UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

SARAJEVO
ODSJEK: SIGURNOST I MIROVNE STUDIJE

UPRAVLJANJE SISTEMOM ZAŠTITE I

SPAŠAVANJA

(SKRIPTA)
NIHAD BABOVIĆ

SEPTEMBAR 2009.god.

1
RUKOVOĐENJE

U najužem smislu označava „vođenje poslova“, poslovođenje, usmjeravanje pojedinaca,

organiziranje pojedinaca, organizacija i organa kao cjeline od organa rukovođenja ili
pojedinca rukovodioca, radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Rukovođenje je rad ljudi na rukovodećim funkcijama.
Rukovođenje je rad ljudi na rukovodećim funkcijama.
Po Henriju Fajolu funkcije rukovođenja su sistem sastavljen od od pet ključnih elemenata:
planiranje, organizovanje, komandovanje, koordinacija i kontrola.
Fajol je bio zagovornik obrazovanja rukovodećeg kadra u tokovima redovnog školovanja.
Federik Taylor je napisao rad „Sistem upravljanja pomoću inicijative i stimuliranja“, i prvi
je promovisao i koristio termin „naučni menadžment“. Po njemu središte upravljanju
organizacijom pripada sposobnim i inicijativnim vođama za:razvoj nauke, selekciju radnika
na naučnoj osnovi, prenošenje naučnih saznanja na izabranog radnika, podjelu rada između
rukovodilaca i radnika.
Max Weber je dao „ideal tip“, birokratsku teoriju, gdje je pismena forma rukovođenja
zasnovana na čvrstom sistemu hijerarhije koja ima nadređenost i podređenost, kao i kontrolu
nadređenog vođe.

UPRAVLJANJE
Riječ nastala od pojma UPRAVA, administracija, glagol upravljati, administrirati.
Funkcija kojom se određuju ciljevi, politika, funkcioniranje i odlučivanje o pitanjima razvoja i
zadacima neke od snaga ili subjekata sistema sigurnosti.
Upravljanjem se donose odluke, utvrđuje politika i ciljevi upravne organizacije.
Rukovođenje je funkcija upravne organizacije ali i upravljanje.

Upravljanje je kontinuirano djelovanje svih faza (planiranje, usmjeravanje, kontrola i

ocijenjivanje) donošenje odluke, ali i utvrđivanja politike i ciljeva upravne organizacije u
okviru šireg sistema pravila, odnosno u okviru već donijete odluke koji treba ostvariti.
Upravljanje je odlučivanje tj. Širi pojam od rukovođenja,

KARAKTERISTIKE UPRAVLJANJA:
Transmisioni karakter,
Dinamičnost,
Dvojaki karakter pravila koja je reguliraju,
Kontinuitet.

ODNOS IZMEĐU RUKOVOĐENJA I UPRAVLJANJA:

Rukovođenje i upravljanje nisu sinonimi.Upravljanje je kontinuirana djelatnost u svim
fazama:planiranja, usmjeravanja, kontrole i ocjenjivanja, ali i utvrđivanja politike i ciljeva .
Širi pojam od rukovođenja.

UPRAVNE ORGANIZACIJE o provođenju donešene odluke koju treba ostvariti, pa se

javlja I peta faza ili FUNKCIJA POLITIČKOG USKLAĐIVANJA INTERESA, koja ima dva
aspekta:
ostvarivanje interesa i
rješavanje njihove divergencije.
Rukovođenje i upravljanje provode različiti organi.
RUKOVOĐENJE je funkcija UPRAVLJANJA, njegova operacionalizacija.

2
Proučavanje rukovođenja i upravljanja staro je oko 7000 god. i datira od Samarićana,
Egipćana, Jevreja, Kineza, Grka i Rimljana. Od 18. st. počinje naučna valorizacija
RUKOVOĐENJA, a u 20. st. prvi naučni radovi (Frederik Tejlor 1911. i Henri Fajol 1916.g.)
Nakon 2. svjetskog rata dolazi do naglog razvoja TEORIJE RUKOVOĐENJA, metodama
operacionih istraživanja,kibernetike, sociologije i njenih naučnih disciplina: socijalnog rada,
industrijske sociologije i dr .

TEORIJE I PERIODIZACIJA

KLASIČNA TEORIJA RUKOVOĐENJA (1900.-1930.) Frederik Tejlor, 1911.g. objavio

rad „Sistem upravljanja pomoću inicijative i stimulacije“ sa glavnom porukom da je za
upravljanje ključna sposobnost i inicijativa. Klasična teorija rukovođenja i upravljanja se
razvila u tri pravca:

Naučni menadžment – upravljanje ( Frederik Tejlor SAD ),

Administrativna teorija upravljanja ( Henri Fajol Evropa ),
Model birokratske organizacije.

NEOKLASIČNA TEORIJA RUKOVOĐENJA (1931.-1950.) zasnovana na

PARTICIPATIVNOM sistemu formalne i stvarne participacije

SAVREMENA TEORIJA RUKOVOĐENJA ima više pravaca:

pravac rukovodnih procesa-operacionih škola
empirijski ili menadžerski pravac,
sistemski ili kvantitativni pravac,
kibernetski pravac rukovođenja,
pravac teorije odlučivanja

Naučna organizacija teorije rukovođenja je zasnovana na 14 principa administracije:

1. podjela rada
2. ovlasti i odgovornost - autoritet
3. disciplina
4. jedinstvo komande (upravljanja) – jedinstvo u naređivanju
5. jedinstvo usmjeravanja, jedinstvo u upravljanju
6. subordinacija individualnih interesa zajedničkom cilju- opći interes iznad pojedinačnih
7. nagrađivanje osoblja
8. centralizacija
9. hijerarhija
10. materijalni i socijalni rad
11. jednakost – pravičnost
12. stabilnost osoblja – stalnost osoblja
13. incijative
14. moral – jedinstvo osoblja

3
METODE RUKOVOĐENJA

1. Autokratska metoda-apsolutna vlast rukovodeće i upravljačke strukture. Podređeni se ne

usuđuju davati prijedloge, a posebno davati primjedbe;
2. Demokratska metoda-dvosmjerno saradničko odlučivanje povećava učinak za 15-20%
više od autokrata;
3. Liberalna metoda-nosioci zadatka su izvršioci, podređeni samostalni subjekti po vlastitim
etičkim normama, savjesti i slobodama;
4. Opće i individualne metode: OPĆE primjenjuju upravljački timovi,a INDIVIDUALNE
metode njihove vođe. Rukovođenje zavisi od profesije i obrazovanja vođe ili tima. „Slab
radnik kvari materijal, ali i slabvođa kvari ljude“.

Rukovođenje se realizuje kao upravna djelatnost kroz četiri procesne funkcije:

- planiranje
- usmjeravanje,
- kontrola i
- ocjenjivanje
ali se takođe javlja i peta
- Funkcija političkog usklađivanja interesa

NAUKA O UPRAVLJANJU I DRUGE SRODNE NAUČNE DISCIPLINE

Savremena administracija zahtijeva savremeni naučni pristup UPRAVLJANJU

Nema adekvatnog izučavanja NAUKE O UPRAVLJANJU a komplementarna je sa:
Upravnim pravom,
Sociologijom,
Naukom o organizovanju i poslovanju preduzeća
Naukom o upravi i javnoj upravi.

