PREDMET I METODA DEMOGEOGRAFIJE

o Demogeografija je znanstvena disciplina u sklopu drutvene geografije koja prouava

stanovnitvo kao subjekt vrlo sloenih prostornih odnosa i obiljeja radi razumijevanja i
objanjavanja geopovrinske stvarnosti te njezine transformacije i valorizacije
o U aritu demogeografije je prouavanje prostorno-vremenske meuzavisnosti nataliteta,
mortaliteta i prostorne pokretljivosti koja izaziva promjene i prostorne razlike u broju,
razmjetaju i sastavu stanovnitva
o Dok se demografija bavi primarno samim stanovnitvom, demogeografija se bavi odnosima to ih
stanovnitvo formira oko sebe na geopovrini
o Prema Friganovidu, demogeografi trebaju pridonositi prouavanju i poznavanju stanovnitva kao
elementa prostora i vremena te kao modifikatora prostora i vremena
o Vana metoda u demogeografiji je kartografska metoda bududi da karta olakava spoznaju o
prostornoj slinosti i razliitosti

DEMOGEOGRAFIJA KORIJENI I SUVREMENI PRISTUPI

o Demogeografija se pojavljuje izmeu dva svjetska rata u njemakoj geografiji, no u vedini se
zemalja osamostaljuje kao geografija stanovnitva tek nakon Drugog svjetskog rata
o Faze razvoja demogeografije:
o prva faza faza osamostaljivanja traje do kraja 50-ih godina
- vanost se pridaje povijesnom razvoju, prostornim razlikama u razmjetaju,
gustodi i strukturi stanovnitva te biolokim i socio-ekonomskim obiljejima
stanovnitva
o druga faza obuhvada 60-e i 70-e godine
- vane postaju kvantitativne metode analize, socijalna fizika i prostorni
aspekti
o treda faza obuhvada 80-e i 90-e godine
- nastaju nove tendencije u razvoju geografije stanovnitva uvjetovane
uvoenjem humanistikih pristupa i promjenama u konceptu geografije u
cjelini
o 50-ih godina ameriki geograf Trewarth snano se zauzeo za osamostaljivanje i definiranje
geografije stanovnitva dredi da je stanovnitvo stoerni element geografije oko kojega su
orijentirani svi ostali elementi
o U tradicionalnom geografskom pristupu prouavanja stanovnitva dominiraju dva pitanja:

gdje je neto? vano za razumijevanje i identificiranje procesa i pojava te za
predoavanje prostornog razmjetaja
zato je ondje? pitanje koje demogeografski pristup pribliava ekolokom polju
jer su prostorne znaajke usko usklaene s ukupnom geografskom stvarnodu

SUVREMENA DEMOGEOGRAFIJA, NOVE ZADADE I MOGUDI NAGLASCI
o Jedan od najvanijih koraka u razvoju suvremene geografije stanovnitva je pojava i primjena GIS-
a koji se poeo rutinski rabiti u prostornom analiziranju odnosa stanovnitva i prirodne osnove
o 80-ih godina dolazi do slabljenja veze izmeu demogeografije i geografije bududi da se dio
geografa koji se bave stanovnitvom pribliio demografiji time je zanemarena meuzavisnost
pojedinih imbenika koji uvjetuju odreene strukture i dinamike znaajke stanovnitva (suen je
objekt geografskog prouavanja stanovnitva)
o Prostor kao skup geografskih i drugih elemenata treba demogeografima biti sredstvo temeljitijeg
predoavanja stanovnitva, a prije svega njegove uloge u oblikovanju i mijenjanju geopovrinske
stvarnosti

STANOVNITVO

o Stanovnitvo je skup osoba koje ive i rade na nekom dijelu Zemljine povrine, skup u kojem
svaka jedinka sudjeluje sa svojim posebnim obiljejima
o Broj, sastav i dinamika stanovnitva odreuju strukturna obiljeja potronje (indirektno utjeu i
na proizvodnju)
o Stanovnitvo utjee na promjene u okoliu i to u smjeru njegove degradacije

OSNOVNE JEDINICE U ISTRAIVANJU STANOVNITVA
o Stanovnik osoba nastanjena u odreenom mjestu (naselju)
o ta se jedinica podrobnije oznaava prema obiljeju podskupa kojemu pripada (npr. umrla
osoba, udana ena, visokoobrazovana osoba)
o Obitelj zajednica koja se temelji na vezi suprunika i srodstvu roditelja i djece
o Kudanstvo skup osoba koje ive u istom stanu i koje se zajedniki hrane, ali ne moraju biti u
rodu
o Naselje ovjekovo obitavalite, svaki vie-manje kompaktan skup zgrada bez obzira na njihov
broj i veliinu



IZVORI PODATAKA O STANOVNITVU
o Popis stanovnitva glavni izvor podataka o stanovnitvu
o 1785. godine proveden je prvi popis stanovnitva u Hrvatskoj tzv. jozefinski popis, no
njime nije obuhvadena ukupna populacija
o prvi pravi suvremeni popis u Hrvatskoj je proveden 1857. godine
o suvremeni popisi provode se redovito, obino svakih 10 godina
obuhvadaju ukupno stanovnitvo odreenog teritorija
podaci se prikupljaju neposredno od stanovnika
podaci popisa odnose se na tzv. kritini trenutak za koji se odabire vrijeme kad je
prostorna pokretljivost stanovnitva najmanja
o koncepcija popisa:
- de iure popisuje se stalno stanovnitvo
- de facto popisuje se prisutno stanovnitvo u trenutku popisa
o Demografska ili vitalna statistika na njoj se temelji prouavanje prirodnog kretanja
stanovnitva
vitalni se dogaaji (roenja, smrti, vjenanja) biljee u matinim knjigama i
obrauju u statistikim slubama
o Registar stanovnitva u njega se upisuju svi stanovnici neke opdine
u svakom trenutku daje sliku stvarnog stanja stanovnitva
podaci se redovito dopunjuju, posebice promjene mjesta boravka
o Posebne slubene statistike o pojedinim skupinama stanovnitva
statistike slube prikupljaju podatke koji se odnose na odreene skupine
stanovnitva ili slue za posebne potrebe (statistika zaposlenih, kolska statistika)
o Ankete o stanovnitvu koje provode statistike slube
ankete se provode npr. o ivotnom standardu, fertilitetu, profesionalnoj orijentaciji
kolaraca
o Razliiti upravni i drugi registri (baze podataka) pri pojedinim upravnim i drutvenim slubama
npr. matine knjige, vojni registri, registri biraa
o Terenska sondiranja i istraivanja nuna su za podrobnije prouavanje stanovnitva
o Ostali izvori (npr. katastri karte i operati, literatura)
RAZMJETAJ STANOVNITVA

o Suvremeni neravnomjerni prostorni razmjetaj stanovnitva na Zemlji posljedica je prilagoavanja
stanovnitva razliitim prirodnim i drutveno-gospodarskim uvjetima


KONTINENTALNE I REGIONALN RAZLIKE
o Prosjena gustoda naseljenosti Zemlje iznosi 12.7 st./km
2
, no gustoda naseljenosti kopnenog
dijela iznosi 43.4 st./km
2
dok je gustoda naseljenosti ekumene (naseljenog kopna) 47.4 st./km
2

o Tri petine svjetskog stanovnitva ivi u Aziji, a po udjelu populacije slijede Afrika i Europa
o Najvedu gustodu stanovnitva imaju Azija (88 st./km
2
) i Europa (69 st./km
2
), a najmanju Australija
i Oceanija (3.9 st./km
2
)
o Razlike u razmjetaju stanovnitva unutar pojedinih kontinenata:
velika je gustoda u podrujima povoljne prirodne osnove pri emu je mogudnost
natapanja jedan od najstarijih privlanih imbenika
ljude privlae nizinski krajevi, vie od polovice svjetskog stanovnitva ivi u
podrujima do 200 m nadmorske visine
stanovnitvo se okuplja na rubovima kontinenata otprilike dvije tredine svjetskog
stanovnitva ivi unutar 500 km od obale
o S obzirom na geografsku irinu, polovica stanovnitva ivi izmeu 20 i 40N
o Najnapueniji su umjereni pojasi Zemlje, a najslabije naseljeni pustinjski i polupustinjski prostori
te ekvatorijalne praume
o I u najnapuenijem pojasu postoje podruja rijetke naseljenosti (pustinje i polupustinje)
o U tropima od 20N do 20S ivi etvrtina svjetskog stanovnitva
o Najmanje stanovnitva ivi u pojasevima iznad 60 geografske irine
o Naseljenost s obzirom na hemisfere:
na sjevernoj polutci je 67% svjetskog kopna na kojem ivi 86.4% svjetskog
stanovnitva
na junoj polutci je 33% svjetskog kopna na kojem ivi 13.6% svjetskog
stanovnitva
o Naseljenost s obzirom na kontinente:
Stari svijet obuhvada 63% svjetskog kopna i 86% svjetskog stanovnitva
Novi svijet obuhvada 37% svjetskog kopna i 14% svjetskog stanovnitva
o Primorja su mnogo naseljenija od unutranjosti kontinenata i to istona primorja su naseljenija od
zapadnih
o Krajevi uzdu rijeka i oko jezera uglavnom su gusto naseljeni
o Razmjetaj stanovnitva obrnuto je proporcionalan nadmorskoj visini
do 200 m nadmorske visine ive 3/5 svjetskog stanovnitva (59%)
u pojasu iznad 1000 m nadmorske visine ivi tek oko 7% stanovnitva
o Veda je naseljenost uzdu transkontinentalnih prometnica (ceste i naroito eljeznike pruge)
o Najizrazitije okupljanje stanovnitva je u jugoistonoj Aziji, Europi (bez prostora nekadanjeg
SSSR-a) i jugoistoku SAD-a (na 15% povrine ivi 60% stanovnitva)

ZNAAJKE NERAVNOMJERNOG RAZMJETAJA STANOVNITVA
o Populacijski procesi irom ekumene esto idu u smjeru sve vedeg okupljanja stanovnitva u ved
gusto naseljenim i prenaseljenim prostorima
o Mala naselja gube stanovnitvo i ak nestaju dok velika naselja akumuliraju stanovnitvo
o U promjeni neravnomjernog razmjetaja stanovnitva zadade su:
ukloniti dananji globalni model centar-periferija
smanjiti razlike u razinama i stopama razvitka pojedinih dijelova svijeta, skupine
zemlja i unutar dravnih granica
uskladiti porast i prostornu pokretljivost stanovnitva s drutveno-gospodarskim
razvojem

GUSTODA NASELJENOSTI

o Gustoda naseljenosti broj stanovnika koji ive na nekom podruju (na jedinici povrine)
o Gustoda naseljenosti izraava se relativnom vrijednodu stanovnitvo/povrina

KATEGORIZACIJA GUSTODE NASELJENOSTI
o Aritmetika ili opda gustoda naseljenosti pokazuje ukupan broj stanovnika na jedinici povrine,
najede na 1 km
2

o Fizioloka gustoda naseljenosti pokazuje broj stanovnika na jedinici obradive povrine
o Poljoprivredna gustoda naseljenosti pokazuje broj poljoprivrednog stanovnitva (ukljuujudi i
uzdravane lanove obitelji) na jedinici poljoprivredne povrine (km
2
, ha)
o Agrarna gustoda naseljenosti pokazuje broj poljodjelaca na jedinici oraninih povrina
o Ruralna gustoda naseljenosti pokazuje broj stanovnika na jedinici povrine seoskog podruja
neke regije ili Zemlje
o Urbana gustoda naseljenosti pokazuje broj gradskog stanovnitva na jedinici urbane povrine
o Anekumena nenaseljeni prostori (uglavnom klimatski surovi, ogoljeli i neplodni prostori)
o Kategorije naseljenosti s obzirom na prosjenu naseljenost kopnenog dijela Zemlje:
rijetko naseljeni prostori manje od 15 st./km
2

- obuhvadaju 60% kopna, ali u njima ivi 13% stanovnitva
srednje naseljeni prostori 15 do 64 st./km
2

- ine etvrtinu naseljenog kopna i petinu stanovnitva
- mnogi dijelovi tih prostora bogati su prirodnim resursima
gusto naseljeni prostori 65 do 115 st./km
2

- zahvadaju 5% naseljenog kopna i u njima ivi 14% stanovnitva
- s povedanjem stupnja razvoja omogudena je veda naseljenost
prenaseljeni prostori vie od 115 st./km
2

- obuhvadaju 8% naseljenog kopna, a u njima ivi gotovo polovica svjetskog
stanovnitva

PROBLEM PRENASELJENOSTI
o Problem prenaseljenosti proistjee iz neusklaenog odnosa stanovnitva i proizvedenih dobara
o Stupanj naseljenosti odreen je odnosom broja stanovnika i proizvedenih dobara u prostornoj i
vremenskoj raznolikosti

OPTIMALNA NASELJENOST
o Optimalna naseljenost broj stanovnika koji u odreenim prirodnim, kulturnim i socijalnim
uvjetima proizvodi najvedu mogudu ekonomsku dobit
o Vedi broj stanovnika od optimuma znai prenaseljenost, dok manji broj stanovnika od optimuma
oznaava rjeu naseljenost
o S obzirom na dobni sastav, populacija s polovicom osoba u radno sposobnoj dobi ima razliite
gospodarske potencijale od populacije koja ima 2/3 osoba u toj dobnoj skupini
o Optimalna naseljenost je funkcija bogatstva prostora i ivotnog standarda
o Uvjetna prenaseljenost naseljenost pri kojoj stanovnici nemaju zadovoljavajudu kakvodu
egzistencijalnih dobara
o S obzirom na mogudnosti prehranjivanja stanovnitva, Zemlja je srednje naseljena, no s obzirom
na broj pothranjenog stanovnitva, Zemlja je uvjetno prenaseljena

