne, jer je ona pogodna za sakrivanje oruja, municije i manje koliine droge. U obuu koja se trenutno ne nosi stavlja se zguvani papir kako bi se ouvao oblik. Zato svu obuu treba detaljno pregledati, s tim da se panja obrati na uloke, pete i onove. Ne treba zanemariti ni novu, zapakovanu obuu. Tada, pored ostalog, panju treba obratiti na pakovanje jer se moe desiti da kutija ima duplo dno, zidove ili poklopac. Odjeu, koja se nalazi u plakaru ili na vjealici, treba pretresati po pravilima o detaljnom linom pretresu, sistematski i temeljito, ne izostavljajui nita, kao npr., kiobran. Ponekad je u hodniku smjetena kutija sa brojilom i osiguraima za elektrinu energiju, koju obavezno treba otvoriti i pregledati. Ova kutija je, zbog unutranjeg prostora, pogodna sa sakrivanje manjih predmeta. Takoe, na ulaznim vratima moe se nalaziti sandue za potu koje obavezno treba pregledati. Ne smije se zaboraviti pregledati sandue za potu u haustoru zgrade. U svakom sluaju na vrata treba obratiti dunu panju. Pretresanje kuhinje i ostave Kuhinja i ostava su, zbog svoje namjene, veoma pogodne za sakrivanje droge, a istovremeno delikatne za pretresanje. Prilikom pretresanja ovih prostorija posebnu panju treba obratiti na sve vrste namirnica, posebno one pakovane, kao i na eventualno pripremljeno jelo. Podrazumijeva se da je prilikom ulaska u stan pregledano je li u toku bio proces pripremanja nekog jela, peenjem ili kuhanjem, pogotovo pomou pei na loenje. Ta mjera prvog zahvata ima za cilj da se osujeti eventualno unitenje nekih dokaza. Prema tome, pretresanje kuhinje zapoinje obavezno od elektrinog ili plinskog tednjaka ili, pak, pei na loenje. Bez obzira kakvo stanje u kuhinji je zateeno prilikom ulaska u stan, neophodno je pregledati jelo ije pripremanje je bilo u toku, ili se ono nalazi na pei. tednjak treba paljivo pregledati otvaranjem penice i, eventualno, postojeih otvora.

72 Isto kao i u toaletnim prostorijama, treba pregledati i lavabo u kuhinji. Prljavo posue se moe odlagati u lavabo, pa je potrebno paljivo ga pregledati. Maina za pranje posua je, takoe, pogodna za sakrivanje nekih predmeta, pa je potrebno detaljno je pregledati. Posebnu panju treba obratiti na prljavo posue koje se eventualno nalazi u maini. Ako je prilikom ulaska u stan maina radila, neophodno je odmah je iskljuiti. Prilikom pregleda ne zaobii otvor za stavljanje deterdenta za pranje koji je pogodan za sakrivanje manjih predmeta, a po potrebi pregledati i crijevo za odvod vode. Friider i zamrziva spadaju u mjesta gdje se predmeti mogu kriti jer su u njima smjetene razne namirnice u razliitim pakovanjima. Takoe, i zamrziva, zbog toga to se namirnice nalaze u ledu, treba paljivo pregledati. Namirnice kao to su sol, eer, brano i kafa, bez obzira kako su zapakovane, te da li su uopte otvarane, obavezno treba pregledati. Pri tome treba korektno postupati kako se te namirnice ne bi nepotrebno unitavale. Zato se sav sadraj istrese u odreenu posudu, na koji nain se pregled izvri paljivo, a istovremeno se namirnica sauva. Pia, sokovi, kompoti, kiseline i razni zaini, pakovani u tetrapaku ili metalnim tubama moraju se bez izuzetka pregledati. Pri tome, policiju ne smije zavarati injenica da je odreena namirnica neotpakovana. Kao to je poznato, bez veih potekoa moe se bilo ta otpakovati i ponovo zapakovati, a da se uopte ne primjeti da je to uinjeno. Tu injenicu, naravno, dobro znaju i kriminalci koji to mogu iskoristiti za sakrivanje raznih predmeta u naizgled original neotpakovanu bocu npr., sa crnim vinom. Obavezno pregledati hljeb, kifle ili kolae. U hljeb, koji je ustajao i, naravno, tvrd, moe se sakriti neki predmet. Na upit zato se u stanu dri bajati hljeb, kriminalac uvijek ima spreman odgovor kako nekome isti daje za ishranu stoke. Neki od njih imaju izgovor da je hljeb sluajno ostao i ak ga odmah bacaju u korpu za otpatke ime nastoje odagnati sumnju policije. Prilikom pretresanja kuhinje panju treba obratiti i na razne kuanske aparate, kao to su mlin za kafu, kafomat, termos-boca, sokovnik, mikser, toster, friteza, mikrovalna penica i usisiva jer isti mogu posluiti sa sakrivanje predmeta krivinog djela. Pretresanje spavae sobe Spavaa soba, s obzirom da se u njoj nalazi namjetaj, garderoba i mnogi lini predmeti, prua raznovrsne mogunosti za sakrivanje raznih dokaza ali i lica. To mogu biti postojea skrovita, ali i posebno izgraena skrovita. Kao postojea

73 skrovita mogu posluiti jastuci, jorgani, madraci, ramovi slika, upljine namjetaja izgraene od upljih cijevi, luster i pojedini dijelovi garderobe i papue. Pored toga, mogu se praviti i specijalni bunkeri u vidu duplog dna i stranica ladica i ormara, tapaciranim stolicama, trosjedima, dvosjedima i vratima, skrovita u zidu komuflirana slikama, te ispod parketa ili poda. Posebnu panju treba obratiti na djeje igrake ukoliko ih ima u stanu. S obzirom na neiscrpne mogunosti kriminalne taktike i strategije, uvijek treba raunati na iznenaenja i netipine situacije. Tako se moe dogoditi da u stanu ima novoroene, bolesnik koji lei, ili nepokretna osoba. Takve situacije kriminalci mogu iskoristiti za sakrivanje predmeta, raunajui da policajci nee pretresati leaj novoroeneta, bolesnika ili invalida. Naa iskustva govore da policajci iz suosjeanja ili saaljenja ne posveuju uvijek dovoljnu panju u takvim situacijama to, naravno, rezultira nedovoljno efikasnim pretresanjima. Pored svega navedenog, mora se panja obratiti i na vidna mjesta kao to je npr., pepeljara na nonom ormariu ili odbaeni zguvani papir iza zavjese koja je duga do poda. Kako se u spavaoj sobi, pored ostalog, nalazi mnogo rublja, garderobe i posteljine, potrebno je ispoljiti posebnu temeljitost i upornost, kako se ne bi desilo da neto ostane nepregledano. S obzirom da skoro svi teoretiari upozoravaju na raznovrsne mogunosti pravljenja specijalnih bunkera za sakrivanje predmeta krivinog djela, tome se prilikom pretresanja mora posvetiti posebna panja. Iz toga proizilazi logian zakljuak da predmete krivinog djela treba traiti na svim mjestima na kojima se prema svojoj veliini (koliini) mogu sakriti. Uspjeh pretresanja e u mnogome zavisiti od ranije prikupljenih informacija o tajnim skrovitima i mjestima u stanu gdje su predmeti krivinog djela sakriveni. Tajna skrovita mogu biti specijalno izgraeni, ugraeni ili pregraeni, zakamuflirani slijepi prostori ili prostorije u stanovima. U dananje vrijeme nije ba tako jednostavno napraviti takva skrovita, ali se neki profesionalni kriminalci, naroito krijumari, koji se trajno opredjeljuju za vrenje kriminalne djelatnosti i paljivo je planiraju, prave takva skrovita i bunkere. Stoga se preporuuje da se u sluaju postojanja takvih indicija obavezno izmjere zidovi i povrina prostorija, te da se uporede sa prethodno pribavljenim projektom stana. Nadalje, upljine i zakamuflirani prostori u zidu mogu se otkriti kucanjem ekiem ili tvrdim predmetom po zidu. Tajni bunkeri i skrovita mogu se, ponekad, nalaziti ispod stepenita, ispod zidanih pei i ispod kamina. Tajni ulazi u bunkere i skrovita najee su zakamuflirani ormarom, regalom, policom, tednjakom, zidnim ogledalom ili slikom, ili ak ugraenom policom. Imajui to u vidu, prilikom pretresanja obavezno treba pomjerati sve dijelove namjetaja i sve

74 predmete koji su naslonjeni uz zid, a ponekad odlijepiti i tapete, kako bi se otkrilo tajno skrovite. Kada je u pitanju spavaa soba, onda pored droge panju treba posvetiti pronalaenju raznih biljeki, adresa, telefonskih brojeva i fotografija, zlata i drugog nakita, novca, tednih knjiica i iro rauna, te odreenih dokumenata. Biljeke mogu posluiti za otkrivanje odreenih kriminalnih aktivnosti, dugovanja ili potraivanja novca od odreenih osoba; adrese, telefonski brojevi i fotografije mogu posluiti u svrhu identifikacije odreenih kriminalaca, a u krajnjoj liniji za identifikaciju eventualnih sauesnika u izvrenju krivinih djela; zlato, nakit i novac mogu ukazivati na nesrazmjeru izmeu statusa osobe i njenog trenutnog bogatstva, to moe biti indicija da potiu od prodaje droge; isto je sa tednim knjiicama i iro raunima. Kasnija provjera stanja i dinamike uplata na iro raune moe posluiti u razotkrivanju naina kriminalne djelatnosti odreene osobe. Od linih dokumenata interesantna je putna isprava, jer se moe utvrditi u koje zemlje i kada je putovala osumnjiena osoba. Pored toga, interesantne su posebno prometne dozvole na tua imena. Pretresanje dnevnog boravka Dnevni boravak je interesantan kako zbog injenice da se tu uglavnom boravi, tako i zbog postojanja mnogobrojnih razliitih predmeta i stvari. Tu se nalaze stolice, stolovi, fotelje, dvosjedi, trosjedi, umjetnike slike i drugi ukrasni predmeti, cvijee u vazama ili saksijama, televizor, muzika linija, audio i video kasete, CD, gramofonske ploe, muziki instrumenti kao to su klavir, harmonika ili gitara, telefon, telefaks, kavez sa pticama, akvarijum sa ribicama i kavezi za druge ivotinje, a ako u stanu nema radne sobe onda i biblioteka i kompjuter. Mogue je da ima i kamin ili druga pe na loenje drva, a kao uostalom u cijelom stanu, interesantni su radijatori i cijevi za centralno grijanje, luster i lampe. Praktino, sve to je nabrojano moe posluiti kao skrovite za razne predmete, to svakako treba imati u vidu kriminalistika ekipa koja vri pretresanje stana. Meutim, rukovodei se dugogodinjim vlastitim kriminalistikim iskustvima, posebno upozoravamo na pojedine predmete i stvari, koje su domai kriminalci najee koristili za sakrivanje predmeta krivinog djela. U ostalim sluajevima, veoma esto koritene su saksije za cvijee i to na slijedee naine: pravljenjem dvostrukog dna ili stranica u drvenim saksijama, umetanjem manje u veu saksiju i vjetim kamufliranjem. Pored toga, esto se koristi luster, kavez i hrana za ptice, prostor ispod dijelova namjetaja, pogotovo masivnijih regala, ispod ilima i u televizoru.

75 Biblioteka je posebno pogodna za sakrivanje, pogotovo ako sadri vei broj knjiga. Predmeti se mogu sakrivati na policama iza knjiga i u samim knjigama. Posebno su pogodne vee knjige, kada se unutranjost listova izree i odstrani, tako da ostanu samo korice i vanjski rubovi stranica, jedan do dva centimetra. Tako se unutra dobije znatan prostor u koji se stavljaju razni predmeti. Ne treba zaboraviti ni novac. Prema navedenom, moe se zakljuiti da sve knjige treba paljivo pregledati, na taj nain to e se otvoriti i eventualno prelistati. Pri tom posebno do izraaja dolazi kriminalistiko naelo temeljitosti i upornosti. Prilikom pretresanja bilo kojeg dijela stana ne treba zaboraviti ni indiciju na koju ukazuju mnogi autori, a to je profesija kriminalca. Ona, naime, moe ponekad uslovljavati da se sakrivanje vri u predmete koji su u vezi sa zanimanjem kriminalca, kao npr., stolar sakriva u predmete od drveta, zidar u zid, domaica u ve a bibliotekar u knjige. Dnevni boravak esto ima izlaz na terasu ili balkon. Nakon pretresa dnevog boravka treba pregledati i terasu, odnosno pretresti je ukoliko i na njoj ima odreenih predmeta i stvari. Podrazumijeva se da bilo koja prostorija u stanu moe imati terasu, balkon ili lou, a postupak pretresanja je isti. Pretresanje potkrovlja Kao to je poznato, gotovo sve privatne kue imaju tavan, ali i mnoge stambene zgrade imaju potkrovlje koje je esto fiziki odvojeno od stana, pa se i ne uzima u obzir prilikom pretresanja jer se, praktino, za njega i ne zna. O tome se, svakako, mora voditi rauna prilikom priprema za pretresanje, kada je potrebno tano utvrditi koje prostorije, osim stana koristi odreena osoba. To je jedna od injenica koja nas dri u uvjerenju da se naelo brzine i iznenaenja jednostavno ne moe primjeniti u kriminalistikoj praksi, a na utrb kvalitetnih priprema. Drugim rijeima, nema te hitnosti koja moe opravdati zanemarivanje priprema. Koristimo zato ovu priliku da konstatujemo kako su pripreme, u sluaju pretresanja, u stvari neodvojivi dio naela brzine i iznenaenja, odnosno hitnosti u postupanju. Jer, kakvo bi to iznenaenje bilo, ako smo odreenu osobu iznenadili samo time to smo joj neoekivano uli u stan, pretresli ga, a da smo pri tom u neznanju izostavili potkrovlje gdje se krije lice za kojim se traga ili glavnina dokaza. Hitnost u postupanju, po naem miljenju, ne moe iskljuiti adekvatne pripreme, inae nema svoju svrhu. Tavan, odnosno potkrovlje, moe se koristiti za stanovanje ili kao ostava za razne predmete i stvari. Ako se koristi za stanovanje onda se pretresa po metodologiji pretresanja odreene prostorije, s tim to posebnu panju treba obratiti na samu krovnu konstrukciju. Mnogo sloenija situacija je ukoliko se potkrovlje koristi kao

76 ostava, jer to esto podrazumijeva nered od stvari koje se tu nalaze. Pretresanje moe oteavati i nedostatak adekvatnog osvjetljenja, to nije rijedak sluaj u starijim kuama i stanovima. Kao i u drugim prostorijama, sve predmete treba paljivo i sistematski pregledati. Posebnu panju obratiti na krovnu konstrukciju, krovne prozore, oluke za kinicu, ali i neupotrebljive kuanske aparate kao to su friider, maina za pranje rublja i elektrini tednjak. Pretresanje podruma Ako je u pitanju privatna kua onda nije teko utvrditi ima li podrumske ili jo neke pomone prostorije. Meutim, nekada je vrlo teko ili nemogue utvrditi da li odreenom stanu pripadaju neke podrumske ili druge prostorije u stambenoj zgradi. Treba rei i to da policajci nekada uopte i ne uzimaju u obzir injenicu da odreenom stanu pripadaju i podrumske prostorije. To su svakako pogreke koje mogu rezultirati tetnim posljedicama. Podrum je posebno interesantan zbog toga to se u njemu mogu kopati rupe i tako zakopavati razni predmeti, leevi ili dijelovi lea. Zato, prilikom pretresa podruma prvo treba ustanoviti o kakvom podu se radi. Pri tome u zemljanu podlogu treba zabadati iljasto gvoe, da bi se osjetilo da li je na tom mjestu skoro prekopavana zemlja. Takoe, i polivanjem vode moe se utvrditi da li je kopana rupa ak i ako u podrumu ima pod. Prilikom pretresanja neophodno je pomjeriti svaki predmet i na tom mjestu traiti da li je eventualno kopano. S obzirom da se u podrumu esto nalaze vrsta goriva (drva i ugalj) to kriminalci mogu posebno iskoristiti za sakrivanje predmeta krivinog djela. Detaljno pretresanje podrazumijeva da se kompletno sve pomjeri, inae nema svrhe pretresati podrum. Kriminalci, svakako, raunaju s tim da policajci nee premjetati veliku koliinu uglja ili drva. Ako je u pitanju zimnica (krompir, kupus), mora se detaljno pregledati. Moe se desiti da se u podrumu uzgajaju gljive. Tada je potrebno pregledati vree ili posude od drveta kako bi se ustanovilo da li unutra u zemlji ima traenih predmeta. Pretresanje dvorita Dvorite, bata ili vrt oko kue ili stambene zgrade pretrauju se po odreenoj metodologiji, slino kao i stan. Naravno da su ovi prostori pogodni za sakrivanje raznih predmeta i leeva, uglavnom zakopavanjem. Ako je u pitanju vea povrina, preporuujemo da se to podijeli na manje sektore, odnosno kvadrate, kako se ne bi desilo da se neto propusti pregledati. Nadalje, panju treba obratiti na kontejner sa smeem ili gomilu pijeska, cigle, kamenja i sl., to je mogue zatei u dvoritu. U dvoritu se moe nalaziti i kuica za psa, koju kriminalci rado koriste za sakrivanje raznih predmeta. Treba pregledati kuicu, pomjeriti je i pogledati prostor ispod nje.

77 U dvoritu treba pretraiti i aht za vodu ili kanalizaciju, te potansko sandue ako ga ima. 8. Pretresanje lica Prema lanu 240. stav 3. ZKP pretpretresni sudija moe da naloi pretresanje lica ako postoji realna mogunost da rezultat pretresa dovede do otkrivanja tragova ili konfiskacije dokaza krivinog djela. Nadalje, policija moe pretresti lice bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka u svim sluajevima kao i kod kue i drugih prostorija (lan 245. ZKP), potom prilikom privremenog hapenja i pritvaranja, zatim, ako postoji opasnost da posjeduje oruje ili opasne predmete koji mogu da budu upotrijebljeni za napad ili samopovreivanje. S obzirom na zakonske odredbe i svrhu koja se pretresanjem eli postii, treba razlikovati pretresanje kao istranu radnju i bezbjednosno pretresanje, odnosno pregledanje lica. U prvom sluaju svrha je pronalazak tragova krivinog djela ili predmeta vanih za krivini postupak, a u drugom, pronalazak oruja ili orua pogodnog za napad, predmeta pogodnih za bjekstvo, za odravanje ilegalih kontakata, kao i predmeta i sredstava pogodnih za samoubistvo. Naravno, ukoliko bi pri obavljanju provizornog bezbjednosnog pretresanja policija pronala predmete koji mogu da budu upotrijebljeni kao dokaz u krivinom postupku, postupa se u skladu sa odredbama koje reguliu pretresanje kao istranu radnju (lan 204. stav 4. ZKP). Prilikom elaboracije pretresanja stana i drugih prostorija osvrnuli smo se i na pitanje iskljuenja krivinog gonjenja za lica koja uivaju pravo imuniteta. U tom smislu govorili smo o nepovredivosti stana, drugih prostorija, prepiske i odreenih slubenih dokumenata u okviru diplomatske i konzularne misije. Meutim, kako se imuniteti odnose prevashodno na osobe, ovom prilikom istaknut emo znaaj imuniteta u pogledu pretresanja osoba. Krivinoprocesni imuniteti predvieni su djelimino izvorima unutranjeg prava, a djelimino izvorima meunarodnog prava (Beka konvencija o diplomatskim odnosnima iz 1961.g., Beka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963.g., Konvencija o privilegijama i imunitetima UN iz 1946. g., Konvencija o privilegijama i imunitetima specijalizovanih ustanova UN iz 1947.g., Konvencija UN o specijalnim misijama iz 1969.g.). Sadrina ovog imuniteta kree se od zabrane pokretanja i voenja krivinog postupka prema odreenom licu do zabrane vrenja pojedinih krivinoprocesnih radnji i zabrane hapenja. Prema shvatanju u literaturi, imunitet po meunarodnom pravu moe biti apsolutni (pripada, npr. efovima stranih drava i diplomatskim agentima stranih drava) i relativni (vee se uz lica koja imaju salvus conductus, konzularni imunitet, kao i imunitet koji se vee uz odreene kategorije meunarodnih slubenika).

78 Imunitet uivaju i sudije i tuioci meunarodnih sudskih tijela (npr., Meunarodnog krivinog suda u Hagu). Po domaem pravu, pod zatitom krivinoprocesnog imuniteta u razliitoj mjeri su poslanici, sudije i sudije-porotnici. Iskljuenje od krivinog gonjenja obuhvata sve radnje kako u toku krivinog postupka, tako i u predkrivinom postupku, s tim to sud moe poduzeti istrane radnje koje ne zadiru u prava osobe koja uiva ovaj imunitet. Pretresanje lica moe se izvriti na dva naina, djelimino i detaljno, pa se tako u literaturi najee i dijeli na djelimino i detaljno lino pretresanje. Ovakva podjela prihvatljiva je i sa naeg stanovita, te smo je usvojili i u naem radu. S obzirom na logian slijed dogaaja u kriminalistiko-operativnoj praksi, prvo e biti govora o djeliminom pretresanju koje se, ponekad, upravo zbog pomenutog redoslijeda naziva i prethodno, a zatim o detaljnom pretresanju. 8.1. Provizorno bezbjednosno pretresanje lica Ovo pretresanje obavlja se u situacijama kao to su lienje slobode prilikom poduzimanja pojedinih kriminalistikih radnji (zasjeda, racija), prilikom radnji dokazivanja kao to su pretresanje stana i uviaj, te prilikom sprovoenja u kazneno-popravni zavod. Ovo pretresanje je, uglavnom, sigurnosnog karaktera to je i logino, s obzirom da je u pitanju prvi neposredni kontakt sa kriminalcem ili, pak, sumnjivom osobom. Djelimino pretresanje osoba za koje se sumnja da posjeduju drogu obavlja se uvijek na javnom mjestu. Kao to smo ve rekli, to pretresanje obavlja se, prije svega, iz preventivno-bezbjednosnih razloga, tj. u cilju pronalaska i oduzimanja vatrenog i hladnog oruja pogodnog za napad i samopovreivanje, te eventualnog pronalaska i drugih dokaza. Osnovna kriminalistiko-taktika pretpostavka za uspjeno pretresanje lica jeste iznenadan i efikasan pristup i hapenje lica nad kojom se eli izvriti pretresanje. Iznenadnim i munjevitim prilaskom i lienjem slobode odreenog lica, ne samo da se ono sprjeava da eventualno odbaci ili uniti materijalne dokaze, ve se onemoguava njegovo bjekstvo, pruanje oruanog ili fizikog otpora, pruanje pasivnog otpora, samopovreivanje, kao i uzimanje talaca. S obzirom da se to deava na javnom mjestu i da su takva lica uglavnom veoma opasna, njihovo uoavanje te efikasan prilazak i hapenje veoma je delikatan postupak u kriminalistikoj praksi. Ono to posebno elimo istai, a to u literaturi nije pomenuto, jeste slubeno predstavljanje policajaca u prvom kontaktu sa sumnjivom osobom. To predstavljanje treba biti prilagoeno konkretnoj situaciji, to znai da je dovoljno i samo usmeno predstavljanje. Predstavljanje je znaajno iz vie razloga.

79 Prije svega, policajci moraju potivati naelo zakonitosti. To, dalje, znai da svaki graanin treba znati da je u toku poduzimanje slubene radnje. Kriminalci su, u dananje vrijeme, uvijek na oprezu zbog mogue konkurencije. Kriminalci vieg ranga imaju svoje tjelohranitelje, koji ih tite kako od konkurencije tako i od policije. Naravno da prosjean kriminalac uglavnom nema tjelohranitelja. Iskustva nae kriminalistike prakse pokazuju da i najokorjeliji kriminalci rijetko pruaju otpor kada znaju o emu se radi. Prvo, znaajno im je da je u pitanju slubeni postupak, jer to znai korektno i doputeno ponaanje. U protivnom, ukoliko smatraju da su napadnuti od drugih kriminalaca, kriminalci redovno pruaju otpor i to najefikasnije to umiju. Svjesni su da u meusobnom obraunu mogu viestruko nastradati, kao npr., da im se nasilno oduzme novac ili drugi predmeti, da budu povrijeeni, ranjeni, ili ak ubijeni. U takvim situacijama postupaju nemilosrdno. Zato se policajci, bez izuzetka, moraju slubeno predstaviti npr., pokazivanjem znake i slubene legitimacije, akreditacije, ili mogu biti obueni u odjevni predmet na kojem je vidljivo istaknut naziv policija, ime e, sigurni smo, u veini sluajeva otkloniti namjeru kriminalca za pruanjem otpora. Slina situacija je ukoliko se radi o licu koje nije kriminalac ali je iz odreenih razloga sumnjiv. Svaki graanin e, prilikom iznenadnog pristupa nepoznatih lica, logino pretpostaviti da moe postati rtva krivinog djela. Normalno je da pod tom pretpostavkom poduzme sve to je u njegovoj moi da se zatiti. Meutim, ako zna da je u pitanju slubeni postupak onda najvjerovatnije nee pruiti otpor. U prilog sigurnosti postupanja, upozoravamo da ovo pretresanje trebaju vriti najmanje dva policajca, a u opasnim situacijama mogu biti i tri, to je apsolutno prihvatljivo. Jedan policajac vri pretresanje a drugi ili dvojica obezbjeuju radnju, spremni da u svakom momentu reaguju. Provizorno bezbjednosno pretresanje, koje moemo oznaiti i kao djelimino, moe se obavljati na etiri naina: klasino, zidno, u kleeem poloaju i u leeem poloaju kriminalca (potrbuke). Leei poloaj preporuujemo u sluaju ako jedan policajac vri pretresanje opasnog kriminalca. Bez obzira na koji nain se vri, pretresanje se mora obavljati po odreenoj kriminalistikoj metodologiji, tj. odreenim redoslijedom, najee od glave do pete. Klasino djelimino pretresanje podrazumijeva pretresanje kriminalca koji stoji sa rairenim nogama i visoko podignutim rukama. Zidnim pretresanjem kriminalac se dovodi u nestabilan poloaj ime se onemoguava pruanje otpora. Vri se tako to se pretresanom licu naredi da stane na razdaljinu od jednog metra od zida, da rairi noge sa osloncem na vrhovima prstiju nogu i da se sa uzdignutim rukama, u kosom poloaju, osloni na zid takoe samo sa vrhovima prstiju ruku. Kleei poloaj kriminalca, svakako je znaajna prednost za policajce. Kriminalcu se prvo nareuje da digne ruke u vis, zatim da klekne na obje noge sa visoko podignutim rukama, nakon ega se pristupa

80 pretresanju. Pretresanje kriminalca u leeem poloaju vri se na nain da odmah po iznenadnom pristupu, kriminalcu treba narediti da podigne ruke u vis, polako klekne na jedno a zatim i drugo koljeno, zatim jednu ruku spusti polako na zemlju i legne potrbuke. S obzirom na svrhu ovog pretresanja, logino je da se prvo trai oruje, no, bokser ili sprej za onesposobljavanje, kao i drugi predmeti pogodni za napad. Sve to moe se nalaziti u linoj garderobi, u prirunom prtljagu, uz tijelo, ali i u ruci. Zbog toga smatramo da se panja najprije mora obratiti na ruke, odosno ake jer se, pored ostalog droga esto dre u ruci upravo u namjeri da je odbaci u sluaju hapenja, ili bomba koja se moe odmah upotrijebiti. ak postoji mogunost da u jednoj ruci dre predmet krivinog djela a u drugoj sprej za onesposobljavanje ili no, koji je umetnut u rukav, ili bombu. Idealno bi bilo da dva policajca prilikom iznenadnog pristupa, kriminalca uhvate za obje ruke i time ga onesposobe za pruanje otpora na bilo koji nain, ali i za odbacivanje dokaza. S obzirom na konkretnu situaciju, odabrae se jedan od naina djeliminog pretresanja, koje treba obaviti brzo i bez odlaganja. Preporuljivo je da se, ako u blizini ima haustor ili kakav prolaz, kriminalac privede na takvo mjesto gdje e se pretresanje obaviti u sigurnijim uslovima nego na samom mjestu hapenja. Pored optih kriminalistikih pravila o djeliminom pretresanju lica, panju treba obratiti na slijedee. Ruke su, svakako, najkritinije u takvim situacijama. Ve smo markirali ake na koje se panja obraa odmah u prvom zahvatu. Nadalje, u rukavima se moe kriti droga, no, sprej za onesposobljavanje, ali i mali pitolj ili bomba. S obzirom da pristup koji smo istakli kao najbolji nije uvijek mogu, upravo na ruke mora se obratiti posebna panja. Ako su policajci pristupili sa orujem na gotovs i nareenjem da kriminalac podigne ruke u vis, onda ga odmah po hapenju treba paljivo uhvatiti za obje ruke i pregledati ih. Tako se otklanja mogunost da kriminalac iznenadnim zamahom ne upotrijebi no, pitolj ili bombu i tako povrijedi ili ak ubije policajca. Podrazumijeva se pregled rukavica ako ih kriminalac ima. to se tie prirunog prtljaga on se pregleda na kraju. Pored ruku, panju treba obratiti na glavu, a kada je glava u pitanju onda na usta i kosu, odnosno periku i kapu ako ih ima. Nadalje, kapu obavezno treba pregledati, zatim kosu, te je li u pitanju perika. Nakon toga, obavezno treba pregledati al ili maramu, i najzad, treba pregledati nakit, pogotovo ako je biuterija. U raznim predmetima od biuterije kao to su ogrlica, narukvica, prsten, bro ili privjesak, koji mogu biti i specijalno prilagoeni mogu se kriti manji predmeti. Ukoliko se takvi predmeti ne bi odmah pregledali postoji opasnost da ih kriminalac neprimjetno odbaci u toku privoenja. Privjesak za kljueve, osim to se moe prilagoditi za sakrivanje, moe biti u stvari sprej za onesposobljavanje, to je vrlo opasno.