NAUKA O UPRAVLJANJU ima diferencijusličnost i komplementarnost, ali NIJE

IDENTIČNA sa navedenim NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA
GDJE SVRSTATI RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE

RiU je TEORIJA sa multidisciplinarnim odnosom sa drugim naukama i naučnim

disciplinama. Zato RiU ima: pravne, sociološke, psihološke, ekonomske i dr. aspekte

POJAM SIGURNOSTI

Sigurnost je otklanjanje aktivnosti i pokušaja koji ugrožavaju pojedinca, poredak, objekte i

prostor“.

SIGURNOST se promatra kao organizacija i kao funkcija, STANJE ZAŠTIĆENOSTI

nekoga dobra, tekovine društvaod svih oblika ugrožavanja. Sigurnost, kao
ORGANIZACIJA, pravno uređeno stanje i ustrojeno djelovanje segmenata društva na zaštiti
vrijednosti.
Sigurnost,kao FUNKCIJA,može se promatrati kao nerazdvojni atribut države, koja ima
potrebu VLASTITE i obavezu sigurnosti SVOJIH GRAĐANA.

4
OPĆA SIGURNOST je univerzalan pojam i može se definirati kao „stanje zaštićenosti
života na planeti Zemlji općenito, svih prirodnih i društvenih vrijednosti ljudi, materijalnih,
kulturnih, i drugih dobara od svih oblika ugrožavanja“. (Grizold A, 1999:51)

SIGURNOST se definira i kao osobena mreža subodnosa ljudi prema sredini:-čovjeka

prema
čovjeku,-čovjeka prema prirodi i-prirode prema čovjeku.

KLASIFIKACIJA SIGURNOSTI:

1. Prema vrstama:

a) Individualna,
b) Pravna,
c) Politička,
d) Društvena,
e) Odbrambena ( vanjska ),
f) Unutrašnja.

2. Prema oblicima:

a) Ekonomska sigurnost,
b) Politička sigurnost,
c) Socijalna sigurnost,
d) Saobraćajna sigurnost.

3. Prema objektu zaštite:

a) Državna sigurnost,
b) Javna sigurnost,
c) Opća sigurnost
d) Kolektivna sigurnost,
e) Osobna sigurnost i
f) Imovinska sigurnost

4. Oblici ugrožavanja – nesigurnosti:

Vanjska odbrambena nesigurnost,

Oružani oblici:

a) Oružani pritisci,
b) Oružane intervencije
c) Oružana agresija.

Oružani oblici:
a) Sukobi niskog intenziteta,
b) Unutarnji nemiri,
c) Subverzije,
d) Međunarodni terorizam.

5
Unutarnja nesigurnost,

a) Prirodne idruge nesreće,

b) Kriminalitet,
c) Građanski neredi ( neposlušnost ),
d) Psihološko propagadne djelatnosti,
e) Sociopatološke pojave,
f) Sabotaže,
g) Diverzije i terorizam.

POIMANJE SISTEMA
Sistem je ono što je sastavljeno, cjelina. Uređena i od raznovrsnih stvari ili saznanja
sastavljena cjelina” (Vujaklija, 1976; 882).
To je skup entiteta stvarnih ili apstraktnih koji čine jednu cjelinu, gdje svaka komponenta
međudjeluje ili je u odnosu sa bar jednom od drugih komponenata. Bilo koji drugi element
koji nema odnos ni sa jednom komponentom sistema nije dio tog sistema, nego spada u
okolinu sistema.

Podsistem je skup elemenata i samostalan sistem, a istovremeno je dio cijelog sistema.

„Sistem je izraz grčkog porijekla i u svojoj suštini upućuje na cjelinu čiji elementi
funkcioniraju u interesu te cjeline, njene opstojnosti i funkcije. Da bi prevazišli apstrakciju,
sisteme uvjetno (prethodno se ogradivši od prostog biologizma) možemo razdijeliti na
prirodne i društvene.

Nadalje, većinu sistema čine njegovi elementi, dijelovi, koji su i sami sistem, odnosno
podsistem više cjeline. Tako je život na Zemlji prirodni sistem sačinjen od nebrojenog niza
elemenata (podsistema), čije funkcije su u interesu njihove opstojnosti prirodnog lanca, koji
jeste bit života.U njemu je, opet svako ljudsko biće najsloženija karika, sistem za sebe, u
funkciji sa drugima“.
(Beridan, 2008:48)

Sistem nacionalne sigurnosti danas u suštinskom smislu predstavalja sintezu svih podsistema
u društvu, jer osigurava temeljne uslove za opstanak i razvoj, kvalitetu života i djelovanja u
smjeru povećanja otpornosti društva i prirode na ugrožavanja, te otklanjanja posljedica, što ih
prouzrokuju izvori ugrožavanja. ( Grizold ).

BiH ima vlastiti ( nacionalni ) sistem sigurnosti, koji je pretočen u odgovarajuća dokumenta
pod nazivom Sigurnosna politika ( 2003. Godine donijelo Predsjedništvo ) i Bijela knjiga o
odbrani ( 2005. Godine donijelo Predsjedništvo ).

KRATKA GENEZA RAZVOJA CZ-OKOSNICE ZIS

1932.g. SHS uspostavila, raspad 1941.g.

1948.g. PAZ, a CZ u FNRJ,SFRJ i raspad,
1992.g. uspostavljena Civilna odbrana,
1996.g. uspostavljena CZ Federacije BiH,
1997.g. uspostavljena CZ RS,
1998.g. u RS CZ izdvojena iz resora odbrane
1999.g. u FBiH CZ izdvojena iz odbrane,

6
2002.g. RS donijela novi Zakon o CZ,
2003.g. FBiH donijela Zakon o ZiS,2006.g. je dopunjen zbog reforme odbrane 2005.g.
2005.g. Ministarstvo sigurnosti obrazovalo Sektor CZ,
2005.g. Vijeće ministara donijelo Rješenje o izradi Zakona o zaštiti i spašavanju BiH,
2008.g. donesen Okvirni Zakon o ZiS BiH,
2009.g. form. Koordinacijsko tijelo BiH za ZiS, a Sektoru CZ promijenjen naziv – Sektor
ZiS.
2009.g. otvoren Operativno komunikacijski centar 112.

KLJUČNA LEGISLATIVA SIGURNOSTI

1. Zakon o vijeću ministara,
2. Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH
3. Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH,
4. Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu,
5. Zakon o državnoj graničnoj službi,
6. Zakon o odbrani BiH,
7. Sigurnosna politika BiH, ( Predsjedništvo BiH, 8.2.2006 ).
8. Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća,
9. Zakon o direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj.