METODE ANALIZE I PRIKAZIVANJA RAZMJETAJA STANOVNITVA I GUSTODE NASELJENOSTI
o Za kvantitativno prikazivanje odnosa stanovnitva i povrine rabi se najede aritmetika gustoda
naseljenosti
o Koristi se i pokazatelj koji kae koliko je prostora na raspolaganju nekom broju stanovnika
o Pri pretpostavci da je naseljenost ravnomjerna koristi se indeks prosjene udaljenosti koji
oznaava udaljenost jednog stanovnika od drugog koji se grafiki prikazuje esterokutom s
ucrtanim trokutima
o Aritmetikom sredinjom tokom razmjetaja stanovnitva nekog podruja odreuje se
populacijsko teite za dio ukupne populacije
o Povrinsko-populacijski dijagram moe predoiti gustodu naseljenosti za populacijski i povrinski
vrlo velike i vrlo male prostorne jedinice, a pritom toke s istom gustodom naseljenosti lee na
istom pravcu
o Izodemografska karta pokazuje gustodu naseljenosti povrinski razliitih prostornih jedinica pri
emu se promatrani prostor prikazuje u mjerilu razmjernom broju stanovnika
o Lorenzova krivulja pokazuje koncentraciju pojave u odnosu prema nekoj veliini koja je uzeta kao
temelj usporedbe ili u odnosu na hipotetinu distribuciju
to je vedi otklon od hipotetine krivulje, neravnomjernost u razmjetaju
stanovnitva je veda
o Lokacijske karte koriste se tokama kao osnovnim pokazateljima razmjetaja stanovnitva
o Kartogram gustode stanovnitva pokazuje prosjenu gustodu stanovnitva na jedinici povrine

URBANIZACIJA

o Najveda promjena u razmjetaju stanovnitva svijeta u posljednja dva stoljeda uz
interkontinentalne migracije odnosi se na porast urbane populacije
o Urbanizacija je proces koji oznaava razvoj gradova, no obuhvada i sloene promjene u ruralnim
sredinama kojima se smanjuju razlike izmeu sela i grada pa tako seoska naselja postaju
urbanizirana
o Proces urbanizacije zapoeo je u danas razvijenim zemljama, a zatim se sukcesijom irio i na
zemlje u razvoju
o Urbanizacija je najmasovniji proces suvremenog ovjeanstva
o S obzirom na nain kako se oituje u prostoru, urbanizacija se moe podijeliti na primarnu i
sekundarnu
primarna urbanizacija podrazumijeva postanak i razvoj ''formalnog grada'', tj.
okupljanje stanovnitva u granicama gradova ili u njihovim rubnim zonama
o tako nastaju kompaktno izgraene urbane tvorevine koje postaju
arita sekundarne urbanizacije
sekundarna urbanizacija podrazumijeva demografske, drutveno-gospodarske,
funkcionalne, fizionomske i druge promjene koje smanjuju agrarna obiljeja
ruralnih sredina u korist urbanih obiljeja
o najjae se oituje u okolici velikih gradova oko koji nastaju prigradske
urbanizirane zone, prostorno i funkcionalno povezane s gradom



o Faze urbanizacije:
o primarna ili predindustrijska faza
- stupanj urbanizacije je vrlo nizak i udio gradskog stanovnitva ne prelazi
estinu ukupnog stanovnitva
- veliki gradovi razvijaju se samo kao metropole carstva, tj. glavna upravna
sredita
o sekundarna ili industrijska faza
- dolazi do urbaniziranog razvoja potaknutog sekundarnim djelatnostima, prije
svega industrijom
- prevladava migracija selo-grad i udio gradskog stanovnitva raste do dvije
tredine ukupnog stanovnitva
o tercijarna ili metropolitanska faza
- zbog visokog standarda, velikog broja automobila i razvijene mree
prometnica dolazi do metropolitanizacije
- sredinji gradovi postupno gube stanovnitvo (posebice njihovi sredinji
dijelovi), a rubne zone se naseljavaju i urbaniziraju (migracija grad-okolica)
- nastaju metropolitanska podruja odnosno urbane regije
- u gradovima ivi vie od dvije tredine ukupnog stanovnitva, a vie od tredine
u velikim gradovima
o Udio gradskog stanovnitva povedao se sa 3% 1800. godine na 30% od ukupnog stanovnitva
1950. godine, poetkom 21. stoljeda 45% svjetske populacije ivjelo je u gradovima, a projicira se
da de 2030. godine udio gradskog stanovnitva iznositi oko 62%
o Klasifikacija zemalja na temelju udjela urbanog odnosno ruralnog stanovnitva:
urbano-industrijske zemlje gradsko stanovnitvo ini vie od 50% ukupnog
stanovnitva
prijelazne zemlje gradsko stanovnitvo ini 25 do 50% ukupnog stanovnitva
ruralne zemlje gradsko stanovnitvo ini manje od 25% ukupnog stanovnitva
o Najvie je milijunskih gradova na obali i uem primorju, a najbre se razvijaju u zemljama u
razvoju to je posljedica jake migracije selo-grad i opdenito visoke stope prirodnog prirasta
o Dok gradovi zemalja u razvoju ubrzano rastu, u mnogim razvijenim zemljama migracija selo-grad
je gotovo prestala pa se ved dogaa i iseljavanje stanovnitva iz velikih gradova u manja okolna
naselja
o Za urbanizaciju je karakteristino okupljanje stanovnitva u urbanim podrujima
u zemljama u razvoju gradska podruja mogu imati gustodu i preko 1000 st./ha
(100 000 st./km
2
)
URBANIZACIJA I RAZVIJENOST
o U razvijenim je zemljama stupanj urbanizacije devedesetih godina 20. stoljeda iznosio oko 75% s
osjetnim odstupanjima kod pojedinih zemalja
o Urbanizacija je u razvijenim zemljama usko povezana s industrijalizacijom, s promjenama u
poljoprivredi i s razvojem moderne prometne mree to je rezultiralo migracijom ljudi iz ruralnih
u urbana naselja
o U drugoj polovici 20. stoljeda urbano stanovnitvo zemalja u razvoju imalo je tendenciju
udvostruenja svakih 20 godina
o porast urbanog stanovnitva zemalja u razvoju u industrijskoj fazi iznosi 4 do 6% godinje
o porast urbanog stanovnitva danas razvijenih zemalja u industrijskoj fazi iznosio je oko 2%
godinje
o Ubrzani porast gradskog stanovnitva u zemljama u razvoju karakteriziran je migracijama i
prirodnom promjenom
u ranijoj etapi ubrzanog porasta za glavninu populacijskog porasta odgovorno je
bilo seljenje
u kasnijoj etapi ubrzanog porasta populacijski porast vie je posljedica prirodnog
prirasta nego imigracije

PREGLED RAZVOJA STANOVNITVA

o Prema procjenama milijun godina p.n.e. na Zemlji je ivjelo samo oko 25 000 pripadnika Homo
erectusa
o 12 000 godina p.n.e. vjerojatno je na Zemlji ivjelo oko milijun ljudi, iako postoje procjene da ih je
bilo i vie od 10 milijuna
o Prvi osjetni porast stanovnitva zbio se 8000 godina p.n.e. u doba prve (neolitske) poljodjelske
revolucije prijelaz s nomadskog stoarenja na poljodjelstvo i ivot u stalnim naseljima
o U tim pradavnim vremenima stanovnitvo je bilo malobrojno, a prirodne nepogode, poasti i
ratovi uzrokovali su visoku smrtnost pa unato visokoj rodnosti nije bilo znatnijeg porasta
stanovnitva, a gustoda naseljenosti bila je mala
o arita potamskog doba: dolina Nila, Inda, Mezopotamija, krajevi oko rijeke Hwang Hoe
suptropski predjeli starog vijeka
o Od poetka eljeznog doba oko 5000. god. p.n.e. do 1000. god. p.n.e. stanovnitvo je naraslo na
oko 50 milijuna
o U prvom tisudljedu prije nove ere unaprijeeni su sanitarni uvjeti i poljoprivredna tehnologija pa
je unato stalnim ratovima broj stanovnika Zemlje narastao na preko 250 milijuna
prosjeni godinji porast svjetske populacije iznosio je 235 000 osoba (toliki je
otprilike dnevni porast u dananje vrijeme)
o U prvih 500 godina nove ere ak se smanjio broj stanovnika, a oporavak i porast poinje oko 800.
godine
o Od 10. do 15. stoljeda ponovno dolazi do neznatnog smanjenja svjetske populacije odnosno do
stagnacije
o Tek je oko 1650. godine svjetska populacija narasla na pola milijarde, a nakon toga je porast sve
vedi najavljujudi spori ubrzani porast stanovnitva, a oko 1680. godine dolazi do prvog
udvostruenja svjetske populacije u naoj eri sa 285 milijuna poetkom ere na 570 milijuna
o Drugo udvostruenje uslijedilo je u prvoj polovici 19. stoljeda kada je stanovnitvo naraslo na
preko milijardu stanovnika
o Nakon industrijske revolucije poinje znatniji porast stanovnitva
o U prvoj polovici 20. stoljeda dolazi do tredeg udvostruenja na 2 milijarde stanovnika
o U posljednja se dva stoljeda broj stanovnika povedao 6 puta
o Nakon 1950. godine zapoinje nevjerojatno brz porast svjetske populacije broj stanovnika se
povedao sa 2.5 milijarde na 6.5 milijardi do 2005. godine
o Na ubrzani porast stanovnitva u posljednja dva stoljeda izravno su utjecali drutveni,
gospodarski, znanstveni i tehnoloki napredak

KONTINENTALNE I REGIONALNE RAZLIKE
o U ukupnom porastu svjetske populacije ne sudjeluju jednako svi kontinenti
o U prvoj polovici 20. stoljeda Novi svijet je biljeio bri porast stanovnitva od Starog svijeta
o U drugoj polovici 20. stoljeda svi kontinenti imaju vedi porast stanovnitva nego u prvoj polovici
stoljeda osim Europe koja ima nizak natalitet i Angloamerike koja je ograniila useljavanje
posljednji podaci ukazuju na usporavanje porasta populacije na svim kontinentima

RAZLIKE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI
o Razvijeni dijelovi svijeta (Europa, Angloamerika, Australija) imaju slabiji porast populacije, a
uglavnom nerazvijeni dijelovi svijeta (Azija, Afrika i Latinska Amerika) imaju pojaan
eksponencijalan porast stanovnitva
o Gospodarski razvijene zemlje imale su do 1920. godine vedu stopu porasta populacije od
nedovoljno razvijenih zemalja, ali otada nastaje radikalni obrat stanovnitvo nedovoljno
razvijenih zemalja povedava se mnogo bre nego stanovnitvo razvijenih zemalja
o Udio porasta stanovnitva nedovoljno razvijenih zemalja u ukupnom svjetskom porastu
populacije narastao je sa 77.5% sredinom 20. stoljeda na gotovo 93% krajem 20. stoljeda
o Udio stanovnitva razvijenih zemalja u svjetskoj populaciji smanjio se sa 33% sredinom 20.
stoljeda na 20% krajem 20. stoljeda dok se udio nedovoljno razvijenih zemalja povedao sa 67% na
80%
o Vrlo visoka stopa porasta stanovnitva u nedovoljno razvijenim zemljama nakon 1950. godine
posljedica je poboljanih drutveno-gospodarskih uvjeta i bolje zdravstvene preventive

BUDUDI RAZVOJ OVJEANSTVA
o Raunajudi prema visokoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo 12.5 milijardi stanovnika,
a 2150. godine ak 28 milijardi stanovnika
o Raunajudi prema niskoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo bi gotovo 8 milijardi
stanovnika, a do 2150. godine bi svjetska populacija pala na 4.3 milijarde stanovnika
o Raunajudi prema srednjoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo oko 10 milijardi
stanovnika, a do 2150. godine 11.5 milijardi stanovnika
o Prema srednjoj stopi fertiliteta koja je i realno ostvariva, ubrzani porast svjetske populacije trajat
de do sredine 21. stoljeda, nakon ega de porast biti usporen, a nakon 2100. godine dodi de do
stagnacije svjetske populacije
o S obzirom na kontinentalnu diferenciranost, stanovnitvo razvijenog dijela svijeta (Europa,
Angloamerika, Australija i Oceanija, drave biveg SSSR-a) povedat de se od 2000. do 2050. godine
za 7.8%, a slabije razvijenog dijela svijeta (Azija, Afrika, Latinska Amerika) za 71.8%
o Indija de sredinom 21. stoljeda pretedi Kinu i sa 1.7 milijardi stanovnika postati najmnogoljudnija
drava svijeta
o U 21. stoljedu dodi de do starenja svjetske populacije
udio starijih osoba (65 i vie godina) stalno de se povedavati, a udio mlaih osoba
(do 14 godina) de se smanjivati

TEORIJSKI POGLEDI NA RAZVOJ STANOVNITVA

o U tradicionalnim, uglavnom agrarnim drutvima, zanimanje za stanovnitvo kretalo se u okviru
usklaivanja njegove veliine s mogudnostima prehrane broj stanovnika bio je odreen
poljoprivrednom povrinom i visinom prinosa

RANE RASPRAVE
o Platon i Aristotel razmatrali su broj stanovnika grkih polisa s gledita potrebe ouvanja
blagostanja drave
razmatrali su smanjivanje rodnosti i iseljavanje suvinog stanovnitva u grke
kolonije
o U Rimskom Carstvu zakon je zagovarao potrebu brojnog stanovnitva radi ouvanja vojne modi
o Arapski filozof Ibn Khaldun razradio je teoriju ciklinog kretanja stanovnitva ovisno o
gospodarskim kolebanjima gospodarski napredak prati veda gustoda i porast stanovnitva
o Francesco Patrizzi ustvrdio je da je brojno stanovnitvo poeljno ako postoje sredstva za njegovo
uzdravanje
o Niccolo Machiavelli u svom dijelu Vladar navodi da je veliko stanovnitvo temelj vladareve modi
o Giovanni Botero tvrdio je da stanovnitvo tei rastu do krajnjih granica plodnosti (virtus
generativa), a da su sredstva za ivot i mogudnosti njihova povedanja (virtus nutritiva) posve
ogranieni
o U novom vijeku pojavljuje se kapitalizam, otkrivaju se i koloniziraju Europi dotad nepoznati
dijelovi svijeta (Amerika, Australija, dijelovi Afrike), povedava se produktivnosti u poljoprivredi, iz
Novog svijeta stiu nove poljoprivredne kulture sve to pridonijelo je shvadanju vanosti veliine
stanovnitva i zagovaranju porasta stanovnitva
o Sir William Petty vedu gustodu stanovnitva smatra gospodarskom prednodu bududi da veliina
stanovnitva nije ograniena domadim izvorima hrane, ved mogudnostima vanjske trgovine i
uvoza hrane
o Franois Quesnay tvrdio je da mnoenje ljudi uvijek prelazi granice bogatstva te da uzrokuje
povedanje broja ljudi koji ive u siromatvu
o Adam Smith smatra da bi ograniena sredstva za ivot trebala biti odluujudi faktor u odreivanju
granica brojanog porasta stanovnitva povedanje stanovnitva trebalo bi razmjerno pratiti
poboljanja u obradi zemlje i proizvodnji hrane