81 Ukoliko djeliminim pretresanjem nisu pronaenii bilo kakvi predmeti krivinog djela, kao ni oruje ili drugi nedozvoljeni predmeti, pa je tako otklonjena bilo kakva sumnja u vezi konkretnog lica, isto se puta uz odgovarajue slubeno obrazloenje. Meutim, ukoliko je lice i dalje sumnjivo, bez obzira da li je pronaeno bilo ta, donosi se odluka o vrenju detaljnog pretresanja. Kako se detaljno pretresanje lica moe vriti samo u slubenim prostorijama, sumnjivo lice neophodno je privesti u iste. Kako je ak i privoenje slubenim automobilom skopano sa odreenim rizicima, smatramo za potrebno da ukaemo na kritine situacije i naine kako ih sprijeiti. Privoenje radi detaljnog pretresanja Prije svega, posebno upozoravamo na pregled mjesta hapenja kriminalaca. Treba paljivo pregledati kako mjesto gdje je kriminalac uhapen, tako i mjesto gdje je primjeen i zaustavljen. Uvijek postoji mogunost da je neki predmet vjeto odbaen. Pogrena bi, dakle, bila pretpostavka da, ukoliko je odreeno lice uhapeno na efikasan nain, na tom mjestu ne treba nita vie poduzimati. Privoenje pjeice ili sredstvima javnog prevoza se ne preporuuje. S obzirom na nain rada kriminalistike policije, privoenje je najpogodnije obavljati slubenim automobilom. Privoenje trebaju obavljati najmanje dva policajca, a osim iznimno, kriminalce treba privoditi pojedinano. Prva kritina situacija jeste prilikom ulaska kriminalca u slubeni automobil. Tada se moe desiti da malo popusti panja policajaca s obzirom na injenicu da su uspjeno uhapsili odreeno lice. Pored toga, sam in ulaska u automobil podrazumijeva, za trenutak, pognutost poloaja kriminalca to on moe iskoristiti za napad udarcem glavom i da pokua bjekstvo. Takoe, u sluaju nedovoljne opreznosti policajaca, kriminalac tada moe neprimjetno odbaciti neki predmet koji djeliminim pretresom nije pronaen. Zato kriminalcu ne treba dozvoliti da sam ulazi u automobil, nego ga paljivo uvesti. Napomenuli smo da privoenje moraju obavljati najmanje dva policajca, od kojih e jedan, u toku vonje, stalno motriti na lice koje se privodi. Meutim, nije iskljueno da lice koje se privodi neprimjetno odbaci od sebe neki predmet. Takva mogunost pogotovo e postojati ako se desi da se u automobilu istovremeno privode dvije osobe, kakvih sluajeva u praksi ima. Slijedea kritina situacija jeste prilikom izlaska kriminalca iz automobila. Namjerno pominjemo izlazak, jer to ovu situaciju i ini kritinom. Naime, s obzirom da se automobilom stiglo do slubenih policijskih prostorija, mnogi

82 policajci smatraju da je privoenje uglavnom okonano te nisu dovoljno paljivi i oprezni. Upravo s tim rauna i kriminalac koji taj momenat moe iskoristiti za napad i bjekstvo ili samo za bjekstvo, a takoe i odbacivanje predmeta. Posebno su u takvim situacijama nepredvidive rakcije lica enskog spola koje tada izazivaju razne scene i nastoje ih iskoristiti za odbacivanje predmeta, napad ili pokuaj bjekstva. Zato prilikom dolaska automobila do slubenih prostorija, kriminalca treba izvesti, a ne dozvoliti mu da on sam izlazi iz automobila. Pri tom, panja mora biti na onom nivou kakva je bila prilikom hapenja. I ne samo to. Istovremeno je potrebno, u prisustvu privedenog kriminalca, izvriti pregled slubenog automobila kako bi se utvrdilo da li je u toku privoenja odbacio od sebe kakve predmete. Tek nakon toga on se uvodi u slubene prostorije. U praksi su zabiljeeni sluajevi da se nakon proteka odreenog vremena u slubenom automobilu pronae neki predmet krivinog djela. Policajci obino provjeravaju koga su posljednjeg privodili i u razgovoru sa njim predoavaju mu tu injenicu uz napomenu da e mu izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta koji su pronaeni u automobilu. Naravno da kriminalac ne priznaje da je predmet njegov niti eli primiti i potpisati takvu potvrdu. U takvim situacijama postoje dvije mogunosti, da je predmet doista vlasnitvo dotinog kriminalca, ili da nije. Moe se raditi o ranije odbaenom predmetu za koji se sa sigurnou ne zna kome pripada. Bez obzira o kojoj varijanti je rije, pogreka je na strani policije. Zbog toga uvijek treba, ali u prisustvu lica koje se privodi, odmah pregledati slubeni automobil kako bi se pronali eventualno odbaeni predmeti, to je svakako u skladu sa naelom zakonitosti. Najzad, postoji jo jedna kritina situacija, a to je boravak privedenog lica u slubenim prostorijama. Privoenje je tada, svakako, okonano ali panja policajaca ne smije poputati. U kriminalistikoj praksi su zabiljeeni sluajevi bjekstva kriminalaca iz slubenih prostorija, ak i sa treeg ili etvrtog sprata zgrade, zahvaljujui upravo pomanjkanju opreznosti policajaca. Kada budu privedeni u slubenu prostoriju kriminalci najee trae da odu u toaletne prostorije. Tada pokuavaju iskoristiti nepanju policajaca i pobjei, bilo dok se kreu do wc-a, bilo iz samog wc-a. Za bjekstvo iz prostorija wc-a koriste oluk, gromobran ili drvo koje se eventualno nalazi u blizini prozora. Ako im bjekstvo nije mogue, nastoje bar odbaciti ili unititi predmete krivinog djela u wc-u. Pored toga, spremni su iskoiti kroz prozor slubene prostorije u kojoj se nalaze. Prema tome, ne smije se kriminalcu dozvoliti da ide u wc prije nego se obavi njegovo detaljno pretresanje. Zbog svega navedenog, profesionalna opreznost policije mora biti na istom nivou za cijelo vrijeme privoenja kako bi se kriminalcima onemoguilo pruanje otpora, bjekstvo, ili odbacivanje predmeta krivinog djela.

83 8.2. Detaljno pretresanje lica Detaljno pretresanje lica moe se, osim u slubenim prostorijama, eventualno obaviti i za vrijeme pretresanja stana. Trebala bi ga obavljati dva policajca, a u iznimnim situacijama i tri, pogotovo ako je osobito znatan nesrazmjer u fizikoj konstituciji i snazi policajaca i kriminalca. Nakon donoenja odluke da se izvri detaljno pretresanje odreenog lica, neophodno je obezbijediti prisustvo dva svjedoka punoljetna graanina i to lica istog spola kao i lice koje e se pretresati. Dakako, i policajci koje pretresaju moraju biti istog spola kao i lice koje se pretresa. Nakon toga, poziva se lice da dobrovoljno preda predmete koji se trae. Ako lice preda traene predmete to e se fotografski fiksirati i osigurati pakovanjem u odreene plastificirane kesice. Na kesici se oznai sadraj i to ovjeri potpisima vlasnika i policajca. Ovo je posebno znaajno zbog dokazivanja u kasnijem krivinom postupku. U zapisniku o pretresanju konstatuje se ta je lice dobrovoljno predalo, a ako nije nita i to se konstatuje. Pretresanje e se, naravno, obaviti bez obzira to je lice dobrovoljno predalo predmet. Nakon toga, licu se nareuje da se skine do gola i obue, za tu priliku pripremljen ogrta. Nakon toga slijedi detaljni pregled odjee i obue kao i pregled tijela. Detaljno se pretresa sva odjea i obua kao i stvari koje se u odjei pronau. Takoe, i tijelo osumnjienog se paljivo pregleda. Razni predmeti se, praktino mogu sakrivati u bilo kojem dijelu odjee ili obue, tako da bi posebno isticanje nekog odjevnog predmeta bilo nesvrsishodno. Jednostavno reeno, sa istom panjom treba pregledati kompletnu garderobu i sve predmete koji se u njoj pronau. Pretresanje lica moe da ukljui i intimno pretresanje koje obavlja kvalifikovani ljekar ili bolniar u skladu sa pravilima medicinske nauke i uz potpuno potovanje dostojanstva lica (lan 243. stav 5. ZKP). Praktino se radi o strunim licima, kao to su ljekar opte prakse ili ginekolog, a ponekad i rentgenolog. Bez obzira to je prethodno obavljeno djelimino pretresanje, o kojem smo govorili, potrebno je pregledati kompletno tijelo, i to odreenom metodologijom. Predmeti se mogu sakrivati u kosi, ispod perike, mukarci u bradi, to se pretrauje raeljavanjem. Une, nosne i usne upljine takoe mogu posluiti za sakrivanje, zatim ispod pazuha, ene ispod veih dojki, u analnom otvoru, ene u vagini i u uloku, zatim izmeu nonih prstiju. Ukoliko na tijelu ima zavoja, flastera ili proteza onda je potrebno angaovati ljekara koji e iste provjeriti. Ukoliko se sumnja da se droga krije u elucu, jedini nain da se to provjeri jeste pregled rentgen aparatom, pa ako je nalaz pozitivan droga se irigacijom odstranjuje iz eluca i, naravno, privremeno konfiskuje u skladu sa ZKP. Sve to je pronaeno i oduzeto, fiksira se i obezbjeuje na ve opisani nain, a vlasniku se odmah izdaje potvrda o privremenoj konfiskaciji predmeta.

84

9. Pretresanje prevoznih sredstava S obzirom na sloenost pretresanja prevoznih sredstava, ovu radnju dokazivanja treba obavljati u sklopu odreenih kriminalistikih i posebnih istranih radnji. Prema tome, pretresanju prevoznih sredstava, pogotovo velikih kamiona, aviona i brodova, treba da prethodi specijalna opservacija, koritenje informatora i drugi vidovi operativne kriminalistike djelatnosti, kako bi se prikupilo dovoljno indicija koje ukazuju na nezakonitu djelatnost. Pri tome, pretresanje prevoznih sredstava treba vriti uz pomo automehaniara, strojarskog mehaniara, aviomehaniara, koji prilikom pretresanja, pored ostalog, upotrebljavaju razna pomagala kao to su rentgen aparat, duga zaotrena metalna ipka, malo ogledalo montirano na duem drau, i sl., koristei se svakako i tehnikim podacima o prevoznom sredstvu, pogotovo kada se raspolae konkretnim informacijama da se u odreenom prevoznom sredstvu krije predmet krivinog djela. 9.1. Pretresanje putnikih automobila Pretresanju putnikog automobila moe se pristupiti na dva naina. Jedan je kada se pretresa parkirani automobil, a drugi, kada je automobil u vonji, pa ga je potrebno zaustaviti, lica u njemu uhapsiti, pa tek nakon toga pretresti automobil. Naravno da je drugi nain mnogo delikatniji i uz to opasan po policajce. Kada je rije o parkiranom automobilu, on se moe nalaziti u privatnoj garai, kolektivnoj garai ili na otvorenom parkingu, odnosno na trotoaru ili zelenoj povrini kao nepropisno parkiran. Ovo pretresanje esto se obavlja zajedno sa pretresanjem stana, odnosno odmah nakon pretresanja stana licu koje posjeduje i automobil. Drugi nain podrazumijeva prethodno zaustavljanje automobila u razliitim situacijama. Tako, moe se raditi o ciljanom automobilu i njegovoj posadi, koji se zaustavlja na prethodno odabranom pogodnom mjestu na cesti ili parkingu; zatim, moe se raditi o kontroli automobila na graninom prelazu i to po prethodno pribavljenoj informaciji ili po metodu sluajnog uzorka; i najzad, moe se desiti da se prilikom rutinske kontrole vozila i vozaa zapaze odreene indicije nakon ega se odmah donosi odluka da se taj automobil pretrese. Bez obzira to se u, nama dostupnoj, literaturi o tome posebno ne govori, smatramo da se pretres automobila moe podijeliti u dvije vrste, djelimini i detaljni. Nae stanovite temeljimo na vlastitim empirijskim iskustvima iz dugogodinje policijske prakse, to e posluiti kao osnova za obradu djeliminog pretresanja automobila.

85 Djelimino pretresanje putnikih automobila Obavlja se na mjestu gdje je automobil parkiran ili zaustavljen nakon vonje. to se tie krivinoprocesnog osnova, on je isti kao i kod pretresanja stana, ostalih prostorija i lica. Naravno da se moe raditi o pretresanju po pismenom nalogu suda, ali i bez njega, a takoe i o pretresanju sa ili bez prisustva svjedoka. Mi u svakom sluaju zastupamo stanovite da je svako pretresanje potrebno obavljati u prisustvu svjedoka, osim izuzetno. S obzirom na naprijed navedeno, posebno e biti rijei o djeliminom pretresanju parkiranog automobila, a posebno o pretresanju zaustavljenog automobila. Djelimino pretresanje parkiranog putnikog automobila Po naem miljenju, neophodno je da ovakvo pretresanje obavljaju tri policajca, a po potrebi i vie, s tim to jedan obezbjeuje i nadzire vlasnika automobila, drugi obezbjeuje pretresanje, a trei pretresa automobil. Policajac koji osigurava pretresanje ima zadatak da ne dozvoli pristup bilo kome, a posebno kriminalcima koji bi eventualno mogli ometati slubenu radnju na bilo koji nain, ak i upotrebom vatrenog oruje. Takoe, ukoliko bi vlasnik automobila pokuao pruiti otpor ili pobjei, treba ga profesionalno i na adekvatan nain sprijeiti, po potrebi i upotrebom sile u skladu sa zakonom. Ukoliko se planira vrenje pretresanja stana, a potom i automobila kojeg dralac stana posjeduje, onda se prilikom blokade stana blokira i automobil, pod pretpostavkom da se unaprijed saznalo gdje je parkiran. Zadatak policajca za nadzor vlasnika je isti kao i kod pretresanja stana, o emu je bilo govora, a sve u cilju da onaj koji vri pretresanje ne smije biti niim ometan dok obavlja slubenu radnju. Prvo je potrebno identifikovati automobil koji se pretresa. To je sasvim logino s obzirom da vlasnik moe namjerno pokazati automobil koji mu ne pripada kako bi zavarao policajce. Naravno, ne mora se raditi o automobilu koji je vlasnitvo konkretnog lica, ve to moe biti i automobil koji je u njegovom trenutnom posjedu, kao npr., iznajmljen od rent-a-kara, pozajmljen od prijatelja, dobiven kao protuusluga za prodatu drogu, dobiven kao zalog dok se ne donese novac za prodatu drogu ili oruje. U svakom sluaju, identitet vozila se utvruje, prevashodno, pomou identifikacionih podataka iz saobraajne dozvole, a nekada e biti potrebno prekontrolisati i broj asije i motora. Nakon identifikacije pristupa se djeliminom pretresanju. Iz razloga sigurnosti vlasniku se nareuje da otkljua automobil, vrati kljueve policajcu, a zatim otvori sva vrata, poklopac prtljanika i poklopac motora. Zatim mu se nareuje da sjedne unutra, nakon ega se poziva da dobrovoljno preda predmete krivinog djela koje dri u automobilu. Ovakvu predostronost treba uvijek poduzimati, jer se moe desiti da je u automobilu postavljena odreena

86 zamka ili ak eksplozivna naprava. Ukoliko je automobil miniran, jasno je da vlasnik nee isti otvoriti i sjesti u njega zbog sopstvene bezbjednosti, ali e tada biti prinuen da to saopti prije pretresanja. Pored toga, u automobilu mogu biti postavljene razne zamke u vidu elektrooka, opasnog psa koji se ne vidi s vana zbog tamnih stakala automobila, ali i zmije. Ako vlasnik dobrovoljno preda predmet krivinog djela, to e se fiksirati i osigurati isto kao i kod pretresanja stana, te unijeti u zapisnik o pretresanju. Potom slijedi pretraivanje automobila. Prvo e se unutranjost automobila razgledati radi vizuelne orijentacije. Ukoliko u automobilu ima bilo kakvih stvari i predmeta prvo se to pregleda. Zatim se pregledaju kasete na vratima i pepeljare, te kaseta ispred suvozaa. Pretresanje se nastavlja pregledom prostora ispod sjedita koja se moraju pomjeriti, a ukoliko se radi o golfu ili slinom automobilu obavezno se pomjeraju nasloni i zadnja sjedita koja su pogodna za sakrivanje. Nakon toga pregledaju se nasloni za glavu, presvlake, privjesci ako ih ima, te prostor oko volana i instrument table. Iz prtljanika se izvade svi predmeti i stvari i paljivo se pregledaju, raunajui i rezervnu opremu za automobil. Kada je u pitanju prostor motora onda se izvri paljivo osmatranje u cilju otkrivanja npr. droge na uoljivim mjestima. Najzad, potrebno je automobil paljivo osmotriti spolja, odozdo i tokove. Bez obzira gdje je automobil parkiran obavezno se pretrauje blia okolina, a ukoliko je u garai ista se pretresa po metodologiji pretresanja stana. Time bi bilo okonano djelimino pretesanje automobila. Djelimino pretresanje zaustavljenog putnikog automobila Kao to je i logino, ovo pretresanje posebno se obrauje upravo zbog znatno drugaijeg pristupa samom pretresanju. to se tie samog ina djeliminog pretresanja on je isti kao i kod parkiranog automobila, ali je znatna razlika u pristupu. Zbog izuzetne vanosti za praktini istrano-kriminalistiki rad, neophodno je to teorijski posebno obraditi. Praktino su mogue tri situacije, i to: (1) zaustavljanje automobila zbog postojanja informacija da se u njemu transportuje droga, oruje ili drugi predmeti krivinog djela (2) zaustavljanje automobila na graninom prelazu i (3) zaustavljanje automobila zbog rutinske saobraajne kontrole. Za nas je, svakako, najinteresantnija situacija kada se radi o automobilu u kojem se, prema prethodnim saznanjima, ilegalno transportuju predmeti krivinog djela. To je ujedno i najdelikatniji zadatak za policiju. Naravno da je najvei problem kako sigurno zaustaviti takav automobil i uhapsiti lica u njemu, jer je za pretpostaviti da su u pitanju opasni kriminalci.

87 Konsultovanjem naune i strune literature izdvojili smo, kao veoma instruktivan i, bez obzira to je davno objavljen, dosta aktuelan primjer iz amerike policijske prakse u kojem se najvea panja posveuje sigurnosti, odnosno zatiti policajaca prilikom zaustavljanja automobila u kojem se nalaze sumnjivi naoruani kriminalci. U situacijama kada se zaustavlja automobil sa naoruanim kriminalcima, problemi obino nastaju bez mnogo upozorenja, i ne ostavljaju policajcima mnogo vremena za taktiko organizovanje. Prilikom neposrednog kontakta, treba pribjei taktici podmuklog udara, kako bi se kriminalac sprijeio u pruanju bilo kakvog otpora. Treba, npr., udariti prstima u oi, koljenom u rebra, glavom u nos ili ga ujesti. Pri tome, svakako, treba nastojati oduzeti oruje prije nego se upotrijebi. Veoma je vano vladati borilakim vjetinama. Meutim, kada se policajac nae oi u oi sa naoruanim kriminalcem, prvo ga treba pozvati da baci svoje vatreno oruje i da se preda. Ako on to odbije, treba se oprezno pribliiti. U takvoj situaciji, na prvi neprijateljski pokret treba odmah pucati. Autori dalje naglaavaju da je bitno svojim poloajem tijela smanjiti cilj kriminalcu. Veoma je bitno okrenuti se bono, kleknuti ili ak zalei, kako bi sopstveno tijelo bilo to manja meta. Ako je, prilikom zaustavljanja automobila, upotreba vatrenog oruja neizbjena, prvo treba pucati u vozaa. Nae miljenje je da takve situacije treba pokuati rijeiti metodom tajnog praenja. Kao to smo istakli kod pretresanja stana, uglavnom ne postoji takva hitnost koja bi iskljuivala minimum priprema. Takva hitnost bila bi, u stvari, sama sebi svrha, to se ne moe opravdati kod tako delikatnih radnji kao to su pretresanje i hapenje opasnih kriminalaca. Zato i smatramo, ne samo da treba izbjegavati hapenje zaustavljanjem automobila, nego da ga tako uopte ne treba vriti. Kada ve raspolaemo sa pouzdanom informacijom da se droga transportuje automobilom, a postoje razlozi da se automobil zaustavi i lica u njemu uhapse, onda je sasvim logino, ak i u sluaju najvee hitnosti, da se takav automobil stavi pod tajnu pratnju. Jer, vrijeme koje je potrebno da se postavi zasjeda na odgovarajuem mjestu, dovoljno je da se organizuje njegovo preuzimanje i praenje. Tajnim praenjem kontrolisat e se pravac kretanja sumnjivog automobila, otkriti eventualna kontrapratnja, a istovremeno e se hitno formirati dvije operativne grupe za hapenje, koje e odmah stupiti u vezu sa rukovodiocem ekipe za tajno praenje i praktino se ukljuiti u sistem radio veze. Te grupe e se, svojim automobilima bez slubenih oznaka, ukljuiti u sistem praenja ali na nain da su uvijek iza vozila koja vre tajnu pratnju. Smatramo da sumnjivi automobil niukom sluaju ne treba zaustavljati, ve ekati da se sam zaustavi i taj momenat iskoristiti za hapenje lica u njemu. Razlozi zaustavljanja mogu biti razliiti, npr., toenje goriva, kupovina cigareta, odmor u kafiu ili restoranu i sl. U takvim situacijama kriminalci najmanje oekuju da e biti uhapeni, a to je znaajno i automobil je izvan pogona pa se ne moe upotrijebiti kao sredstvo napada ili bjekstva, to olakava posao policiji.

88 Druga varijanta bila bi hapenje zaustavljanjem automobila od strane pripadnika specijalne policije, koji su posebno osposobljeni za takve opasne poslove. Hapenje se u konkretnoj situaciji planira u zavisnosti od toga koliko lica ima u automobilu, te da li su prilikom zaustavljanja svi napustili automobil. Najpogodniji momenat je, ako se radi o jednom licu, da se hapenje obavi prilikom povratka u automobil i to u momentu ulaska. Ista je situacija i ako je u pitanju vie lica. Posebnu opreznost treba ispoljiti ako u automobilu ima vie lica a samo neki su za vrijeme zaustavljanja izali van. Jedna od varijanti je da se odvojeno, ali istovremeno uhapse. Druga varijanta je da se prilikom ulaska kriminalaca u zaustavljeni automobil, isti munjevito blokira i neposrednim kontaktom, pod prijetnjom upotrebe sile, kriminalci lie slobode. Ukoliko je, pri tom, u potpunosti ostvaren kriminalistiki princip iznenaenja onda e, sigurni smo, izostati potreba za eventualnom upotrebom oruja. Ukoliko, pak, kriminalci, koji nisu u potpunosti bili iznenaeni ovakvim postupkom, pokuaju pruiti bilo kakav otpor, onda hapenje treba izvriti uz upotrebu vatrenog oruja na gotovs. Oko upotrebe vatrenog oruja ne treba biti nikakve dileme, s obzirom da su opasni kriminalci danas uglavnom naoruani i, uz to, spremni da upotrijebe vatreno oruje u svakom momentu. Smatramo da je momenat ulaska u automobil najpogodniji, pored ostalog, i zbog injenice da se kriminalci u automobilu ne mogu zakljuati i tako dobiti na vremenu neophodnom za pruanje otpora i bjekstva. Naravno da e karakteristike konkretne situacije diktirati odreene modalitete bilo koje varijante, ali je bitno da se ostvari fiziki kontakt kako kriminalci ne bi mogli uzeti taoca ili povrijediti sluajne prolaznike. Uhapene kriminalce odmah treba djelimino pretresti, pa tek onda izvriti djelimini pretres njihovog automobila. Kada je u pitanju zaustavljanje automobila na graninom prelazu onda je situacija mnogo povoljnija, bez obzira radi li se o zaustavljanju oekivanog automobila ili zaustavljanju po metodi sluajnog uzorka, ili pak, trenutnoj sumnji prilikom rutinske kontrole. Povoljnost se sastoji u ogranienoj mogunosti pruanja otpora i bjekstva kriminalaca. Meutim, ni poseban reim osiguranja na graninom prelazu ne znai da ne treba postupati oprezno. Tako, ako se zaustavi automobil za koji postoji saznanje da ilegalno transportuje drogu ili oruje, bez obzira to je granina kontrola uobiajen postupak, lica u automobilu treba odmah liiti slobode i izvriti njihovo detaljno pretresanje. S obzirom na mogunosti graninog prelaza, nee se vriti djelimino ve odmah detaljno pretresanje automobila. Meutim, zaustavljanje i kontrola se moe vriti po metodi sluajnog uzorka ili se sumnja moe pojaviti prilikom uobiajene granine kontrole. Najzad, ukoliko se prilikom rutinske kontrole prometa, na osnovu zapaenih odreenih indikatora, pojavi sumnja da osoba u automobilu transportuje ili