UPRAVLJANJE, RUKOVOĐENJE i KOMANDOVANJE OS BiH

Organi, tijela, komande:
1. Parlamentarna skupština BiH,
2. Predsjedništvo BiH,
3. Ministarstvo odbrane BiH,
4. Ministar odbrane BiH,
5. Zamjenici ministra odbrane BiH,
6. Zajednički štab Oružanih snaga,
7. Načelnik Zajedničkog štaba OS,
8. Zamjenik načelnika ZŠ OS BiH,
9. Operativna komanda OS BiH,
10. Komandant Operativne komande,
11. Komanda za podršku OS,
12. Komandant Komande za podršku,
13.Stalni komitet za vojna pitanja (SKVP) – privremeni organ,

NADLEŽNOST PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE

Proglašava ratno stanje na zahtjev predsjedništva
Proglašava vanredno stanje na zahtjev predsjedništva ukoliko postoji prijetnja
Vrši demokratsku i parlametarnu kontrolu nad OS i svim institucijama odbrane na nivou
BiH
Donosi zakone koji se odnose na organizaciju, razmještaj, i upotrbu OS
Donosi propise o čuvanju tajnih podataka

NADLEŽNOSTI PREDSJEDNIŠTVA
donosi odluke konsenzusom i ima vrhovnu K-du nad OS-ma
zahtjeva od parlamenta proglašenje ratnog stanja

7
zahtjeva od parlamenta proglašenje vanrednog stanja
upućuje OS u operacije u toku rata, vanrednog stanja, i mirovne operacije
angažuje OS za pomoć civilnim vlastima i organima u reagovanju na prirodne i druge
katastrofe
utvrdi nacionalnu zastupljenost u OS
odobri organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije
informiše Parlament o strateškim ciljevima sigurnosti i odbrane
usvaja sigurnosnu i odbrambenu politiku BiH.

NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINE

stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta,
teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH,
predlaganje budžeta za odbranu BiH i izdavanje odobrenja za rashode iz budžeta BiH za
odbranu,
organizaciju, opremanje i snabdijevanje OS,
reguliranje organizacije i vođenja pukova, njihovih komandi i osoblja,
provođenje definiranih politika i smjernica te osiguranje provođenja zakona, ostalih
propisa i
općihakata iz oblasti odbrane,
izvršavanje obaveza u vezi s izgradnjom i održavanjem vojnih i drugih objekata, kao i
objekata od posebnog značaja za odbranu BiH,
upravljanje i korištenje sredstava namijenjenih za potrebe OS,
nabavljanje, čuvanje i obnavljanje rezervnih proizvoda posebne namjene za potrebe OS,
izrađivanje kriterija o uvjetima i načinu skladištenja, čuvanja i održavanja naoružanja i
vojne opremei brigu o zaštiti materijalnih sredstava i objekata u OS,

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine

predlaže i donosi propise, izdaje direktive i naređenja, koja se odnose na organizaciju,
administraciju, osoblje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu OS kako bi se osigurala
maksimalna interoperabilnost u OS i interoperabilnost sa snagama NATO-a,
obavlja ulogu međunarodnog predstavnika BiH za pitanja odbrane na ministarskom nivou,
daje preporuke Predsjedništvu vezano za veličinu i strukturu OS,
daje preporuke Predsjedništvu vezano za organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije,
Ministar odbrane ima ovlaštenje da nadgleda, prati i vrši inspekciju nad Oružanim snagama
kako bi se osiguralo poštivanje ovog Zakona, te njegovih naređenja, uputstava i direktiva.
Ministar odbrane imenovat će lica za vršenje inspekcija kako bi se potvrdilo to poštivanje i
osigurala transparentnost. Ministar odbrane bit će odgovoran Parlamentarnoj skupštini i
njenoj komisiji za odbranu i na njen zahtjev će se pojaviti pred njom i podnijeti izvještaj o
pitanjima koja su u nadležnosti Ministarstva odbrane. Ministar odbrane osigurat će učešće i
pomoć osoblja Ministarstva odbrane ako se bude
tražila podrška parlamentarnim procesima.

ZAKONODAVNI I IZVRŠNI ORGANI UPRAVLJANJA SISTEMOM UNUTARNJE

SIGURNOSTI
Parlamentarna skupština BiH,
Vijeće ministara BiH,
Ministarstvo sigurnosti BiH,
 Granična policija BiH,
 Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA),

8
 Služba za poslove sa strancima,
Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA),
Policije u Bosni i Hercegovini (dva entiteta, Brčko-Distrikta BiH i 10 kantona).

MINISTARSTVO SIGURNOSTI ( Nadležnosti )

Zaštita međunarodne granice i unutarnjih graničnih prelaza,

Spr. i otkrivanje krivičnih djela terorizma, trgovine ljudima, drogom i ostalih krivičnih
djela,
Međunarodna saradnja u svim oblastima za koje je nadležno,
Zaštita osoba i objekata,
Provođenje domaćih i međunarodnih aktivnosti u oblasti CZ.
Prikuplja i koristi podatke od značaja za sigurnost BiH,
Organizira i usaglašava rad MUP entiteta i Brčko Distriktu u sigurnosnoj djelatnosti,
Provodi međunarodne obaveze i saradnju u oblasti CZ, koordinira rad entiteta i Bč-D.BiH,
Provodi politiku useljavanja, azila i kretanje stranaca.

DRŽAVNA AGENCIJA ZA ISTRAGE I ZAŠTITU-SIPA

SIPA je upravna organizacija u okviru Ministarstva bezbjednosti BiH, sa operativnom

samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova, a na čijem je čelu direktor i koja
se finansira iz Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH. SIPA djeluje isključivo
na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći niti podrivajući interese bilo koje
političke stranke, registrovane organizacije ili udruženja, bilo kojeg konstitutivnog ili drugog
naroda u BiH.

Nadležnosti SIPA-e:
sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH a posebno:
organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima i drugih krivičnih djela
protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teškog fin. Kriminala
prikupljanje obavještenja i podataka o krivičnim djelima ,te pra ćenje i analiza bezbjednosne situacije
i pojava koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta;
pružanje pomoći Sudu i Tužilaštvu BiH u prikupljanju obavještenja, te izvršavanje naloga
Suda i Glavnog tužioca BiH
fizička i tehnička zaštita lica, objekata i druge imovine
zaštita svjedoka
sprovođenje međun. sporazuma o policijskoj saradnji i drugih međun. instrumenata u njenoj
nadležnosti;
kriminalistička ekspertiza;
ostali poslovi propisani zakonom i drugim propisom

DGS je upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnosti BiH s operativnom

samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova vezanih za nadzor i kontrolu
prelaska granice BiH i drugih poslova propisanih zakonom.
DGS se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne j
Hercegovine

9
Nadležnost DGS-a
Provođenje odredbi Zakona o nadzoru i kontroli prelaska državne granice kako je
propisano tim zakonom;
Provođenje odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako je propisano tim
zakonom;
Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje djela koja su propisana krivičnim zakonima u Bosni
i Hecegovini kada:
Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje drugih krivičnih djela na zahtjev nadležnog organa;
Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje:Područje odgovornosti DGS-a

DGS je nadležan za djelovanje unutar zone koja se proteže do deset kilometara od državne
granice. Izvršenje nadležnosti DGS-a može se proširiti van zone, ako se takve nadležnosti
provode na vozovima, letjelicama, plovilima.
Trenutno ima 89 graničnih prelaza.
Organigram

OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNA AGENCIJA BiH ( Nadležnosti )

Terorizam i međunarodni terorizam,
Špijunaža prema BiH,
Sabotaža protiv vlastite infrastrukture,
Organizirani kriminal usmjeren protiv BiH,
Trgovina drogom oružjem i ljudima,
Nezakonita međunarodna proizviodnja oružja za masovno uništenje,
Nezakonita trgovina tehnologijom koja je pod Međunarodnom kontrolom,
Radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu,
Djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja

DEMOKRATSKA KONTROLA SEKTORA UNUTARNJE SIGURNOSTI

Čerčil je svojevremeno parlament nazvao radionicom demokratije.
Nepostoji niti jedna oblast u društvu i državi koja bi mogla biti nedodirljiva i izvan
parlamentarne, odnosno demokratske kontrole.parlament je odgovoran da osigura pravni i
finsijsko-materijalni ambijent, popunu personala , i da formira instrumente kontrole
provođenja demokratske vlasti.parlamentarna kontrola u sektoru unutarnje sigurnosti ima
nadzor nad zakoniti radom, a parlamentarni nadzor se vrši i putem tijela policijske strukture
BiH.
Sastoji se od:
Nezavisnog odbora
Odbor za žalbe građana
Odbor za žalbe policijskih službenika

Opći instrumenti za provođenje parlamentarnog nadzora nad sektorom sigurnosti:

iniciranje donošenja zakona,
izmjene i dopune postojećih zakona
ispitivanje pripadnika izvršnih vlasti
pribavljanje dokumenata od izvršne vlasti
provođenje parlamentarnih istraga

10
KLJUČNI POJMOVI

ZAKON se definira kao “normativni akt države koji po tačno određenom postupku donosi
zakonodavni organ, najčešće skupština, odnosno parlament. Zakon je nakon Ustava najviši i
najvažniji pravni akt i svi drugi pravni akti moraju biti s njim u skladu.
Zakonodavstvo i legislativa- definiraju se po prethodnom pojmu.
Zaštita i spašavanje je oblik pripremanja i učešća nosilaca poslova i zadataka Z i S u
odgovoru na prirodne i druge nesreće”

ISHODIŠTA ZA DOMICILNU I MEĐUNARODNU LEGISLATIVU

a) MKCK, ŽENEVA, 1883.g.
Odluka o utvrđivanju sile zaštitnice i njenih supstituta Haški pravilnik 1907.g.
b) Društvo naroda od 1919.g.
Ženevski protokol iz 1925.g. O zabrani hemijskih i bakterioloških sredstava
Konvencija o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima 1929.g.
Rezolucija o zabrani bombardiranja civilnog stanovništva
c) OUN
Deklaracija o zabrani rata Povelja OUN od 24.10.1945.g.
Četiri ženevske konvencije od 12.08.1949.g. i dva Dopunska protokola iz 1977.g.

DOPUNSKI PROTOKOL UZ ŽENEVSKE KONVENCIJE OD 10.06.1977

definirana je CZ
utvrđen status osoba, objekata i transportnih sredstava koje nose obilježja CZ
utvrđen status CZ na PZT
utvrđen status neutralnih država koje pružaju pomoć CZ u državama koje su u sukobu
utvrđen način prestanka statusa pripadnika CZ, objekata ili transportnih sredstava koja
mjenjaju namjenu
utvrđen način zaštite vojnih jedinica i drugih snaga koje su pridodate CZ

ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Propisi na državnom nivou Osim ustava postoji 10 zakona značajnih za zaštitu i spašavanje
Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH
Okvirni Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća:
a) ispunjavanje međunarodnih obaveza i ostvarivanje saradnje u provođenju ZiS
nadležnosti institucija i tijela BiH u ZiS
b) usklađivanje djelovanja institucija i tijela BiH, entitetskih upr. i organa CZ Brčko-
Distrikta
c) Operativno-komunikacijski centar BiH – 112
d) donošenje i usklađivanje planova i programa Z i S
e) javno informiranje i odnosi s javnošću
f) finansiranje
g) Dani ZiS – CZ BiH

PROPISI U BOSNI I HERCEGOVINI

11
Federacija BiH

Pored Ustava FBiH doneseni su svi potrebni propisi i objavljeni u Zbirci propisa početkom
2007.g.
Donešeni su zakoni u drugim oblastima ZiS. Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesreća, Sl. novine FBiH, broj:39/03 i 22/06.
Republika Srpska
Ustav, Zakon o CZ i 13 zakona o različitim oblastima.

Brčko-Distrikt Bosne i Hercegovine

Statut Brčko-Distrikt, 8 zakona u različitim oblastima (zdravstvenoj zaštiti, životnoj sredini,
zaštiti prirode, vode, zraka i dr.), Brčko-Distrikt nema propis o ZiS.
Entitetski zakoni su kompatibilni što omogućava funkciju Z i S BiH.

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE KAO DIO SISTEMA UNUTARNJE SIGURNOSTI

U poslijeratnom vremenu možemo izvući dvije bitne odrednice za CZ u odnosu na bivši
system organizacije CZ:
CZ je izdvojena iz sistema odbrane,
U sistem CZ uključeni su organi preduzeća i službe koje se po prirodi svoje redovne
djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem.

POLOŽAJ CZ U SISTEMU ZiS BiH

CZ

POLOŽAJ CZ U SISTEMU ZiS BiH

CZ je okosnica sistema zašite i spašavanja

CZ je dio vladinog sektora

ELEMENTI SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U FBiH

Lična i uzajamna zaštita
Mjere zaštite i spašavanja
Štabovi CZ
Povjerenici
Službe ZiS
Jedinice CZ
Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava CZ

CZ u RS
Lična i uzajamna zaštita
Mjere CZ
Štabovi i povjerenici CZ
Službe, jedinice i timovi CZ
Rukovođenje i upotreba snaga CZ

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

- Komunalna služba,
- Služba za RHB zaštitu,
- Aktivnosti na vodi ipod vodom,

12
- Gorske službe spašavanja,
- Hidrometeorološka služba,
- Seizmografska služba,
- Poljoprivredna služba,
- Ekološke službe i pokreti,
- Zdravstvena služba,
- Veterinarska služba,
- Vatrogasna služba,
- Crveni križ/krst – polumjesec.

Kad se zaključe sporazumi udruženja i nevladine organizacije stiču status službe za Zaštitu i
spašavanje. Ovi organi angažuju se po Naredbi nadležnog organa rukovođenja za djelovanje u
prirodnim i drugim nesrećama u slijedećim situacijama:

Kada nastanu opasnosti koje mogu dovesti do prirodne i druge nesreće,

Kada nadležni organ Odlukom proglasi stanje prirodne ili druge nesreće.

MEĐUNARODNA LEGISLATIVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Ujedinjene nacije
Deklaracija o zabrani rata,
Povelja OUN od 24.10.1945,
Četiri Ženevske konvencije od 12.08.1949.g. i
Dva Dopunska protokola iz 1977.g.,
Rezolucija GS OUN o jačanju kapaciteta za odgovor na prirodne i druge katastrofe
1991.g.,
Konvencija o zabrani razvijanja proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o
njegovom uništenju 1993.g.,
Smjernice iz Osla o upotrebi vojnih i civilnih sredstava u odgovoru na katastrofe prirodnog
porijekla 1994.g.,
Smjernice iz Brisela o upotrebi vojnih i civilnih sredstava u odgovoru na složene vanredne
situacije (MCDA, 2003.g.),
Hyogo Okvirni akcioni plan za period 2005.-2015. o otpornosti nacija/društva na katastrofe
2005.g.,
Rezolucija GS OUN o redukciji rizika katastrofa 2006.g.

NATO
Okvirni dokument PfP (Brisel, 10.01.1994.)
EAPC politika o povećanoj praktičnoj saradnji na polju međunarodne pomoći u
katastrofama i
SOP za djelovanje u EADRU (2008.)
Memorandum o razumjevanju o olakšanju vitalnog prekograničnog civilnog transporta
(BiH pristupila 2008.)