MALTUZIJANSKA TEORIJA I NEOMALTUZIJANIZAM
o Thomas Robert Malthus svoja razmatranja stanovnitva temelji na dvama osnovnim zakonima
na prirodnom zakonu stanovnitva i na zakonu opadajudih prinosa u poljoprivredi
o Bududi da Malthus polazi od postavke da sve ivo tei mnoenju iznad mogudnosti koje prua
proizvodnja hrane, prema njegovoj teoriji stanovnitvo bi, ako se ne bi niim ograniavalo,
eksponencijalno raslo (geometrijskom progresijom) dok se proizvodnja hrane moe povedavati
linearno (aritmetikom progresijom)
o Malthus smatra da de se stanovnitvo povedavati mnogo bre nego proizvodnja hrane pa de
oskudica hrane i glad nuno postati glavni oblikovatelji veliine stanovnitva
o Bit Malthusove teorije je objanjavanje bijede i siromatva niih drutvenih stalea njihovim
prevelikim mnoenjem odnosno prenaseljenodu
o Malthus se zalagao za preventivne mjere koje bi bile zapreka rastu stanovnitva u to ubraja
odgaanje ili odustajanje od braka te ustezanje od spolnog opdenja, ali se protivio upotrebi
umjetnih sredstava za sprjeavanje zaeda
u tzv. pozitivne ili sigurne zapreke rastu stanovnitva ukljuuje svaki uzrok koji
dovodi do povedanja smrtnosti, tj. skradenja ljudskog vijeka, kao epidemije, ratove,
glad i druge poasti
o Malthusova teorija vie je puta osporavana
postavka da broj stanovnika uvijek tei tome da prijee mogudnosti prehrane
niime nije dokazana
nije se pokazalo ni da stanovnitvo nuno raste po stalnoj stopi porasta, a da se
proizvodnja hrane povedava prema opadajudoj stopi te da je to prirodni zakon
Malthus sam tvrdi da ovjek kao razumno bide moe nadzirati veliinu potomstva
ime zakon konstantnog povedanja gubi strogo prirodno obiljeje
vanost koju Malthus pridaje tzv. preventivnim zaprekama potvruje da nema ni
govora o prirodnom zakonu ved da je razvoj stanovnitva podvrgnut mnogim
drutvenim initeljima

Neomaltuzijanizam
o Neomaltuzijanizam je doktrina proistekla iz pokuaja primjene temeljnih zakljuaka izvedenih iz
Malthusova uenja
o Obnovljeni maltuzijanizam zagovara ograniavanje raanja kao bitno sredstvo poboljanja
drutvenog blagostanja, ali primjenom suvremenih umjetnih metoda ograniavanja raanja
o Tridesetih godina 20. stoljeda u mnogim je zemljama osjetno smanjena rodnost uz istovremeno
povedanje proizvodnje hrane tada je maltuzijanska doktrina posve izgubila na vanosti
o Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do naglog porasta stope pozitivne prirodne promjene
stanovnitva svijeta, posebice u nedovoljno razvijenim zemljama koje su istodobno gospodarski
zaostajale maltuzijanska doktrina je ponovno izazvala pozornost
o ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeda zemlja se usporeivala sa svemirskim brodom koji
u svojoj misiji raspolae ogranienim resursima
o htjelo se upozoriti da broj stanovnika svijeta i potrebe za prirodnim resursima ne mogu
neogranieno rasti jer bi ''svemirski brod'' Zemlja jednostavno ostao bez goriva, hrane i
drugih ivotno vanih izvora
o Istraivaka skupina predvoena Meadowsom odjavila je 1972, godine izvjede pod nazivom
Granice rasta
o analizirali su serije veza izmeu pet osnovnih imbenika i njihovih komponenti
stanovnitvo, poljoprivredna proizvodnja, prirodni izvori, industrijska proizvodnja,
oneidenje te su dali dugorone projekcije
o raunalne simulacije dale su katastrofian scenarij po kojemu de prije ili kasnije negativna
sprega gladi, oneidenja okolia i iscrpljivanja prirodnih izvora rezultirati slomom
svjetskog sustava
hrana i industrijska proizvodnja rastu eksponencijalno sve dok naglo smanjenje
prirodnih izvora ne izazove zastoj i opadanje industrijskog rasta
stanovnitvo i oneidenje okolia nastavljaju rasti jo neko vrijeme nakon vrhunca
industrijalizacije
na kraju rast stanovnitva biva zaustavljen povedanom stopom smrtnosti koja
nastaje zbog smanjenja hrane i medicinskih usluga
o Neomaltuzijanci se zalau za demografski razvitak nedovoljno razvijenih zemalja
o Povijesno iskustvo pokazalo je da se rodnost smanjuje ondje gdje se poboljavaju uvjeti ivota
pod utjecajem ubrzanijeg gospodarskog i drutvenog razvoja

OPTIMISTINI I DRUGI PRISTUPI
o Za razliku od pesimistine maltuzijanske doktrine i neomltuzijanizma, u isto vrijeme i kasnije
pojavili su se i optimistini pristupi razvoju stanovnitva

Marksistika teorija
o Marx se zalagao za nunost promatranja razvoja stanovnitva unutar konkretnih okvira pojedinog
drutva demografski procesi i pojave usko su povezani s ukupnim drutvenim prilikama
o Marxovi sljedbenici bili su uvjereni da de socijalistiki drutveni odnosi i institucije uspjeti uskladiti
veliinu stanovnitva i ivotne potrebe odnosno kakvodu ivljenja

Tehnoloki optimizam
o Tehnoloki optimizam, nasuprot maltuzijanizmu, vjeruje u ovjekovu uroenu domiljatost i
sposobnost prilagoavanja, zamjenjivanja i recikliranja
o Neoklasini ekonomisti imaju trajno povjerenje u sustav u kojem nevidljiva ruka trita regulira
poremedaje koji proistjeu iz odnosa stanovnitvo-resursi-okoli
ako se izvori iscrpljuju, tada via cijena smanjuje potronju, potie uvanje i
recikliranje te ubrzava potragu za alternativnim izvorima
o Neki zagovornici tehnolokog optimizma tvrde da populacijski porast nije problem, ved da potie
tehnoloki napredak ljudi su najvedi resurs jer de nadi nain da osiguraju vlastitu dobrobit i
dobrobit svih ljudi
o Danska ekonomistica Ester Boserup vjeruje da je porast stanovnitva imbenik koji naziva
napredak poljoprivrede porast stanovnitva glavni je poticaj agrotehnikom razvoju i povedanoj
proizvodnji hrane

Neutralizam
o Neutralisti dre stajalite da je porast stanovnitva tek jedan od kljunih utjecaja na budude
odranje i napredak ovjeanstva
o U zemljama u razvoju nema znatnije korelacije izmeu nacionalne stope populacijskog porasta i
osnovnih pokazatelja razvoja kao npr. BDP per capita
o Izlaz iz ekspanzivnog kretanja stanovnitva nedovoljno razvijenih zemalja, a time i iz globalnih
tekoda, valja pronadi postizanjem takve razine drutveno-gospodarskog razvoja na kojoj de
planiranje obitelji biti uobiajeno kao to je to u suvremenim drutvima

TEORIJA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE
o Teorija demografske tranzicije je prevladavajuda suvremena teorija razvoja stanovnitva
o Pokazuje razvoj stanovnitva kao etapni proces, a temelji se na etiri bitne postavke:
treba sadravati promjene u rodnosti, smrtnosti i prirodnoj promjeni, a izostavlja
se utjecaj migracijske komponente na ukupno kretanje stanovnitva
treba biti povijesni proces koji je pod neposrednim utjecajem gospodarskog i
drutvenog razvoja
demografska se tranzicija treba zbivati pod utjecajem ukupnog razvoja
(modernizacije) i treba povratno djelovati na taj razvoj
utjecaj imbenika ukupnog razvoja na natalitet i mortalitet treba se dogaati
posredno, tj. preko djelovanja tih imbenika na ekonomsko-socijalni sastav
stanovnitva
o Demografska tranzicija oznaava razdoblje prijelaza s tradicionalnog reima reprodukcije
stanovnitva koji obiljeavaju visoke stope rodnosti i smrtnosti na suvremeni reim koji
oznaavaju niske stope rodnosti i smrtnosti
o Proces demografske tranzicije:
o predtranzicijska etapa razdoblje koje prethodi demografskom prijelazu
- odnosi se na vrlo dugo razdoblje ruralne ili agrarne civilizacije
- stope rodnosti su izmeu 40 i 50 i pradene su tek neto niim stopama
smrtnosti
- visoka rodnost bila je usko povezana s opdim i gospodarskim znaajkama
tradicionalnih ruralnih zajednica
- stopa smrtnosti nije stabilna ved varira ovisno o djelovanju imbenika
smrtnosti (epidemije, glad, ratovi) i u uskoj je korelaciji s poljoprivrednim
prinosima (kada doe glad smrtnost moe biti i iznad 300)
- iz takvog kretanja rodnosti i smrtnosti proizalo je tzv. stacionarno
stanovnitvo s praktiki nultom stopom prirodnog prirasta
- danas se tip drutva s takvim predtranzicijskim obiljejima ne moe nadi ni
u jednoj zemlji, a postoji samo kod nekih plemenskih zajednica, uglavnom u
tropskim praumama
o etapa demografske tranzicije razdoblje u kojem pod utjecajem snanog drutveno-
gospodarskog i zdravstvenog napretka dolazi do tranzicije u podruju nataliteta te do
njihova prijelaza s visoke na nisku razinu
- rana tranzicijska podetapa zapoinje obino smanjenjem opde stope
smrtnosti ispod 30 uz nepromijenjenu razinu rodnosti pa dolazi do
uoljivog povedanja stope prirodnog prirasta odnosno do demografske
ekspanzije
- sredinja tranzicijska podetapa smanjivanje smrtnosti povlai za sobom
nakon odreenog vremena i smanjivanje rodnosti (ispod 30 do 20)
- kasna tranzicijska podetapa zaustavlja se pad smrtnosti, a rodnost se i
dalje smanjuje (ispod 20) pa je stopa prirodnog prirasta niska i ima
tendenciju daljnjeg smanjenja
o mortalitet se najprije smanjuje kod dojenadi i male djece, a tek
kasnije kod odraslih i starijeg stanovnitva
o posttranzicijska etapa razdoblje nakon demografskog prijelaza
- stope rodnosti i smrtnosti su niske i uravnoteene na gotovo podjednakoj
razini
- stope rodnosti su manje od 14, a stope smrtnosti izmeu 10 i 12 uz
tendenciju blagog porasta
- stopa prirodnog prirasta vrlo je niska i tendira nultoj stopi ili pak stopi
negativne prirodne promjene
- stopa nataliteta postaje osnovna odrednica prirodnog kretanja
stanovnitva

Demografska tranzicija u razvijenim zemljama
o Rana podetapa demografske tranzicije najprije je poela u Francuskoj sredinom 18. stoljeda, a
tijekom 19. stoljeda zahvatila je i ostale zemlje zapadne i sjeverozapadne Europe i u tim je
zemljama ona trajala u prosjeku 150 godina
o U SAD-u je rana podetapa demografske tranzicije nastupila nakon sredine 19. stoljeda, a u Japanu
poetkom 20. stoljeda
o Sredinja podetapa poela je u vedini zemalja zapadne Europe u drugoj polovici 19. stoljeda i
trajala do otprilike 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeda
o Smanjenje nataliteta poelo je najprije u onim europskim regijama koje su bile industrijalizirane i
urbaniziranije
o Demografska tranzicija u razvijenim zemljama Europe i svijeta zavrila je potkraj 70-ih godina 20.
stoljeda i njihovo je stanovnitvo od 80-ih godina u posttranzicijskoj etapi

Demografska tranzicija u zemljama u razvoju
o U zemljama u razvoju (afrike, azijske i latinskoamerike zemlje) demografska tranzicija je
nastupila u prvim desetljedima 20. stoljeda, a u mnogima tek nakon Drugog svjetskog rata (npr. u
Indiji)
o U tim zemljama demografska tranzicija ima brojne posebnosti:
tranzicija je nastupila u drugaijim uvjetima unutranjeg drutveno-gospodarskog
razvoja
utjecaj vanjskih imbenika (svjetski gospodarski razvoj, primjena medicinsko-
sanitarnih dostignuda) tranzicija se zbiva kao potaknuti proces dok se u
razvijenim zemljama dogodila spontano u sklopu vlastitog razvoja
demografska je ekspanzija mnogo jaa
demografska tranzicija poela je kasnije i traje krade
o Stanovnitvo nedovoljno razvijenih zemalja eksponencijalno raste i na selu nastaju vikovi radne
snage koji se prelijevaju u grad (ruralni egzodus) i stvaraju se divlja prigradska naselja
paraurbanizacija

Posttranzicijska etapa stanje i perspektive
o Stanovnitvo zapadnoeuropskih zemalja koje su u posttranzicijskoj etapi obiljeava:
- nizak natalitet koji se i dalje smanjuje
- niska opda stopa mortaliteta s tendencijom laganog porasta
- sve vedi broj izvanbrane djece
- sve vedi broj izvanbranih zajednica (razliitih oblika kohabitacije)
- porast broja rastava
- porast trokova kolovanja djece i uzdravanje starijih osoba
- povedanje udjela starog stanovnitva

Demografska tranzicija u Hrvatskoj
o Etapa demografske tranzicije u Hrvatskoj je zapoela potkraj 19. stoljeda, 30-ih godina 20. stoljeda
ulazi u sredinju podetapu, a tranzicija zavrava poetkom 80-ih godina
o Proces tranzicije trajao je relativno kratko, svega 80 godina i Hrvatska se danas nalazi u
posttranzicijskoj etapi u kojoj stopa prirodnog prirasta tei nuli i poprima negativne vrijednosti
o Posttranzicija je u Hrvatskoj inducirana bududi da Hrvatska nije na takvom stupnju razvijenosti da
bi posttranzicijsko stanovnitvo bilo normalni izraz drutveno-gospodarskih prilika na to su
utjecali stalno iseljavanje i gubici u svjetskim ratovima koje demografska tranzicija ne uzima u
obzir