89 posjeduju predmete krivinog djela, onda se odluka donosi hitno i to na osnovu procjene trenutne situacije. Jedino ukoliko kontrolu prometa obavljaju najmanje dvojica policajaca, a u automobilu se nalazi jedno lice, moe se odluiti da se isto uhapsi i nakon djeliminog pretresanja smjesti u slubeni automobil pod nadzorom jednog policajca. Drugi policajac e radio vezom obavijestiti nadlenu policijsku slubu o svojim zapaanjima i poduzetoj radnji i traiti dalja uputstva o postupanju. U svim drugim moguim situacijama prilikom rutinske kontrole prometa, ne preporuujemo lienje slobode vozaa sumnjivog automobila, jer to moe biti vie tetno nego korisno. Sasvim je prihvatljivo da prometni policajac obavi detaljnu kontrolu vozaa i vozila i, bez obzira na svoju sumnju, ne poduzima dodatne slubene radnje, ve da se profesionalno i ljubazno pozdravi sa sumnjivim licem i dozvoli mu da nastavi putovanje. Odmah nakon toga, potrebno je radio vezom obavijestiti nadlenu policijsku slubu o svemu zapaenom i prepustiti joj da odlui o daljnjem postupanju. Detaljno pretresanje putnikih automobila Nae miljenje je da se takvo pretresanje treba obavljati iskljuivo u slubenoj garai, primarno policijskoj, i uz aktivno sudjelovanje autolimara i automehaniara. Jedino tu postoje optimalni uslovi rada, tj. detaljnog pretresanja automobila, to moe podrazumijevati i demontiranje odreenih dijelova. Automobil, koji je prethodno djelimino pretresen, u slubenu garau treba transportovati pomou specijalnog vozila pauk, ili vozila lep slube, kako bi se izbjegla bilo kakva nepredviena situacija ukoliko bi se automobil vozio. U toku transportovanja vozila, vlasnika, koji je prethodno uhpen, treba privoditi u slubenom automobilu koji e se kretati neposredno iza pauka. Ista je situacija i sa svjedocima, ukoliko su bili prisutni prilikom djeliminog pretresanja. Takva predostronost je potrebna kako bi se apsolutno otklonila mogunost prigovora da su policajci podmetnuli dokaze u automobil. S obzirom da postoje velike mogunosti sakrivanja predmeta krivinog djela u automobilu proizilazi da bi, praktino, trebalo automobil rastaviti u dijelove. Mi emo navesti ona mjesta koja su prema iskustvima kriminalistike prakse najee koritena za sakrivanje droge i raznih predmeta krivinog djela u putnikom automobilu. To su: prostor izmeu naslona sjedita i prtljanika, dupli rezervoar za gorivo, pregraeni rezervoar za gorivo, prostor pored blatobrana tokova, ispod patosa, u rezervnom toku pri emu teba provjeriti ima li pored vanjske i unutranja guma jer se u taj meuprostor moe sakriti droga, u sjeditima, u vratima, iza instrument table, u prostoru za osigurae, u retrovizoru, u prostoru iza radioaparata i CD-plejera, u krovu, donjem dijelu elija akumulatora, posudi za pranje vjetrobrana, iza farova, iza stop svjetala, u karambolkama, u ratkapama tokova,

90 otvorima za grijanje i ventilaciju. Prilikom pretresanja posebnu panju treba posvetiti otkrivanju eventualnih novih varova, to bi moglo ukazivati na specijalna skrovita. 9.2. Pretresanje autobusa Pretresanje autobusa, to je i logino, obavlja se prema taktikim pravilima koja se primjenjuju prilikom pretresanja putnikih automobila, uvaavajui odreene specifinosti koje se odnose na tu vrstu prevoznih sredstava. Posebno se mora voditi rauna o specifinostima koje proizilaze iz znatno veih prostora, meuprostora, otvora, upljina i konstrukcijskih elemenata koji mogu posluiti kao trenutna ili trajna skrovita. Autobusi se relativno rjee koriste u odnosu na privatne automobile zato to voza, a pogotovo putnici, nemaju mogunosti da u karoseriji sakriju predmete osim uglavnom u linom prtljagu. Posebno su interesantni autobusi za meunarodni saobraaj. Obim pretresanja zavisi o procjeni niza okolnosti kao to su stepen osnovanosti sumnje da se u autobusu skrivaju i prevoze predmeti krivinog djela, osnovanosti sumnje da vozno osoblje iskoritava specijalno ugraena tajna skrovita, ili da odreeni broj putnika skriva predmete krivinog djela. Pristup autobusu koji se eli pretresti moe se izvriti na etiri naina, a to su: (1) zaustavljanje na graninom prelazu, (2) zaustavljanje u toku vonje, (3) zaustavljanje na usputnoj autobusnoj stanici i (4) zaustavljanje na autobusnoj stanici na krajnjem odreditu putovanja. Gdje e se pristupiti zaustavljanju zavisi od okolnosti konkretnog sluaja, odnosno indicija s kojima se raspolae u odnosu na konkretni autobus i neke putnike u njemu. Zbog veeg broja putnika u autobusu, mora se planirati dovoljan broj policajaca koji e vriti pretresanje. To je vano pogotovo zbog nadzora putnika ako su u veem broju u autobusu, jer nikada ne moemo sa sigurnou unaprijed znati kod koga se trenutno droga nalazi. Za pretpostaviti je da e kriminalci koji kod sebe posjeduju predmete krivinog djela iskoristiti pogodan momenat, prilikom zaustavljanja, pa da ih daju nekome od saputnika na uvanje, ili da neopaeno podmetnu drugom putniku. Upravo zbog takvih mogunosti neophodno je pretresti sve putnike u autobusu a ne samo poznate kriminalce zbog kojih je autobus u konkretnom sluaju i zaustavljen. Naravno, rukovodilac pretresa e u konkretnoj situaciji procijeniti hoe li se vriti detaljno pretresanje svih putnika, ili samo nekih zbog kojih je i izvreno zaustavljanje. Situacija je relativno pogodna na graninom prelazu gdje je zadravanje uobiajeno i gdje, uglavnom, postoje mogunosti da se svi putnici detaljno pretresu, te da se detaljno pretrese i autobus.

91 to se tie pretresanja na usputnoj autobusnoj stanici ili nakon zaustavljanja prilikom vonje, treba imati na umu nekoliko stvari. Prije svega, ne postoje adekvatni uslovi za detaljno pretresanje autobusa niti za detaljno pretresanje lica. Takoe, zbog dueg zadravanja autobusa doi e do kanjenja zbog kojeg neduni graani mogu imati razliitih tetnih posljedica. Najzad, iz razloga sigurnosti putnika, mora se prilikom planiranja ove radnje voditi rauna da se kriminalac u autobusu efikasno lii slobode, kako ne bi pobjegao, pruio otpor ili, to je jo gore, kako ne bi uzeo taoca meu putnicima to bi situaciju dodatno iskomplikovalo. Zbog svega navedenog, bez obzira na konkretni plan rada, potrebno je krajnje oprezno postupati u takvim situacijama kako bi se planirani posao uspjeno obavio. Prema tome, ako se ne radi o zaustavljanju na graninom prelazu, pogodno mjesto za detaljno pretresanje autobusa moe biti jedino policijska stanica sa dvoritem i garaom. Izuzetno, to moe biti i adekvatan, ali prethodno pripremljen, prostor nekog drugog dravnog organa, kao npr., tuilatva ili suda, ali i transportnog poduzea. Jedino na takvim mjestima postoje adekvatni uslovi da se profesionalno obavi pretresanje autobusa i putnika u njemu. Opreznost u takvim situacijama nikada nije suvina s obzirom da su dananji profesionalni i specijalizovani kriminalci, zbog svojih kriminalnih sposobnosti i vjetina, krajnje nepredvidivi u postupanju. Upravo o tome se ne vodi uvijek dovoljno rauna u praktinom kriminalistikom radu, to prouzrokuje nepotrebne pogreke i neuspjehe. Djelimino pretresanje autobusa Pristup autobusu, bez obzira gdje je i kako zaustavljen, mora se obavljati po odreenoj metodologiji. Odmah po zaustavljanju, nareuje se vozau da motor stavi van pogona, izvadi klju i preda ga policajcu. Za to vrijeme, tri ili etiri policajca ulaze u autobus, predstavljaju se, rasporeuju se unutra i nareuju svim putnicima da se ne pomjeraju sa svojih sjedita zbog poduzimanja slubene radnje. Istovremeno, najmanje etiri policajca vre blokadu autobusa radi osiguranja vrenja pretresanja. Prva lica na koja treba obratiti panju su osumnjieni, voza i suvoza. Osumnjieni se odmah liava slobode i, sa svojim prtljagom izvodi iz autobusa, a ostali putnici ostaju u autobusu pod nadzorom. Odmah na licu mjesta nad njim se vri djelimino pretresanje i pretresanje njegovog prtljaga. Pri tome se od njega zahtijeva da pokae svoj prtljag koji je smjeten u velikom prtljaniku autobusa. Ukoliko kae da nema prtljaga, to se naknadno provjerava, a on se smjeta u slubeni automobil. Bez obzira to se radi o djeliminom pretresanju, smatramo da ga treba obavljati u prisustvu dva svjedoka, jer se pretresa i prtljag, te postoji mogunost pronalaska predmeta krivinog djela. S obzirom da meu putnicima mogu biti i narkokuriri koji nisu poznati policiji, smatramo da je potrebno nad svim putnicima izvriti djelimino pretresanje. Vozau se nareuje da otvori veliki prtljanik, a putnici se pojedinano,

92 uz prethodno saoptavanje radnje koja e uslijediti, izvode iz autobusa i pretresaju, zajedno sa prtljagom koji posjeduju. Kada se obavi djelimino pretresanje svih putnika i pregleda njihov prtljag, istovremeno e se ustanoviti ima li u velikom prtljaniku jo prtljaga, koji eventualno pripada osumnjienom koji je ve pretresen ali nije elio pokazati sav svoj prtljag. Tada se detaljno pregleda i prtljanik. Pretresanje unutranjosti autobusa treba vriti u prisustvu dva svjedoka, sistematski i temeljito. Naravno da najveu panju treba obratiti na sjedita, poev od navlaka, presvlaka te otvora u vidu zakamufliranih proreza ili sluajnih oteenja. Takoe, svako sjedite pregledati s donje strane da nije zalijepljen kakav paketi. Slijedi pregled ogledala, slika i ukrasa ako ih ima. Obavezno pregledati kantu za otpatke i eventualno odbaene maramice ili bilo ta drugo. Ukoliko je autobus sa wc-om treba ga detaljno pregledati. Slijedi vizuelni pregled motora, blatobrana, donjeg dijela autobusa i krova. Nadalje, ispod autobusa se nekada vezuju itave bale paketa pored diferencijala zadnjih i prednjih tokova, a ispod blatobrana i uz gibnjeve mogu se vezati itave vree. Takoe, na krovu autobusa mogu se nalaziti spretno napravljena ili prilagoena skrovita u kojima se moe ilegalno transportovati vea koliina predmeta krivinog djela. Nakon svega obavljenog slijedi procjena rukovodioca hoe li se obavljati detaljno pretresanje autobusa i nekih, ili svih, putnika. Ta odluka e zavisiti od toga jesu li neki predmeti krivinog djela pronaeni u dotadanjem toku pretresanja. Detaljno pretresanje autobusa Kao to smo ve rekli, detaljno pretresanje treba obavljati u slubenom prostoru. To znai da unaprijed treba ugovoriti, odnosno pripremiti taj prostor, te obezbijediti automehaniara i autolimara. Sa mjesta gdje je zaustavljen zbog djeliminog pretresanja, autobus treba dovesti do tog prostora. Naravno, istovremeno se privodi i osumnjieni ili vie njih koji su uhapeni, kako bi se i u njegovom prisustvu obavilo detaljno pretresanje autobusa. Smatramo da vonju autobusa treba obavljati policajac koji e biti u timu za zaustavljanje vozila, a ne voza koji je do tada upravljao autobusom. To iz razloga predostronosti, s obzirom da postoji mogunost da je voza u dosluhu sa osumnjienim koji transportuje pedmete krivinog djela. Ako se radi o takvom vozau, onda je za oekivati da prilikom nastavka vonje pokua napraviti odreeni manevar sa autobusom to bi moglo ugroziti ivote putnika, ili da pokua bjekstvo iskaui iz autobusa. Ukoliko je autobus zaustavljen i djelimino pretresen na krajnjem odreditu svog putovanja, onda se putnici, nakon djeliminog pretresanja putaju, a zadravaju se samo voza i suvoza. Meutim, ukoliko je zaustavljanje izvreno u toku putovanja, onda je potrebno, ukoliko se ne bi poremetilo slubeno postupanje, putnike dovesti na

93 krajnje odredite. Ukoliko bi to bilo skopano sa bilo kakvim rizikom, onda im je potrebno osigurati adekvatan nastavak putovanja do eljenog odredita. Prilikom dolaska u slubene prostorije prvo se vri detaljno pretresanje privedenog osumnjienog. Ukoliko postoji bilo kakva sumnja da su voza i suvoza umjeani u kriminal i nad njima se vri detaljno pretresanje. Vano je napomenuti da se voza i suvoza ne smiju istovremeno odvajati od autobusa radi zakonitosti u postupanju. U protivnom, ukoliko bi se pronali predmeti krivinog djela, mogla bi se staviti primjedba da je to u autobus podmetnuto, to bi, dalje, moglo prouzrokovati probleme prilikom dokazivanja u krivinom postupku. Prvo bi se obavilo detaljno pretresanje uhapenih lica. Slijedi vizuelni pregled autobusa od strane ekipe koju sainjavaju policajac, autolimar i automehaniar kako bi se utvrdilo da li ima vidljivih naknadnih intervencija na bilo kom dijelu autobusa. Tek nakon svega prethodno obavljenog moe se pristupiti detaljnom pretresanju autobusa. Bez obzira na prethodno obavljeno djelimino pretresanje, potrebno je detaljno pretresti unutranjost autobusa. Pri tome posebnu panju treba obratiti na komandnu tablu, kutiju mjenjaa, ventilator, prostor oko volana i pod. Zatim se uz pomo alata otvaraju meuprostori, osvjetljavaju konstrukcione upljine i ispituje homogenost materijala. Pojedini dijelovi se uklanjaju a potom vraaju u prvobitno stanje. Slijedi pregled konstrukcionih otvora, prostora za smjetaj prtljaga i rezervnih dijelova, rezervnog toka, te pomonog rezervoara za gorivo. Tom prilikom potrebno je otkriti da li ima duplih stranica, duplog dna ili pregrada. Veliki bunkeri se mogu dobiti pravljenjem duplog poda, a pravljenjem dvostrukog krova postie se razmak od nekoliko centimetara, to je pogodno za sakrivanje droge i drugih predmeta krivinog djela. Nadalje, u velikim kutijama za alat mogu se napraviti dupli zidovi koji mogu posluiti kao pogodna skrovita. Pomoni rezervoar je posebno pogodan za pravljenje bunkera. Isti se, naime, moe pregraditi na razne naine i tako nainiti specijalno skrovite. Naravno, ne treba zanemariti ni primarni rezervoar, jer se moe desiti da je pomoni rezervoar ispravan a da je u onom primarnom napravljen bunker za sakrivanje. Panju, takoe, treba obratiti na pojedina spoljanja oteenja ili kamuflirane konstrukcijske upljine, koji bi mogli posluiti kao specijalna skrovita za transportovanje droge. Inae, prilikom pretresnja autobusa treba se rukovoditi metodologijom pretresa putnikog automobila to e, uz dosljedno potovanje naela temeljitosti i upornosti, svakako doprinijeti efikasnosti u radu.

94 9.3. Pretresanje teretnih vozila Pretresanje hladnjaa, cisterni, kamiona sa i bez prikolice i kombija je radnja dokazivanja sa veoma sloenim kriminalistikim sadrajima. Ovu radnju treba obavljati brojniji policijski tim zajedno sa odgovarajuim specijalistom, kao npr., automehaniar, autolimar, elektriar, pirotehniar, sanitarni inspektor, uz upotrebu odreene opreme i pomagala. Uee nekog od tih specijalista zavisit e, naravno, od vrste i tipa teretnog vozila koje se pretrauje. Pri tome, kada je u pitanju meunarodni transport, saradnju sa carinom treba koristiti ne samo na graninim prelazima ve i prilikom transporta preko dravne teritorije. Ako postoje indicije da odreeno teretno vozilo transportuje drogu, moe se namjerno propustiti bez kontrole na graninom prelazu, a zatim tajno pratiti pravac kretanja, na pogodnom mjestu ga zaustaviti i pretresti. Kada se droga ilegalno transportuje kopnenim putem, najpogodniji su kamioni sa oznakom TIR (meunarodni drumski transport), koji se ujedno najee i koriste u te svrhe. Oznaka TIR garantuje poseban carinski reim na graninim prelazima, jer se kontrola uglavnom vri prilikom utovara i istovara, to se od strane kriminalaca koristi, odnosno zloupotrebljava u smislu prelaska dravnih granica bez neke posebne kontrole. Zbog toga TIR oznaka nije uvijek garancija da se u plombiranom vozilu nalazi ona roba koja je navedena u deklaraciji o transportu, ve se moe raditi i o krijumarenoj robi. U kriminalistikoj praksi su otkriveni sluajevi da kriminalci skinu plombu, izmjene sav ili dio tereta, a zatim ponovo vjeto vrate plombu na mjesto gdje je i bila. To, naravno, nije lako otkriti, pa je mogue da odreen broj takvih kamiona bez detaljne kontrole pree dravnu granicu. Kada se vri pretresanje drumskih teretnih vozila onda u savremenoj kriminalistikoj teoriji nema dvojbe koja mjesta su pogodna za sakrivanje roba koje se ilegalno transportuju. Posebnu panju treba obratiti na konstrukcijske upljine, razne pregrade, i posebno na mogunost postojanja dvostrukih stranica karoserije emu esto pribjegavaju kriminalci koji su specijalizovani za ovu vrstu kriminalne djelatnosti. Takoe, ne treba zaboraviti ni odreene dijelove koji su ve pominjani kod putnikih automobila i autobusa, a pogodni su za sakrivanje droge. Radi se o prostoru vozake kabine u kojoj je kod veih kamiona montiran i leaj, vratima, dvostrukom krovu i dvostrukom podu, kutiji i osovini mjenjaa, te prostoru iza instrument table, zatim, donji dio vozila, asija, blatobrani, kardanska osovina, gibnjevi, kutije za alat i rezervne dijelove, koje uz to mogu imati i dvostruke stranice i dna, rezervni toak, rezervoari za gorivo i upljine u motoru. Kamioni cisterne i kamioni hladnjae pruaju izvanredne mogunosti za ilegalni transport raznih roba i to u postojeim ugraenim prostorima i specijalno

95 napravljenim bunkerima. U kamionima cisternama posebna pogodnost za ilegalni transport roba je postojanje nekoliko komora povezanih manjim otvorima. Dovoljno je da se jedna komora zatvori prilikom punjenja tenosti, i u nju sakrije roba koja se ilegalno transportuje. Takoe, ne treba zaboraviti cijevi za upumpavanje i ispumpavanje tenosti, prednji dio postolja na kojem je cisterna smjetena, te zidove cisterne koji su uglavnom graeni od duplog lima. Ova teretna vozila se najee koriste za krijumarenje, a da se, s druge strane, vrlo rijetko pretresaju. Kao jedan od razloga za to moe biti injenica da je pretresanje npr. kamiona cisterni sa lakozapaljivim tenostima i hladnjaa sa lakopokvarljivom robom veoma delikatan i dugotrajnije. Meutim, sloenost zadatka koji predstoji ne smije biti razlog za pasivnost. U takvim prilikama posebnu aktivnost treba ispoljiti kada se radi o zaustavljanju i pretresanju takvih vozila izvan graninog prelaza. Kako je, bez ikakve sumnje, u pitanju veoma delikatna vrsta pretresanja onda se preporuuje kombinovanje sa drugim kriminalistiko operativnim radnjama, kao to su tajno praenje i nadziranje i koritenje informatora. Na taj nain zbog prikupljenih informacija i indicija lake bi bilo donijeti odluku o pretresanju, u odnosu na pretresanje po metodi sluajnog uzorka, kada je zbog veih mogunosti neuspjeha manji radni motiv i elan policije. Po naem miljenju tajno praenje posebno je pogodno u kombinaciji kod pretresanja ovih vozila. Naime, na osnovu odreenih indicija poduzme se tajno praenje konkretnog vozila i na osnovu zapaanja organizuje pretresanje na graninom prelazu. Nadalje, smatramo da bi bilo korisno na samom graninom prelazu vriti tajno stacionirano osmatranje pojedinih teretnih vozila koja su rutinski pregledana, a zatim ih tajno pratiti u toku nastavka putovanja. Postoji mogunost da se otkriju reakcije vozaa i suvozaa koji su, npr., sretno proli na graninom prelazu, a ilegalno transportuju neku robu ili ak lica. Tako e se naknadno izvriti pretresanje tog vozila u cilju pronalaenja i oduzimanja krijumarene robe ili lica koja su predmet trgovine. Pored kamiona cisterni i kamioni hladnjae su veoma pogodni za ilegalno transportovanje robe. To se moe initi na nekoliko naina. Prvo, meuprostor u zidovima komore hladnjae irok je oko 15. centimetara i vaenjem izolacione mase dobija se znaajan prostor za sakrivanje raznih predmeta. Nadalje, predmeti se mogu kriti zajedno sa namirnicama koje se legalno prevoze. Najzad, postoji mogunost da je roba upakovana u originalna pakovanja kako sa drugim namirnicama (riba), tako i samostalno u original pakovanja odreenih namirnica u limenim konzervama. Zato, pored ostalog, posebno treba da doe do izraaja kriminalistiko naelo temeljitosti i upornosti.

96 9.4. Pretresanje voza Voz je specifian u odnosu na bilo koje drugo prevozno sredstvo, jer se uvijek sastoji iz veeg broja vagona, bilo da se radi o putnikom ili teretnom vozu. Upravo zbog toga je i pretresanje voza dosta specifino. Pored toga to se sastoji od veeg ili manjeg broja vagona, voz je interesantan uglavnom dok je u pokretu, to predstavlja posebnu potekou prilikom pretresanja. Kada su u pitanju meunarodni vozovi, pretresanje se moe obaviti na graninom prelazu, ali ono ne moe trajati predugo, jer bi mogle nastati druge komplikacije uslijed kanjenja. Ako se, pak, pretresanje obavlja dok je voz u pokretu onda je sigurnost policajaca uvijek ugroena. Vozovi pruaju toliko mogunosti za koritenje tajnih skrovita da ih je nemogue nabrojati. Uz to, profesionalni kriminalci se rijetko nalaze uz prtljag sa predmetima krivinog djela, kako bi u sluaju otkrivanja i zapljene izbjegli da budu uhapeni. Iz toga se moe zakljuiti da je prije pretresanja neophodno organizovati tajno nadziranje sumnjivog prtljaga ali i lica u vozu. S obzirom na veliinu kompozicije i mogunosti sakrivanja u vagonima, voz moe posluiti kriminalcima kao pogodno sredstvo za krijumarenje. Opteprihvaeni stavovi u kriminalistikoj teoriji govore da je pretresanje cijelog voza nesvrsishodno i neefikasno upravo zbog prethodnih napomena. Ako se to ima u vidu, onda se postavlja pitanje kako je najefikasnije pretresati voz kada postoje indicije da se u njemu transportuju predmeti krivinog djela. U tom smislu bitno je da li je u vozu otkriveno lice za koje postoje indicije da transportuje drogu, oruje ili neke druge predmete krivinog djela, ili je samo otkriven, odnosno zapaen sumnjivi prtljag. Takoe, moe se raditi o tansportovanju droge bez prisustva transportera, odnosno kurira, tj. sakrivanju droge u skrovita odreenog voza uz prethodno obavjetavanje primaoca o tome gdje je droga sakrivena i gdje e je preuzeti. Ukoliko postoje indicije da e odreena osoba ilegalno transportovati drogu ili oruje u tano odreenom vozu onda je potrebno poduzeti neophodne pripreme kako bi bilo mogue izvriti efikasno pretresanje. U tu svrhu vano je organizovati adekvatan tajni nadzor i praenje u samom vozu. Bez obzira to indicije mogu ukazivati na tano odreeno lice kao kurira, drogu koju transportuje i voz na odreenoj liniji, to ne znai da e pretresanjem biti lako pronai predmete krivinog djela koji se transportuju. U takvim situacijama mogue su razne varijante sakrivanja. To moe biti u prtljagu, u linoj garderobi, odnosno u tijelu, a moe je kriti u nekim skrovitima u vozu.

97 Transportovanje droge u linoj garderobi, odnosno u tijelu je sa aspekta pretresanja najpovoljnija varijanta, jer se hapenjem kurira stiu sve pretpostavke da se detaljnim pretresanjem pronae i oduzme droga koja se ilegalno transportuje. Ukoliko se droga ili drugi predmeti transportuju u prtljagu, onda je situacija delikatnija. Kuriri nikada ne dre takav prtljag u svojoj blizini, tj. u kupeu u kojem imaju rezervisano mjesto. To je mjera predostronosti ukoliko prtljag bude uhvaen, da se ne otkrije kome pripada, i drugo, ukoliko kurir bude pretresen kod njega se, takoe, nee pronai nita sumnjivo. Sa takvom kriminalnom taktikom mora se raunati prilikom planiranja pretresanja voza zbog pronalaska transportovanih predmeta krivinog djela. To praktino znai da je potrebno organizovati tajno praenje sumnjivog lica i nadziranje sumnjivog prtljaga u vozu. Jedino tako je mogue sa sigurnou otkriti koji prtljag pripada kuriru. Prilikom putovanja vozom kurir se moe sluiti raznim trikovima kako bi otkrio je li pod pratnjom to je, takoe, sastavni dio kriminalne taktike. Smatramo da posebnu panju treba obratiti na slijedei trik. Naime, ukoliko bilo ta posumnja ili ako jednostavno eli provjeriti je li pod tajnim nadzorom policije, kriminalac moe napustiti voz prije planiranog kraja putovanja, da bi se na narednoj stanici ponovo vratio, ili da na krajnjem odreditu jednostavno saeka voz i uzme prtljag. Ukoliko bi policajci smatrali da izlazak znai i kraj putovanja vozom te izvrili hapenje i pretresanje, naravno ne bi nita pronali i morali bi ga pustiti na slobodu. Takav neuspjeh bi, najvjerojatnije, mogao znaiti uvjerenje kako se radilo o netanoj indiciji, a to je najgore kriminalac bi ponovo doao do svog prtljaga sa drogom, orujem ili drugim predmetima i nastavio sa kriminalnom djelatnou. U takvim situacijama pravilno je da tajno nadziranje i praenje obavlja vie lica, kako bi kriminalca, nakon naputanja voza, jedna ekipa nastavila tajno pratiti jer se nikada ne zna je li u pitanju trik ili je to stvarno kraj njegovog putovanja vozom. Smatramo da ne bi bilo opravdano odmah ga uhapsiti, ve izvjesno vrijeme nastaviti sa praenjem. Za to vrijeme druga ekipa bi nastavila putovanje vozom za sluaj da se on ponovo vrati i nastavi putovanje. I ne samo to. Ukoliko je tokom praenja zapaeno posebno zanimanje kriminalca za neki kupe ili dio voza, potrebno je izvriti pretresanje istog ak i ako se on ne vrati u voz. Takva predostronost potrebna je iz slijedeeg razloga. Ukoliko je kriminalac posumnjao da je pod tajnim nadzorom, on moe prijevremeno okonati putovanje, te stupiti u kontakt sa sauesnikom koji bi preuzeo predmete krivinog djela na pogodnom mjestu, za vrijeme ili nakon zavretka putovanja. Pri tome, uvijek treba pretpostaviti da u ilegalnoj operaciji uestvuje vie lica, sauinitelja, to na poetku tajnog praenja moda nee biti mogue utvrditi. Podsjeanja radi istiemo da se nerijetko organizuje i kontrapratnja kako bi se otkrilo jesu li pod tajnom pratnjom. Tada je logino da svi kriminalci nee biti zajedno u vozu, odnosno, jedni e tititi druge. Na tu injenicu posebno moraju obratiti panju lica koja vre tajno praenje.