EUROPSKA UNIJA
Pet Rezolucija VEZ o saradnji u oblasti CZ u prirodnim i tehnološkim katastrofama od
1987.-1991.
Šest Rezolucija i odluka o jačanju CZ i saradnji država u CZ i uvođenju broja 112 za hitne
Situacije

13
PERSPEKTIVE DOMICILNE I MEĐUNARODNE LEGISLATIVE
Zajednički problem svih država na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou je ugroženost
života na planeti Zemlji.
Potrebno je zajedničko pravno uređenje, planiranje, programiranje i odgovor na prirodne i
druge katastrofe. Nesreće sa prekograničnim efektima veoma su prisutne te da se odgovor na
takve izazove mora organizirati na principu nesmetane prohodnosti i tranzita snaga i sredstava
ZiS.

PRIJEM CIVILNE ZAŠTITE BiH U ICDO

ICDO-Međunarodna organizacija CO (CZ) je međudržavna vladina organizacija formirana

01. marta 1972.g. Okuplja države koje su prihvatile Ustav ICDO, međunarodne kovencije,
protokole I sporazume i uskladile svoje ponašanje s ovim aktima.

BiH je članica ICDO, zato što je:

nakon međunar. priznanja donijela vlastitu legislativu;
prihvatila 18.09.1992.g.30 akata međunarodnog humanitarnog prava;
uskladila ponašanje sa ovim aktima;
prihvatila 29.03.1994.g. Ustav ICDO;
na konferenciji ICDO u Amanu 03.-05.04.1994.g. BiH je primljena u članstvo ICDO kao
43.punopravna članica

DEJTONSKO FUNKCIONIRANJE CZ U BiH

CZ pruža pomoć po Aneksu-7;
CZ se angažira na deminiranju;
do 2000.g. imali smo 2 odvojena sist.CZ,
u decembru 1998.i aprilu 1999.g.počele su aktivnosti na uspostavi entitetske saradnje i
zajedničkom djelovanju CZ;
Sporazum o saradnji u ostvarivanju zadataka Civilne zaštite zaključen je 2000.-2001. god;
Aktivnosti u Paktu stabilnosti za JI Europu;
Aktivnosti u CMEPC SEE:
Stvaranje i jačanje državnog nivoa CZ.

ZAJEDNIČKO DJELOVANJE U KATASTROFI

Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske zaključile su „SPORAZUM O SARADNJI
U
OSTVARIVANJU ZADATAKA CIVILNE ZAŠTITE“.

Sadržaj Sporazuma:
Zajedničko planiranje i provođenje preventivnih mjera zaštite od poplava, zemljotresa
radiološke opasnosti, zaraznih bolesti, kulturnih i dr. opasnosti i nesreća;
Međusobno obavještavanje o opasno-stima, nastanku i posljedicama tih opasnosti;
Međusobna pomoć na zaštiti i spaša-vanju iasanaciji terena;
Zajedničko obrazovanje i osposobljava-nje snaga i subjekata CZ kroz informativne
sastanke, kurseve, seminarei druge vidove obuke, te izvođenje zajedničkih vježbi.
Entiteti su riješili procedure za zajedničko djelovanje cz i oružanih snaga u prirodnim i
drugim nesrećama.

CIVILNA ZAŠTITA U BiH

14
Civilnu zaštitu u BiH sačinjavaju: CZ FBiH, CZ RS i CZ Brčko Distrikta BiH.

Materijalno-tehničko opremanje
Osloncem na postojeću materijalnu bazu službi zaštite i spašavanja;
Izuzimanjem - raspoređivanjem MTS iz popisa;
Nabavkom.
Obuka i osposobljavanje u oba entiteta provodi se po programima Federalne, odnosno
Republičke uprave CZ. Formiraju se nastavni centri za obuku.

KOORDINACIONO TIJELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU I

SPAŠAVANJE

Vijeće ministara BiH formira Koordinaciono tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i

spašavanje ljudi
i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, kojeg čine
predstavnici:
 Vijeća ministara BiH – (devet članova)
 Vlade Republike Srpske - (pet članova)
 Vlade Federacije Bosne i Hercegovine – (pet članova)
 Vlade Brčko Distrikta – (dva člana)

Koordinacijsko tijelo je stručno operativno tijelo Vijeća Ministara BiH nadležno za :

predlaganje VM na zahtijrv entiteta ili disrikta da proglasi stanje prirodne ili druge nesreće
na teritoriji BiH i prestanak tog stanja,
Predlaganje VM da donese odgovarajuće odluke iz svoje nadležnosti,
Davanje preporuka nadležnim institucijama i tijelima BiH,
Koordiniranje aktivnostima u ZiS sa institucijama i tijlima BiH,
Praćenje provođenja mjera i podnošenje izvještaja o aktivnostima VM.

KORACI U RADU OPĆINSKOG ŠTABA CZ

 Prijem odluke,
 Proučavanje i shvatanje problema,
 Preduzimanje hitnih mjera,
 Određivanje rokova za izvršenje zadatka,
 Procijena situacije na terenu,
 Donošenje odluka i izdavanje naređenja,
 Monitoring i kontrola

STRUKTURA OPĆINSKOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE

Povjerenik CZ je inicijator, pokretač i predlagač mjera i aktivnosti koje treba preduzeti u fazi
priprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnim i drugim nesrećama.
Povjerenik je organ rukovođenja oličen u jednoj osobi sa ovlaštenjima da rukovodi ljudima i
da angažira sredstva za ličnu i uzajamnu zaštitu i provođenje mjera zaštite i spašavanja u
životnim I radnim sredinama.
U sredinama u kojima se ne formira štab CZ imenuje se povjerenik civilne zaštite.

Ko može biti povjerenik CZ?

15
psiho-fizički zdrava i sposobna osoba za službu u CZ;
pripadnost životnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje;
da ima ugled u sredini u kojoj će vršiti dužnost povjerenika;
da ima što viši nivo stručne spreme;
da ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine ličnosti.

ZADACI POVJERENIKA CZ
vode evidenciju građana (zaposlenika) u sredini za koju su imenovani;
vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za ličnu i uzajamnu zaštitu;
vode evidenciju o rasporedu i zaduženjima građana za zadatke zaštite i spašavanja;
vode evidenciju o kapacitetima i stanju skloništa i zaklona;
vode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za ličnu i kolektivnu zaštitu, te
kućnih
instalacija i komunalne infrastrukture;
raspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanje;
organiziraju distribuciju humanitarne pomoći, dok te poslove ne preuzmu redovni organi;
informiraju osobe u skloništu o stanju na terenu;
vrše informiranje štabova i drugih organa o stanju osoba u skloništu;
izrađuju i ažuriraju planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nasreća u kojima
imaju zadatke za 4 situacije:
o za prevenciju,
o za odgovor-operativno djelovanje,
o za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj.

DOMICILNI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE

Štab CZ entiteta, kantona, gradske zajednice ili općine na čijoj je teritoriji nastala prirodna ili
druga nesreća.To je centralni štab CZ koji na određenom prostoru rukovodi akcijama zaštiote
i spašavanja.
U velikim katastrofama izvještavanje se vrši po UN standardu.

ELEMENTI IZVJEŠTAJA SU:

1. SITUACIJA
1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽAVI:
- vrsta katastrofe
- zahvaćeno područje (obim katastrofe)
- uzroci
- procjena razvoja situacije.