UKUPNO (OPDE) KRETANJE STANOVNITVA

o Ukupno ili opde kretanje stanovnitva posljedica je prirodnog kretanja i jednog oblika prostorne
pokretljivosti konane migracije
o Opde kretanje stanovnitva utvruje se povremenim popisima koji se provode uglavnom u svim
zemljama svijeta
o Ukupno kretanje stanovnitva ili demografska bilanca rezultat je zbroja prirodne promjene i neto
migracije

o U vedini zemalja u svijetu temeljna odrednica ukupnog kretanja stanovnitva je prirodno kretanje,
a u pojedinim manjim podrujima unutar neke zemlje moe prevladati utjecaj migracije
stanovnitva
o Pozitivne komponentne opdeg kretanja stanovnitva su natalitet i imigracija aktiva demografske
bilance, dok su mortalitet i emigracija pasiva demografske bilance
o Meupopisna promjena broja stanovnika (D) pokazuje ukupni apsolutni iznos promjene broja
stanovnika izmeu dvaju popisa

o Prosjena godinja promjena broja stanovnika (R)

o Stopa ukupne promjene broja stanovnika izmeu dvaju popisa (r)
( ) ( ) E I M N D + =
1 2
P P D =
t
P P
t
D
R
1 2

= =
100
1
=
P
D
r
100 = I r

o Stopa prosjene promjene broja stanovnika izmeu dvaju
popisa (r)

TIPOVI OPDEG KRETANJA STANOVNITVA
o Tipovi opdeg kretanja stanovnitva pokazuju odnos i utjecaj prirodne promjene i migracije u
nekom razdoblju
o Ovisno o tome je li migracijska bilanca pozitivna ili negativna, odreuje se je li neki prostor
emigracijskog ili imigracijskog obiljeja
o Imigracijski krajevi po pravilu su gospodarski razvijeniji i uglavnom napredniji
o Emigracijski krajevi su nedovoljno razvijeni i slabijih izgleda u bududnosti

Emigracijski tipovi opdeg kretanja stanovnitva
o E
1
emigracija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvren porast stanovnitva, stopa
prirodnog prirataja je veda od stope utvrenog povedanja stanovnitva
o E
2
depopulacija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvreno smanjenje stanovnitva,
stopa prirodnog prirataja je veda od stope utvrenog smanjenja stanovnitva
o E
3
izrazita depopulacija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvreno smanjenje
stanovnitva, stopa prirodnog prirataja manja je od stope utvrenog smanjenja stanovnitva
o E
4
izumiranje prirodna promjena je negativna, popisom je utvreno smanjenje stanovnitva,
stopa prirodnog pada manja je od stope utvrenog smanjenja stanovnitva

Imigracijski tipovi opdeg kretanja stanovnitva
o I
1
porast imigracijom prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvren porast stanovnitva,
stopa utvrenog povedanja stanovnitva veda je o stope prirodnog prirasta
o I
2
obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvren porast
stanovnitva, stopa utvrenog povedanja stanovnitva veda je od stope prirodnog pada
o I
3
slaba obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvren porast
stanovnitva, stopa utvrenog povedanja stanovnitva manja je od stope prirodnog pada
o I
4
vrlo slaba obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvreno
smanjenje stanovnitva, stopa utvrenog smanjenja stanovnitva manja je od stope prirodnog
pada



100 =
P
R
r
2
2 1
P P
P
+
=
PERSPEKTIVE, PROJEKCIJE I PROGNOZE KRETANJA STANOVNITVA
o Predvianja bududeg demografskog razvoja vaan su imbenik u planiranju drutveno-
gospodarskog razvoja
o Prognoze su potrebne radi utvrivanja aproksimativnog broja stanovnika zbog praktinih razloga i
one mogu biti kratkorone (za do 5 godina), srednjorone (5 do 10 godina) i dugorone (za vie od
10 godina)
o Demografske prognoze i projekcije vane su u reguliranju populacijske politike
o Demografska projekcija prikaz hipotetinog kretanja broja i sastava stanovnitva za neko
budude razdoblje utemeljeno na eksplicitnim pretpostavkama nastavka demografskih trendova iz
prolosti
o Demografska perspektiva temelji se na izboru vie-manje vjerojatnih pretpostavki
o Demografska prognoza razumijeva izbor jedne hipoteze koja je u trenutku izrade prorauna ini
vjerojatnom, a po pravilu odraava stav samog prognozera
o Demografska projekcija metodom prorauna pokazuje kakav de biti bududi razvitak stanovnitva i
to na temelju istraivanja i ozbiljnih hipoteza
o Gospodarsko-demografski modeli predoavaju sliku stvarnih procesa i onih bududih uzimajudi u
obzir samo najvanija obiljeja

Metode demografske projekcije
o Izbor metoda u izradi demografskih projekcija ovisi:
o veliini populacije
o tipu stanovnitva zatvorena (bez migracije) i otvorena (s migracijom)
o razdoblju projekcije (dugorone, srednjorone ili kratkorone)
o tome je li posrijedi ukupno stanovnitvo ili njegovi dijelovi
o potrebom stupnju pouzdanosti
o U izradi projekcija bududeg kretanja ukupnog stanovnitva najede se rabe dvije skupine metoda
matematike i analitike
o Matematike metode bit je u odreivanju hipotetine stope promjene koja se odreuje na
osnovi promatranja kretanja ukupnog stanovnitva u prolom razdoblju i koja varira kao funkcija
vremena
o polazi se od pretpostavke da de bududnost liiti prolosti
o Analitike metode bit je u posebnom prouavanju dotadanjih promjena i u iznoenju hipoteza
o bududim promjenama komponenata kretanja stanovnitva rodnosti, smrtnosti i migracije
o zbog velike dinaminosti migracija i nepouzdanosti predvianja projekcije se esto rade
bez migracijske komponente
Demografska projekcija na primjeru Hrvatske
o Projekcija stanovnitva Republike Hrvatske za razdoblje od 2001. do 2031. godine izraunata je
analitikom metodom i raena je za zatvoreno stanovnitvo
o Pretpostavka je da de se stanovnitvo kretati prema niskoj stopi nataliteta to proistjee iz
dosadanjih dugoronih demografskih trendova stopa prirodnog kretanja, iz dobnog sastava
stanovnitva, iz opdeg obiljeja posttranzicijskog drutva i iz djelovanja demografske inercije
o U Hrvatskoj de prema toj projekciji 2031. godine ivjeti 3 680 750 stanovnika to znai da de se
broj stanovnika u 30 godina smanjiti za 756 710 odnosno za 17.1% (ne uzimajudi u obzir
migraciju!)

PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA

o Osnovne sastavnice prirodnog kretanja stanovnitva su natalitet i mortalitet, a njihova je
rezultanta prirodna promjena
o U novije je vrijeme sve manje radova o natalitetu, a sve vie o prostornoj pokretljivosti
stanovnitva

NATALITET
o Rodnost ili natalitet je pozitivna sastavnica prirodnog kretanja stanovnitva koja utjee na porast
stanovnitva
o Natalitet oznaava broj ivoroene djece dok ukupan broj ivoroene i mrtvoroene djece
obuhvada ukupna rodnost
o Fertilitet broj ivoroenih u odnosu prema enskom stanovnitvu u fertilnoj dobi
o Fertilno razdoblje kod ena je prosjeno dob od 15. do 49. godine, a kod mukaraca dob od 15. do
65. godine
o Fekonditet potencijalna fizioloka rodnost odnosno fizioloka sposobnost sudjelovanja u
reprodukciji

Odrednice nataliteta
o Razina rodnosti odnosno fertilitet u svim je drutvima manja od fekonditeta
o Na efektivnu rodnost utjeu razliiti imbenici:
u tradicionalnim drutvima utjecaj imbenika koji smanjuju fertilitet ispod razine
fekonditeta prilino je slab pa de i ostvarena plodnost biti manja od potencijalne
plodnosti
u suvremenim drutvima djelovanje odgovarajudih imbenika je pojaano pa je
fertilitet mnogo nii od fekonditeta
o U ranoj fazi razvoja nekog drutva u kojoj su rodnost i smrtnost vrlo visoki, razina rodnosti je
odreena biolokim imbenicima s razvojem drutva utjecaj biolokih imbenika slabi, a jaa
utjecaj gospodarskih, drutvenih i psiholokih imbenika
o Bioloki imbenici rodnosti: fekonditet, dobni sastav stanovnitva, dob enskog stanovnitva,
sterilitet, razdoblje izmeu susljednih trudnoda, razdoblje laktacije, nasljedne osobine
o Gospodarski i drutveni imbenici rodnosti: postignuti stupanj gospodarskog razvoja (razina
industrijalizacije urbanizacije), gospodarska uloga obitelji i materijalni uvjeti za osnivanje novih
obitelji, poloaj djece u obitelji i trokovi njihovog uzdravanja, poloaj ene u drutvu, stupanj
opdeg obrazovanja (posebice ena), sociopsiholoki imbenici vezani uz obiaje i religijske norme
koji oblikuju stavove prema broju djece, kolovanju, zapoljavanju ena, razina smrtnosti
(posebice djece), kontrola raanja
o Ako je drutvo nerazvijeno, gospodarski i drutveni imbenici uzrokuju visoku rodnost, a ako je
drutvo razvijeno, uzrokuju nisku rodnost
o Kompenzacijski natalitet visoka rodnost kojom se nadoknauju gubici infantilnog mortaliteta
o Psiholoki imbenici rodnosti: difuzija inovacija iz jednog drutva u drugo (irenje ideja i
ponaanja povezanih s planiranje obitelji), strah od poroaja, strah od bududnosti, osjedaj
nesigurnosti, (ne)postojanje elje za potomstvom
o U pravilu je tijekom rata smanjena rodnost, a poslije rada dolazi do kompenzacijskog nataliteta
koji moe dovesti i do baby booma odnosno naglog povedanja roene djece

Pokazatelji rodnosti
o Pradenjem broja roenih, umrlih i prirodne promjene bavi se vitalna statistika
o Periodne stope rodnosti izraunavaju se za odreeno razdoblje
o Kohortne stope rodnosti izraunavaju se na temelju reprodukcijskog ponaanja pripadnika
odreene dobne skupine ili odreenog narataja tijekom njihova fertilnog razdoblja
o Opda stopa rodnosti najjednostavniji pokazatelji uestalosti roenja u odreenom stanovnitvu
o stopa ukupne (bruto) rodnosti (n
u
) odnosi se na ukupan broj roenih (N
u
) u jednoj
godini (ivoroenih i mrtvoroenih)

o opda stopa efektivne (neto) rodnosti (n) ukupan broj ivoroenih (N) u jednoj godini


o u izraunavanju se uzima ukupno stanovnitvo, a u reprodukciji sudjeluje samo jedan njen
dio pa se ne dobiva realna slika plodnosti
1000 =
P
N
n
u
u
1000 =
P
N
n
o Stopa ukupnog fertiliteta (f
u
) pokazatelj ostvarene plodnosti, a rauna se kao odnos broja
ivoroene djece (N) i ukupnog stanovnitva u fertilnoj dobi


o Opda stopa fertiliteta (f) ili enska stopa fertiliteta rauna se kao odnos broja ivoroene djece
(N) i ukupnog stanovnitva u fertilnoj dobi

o Specifina stopa fertiliteta prema dobi rauna se kao odnos ivoroenih koje su rodile ene
odreene dobi i ukupnog broja ena u toj dobi
o Ukupna (totalna) stopa fertiliteta (F
x
ili TFR) oznaava prosjean broj ivoroene djece koju bi
rodila ena tijekom svog fertilnog razdoblja


o Veda totalna stopa fertiliteta znai prosjeno vedu plodnost ena
o Da bi se osigurala jednostavna reprodukcija stanovnitva totalna stopa fertiliteta trebala bi
iznositi u prosjeku 2.1 (toliko bi djece trebalo biti roeno po eni u fertilnoj dobi)

Diferencijalni natalitet
o Diferencijalna rodnost rodnost karakterizirana prema pojedinim obiljejima
o Obrazovanije ene kasnije stupaju u brak, imaju vede aspiracije glede karijere i manji broj djece
od slabije obrazovanih ena
o ivot u gradu djeluje na smanjenje fertiliteta
o U razvijenim je zemljama fertilitet je redovito vedi kod muslimana i katolika nego kod ostatka
populacije
o Afroamerika populacija u Americi ima stalno vii fertilitet od euroamerike populacije to je
objanjivo prosjeno slabijim socijalnim i stambenim statusom Afroamerikanaca od ostatka
populacije

Rodnost u svijetu prostorne razlike i trendovi
o Razlike u fertilitetu dviju regija mogu biti vede pod utjecajem tri najvanija imbenika:
regija s niim fertilitetom ima vedu mogudnost zaposlenja na dobro pladenim
radnim mjestima to ne ohrabruje materinstvo
snano je doseljavanje mladih i obrazovanih koji su usredotoeni na karijeru u
regiju s niim fertilitetom
glavnina stanovnika regije s niim fertilitetom ivi u gradovima u kojima je visok
stupanj otuenosti to ne pogoduje pronalaenju poeljnog partnera
1000
) 65 15 ( ) 49 15 (

+
=
m f
u
P P
N
f
1000
) 49 15 (
=
f
P
N
f
1000
49
15

=
x
x
f
F
o Najmanje prostorne razlike mogu se oekivati u zemljama koje se nalaze u posttranzicijskoj etapi
demografskog razvoja
o Na globalnoj razini podruja nie rodnosti su razvijene zemlje dok su podruja visoke rodnosti
nedovoljno razvijene zemlje
o Tipovi rodnosti na globalnoj razini:
- niska rodnost do 15 godinje
- srednja rodnost 16 do 25 godinje
- visoka rodnost iznad 25 godinje
o Gotovo polovica svjetske populacije ima visoku rodnost
o Gotovo u svim razvijenim zemlja svijeta razina fertiliteta nia je od razine nune za jednostavno
obnavljanje stanovnitva