98 Vidimo da izlazak iz voza jednog kriminalca, ustvari, odvlai panju eventualne tajne pratnje i omoguava sauiniteljima da nesmetano nastave kriminalnu djelatnost. Zato je tajno praenje i nadziranje u takvim situacijama, prije svega delikatno, ali nezamjenjivo i, po naem miljenju, obavezno ga treba kombinovati sa pretresanjem u vozu. Kada je u pitanju transportovanje predmeta krivinog djela bez iijeg prisustva onda je, takoe, tajno praenje i nadziranje veoma potrebno da bi se moglo odrediti koji dio voza e se pretresti ili, ko e doi po te predmete na krajnjem odreditu putovanja. To, naravno, ne mora biti na krajnjem odreditu, ve i na nekom usputnom duem zadravanju dovoljnom da se predmeti preuzmu iz tajnog skrovita. Kao to se vidi, tajno nadziranje je praktino nezamjenjivo kao pripremna kriminalistika radnja nakon koje bi bilo mogue izvriti efikasno pretresanje. Najzad, kako i gdje u vozu treba traiti sakrivene predmete. Kada se donese odluka o pretresanju, potrebno je blokirati odreeni vagon ili vie njih. Blokada podrazumijeva da se efikasno zatvore svi ulazi i izlazi kako bi se onemoguilo iskakanje i penjanje na krov, i tako obezbijedilo pretresanje koje slijedi. To je mogue uiniti sa veim brojem uniformisanih policajaca, dok bi pretresanje trebalo obavljati vie policajaca u civilu, podijeljenih u vie operativnih grupa. Prilikom klasine metodologije pretresanja, posebnu panju treba obratiti na slijedea mjesta: zidovi vagona, pregradni zidovi odjeljka, zidovi hodnika kroz koji se ulazi u kupe, prostori, upljine i konstrukcioni elementi ispod vagona, podovi i plafoni vagona, toaletne prostorije, wc-koljke, kante i ormarii za toaletni papir, ispod tepiha, ispod i iza sjedita i naslona, prostori iza ogledala, slika i lustera, vodovodne instalacije, rezervoar za vodu, ureaji za grijanje i ventilaciju, spojevi vagona, stepenite, prostor u lokomotivi, potanska kola i paketi, vagon restoran sa ostavom i spavaa kola. 9.5. Pretresanje plovnih objekata Gotovo sve vrste plovnih objekata pogodne su za ilegalno transportovanje raznih predmeta i lica, s tim to postupak pretresanja ima niz specifinosti s obzirom je li u pitanju vei ili manji, domai ili strani plovni objekat. Kao plovni objekti pojavljuju se putniki i teretni brodovi, amci, jahte, jedrenjaci, gliseri, sandoline, splavovi i skele. Ova vrsta pretresanja spada u jednu od najteih i najsloenijih istranih i kriminalistikih radnji, posebno kod velikih brodova koji zbog svog prostora, kosntrukcije, obima i veliine tovara, pruaju raznovrsne mogunosti za sakrivanje predmeta i lica.

99 O samoj taktici i tehnici pretresanja brodova malo se govori u literaturi. Jasno je da praktino svaki dio broda moe posluiti za sakrivanje predmeta i lica, ali to ne znai da ne treba panju posvetiti odreenom nainu ili bar principima pretresanja, pogotovo kada su u pitanju veliki brodovi. Specifinost je i u tome to se pretresanje moe vriti kako u pristanitu tako i na otvorenom moru, to podrazumijeva razliitosti u pristupu odreenom plovnom objektu. Nije, dakle, svejedno vri li se pretresanje na manjem brodu, amcu, jahti, gliseru ili na velikom prekookeanskom brodu. Najpogodnija skrovita na brodu su: donji dio broda koji je pregraen itavom duinom, prostori ispod i pored glavnog i sporednog motora, kao i otvori na motorima, prolazi izmeu skladita i motora, tunel brodske osovine, meuprostor izmeu hladnjaka, magacin za potroni materijal na palubi i krmi, dvostruki zidovi u kabinama, salonima i hodnicima, amci za spasavanje, prostor za smjetaj pojaseva za spasavanje, protivpoarni ureaji, kao i upljine i kanali za provoenje instalacija, pramani balastni tank, tank za gorivo, tank za slatku vodu, tank za pitku vodu, prostor ispod brodskih konopa, prostor na krovu komandnog mosta, destilator morske vode i palubna kuica. Neki od tankova za gorivo mogu se isprazniti i isuiti pa su pogodni za sakrivanje raznih stvari, na ta treba obratiti posebnu panju. Za pretresanje velikih brodova treba se posebno pripremiti. Pripreme, pored ostalog, podrazumijevaju pribavljanje projektne dokumentacije broda, osiguranje prisustva strojarskog mehaniara ili drugog strunjaka koji poznaje konstrukciju broda, carinika, radnika luke kapetanije, veeg broja policajaca sa odreenim pomagalima. U cilju efikasnosti pretresanja, ali uz potivanje naela zakonitosti, neophodno je osigurati vei broj svjedoka pretresanja. Ovo napominjemo zbog toga to pretresanje broda od strane nekoliko operativnih grupa, a bez prisustva svjedoka, moe u odreenim sluajevima biti protivzakonito i, to je najgore, odraziti se negativno na kasniji tok krivinog postupka. Kada je u pitanju pretresanje bilo kakvog plovnog objekta na otvorenom moru, onda posebnu panju treba obratiti pristupu. Ovo istiemo zbog postojanja mogunosti izbacivanja predmeta u more. To izbacivanje moe biti planirano ili neplanirano od strane krijumara u brodu. Ako je planirano, onda se predmeti dobro zapakuju i izbace, te postoji mogunost, ako nije prevelika dubina mora, da se nakon pretresanja ista izvadi. U protivnom takva mogunost je iskljuena. Pretresanje broda koji je usidren u luci ima svojih prednosti u pogledu lakeg neopaenog pristupa i sigurnijeg pretresanja jer je lake izvriti blokadu i ui u brod. Iskustva kriminalistike prakse pokazuju da usidreni manji plovni objekti, uglavnom gliseri, mogu sluiti kao punktovi za privremeno uvanje droge, oruja i lica koje e neko preuzeti. Tada se, najee, predmeti pakuju u nepromoive zatitne materijale, veu za konopac i dre ispod povrine vode. Po potrebi na paket

100 se stavlja sidro kako bi mogao brzo potonuti a da ga struja istovremeno ne odnese daleko. Kriminalac koji straari na plovnom objektu, ukoliko primjeti dolazak policije ili carine jednostavno odvezuje ili sijee konopac i liava se ilegalnog paketa. Kada je takav plovni objekat usidren na otvorenom moru i osamljen onda je teko ili gotovo nemogue neopaeno prii mu, pored ostalog to moe biti opremljen radarskim ureajem. Meutim, kada se pretresanje treba obaviti na plovnom objektu koji je usidren u pristanitu, onda je mogue pristupiti mu iznenadno i preduprijediti odbacivanje droge. U tu svrhu mogu se koristiti i ronioci koji bi prethodno iz vode izvrili opservaciju broda, odnosno onog dijela koji je ispod povrine vode i otkrili paket koji je eventualno objeen za konopac koji je povezan sa brodom. Pri pretresanju broda, uvaavajui navedene specifinosti, treba se pridravati opte metodologije pretresanja, poklanjajui posebnu panju sistematinosti kako bi se cijeli brod pretresao. Ukoliko je brod usidren, pretresanje bi praktino trebalo zapoeti tajnim stacioniranim osmatranjem. Nakon otpoinjanja osmatranja brod treba blokirati i to prvo sa odreenim brojem ronilaca koji bi zauzeli pozicije na dijelu broda uronjenom u vodu, a potom pristupiti brzim patrolnim amcima. Na jednom od amaca nalazio bi se tim za efikasan ulazak u brod i hapenje zapovjednika koji treba prisustvovati pretresanju a ujedno potpisuje zapisnik o pretresanju i, eventualno, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Takoe bi trebalo uhapsiti osumnjiena lica ukoliko postoje informacije da se nalaze na brodu. Ukoliko brod plovi onda ga prvo treba tajno pratiti u skladu sa uslovima prometa na moru, a zatim ga zaustaviti. Nakon zaustavljanja slijedi blokada kakva je u trenutnoj situaciji mogua, a potom pristup na brod i hapenje zapovjednika i osumnjienih lica ukoliko se raspolae informacijama da ih ima na brodu. Nadalje, prije pretresanja broda potrebno je izvriti pretresanje zapovjednika, lanova posade i, po potrebi, nekih ili svih putnika. Slijedi pregled pomou specijalno dresiranog psa tragaa, a tek potom detaljno pretresanje broda. 9.6. Pretresanje aviona Ilegalni transport droge esto se obavlja vazdunim prometom. Uglavnom se koriste redovne avio-linije, a ponekad i privatni avioni. Mone kriminalne organizacije, kao to su kolumbijski narko-karteli posjeduju vlastite avio-flote kojima ilegalno transportuju kokain u SAD. Za te transakcije koriste se, uglavnom, ilegalne aviopiste koje su pripremljene samo zbog kriminalnih djelatnosti. I u Evropi paktino ne postoji vei aerodrom gdje nije zaplijenjena droga koja je transportovana redovnim avio-linijama uglavnom iz azijskih zemalja. Avion je pogodan iz vie razloga: brzo se prelaze velike razdaljine, kao prevozno sredstvo ima velike mogunosti za sakrivanje droge, putnici budu kontrolisani prilikom

101 ulaska i izlaska pomou metal-detektora, ali uglavnom zbog provjere nose li kakvu eksplozivnu napravu ili oruje. Ostali vidovi kontrole obavljaju se samo ako postoje indicije koje ukazuju na neku kriminalnu djelatnost. To je sasvim i logino kada se zna da kroz aerodromsku zgradu dnevno proputuje i po nekoliko hiljada, a na velikim aerodromima i po nekoliko desetina hiljada ljudi. Ta injenica je trgovcima drogom dobro poznata i oni nerijetko svoje kurire alju na put redovnim aviolinijama. Ove napomene ukazuju na delikatnost otkrivanja droge ali i drugih predmeta koji se ilegalno transportuju avionom. Velika frekvencija putnika i konstrukcija aviona su faktori koji najvie oteavaju mogunost efikasne kontrole i pretresanja u cilju pronalaska krijumarenih predmeta. Stoga, iskljuivo, dobro poznavanje metodike otkrivanja ilegalne trgovine drogom prua mogunost markiranja sumnjivih licaa, ne raunajui metodu sluajnog uzorka. U tom smislu, pretresanju moraju prethoditi odreeni faktori od kojih su najvaniji informacije informatora i pojedine indicije. Informacije se mogu dobiti od stalnih informatora ali i od kriminalaca koji ele da se osvete ili, pak, da tako skrenu panju sa svog narkokurira. Informacije se mogu prikupiti i od neporonih graana, ali kad je u pitanju ovaj vid kriminala, onda su to rijetki sluajevi. Kao indicije mogu posluiti profil odreenog putnika ili trenutna situacija na aerodromu. Profil putnika je u stvari lanac indicija koji moe posluiti da se posumnja u odreeno lice kao narkokurira. Smatramo da se taj profil moe otkriti prilikom pasoke kontrole a rije je o slijedeim indicijama: odreeno dravljanstvo putnika, broj putovanja (vidljivo iz pasoa), uestala putovanja u odreene zemlje (proizvoai droge), putovanje na kritinim avio-linijama (na kojima se esto transportuje droga), putovanje naizgled neloginom avio-marrutom (zaobilaenje odreenih aerodroma), putovanje odreenom avio-kompanijom, nain kupovanja karte (ke, karticom ili ekom), nesklad u odijevanju, posjedovanje odreenog prtljaga (koji se inae najee koristi za transport droge). Trenutna situacija, odnosno ponaanje putnika prilikom pasoke kontrole moe posluiti kao indicija da se radi o narkokuriru. Pri tom mislimo na odreene indikatore koji se mogu ispoljavati prilikom kontrole na graninom prelazu, o emu smo govorili kod pretresanja automobila na graninom prelazu. Pored toga, ukoliko se radi o kuriru koji drogu nosi u svom elucu, postoji mogunost da mu pozlije zbog dugotrajnog putovanja, pogotovo prilikom kanjenja, kada on prilikom pasoke kontrole ispoljava znake nervoze koja inae nije uobiajena u toj situaciji. Navedene indicije ili informacije mogu posluiti policiji da se odlui za pretresanje odreenog lica kao mogueg narkokurira. Hoe li se u nekoj od takvih situacija

102 izvriti pretresanje aviona zavisi ponajprije od toga nastavlja li se let odmah ili avion ostaje na pisti izvjesno vrijeme. Ukoliko postoje konkretne informacije da se u avionu transportuje droga onda je mogue obaviti pretresanje koje nee prouzrokovati preveliko kanjenje, ili e se obavijestiti policija na slijedeem aerodromu gdje se, npr., let zavrava, pa da se bez dodatne urbe izvri pretresanje aviona. Optepoznato je da se svi putnici prije ulaska u avion kontroliu, zajedno sa prtljagom, ali ne toliko detaljno da se ne bi mogla prenijeti droga. Pored toga, za sakrivanje su pogodna odreena mjesta i konstrukcijske upljine koje se nalaze izvan, na trupu aviona, a otvaraju se bez upotrebe kljua ili odvrtaa. To praktino znai da se droga u avion moe unijeti preko aerodromskog osoblja koje opsluuje avion. Pri tom se moe raditi o poznanicima kriminalaca, a mogu se odreena lica korumpirati. Osim u samom avionu, droga se moe sakriti i transportovati zajedno sa odreenim poiljkama koje se legalno transportuju avionom, kao i u original ambalai odreenih namirnica i robe, to je najtee za otkrivanje. Zbog toga panja policije mora biti usmjerena kako na avion tako i na teret koji se prevozi avionom. to se tie tereta, moe se konstatovati da je njegovo pretresanje delikatnije nego pretresanje samog aviona. Razloge za to vidimo u injenici da se teret iskrcava u skladita gdje ga je teko permanentno nadzirati radi eventualnog pretresanja. Drugim rijeima, mogue je da u skladite, bez obzira na sistem osiguranja i kontrole, uu i nepozvane osobe ili da neko od zaposlenog osoblja sarauje sa kriminalcima i tako omogui da se droga dopremljena avionom i uskladitena sa ostalom robom urui onome kome je namjenjena. Iz prethodno reenog jasno se vidi sva delikatnost pretresanja aviona, te putnika, prtljaga i tereta koji se prevozi. Prema tome, ukoliko postoje indicije ili konkretne informacije da se odreenim avionom ilegalno transportuje droga, onda je potrebno izvriti odreene pripreme. Te pripreme, pored ostalog, podrazumijevaju organizovanje dovoljnog broja policajaca, vodia sa specijalno dresiranim psom tragaom za pretresanje koje e eventualno uslijediti. Potrebno je posebno upozoriti policajce i carinike koji redovno rade u vrijeme kritinog leta na informaciju kojom se raspolae. Nadalje potrebno je uspostaviti sistem tajnog nadzora nad avionom koji sleti i putnicima, aerodromskim skladitima, te praenje aerodromskog osoblja koje radi na iskrcavanju i skladitenju dopremljenog tereta i transportu putnikog prtljaga od aviona do aerodromske zgrade. S obzirom na kompleksnost u poduzimanju, potrebno je odrediti jedinstvenog rukovodioca za cijelu akciju, tj. poduzimanje mjera i radnji prije, za vrijeme i poslije pretresanja, kao i samog pretresanja. Da bi se izvrilo uspjeno pretresanje aviona moraju se dobro poznavati osnovne tehnike karakteristike pojedinih tipova letjelica, bez obzira na to radi li se o

103 putnikom ili teretnom avionu. To, logino, podrazumijeva neophodnost prisustvovanja pretresanju aviomehaniara, pilota i avioininjera, koji bi svojom specijalizacijom pomogli, ali i osigurali da se ne otete razni ureaji i oprema na avionu. Mjesta za sakrivanje nalaze se u pilotskoj kabini i to iza i iznad ploe sa instrumentima, ispred i oko none pedale, iza i oko upravljake konzole, u sjeditima za posadu i oko njih, u ormariima sa letakom opremom, u spremnicima za otpad, ispod znaka exit postavljenog iznad vrata, u odjeljku za uvlaenje glavnih tokova stajnog trapa, u odjeljku sa elektrino-elektronskim ureajima, izmeu ureaja za snimanje leta, u prostoru nosnog toka, u prostoru izmeu odjeljka sa elektrino-elektronskim ureajima i prednjeg prtljanika, u ormariima za pruanje usluga putnicima, u toaletima, u prostoru izmeu stranjih toaleta i rebara konstrukcije trupa, u kuhinjama, u odjeljcima za smjetaj pojaseva za spasavanje, u garderobi, oko i ispod tobogana za evakuaciju putnika, u prostoru izmeu pregrade i oplate, u sjeditima za putnike i prostoru izmeu sjedita i zida kabine i u prtljanicima. Autor dodaje da su za sakrivanje raznih predmeta najpogodniji avioni tipa DC-9, zbog pojaanog konusa. Kada je, pak, u pitanju pretresanje tereta posao nije nita manje delikatan. Uz to, moe se desiti da je informacija o ilegalnom transportu droge uslijedila nakon izvjesnog vremena poto je teret iskrcan i uskladiten. Tada postoji mogunost da se odreeni kontejneri ili paketi namjerno u skladitu pomijeaju sa drugima, da se falsifikuje pratea dokumentacija kao i etikete na samim kontejnerima i paketima. U takvim sluajevima treba, prije svega, postojati dobra saradnja izmeu policajaca i carinika kako bi se pretresanje moglo sinhronizovano i temeljito obaviti. U pojedinim zemljama, gdje je problem ilegalne trgovine drogom posebno izraen, kao npr., u SAD, postoji posebna, specijalizovana, carinska sluba za otkrivanje droge. S obzirom da joj je to iskljuiva djelatnost takva sluba je usko specijalizovana i u prednosti je nad klasinim organizacijama carinske slube koje se bave otkrivanjem svih vidova kriminala. Pored informacija o ilegalnom transportu droge, carinski slubenici mogu drogu otkriti i na osnovu indicija o profilu odreenog tereta. Slino kao i kod profila sumnjivih putnika, postoji i profil sumnjivog tereta. Lanac indicija koje bi mogle ukazivati da se u odreenom legalnom teretu krije droga mogao bi biti slijedei: vrsta tereta u kojem je najee transportovana droga, zemlja porijekla tereta, zemlja utovara, odreena aviokompanija, odreen broj leta, uvijek ista smjena aerodromskog osoblja prilikom dosadanjih zaplijena droge, specifinost pakovanja tereta, specifinost poiljaoca i primaoca tereta, te ispravnost pratee dokumentacije. Meutim, i pored toga, carinike i policajce koji e vriti pretresanje oekuje mukotrpan posao koji, pored ostalog, prioritetno zahtijeva potivanje naela temeljitosti i upornosti. Bez dosljedne primjene tog kriminalistikog naela postoji

104 bojazan da se pretresanjem ne pronae droga koja se nalazi u odreenom teretu i u skladitu koje se pretresa. Pogotovo je to problem na velikim i frekventnim svjetskim aerodromima, gdje se razni tereti permanentno dopremaju i otpremaju. Razlog za takvu bojazan ne nalazi se, dakle, samo u tome to je potrebno pretresti veliku koliinu odreenog tereta, ve i u nainu kako je droga sakrivena. U tom pogledu dovitljivosti kriminalaca nema kraja, pa je praktino nemogue nabrojati sve naina kako se droga moe pakovati i sakrivati. Naravno da je najtee otkrivati drogu koja je upakovana u odreene konzerve (voe, povre), flae (razna pia i sokovi), kese (kafa, aj, zaini) koje imaju originalne etikete i izgledaju isto kao da je unutra proizvod koji je etiketiran. Takoe, droga se moe kriti u raznim vrstama svjeeg zaleenog mesa koje se transportuje u velikim koliinama. Takvi naini ilegalnog transportovanja droge karakteristini su isto tako i za brodski transport tereta, to svakako treba imati u vidu prilikom pretresa tereta u lukim pristanitima. 9.7. Pretresanje motocikla, bicikla i zaprenih vozila Motocikli i bicikli se esto koriste za prevoz od strane ulinih dilera drogom. Bicikli su karakteristini za prevoz u mjestu gdje ive, dok se motocikl koristi i za dua putovanja, pogotovo u toku ljetne turistike sezone. Kriminalistika praksa pokazuje da ulini dileri drogu uglavnom ne dre kod sebe ve sakrivenu u motociklu i biciklu, te automobilu o emu je bilo govora na odgovarajuem mjestu ovog rada. Tako, ukoliko budu lieni slobode i pretreseni kod njih nee biti pronaena droga ili e biti pronaena samo manja koliina, jer se ostatak nalazi u pomenutim prevoznim sredstvima. Kod bicikla se mogu koristiti upljine u cijevima i drkama na volanu, u sjeditu, tani za alat, pedalama, stop lampi, zvoncu, a kod motocikla osim na ovim dijelovima i u rezervoaru za gorivo, auspuhu, faru i vjetrobranu. Zaprena vozila se mogu koristiti za ilegalni transport droge u pograninoj zoni. S obzirom da u veini sluajeva stanovnici susjednih zemalja imaju obradivu zemlju s obje strane granice oni podlijeu posebnom reimu kretanja i boravka kako u pograninom pojasu, tako i u susjednoj dravi. U svakodnevnom ivotu i radu poljoprivrednika i seljaka uobiajeno je da se koriste zaprena vozila, te da se gotovo svakodnevno prelazi granica, preko posebnih graninih prelaza i bez posebne carinske i policijske kontrole. Takve situacije mogu biti iskoritene i za prebacivanje droge iz jedne u drugu zemlju. Tu kriminalnu djelatnost mogu vriti itelji pograninog pojasa u vlastitoj reiji, ili za raun profesionalnih narkokriminalaca. Prilikom pretresanja zaprenih vozila panju prvo treba obratiti na teret koji se prevozi, a zatim na odreene upljine u rudi i drugim dijelovima,

105 tokove i razna remenja. Ne treba zanemariti ni ivotinje koje vuku zapreno vozilo jer se i u njihovoj opremi moe kriti droga. Takoe, kao to je poznato, u nekim sluajevima ivotinje (kamile) su koritene za transport droge na taj nain to im je droga prethodno davana da je progutaju, a nakon prelaska granice ivotinje su ubijane i droga vaena iz njihove utrobe. U pograninom transportu droge mogu se, naravno, koristiti bicikli i moticikli. 9.8. Pretresanje javnih objekata Javni objekti mogu posluiti kao mjesta gdje se vri ilegalna trgovina drogom, sakrivanje droge, konzumiranje droge, ali i okupljanje kriminalaca u cilju dogovaranja uslova kupoprodaje droge ili razmjene informacija kriminalnog karaktera. Ukoliko postoji vjerovatnoa da se u nekom od javnih objekata krije droga ili pak sumnjiva osoba, ili da se tu nalazi ilegalna narko-laboratorija, ovakve objekte treba pretresti radi otkrivanja i dokumentovanja kriminalne djelatnosti, te lienja slobode njenih aktera. Iskustva nae kriminalistike prakse govore da se prodaja droga na sitno esto vri u ugostiteljskim objektima i diskotekama ili u njihovoj neposrednoj blizini. U vrenju krivinog djela uestvuju najmanje tri kriminalca. Jedan boravi u unutranjosti objekta i uva drogu kod sebe ili negdje u objektu, drugi ostvaruje kontakt sa kupcima droge, dogovara se o uslovima kupoprodaje i nakon toga od osobe iz objekta preuzima ugovorenu koliinu droge koju prodaje kupcu. Za to vrijeme, najmanje jedan kriminalac osigurava kriminalnu transakciju zbog mogueg nailaska policije, ali i suparnikih kriminalnih grupa. Ono to je posebno karakteristino u ovom primjeru jeste injenica da kupac droge uopte ne dolazi u kontakt sa kriminalcem kod koga se droga trenutno nalazi. Ta mjera predostronosti omoguuje posjedniku droge da u iznenadnoj rutinskoj akciji policije ostane neotkriven, a u najgorem sluaju da drogu sakrije ili odbaci od sebe. U svakom sluaju kada se donese odluka o pretresanju odreenog javnog objekta, pri planiranju metoda kriminalistikog postupanja treba imati na umu razne varijante kriminalne taktike i strategije. Samo na taj nain mogue je doi do odreenih rezultata, tj. pronai drogu i dilere. Prilikom pretresanja javnog objekta, posebnu panju treba pokloniti taktici i sistematici pretresanja kako se, zbog velikog prostora, ne bi desilo da pretresanje ne bude detaljno. Bez obzira to bi se ovo pretresanje praktino obavljalo po metodologiji pretresanja stana i drugih prostorija, miljenja smo da bi kriminalistiko-taktiki aspekt trebao imati izvjesne specifinosti u odnosu na bilo koje pretresanje. Stoga u nastavku iznosimo koncept vlastitog razmiljanja o

106 metodici pretresanja javnih objekata u cilju pronalaska predmeta i aktera ilegalne trgovine drogom. to se tie priprema i planiranja, postupa se analogno kao i kod pretresanja stana, kako smo prethodno opisali. Samo pretresanje trebalo bi zapoeti jednim vidom specijalne opservacije, tj. tajnim osmatranjem objekta pretresanja. Cilj tajnog osmatranja je uoavanje eventualnih neuobiajenih ili iznenadnih pojava ili dogaaja koji bi, ako se za njih blagovremeno ne bi saznalo, mogli bitno uticati na efikasnost pretresanja. Bez obzira radi li se, npr., o hotelu, restoranu, kafiu ili diskoteci, mogue je da objekat bude prazan ili iznenada zatvoren. To moe biti sluajno, ali i kao posljedica povrede naela konspirativnosti, ili pak, korupcije. Nadalje, mogue je neoekivano blokiranje prometa ili neplanirana ekskurzija ili posjeta odreene delegacije, to moe uticati na pomjeranje poetka pretresanja, ili ak promjenu datuma pretresanja. Naravno da e blagovremeno saznanje o naprijed navedenim i slinim dogaajima omoguiti rukovodiocu pretresanja da donese odgovarajuu odluku u smislu eventualnog odstupanja od planiranog poetka pretresanja. U krajnjem sluaju, svrha osmatranja je da se sprijei izlazak (uglavnom) veeg broja ovlatenih slubenih osoba na odreeni lokalitet pod, za njih, nepredvienim i nepovoljnim uslovima i okolnostima, to bi moglo uticati ne samo na efikasnost ve uopte na mogunost pretresanja. Osmatranjem neposredne okoline dok se vri pretresanje mogu se zapaziti reakcije graana ali i kriminalaca, to e biti od koristi rukovodiocu konkretnog pretresanja. Ukoliko tajnim osmatranjem nije zapaeno nita, to bi eventualno moglo uticati na ranije planirano pretresanje, onda se u tano odreeno vrijeme polazi iz policijske stanice na mjesto gdje e se pretresanje izvriti. Tom prilikom mora se potovati prethodno utvren pravac kretanja sve do dolaska na lice mjesta, prevashodno u cilju naela konspirativnosti. Ta konspirativnost je, svakako, jedna od glavnih pretpostavki za uspjenost pretresanja koje e uslijediti. Imajui u vidu namjenu javnih objekata uvijek se mora raunati sa veim brojem osoba koje se trenutno nalaze unutra, kao i injenicom da su to veinom poteni graani. Stoga je potivanje naela zakonitosti veoma bitno kako se niim ne bi povrijedila temeljna ljudska prava. Nakon izlaska na lice mjesta potrebno je izvriti dvostruku blokadu, unutranju i vanjsku. Metodoloki je sasvim opravdano postaviti prvo unutranju blokadu. U zavisnosti od veliine i karakteristika objekta odredie se broj osaba koje e vriti unutranju blokadu. Oni se, po ulasku u objekat, rasporeuju na odreenim kritinim takama i vre tajno osmatranje. Funkcija unutranje blokade je dvostruka. Tajnim osmatranjem otkrivaju se sumnjive osobe i zapaaju njihove