2. VLASTITI ODGOV:
- šta preduzima lokalna i nacionalna vlast,
- administrativne mjere,
- limitirajući faktori.

3. MEĐUNARODNI ODGOVOR:
- međunarodni resursi,
- koordinacija pomoći po mikrolokacijama,
- limitirajući faktori.

4. DOSTAVLJENA POMOĆ:

16
- prioritetne potrebe,
- logistička distribucija,
- mogući izvori humanitarne pomoći.

5. OSTALE INFORMACIJE:
- odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće.
Organi upravljanja-vlasti trebali bi izvještavati po ovim standardiziranim elementima.

ODLUKA O PROGLAŠENJU STANJA PRIRODNE ILI DRUGE NESREĆE

Pravna radnja zasnovana na Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od
prir.i drugih nesreća, procjeni i planu zaštite i spašavanja.
Donosi je nadležan organ upravljaja na nivou općine, kantona, entiteta, Brčko – Distrikta
BiH i države BiH. Može se odnositi na: prirodnu ili drugu nesreću.
Obim zahvaćene teritorije: dio ili cijela teritorija jedne općine, dvije ili više općina, dio ili
cijeli kanton, više kantona ili cijelo područje Federacije BiH;

Primjerak Odluke kada se proglašava stanje prirodne nesreće od poplava i klizišta:

MEĐUNARODNA POMOĆ U PRIRODNIM I DRUGIM KATASTROFAMA

Organizacija Ujedinjenih macija ( OUN ) je opća međunarodna organizacija država, osnovana

1945. Godine u San Francisku radi održavanja i zaštite mira i sigurnosti u svijetu, mirnog
riješavanja svih sporova, razvijanje saradnje u svim oblastima života, radi stvaranja humanih
odnosa među ljudima.

Sistem organizacije UN za humanitarne poslove u prirodnim ili drugim nesrećema

Organizacijski dijelovi ovog sistema su:
 UN DMT - Tim UN za upravljanje u katastrofama,
 UN OCHA – Ured za koordinaciju humanitarnih poslova,
 UNDP – Program UN za razvoj,
 UNHCR – Visoki komeserijat UN za izbjeglice,
 UNICEF – Fondacija UN za djecu,
 WFP – Svjetski program hrane,
 WHO – Svjetska zdravstvena organizacija.

CRVENI KRIŽ
Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Utemeljio ju je
Henry Dunant. U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni Crveni križ (koji se dijeli na
gradske I općinske organizacije itd.), a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu
federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Osnovna načela na kojima se zasniva i djeluje su:
 Humanost,
 Nepristrasnost,
 Neutralnost,
 Nezavisnost,
 Dobrovoljnost,
 Jedinstvi i
 Univerzalnost.

KRIVIČNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE

 Krivično djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su

17
obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija;
 Krivično djelo može se učiniti činjenjem ili nečinjenjem;
 Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinilac koji je pravno obavezan spriječiti
nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo je
propuštanje po djelovanju i značenju jedanko učinjenju tog krivičnog djela činjenjem.
 Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani.
 Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog odbije
istovremeni ili direktno predstojeći protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu.
 Krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinilac od sebe ili drugog otkloni
istovremenu
ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a
pritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.
 Nema krajnje nužde ako je učinilac bio dužan izložiti se opasnosti.

Međunarodno pravo- Povelja Ujedinjenih nacija

 Povelja UN je ugovor koji je formalo prihvaćen od strane skoro svih zemaalja na svijetu;
 To eksplicitno i implicitivno slaganje predstavlja proces donošenja rezolucija i odluka
kojim su
oni koji se slažu saglasni da prihvate određeno pravilo kao “obavezujuće”
 Nadležnost i djelovanje Vijeća sigurnosti;

PRILOG: Primjer testa iz predmeta upravljanje sistemom zaštite i spašavanja

Karakteristike upravljanja?

1. Transmisioni karakter
2. Dinamičnost
3. Dvojaki karakter pravila koja se regulišu
4. Kontinuitet

Funkcije upravljanja ljudskim potencijalima?

1. Planiranje
2. Organizovanje

18
3. Rukovođenje
4. Komandovanje
5. Koordinacija
6. Kotrola

Proglašenjem prirodne i druge nesreće općinski štab CZ se:

štabovi se aktiviraju i profesionalizuju te rade slijedeće:
proučavaju akt (Odluku) o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće i po potrebi
obavještavaju javnost o stanju na terenu i mjerama koje se preduzimaju
vrše procjenu stanja i po potrebi donose Naredbu o aktiviranju snaga i sredstava, koje
dimenzioniraju prema obimu, prioritetu i vrsti prirodne ili druge nesreće
prate i podržavaju rad učesnika na zaštiti i spašavanju
uspostavljaju saradnjusa drugim snagama i subjektima
po potrebi uključuju dodatne snage i traže pomoć Oružanih snaga i susjednih općina
po potrebi predlažu pokretanje procedure za međunarodnu pomoć
redovno izvještavaju nadležne organe i informiraju javnost .

Navedite elemente izvještaja o katastrofama po UN standardima?

Elementi izvještaja su:

1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽAVI:

- vrsta katastrofe
- zahvaćeno područje (obim katastrofe)
- uzroci
- procjena razvoja situacije.

2. VLASTITI ODGOVOR:
- šta preduzima lokalna i nacionalna vlast,
- administrativne mjere,
- limitirajući faktori.

3. MEĐUNARODNI ODGOVOR:
- međunarodni resursi,
- koordinacija pomoći po mikrolokacijama,
- limitirajući faktori.

4. DOSTAVLJENA POMOĆ:
- prioritetne potrebe,
- logistička distribucija,
- mogući izvori humanitarne pomoći.

5. OSTALE INFORMACIJE:
- odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće.

Navedite 5 nadležnosti ministarstva sigurnosti:

1. osigurava provođenje ovog zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite i spašavanja koji se
donose na osnovu ovog zakona;
2. u koordinaciji sa nadležnim institucijama i organima BiH, entitetskim upravama civilne
zaštite i nadležnim organom za civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH, izrađuje i predlaže VM

19
BiH Metodologiju za izradu procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća BiH;
3. izrađuje i predlaže Procjenu ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH;
4. predlaže akt o formiranju Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje;
5. izrađuje i predlaže Vijeću ministara BiH propis o načinu prelaska državne granice
prilikom primanja i/ili upućivanja međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju;

Pored četiri procesne funkcije javlja se i peta a to je:

Rukovođenje se realizuje kao upravna djelatnost kroz četiri procesne funkcije:

- planiranje
- usmjeravanje,
- kontrola i
- ocjenjivanje
ali se takođe javlja i peta
- Funkcija političkog usklađivanja interesa

Ko može biti postavljen za načelnika općinskog štaba CZ?

Rukovodilac općinske službe CZ

Tri rijeći koje ističu vrijednost CZ su:

1. Humanost
2. Solidarnost
3. Nepristrasnost
Memorandum o razumijevanju o olakšanju vitalnog civilnog prekograničnog prijevoza:
BiH se može prekogranično saobraćati zato što je potpisnica PfP-a.