MORTALITET
o Smrtnost ili mortalitet je negativna sastavnica prirodnog i ukupnog kretanja stanovnitva koja
utjee na smanjenje stanovnitva
o Mortalitet oznaava broj umrlih u nekom stanovnitvu u odreenom vremenu
o Opda smrtnost pojam koji obuhvada sve smrtne sluajeve bez obzira na dob ili uzrok
o Diferencijalna smrtnost smrtnost karakterizirana prema pojedinim obiljejima
o Morbiditet ili pobol uestalost obolijevanja u nekom stanovnitvu u odreenom razdoblju

Odrednice mortaliteta
o Bioloki imbenici smrtnosti:
dobni sastav stanovnitva smrtnost je veda u drutvu s visokim udjelom starog
stanovnitva
bioloko-medicinski imbenici: nasljedne, genetske osobine
o Drutveno-gospodarski imbenici smrtnosti:
stupanj ivotnog standarda, gospodarski razvoj
povedanje proizvodnje hrane te uklanjanje gladi i pothranjenosti kao uzroka smrti
obrazovna razina stanovnitva
stupanj razvijenosti javnog zdravstva i opdenito zdravstveni uvjeti ivota

Pokazatelji smrtnosti
o Opda stopa smrtnost (m) pokazuje broj umrlih na 1000 stanovnika u jedinici vremena


1000 =
P
M
m
u pravilu je via u krajnje siromanim i nerazvijenim zemljama nego u razvijenima,
no esto nedovoljno razvijene zemlje imaju opdu stopu smrtnosti niu od
najrazvijenijih zemalja bududi da imaju mlai dobni sastav stanovnitva
o Standardizirana opda stopa smrtnosti izraunava se kako bi se iskljuio utjecaj nekog obiljeja
(npr. dobnog sastava) koje je razliito od populacije do populacije
o Oekivano trajanje ivota na dan roenja prosjean broj godina ivota koji moe oekivati
ivoroeno dijete ako u bududnosti budu vladali sadanji uvjeti smrtnosti
o po pravilu se iskazuje odvojeno za muko i ensko stanovnitvo zbog postojedih razlika u
oekivanom trajanju ivota mukaraca i ena, ali se moe izraunati i za ukupno stanovnitvo
o Gdje je oekivano trajanje ivota visoko, visoki su BDP po stanovniku, uporaba kontracepcije,
stupanj urbanizacije, a stope rodnosti, totalnog fertiliteta i smrtnosti dojenadi su niske

Diferencijalni mortalitet prema spolu i dobi
o Posebna stopa smrtnosti prema spolu odnosi se na opdu stopu smrtnosti s obzirom na spol
posebna stopa smrtnosti mukog stanovnitva

posebna stopa smrtnosti enskog stanovnitva

o Opda smrtnost mukog stanovnitva veda je nego enskog to je posljedica bolesti koje zahvadaju
muko stanovnitvo, vede izloenosti mukaraca tetnim navikama, vedi udio nasilnih smrti
mukaraca
o U svim dobnim skupinama smrtnost ena nia je od smrtnosti mukaraca
o Posebne stope smrtnosti prema dobi odnose se na stope smrtnosti izraunate za svaku dobnu
skupinu
o Grafiki prikaz posebnih stopa smrtnosti po dobi pokazuje u zemljama s visokom smrtnodu male
djece sliku U-distribucije
u razvijenim zemljama taj prikaz pokazuje J-distribuciju bududi da je smrtnost
djece niska
o Infantilni mortalitet ili smrtnost dojenadi (m
d
) oznaava uestalost umiranja djece u prvoj godini
ivota
o Stopa smrtnosti dojenadi izraunava se kao omjer umrle dojenadi i
ivoroene djece u istom razdoblju


o Smrtnost dojenadi s obzirom na ukupno trajanje ivota:
1000 =
m
m
m
P
M
m
1000 =
f
f
f
P
M
m
1000 =
N
M
m
d
d
perinatalna smrtnost smrtnost u prvih godinu dana ivota ukljuujudi i
mrtvoroene
neonatalna smrtnost tijekom prvih 28 dana ivota
postneonatalna smrtnost od navrenih 28 dana do kraja prve godine ivota
o Stopa infantilnog mortaliteta s obzirom na estinu:
- niska stopa stopa manja od 15 (svojstvena razvijenim zemljama)
- visoka stopa stopa via od 80 (svojstvena nerazvijenim zemljama)
o Tablice smrtnosti odraavaju odnose koji postoje izmeu razine smrtnosti te dobi i spola
te tablice pokazuju vjerojatnost smrti, vjerojatno preivljenja jo barem jednu
godinu, hipotetini broj ivih osoba i oekivano preostalo trajanje ivota za svaku
pojedinu godinu ivota

Mortalitet prema drutveno-gospodarskim obiljejima
o U predindustrijskoj Europi u kojoj su na smrtnost stanovnitva uvelike utjecale zarazne bolesti,
smrtnost je bila via u bogatim, urbaniziranijim podrujima nego u siromanijim i rjee naseljenim
ruralnim krajevima koja su bila manje pogodna za irenje bolesti
o Nizak drutveno-gospodarski status povezan je s niskim oekivanim trajanjem ivota, s visokom
stopom infantilnog mortaliteta, s viskom stopom smrtnosti male djece i opdenito s visokim
mortalitetom
o Fiziki radnici izloeniji su nesredama na poslu, imaju nie plade, manje mirovine, krade godinje
odmore, ede i lake gube posao, rjee su zadovoljno uvjetima rada a to sve utjee na zdravlje
radnika i povedanje smrtnosti
o Uzroci smrtnosti prema UN-ovoj klasifikaciji:
zarazne i parazitske bolesti te bolesti dinog sustava
- obuhvadaju gotovo polovicu uzroka smrti u zemljama s oekivanim
trajanjem ivota ispod 40 godina
- u razvijenim zemljama su beznaajne, osim upale pluda i gripe
rak jedan od najedih uzroka smrti u razvijenim zemljama
- utjecaj tih bolesti se ne smanjuje usporedno s drutveno-gospodarskim
razvojem
bolesti krvoilnog sustava jedan od najedih uzroka u razvijenim zemljama
nasilna smrt znatan udio meu uzrocima smrtnosti, vedinom prometne nesrede
ostali uzroci
o Obratno nego u prolosti, danas je smrtnost veda u ruralnim nego u urbanim krajevima bududi da
su sela uglavnom emigracijska i imaju ostarjeli dobni sastav stanovnitva
o Kako razina smrtnosti u ruralnim krajevima uvelike ovisi o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, ako su te
drutvene funkcije u nekoj zemlji vie-manje izjednaene bez obzira na mjesto stanovanja, tada je
razina smrtnosti ujednaena u gradskom i seoskom stanovnitvu
o Smrtnost osoba koje su u braku opdenito je nia nego onih koje nisu u branoj zajednici pri emu
je razlika izraenija kod mukaraca nego kod ena
o U manjinskoj populaciji neke zemlje obino je veda smrtnost nego u vedinskoj populaciji to je
najede uvjetovano nejednakim drutvenim statusom i drutvenim navikama

Razliitost u prostornoj slici mortaliteta
o Prosjena godinja stopa smrtnosti u svijetu iznosi 9.0, a gledano po pojedinim zemljama, krede
se u rasponu od 3 do 23
o Najnia stopa smrtnosti je u zemljama koje imaju visoku rodnost i vrlo mlado ukupno
stanovnitvo te razmjernu higijensko-zdravstvenu zatitu
o U razvijenim je zemljama oekivano trajanje ivota 74.6 godina, a u zemljama u razvoju 62.8
godina
najkrade oekivano trajanje ivota je u Africi juno od Sahare
najdulje oekivano trajanje ivota je u zapadnoj Europi, Angloamerici, Japanu i
Australiji
o Oekivano trajanje ivota u Hrvatskoj je 74.9 godina (za razdoblje 2000.-2005.)
o Razlika u oekivanom trajanju ivota izmeu mukog i enskog stanovnitva najveda je u
razvijenim zemljama, a najmanja u zemljama u razvoju

PRIRODNA PROMJENA
o Prirodna promjena je komponenta opdeg kretanja stanovnitva, a rezultat je razlike izmeu broja
umrlih i roenih
o Prirodni prirast pozitivna prirodna promjena s vikom broja roenih nad brojem umrlih
o Prirodni pad negativna prirodna promjena s vikom broja umrlih nad brojem roenih
o Stagnacijska prirodna promjena ili nulta promjena priblino jednak broj roenih i umrlih na isti
broj stanovnika
o Prirodna promjena (Pp) rauna se kao razlika broja roenih i broja umrlih
o Stopa prirodne promjene (pp):

o Ljestvica prirodnog prirasta:
- vrlo visok prirast vii od 18
- visok prirast 12 do 17
- umjeren prirast 4 do 11
M N Pp =
1000 =
P
Pp
pp
- nizak prirast manji od 4
o Za slabije razvijene zemlje karakteristina je neracionalna prirodna promjena koja je posljedica
visoke rodnosti i visoke smrtnosti troi se mnogo ljudskih resursa da bi se postigla jednaka
prirodna promjena kao i kod niske rodnosti i smrtnosti
o Indeks bioloke (prirodne) promjene (IBP) pokazatelj povedanja ili smanjenja populacije
temeljem prirodne promjene u odreenom razdoblju
dobiva se tako da se kumulativ apsolutne prirodne promjene podijeli s brojem
stanovnika poetkom razdoblja i pomnoi sa 100
o Vitalni indeks (V
i
) pokazuje broj ivoroenih na 100 umrlih osoba
ako je vitalni indeks vedi od 100, broj stanovnika se povedava prirodnom
promjenom
ako je vitalni indeks manji od 100, broj stanovnika se smanjuje prirodnom
promjenom
vitalni indeks nije pogodan za usporedbe jer se ne vidi koja dobna skupina
najvedim udjelom sudjeluje u mortalitetu

ivost ili vitalitet
o ivost ili vitalitet obiljeje koje pokazuje odreene sastavnice stvarne i mogude biodinamike
stanovnitva
o Indeks vitaliteta (I
v
) predoava sintezu izmeu pokazatelja prirodnog kretanja i dobnog sastava
stanovnitva

o Vrijednost indeksa vitaliteta izmeu 25 i 30 upuduje na umjerenu biodinamiku stanovnitva

Bioloka reprodukcija stanovnitva
o Bioloka reprodukcija stanovnitva proces obnavljanja stanovnitva u kojem zajedniki
sudjeluju natalitet i mortalitet
o Reprodukcija stanovnitva:
proirena reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se povedava prirodnom
promjenom
o u nedovoljno razvijenim zemljama dovodi do dodatnih tekoda u
agrarnoj prenapuenosti i koi njihov opdi razvoj
jednostavna reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se prirodnom
promjenom ni ne povedava ni ne smanjuje (stanovnitvo se obnavlja u istom broju)
Ss m
Zs f
I
V

=
smanjujuda reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se smanjuje prirodnom
promjenom
o dolazi do prirodne depopulacije koja dovodi do manjka radne snage,
do starosti populacije i do ograniavanja daljnjeg razvoja

Pokazatelji (bio)reprodukcije
o Najjednostavniji pokazatelji reprodukcije stanovnitva su stopa prirodne promjene i totalna stopa
fertiliteta
o Bruto stopa reprodukcije (R
B
) pokazatelj koji oznaava sposobnost neke populacije da kroz
narataje odrava svoju brojnost

o Bruto stopa reprodukcije pokazuje prosjean broj enske djece koju de sada ivoroena djevojica
roditi rijekom svog fertilnog razdoblja ivota uz uvjete da fertilitet ostane isti kao i fertilitet
narataja ena u godini promatranja i da niti jedna ivoroena djevojica ne umre prije kraja
fertilnog razdoblja
o Ako je bruto stopa reprodukcije manja od 1.02, tada nije osigurano jednostavno obnavljanje
stanovnitva
o Neto stopa reprodukcije (R
0
) pokazatelj koji se izraunava mnoenjem bruto stope reprodukcije
srednjom vrijednodu d de ivoroena djevojica doivjeti dob od 15 do 49 godina

o Neto stopa reprodukcije pokazuje koliko de jedna sada ivoroena djevojica roditi enske djece
tijekom svog fertilnog razdoblja uz pretpostavku da de ostati sadanja stopa fertiliteta, a u obzir
se uzima i smrtnost po dobi sadanje generacije ena
o Ako neto reprodukcija iznosi 1.0 to znai da de svaka sada ivoroena djevojica tijekom svog
fertilnog razdoblja roditi jednu djevojicu to znai da de biti osigurana jednostavna reprodukcija
enskog stanovnitva, a time i stanovnitva uopde
o Oko 2000. godine u nedovoljno razvijenim zemljama neto stopa reprodukcije iznosila je u
prosjeku 1.5, a u razvijenim zemljama oko 0.75
o Hrvatska je jo od 60-ih godina 20. stoljeda ima neto stopu reprodukcije manju od 1.0 to znai da
ved pola stoljeda nema osiguranu jednostavnu reprodukciju stanovnitva

PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA HRVATSKE U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEDA
o Bududi da je Hrvatska u posttranzicijskoj etapi demografskog razvoja, osnovnu odrednicu
prirodnog kretanja ini natalitet, a mortalitet je relativno postojana veliina
o Natalitet u Hrvatskoj pada od sredine 20. stoljeda

=
49
15 ,
,
x f
x f
B
P
N
R
49 15 , 0
=
f B
L R R
o nakon Drugog svjetskog rata kratko je vrijeme djelovao kompenzacijski natalitet
o do 70-ih godina natalitet linearno opada
o 70-ih godina natalitet se privremeno stabilizira i ak raste jer je u fertilnu dob doao
brojano jak narataj roenih u poslijeratnom kompenzacijskom razdoblju
o 80-ih godina se nastavlja opadanje stope nataliteta, a Domovinski rat je 90-ih godina taj
trend pojaao
o sredinom 90-ih godina nakratko raste stopa nataliteta to se moe objasniti ulaskom
brojano jakog narataja roenog 70-ih godina u fertilnu dob
o potkraj 20. stoljeda nastavlja se stopa pada nataliteta
o 1950. godine u Hrvatskoj je bilo 95 000 ivoroene djece, a 2000. godine 43 750 ivoroene djece
u pola stoljeda prepolovljen je broj ivoroene djece i ako je broj stanovnika u meuvremenu
narastao za 660 000
o Mortalitet je relativno postojan od sredine 20. stoljeda stopa mortaliteta padala je do 60-ih
godina, a otada poinje vrlo blago rasti
o Prirodna promjena bila je pozitivna sve do 1991. godine kada postaje negativna i dolazi do
prirodne depopulacije