107 reakcije prije pretresanja i za vrijeme transparentnog ulaska osoba koja e vriti pretresanje. Tako se mogu otkriti ponaanja sumnjivih osoba i kriminalaca, pogotovo nakon vanjske blokade kada e prisutni uvidjeti da ne mogu samovoljno napustiti prostor u kome se nalaze. Druga funkcija unutranje blokade sastoji se u eventualnoj pomoi prilikom ulaska tima za pretresanje u blokirani objekat kada moe doi do pruanja otpora od strane kriminalaca. Nakon unutranje slijedi vanjska blokada objekta pretresanja koja se sastoji u istovremenom zatvaranju svih ulaza i izlaza konkretnog objekta od strane uniformisanih policajaca. Mora biti postavljena munjevito i iznenadno. Efikasna vanjska blokada onemoguava bilo kome da napusti blokirani prostor, a po potrebi moe se pruiti podrka ovlatenim slubenim osobama koje djeluju u blokiranom prostoru. Uvijek se mora pretpostaviti mogunost fizikog i oruanog otpora kriminalaca, ili pokuaju pomoi iz vana kada se vanjska blokada djelimino moe transformisati u zasjedu, tj. zatitu ili podrku snagama koje vre pretresanje. Prilikom vanjske blokade, u zavisnosti od slubenih procjena, mogu se koristiti i slubeni dresirani psi. Nakon postavljanja vanjske blokade za oekivati je, kako smo ve naglasili, da kriminalci poduzmu odreene mjere i radnje u cilju sakrivanja, odbacivanja ili unitenja droge i drugih predmeta krivinog djela. U zavisnosti od karakteristika objekta (npr., hotel, pansion, ili vei restoran), pojedinci mogu pokuati i da se sakriju. Tom prilikom u potpunosti e doi do izraaja funkcija unutranje blokade. Tako e osobe koje vre unutranju blokadu biti u prilici da uoe odreene kriminalne aktivnosti, pa e to na ugovoreni nain sugerisati timu za pretresanje. Pored toga, prema potrebi, oni se mogu dekonspirisati reagujui u cilju sprjeavanja unitenja droge i drugih predmeta i tragova krivinog djela. U zavisnosti od veliine objekta moe se predvidjeti da pretresanje obavljaju dvije ili vie ekipa. U takvim sluajevima potrebno je osigurati vei broj svjedoka (za svaku ekipu po dva) kako bi se pretresanje odvijalo u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Prva u blokirani prostor ulazi ekipa za lienje slobode poznatih kriminalaca zbog kojih se, ustvari, pretresanje i vri. Radi se, naravno o kriminalcima koji svoju kriminalnu djelatnost obavljaju upravo u tom objektu. Odmah po lienju slobode vri se povrinsko, odnosno djelimino pretresanje. Takoe, smatramo da je svrsishodno izvriti legitimisanje svih i povrinsko pretresanje sumnjivih osoba koje se zateknu u blokiranom objektu. Za oekivati je da se moe raditi o sauiniteljima ili kupcima droge, ali i osobama koje su na sebe preuzele obavezu sakrivanja, odnosno iznoenja droge iz blokiranog prostora. Nakon to bi se iz blokiranog objekta odstranile sve osobe osim poznatih kriminalaca i drugih osumnjienih moe se otpoeti sa pretresanjem. To pretresanje

108 obavljalo bi se u skladu sa metodologijom pretresanja stana kakvu smo iznijeli u ovom naem radu. 9.9. Pretresanje otvorenog prostora Razni predmeti krivinog djela, leevi i dijelovi lea se mogu sakrivati zakopavanjem u zemlju, sakrivanjem u upljinu stabla, u bunove i cvijetnjake u parku, ispod klupe za sjedenje u parku i etalitu, u kanti i kontejneru za smee i sl. Prilikom pretresanja otvorenog, odnosno slobodnog prostora mora se postupati oprezno i temeljito uz koritenje specijalno dresiranog psa tragaa, kao i koritenje elinih ipki i aova za kopanje zemljita. Pretresanje otvorenog prostora ili terena moe biti raznovrsna kriminalistikotaktika djelatnost traganja za licima, leevima ili stvarima, moe biti sastavni dio uviaja kao istrane radnje, sastavni dio racije, blokade, prismotre, a moe biti i samostalna istrana radnja. Pretresanje otvorenog prostora zavisi od veliine, konfiguracije i razliitosti podruja koje treba pretresati. Taj prostor moe biti kopno, more, rijeka, jezero, uma i sl. Naravno da e upravo od specifinosti pojedinih od navedenih prostora zavisiti i metodika pretresanja. Jedan od znaajnih faktora je veliina prostora, od koje e zavisiti broj ljudi koji e pretresati. Ako se radi o veem prostoru, onda e svakako pretresanje biti oteano jer postoji mogunost da se neki dijelovi ne pretrae temeljito. Zbog toga je neophodno podijeliti ga u manje sektore ili zone kako bi se u potpunosti ispotovalo naelo temeljitosti, to je tom prilikom veoma vano. Meutim, to ne znai da podijeljene sektore ili zone treba rutinski pregledati smatrajui da je samom podjelom vei dio posla zavren. Naprotiv, kompletan prostor se mora pretresati sa jednakom panjom, profesionalnou i sistematinou. Svaki pretreseni sektor treba vidno oznaiti kako ne bi bilo nepotrebnog ponavljanja pretresanja odreenih dijelova otvorenog prostora. Prije samog pretresanja potrebno je osmatranjem terena pokuati uoiti odreene indicije koje bi ukazivale na prisutnost predmeta krivinog djela. To mogu biti razni tragovi stopala, tokova, kopanja, slomljenih granica, odbaenih ili zaboravljenih predmeta i sl. Uoavanje takvih tragova i predmeta moe biti od velike koristi prilikom pretresanja terena. Najbolji nain za pretresanje otvorenog prostora je takozvani streljaki stroj. To znai vei broj policajaca u takvom poretku da njihova meusobna udaljenost bude izmeu 2 5 metara. Tako formiran tim za pretresanje, potujui naelo temeljitosti

109 i upornosti, izvrie pretresanje, ili bolje reeno pretragu, odreenog prostora u cilju pronalaska predmeta krivinog djela. Smatramo da takva pretresanja treba vriti uz pomo slubenog psa tragaa i odreenih tehnikih pomagala kao to su metalne ipke i aovi. Ukoliko na odreenom prostoru ima bilo kakvih objekata oni se pretresaju sukladno metodici pretresanju stana i ostalih prostorija, o emu je ve bilo govora. Sve ostalo vri se po optim kriminalistikim pravilima. POGLAVLJE OSMO: PRIVREMENA KONFISKACIJA 1. Privremena konfiskacija Ova istrana radnja se sastoji u privremenom konfiskovanju, odnosno oduzimanju predmeta: 1) koji se prema krivinom zakonu moraju konfiskovati, ili 2) koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku ili, 3) koji ine materijalnu dobit dobijenu uinjenjem krivinog djela. Kako iz odredbi ZKP ne proizilazi o kojim je predmetima u fizikom smislu rije, valja zakljuiti da je rije, prije svega, o pokretnim stvarima, ali se ne moe iskljuiti ni smislena primjena te mjere u odnosu na nepokretne predmete. Kod nepokretnih predmeta ta se mjera ostvaruje kao ogranienje slobodnog raspolaganja i podvrgavanja tih predmeta posebnom uvanju na temelju sudske odluke. Privremeno oduzimanje predmeta je radnja oduzimanja u stvarnom, fizikom smislu promjenom posjeda i uzimanjem u fiziko dranje suda, ili uvanjem, tj. promjenom posjedovnog stanja na nain na koji se posjed izvrava na nekretninama i njima slinim objektima (brod) uz iskljuenje pristupa drugim licima. Nadalje, kao korelativna dunost obavezi oduzimanja predmeta predviena je i edicijska dunost, tj. dunost izdavanja predmeta koji se prema krivinom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica u krivinom postupku, za svakoga ko posjeduje takve predmete. Prema odredbama ZKP mogu se, de facto, oduzeti tri vrste predmeta, a to su predmeti koji su upotrijebljeni za uinjenje krivinog djela, predmeti koji su bili namjenjeni za uinjenje krivinog djela, ili predmeti koji su nastali uinjenjem krivinog djela. Ovome se mogu dodati i predmeti koji su dobijeni kao nagrada za uinjeno krivino djelo. Prema odredbi lana 247. stav 3. ZKP, lice koje posjeduje predmete koji mogu biti privremeno konfiskovani, duno je da ih preda na zahtjev suda. Sud izdaje takav zahtjev na osnovu pisanog prijedloga javnog tuioca. Ako to lice odbije da preda

110 predmete, moe biti novano kanjeno, a ako i poslije toga odbija da ih preda, moe biti zatvoreno. Zatvor traje dok predmeti ne budu predati ili do zavretka krivinog postupka, ali ne due od mjesec dana. Nadalje, prema odredbi istog lana, stav 5., za oduzete predmete se navodi gdje su pronaeni kao i njihov opis. Iz toga zakljuujemo da se za ovu istranu radnju vodi zapisnik kao i za ostale istrane radnje. Naravno, ukoliko je oduzimanje izvreno u okviru pretresanja, onda e se ovi predmeti opisati u zapisniku o pretresanju kue, stana ili drugih prostorija. Takoe, ako je neophodno, utvrivanje identiteta ovih predmeta bit e obezbijeeno i na drugi nain. Tu bi se moglo raditi o fotografisanju predmeta nakon pronalaska ili predaje, zatim njihovom pakovanju i oznaavanju, te fotografisanju nakon pakovanja. Najzad, za konfiskovane predmete izdaje se potvrda o privremenoj konfiskaciji. S obzirom da je malo vjerovatno da e se predmeti dobrovoljno predati, moe se zakljuiti da bi bilo svrsishodno ovu istranu radnju vriti u kombinaciji, primarno, sa pretresanjem. Naravno da e to biti efikasno i u kombinaciji sa uviajem, racijom ili lienjem slobode, u zavisnosti od konkretne situacije. Tada se ne bi moglo desiti da ostane dilema posjeduje li sumnjivo lice ostatak ili sve predmete koje nije htjelo dobrovoljno predati. Odredbama ZKP je predvieno da policajci mogu, bez naredbe suda, u odreenim sluajevima izvriti privremenu konfiskaciju predmeta. To e, npr., biti u sluajevima pretresanja bez naredbe suda. lanom 248. ZKP je predvieno koji predmeti se ne mogu privremeno konfiskovati. Radi se o slijedeim predmetima: 1) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i lica koja bi svojim svjedoenjem prekrila obavezu uvanja slubene ili vojne tajne, 2) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i njegovog branioca o stvarima koje mu je okrivljeni kao svom braniocu povjerio, 3) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i saoptuenog dok se vodi zajedniki postupak, 4) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i njegovog branog ili vanbranog druga, 5) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i krvnih roaka po vertikalnoj liniji, roaka po pobonoj liniji do treeg stepena, kao i roaka po branom srodstvu do drugog stepena, 6) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i njegovog usvojitelja ili usvojenika, 7) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i njegovog vjerskog ispovjednika, 8) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i advokata, savjetnika, ljekara, socijalnog radnika ili psihologa o onom to su saznali u toku obavljanja svoje profesije a obavezni su to uvati kao profesionalnu tajnu i 9) prepiska i biljeke izmeu okrivljenog i novinara.

111 Prethodna ogranienja se ne primjenjuju na lica koja mogu da ne svjedoe (lan 159. ZKP) ili nisu obavezna da svjedoe i odbila su da svjedoe (lan 160. ZKP), ako su osumnjiena za podstrekavanje, sauesnitvo ili ometanje pravde ili za uzimanje ukradene robe ili kada su dotini predmeti dobijeni krivinim djelom, ili su korieni ili je trebalo da budu iskorieni za uinjenje krivinog djela, ili kada proistiu iz krivinog djela. 2. Zapisnik o privremenoj konfiskaciji U odredbama ZKP propisano je da e se pri oduzimanju predmeta naznaiti gdje su pronaeni i opisat e se, a po potrebi, i na drugi nain osigurati utvrivanje njihove istovjetnosti. Mada to izriito nije propisano, nedvojbeno se moe zakljuiti da je zakonodavac ovim stavom predvidio pisanje zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta. Odredbama ZKP predviena je sadrina zapisnika koji se sainjava prilikom poduzimanja istranih radnji dokazivanja. U tom smislu, zapisnik o privremenom konfiskovanju predmeta treba da sadri podatke o tome ko je, kad, i kakav predmet predao, odnosno gdje je pronaen prilikom prinudnog oduzimanja, po kojoj krivinoj stvari i u kom cilju, sa tanim opisom predmeta, a po potrebi se i na drugi nain osigurava njegova istovjetnost. Taj opis ulazi kako u zapisnik tako i u potvrdu o privremenoj konfiskaciji, odnosno oduzimanju predmeta koja se izdaje njihovom dratelju. Nadalje, opis treba biti takav da, po potrebi, moe posluiti u svrhu identifikacije i sprjeavanja zamjene za drugi slian predmet i najzad, da moe posluiti kao dokaz, ako lice od kojeg je oduzet zatrai naknadu tete u sluaju oteenja ili gubitka tog predmeta. 3. Potvrda o privremenoj konfiskaciji Iz prethodnih razmatranja nedvojbeno proizilazi da je potvrda o privremenoj konfiskaciji predmeta slubeni dokument koji slui u postupku kao dokaz ispravom, a sainjava se kada je u pitanju privremeno konfiskovanje predmeta. Kao to smo vidjeli, predmeti se privremeno konfiskuju u okviru neke od istranih radnji kada se sainjava i zapisnik o provedenoj radnji. Ono to je bitno naglasiti, jeste injenica da se u zapisniku o provedenoj istranoj radnji (privremeno konfiskovanje predmeta, pretresanje, uviaj) uvijek mora navesti broj potvrde o privremenom konfiskovanju predmeta, jer su to, u stvari, dokumeti koji se nadopunjuju. Iz zapisnika o odreenoj radnji dokazivanja i potvrde o privremenom konfiskovanju predmeta jasno se treba vidjeti trag kretanja privremeno konfiskovanog predmeta, kao i kod koga se trenutno predmet nalazi na uvanju. U zakonu o krivinom postupku je propisano da e se za oduzete predmete izdati potvrda, ali se ne govori kakva je njena forma i sadrina. Nae miljenje je da treba

112 postupati analogno zapisniku o konfiskovanju predmeta, i na slian nain sainiti i potvrdu. Kako je potvrda uvijek pratei dokument uz zapisnik, smatramo da ona ne treba sadravati sve elemente zapisnika, jer to ne bi bilo svrsishodno, ve samo neke od njih. Kao to smo ve istakli, u sluajevima pretresanja ne sainjava se zapisnik o oduzimanju predmeta ve zapisnik o pretresanju. U tom zapisniku navode se i opisuju pronaeni i privremeno konfiskovani predmeti. Sa privremeno konfiskovanim predmetima isto se postupa, to je i logino, u potvrdi o privremenom konfiskovanju predmeta, koja je pratei dokument uz zapisnik o pretresanju, s tim to se jedan (i to originalni) primjerak predaje osobi od koje se predmeti privremeno konfiskuju. Sutina potvrde jeste nain upisivanja predmeta koji se privremeno oduzimaju. Pri tom mislimo na potpunu individualizaciju svakog oduzetog predmeta. To, naravno, nee uvijek biti jednostavno uraditi, tj. nekada e biti vrlo teko precizno upisati oduzeti predmet. Nae miljenje je da se ni originalna pakovanja lijekova narkotika ne trebaju apriori smatrati drogama. Mogue je da se u original pakovanju nalaze supstance (tablete) sline originalnom narkotiku, a da se uopte ne radi o narkotiku. Iskusni kriminalci tako varaju narkomane poetnike, prodajui im lanu drogu, naravno za adekvatnu novanu protuuslugu. Nije iskljueno da se, npr., u pakovanju morfina, nalazi heptanon, i sl. Na to posebno upozoravamo, s obzirom na sve trikove kojima se slue kriminalci. Ukoliko bi se u takvim sluajevima u potvrdu upisalo da je oduzeta odreena droga, npr., morfin, a kasnije se ispostavi da se radi o drugoj drogi, ili da se uopte ne radi o drogi, moglo bi doi do raznih problema, kako pravne tako i kriminalistike prirode. Prethodno istaknuta zapaanja treba sahvatiti kao sugestije koje su neophodne prilikom prinudnog oduzimanja droga i drugih predmeta vezanih uz narkokriminal, odnosno prilikom pisanja potvrde o privremenom konfiskovanju predmeta u takvim sluajevima. Zato je treba precizno i nedvosmisleno pisati, izbjegavajui bilo kakve improvizacije i zakljuke. Predmete koji se oduzimaju treba upisivati prema realnom trenutnom stanju, potujui dosljedno kriminalistika i pravna naela postupanja. Naravno da je najdelikatnija situacija kada se u potvrdu upisuju materije za koje se smatra da su droge. U takvim sluajevima, kao to je ve istaknuto, nikada ne treba napisati da se radi o drogi, ve o materiji ili supstanci koja asocira, ili za koju se pretpostavlja da je droga. Najvaniji dio potvrde jeste takozvani opisni, tj. onaj dio u koji se unose predmeti koji se oduzimaju. Prije svega, kompletan tekst treba da je bez pogreki, a ukoliko je neto ispravljano, to se jasno mora naznaiti kako se ne bi pojavila sumnja u vjerodostojnost teksta, a samim tim i dokumenta. Svaki oduzeti predmet mora biti upisan pod posebnim rednim brojem. Na alost, u odreenom broju potvrda oduzeti

113 predmeti se evidentiraju kao droge, npr., biljna vrsta kanabis, kanabis trava, marihuana, pojedine potvrde su neitko napisane, a neke su i oteene. Naravno da je takvo postupanje neispravno, jer e se tek vjetaenjem utvrditi je li oduzeta materija droga, i koja. Oduzetu materiju obavezno treba opisati i vagati. Prejudiciranje identiteta privremeno oduzete materije apsolutno je neprihvatljivo. Jer, ukoliko se vjetaenjem ispostavi da ta materija nije odreena droga ili da uope nije droga, mogu nastati tetne posljedice. Najtea je situacija ako je u meuvremenu, na osnovu injenice da je potvrdom konstatovano oduzimanje droge, pokrenuta istraga i ve obavljene odreene radnje dokazivanja ili posebne istrane radnje, a ispostavi se da to ipak nije droga. Ako je to jedini dokaz o protivpravnoj djelatnosti osumnjienog, neminovno je obustavljanje istrage. Naelno posmatrajui jednostavno je upisivati predmete koji imaju svoju marku, oznaku ili broj, dok je veoma delikatno upisivati materije u tenom ili vrstom stanju bez originalnih pakovanja, kao i predmete bez ikakvih oznaka. Upravo droge spadaju u takve predmete i zbog toga ih treba veoma precizno upisivati u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Po naem miljenju, nakon konstatacije da se radi o materiji ili supstanci za koju se pretpostavlja da je odreena droga (a ne da je u pitanju droga), treba opisati njene karakteristike. Te karakteristike bile bi, koliina odnosno teina (je li vagano i kakvom vagom, ili se radi o priblinoj procjeni) u kakvom je stanju (praak-puder, ili kristaliav praak, ili smolasta masa, ili tableta, ili tenost), miris (ako ga ima), boja, nain pakovanja (i eventualne oznake na pakovanju), ili nezapakovano, ili pomijeano (npr., pomijeaju se narkotici u tabletama sa prenom kafom), gdje je pronaeno (u vodokotliu, u stroju za pranje rublja, u klaviru) i kako je osigurano (zapakovano i oznaeno). Ukoliko ima vie predmeta koji se oduzimaju, onda izmeu rednih brojeva ne treba praviti nikakav poseban razmak, osim uobiajenog proreda prilikom pisanja. Vei razmak bi mogao eventualno biti iskoriten za naknadno upisivanje i, bez obzira to se potvrda pie u vie kopija, to bi moglo izazvati potekoe oko vjerodostojnosti teksta potvrde, odnosno identifikacije oduzetih predmeta. Nakon upisivanja svih oduzetih predmeta, tj. iza posljednjeg rednog broja, potrebno je napisati konstataciju da se potvrda zakljuuje sa odreenjm rednim brojem, kako bi se izbjegla mogunost falsifikovanja. Ukoliko su svi ili samo neki predmeti fiksirani fotografisanjem, to je potrebno konstatovati u potvrdi. Nae miljenje je da predmete koji se privremeno oduzimaju treba fotografisati i sainiti fotodokumentaciju koja e biti dopunski prilog uz potvrdu. To e, sigurni smo, otkloniti svaku dilemu ukoliko se pojavi sumnja u identitet privremeno oduzetih predmeta. Podrazumijeva se da i u zapisniku o radnji

114 dokazivanja, prilikom koje su predmeti prinudno oduzeti, treba naznaiti jesu li isti fiksirani fotografisanjem. Najzad, potvrdu potpisuju vlasnik ili dratelj predmeta i slubenik koji ih oduzima. Smatramo da bi, pogotovo kada se vri pretresanje u prisustvu svjedoka, potvrdu trebali potpisivati i dva svjedoka. Naravno, problem nastaje kod uviaja, ali nae miljenje je da bi i tu radnju dokazivanja, u odreenim sluajevima trebalo vriti u prisustvu dva svjedoka, kako radi zakonitosti tako i objektivnosti u radu dravnih organa.

115 POGLAVLJE DEVETO: UVIAJ I REKONSTRUKCIJA 1. Pojam uviaja U teoriji ne postoji jedinstvena definicija uviaja. To ne iznenauje ako se zna da je rije o kompleksnoj istranoj radnji sa veoma sloenim kriminalistikim sadrajima. Najkrae reeno, za jedne je to, barem prema prezentiranim stavovima, rad na mjestu krivinog djela, odnosno, neposredno opaanje uviajnog organa, kao i odreeni poslovi izvan mjesta krivinog djela (uviaj nad licima i stvarima), dok drugi uviaj proiruju i na neke pratee (ali od uviaja neodvojive) radnje. To su osiguranje mjesta krivinog dogaaja, te postupanje sa predmetima i tragovima pronaenim na mjestu krivinog dogaaja. Ni jedno stanovite nije pogreno, ali smo miljenja da ovo drugo zasluuje veu pozornost, tj. da oslikava uviaj u cjelosti, svih pet faza. Iz ovih napomena proizilazi da se uviaj moe razliito definisati. U osnovi se moe rei da postoji uviaj u uem (procesnom) i irem (procesno-kriminalistikom) smislu. Naravno, ta podjela iskljuivo je teorijskog karaktera, dok je to u praksi jedinstvena cjelina koja ima svoju formu, tok i sadraj. Istiui da je definisanje pojma uviaja jedno od spornih pitanja, kojem se ponekad i olako prilazi, Vodineli smatra da prihvatljiv pojam mora sadravati etiri elementa. Ti elementi su: (1) ulno opaanje subjekata uviaja, uz istovremenost misaonih logikih operacija kao jedinstva ulnog i racionalnog; (2) neposredno ispitivanje i prouavanje materijalnih objekata kao predmeta uviaja; (3) istovremenost kriminalistiko-procesnog sadraja rada i (4) stvaranje verzija. to je najznaajnije od svega, ovaj autor se nije zadrao samo na odreivanju elemenata koje bi morao sadravati savremeni pojam uviaja, ve je, na osnovu toga, odredio i sam pojam, koji glasi: uviaj je procesno regulisan sistem kriminalistiko-taktikih i tehnikih radnji, pri ijem obavljanju ulnim opaanjem (neposrednim ili opaanjem putem produetaka ula) i izuavanjem materijalnih objekata, uz pomo verzija koje se (na osnovi indukcije, dedukcije, generalizirajue apstrakcije, komparacije, analize i sinteze) planiraju i provjeravaju paralelno s hodom uviaja, vri fiksiranje cjelokupne situacije na licu mjesta kao materijalno-idealnog sistema (stanja, obiljeja, svojstva i meusobnih veza i odnosa dokaznih informacija) u njegovom nepromjenjenom originalnom obliku radi razjanjavanja strukture krivinog dogaaja. Rije je, kao to se vidi, o kompleksnoj i veoma sadrajnoj definiciji koja obuhvata sve karakteristike ove istrane radnje, a istovremeno je razgraniava od drugih istranih radnji, to sa ostalim definicijama, uglavnom, nije sluaj. S ovom definicijom uviaj je u teorijskom smislu, po naem miljenju, konano dobio

116 neophodno kriminalistiko ruho. Iz nje jasno proizilazi djelatnost uviajnog organa na mjestu krivinog dogaaja, bez obzira je li to pretpretresni sudija, predsjednik vijea, javni tuilac ili policija. 2. Karakteristike uviaja Prema odredbama ZKP (lan 254.) uviaj na licu mjesta se poduzima da bi se ispitali prikupljeni dokazi ili razjasnile injenice koje su vane za krivini postupak. Uviaj je krivinoprocesna istrana radnja koja se provodi po kriminalistikoj metodologiji. Krivinoprocesna, prevashodno, jer je regulisan normama ZKP-a. Istrana iz vie razloga. Prvo, prema ZKP-u, uviaj je svrstan u istrane radnje, a ima i naglaenu istranu funkciju. Najzad, posmatrano i sa kriminalistikog aspekta, uviaj je apsolutno u funkciji istraivanja i dokazivanja. Kada kaemo da se provodi po pravilima kriminalistike, mislimo na nepostojanje procesnih pravila, jer se iz ZKP-a ne vidi kako se vri uviaj. ak je i krivinoprocesna nauka tura u tom pogledu, pozivajui se i sama na kriminalistiku. Stoga smatramo da nije pogreno ako bi se reklo da je uviaj istrano-kriminalistika radnja sa naglaenom istraivakom komponentom. To, ak, najvie odgovara stvarnom stanju. Iz zakonske norme je vidljivo da postoji formalno-pravni osnov poduzimanja uviaja u vidu naredbe javnog tuioca ili suda. 3. Zadaci uviaja Postoje tri globalna zadatka uviaja, i to: (1) pronalaenje, prikupljanje i osiguranje stvarnih dokaznih informacija u vidu objektivnog nalaza, (2) istraivanje stvarnih dokaznih informacija i drugih raspoloivih informacija radi dobivanja saznanja o nainu uinjenja krivinog djela, i (3) identifikacija uinitelja i rtve ako su nepoznati, i osiguranje njihove dostupnosti, ako su poznati. Navedeni zadaci uviaja, u pravilu, postiu se: (a) pregledom mjesta dogaaja u uem i irem smislu, u cjelini, (b) pregledom objekata napada i ostalih predmeta na mjestu dogaaja za koje se pretpostavlja da su u vezi s uinjenim krivinim djelom, (c) pregledom tragova u vezi s krivinim djelom, (d) pregledom sumnjivih lica, oteenog i drugih lica i (e) koritenjem personalnih izvora informacija, to ne spada u vrenje uviaja, ali bi se trebalo odvijati paralelno s provoenjem uviaja kad takvi izvori postoje, radi kontrole rezultata uviaja. Na temelju iznesenog stanovita mogue je konkretizovati pojedine zadatke uviaja koji se odnose na krivino djelo, uinioca i dokaze kojima se djelo moe staviti na

117 teret uiniocu. Praktino, svaki uviaj trebao bi se planirati i vriti na osnovu zlatnih pitanja kriminalistike, ta (se desilo), gdje (se desilo), kada (se desilo), kako (se desilo), ime (je uinjeno), s kim (je uinjeno), ko ili to je objekat napada, zato (je uinjeno) i ko (je uinioc). Mi smatramo da uviajem nee uvijek biti mogue dobiti odgovore na sva pitanja, ali zato treba, utvrivanjem moguih odgovora, stvoriti pravne i kriminalistike pretpostavke za sainjavanje verzija o moguem uiniocu. Prevashodni zadatak uviaja jeste da odgovori na pitanje radi li se o krivinom djelu ili ne. Zato pojedini autori i naglaavaju da se uviaj obavlja na mjestu kriminalnog ili krivinog dogaaja, a ne mjestu krivinog djela. Takva primjedba nije neutemeljena ako se zna da dogaaj povodom kojeg se vri uviaj ne mora biti krivino djelo, mada je tako prijavljeno ili se na prvi pogled inilo. Postavljanjem zlatnog pitanja ta se desilo, uviajem, u konkretnom sluaju, moemo dobiti razliite odgovore. Uzmimo npr. situaciju da je prijavljeno krivino djelo ubojstva i da je uviajni organ izlaskom na mjesto dogaaja zatekao i ljudski le. Postavljanjem zlatnog pitanja ta se desilo, mogua su etiri razliita odgovora, i to: ubojstvo, samoubojstvo, zades (sluaj) ili prirodna smrt. Kao to vidimo, samo jedan odgovor odnosi se, prevashodno, na krivino djelo. Meutim, kako su u praksi mogue razliite situacije, treba imati na umu da se moe raditi i o krivinom djelu navoenje na samoubojstvo i pomaganje u samoubojstvu. Takoe, pravi zades, odnosno nesretni sluaj treba nedvosmisleno utvrditi, jer se moe raditi o tetnoj posljedici prouzrokovanoj nekim od krivinih djela protiv opte sigurnosti ljudi i imovine. Naravno, pravi odgovor ne moe se dobiti bez vrenja uviaja i tumaenja pronaenih injenica koje ukazuju na neki od moguih odgovora. Meutim, time pitanje nije iscrpljeno do kraja. Ako je u pitanju nasilna smrt, potrebno je utvrditi o kojem se krivinom djelu radi, tj. dobiti odgovor o elementima krivinog djela, njihovom biu, kako je to navedeno u nekoj od inkriminacija krivinog zakona. U tom smislu treba naglasiti da nasilna smrt ne mora biti produkt iskljuivo krivinog djela ubojstva (obinog, kvalificiranog ili privilegiranog), ve i kao posljedica teke tjelesne povrede, uestvovanja u tui, terorizma, uzimanje talaca, teki sluajevi razbojnitva i razbojnike krae ili silovanja. Slijedei zadatak uviaja jeste utvrivanje mjesta uinjenja krivinog djela, to predstavlja odgovor na kriminalistiko zlatno pitanje gdje se desilo. Znaaj ovog zadatka je tim vei ako se zna da je mjesto uinjenja krivinog djela i krivinopravna kategorija. Krivinim zakonom je tano odreeno ta se smatra mjestom uinjenja krivinog djela, na ta se direktno nadovezuju procesne norme o nadlenosti dravnih organa za postupanje u konkretnom sluaju. Posmatrano sa kriminalistikog aspekta, utvrivanje mjesta uinjenja krivinog djela, prije svega