Kakav je organizacijski status granične policije i službe za poslove sa strancima:

To su upravne organizacije Ministarstva sigurnosti BiH kao i:
- Državna agencija za istragu i zaštitu SIPA
- Direkcija za koordinaciju policijskih tijela
- Agencija za policijsku podršku
- Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i
- Agencija za forenzička ispitivanja i vještaćen

Nosioci sistema ZiS

20
 SISTEM ZAŠTITE I SPAŠAVANJA BOSNE
I HERCEGOVINE

VLADIN NEVLADIN
SEKTOR SEKTOR

JAVNE MINISTARSTVO UDRUŽENJA HUMANITARNE

USTANOVE SIGURNOSTI GRAĐANA ORGANIZACIJE
OSTALA
MINISTARSTVA

_PRAVNI SUBJEKTI__
Elektroprivreda
Vodoprivreda
Rudnici
Hemijska industrija
Farmaceutska industrija
Telekom i dr.

Periodizacija RiU?
1. Klasična teorija rukovođenja
2. Neoklasična teorija rukovođnja
3. Savremena teorija rukovođenja

Na čemu je zasnovana naučna organizacija teorije rukovođenja?

Naučna organizacija teorije rukovođenja je zasnovana na 14 principa administracije

1. podjela rada
2. ovlasti i odgovornost – autoritet
3. disciplina
4. jedinstvo komande (upravljanja) – jedinstvo u naređivanju
5. jedinstvo usmjeravanja, jedinstvo u upravljanju
6. subordinacija individualnih interesa zajedničkom cilju- opći interes iznad pojedinačnih
7. nagrađivanje osoblja
8. centralizacija
9. hijerarhija
10. materijalni i socijalni rad
11. jednakost – pravičnost
12. stabilnost osoblja – stalnost osoblja
13. incijative
14. moral – jedinstvo osoblja

Policijski organi za koordinaciju u BiH?

- Direkcija za koordinaciju policijskih tijela

21
- Agencija za policijsku podršku
- Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i
- Agencija za forenzička ispitivanja i vještaćenja

Kada je izdvojena CZ FBiH i CZ RS iz resora odbrane?

CZ RS 1998. Godine CZ FBiH 1999. Godine

Elementi CZ u FBiH i RS?

a) Zaštita i spašavanje u FbiH
Lična i uzajamna zaštita
Mjere zaštite i spašavanja
Štabovi Civilne zaštite
Povjerenici Civilne zaštite
Službe zaštite i spašavanja
Jedinice Civilne zaštite
Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite

b) Civilna zaštita Republike Srpske

Lična i uzajamna zaštita
Mjere Civilne zaštite
Štabovi i povjerenici Civilne zaštite
Službe, jedinice i timovi Civilne zaštite
Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite

22
 UPRAVLJANJE SISTEMOM Z i S
UPRAVLJANJE (administriranje) funkcija kojom se određuju ciljevi, politika
funkcioniranja i odlučuje o pitanjima razvoja i zadacima neke od snaga ili
subjekata sistema sigurnosti.
Sistemom Z i S (CZ) upravlja vlada.
VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

VLADA FEDERACIJE BIH VLADA BRČKO- VLADA REPUBLIKE SRPSKE

VLADE KANTONA DISTRIKTA IZVRŠNI ORGANI GRADSKIH
NAČELNICI OPĆINA UPRAVNI ODBORI ZAJEDNICA I OPŠTINA
UPRAVNI ODBORI PRAVNIH PRAVNIH UPRAVNI ODBORI PRAVNIH
SUBJEKATA SUBJEKATA SUBJEKATA
SAVJETI MZ SAVJETI MZ

MINISTARSTVO SIGURNOSTI BIH

SEKTOR CZ – Z i S

FUCZ ODJEL ZA JAVNU SIGURNOST RUCZ RS

10 KUCZ BRČKO DISTRIKTA GRADSKE UPRAVE CZ
SLUŽBE CZ OPĆINA SLUŽBA CZ BRČKO DISTRIKTA SLUŽBE CZ OPŠTINA
SLUŽBE I REFERATI SLUŽBE I REFERATI CZ
PRAVNIH SUBJEKATA PRAVNIH SUBJEKATA

NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA SIGURNOSTI U OBLASTI ZiS (član 14. Okvirnog

zakona o ZiS)

Rukovođenje u sistemu CZ BiH?

KOORDINACIJSKO TIJELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA

ZAŠTITU I SPAŠAVANJE (29.04.2009.g.)

FEDERALNI ŠTAB ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE REPUBLIČKI ŠTAB

CIVILNE ZAŠTITE BRČKO DISTRIKTA CIVILNE ZAŠTITE

10 KANTONALNIH ŠTABOVI CZ MJESNIH 2 GRADSKA ŠTABA

ŠTABOVA CZ ZAJEDNICA CIVILNE ZAŠTITE

OPĆINSKI ŠTABOVI ŠTABOVI CZ OPŠTINSKI ŠTABOVI

CIVILNE ZAŠTITE PRAVNIH SUBJEKATA CIVILNE ZAŠTITE

ŠTABOVI CZ MJESNIH ŠTABOVI CZ MJESNIH

ZAJEDNICA ZAJEDNICA

ŠTABOVI CZ ŠTABOVI CZ PRAVNIH

PRAVNIH SUBJEKATA SUBJEKATA

“SUBSIDIJARNOST-
SUBSIDIJARNOST- je nač nač elo donoš
donoš enja odluka i njihovo
provođenje na najniž
najnižem moguć
moguć em nivou uz koordinaciju
na najviš
najviš em potrebnom nivou. Lokalni nosioci odgovora
na nesreć
nesreću trebaju biti kamen temeljac za odgovor bilo
kojeg nivoa.”
nivoa.” (član 2. tač
tač ka 11. Okvirnog zakona o Z i S)

23
 KOORDINACIJSKO TIJELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA
ZAŠTITU I SPAŠAVANJE (29.04.2009.g.)

FEDERALNI ŠTAB ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE REPUBLIČKI ŠTAB

CIVILNE ZAŠTITE BRČKO DISTRIKTA CIVILNE ZAŠTITE

10 KANTONALNIH ŠTABOVI CZ MJESNIH 2 GRADSKA ŠTABA

ŠTABOVA CZ ZAJEDNICA CIVILNE ZAŠTITE

OPĆINSKI ŠTABOVI ŠTABOVI CZ OPŠTINSKI ŠTABOVI

CIVILNE ZAŠTITE PRAVNIH SUBJEKATA CIVILNE ZAŠTITE

ŠTABOVI CZ MJESNIH ŠTABOVI CZ MJESNIH

ZAJEDNICA ZAJEDNICA

ŠTABOVI CZ ŠTABOVI CZ PRAVNIH

PRAVNIH SUBJEKATA SUBJEKATA

“SUBSIDIJARNOST-
SUBSIDIJARNOST- je nač nač elo donoš
donoš enja odluka i njihovo
provođenje na najniž
najnižem moguć
moguć em nivou uz koordinaciju
na najviš
najviš em potrebnom nivou. Lokalni nosioci odgovora
na nesreć
nesreću trebaju biti kamen temeljac za odgovor bilo
kojeg nivoa.”
nivoa.” (član 2. tač
tač ka 11. Okvirnog zakona o Z i S)

Kratka geneza razvoja CZ-

CZ -okosnice sistema Z i S
-1932.g. Kraljevina SHS-
SHS-raspad tog sistema 1941.g.,
-1948.g. PAZ-
PAZ-DFJ; CZ-
CZ-FNRJ-
FNRJ-SFRJ i ponovo raspad
1992.g.,
-1992.g. Uspostava Civilne odbrane,
-1997.g. Uspostava CZ RS,
-1998.g. U RS je CZ izdvojena iz resora odbrane,
-1999.g. U FBiH CZ izdvojena iz resora odbrane,
-2002.g. RS donosi novi Zakon CZ,
-2003.g. FBiH donosi Zakon o ZiS i dopunjava ga
2006.g. zbog reforme odbrambenog sistema,
-2005.g. Ministarstvo sigurnosti BiH obrazuje Sektor
CZ;VM donosi Rješ
Rješenje o izradi Zakona o ZiS BiH,
-2008.g. Donesen je Okvirni Zakon o zaš
zaštiti i
spaš
spašavanju BiH.