DEPOPULACIJA
o Bududi da je u razvijenim zemljama totalna stopa fertiliteta manja od 2.1, bruto stopa
reprodukcije manja od 1.02, a neto stopa reprodukcije manja od 1.0, vie nije osigurano
jednostavno obnavljanje stanovnitva
o Ukupna depopulacija smanjenje broja stanovnika izmeu dvaju susljednih popisa ili izmeu bilo
kojih odabranih godina
o Reprodukcijska depopulacija ili naratajna depopulacija enskog stanovnitva smanjenje broja
ena jer je neto stopa reprodukcije pala ispod 1.0
o Naratajna depopulacija ukupnog stanovnitva smanjenje broja stanovnika jer je totalna stopa
fertiliteta manja od 2.1
o Tredina zemalja svijeta, uglavnom razvijenih, zahvadena je naratajnom depopulacijom ukupnog
stanovnitva
o Prirodna depopulacija smanjenje broja stanovnika zbog vede smrtnosti od rodnosti, tj. zbog
negativne prirodne promjene
o Emigracijska depopulacija smanjenje broja stanovnika pod utjecajem vedeg iseljavanja nego
doseljavanja, tj. zbog negativnog migracijskog salda
tada je prirodna promjena pozitivna, ali je negativni migracijski saldo vedi od
prirodnog prirasta
o Osnovne faze modela po kojem se zbiva ukupna depopulacija u nekom podruju ije je
stanovnitvo u posttranzicijskoj etapi demografskog razvoja:
1. emigracijom uvjetovana ukupna depopulacija ukupna depopulacija je posljedica
negativnog migracijskog salda, a prirodna promjena je pozitivna i razmjerno
visoka
2. emigracijom uvjetovana ukupna depopulacija ukupna depopulacija je jo uvijek pod
utjecajem negativnog migracijskog salda, a prirodna promjena je jo
pozitivna, ali se postupno smanjuje tendirajudi prema nultoj razini
3. prirodna depopulacija ukupna depopulacija se pojaava i to ponajprije pod utjecajem
prirodnog smanjenja stanovnitva te pod utjecajem emigracije
4. demografsko izumiranje ukupna depopulacija se nastavlja djelovanjem emigracijske i
prirodne depopulacije uz istodobno jaanje starosti stanovnitva pa se
smanjuje udio mladog stanovnitva koje bi se iseljavalo ime se smanjuje
negativan migracijski saldo, a povedava se utjecaj prirodne depopulacije na
ukupnu depopulaciju

Depopulacija Hrvatske
o Depopulacija je uz starenje stanovnitva glavni proces koji obiljeava suvremeni demografski
razvoj Hrvatske
o Ukupna depopulacija u Hrvatskoj je posljedica je zajednikog djelovanja prirodnog kretanja,
migracije i vanjskih imbenika (ratovi)
o Depopulacija je najvie zahvatila seoska naselja (ruralni egzodus) i to u svim krajevima Hrvatske
o U Hrvatskoj je prvo dolo do reprodukcijske depopulacije (od 1958. godine), nakon toga je
uslijedila naratajna depopulacija ukupnog stanovnitva (1968. godine), a od 1991. godine je
djeluje prirodna depopulacija

PROSTORNA POKRETLJIVOST STANOVNITVA

o Prostorna pokretljivost stanovnitva podrazumijeva sve vrste teritorijalne mobilnosti stanovnitva
u odreenom vremenu i prostoru
o Migracija ili seljenje sve promjene mjesta stalnog boravka (prebivalita) bilo da je rije o
trajnom ili privremenom preseljenju na manju ili vedu udaljenost unutar ili preko dravnih ili
administrativnih granica
o Cirkulacija razliiti oblici pokretljivosti, uglavnom kratkotrajne, uestale ili cikline kojima je
zajedniko obiljeje izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnom promjenom
boravita
o pritom odsutnost iz mjesta stanovanja moe trajati od nekoliko sati i dana do nekoliko
mjeseci
o Migrant ili selilac je sudionik migracije ili seobe, a cirkulant sudionik cirkulacije

Tipologija prostorne pokretljivosti prema trajanju i uestalosti
o Konana migracija preseljenje u drugo mjesto s namjerom konanog ostanka u mjestu
doseljenja
o Privremena migracija preseljenje u drugo mjesto s namjerom zadravanja na odreeno vrijeme
u mjestu doseljenja
kratkotrajna migracija nekoliko mjeseci ili godina
dugotrajna migracija npr. cijeli radni vijek
ponovna migracija preseljenje u drugo mjesto nakon nekog vremena poslije
doseljenja
povratna migracija povratak u mjesto prethodnog stanovanja nakon nekog
vremena
o Redovita cirkulacija redovito kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta (radi
posla, kolovanja), a po uestalosti moe biti dnevna, tjedna i povremena
o Sluajna cirkulacija svaki neredoviti odlazak iz mjesta stalnog stanovanja u neko drugo mjesto
(radi lijeenja, kupovine) i povratak nakon nekog odreenog vremena)
o Sezonska cirkulacija jednokratni i viekratni odlasci iz mjesta stalnog stanovanja tijekom
odreenih godinjih doba, uglavnom vezi s potranjom radne snage, te povratak u mjesto stalnog
boravka

Tipologija prostorne pokretljivosti prema udaljenosti
o Unutarnja migracija preseljenje unutar granica drave
podruna ili lokalna migracija preseljenje iz jednog mjesta u drugo unutar iste
opdine
unutarregionalna migracija preseljenje iz jedne opdine u drugu unutar iste regije
meuregionalna migracija preseljenje iz jedne regije u drugu (npr. iz upanije u
upaniju)
o Vanjska migracija preseljenje preko dravnih granica
o Unutarnja cirkulacija kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta unutar granica
iste drave
o Vanjska cirkulacija kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta koje se nalazi izvan
granica matine drave

Tipologija prostorne pokretljivosti prema ostalim kriterijima
o Prema kriteriju glavnog motiva: ekonomska i neekonomska migracija/cirkulacija
o Prema kriteriju izbora: dragovoljna i prisilna migracija/cirkulacija
o Prema kriteriju organiziranosti prostorne pokretljivosti: organizirana i neorganizirana
migracija/cirkulacija
o Bijeg ili egzodus razmjerno nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan razliitim
nedadama

Tranzicija prostorne pokretljivosti
o Populacijski geograf W. Zelinsky 1971. godine iznio je hipotezu o tranziciji mobilnosti koju definira
kao postojanje karakteristinih pravilnosti u razvoju osobne pokretljivosti tijekom novije povijesti
o Faze u procesu tranzicije prostorne pokretljivosti:
I. faza predmoderno tradicionalno drutvo (odgovara predtranzicijskoj etapi)
o slaba pokretljivost stanovnitva (posebice je slaba migracija)
o prisutna je ograniena cirkulacija vezana uz lokalnu trgovinu,
iskoritavanje zemlje, ratovanje, vjerske obiaje
II. faza rano tranzicijsko drutvo (odgovara prvoj podetapi demografske
tranzicije)
o vrlo brojna migracija iz sela u gradove
o znatna kolonizacija seoskog stanovnitva u slabo naseljena
(pogranina) podruja unutar drave ako za useljene ima dovoljno
obradive zemlje
o snani iseljeniki tokovi u prihvatljive i privlane inozemne destinacije
o slaba, ali znakovita imigracija strunjaka iz naprednijih dijelova svijeta
o znatan porast razliitih vrsta cirkulacije
o prostorna pokretljivost u ovoj fazi povezana je s deagrarizacijom,
deruralizacijom, industrijalizacijom i urbanizacijom
III. faza kasno tranzicijsko drutvo (odgovara srednjoj podetapi demografske
tranzicije)
o migracija selo-grad je na vrhuncu, ali poinje slabit
o posve oslabljena kolonizacija u slabije naseljena (pogranina)
podruja
o iseljavanje slavi ili gotovo prestaje
o svi su oblici cirkulacije u porastu
IV. faza razvijeno drutvo (odgovara kasnoj pdetapi demografske tranzicije)
o migracija se postupno uravnoteuje i oscilira na visokoj razini
o migracija selo-grad se nastavlja, ali i dalje se smanjuje
o zbiva se jaka migracija iz grada u grad i unutar gradske aglomeracije
o ako jo postoji naseljavanje slabije naseljenih (pograninih) podruja,
ono je u zastoju ili se gasi
o znatno je doseljavanje nekvalificirane i polukvalificirane radne snage
iz relativno nerazvijenih zemalja
o moguda je znatna meunarodna migracija i cirkulacija strunjaka
o dolazi do pojaane cirkulacije posebice one ekonomske i vezane uz
razonodu
V. faza visokorazvijeno drutvo (odgovara posttranzicijskoj etapi najrazvijenijih drutava)
o mogude je smanjenje migracija i usporavanje nekih oblika cirkulacije
zbog uspostavljanja novih oblika komunikacija
o gotovo sva migracija moe biti interurbana i intraurbana
o mogude je dalje doseljavanje relativno nekvalificirane radne snage iz
nedovoljno razvijenih zemalja
o mogude je dalje povedanje nekih postojedih oblika cirkulacije i pojave
nekih novih oblika
o moe se oekivati stroga politika kontrola unutarnje i vanjske
migracije i cirkulacije

Odrednice prostorne pokretljivosti
o Gospodarski imbenici prostorne pokretljivosti:
proistjeu iz prostorne neusklaenosti gospodarske i populacijske stope rasta
stanovnitvo iz krajeva sa slabijim mogudnostima rada i zarade migrira u krajeve u
kojima je lake dodi do posla i vieg dohotka
prostorna pokretljivost izmeu dva podruja je veda to je razlika u stupnju i
dinamici gospodarskog razvitka veda
o Socijalni imbenici prostorne pokretljivosti:
socijalni imbenici u uem smislu: stupanj urbaniziranosti, veliina kudanstva
socijalno-psiholoki imbenici: privlanosti velikih gradova
individualni psiholoki imbenici: ''kad ide on, idem i ja''
o Demografski imbenici prostorne pokretljivosti:
prostorno razliite stope rodnosti, smrtnosti i prirodne promjene
razliita gustoda naseljenosti izmeu polazita i odredita
podruja s visokim demografskim pritiskom obino su slabije razvijena i za njih je
tipina visoka agrarna gustoda iz takvih se krajeva stanovnitvo krede prema
razvijenim podrujima u kojima je natalitet redovito nizak
o Ostali imbenici prostorne pokretljivosti:
politiki imbenici: razliite vrste prisile ili diskriminacije
prirodne nedade: potresi, poari, poplave
imbenici osobne prirode: elja za pustolovinom, bijeg od nesnoljive okoline
geografski imbenici: klima, iskoritavanje energetskih i mineralnih resursa,
nadmorska visina, geografski poloaj, prometna dostupnost
o Tradicija iseljavanja temelji se na konstataciji ''from Know to Know'' svijest o vanjskim
mogudnostima potie prve emigrante za kojima odlaze drugi i daljnja emigracija se odvija
kanalima rodbinstva, susjedstva, prijateljstva te dolazi do lanane migracije

MIGRACIJA
o Tipovi migracija prema osnovnim uzrocima i vremenu nastajanja:
1. velika seljenja uzrokovana osvajakim pohodima (Rimljana, Avara, Mongola, Turaka i
drugih) i irenjem starih carstava
2. seljenje stanovnitva koje je spontano slijedilo osvajake pohode ili je seljenje bilo
potaknuto prirodnim nedadama (potresi, poplave, sue, poasti) odlazilo
se u krajeve koji su pruali bolje izglede za odravanje ivota
3. sustavno naseljavanje (kolonizacija) koje su provodili osvajai u populacijski ispranjene
krajeve, ali i sredinje vlasti u slabije naseljena podruja zemlje doseljenici
su imali odreene olakice, posebice u graninim krajevima, ali s obavezom
da prvi stanu u obranu zemlje
4. preseljavanje etnikih manjina pa i itavih naroda zbog geopolitikih promjena
(okupljanje velikih nacija, raspadanje vienacionalnih drava, promjena
granica) takva je migracija novijeg postanka vezana je uz jaanje
nacionalizma od poetka 19. stoljeda, a prisutna je i danas
5. migracija politikih emigranata i prebjezi pojavljuju se u vedem broju nakon
Oktobarske revolucije, nakon Prvog i Drugog svjetskog rata i nakon rata u
Vijetnamu
6. slobodna (ekonomska) migracija stanovnitva u kojoj je glavni motiv potraga za poslom,
vedom zaradom i opdenito boljim uvjetima ivota, a obuhvada unutarnju i
vanjski migraciju i obiljeje je gotovo svih zemalja svijeta
o Migracijska struja ili migracijski tok ''protjee'' izmeu polazita i odredita
o Osnovne sastavnice migracije su imigracija ili useljavanje i emigracija ili iseljavanje
o Migracijski saldo ili neto migracija ili migracijska bilanca razlika izmeu doseljavanja u odreeno
podruje i iseljavanja iz njega u nekom razdoblju (I-E)
o Ako je broj imigranata u istom podruju vedi od broja emigranata, rije je o pozitivnom
migracijskom saldu mehaniki prirast
o Ako je broj imigranata u istom podruju manji od broja emigranata, rije je o negativnom
migracijskom saldu mehaniki pad
o Ako je broj imigranata u istom podruju jednak broju emigranata, rije je o nultom migracijskom
saldu ili o uravnoteenoj migraciji
o Bruto migracija ukupan broj migranata odnosno ukupan broj imigranata i emigranata u
odreenom podruju (I+E)
o Utjecaj migracije na ukupno kretanje stanovnitva:
migracija utjee na veliinu ukupnog stanovnitva i njego prostorni razmjetaj
migracija djeluje na sastavnice prirodnog kretanja
migracija utjee na sastav stanovnitva (demografski, drutveno-gospodarski i
kulturno antropoloki)
o Migracija ima dvoji uinak jer istodobno razliito djeluje na polazite i na odredite
o Bududi da se migranti najede mladi, migracija u polazitu pospjeuje starenje stanovnitva i
negativno djeluje na sastavnice prirodnog kretanja stanovnitva, a u odreditu povoljno djeluje na
dobni sastav stanovnitva i na sastavnice prirodnog kretanja
o Vremenski uinak migracije:
trenutani odmah mijenja broj stanovnika
dugoroni ili odgoeni bududa roenja, smrti, sklapanja i razvodi braka koje bi
odseljeno stanovnitvo doivjelo u polazitu, dogaaju se u odreditu
o Migracije ne mijenjaju ukupan broj svjetskog stanovnitva, ved samo razmjetaj, no utjeu na
dugorono brojano kretanje svjetske populacije (npr. nakon dolaska migranata u podruje s
niskim natalitetom, oni prihvadaju nie stope rodnosti)