118 radnje uinjenja, neminovno je zbog pronalaska stvarnih dokaznih informacija. Kod pojedinih krivinih djela, kao to su ubojstva, tjelesne povrede, uestvovanje u tui, kraa, razbojnitvo, silovanje, podvoenje i iznuda, ostvarenje ovog uviajnog zadatka posebno je znaajno jer postoji mogunost prikrivanja mjesta uinjenja krivinog djela. Drugim rijeima, pronalazak lea ne znai da je krivino djelo tu uinjeno, kraa moe biti fingirana razbojnitvom na drugom mjestu, silovatelj moe odvesti rtvu na tajno mjesto koje ona ne moe prepoznati sa sigurnou, a sline situacije mogue su i kod podvoenja i posredovanja u vrenju prostitucije. Ukoliko bi se uvijek polazilo od pretpostavke da je mjesto radnje uinjenja iskljuivo ono koje je prijavljeno, onda bi mnoga krivina djela ostala nerasvijetljena. Ako se uviajni organ uvijek ne zapita gdje je djelo uinjeno onda postoji mogunost pogrenog zakljuka o bitnim pitanjima. Ako je, npr., nakon uinjenog ubojstva le prebaen u drugo mjesto ili baen u vodu koja ga je izbacila kilometrima daleko, onda je sigurno da se na mjestima pronalaska tog lea ne mogu pronai mnogi tragovi same radnje uinjenja djela. To, nadalje, moe odvesti uviajni organ u pogrenom pravcu, jer uzimajui prijavljeno mjesto kao pravo, postoji mogunost osumnjienja i okrivljenja nevinih osoba ili, jednostavno, nemogunost svrsishodnog istraivanja i rasvjetljavanja krivinog djela. Jedan od zadataka uviaja, svakako, je utvrivanje vremena uinjenja krivinog djela, tj. traenje odgovora na zlatno pitanje kada se desilo. Kao i u prethodnom sluaju, pored procesne i kriminalistike, radi se i o krivinopravnoj kategoriji. Od toga da li je uviajem utvreno pravo vrijeme uinjenja krivinog djela zavisi mnogo stvari, kao npr., utvrivanje krivine odgovornosti, alibija, zastarjelost krivinog gonjenja, da li se radi o punoljetnom ili maloljetnom uinitelju, ili djetetu, primjena blaeg zakona. Zato je zadatak uviaja da se utvrdi tano vrijeme uinjenja krivinog djela, znai godina, mjesec, dan, sat i minut. Meutim, to uvijek nee biti mogue iz prostog razloga to nema dovoljno stvarnih dokaznih informacija koje upuuju na to. U protivnom, utvruje se vremenski interval izvrenja krivinog djela, s tim da se kasnije u toku postupka pokua utvrditi tano vrijeme uinjenja. Tekoe oko utvrivanja vremena uinjenja mogu nastati pogotovo kod imovinskih delikata, a donekle i krvnih, kada nije bilo oevidaca dogaaja. Ako, uz to, protekne dugo vremena do otkrivanja i osiguranja okrivljenog, onda e i u krivinom postupku biti teko suziti vremenski interval i utvrditi tano vrijeme uinjenja djela. Utvrivanje naina uinjenja krivinog djela takoe je zadatak uviaja. Dobijanjem odgovora na zlatno pitanje kako se desilo, stvara se mogunost za uspjenije otkrivanje uinitelja krivinog djela. Nain uinjenja djela je, nesumnjivo, indicija koja upuuje na mogueg uinitelja, to u konkretnom sluaju olakava misaonu

119 identifikacionu rekonstrukciju i postavljanje to realnijih verzija. Kod ubojstava to doprinosi i lakem utvrivanju uzroka smrti. Naravno, nekada e biti i obratno. Ukoliko je utvrivanje naina uinjenja ubojstva skopano sa tekoama, onda e utvrivanje uzroka smrti doprinijeti utvrivanju naina uinjenja djela. To se deava u situacijama kada se odreenim povredama lea eli prikriti pravi nain uinjenja i, samim tim, istraivanje usmjeriti u krivom pravcu. Npr., ubojstvo je uinjeno trovanjem, pa je nakon toga rtva izbodena noem; ili, ubojstvo je uinjeno udaranjem tupim predmetom u glavu, pa je nakon toga u rtvu ispaljen hitac iz vatrenog oruja. Slino se moe desiti i kod imovinskih delikata, kada se, npr., teka (provalna) kraa uini na taj nain da se ulazna vrata stana otvore podesnim kljuem, pa se zatim i zatvore na isti nain, a nakon oduzimanja tue pokretne stvari uinitelj se udalji kroz prozor i pri tome razbije staklo, ali tako da izgleda kao da je to uinjeno s vana. Ukoliko se prilikom vrenja uviaja ne posveti potrebna panja nainu uinjenja, moe se desiti da se istraivanje i rasvjetljavanje konkretnog krivinog djela usmjeri u krivom pravcu, to i jeste cilj pravog uinitelja. Zadatak uviaja jeste i utvrivanje kojim sredstvima je uinjeno krivino djelo i pronalazak tih sredstava. Na taj nain trai se odgovor na zlatno pitanje ime je uinjeno. Pronalaskom sredstava uinjenja, pored ostalog, doprinosi se i razjanjavanju eventualnih dilema oko naina uinjenja. Sljedei zadatak uviaja jeste utvrivanje je li krivino djelo uinjeno od strane jedne ili vie osoba, ime se trai odgovor na zlatno pitanje s kim je uinjeno. Ovaj zadatak je znaajan iz vie razloga. Sa krivinopravnog aspekta utvruje se postoji li sauesnitvo u krivinom djelu ili ne. Sa krivinoprocesnog aspekta to moe imati znaaja ukoliko su neki od sauesnika maloljetnici ili djeca, pa e to uvjetovati odreene specifinosti krivinog postupka, ili, ako su neki sauesnici strani dravljani onda moe doi do primjene instituta meunarodne pravne pomoi. Naravno, i sa kriminalistikog aspekta nije svejedno je li djelo uinila jedna osoba ili vie njih. Misaonom rekonstrukcijom dogaaja mogu se stvoriti verzije o stvarnim ulogama pojedinih sauesnika to e, nadalje, rezultirati efikasnijim planom uviaja i pronalaskom adekvatnih dokaznih informacija. Tako se moe utvrditi kako su osobe ule u kanjivu zonu, npr., kao pomagai ili sauinitelji. Slijedei metodologiju zlatnih pitanja kriminalistike, na redu je identifikacija objekta napada, odnosno, traenje odgovora na zlatno pitanje nad kim ili nad ime je djelo uinjeno. Treba rei da je esto, odmah na poetku jasno o kojem objektu napada je rije. Meutim, nekada e se to morati utvrivati, kao npr., utvrivanje identiteta rtve krivinog djela ubojstva.

120 Zato je uinjeno krivino djelo, jeste jedno od slijedeih zlatnih pitanja i ujedno zadatak uviaja. Kod nekih djela na to pitanje e biti lake odgovoriti, kod drugih tee, a u pojedinim situacijama nemogue. U traenju odgovora na ovo pitanje mogu doprinijeti oevici dogaaja koji su zateeni na mjestu dogaaja, rtva, zatim strune osobe i vjetaci. Odgovor na ovo pitanje oteavaju sluajevi kada je fingiran motiv. I najzad, kao zadatak uviaja jeste traenje odgovora na zlatno pitanje ko je uinitelj. Na to pitanje nekada e biti lako odgovoriti, npr., ako je uinitelj zateen na mjestu uinjenja, ili se prijavio sam, ili je, pak, utvren njegov identitet a on je u bjekstvu. Iz elaboracije o zadacima uviaja moglo bi se zakljuiti da je sutina metodike uviaja, u stvari, otkrivanje i fiksiranje dokaznih informacija. Tako zakljuuje i Modly, istiui da se kao nosioci tih informacija u praksi javljaju tragovi i predmeti iz objektivne stvarnosti, kao svojevrsni signali nastali prilikom uinjenja krivinog djela. Ti signali kao objektivno manifestovane pojave u objektivnoj stvarnosti trebaju kod uviajnog organa izazvati reakciju u vidu spoznaje koja e ih maksimalno pribliiti krivinom djelu. U potpunosti se slaemo sa ovim autorom pri konstataciji da kvalitet i koliina dokaznog materijala najvie zavisi od adekvatnosti nivoa uviaja, kao i vremena kad se uviaj poduzima. 4. Uviajni organ Uviaj vodi pretpretresni sudija ili predsjednik vijea, javni tuilac ili policija (lan 254. stav 2.). Mada to zakonom nije izriito predvieno, miljenja smo da uviajnom organu trabaju pomagati strune osobe, primarno kriminalistike specijalizacije. Nime, sudija ili tuilac ne mogu vladati sa svim vjetinama koje su potrebne prilikom vrenja uviaja. Stoga je logino da e strune osobe pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti druge podatke. U dananjoj eri organizovanog kriminala, uviaj je kompleksna i delikatna istrana radnja koju uspjeno moe izvriti samo kadrovski dobro osposobljen i tehniki opremljen uviajni tim. U kriminalistikoj, ali i u procesnoj, teoriji uloge kriminalistikog tehniara i kriminaliste specijaliste za pojedine delikte imaju znaajno mjesto, to je sasvim i logino. ak i iz procesne teorije moe se zakljuiti da njihove uloge nisu izjednaene sa drugim strunim osobama koje se mogu angairati u vrenju uviaja.

121 5. Kriminalistiki tehniar kao struno lice Miljenja smo da bi kriminalistiki tehniar trebao biti stalno struno lice, bez kojeg se vrenje uviaja teko moe zamisliti. Zato smo ga i odvojili od ostalih strunih lica. Pored njega, o emu e biti kasnije govora, znaajno mjesto pripada policajcu specijaliziranom za istraivanje pojedinih delikata. Za pronalaenje i osiguranje tragova krivinog djela potrebno je izvjesno tehniko znanje koje sudije i tuioci nemaju. Stoga je potrebno da se oni prilikom provoenja uviaja poslui znanjem, vjetinom i tehnikim sredstvima kojim raspolae kriminalistiki tehniar. Iz ovakvog stanovita se moe zakljuiti da je uloga kriminalistikog tehniara nezaobilazna u vrenju uviaja. Kako ispravno zapaa Modly, neki oblici pruanja strune pomoi ustalili su se u praksi i esto se ponavljaju kao kriminalistiko-tehnika pomo, primarno iz podruja traseologije. Rije je, uglavnom, o pronalaenju, fiksiranju, tumaenju i aserviranju tragova i korpora delikti, kao i fiksiranju zateenog stanja na mjestu dogaaja. Meutim, nita manje vana nisu ni podruja kriminalistike taktike i metodike. To se ogleda u planiranju uviaja, metodologiji po kojoj se provodi, osiguranju mjesta krivinog dogaaja, blokadi odreenog prostora, identifikaciji i osiguranju oevidaca kao moguih svjedoka, potrazi za osumnjienim koji je u bjekstvu nakon uinjenja krivinog djela, te planiranju drugih kriminalistikih i krivinoprocesnih radnji koje se ukau kao neophodne na rasvjetljavanju konkretnog krivinog djela. U teoriji se, takoe, istie kako svaki uviaj, pored optih, ima i posebne karakteristike koje su po pravilu predmet kriminalistikih prouavanja. Bez obzira kada se uviaj vri potrebno je potovati iste odredbe ZKP-a i odgovarajua pravila kriminalistike taktike, tehnike i metodike. Uloga kriminalistike taktike prilikom vrenja uviaja je veoma znaajna. Ona se bavi provjerom informacija o krivinom djelu, organizacijom i funkcionisanjem uviajnog organa, planiranjem uviaja, osiguranjem mjesta uviaja, prikupljanjem obavjetenja o konkretnom djelu i uesnicima. Takoe, upravo ova grana kriminalistike detaljno razrauje procesne norme u pogledu mjesta i naina voenja, kao i sadraja zapisnika o uviaju, to nije sluaj ak ni sa krivinim procesnim pravom. 6. Uviaj i vjetaci ZKP-om je propisano da se na uviaj moe pozvati i vjetak ako bi njegovo prisustvo bilo od koristi (lan 254. stav 7. ZKP).

122 Iz ove zakonske odredbe odmah se uoava razlika izmeu vjetaka i strunih lica prilikom vrenja uviaja. Osnovno je to uee vjetaka prilikom vrenja uviaja nije skopano sa pruanjem pomoi uviajnom organu, kakvu obavezu imaju struna lica. S obzirom na pravni status, tj. da je vjetak izvor dokaza, logino je da ne moe biti pomaga suda. Ovdje je rije o prisustvu zbog pribavljanja podataka koji bi bili neophodni za davanje nalaza i miljenja vjetaka o konkretnom krivinom djelu zbog kojeg se uviaj i vri. Potrebu za vjetaenjem prilikom uviaja treba poistovjetiti sa hitnou postupanja. To znai da se vjetaenje kasnije ne bi moglo obaviti ili bi njegovo obavljanje bilo mogue uz velike tekoe, a samim tim i veliku neizvjesnost rezultata do kojih bi se dolo kasnijim vjetaenjem. Vjetaenje prilikom uviaja poduzima se uglavnom kad su u pitanju saobraajni delikti, poari i paljevine, eksplozije, rudarske nesree i upotreba vatrenog oruja. Kada su u pitanju krvni delikti, smatramo da sudski medicinar moe biti u ulozi i strune osobe i vjetaka. Nadalje emo se osvrnuti na uee vjetaka u uviaju kod saobraajnih nezgoda, poara, paljevina i eksplozija. Kada je u pitanju uee forenzinih medicinara, upozoravamo takoe, da to ne bi smjeli biti ljekari opte prakse. U ratnoj situaciji, kakva je nedavno bila na ovim prostorima, bilo je sluajeva da u ulozi medicinara forenziara bude i ljekar opte prakse. To bi trebao biti situacioni izuzetak. U mirnodopskoj praksi to moraju biti iskljuivo ljekari specijalisti forenzine medicine. Prilikom saobraajnih nezgoda sa smrtnom posljedicom ili kada postoje tjelesne povrede, neophodno je da u vrenju uviaja prisustvuje i vjetak sudsko-medicinske struke. U takvim sluajevima, pronalaenje, pravilno tumaenje i ocjena medicinsko-kriminalistikih dokaza odraavaju mehaniko zbivanje prometne nezgode i njen redoslijed u svim fazama. tavie, u sluajevima smrtnog ishoda i bjekstva vozaa, kada svjedoka nije bilo ili je kod njih nastupila povratna amnezija, uestvovanje sudsko-medicinskog vjetaka u uviaju obino je jedini put za utvrivanje injeninog stanja. U ovom radu dosta se govori o ulozi kriminalistikog tehniara kao strunog lica prilikom vrenja uviaja. Meutim, od toga treba razlikovati ulogu vjetaka kriminalistiko-tehnike struke. U praksi se pojavljuju slijedea kriminalistikotehnika vjetaenja, za koja se potreban materijal priprema ve u toku vrenja uviaja: - utvrivanje mehanizma nastajanja tragova i odreivanje dinamike saobraajne nezgode po tragovima i predmetima saobraajne nezgode; - ispitivanje razliitih predmeta naenih na mjestu dogaaja zatim ispitivanje boje, lakova, goriva i ulja;

123 vjetaenje kose i tkiva; identifikacija po tragovima odjee na mjestu dogaaja i na vozilima; identifikacija vozila ili dijelova vozila po tragovima ili predmetima ostalim na mjestu dogaaja; identifikacija nastradalih uesnika saobraajne nezgode; identifikacija vozaa i drugih uesnika saobraajne nezgode po otiscima prstiju i stopala.

Najzad, pravilno usmjeravanje vjetaka u njihovom radu pretpostavlja odgovarajua znanja i poznavanje materije od strane uviajnog organa. 7. Uviaj kao hitna istrana radnja S obzirom da je o krivinoprocesnom aspektu uviaja bilo govora, sada e biti rijei samo o odredbama koje se odnose na vrenje uviaja prije pokretanja krivinog postupka, odnosno istrage. S obzirom da je policija ravnopravna sa ostalim uviajnim organima, na prevashodni zadatak jeste upravo kriminalistiki aspekt uviaja, bez obzira rukovodi li uviajem tuilac, sudija ili policajac, pogotovo to su takvi uviaji brojni i vezani su za svjei in, tj. za neposrednu postdeliktnu situaciju. Iz navedenog proizilazi da se o uviaju kao hitnoj istranoj radnji radi u onim sluajevima kada se poduzima prije pokrenutog krivinog postupka, odnosno istrage i kada funkciju uviajnog organa ima policija. S obzirom na prirodu krivinih dogaaja koji iziskuju hitnost postupanja, kriminalistiki sadraji trebali bi biti isti i ukoliko je uviajni organ tuilac ili sudija. U procesnoj i kriminalistikoj teoriji postoji saglasnost oko hitnosti postupanja kod uviaja. Nije sluajno to se najvei broj uviaja obavlja upravo prije pokretanja istrage, dakle, zbog postojanja opasnosti od odlaganja. Razloga ima mnogo, a u osnovi je da se lice mjesta zatekne to je mogue vjernije onome kakvo je bilo neposredno po izvrenju krivinog dogaaja. Na licu mjesta mogu se nalaziti razni tragovi i predmeti koji ukazuju na krivini dogaaj, uinioci, rtva i oevici. Vremenski faktor je ovdje vrlo znaajan. Prije svega, uinitelji krivinih djela, pogotovo profesionalci i specijalisti, nastoje ostaviti to manje tragova na licu mjesta, a one koji su bili neizbjeni, po mogunosti uklanjaju ili unitavaju. Isto je i sa predmetima krivinog djela. Do promjena na tragovima i predmetima moe doi uslijed raznih vanjskih promjena u vidu namjernog ili nenamjernog djelovanja ljudi, djelovanja ivotinja, insekata i mikroorganizama, zatim atmosferskih pojava kao to su kia, snijeg, magla i sunce. Takoe, protekom vremena nastaju promjene u samoj strukturi materije koje utiu na kvalitet i kvantitet traga i predmeta.

124

Sami uinioci nastoje se to prije udaljiti sa lica mjesta i tako izbjei hapenje. Najzad, zakanjela pomo rtvi krivinog djela moe imati katastrofalne posljedice. Tu se moe dodati i problem zastoja prometa nakon nezgode, to ima za posljedicu ugroavanje sigurnosti saobraaja i ekonomsku tetu. U prethodnim razmatranjima krije se i glavni razlog zato se zakonodavac odluio da povjeri vrenje uviaja i policiji. Upravo je policija organizacijski i funkcionalno sposobna da brzo izae na bilo koje mjesto u okviru svoje nadlenosti, za razliku od tuilaca i sudija koji nemaju takve organizacijske i funkcionalne mogunosti. Naravno, teorijski je mogue da ni policija, pogotovo u veim gradovima, ne moe brzo udovoljiti svim potrebama za uviajima. injenica da je istovremeno potrebno obaviti vie uviaja onemoguava efikasnost u svim sluajevima. To se pogotovo odnosi na tuioca ili sudiju koji, ako trenutno vri uviaj, ne moe istovremeno izai i na drugo mjesto dogaaja. Razlog posebne hitnosti mogu biti i atmosferske prilike u vidu kie, snijega ili vjetra, kada postoji mogunost oteenja ili unitenja tragova i predmeta na mjestu dogaaja. U svakom sluaju, mogunost efikasnijeg djelovanja je uvijek na strani policije i time ne iznenauje ovakvo stanovite zakonodavca. 7.1. Kriminalistiki aspekt Ovakav podnaslov podrazumijeva cjelovitu kriminalistiku elaboraciju uviaja kao hitne krivinoprocesne radnje, poev od trenutka saznanja za krivini dogaaj, zatim obezbjeenja mjesta dogaaja, te cjelokupan tok uviaja zakljuno sa zapisnikom. Praktino kriminalistiko postupanje bie obraeno upravo slijedom toka krivinog dogaaja, to i jeste smisao ove knjige. Cilj je da teorijski stavovi vjerno odraavju kriminalistiku praksu, uvaavajui pri tom pravni okvir postupanja. Naela kriminalistike u vezi s uviajem Kao plod vlastite dugogodinje kriminalistike prakse, jeste i spoznaja da ne postoji univerzalna formula za rjeenje bilo kojeg krivinog dogaaja. ak ni istovrsna krivina djela ne mogu se istraivati i rasvjetljavati po potpuno istovjetnoj metodologiji zbog svojih specifinosti koje su, nekada, kljune za rasvjetljavanje. Ne moemo a da to ne poveemo sa posebnim elementima u biu krivinog djela. Upavo ti posebni elementi ine razliitim svako pojedinano krivino djelo, npr., ilegalne trgovine drogom, mita i korupcije, genocida i dr. Naravno, nije to prva spoznaja te vrste, ali je primjetno da se u kriminalistikoj teoriji ne elaborira u dovoljnoj mjeri. Moda se tako neto pretpostavlja, ali to nije razlog da se premalo

125 pominje. Ne postoje, dakle, nikakva stalna pravila koja bi vrijedila u svakom pojedinom sluaju i koja bi morala bezuvjetno dovesti do uspjeha. Meutim, postoji neto drugo, a to su kriminalistika naela. Ta naela, koja su u meusobnom odnosu opteg prema posebnom, primjenjiva su, uglavnom, na cjelokupan kriminalistiki rad, i to tako da se opta i osnovna naela mogu primjenjivati u gotovo cjelokupnom kriminalistikom radu, a posebna su prilagoena pojedinim kriminalistikim institutima. Postoje temeljna naela krivinog procesnog prava i temeljna naela kriminalistike oko ega vlada potpuna saglasnost, dok su ostala naela po stavovima pojedinih autora vie prilagoena pojedinim institutima, kao npr., uviaju, pretresanju i sl., a sva zajedno ine jednu sistematizovanu kriminalistiko-pravnu platformu u suzbijanju kriminala. Ta naela se mogu podijeliti na osnovna, opta i posebna, i povezati za zadatke, tok i pojedine institute i pojmove krivinog postupka. Analogno tome mogue je klasifikovati i kriminalistika naela, kao to su pojedini autori i uinili. Pri tome je bitno postojanje uzajamnog dopunjavanja procesnih i kriminalistikih naela, to znai da se ona meusobno ne iskljuuju. Ako posmatramo interakciju krivinog procesnog prava i kriminalistike u suzbijanju kriminala, zapazit emo da ove dvije nauke u teorijskom i praktinom smislu ine organsko jedinstvo. Otuda je logino da se i njihova naela meusobno proimaju, odnosno da i procesualisti i kriminalisti potuju istovremeno naela obje nauke. Postoji ukupno 16. kriminalistikih naela, a to su: naelo zakonitosti, naelo materijalne istine, naelo objektivnosti, naelo operativnosti i brzine, naelo metodinosti i taktikog planiranja, naelo temeljitosti i upornosti, naelo koordinacije i saradnje, naelo jedinstvenog rukovoenja, naelo tajnosti, naelo ekonominosti, naelo prevencije, naelo strunosti i specijalizacije, naelo etinosti, naelo srazmjernosti, naelo tehniko-taktike slobode pri voenju postupka i naelo kritikog prilaenja postupku (naelo skepse). U ovom dijelu knjige nee biti govora o kriminalistikim naelima, ve samo o naelu temeljitosti i upornosti koje je, po naem miljenju, jedno od osnovnih uviajnih naela. Naelo temeljitosti i upornosti Ovo naelo posebno dolazi do izraaja prilikom vrenja uviaja na mjestu krivinog dogaaja, kada je potrebno uloiti puno znanja i napora da bi se pronali i obradili

126 tragovi relevantni za konkretni krivini dogaaj. To, pored ostalog, podrazumijeva i strpljiv i dugotrajniji rad na mjestu dogaaja. Teko je zamisliti da se uviaj moe obaviti za kratko vrijeme bez obzira o kakvom krivinom dogaaju se radi. Kada je u pitanju uviaj onda treba naglasiti da je ovo naelo u neposrednoj vezi sa naelima operativnosti, brzine, te metodinosti i planiranja. Drugim rijeima, ono podrazumijeva prethodno udovoljenje pomenutim naelima jer, u protivnom, ni temeljitost i upornost nee biti u pravoj funkciji. Dakle, planski organizovan i brz izlazak na mjesto krivinog dogaaja najbolja je pretpostavka za provoenje naela temeljitosti i upornosti, to sve skupa doprinosi kontinuiranosti kriminalistikog i krivinoprocesnog rada koji je neophodan za efikasno otkrivanje, istraivanje i rasvjetljavanje krivinog dogaaja. Naelo temeljitosti i upornosti treba da inspirie uviajni organ, da svojom aktivnou dovede konkretni krivini dogaaj do pokretanja postupka i stvaranja preduslova za donoenje presude, ili pak do obustave daljeg rada zato to ne postoje elementi krivinog djela. Nadalje, ono u emu u teoriji postoji opta saglasnost, jeste injenica da samo temeljit i uporan rad mogu pomoi kod posebno delikatnih krivinih dogaaja, kada je veliki stepen neizvjesnosti u pogledu naina i sredstava izvrenja, te eventualnog sauesnitva, a sve skupa nije praeno pronalaskom adekvatnih dokaza. Za rasvjetljenje takvih sluajeva esto je neophodan dugotrajniji kriminalistiko-istrani rad, koji mora krasiti upravo ovo naelo. Posebno je znaajno naglasiti da se sa istom panjom treba odnositi prema svim injenicama, kako oiglednim tako i onim, na izgled, sitnim i beznaajnim, jer se moe desiti da upravo, na prvi pogled, beznaajne injenice budu kljune za razjanjenje konkretnog krivinog dogadjaja. To je posebno vano prilikom rasvjetljavanja onih najteih krivinih djela organizovanog kriminala danas u svijetu. Naime, profesionalni i specijalizirani kriminalci veliku panju poklanjaju upravo tragovima, tako da se rijetko deava da na mjestu uinjenja krivinog djela ostaje mnotvo tragova, a pogotovo onih kljunih za dokazivanje krivinog djela. Obino se radi o malobrojnim tragovima, koje je teko pronai i, takoe, o mikrotragovima. Nepisano je kriminalistiko pravilo da veliki kriminalci padaju na sitnicama, tj. na onim injenicama koje, naizgled, mogu biti beznaajne. 7.1.1. Postupak operativnog deurstva Operativno deurstvo predstavlja ilu kucavicu svakog policijskog organa. Nesumnjiva je vanost ovog tijela i svakog pojedinca kao neposrednog izvrioca poslova operativnog deurstva. Stoga, postupak operativnog deurnog predstavlja jedan od vanijih poslova vezanih za efikasnost uviaja. Ukoliko je on visokoprofesionalan i u skladu sa naelima operativnosti, brzine i metodinosti postoje sve pretpostavke da krajnji ishod uviaja bude pozitivan. U protivnom, ako

127 operativni deurni ne bi dobro obavio svoj posao, kasniji tok dogaaja teko bi ga mogao popraviti u cjelosti ili uopte. Uviaj je svakako jedna od radnji gdje sluba operativnog deurstva ima nezamjenjivu ulogu. Poslovi operativnog deurnog, u tom sluaju, sastoje se od zaprimanja informacije o krivinom dogaaju to, u stvari, predstavlja krivinu prijavu graana, provjeru te prijave, organizaciju obezbjeenja mjesta krivinog dogaaja, te obavjetavanje nadlenog tuica, sudije ili policajce o tom dogaaju. Zaprimanje krivine prijave Mada to u kriminalistikoj teoriji nije izriito reeno, smatramo da postupak graana prilikom prijavljivanja dogaaja nije nita drugo nego krivina prijava koju oni dostavljaju policiji. To proizilazi i iz odredbi ZKP, te krivinoprocesne teorije. Naravno, ni kriminalistika teorija ne spori nita u povodu pojma i vrste krivinih prijava, ali to ne dovodi u konkretan kontekst saznanja za krivino djelo prije vrenja uviaja. Prijavljivanje krivinog djela, odnosno dogaaja, vri se najee od strane oteenog ili oevidaca, ali, ponekad i od strane lica koje je posredno saznalo za odreeni dogaaj. Naravno, kao prijavitelji mogu se pojaviti i policajci i slubenici drugih organa, a ponekad i sami uinitelji. Kriminalistika praksa pokazuje da postupak prijavljivanja moe biti neposredni kontakt prijavioca i operativnog deurnog, ili posredno, putem telefona. Poeljniji je neposredni kontakt, ali to zavisi od prijavioca. Podnoenje krivine prijave neposrednim putem podrazumijeva kontakt prijavioca i operativnog deurnog koji o tome sainjava zapisnik. Deurni e, prvo, identifikovati prijavioca, a potom zapisniki konstatovati njegovu prijavu. Nakon slobodnog izlaganja, deurni e, po potrebi, postaviti dodatna pitanja kako bi dobio informacije o svim elementima dogaaja koji se prijavljuje, koji su prijaviocu moda poznati ali ih ne smatra bitnim. Ukoliko je mogue treba saznati kakvo djelo se prijavljuje (mada to ne mora biti tano sa pravnog aspekta, jer graani ne moraju poznavati kvalifikacije djela po krivinom zakonu), njegove elemente, posebno mjesto i vrijeme uinjenja, kako je prijavioc saznao za djelo (neposredno ili posredno) i kada. Ukoliko ima informacija o moguem uiniocu to e se takoe zabiljeiti. Najzad, bitne su informacije o predmetima i tragovima dogaaja i, eventualno, drugim oevicima konkretnog dogaaja koji se prijavljuje. Operativni deurni e, po zavrenom razgovoru, nagovijestiti prijaviocu mogunost eventualnog pozivanja u svrhu razjanjenja nekih pojedinosti, ako se to ukae potrebnim nakon obavljenog uviaja.