24
 UPRAVLJANJE SISTEMOM Z i S
UPRAVLJANJE (administri ranje) funkcija kojom se određuju ciljevi , politika
funkcioniranja i odluč
odlučuje o pitanjima razvoja i zadacima neke od snaga ili
subjekata sistema sigurnosti.
Sistemom Z i S (CZ) upravlja vlada.
VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

VLADA FEDERACIJE BIH VLADA BRČKO- VLADA REPUBLIKE SRPSKE

VLADE KANTONA DISTRIKTA IZVRŠNI ORGANI GRADSKIH
NAČELNICI OPĆINA UPRAVNI ODBORI ZAJEDNICA I OPŠTINA
UPRAVNI ODBORI PRAVNIH PRAVNIH UPRAVNI ODBORI PRAVNIH
SUBJEKATA SUBJEKATA SUBJEKATA
SAVJETI MZ SAVJETI MZ

MINISTARSTVO SIGURNOSTI BIH

SEKTOR CZ – Z i S

FUCZ ODJEL ZA JAVNU SIGURNOST RUCZ RS

10 KUCZ BRČKO DISTRIKTA GRADSKE UPRAVE CZ
SLUŽBE CZ OPĆINA SLUŽBA CZ BRČKO DISTRIKTA SLUŽBE CZ OPŠTINA
SLUŽBE I REFERATI SLUŽBE I REFERATI CZ
PRAVNIH SUBJEKATA PRAVNIH SUBJEKATA

NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA SIGURNOSTI U OBLASTI ZiS (član 14. Okvirnog

zakona o ZiS)

RUKOVOĐENJE
Vođenje poslova,
poslova, poslovođenje
poslovođenje,, usmjeravanje pojedinaca,
organa, organizacijskih jedinica i organizacije kao cjeline od
organa rukovođenja ili pojedinca - rukovodioca radi
ostvarivanja postavljenih ciljeva. Henri Fajol je postavio
funkcije rukovođenja.
rukovođenja.

KONTROLA PLANIRANJE

RUKOVOĐENJE

KOORDINACIJA ORGANIZIRANJE

KOMANDOVANJE

25
 KOMPONENTE RUKOVOĐENJA

PRIJE DOGAĐAN JA U TOKU I POSLIJE DOGAĐAN JA

KATASTROFE KATASTROFE

PREVENCIJA RAZVOJ

PRIPRAVNOST OPORAVAK
I SPREMNOST

UBLAŽAVANJE ODGOVOR

STRUKTURA OPĆ
OPĆINSKOG ŠTABA CZ

KO M A N D A N T
Zamjenik načelnika općine

N A Č E L N IK
Šef Službe CZ općine

ČLAN OVI OPĆIN SKOG ŠTABA CZ:

-za obuku i informiranje
-za mjere Z i S koje su na osnovu
procjene utvrđene odlukom
-dio profesionalnog jezgra Službe CZ

26
 DOMICILNI ŠTAB CZ
Štab CZ entiteta, kantona, gradske zajednice ili opć općine na čijoj je teritoriji nastala
prirodna ili druga nesre ća. To je centralni štab CZ koji na određenom prostoru
rukovodi akcijama zaš zaštiote i spaš
spašavanja.
U velikim katastrofama izvješ
izvješ tavanje se vrš
vrši po UN standardu.
Elementi izvješ
izvještaja su:
1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DR ŽAVI:
- vrsta katastrofe
- zahvać
zahvaćeno područ
područje (obim katastrofe)
- uzroci
- procjena razvoja situacije.
2. VLASTITI ODGOVOR:
- šta preduzima lokalna i nacionalna vlast,
- administrativne mjere,
- limitirajuć
limitirajući faktori.
3. MEĐUNARODNI ODGOVOR:
- međunarodni resursi ,
- koordinacija pomoć
pomoći po mikrolokacijama,
- limitirajući faktori.
4. DOSTAVLJENA POMOĆ :
- prioritetne potrebe,
- logistička distribucija,
- moguć
mogući izvori humanitarne pomoć pomoći.
5. OSTALE INFORMACIJE:
- odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće.
Organi upravljanja -vlasti trebali bi izvje štavati po ovim standardiziranim elementima.

27
 POVJERENIK CIVILNE ZAŠTITE

U ŽIVOTNOJ SREDINI U RADNOJ SREDINI

- stambenoj zgradi, - organima izvršne vlasti,
- ulici, - pravosudnim organima,
- naselju, - javnim ustanovama,
- selu ili zaseoku. - preduzećima

Ko mož
može biti povjerenik CZ?
-psiho-
psiho-fizič
fizički zdrava i sposobna osoba za služ
službu u CZ;
-pripadnost životnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje;
-da ima ugled u sredini u kojoj ć e vrš
vršiti duž
dužnost povjerenika;
-da ima što viš
viši nivo struč
stručne spreme;
-da ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine ličličnosti.

ZADACI POVJERENIKA CZ
-vode evidenciju građana (zaposlenika) u sredini za koju su imenovani;
-vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za lič ličnu i uzajamnu
zaš
zaštitu;
-vode evidenciju o rasporedu i zadužzaduženjima građana za zadatke zaš zaštite i
spaš
spašavanja;
-vode evidenciju o kapacitetima i stanju skloniš
skloništa i zaklona;
-vode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za lič ličnu i kolektivnu
zaš
zaštitu, te kuć
kućnih instalacija i komunalne infrastrukture;
-raspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanje;
sklanjanje;
-organiziraju distribuciju humanitarne pomoć pomoći, dok te poslove ne preuzmu redovni
organi;
-informiraju osobe u skloniš
skloništu o stanju na terenu;
-vrš
vrše informiranje štabova i drugih organa o stanju osoba u skloniš skloništu;
-izrađuju i až
ažuriraju planove zaš
zaštite i spaš
spašavanja od prirodnih i drugih nasreć
nasreća u
kojima imaju zadatke za:
-za prevenciju,
-za odgovor-
odgovor-operativno djelovanje,
-za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj.
Povjerenik CZ je inicijator, pokretač
pokretač i predlagač
predlagač mjera i aktivnosti koje treba
preduzeti u fazi priprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnim i drugim
nesreć
nesrećama.
Povjerenik je organ rukovođenja olič oličen u jednoj osobi sa ovlaš
ovlaštenjima da
rukovodi ljudima i da angaž
angažira sredstva za lič ličnu i uzajamnu zašzaštitu i
provođenje mjera zaš zaštite i spaš
spašavanja u životnim i radnim sredinama.
U sredinama u kojima se ne formira štab CZ imenuje se povjerenik civilne zaš zaštite.

28
29