Teorije migracije
o Ravensteinovi zakoni migracije:
1. glavnina migranata migrira na kratku udaljenost
2. migracija napreduje korak po korak
3. migranti na veliku udaljenost uglavnom preferiraju jedno od velikih trgovinskih ili
industrijskih sredita
4. svaki tok migracije proizvodi svoj kontratok
5. starosjedioci gradova manje su skloni migraciji nego oni iz seoskih krajeva
6. ene vie sudjeluju u unutarnjoj, a mukarci u vanjskoj migraciji
7. glavninu kontingenta migranata ine odrasli cijele obitelji rijetko migriraju izvan
domovine
8. veliki gradovi rastu vie pode utjecajem migracije nego prirodnog prirasta stanovnitva
9. obujam migracije raste usporedno s razvojem industrije, trgovine i prometa
10. glavni smjer migracije ide iz ruralnih podruja u sredita industrije i trgovine
11. glavni su uzroci migracije ekonomske prirode
o Teorija push and pull faktora model E. S. Leeja:
na migraciju djeluju imbenici povezani s polazitem i odreditem migracije, s
potekodama koje se postavljaju izmeu polazita i odredita te s raznovrsnim
osobnim imbenicima
pojedini imbenici mogu biti pozitivni (pull), negativni (push) i neutralni ili
indiferentni to ovisi o percepciji potencijalnog migranta
o Todarov migracijski model:
migracija je uvjetovana prije svega racionalnim ekonomskim razmatranjem odnosa
izmeu koristi i trokova
donoenje odluke o migraciji temelji se na oekivanoj razlici izmeu postojedih
ruralnih i urbanih dohodaka, a ta oekivana razlika uvjetovana je interakcijom
razlike izmeu urbanih i ruralnih dohodaka i vjerojatnodu da de migrant dobiti
posao u modernom urbanom sektoru
vjerojatnost dobivanja posla u urbanom sektoru obrnuto je proporcionalna stopi
urbane nezaposlenosti
stope migracije koje prelaze mogudnosti dobivanja posla u gradu posve su mogude
s obzirom na postojanje razlike u oekivanom dohotku
o Teorija socijalnih mrea tvrdi da migracija nije posljedica samo ekonomskih imbenika
- kada jednom pone migracija i nastane tradicija seljenja, migracija postaje
sve neovisnija o imbenicima koji su je potaknuli
- migracija se iscrpljuje i gasi kad nestane i potencijalnih migranata
o Migracija kroz faze ponaanja:
bez pomisli na migriranje
pomisao na migriranje, ali ostvarenje je odgoeno za neko budude vrijeme ili
privremeno dok se ne steknu uvjeti
namjeravano migriranje, ali vrijeme i odredite neodreeni
migriranje u tijeku
migriranje zavreno
migriranje ponovljeno
povratak u neko od prethodnih prebivalita

Selektivnost migracije
o Na selektivnost migracije utjeu samoizbor ili samoselekcija pokretljivih osoba prema razliitim
demografskim i drutveno-gospodarskim obiljejima te vanjski imbenici poput administrativnih
mjera o podrujima doseljenja (npr. doputa se useljenje samo mladim i obrazovanim parovima)
o Selektivnost migranata prema dobi odnosi se na vedu sklonost migriranju starijih adolescenata,
dvadesetogodinjaka i mlaih tridesetogodinjaka bududi da imaju vedu sposobnost i fleksibilnost
da se prilagode novim prilikama
dob je uvjetovana i zahtjevima potranje za radnom snagom jer se trae mlai
ljudi, zdravi i odreenog zanimanja
o Selektivnost migranata prema spolu ovisi o posebnim sociokulturnim i drugim uvjetima to
uvjetuje vedu ili manju pokretljivost ena
vanu ulogu ima tradicija odnosno drutvene norme koje mogu ograniavati
zapoljavanje ena, a time i njihovu pokretljivost
u migracijama na manje udaljenosti prevladava ensko, a na dulje udaljenosti
muko stanovnitvo
u poetku migracije grad-grad i ruralnog egzodusa vie migriraju mukarci, a
kasnije ene
o Selektivnost migranata prema branom stanju temelji se na uoenoj pravilnosti da su mlai
samci, mlae neudane ene i mladi parovi bez djece skloniji migraciji, no s promjenama u
ivotnim i radnim uvjetima u polazitu i odreditu ta pravilnost nestaje
o Selektivnost migranata prema obrazovanju i zanimanju
opdenito se smatra da su obrazovanije osove sklonije migraciji, no poznate su
migracijske struje nekvalificirane radne snage
odljev mozgova migracija strunjaka iz nedovoljno razvijenih zemalja u razvijene
dijelove svijeta (najvie u Sjevernu Ameriku, Australiju i Zapadnu Europu)
strunjaci odlaze jer im matina zemlja ne moe pruiti zadovoljavajudu ivotnu i
radnu perspektivu



Izvori podataka o migraciji
o Registar stanovnitva je najtoniji izvor o migraciji jer je to tekuda baza podataka o preseljavanju
stanovnitva temelji se na prijavi i odjavi boravka
u svakom trenutku prua obavijest o broju i obiljejima stanovnika odreenog
podruja
o Popisi stanovnitva daju podatke o mnogim migracijskim obiljejima stanovnitva
bududi da se odravaju svakih 10 godina, popis registrira samo migrante koji su ivi
u trenutku popisa, a ne obuhvada one koji su migrirali, ali su umrli ili su se iselili
prije samog popisa
o Ankete daju podrobniju spoznaju pojedinih obiljeja migrantskog kontingenta, motiva migriranja i
migracijske prolosti
poto se temelje na ogranienom uzorku, nije uvijek mogude postidi
reprezentativnost
o Ostali izvori obuhvadaju razliite dozvole, isprave, dokumente, registre raznih slubi

Pokazatelji i metode analize migracije
o Opda stopa bruto migracije odnos bruto migracije u odreenoj godini i broja stanovnika
sredinom te godine

o Opda stopa neto migracije ili migracijske bilance odnos neto migracije u odreenoj godini i broj
stanovnika sredinom te godine

o Opda stopa imigracije odnos broja imigranata u odreeno podruje u odreenoj godini i broja
stanovnika sredinom te godine

o Opda stopa emigracije odnos broja emigranata iz odreenog podruja u odreenoj godini i
broja stanovnika sredinom te godine

o Specifina stopa bruto migracije prema dobi odnos bruto migracije odreene dobne skupine i
ukupnog broja stanovnika iste dobi

o Specifina stopa neto migracije prema dobi odnos neto migracije odreene dobne skupine i
ukupnog broja stanovnika iste dobi

1000
+
=
P
E I
y
b
1000

=
P
E I
y
n
1000 =
P
I
i
1000 =
P
E
e
( )
1000
,

+
=
x
x
x b
P
E I
y
( )
1000
,

=
x
x
x n
P
E I
y
o Specifina stopa emigracije prema dobi odnos broja emigranata odreene dobi i ukupnog broja
stanovnika te dobi

o Specifina stopa imigracije prema dobi odnos broja imigranata odreene dobi i ukupnog broja
stanovnika te dobi

o Specifina stopa doseljavanja enskog stanovnitva odnos broja doseljenog enskog
stanovnitva na neko podruje i ukupnog broja enskog stanovnitva tog
podruja

o Specifina stopa iseljavanja mukog stanvonitva odnos broja iseljenog muog stanovnitva iz
nekog podruja i ukupnog broja mukog stanovnitva tog podruja

o Neposredna metoda analize migracije najtonija metoda bududi da se temelji na stalnom
pradenju promjene prebivalita
temelji se na postojanju tekude migracijske statistike (pretpostavlja postojanje
registra stanovnitva)
o Komparativna ili vitalno-statistika metoda istraivanja migracije temelji se na usporedbi
podataka o ukupnom kretanju stanovnitva i o prirodnoj promjeni izmeu dvaju popisa
koristi se migracijski saldo prema podacima popisa stanovnitva i vitalne
statistike

rezultat je razlika izmeu stvarno popisanog broja stanovnika i broja stanovnika
koji bi bio popisan da se stanovnitvo izmeu dvaju popisa brojano promijenilo
samo na osnovi prirodne promjene rezultat je neto migracija
pozitivan saldo pokazuje koliko se vie osoba doselilo nego to ih se doselilo
konani ishod te metode je rezultat migracije na nekom podruju, ali ne daje
podatke o broju emigranata i imigranata
o Posredna metoda analize migracije uglavnom slui za procjenu migracijskog salda u unutarnjoj
migraciji izmeu dvaju podruja, najede izmeu mjesta roenja i prebivalita (pa se naziva i
metoda rodnog kraja)
pokazuje ukupan broj stanovnika koji su sudjelovali u migraciji u meupopisnom
razdoblju


1000 =
x
x
x
P
E
e
1000 =
x
x
x
P
I
i
1000 =
f
f
f
P
I
i
1000 =
m
m
m
P
I
i
( ) Pp P P S + =
1 2
Unutarnja migracija
o S obzirom na kriterij tip naselja u unutarnjoj se migraciji razlikuju selo-grad , grad-grad, selo-selo,
grad-selo meu kojima je najvanija migracija selo-grad
o Unutar granica stanovnitvo migrira iz siromanih i manje razvijenih u bogatije i razvijenije krajeve
o Migracijska struja selo-grad poela je jaati u 19. stoljedu usporedno s razvojem kapitalizma
u ruralnim podrujima dolazi do napretka u obradi zemlje i poljoprivrednoj
proizvodnji te do poboljanja ivotnih uvjeta to dovodi do povedanja seoskog
stanovnitva i agrarne prenapuenosti
viak stanovnitva sa sela odlazi u grad u potrazi za poslom
o U zemljama u razvoju i danas je migracija selo-grad dominantna u unutarnjoj migraciji
o U razvijenim zemljama dominantne migracijske struje postaju migracija grad-grad i grad-selo
(odnosno grad-ruralna okolica i grad-negradska naselja)

Unutarnja migracija u Hrvatskoj
o Nakon Drugog svjetskog rata glavni unutarnji migracijski tok u Hrvatskoj bio je selo-grad kao
posljedica razlika u demografskoj i opdoj drutveno-gospodarskoj strukturi grada i sela
o 60-ih godina migracija selo-grad pretvara se u ruralni egzodus i vedina sela poinje biljeiti
depopulaciju
o Noviji podaci govore da je hrvatsko stanovnitvo relativno slabo mobilno
o Najzastupljeniji tok migracije je meuupanijska migracija dok su meuopdinska i unutaropdinska
migracija slabije zastupljene