128 Ukoliko se prijava podnosi telefonom, postupak operativnog deurnog treba biti isti ukoliko je to, naravno, mogue. Dakle, prvo identifikovati prijavioca. To uvijek nee biti mogue, pogotovo ukoliko se on ne eli predstaviti. Ako nita drugo, operativni deurni treba biti snabdjeven telefonom sa displejom kako bi na njemu mogao registrovati broj prijavioca, to mu u razgovoru ne mora staviti do znanja. ak i ako se radi o telefonskoj govornici, barem e se zabiljeiti odakle je poziv upuen. Bez obzira na prethodnu konstataciju, operativni deurni e obaviti razgovor po istoj metodologiji kao i sa neposrednim prijaviocem i sastaviti zapisnik o krivinoj prijavi putem telefona, od strane identifikovanog, anonimnog ili, pak, pseudonimnog prijavioca. Prilikom anonimne i pseudonimne prijave posebno treba konstatovati zapaanja tokom razgovora, kao to su, boja glasa, nain i dijalekt govora, specifini izrazi, okolni umovi i zvukovi i sl. Jedan od razloga telefonskog prijavljivanja i, uz to, neotkrivanja identiteta od strane prijavioca, moe biti lana prijava. Meutim, moe se raditi i o strahu od eventualne osvete uinitelja krivinog djela, ukoliko sazna ko ga je prijavio. O bilo emu da se radi, problem anonimne prijave, ak i ako je istinita, jeste to se naknadno ne mogu provjeriti i dopuniti odreene praznine koje su se pojavile nakon obavljenog uviaja. Provjera krivine prijave Tako e operativni deurni, odmah po zaprimanju krivine prijave, a u skladu sa naelima brzine, koordinacije i saradnje, putem mjesno nadlene policijske stanice izvriti provjere. Putem sredstava veze (radio-veza ili telefonom) kontaktirat e nadlenu policijsku stanicu koja je duna izvriti takvu provjeru. S obzirom na hitnost, operativni deurni u nadlenoj policijskoj stanici, takoe putem sredstava veze, nareuje policajcu ili patroli na reonu u kojem je prijavljen krivini dogaaj, da se odmah provjeri istinitost prijave. Povratna informacija odmah se upuuje operativnom deurnom koji je i traio provjeru. Nadalje, ukoliko je provjerom potvreno postojanje dogaaja, policajac, ili vie njih istovremeno pristupaju obezbjeenju mjesta dogaaja, kako bi se osigurali uslovi za vrenje uviaja. Naravno, ukoliko se radilo o lanoj prijavi, nadleni operativni deurni e se takoe obavijestiti, kako bi se utvrdio razlog lanog prijavljivanja. Obavjetavanje sudije, tuioca ili nadlenog policajca U skladu sa pravilima kriminalistike, operativni deurni e obavijestiti nadlenog javnog tuioca, sudiju ili policajca da postoji dogaaj zbog kojeg je potrebno izvriti uviaj. Time bi posao operativnog deurnog, za konkretni sluaj, bio okonan. Naravno, s obzirom na redoslijed u zakonu, prvo se obavjetava deurni pretpretresni sudija, zatim predsjednik vijea, zatim javni tuilac i, najzad, nadleni policajac. Logino je da e svaki od ovih organa, odmah po obavjetenju donijeti

129 odluku moe li vriti uviaj. Imajui u vidu organizaciju i funkcionisanje ovih dravnih organa, a i iskustva kriminalistike prakse, uviaj najee vri policija. No, bez obzira ko e vriti uviaj, miljenja smo ga uvijek treba vriti zajedno sa licem kriminalistiko-tehnike struke, a po potrebi dodatno i sa strunim licem neke druge specijalnosti. Obezbjeenje mjesta krivinog dogaaja Mjesto krivinog dogaaja najvaniji je izvor relevantnih informacija (krivinopravnih i kriminalistikih), s obzirom da tokom uinjenja krivinog djela ostaju vidljivi i nevidljivi makro i mikro tragovi kao materijalni nosioci informacija. Obezbjeenje mjesta krivinog dogaaja zapoinje momentom izlaska policije na to mjesto. Kao to smo rekli u podnaslovu Izlazak policije na prijavljeno mjesto krivinog dogaaja u cilju provjere krivine prijave, ukoliko je prijavljeni dogaaj istinit, tog momenta, po pravilu, zapoinje obezbjeenje. Ovoj kriminalistikoj radnji pridaje se naroita vanost za efikasnost samog uviaja, to je sasvim i razumljivo. Ukoliko se ovaj posao ne uradi kako je potrebno, uviajni organ e teko ili nikako ispraviti odreene propuste i, u krajnjoj liniji, to e uticati na efikasnost uviaja. Iz toga logino proizilazi da policajci moraju poznavati vrste tragova, njihovu morfologiju, ali i kakva im, u perspektivi, moe biti sudbina kao dokazima. Obezbjeenje mjesta krivinog dogaaja je veoma kompleksan i vaan posao tako da nadilazi obezbjeenje, u smislu te rijei, i prerasta u poseban oblik kriminalistiko operativne djelatnosti koja se u odnosu na tuilatvo i sud javlja kao oblik kriminalistiko-pravne pomoi sui generis. Obezbjeenje mjesta krivinog dogaaja obuhvata niz kriminalistikih djelatnosti, kao to su: a) zbrinjavanje povrijeenih (ukoliko ih ima), ukazivanjem prve pomoi i obavjetavanjem medicinske hitne pomoi (ukoliko je potrebno), b) pravilno lociranje obima mjesta dogaaja, te njegovo blokiranje i vidno obiljeavanje, c) zadravanje uesnika u dogaaju, ukoliko su zateeni, d) djelimini pretres osumnjienih, ukoliko su zateeni, e) po potrebi, iniciranje potjere za odbjeglim uiniteljima, f) zadravanje presumptivnih svjedoka, njihova identifikacija i krae informativno ispitivanje (ukoliko ele dati bilo kakve informacije), ili njihovo upuivanje da se jave javnom tuitelju, g) odstranjivanje znatieljnika, h) zabrana pristupa svim nepozvanim licima u krug mjesta dogaaja,

130 i) zatita tragova od unitenja ili oteenja, pogotovo ako su na otvorenom prostoru, j) ukoliko se radi o saobraajnom deliktu, po potrebi, usmjeravanje saobraaja drugim pravcem, k) ukoliko, u zavisnosti od krivinog dogaaja, prijeti opasnost od eksplozija ili poara, obavjetavanje specijalista za kontradiverzionu zatitu, bez kojih se ne smije zapoeti sa uviajem, l) biljeenje zateenog stanja u cilju izvjetavanja uviajnog organa, ali i zbog pravljenja zabiljeke o izvrenom osiguranju. Ta slubena zabiljeka trebala bi posluiti i za sastavljanje plana rada na otkrivanju i istraivanju konkretnog krivinog dogaaja. Kao to se vidi radi se o velikom obimu poslova i zadataka koji, bez sumnje, nadilaze obezbjeenje u pravom smislu te rijei. U nastavku emo, prema slovnim oznakama, elaborirati svaku od prethodno navedenih kriminalistikih djelatnosti. a) Pravila kriminalistike nalau da se locira to iri krug mjesta krivinog dogaaja ili pretpostavljenog mjesta krivinog dogaaja, bez obzira radi li se o otvorenom ili zatvorenom prostoru. Naravno da je teko odmah po izlasku na mjesto dogaaja sa velikom preciznou procjeniti koji je stvarni obim tog prostora. Zato je bolje zahvatiti vei prostor, nego da se kasnije, tokom uviaja ispostavi da je izvrena loa procjena u pogledu obima mjesta krivinog dogaaja. Blokiranje mjesta krivinog dogaaja znailo bi ne dozvoliti nikome da se udalji, niti da neko pristupi u odreeni prostor. U ovom sluaju to znai stavljanje do znanja svim prisutnim i sluajnim prolaznicima da je pristup na odreeni prostor zabranjen. U novije vrijeme policija ima posebne trake za obiljeavanje takvog mjesta (tzv. psiholoke zapreke), ali, ukoliko one trenutno nisu u posjedu ekipe za obezbjeenje, to je potrebno uraditi na neki vidljiv nain sa kanapom, koiima, kamenjem, granicama i sl. Naravno, tu je i fiziko obezbjeenje. Ukoliko se ispostavi da je za osiguranje potrebna brojnija ekipa policajaca, onda e se zatraiti pomo od nadlene policijske stanice. b) Kada je u pitanju svjei in, odnosno kada se radi o tek uinjenom krivinom djelu, onda je, brzim izlaskom na mjesto dogaaja mogue zatei pojedine ili sve njegove aktere. Takva varijanta je najpoeljnija, ali nije esta. Zaticanjem svih aktera (oteeni, uinioc, oevidac), mogue je sa velikom izvjesnou raunati sa brzim rasvjetljavanjem tog dogaaja. Tada je mogue prikupiti korisne informacije o uiniocima. U svakom sluaju, potrebno je sva zateena lica identifikovati.

131 c) Ukoliko meu zateenim licima ima osumnjienih za konkretni dogaaj oni se, praktino, liavaju slobode. Prije toga, iz bezbjednosnih razloga, izvrie se njihovo provizorno ili povrinsko pretresanje na mjestu dogaaja. Razlog takvog postupka jeste da se, prije svega, stvore uvjeti za bezbjednost policije i prisutnih graana, ali i onoga koji je zadran ili lien slobode. Takoe, postoji mogunost da se pronau predmeti i tragovi krivinog djela to e pomoi u rasvjetljavanju konkretnog krivinog dogaaja. d) Ukoliko se brzim izlaskom na mjesto dogaaja, od zateenih lica, doe do saznanja da se uinioc (ili vie njih) nedavno udaljio s tog mjesta, potrebno je odmah obavijestiti nadlenu policijsku stanicu kako bi se organizovala potjera za njim (ili njima). Nije iskljueno da se uinitelj pone udaljavati sa mjesta dogaaja upravo po dolasku policije. U takvom sluaju, potrebno je da policajci zaponu potjeru, ukoliko je to, prema raspoloivim snagama, naoruanju i opremi mogue. e) Praktino je mogue da niko od prisutnih ne eli dati bilo kakvu informaciju, to e svakako uticati na efikasnost kriminalistikog, ali i krivinoprocesnog rada. Naravno, ne treba uvijek polaziti od takve pretpostavke, s obzirom da je za oekivati da e neko od oevidaca moda dati neke informacije. Ipak, u krajnjem sluaju, policajcima ostaje da presumptivne svjedoke zadre do izlaska uviajnog organa, a nakon toga mogu biti upueni nadlenom tuitelju radi sasluanja. f) Znatieljnici su prisutni uglavnom kada se radi o krivinom dogaaju na otvorenom prostoru. Oni mogu remetiti rad policije ili ga ak ugroavati. Takoe, mogu ugroziti oteenog ili, pak osumnjiene koji su eventualno zadrani. Stoga, policajci koji vre osiguranje mjesta dogaaja trebaju iste udaljiti i to izdavanjem usmene naredbe o udaljavanju. Moe se desiti da se, nakon izvjesnog vremena, pojave novi znatieljnici, kada bi postupak policije trebao biti isti. Meutim, upozoravamo da bi, meu naknadnim znatieljnicima mogao biti i neko od uinitelja krivinog djela, pa e nekada biti potrebno naknadne znatieljnike identifikovati i, eventualno, pretresti i zadrati. To se moe dogoditi za vrijeme osiguranja ali i za vrijeme vrenja uviaja. Stoga je iz taktikih razloga potrebno osmatrati sve osobe koje su prisutne kao znatieljnici, ne bi li se meu njima otkrio i uinitelj, koji se nekada vraa na mjesto zloina kako bi se informisao o rezultatima uviaja. Ako se krivini dogaaj dogodio u stanu ili stambenom objektu, s mjesta dogaaja, takoe, treba odstraniti sve nepozvane osobe to znai i rodbinu, stanare, sustanare te slobodne ivotinje, koje se moraju svezati ili odstraniti, a izuzetno u sluaju potrebe i likvidirati.

132

g) Ako se radi o takvom krivinom dogaaju gdje ima povrijeenih lica, onda je prioritet da im se, po mogunosti ukae prva pomo. To e biti mogue u zavisnosti od vrste povreda i stanja u kojem se povrijeeni nalaze. Pri tome posebnu panju treba obratiti da se pruanjem pomoi ne unite, barem, vidljivi tragovi. Potrebno je da policajci izvre tzv. misaonu rekonstrukciju dogaaja, kako bi se znali pravilno vladati na mjestu dogaaja. Ta misaona rekonstrukcija e im omoguiti da barem pretpostave kojim pravcem se treba kretati radi pruanja pomoi a da se ne unite tragovi. Svako kretanje je potrebno evidentirati, a po mogunosti obiljeiti tragove osoba koje ulaze u krug mjesta dogaaja. Ako se radi o povrijeenim koji nisu pri svijesti, preporuuje se da jedan policajac bude u njihovoj pratnji prilikom transporta u bolnicu. To je potrebno radi eventualnog razgovora na okolnosti pod kojima se krivini dogaaj desio. Nekada e takav razgovor biti klju rjeenja cijelog sluaja ili bar nekih detalja u vezi konkretnog krivinog dogaaja. h) Nekada e biti veoma teko sprijeiti ulazak nepozvanih lica u krug mjesta krivinog dogaaja. To se deava kod tekih delikata, pogotovo kada ima mrtvih. U takvim sluajevima neko od bliske rodbine moe neizostavno htjeti da prie nastradalom, to nee uvijek biti lako sprijeiti. Meutim, najgora situacija je kada na mjesto dogaaja izau funkcioneri lokalne vlasti, koji se ele neposredno informisati o krivinom dogaaju, a jo ako se radi o funkcionerima policije onda je situacija najsloenija. Teko e policajac sprijeiti svog pretpostavljenog da ue u krug mjesta dogaaja, ako ovaj sam ne zna da to ne smije initi. i) Najvei problem e biti ako se krivini dogaaj odigrao na otvorenom prostoru, a prijeti opasnost od unitenja ili oteenja tragova. To moe biti uslijed kie, snijega, vjetra ili jakog sunca. U kriminalistikoj teoriji se preporuuje zatita tragova u skladu sa trenutnim mogunostima. Tada se preporuuje da se pojedini tragovi zatite kantom, sandukom, daskom ili sl., a ako ih ima vie, onda prema trenutnoj procjeni odabrati one karakteristine, pa barem njih zatititi. Posebnu panju treba obratiti na tragove krvi. Naravno, prilikom tog posla treba paziti da se ne unite ili otete drugi tragovi. Takoe, obavezno treba pregledati potanski sandui i osigurati PTT poiljke ukoliko se u njemu nalaze, te onemoguiti odvoz smea i isto osigurati do dolaska uviajnog organa. j) Kada su u pitanju saobraajni delikti onda se, pored ostalog, javljaju problemi u odvijanju saobraaja. Naime, ukoliko je konkretna situacija takva da su vozila, rtve i tragovi rasporeeni po cijeloj saobraajnici, a njihovo pomjeranje bi

133 moglo uticati na rezultate uviaja, onda se nee dozvoliti kretanje vozila. U tom sluaju, potrebno je koordinirano sa nadlenom policijskom stanicom, to prije odrediti zaobilazni putni pravac kako bi se omoguilo normalno odvijanje saobraaja. Posebno upozoravamo na prve zahvate po izlasku na mjesto saobraajnog delikta. Smatramo da je, bez izuzetka, neophodno pomou saobraajnih znakova obiljeiti prometnu nezgodu. Ta predostronost je neophodna kako bi se izbjeglo nalijetanje automobila i nove rtve i materijalna teta, a naroito u uslovima smanjene vidljivosti (no, magla, padavine, poledica). k) Ako se obezbjeenje vri zbog osnova sumnje da je uinjen teroristiki akt, onda je potrebno odmah izvjestiti operativnog deurnog, kako bi se organizovao kontradiverzioni pregled mjesta krivinog dogaaja. Na taj nain bi se izbjegle eventualne nove rtve, a specijalisti za kontradiverzionu zatitu bi, u konkretnom sluaju, bili strune osobe prilikom vrenja uviaja. Sve do njihovog izlaska na mjesto dogaaja, policajci koji isto osiguravaju, ne bi trebali ulaziti unutar mjesta koje su locirali, niti to dozvoliti bilo kome, kako se ne bi dogodile nove rtve zbog eventualno neeksplodiranih eksplozivnih naprava. l) Bez izuzetka je potrebno zabiljeiti tano vrijeme izlaska na mjesto krivinog dogaaja. Ukoliko ima povrijeenih kojima se pomo mora ukazati u zdravstvenoj ustanovi, potrebno je zabiljeiti poloaj i stanje u kojem su zateeni, a po mogunosti i fotografisati, kako bi se to moglo predoiti uviajnom organu. Treba biljeiti trenutno stanje vremena, vidljivosti, buke, odreenih mirisa ili smradova, a u zatvorenim prostorijama, da li je svjetlo upaljeno, ukljuen televizor, video, radioprijemnik, poret, kamin, zatim otvorena esma, otvoren prozor i sl. Nikada se ne treba oslanjati na pamenje, nego odmah sve pribiljeiti, jer protekom vremena, i to vrlo kratkog, mnogo toga se zaboravi pa se praznina u sjeanju popunjava izmiljenim sadrajima. Zato treba biljeiti sva zapaanja, ak i ona za koja se ini da su na prvi pogled nevana, jer se nikada ne zna kakvu e ona vanost imati u konkretnom sluaju. Naravno, u zavisnosti od krivinog dogaaja panju treba obratiti na razliite stvari, tj. promatranje policajaca mora biti usmjereno na konkretne objekte i pojave, pogotovo one specifine za odreeni delikt. 7.1.2. Faze uviaja U domaoj, ali i inostranoj teoriji ne postoji jedinstvenost u pogledu toka uviaja, odnosno faza njegovog provoenja. Stavovi autora koji smatraju da se radi o dvije (statika i dinamika), odnosno tri (informativna, statika i dinamika) faze, nisu prihvatljivi sa aspekta savremene kriminalistike nauke. Prema Modlyu uviaj se, u

134 teorijskom smislu, moe podijeliti u pet faza (etapa) i to: informativnoorijentacijska i organizacijska, statiko-identifikacijska, dinamika, kontrolna i finalna faza. Ovakva podjela se u potpunosti moe prihvatiti. Kada se ovakav teorijski stav dovede u funkciju sa praktinim provoenjem uviaja, vidljivo je da svaka teorijska faza odraava jednu etapu rada uviajnog organa na mjestu krivinog dogaaja. Takva interakcija i jeste najbolji pokazatelj, odnosno provjera teorijskih stavova u praktinom radu. U narednim razmatranjima prezentiraemo osnovne karakteristike pojedinih uviajnih faza. Informativno-orijentacijsko-organizacijska faza uviaja U ovoj knjizi polazimo od pretpostavke da je mjesto krivinog dogaaja obezbjeeno od strane policije, to je u skladu sa pravilima kriminalistike. Meutim, praktino je mogue da obezbjeenje izostane. Takve situacije su, svakako, rjee, ali nisu iskljuene. Pogotovo je to mogue ukoliko je, npr., na podruju jedne policijske stanice istovremeno potrebno obezbijediti nekoliko mjesta krivinog dogaaja, ili je policija angaovana povodom nekog vanrednog dogaaja. Tada bi se moglo desiti da neko mjesto krivinog dogaaja ne bude obezbijeeno. Pri tome, ne bi se mogla izvriti selekcija na tee i lake dogaaje, s obzirom da bi se moralo raditi po redoslijedu saznanja za pojedine od njih. Ukoliko bi dolo do takve situacije, operativni deurni bi trebao barem nastojati da graanin ili oteeni koji prijavljuje krivini dogaaj izvri osiguranje istog u skladu sa svojim mogunostima. Bilo kako bilo, uviajni organ moe izai na uviaj a da mjesto dogaaja nije obezbjeeno u skladu sa pravilima kriminalistike. U toku informativno-orijentacijsko-organizacijske faze uviajni organ i strune osobe informiu se o stanju na mjestu dogaaja vlastitim opaanjem i na osnovi izjava osoba koje zateknu, kao npr., policajci koji uestvuju u obezbjeenju, svjedoci oevici i ostali graani, o tome to se dogodilo, kada, kako, itd. To, praktino, znai da sudija, tuitelj ili policajac, odmah po izlasku na mjesto krivinog dogaaja stupa u kontakt sa rukovodiocem ekipe koja vri obezbjeenje u cilju informisanja o dotadanjem toku dogaaja. Prilikom izvjetavanja uviajnog organa o svemu to je zapaeno i poduzeto, posebno e se naglasiti je li eventualno neko od zateenih elio dati informacije u odnosu na konkretni dogaaj. Nakon prikupljanja prvih informacija donosi se odluka treba li ili ne treba vriti uviaj. Ukoliko uviajni organ utvrdi da ne postoje tragovi koji ukazuju na postojanje krivinog dogaaja, donijet e odluku da se uviaj ne vri. U protivnom, pristupa se donoenju plana za provoenje uviaja, koji e obuhvatiti podruje gdje

135 e se vriti uviaj, slijed uviajnih mjera i radnji, konkretne zadatke i postavljanje dva osnovna pitanja: ta treba traiti i istraivati na mjestu dogaaja i kako treba vriti pregled i istraivanje. To znai da se vri orijentacija bez obzira je li otvoreni ili zatvoreni prostor. Naravno da e se prvo procjeniti je li ispravno utvren perimetar mjesta dogaaja, kada se, eventualno, mogu izvriti odreene korekcije u smislu proirenja istog. To bi znailo pomjeranje oznaka koje obiljeavaju oznaeni prostor. Orijentacija podrazumijeva osmatranje mjesta dogaaja sa nekolio stajnih taaka, koje su uglavnom izvan oznaenog prostora, kako bi se stekla pravilna predodba o karakteristikama konkretnog prostora. To je nuno za ispravan i efikasan rad uviajnog organa. Na osnovu toga donosi se, rekli bismo, orijentacioni plan rada (organizacija uviaja). Kao to je vidljivo, u prvoj fazi djeluje samo uviajni organ, to je i logino, s obzirom da je potrebno, prije svega, donijeti odluku o vrenju uviaja, a potom i plan daljnjeg rada. Uviajni organ ve od poetka biljei prikupljene informacije u smislu obaveze voenja zapisnika o uviaju. To biljeenje moe se vriti na nekoliko naina, kao to su, diktiranje zapisniaru, diktiranje u diktafon ili pisanje odreenih podataka i teza. Najefikasnije je diktiranje u diktafon, ali to ne iskljuuje pisanje odreenih teza, zbog eventualnog zakazivanja diktafona. Identifikacijsko-statika faza uviaja (zvana i pasivna) U ovoj fazi vri se pregled mjesta dogaaja i ire okoline, fotografie se zateeno stanje, opisuju se i obiljeavaju brojevima ili slovima pronaeni tragovi i predmeti koji se dovode u vezu s uinjenim djelom, vre potrebna mjerenja, bez da se ita dodiruje i pomjera, dakle, bez promjena njihovog poloaja i izgleda. Da bi se to moglo uraditi potrebno je, po prethodnom planu rada, detaljno osmotriti mjesto dogaaja kako se ne bi desilo da se ne opazi neto to je oigledno. To podrazumijeva kretanje, pa treba biti jako oprezan da se ne unite ili otete pojedini tragovi ili predmeti. Radi pravilne orijentacije najvanije je izvriti misaonu rekonstrukciju dogaaja, kako bi se izbjeglo nepotrebno i nesvrsishodno kretanje. I ne samo to. Misaonom rekonstrukcijom, uviajni organ formira verzije o krivinom dogaaju, to je najbolja orjentacija u pronalasku predmeta i tragova krivinog djela, posebno mikrotragova. Obiljeavanje identificiranih predmeta i tragova (tzv. markiranje) vri se brojevima ili slovima, ali po odreenom loginom redoslijedu. Ne mogu se, niti trebaju, brojevi, ili slova, postavljati nasumice. Njihov redoslijed treba da odraava logian

136 slijed dogaaja. To se postie jedino misaonom rekonstrukcijom koja se temelji na rezultatima prikupljenih obavjetenja od prisutnih i logikog povezivanja identificiranih predmeta i tragova. Nekada e to biti teko postii, ali uvijek treba izvriti misaonu rekonstrukciju i postaviti mogue verzije to, u stvari, predstavlja orijentacioni plan rada na mjestu krivinog dogaaja. To je jedini nain da se i sam postupak obiljeavanja odvija po odreenom loginom redoslijedu. Smatramo jedino ispravnim da postupak identificiranja i obiljeavanja tee istovremeno, kako bi se mogunost nehotinog unitenja ili oteenja predmeta, a posebno tragova, svela na najmanju moguu mjeru. To, nadalje, podrazumijeva zajedniko djelovanje uviajnog organa i kriminalistikog tehniara, ukoliko pristustvo drugih osoba u krugu lica mjesta nije nuno. Upravo tada dolazi do izraaja naelo temeljitosti i upornosti, to podrazumijeva sistematian i detaljan rad. Na otvorenom prostoru se preporuuje kretanje po sistemu spirale ili koncentrinih krugova, od periferije prema centru, s tim da se obuhvati cjelokupan prostor koji je oznaen kao mjesto dogaaja, ili rad po sektorima. Temeljitost, svakako, podrazumijeva i pregled ireg kruga mjesta dogaaja, gdje uvijek postoji mogunost pronalaska odreenih tragova ili predmeta. To se, posebno, odnosi na mogunost otkrivanja tragova dolaska i odlaska uinioca sa mjesta dogaaja, kao to su tragovi stopala, odjee, odbaeni opuci, kutije od cigareta, zatim, aure od ispaljenih metaka, pakovanje municije, te tragovi vozila kojim se koristio uinioc. U cilju sprjeavanja unitenja tragova obue i stopala u zatvorenom prostoru, u novije se vrijeme oni prvo osiguravaju stavljanjem specijalne plastine folije na podove i prostirke i podiu putem statikog elektriciteta. Nakon toga se lanovi uviajnog tima mogu slobodno kretati po mjestu dogaaja. Nekada e biti potrebno da se uz obiljeavanje izvri i odreeno mjerenje. To se moe odnositi na veliinu tragova, njihovu razdaljinu i sl., a moe posluiti i kao orjentir za efikasnije tumaenje skice i fotodokumentacije koja e biti uraena u povodu uviaja. Naravno da e uviajni organ istovremeno biljeiti i opisivati identificirano stanje, koje mora biti predstavljeno u zapisniku o uviaju. Nakon otkrivanja, identifikacije i obiljeavanja predmeta i tragova vri se njihovo fotografisanje i skiciranje. Fotodokumentacija i skica mjesta dogaaja su prilog zapisniku o uviaju i svakako e doprinijeti vjernijem prikazu mjesta dogaaja. I ne samo to. Prilikom planiranja i poduzimanja otkrivake i istrane djelatnosti, fotodokumentacija je od neprocjenjive koristi za efikasan rad.

137 Najzad, treba rei da se statinost ogleda u tome da se u ovoj fazi nita ne dodiruje i ne pomjera kako bi se, u najveoj moguoj mjeri, zabiljeilo to vjernije stanje mjesta krivinog dogaaja. Dinamika faza uviaja (zvana i aktivna) U teoriji je nepodijeljeno stanovite da identifikacijsko-statika i dinamika faza ne trebaju (a nekada i ne mogu), biti po svaku cijenu odvojene. Misli se pri tom na pravljenje krute granice meu njima. U praksi se moe desiti, pogotovo kod veeg prostora, da se uviaj obavlja po sektorima, kada se kompletan uviaj zavri na jednom, a potom na drugom sektoru. Sve, dakle, zavisi od konkretnog mjesta dogaaja i njegovih karakteristika. Praktino se nastavlja neposredan i detaljan pregled oznaenog prostora, s tom razlikom to se u ovoj fazi remeti zateeni red stvari i izgled mjesta dogaaja. Identifikacijsko-statika i dinamika faza uviaja se esto u hodu uviaja izmjenjuju. U ovoj fazi uviajni organ je dinaminiji i aktivniji, samim tim to trai i otkriva, razgleda, prouava, osigurava i fiksira pojedine objekte uviaja u vidu tragova i predmeta, pomjera ih, izdvaja, uzima u ruke (uz primjenu zatitnih rukavica radi ouvanja integriteta tragova i izbjegavanja zaraze) detaljno ispituje, prouava znaaj rasporeda tragova i predmeta i njihov meusobni odnos. To, pored ostalog, podrazumijeva, odreene izmjene zateenog stanja u smislu izazivanja nevidljivih (latentnih) tragova, mulairanje reljefnih tragova, te izuzimanje cijelih predmeta ili tragova s njihovim nosiocima. Posebno se upozorava da treba obratiti panju na eventualno postojanje tzv. negativnih injenica. Njihovo postojanje moe ukazivati na fingirano (simulirano) krivino djelo, ili njegov segment. Autor navodi klasini praktini primjer fingiranog krivinog djela, a to je sluaj kada provalnik navodno ue kroz razbijen prozor, a uviajem se utvrdi da je prozor razbijen udarcem iznutra, a ne spolja. U kriminalistikoj i sudskoj praksi najee su fingirana produena krivina djela krae iz robnih kua i prodavnica, ali od strane odgovorne osobe koja bi, pred inventuru sama iscenirala provaljivanje objekta zbog navodne krae. Na to upozorava i Vodineli, istiui da je zadatak uviaja da se otkrije i nedostatak odreenih tragova. Najvanija pitanja na koja bi trebalo odgovoriti uviajem bi bila slijedea: 1) kojim putem je uinioc doao na mjesto dogaaja; 2) kuda se sve uinioc kretao po mjestu dogaaja: 3) vrijeme bavljenja uinioca na mjestu dogaaja; 4) koje je vrijeme uinjenja djela;

138 5) kakve su atmosferske prilike (sunano, vedro, oblano, koava, jaina i smjer duvanja vjetra, tana vidljivost, mjeseina itd.) u vrijeme uinjenja djela; 6) konstatovati iste okolnosti u vrijeme vrenja uviaja; 7) koja su sredstva i nain uinjenja djela (modus operandi); 8) broj ljudi koji su u vrijeme uinjenja bili na mjestu dogaaja, gdje su se kretali, stajali, koja im je uloga bila; 9) tano mjesto uinjenja i poloaj uinitelja i napadnutog objekta u trenutku uinjenja djela; 10) sva mjesta odakle se moglo vidjeti i uti ono to se dogodilo na mjestu dogaaja; 11) negativne (odrene) okolnosti; postoje li svi tragovi i nalaze li se na pravom (loginom) mjestu; 12) mjere pripremanja djela, osiguranje od iznenaenja i prepoznavanja; okolnosti koje ukazuju na poznavanje mjesnih prilika; 13) je li na mjestu dogaaja ostala koja stvar od uinitelja; 14) postoje li ostale indicije na mjestu dogaaja; 15) veliina nanesene tete, po kome, u kakvom stanju, pod kojim odnosima, koja je sadanja cijena, da li je predmet postao (i zato) manje ili vie vrijedan; 16) motiv; 17) put kojim se uinioc udaljio sa mjesta dogaaja; 18) treba li narediti nadzor mjesta dogaaja u vrijeme vrenja uviaja ili kasnije (prismotra, zasjeda), poto se kod izvjesnih teih krivinih djela, prema iskustvu, uinitelj ee vraa na mjesto dogaaja; 19) ukoliko su za vrijeme uviaja liene slobode neke sumnjive osobe, treba izvriti odmah pregled (uviaj) i nad njima, naroito o tome jesu li uivale alkohol, ili, pokazuju li njihova tijela povrede koje su zadobili, kako to, npr., tvrde u nunoj odbrani. Utvrivanjem istinitog stanja onemoguujemo lanu odbranu na sudu; 20) hoe li se odreenim osobama dozvoliti prisustvovanje uviaju da bi se pratilo njihovo duevno raspoloenje. Naravno, treba imati na umu da e biti vrlo teko, a esto i nemogue u svakom uviaju odgovoriti kako na ova, tako i na sva zlatna pitanja. To e u velikoj mjeri zavisiti i od rada kompletnog uviajnog organa. Stoga treba posebno naglasiti vanost strunosti nadlenih dravnih organa koji uestvuju u suzbijanju kriminala. U zavisnosti od rezultata uviaja, nakon ove faze, uviajni organ moe izvriti rekonstrukciju dogaaja i kriminalistiki eksperiment.

139 Kontrolna faza uviaja O kontrolnoj fazi se u kriminalistikoj teoriji govori veoma malo to je, unekoliko, zauujue. Analizirajui teorijske rasprave u pogledu dinamike faze, ne nalazi se sadraj koji bi odgovarao kontrolnoj fazi. Sutina kontrolne faze jeste u tome da svi lanovi uviajnog tima rezimiraju rezultate uviaja i trae eventualne propuste koje treba ispraviti ponavljanjem odreenih taktiko-tehnikih radnji i mjera. Iz ove reenice vidljivo je da ni jedan uviaj ne bi trebalo vriti bez kontrolne faze. Propusti su uvijek mogui, pogotovo kada se radi o sloenijem uviaju, gdje ima rtava i kada se mora odstupiti od ustaljene uviajne metodologije. Tada nije nelogino da se pojave razni propusti koje e biti mogue otkloniti dok uviaj jo nije okonan. U protivnom, takva mogunost je iskljuena. Meutim, ne mora se uvijek raditi o klasinim propustima. Mogue je da se prilikom rezimiranja rezultata uviaja doe do zakljuka da mjesto dogaaja treba proiriti, ili da odreene osobe koje su zateene na mjestu dogaaja, a prethodno nisu dovedene u vezu s njim, ipak treba ispitati, odnosno liiti slobode. U kontrolnoj fazi praktino se sagledava dotadanji tok uviaja, pravi kratka analiza uraenog i, eventualno, donosi odluka o poduzimanju jo nekih radnji i mjera. Takoe, nekada e se ukazati potreba za ponavljanjem nekih radnji, to e se uiniti upravo u ovoj fazi. Na poetku je teko sa preciznou isplanirati cjelokupan tok uviaja. Taj plan je uvijek orijentacioni i fleksibilan, to je i razumljivo. Tek kada se obavi veina posla biti e mogue procjeniti treba li uraditi neto to nije planirano, odnosno to nije bilo mogue unaprijed predvidjeti. Npr., jesu li svi tragovi pronaeni i prikupljeni, posebno tragovi koji e se dostaviti na vjetaenje; zatim, je li potrebno angaovanje specijalista ili vjetaka na mjestu dogaaja. Na taj nain izbjei e se, sigurni smo, mnogobrojni propusti i uviaj uiniti efikasnijim. Finalna faza uviaja Kao i u prethodnom sluaju, finalna faza kao takva naglaava se kod malog broja autora. U finalnoj ili zavrnoj fazi odluuje se o sudbini corpora delicti u smislu njihovog pohranjivanja i uvanja, slanja na vjetaenje i slino. Takoe, u ovoj fazi potrebno je zavriti pisanje zapisnika koji je voen tokom cijelog uviaja. U ovoj uviajnoj fazi uviajni organ i kriminalistiki tehniar imaju mnogo posla. Uviajni organ ima obavezu da saini zapisnik o uviaju na osnovu teza, zabiljeki ili diktiranja tokom uviaja. Svako odlaganje tog posla neprihvatljivo je kako sa kriminalistikog tako i pravnog aspekta. Uostalom i sam ZKP predvia da se zapisnik sainjava istovremeno kada se radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda

140 neposredno poslije toga. Nae miljenje je da se zapisnik treba sastaviti upravo u finalnoj fazi, jer dio zakonske odredbe koja glasi neposredno poslije toga tumaimo kao neposredno poslije obavljanja prethodne etiri faze na mjestu krivinog dogaaja. Obaveze kriminalistikog tehniara odnose se na pravljenje skice mjesta dogaaja jer to nije mogue u terenskim uvjetima. Tada se, naime, sainjava tzv. kroki sa uzimanjem potrebnih mjera kako bi se u finalnoj fazi, nakon svih parametara mogla sainiti skica mjesta krivinog dogaaja. Nadalje, u slubenim prostorijama vri se postupak razvijanja filma, izrade fotografija i sainjavanja fotodokumentacije. Takoe, za odreene predmete i tragove sainjava se zahtjev za vjetaenje i sve skupa se upuuje u nadlenu laboratoriju. esto se na vjetaenje upuuju samo dijelovi pronaene materije, uzorci, dok se ostatak uva u slubenim kasama, friiderima ili drugim prostorijama za takve namjene. Kao to je vidljivo, u finalnoj fazi se obavljaju mnogobrojne radnje bez kojih nije mogue ispravno okonati uviaj. Iz naprijed navedenog smatramo da je teorijski sasvim opravdano uviaj podijeliti u pet faza. Dosadanja koncepcija od dvije, odnosno tri faze ne moe se prihvatiti jer ne odraava pravo stanje stvari. Zapisnik o uviaju Ne postoje posebne odredbe koje tretiraju samo zapisnik o uviaju. S obzirom da se u krivinom postupku poduzimaju mnogobrojne radnje, koje je potrebno fiksirati zapisnikom, ZKP je toj problematici posvetio posebno (deveto) poglavlje pod naslovom Zapisnici. Pored toga, postoji opteprihvaeno stanovite kriminalistike teorije u pogledu forme i sadrine zapisnika o uviaju, s obzirom da nedovoljna preciznost odredaba ZKP moe u praksi dovesti do velike arolikosti kako u odnosu na formu, tako i sadraj zapisnika. Sadraj zapisnika o uviaju treba biti vjerna slika mjesta dogaaja, tj. opisna fotografija stanja utvrenog neposrednim opaanjem i poduzimanjem drugih radnji od strane uviajnog organa i drugih uesnika u uviaju, bez ikakvih primjesa subjektivnog. Prema tome, najbitnije je da se sve injenice unesu to je mogue objektivnije, bez iznoenja linih miljenja i zakljuaka uviajnog organa. U savremenoj procesnoj i kriminalistikoj teoriji opteprihvaeno je stanovite da se zapisnik o uviaju sastoji iz tri dijela: uvodni, opisni i zavrni. Pri tome se upozorava na zavrni dio, koji se nekada pogreno oznaava i kao zakljuni. Kako je zapisnik javna isprava on mora sadravati samo nesumnjive injenice, koje treba da budu praktino neoborive, to automatski iskljuuje bilo kakve zakljuke i

141 subjektivne ocjene uviajnog organa. Stoga nije pogreno ako bi se reklo da zapisnik o uviaju ima samo dva dijela, uvodni i opisni. Uvodni dio zapisnika o uviaju ili preambula, treba sadravati: (1) naziv organa koji vri uviaj (npr., Bisi Mustafa, javni tuitelj u Pritini, ili Kreho Emir, vii inspektor za krvne i seksualne delikte Policijske stanice Pritina); (2) ime zapisniara, ukoliko on vodi zapisnik; (3) krivini dogaaj povodom kojeg se uviaj vri, bez pravne kvalifikacije, kako se ne bi prejudicirala sutina stvari koja je tada u pravilu jo uvijek nepoznata, npr., uviaj se poduzima povodom pronalaska lea u vodi..poara porodine kuei sl. Nasuprot tome, ukoliko je nepobitno utvreno da se radi o konkretnom krivinom djelu, onda se moe konstatovati i pravna kvalifikacija; (4) ime kriminalistikog tehniara koji uestvuje kao struno lice; (5) imena i specijalizacije drugih strunih lica (npr., Smaji Samir, dipl. ing. saobraaja, ili Dr. Ilijas Dobraa, vjetak forenzine medicine); (6) precizne podatke o mjestu krivinog dogaaja, kao to su, ulica i broj, naziv objekta, naziv parcele sa orjentirom, oznaka puta, ne izostavljajui ime grada, predgraa, sela ili zaseoka, zatim, opti izgled i najvaniji objekti na njemu, te vremenski uvjeti za vrijeme vrenja uviaja (atmosferske prilike, vidljivost, temperatura zraka isl.); (7) je li mjesto dogaaja osigurano ili ne, a ako jeste imena policajaca ili, eventualno graana, koji su vrili osiguranje; (8) precizno naznaeno vrijeme zapoinjanja i zavretka uviaja (godina, mjesec, dan, sat i minut). Opisni dio zapisnika o uviaju sadri prikaz faktiki utvrenog injeninog stanja na mjestu krivinog dogaaja. Vano je da se prije navoenja poduzetih kriminalistikih radnji i mjera detaljno opie i fiksira zateeno objektivno stanje i opiu nastale promjene nakon uinjenja djela do poetka uviaja. Mi bismo tome dodali da bi na poetku opisnog dijela zapisnika trebalo konstatovati jesu li na mjestu dogaaja zateene odreene osobe. To smatramo potrebnim zbog eventualnog dovoenja zateenih osoba u vezu sa konkretnim dogaajem. Moe se raditi o osumnjienim ili oteenim osobama, te oevicima dogaaja. Kako e se o kontaktu sa tim osobama sastaviti slubena zabiljeka ili, ako se radi o svjedocima, zapisnik o sasluanju, sasvim je logino da trag o njihovom prisustvu na mjestu dogaaja bude i u samom zapisniku. U zapisnik bi, po mogunosti, trebalo unijeti izjave oevidaca o vremenskim prilikama u vrijeme krivinog dogaaja. S obzirom da se uviaj moe vriti povodom raznih krivinih djela, onda e i sadraj opisnog dijela zavisiti upravo od konkretnog krivinog djela i okolnosti vezanih uz njegovo uinjenje. Meutim, ono ega se treba pridravati uvijek, bez obzira na vrstu krivinog djela, jeste sistematinost opisivanja zateenog i opaenog stanja, tj. od opteg izgleda do njegovih pojedinosti i osobitosti. Svako odstupanje od takve metodologije moglo bi prouzrokovati konfuznost pa ak i nepreciznost

142 samog zapisnika, to bi otealo kasniji rad na rasvjetljavanju konkretnog krivinog djela. Prilikom opisivanja tragova i predmeta kao relevantnih materijalnih dokaznih informacija, treba konstatovati ta je pronaeno, ta bi, logino, trebalo biti na mjestu dogaaja, a nedostaje (tzv. negativne okolnosti), zatim, ako je pronaeno neto to se u konkretnom sluaju ne bi trebalo nalaziti na mjestu krivinog dogaaja. Pri opisu uvijek treba posebno uzimati u obzir obiljeja predmeta i tragova po kojima se razlikuju od istovrsnih predmeta i tragova, kako se kasnije ne bi pojavila sumnja u njihovu istovjetnost. U zapisniku, takoe, treba tano naznaiti jesu li svi ili samo neki (i koji) tragovi i predmeti izuzeti, kako su bili obiljeeni i ime su fiksirani (skiciranjem, fotografisanjem, audiovideotehnikom). Posebnu panju treba obratiti opisu tragova ljudskih rtava (povrede ili usmrenje) bez obzira na uzrok njihovog nastanka. Pri tome uvijek treba imati na umu zlatno pitanje ta se desilo. Prevashodno treba odgonetnuti je li u pitanju krivino djelo ili ne (npr., ubojstvo ili smoubojstvo), a potom o kojem djelu se radi. Takoe, moe se raditi i o fingiranom krivinom djelu, kada npr., potar prijavljuje razbojnitvo a u stvari se radi o povredama svjesno nanesenim u cilju prikrivanja pravog krivinog djela (npr., teka kraa). Pravilno opisivanje treba obuhvatiti kako tragove na rtvi, tako i tragove koji su doveli do takve posljedice ukoliko su, naravno, otkriveni. To mogu biti tragovi oruja, orua, ljudi, ivotinja ili automobila kod prometnih nezgoda. Pri tome je vano konstatovati u kakvom poloaju je zateena rtva, ali i sredstvo napada, bez obzira ta je u pitanju (pitolj, no, metalna poluga, automobil). Kada su prilikom uviaja izazvani latentni (nevidljivi) tragovi, uz njihovo opisivanje treba navesti koja metoda i sredstvo je primjenjeno i koje lice je izvrilo izazivanje. Nalazi kriminalistikog tehniara, strunih osoba i vjetaka unose se u zapisnik na nain da je vidljivo da je rije o njihovim nalazima i konstatacijama. Takoe, bez obzira o kojim tragovima i predmetima je rije, prilikom opisivanja treba se pozivati na fotografiju i skicu radi stvaranja to potpunijeg utiska o njegovom stvarnom izgledu. Iz do sada izloenog proizilazi da iz ovog dijela zapisnika trebaju biti vidljivi putevi kojima se dolo do stvarnih dokaza, te kojim nainima i sredstvima su fiksirani. Nadalje, treba navesti vrstu i nain mjerenja radi izrade skice, ko je i ime izvrio mjerenje, podatke o nainu fotografisanja (vrsta fotografskog aparata, odnosno kamere), svojstva objektiva, negativskog materijala (film), vidni ugao snimanja, eventualno koritenje filtera i meuprstenova, ko je izvrio snimanje i

143 pod kojim uvjetima. To e doprinijeti autentinosti dokaznih sredstava i, po potrebi, posluiti za kontrolu naina njihove izrade. Na kraju opisnog dijela zapisnika obavezno se navodi vrsta i visina (priblina) tete, podaci o oteenom, kao i eventualna osiguranja. Zavrni dio zapisnika o uviaju sadri tano vrijeme kada je uviaj zavren, potpis uviajnog organa i zapisniara, eventualne primjedbe uesnika u uviaju i naini dispozicije s corpora delicti. 8. Rekonstrukcija dogaaja Pojam i cilj rekonstrukcije dogaaja Prema tome rekonstrukcija se sastoji ili u ponavljanju naina uinjenja djela ili pojedinih faza i postupaka ili u postavljanju predmeta i osoba u odreeni poloaj, radi provjeravanja datih izjava. Iz prethodnog proizilazi da postoje dvije vrste rekonstrukcije, rekonstrukcija cjelokupnog krivinog dogaaja ili potpuna rekonstrukcija i rekonstrukcija pojedinih dijelova krivinog dogaaja ili djelimina rekonstrukcija. Ono to neizostavno treba naglasiti kada je u pitanju rekonstrukcija dogaaja, jeste to da se ona uvijek vri u vjetaki stvorenim uslovima, na mjestu krivinog dogaaja. Zato je ona po svojim obiljejima slina uviaju, jer se u njenim okvirima umjetno ponavljaju neke injenice i okolnosti krivinog dogaaja u umjetno postavljenim uvjetima, tj. rije je o simulaciji krivinog dogaaja. Prema kriminalistikoj teoriji, ta simulacija mora biti praena uvjetima mjesta i vremena slinim onima koji su vladali u vrijeme uinjenja krivinog dogaaja. Najvaniji ciljevi rekonstrukcije dogaaja su slijedei: a) prema zakonskom tekstu: provjeravanje izvedenih dokaza ili utvrivanje injenica, b) da se nadoknadi propust uinjen prilikom vrenja uviaja ili da se otklone protivrjenosti i neloginosti zbog nestruno i povrno izvrenog uviaja, c) da se utvrdi nain uinjenja krivinog djela, kada se to nije moglo postii samo objektivnim istraivanjem na mjestu dogaaja prilikom uviaja, pa je u tu svrhu potrebno uee svih uesnika u krivinom dogaaju, d) da se potvrdi odbrana osumnjienog ili da se provjeri dokumentacijska tanost njegovog priznanja, e) da se provjeri tanost iskaza oteenog i svjedoka u pogledu okolnosti vezanih za mjesto uinjenja krivinog djela (npr., jesu li mogli vidjeti, uti ili na drugi nain opaziti neku okolnost ili pojavu s obzirom na mjesto na kojem su se

144 nalazili ili uopte na situaciju u kojoj su se nalazili u vrijeme uinjenja krivinog djela), f) da se provjeri nalaz i miljenje vjetaka ili da se vjetaku stave povoljni uvjeti za vjetaenje. Provoenje rekonstrukcije dogaaja Provoenju rekonstrukcije trebaju prethoditi pripreme i planiranje to je, u ostalom, sluaj i sa drugim procesnim i kriminalistikim radnjama. Pripreme i plan rekonstrukcije sastoje se u slijedeem: a) odreivanje mjesta i vremena rekonstrukcije. Mjesto rekonstrukcije je mjesto samog krivinog dogaaja. Izgled i uslovi mjesta moraju biti relativno isti kao u vrijeme uinjenja djela, sa istim rasporedom predmeta i tragova, vremenskim prilikama i svjetlosnim uvjetima. Mjesto rekonstrukcije sainjava se na osnovu zapisnika o uviaju, skice i fotografija, kao i izjava svjedoka i osumnjienog, odnosno drugih injenica ukoliko su poznate; b) odreivanje osoba koje e vriti rekonstrukciju. Bez obzira da li rekonstrukciju vri pretpretresni sudija, predsjednik vijea, tuilac ili policija, korisno je da je vre lica koja su vrila i uviaj, a zavisno od potrebe i specifinosti i vjetaci odgovarajue struke. Podrazumijeva se i uee kriminalistikog tehniara. Po naem miljenju, prilikom rekonstrukcije delikatnih krivinih dogaaja, kao struna lica mogli bi biti angaovani filmski i pozorini radnici kao to su reiser, scenarist i glumci, ija bi profesija mogla biti od koristi prilikom planiranja provoenja rekonstrukcije; c) odreivanje lica koje e uestvovati u rekonstrukciji. U rekonstrukciji mogu uestvovati osumnjieni ili optueni, oteeni, branilac, ali i svjedoci krivinog dogaaja. Kod odreenih krivinih djela (ubojstvo, silovanje) postavljaju se lutke umjesto rtava krivnog djela; d) obim rekonstrukcije i sredstava koja e biti upotrjebljena. Obim zavisi od vrste rekonstrukcije, tj. radi li se o potpunoj ili djeliminoj rekonstrukciji. Za ponavljanje radnji prilikom rekonstrukcije koriste se, ukoliko kao materijalni dokazi postoje, ista sredstva uinjenja kao i predmeti na mjestu dogaaja pa ih radi toga treba osigurati; e) metod provoenja rekonstrukcije i nain fiksiranja. Metod rekonstrukcije obino je unaprijed odreen vrstom i karakterom sluaja koji treba ponoviti. Za fiksiranje rekonstrukcije, potrebno je osigurati materijal za sainjavanje zapisnika, skice, foto i filmsku tehniku, reporterski magnetofon i druga potrebna sredstva, u zavisnosti od konkretnog sluaja. Prilikom praktinog provoenja rekonstrukcija se javlja kao jedinstvo forme i sadraja, tj. kriminalistiko postupanje uz potivanje procesne forme.

145 Rezultat rekonstrukcije treba kritiki prihvatiti, jer je on uvijek rezultat situacije stvorene modeliranjem. To nikad nije stvarno zateeno stanje, kao kod uviaja, ali se njom, ipak, mogu ispraviti greke do kojih je dolo vrenjem uviaja. Sami rezultati ponajvie zavise od priprema i planiranja. Fiksiranje rezultata je u skladu sa navodima u planu rekonstrukcije, dakle, slino kao i kod uviaja. Meutim, za razliku od uviaja, u zapisnik o rekonstrukciji unose se iskazi osoba, uesnika ili svjedoka krivinog djela. Najzad, po naem miljenju, tok rekonstrukcije dogaaja, pored ostalog, svakako bi trebalo fiksirati audio-video kamerom. Etika uviaja i rekonstrukcije dogaaja Kako uviaj moe zadirati u interese stranaka moraju se potivati zahtjevi etike. Oni dolaze do izraaja naroito kada je kod uviaja ukljuena i linost uinitelja krivinog djela ili oteenog. Nadalje, ukoliko doe do pregledanja lea razodijevanjem u prisustvu stranih osoba, to moe od rodbine biti protumaeno kao ruganje nad pokojnikom i, u krajnjem, imati negativan odnos prema slubenim radnjama nadlenih organa. Saznanje bilo kakve intime oteenog obavezuje sve uesnike uviaja na uvanje slubene tajne, na to bi tuilac ili policija morali upozoriti prisutne. Etika rekonstrukcije podignuta je na zakonodavni nivo. Naime, prema odredbama ZKP rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi. Ova odredba primjenom analogije vrijedi i za odredbu o uviaju. Tako npr., javni red bi rekonstrukcijom bio ugroen, ako bi se njenim vrenjem uznemirili graani (prisutni gradjani nisu bili obavijeteni niti pripremljeni, a radi se o krivinom djelu koje je izazvalo njihov revolt). Nadalje, rekonstrukcija bi vrijeala javni moral ako bi, npr., predstavljala ponavljanje radnje krivinog djela silovanja. I najzad, opasnost po ivot nastupila bi, npr., u sluaju rekonstrukcije tee prometne nezgode, koja je za posljedicu imala smrt jednog ili vie lica ili teke tjelesne povrede, ili, pak prilikom rekonstrukcije dogaaja uzrokovane paljevinom. Etika uviaja i rekonstrukcije, nedvojbeno obavezuje na potivanje ljudskih prava od strane sudije, tuitelja ili policije, ali i svih uesnika uviaja ili rekonstrukcije. Zato je sasvim opravdano njeno zakonsko regulisanje. Smatramo da je ona, po svom znaaju, u ravni sa legalnim putem kojim se pribavljaju dokazi. To, naravno, vrijedi za poduzimanje bilo koje slubene radnje, pogotovo onih kada dolazi do neposrednog kontakta sa okrivljenim, njegovom rodbinom i njegovom imovinom.