Vanjska migracija
o Tipologija meunarodnih migranata:
stalni migranti osobe koje su se naselile bez namjere ponovnog migriranja
privremeni radnici na ugovor preteno slabije obrazovani radnici koji ostaju u
zemlji primitka odreeno vrijeme
privremeni ''profesionalni transitanti'' strunjaci i menaderi koji se sele od
jedne zemlje do druge, obino kao zaposlenici multinacionalnih kompanija te
strunjaci koje alju meunarodne organizacije
prikriveni ili ilegalni radnici
traitelji azila
izbjeglice
o Vanjska migracija radne snage migracija ekonomski aktivnog stanovnitva preteito iz slabije
razvijenih zemalja u razvijene zemlje zbog gospodarskih razloga
o Zbog tekoda prilagoavanja i asimilacije vanjski migranti obino kredu onamo gdje ved ive
sunarodnjaci ili drugo stanovnitvo slinih obiljeja (jezik, vjera, kultura)
o Glavni migracijski tok prati kontratok za koji prostoje razliiti uzroci:
gubitak zaposlenja ili nemogudnost nalaenja novog posla zbog gospodarske krize
neuspjeh u profesionalnoj karijeri
prvobitna namjera privremenosti
tekode u prilagoavanju novom nainu ivota i rada
o Meunarodni migrant osoba koja boravi u novom mjestu stalnog boravka najmanje godinu
dana ili po doseljenju izjavi da namjerava u novom prebivalitu ostati godinu dana ili dulje
o Vanjska migracija kroz povijest:
o vanjska migracija u ranijoj povijesti
nacionalni teritorij nije bio vrsto definiran pa razlika izmeu unutarnje i vanjske
migracije gotovo nije ni postojala
vanjska migracija bila je preteno uzrokovana radovima i osvajanjem porobljenih
teritorija i imala je obiljeje prisile
o vanjska migracija od 16. do sredine 20. stoljeda
nakon velikih geografskih otkrida dolazi do masovnih osvajanja i kolonizacije
novootkrivenih dijelova svijeta
glavni vanjskomigracijski tokovi vode isprva u Afriku i Aziju, kasnije u Ameriku, a jo
kasnije i u Australiju
od kasnog 17. stoljeda do sredine 19. stoljeda iz Afrike je prisilno odvoeno
crnako stanovnitvo koje je radilo kao roblje na plantaama u Americi
nakon zabrane ropstva u kolonizirane dijelove svijeta migriraju pod obvezatnim
ugovorom
izmeu 1820. i 1930. dolazi do ''velike migracije'' Europljana u Sjevernu i Junu
Ameriku junu Afriku, Australiju i Novi Zeland zbog industrijalizacije i
demografskog pritiska koji je zahvatio Europu
jedrenjaci su bili pretrpani migrantima koji su putovali u Novi svijet, tako su se
irile zarazne bolesti i gotovo petina putnika je umirala tijekom putovanja
ukljuivanjem parobroda sredinom 19. stoljeda prijevoz migranata postao je
sigurniji, bri i jeftiniji
interkontinentalna migracija zbivala se u tri vala:
- 1. val nakon napoleonskih ratova, do 80-ih godina 19. stoljeda
o stara migracija najvie se iseljava iz sjeverozapadne Europe
- 2. val od 80-ih godina 19. stoljeda do 30-ih godina 20. stoljeda
o nova migracija najvie se iseljava iz june, srednje i istone Europe
- 3. val nakon Drugog svjetskog rata
glavne zemlje iseljavanja bile su Irska, Velika Britanija, Njemaka, vedska,
Norveka, panjolska, Italija, Grka, Austrougarska, Rusija, Poljska, Kina i Indija
- irska emigracija u SAD izmeu 1820. i 1860. godine iznosi gotovo 2 milijuna
(40% ukupne imigracije u SAD za to razdoblje)
o Irska je jedina europska zemlja koja je u prvoj polovici 19. stoljeda
imala vie stanovnika nego danas, i to dvostruko vie
- Velika Britanija najvie je iseljavala u SAD, Australiju i Kanadu
- Italija je iselila najvie svojih stanovnika u 40 godina krajem 19. stoljeda
iselilo je oko 11 milijuna Talijana od ega polovica u prvom desetljedu 20.
stoljeda, a najvie se iselilo u SAD, Argentinu, ile i Australiju
- panjolska i portugalska emigracija vodila je u Latinsku Ameriku
- Kina je najveda azijska iseljenika zemlja, vedina Kineza naselila se u
primorskim zemljama jugoistone Azije, a manje u Novom svijetu
- Hrvatski iseljenici takoer su znaajno sudjelovali u emigraciji
glavne zemlje useljavanja bile su SAD, Brazil, Argentina, Kanada i Australija
- u SAD je migriralo vie od polovice europskih migranata
o 1921. godine donesene su useljenike kvote koje su oslabile masovnu
migraciju
o useljenici su se u ameriku naciju mogli ukljuiti samo kao pojedinci
kojima ustav jami individualna prava, no time je pojaana asimilacija
o na imigrante je djelovao melting pot koji je stvarao ''Amerikance''
- Kanada je primila najvie useljenika iz Velike Britanije i neto manje iz
Francuske
o Britanija je poticala useljavanje svojih stanovnika u Kanadu nadajudi
se asimilaciji Kanaana francuskog podrijetla, no francuski Kanaani
uspjeli su se odrati zahvaljujudi svom visokom natalitetu
o Kanada je esto sluila kao prolazna zemlja za useljavanje u SAD
- Latinska Amerika imala je mnogo liberalniji reim useljavanja od
Angloamerike
o najvie se doseljavaju panjolci, Portugalci i migranti sa Mediterana, iz
Kine i Japana, a kasnije i afriki robovi
o mijeanje razliitih rasa i naroda rezultiralo je nastankom novih
Latinskoamerikih nacija
- Australija je isprva primala britanske kanjenike, a kasnije su poeli
pristizati i drugi europski doseljenici
o vrlo rano je zabranjeno useljavanje Azijata
o malodobno domorodako stanovnitvo potisnuto je doseljenicima u
pustinjsku unutranjost
o vanjska migracija u drugoj polovici 20. stoljeda
nakon Drugog svjetskog rata meunarodna migracija ponovno jaa
najvie migriraju radnici iz nedovoljno razvijenih zemalja u brzo rastuda industrijska
podruja zapadne Europe, Angloamerike i Australije
Meksiko postaje prolazna zemlja za ulazak u SAD
smanjuje se migracija iz Europe u Novi svijet, a pojaava iz Azije
o Meunarodna migracija radne snage u Europi
nakon Drugog svjetskog rata dolazi do migracije radne snage s istoka na zapad
Europe
u prvom razdoblju ta se migracija odvijala po modelu privremenih radnika tj. po
modelu gastarbeitera
ispoetka se vedina inozemnih radnika vradala u matine zemlje, no s vremenom je
sve vie radnika poelo ostajati
80-ih godina se smanjuje imigracijski tok u vedini zemalja, no ponovno jaa krajem
90-ih
najvie stranih radnika ulo je u Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju
o Prisilna migracija oblik prostorne pokretljivost koji sadri moment prisile odnosno
nedragovoljnosti
izbjeglice sve osobe koje se, izvrgnute progonu zbog razloga rasne, vjerske ili
narodnosne naravi ili zbog pripadnosti nekoj socijalnoj skupini ili politikoj opciji,
nau izvan granica svoje drave
prognanici ili raseljene osobe osobe pretjerane iz svojih domova koje su
privremeni smjetaj nale unutar granica svoje drave
o Novi trendovi vanjske migracije:
o globalizacija migracije tendencija istovremenog ukljuivanja sve vedeg broja zemalja u
migracijske tokove
pojavljivat de se nove zemlje podrijetla migranata, ali u novim odreditima irokog
spektra drutvenih, gospodarskih i kulturolokih znaajki
o ubrzano jaanje meunarodne migracije migracija de jaati u svim sredinjim glavnim
regijama
o diferenciranje migracije vedina zemalja ima itav niz tipova imigracije istodobno to je
tipino za lanane migracije koje zapoinju u jednom obliku, a esto nastave u drugom
tendencija diferencijacije glavna je zapreka mjerama nacionalne i meunarodne
migracijske politike
o feminizacija migracije ene imaju sve vaniju ulogu u meunarodnoj migraciji i to u svim
regijama i tipovima migracije
u prolosti su u migracijskim tokovima prevladavali mukarci, a od 60-ih godina
ene poinju imati vedu ulogu u migraciji radne snage
danas ene radnice ine glavninu migracije

Vanjska migracija stanovnitva Hrvatske
o Emigracija iz Hrvatske traje stoljede i pol i viestruko je jaa od imigracije
o Hrvati su se ukljuili u drugi val prekomorskog iseljavanja
ispoetka su glavna odredita bile SAD, a nakon uvoenja ogranienja, iseljavanje
je preusmjereno prema Latinskoj Americi i Australiji
nakon Drugog svjetskog rata i dalje su glavni emigracijski tokovi zemlje Novog
svijeta, no sve vanija odredita postaju europske zemlje
o Od sredine 19. stoljeda do 1991. godine iz Hrvatske je iselilo 2.1 milijuna stanovnika
o Od osamostaljenja Republike Hrvatske, vanjska migracija ide u tri struje:
- u zemlje bive SFRJ
- u europske zemlje
- u prekomorske zemlje
o Od 1991. do 2001. godine iz Hrvatske je iselilo 150 000 Hrvata i oko 270 000 pripadnika srpske
manjine dok se u Hrvatsku uselilo oko 180 000 osoba iz ega slijedi velik negativni migracijski
saldo

CIRKULACIJA
o Jedan od pokazatelja koji se rabi u analizi dnevne pokretljivost radne snage u gravitacijskom
podruju nekog sredita je udio radnika-putnika nekog naselja koji rade u gravitacijskom sreditu
u odnosu prema ukupnom broju zaposlenik stanovnika tog naselja
o Dnevni urbani sustav prostoru kojem se obavljaju najintenzivnije interakcije izmeu grada i
okolice, a udio radnika-putnika je 25% ili vii
o Sezonsko kretanje jedan je od najstarijih oblika prostorne pokretljivosti, a obino je vezano uz
poljoprivredne radove
nomadizam stanje kada stanovnitvo nema stalne naseobine ved se krede s
cjelokupnom imovinom
polunomadizam stanje kada stanovnitvo ima stalnu naseobinu koju naputa
povremeno
transhumanca stoarenje koje obuhvada prijelaz s jednog panjaka na drugi,
prema godinjim dobima
o Dnevna redovita cirkulacija najvaniji oblik suvremenog pendularnog kretanja stanovnitva
nije samo oblik unutarnje ved i vanjske pokretljivosti bududi da prelazi dravne
granice (npr. izmeu Belgije i Nizozemske)
u mnogim nedovoljno razvijenim zemljama deagrarizacija je jaa od deruralizacije i
urbanizacije pa se vikovi radne snage zapoljavaju u gradovima, ali i dalje vrsto
ostaju na selu jer je u gradu teko osigurati smjetaj, a ni zarada nije dovoljna da vi
se napustilo selo i poljoprivreda tako se pojavljuju radnici-seljaci koji zarauju
izvan poljoprivrede, ali se dre i posjeda na selu
u slabije razvijenim zemljama cirkulaciju uglavnom nekvalificirani i polukvalificirani
radnici i strunjaci

Cirkulacija u razvijenim zemljama
o Cirkulacija je postala bitna znaajka suvremenog naina ivota
o Nakon to su automobili uli u svakodnevnu upotrebu, porastao je broj ljudi koji redovito putuju
na posao u sredite rada iz mnogih gradova i sela
takva se naselja nazivaju dormitoriji, suburbanizirana naselja, metropolitanska sela
ili diskontinuirana predgraa, a bududi da imaju i urbana i ruralna obiljeja,
nazivaju se i rurbana podruja
o Velik broj stanovnika dormitorija ne voli dulje putovanje do posla, no ipak cirkulira pa postoje
etiri skupine radnika cirkulanata iz dormitorija:
- oni koji su se spremni preseliti i putovati na rad iz udaljenih podruja zato
to ele ivjeti u ouvanom okoliu
- mladi ljudi, obino mladi parovi, koji putuju zato to je stanovanje jeftinije u
okolnim naseljima nego u gradu u kojem rade
- osobe koje su blizu mirovine i koje su kupile kudu na selu ili na obali te
putuju na posao do umirovljenja
- osobe koje putuju iz naselja u kojem su roene ili u kojem dugo borave zato
to nemaju mogudnosti zaposlenja u svojoj sredini, posebice mladi ljudi koji
ive s roditeljima
o Tipine struje cirkulacije radnika u metropolitanskim podrujima:
1. struja ograniena unutar sredinjeg grada kretanje na razmjerno kratku udaljenost
2. kretanje iz predgraa u sredinji grad tip pokretljivosti koji se brzo rastao u prvoj polovici
20. stoljeda, a sad gubi na vanosti jer je dolo do decentralizacije radnih mjesta na
okolne manje opteredene gradove smjetene uz glavne autoceste
3. obrnuta cirkulacija radnici koji stanuju u centralnom gradu putuju svaki dan na posao u
neko mjesto u predgrau (suburbiju) ili periurbanom pojasu
4. pobona cirkulacija oblik pokretljivosti kada radnik ivi u jednom, a radi u drugom
suburbijskom naselju, ubrzano se razvija koristedi se mreom autocesta uz koje
niu industrijske zone i trgovaki centri
5. kretanje preko ''granice'' metropolitanskog podruja cirkuliranje izmeu suburbija i
vanjskog (periurbanog) pojasa

Cirkulacija u zemljama u razvoju
o U nedovoljno razvijenim zemljama vaan oblik prostorne pokretljivosti je dugorona cirkulacija
o Dnevna mobilnost nije rairena zbog loe transportne infrastrukture, a i svakodnevni put do posla
i povratak kudi znaio bi velik i nepotreban troak
o Seljaci u zemljama u razvoju uslijed djelovanja deagrarizacije odlaze na rad u grad na nekoliko
mjeseci nakon ega se nakratko vradaju kudi, a u gradu najede rade u nekom radno intenzivnom
sektoru (u sivoj ekonomiji iliti bazar ekonomiji)
o Dugoroni cirkulanti su uglavnom mlai mukarci, a djevojke su vedinom zainteresirane za neki
kratkotrajan posao koji im osigurava miraz za vjenanje
o Dnevna cirkulacija postaje sve vaniji oblik prostorne pokretljivost u mnogim zemljama u razvoju

Cirkulacija u Hrvatskoj
o Sezonska cirkulacija u Hrvatskoj manifestirala se kroz radnike iz ''pasivnih'' krajeva koji su dolazili
raditi u Slavoniju u poljoprivredu ili sjeu slavonskih uma
o Nakon Drugog svjetskog rata osnovni oblik prostorne pokretljivosti bila je redovita cirkulacija
42% svih zaposlenih u Hrvatskoj redovito je putovalo na posao izvan mjesta boravka
o I u Hrvatskoj su seljaci pod utjecajem deagrarizacije tradili zaposlenje u gradu, ali su ostajali ivjeti
na selu i brinuti o svojim posjedima
o Redovita dnevna cirkulacija stanovnitva usporava preseljavanje u vede gradove i pospjeuje
razvoj dnevnih urbanih sustava to je najjae izraeno u najvedim hrvatskim gradovima Zagrebu,
Splitu i Rijeci

POPULACIJSKA POLITIKA

o Populacijska politika je u osnovi nadziranje demografskih procesa prirodnog kretanja i migracije
o Populacijska politika podrazumijeva sustav mjera i djelovanja koji je putem prirodnog kretanja i
migracije usmjeren prema eljenom demografskom razvitku
o Odreeno opde kretanje, sastav i razmjetaj stanovnitva nastoje se uskladiti s drutveno-
gospodarskim, politikim i drugim razvojnim ciljevima
o Eksplicitna populacijska politika obuhvada skup mjera koje utjeu na jednu ili vie varijabli kao
to su rodnost, smrtnost ili migracija
o Implicitna populacijska politika obuhvada sve drutvene pore i u meuzavisnosti je s drutvom u
cjelini

TIPOVI POPULACIJSKE POLITIKE
o Thompsonova podjela tipova populacijske politike:
poticajna
restriktivna
redistributivna
eugenika

Poticajna ili ekspanzivna populacijska politika
o Poticajna populacijska politika usmjerena je na povedanje stope brojanog porasta stanovnitva ili
na njezino odravanje ako su se prethodno pojavili znaci njezina usporavanja
o Varijante poticajne politike:
pronatalitetna
imigracijska
o 30-ih godina 20. stoljeda eksplicitnu pronatalitetnu politiku provodili su pojedini reimi jer su
htjeli postidi vojnu nadmod
o elementi nacistikog populacijskog programa u Njemakoj: kriminalizacija pobaaja,
gaenje informacija o kontracepciji, porezi za neoenjene i neudane osobe, zajam za
osnivanje obitelji koji se dijelom otpisivao za svako novoroeno dijete, obiteljski (djeji)
doplatak, porezne olakice i stambene povlastice za obitelji s vie djece, snana promidba
usmjerena na oblikovanje ''rase gospodara''
o Italija je provodila poticajni sustav, ali i ograniavanje prava za neoenjene te zaustavljanje
odljeva iz sela u grad (bududi da su sela imala vedu rodnost od gradova)
o Nastane li nesklad izmeu dinaminog gospodarstva i recesivnog demografskog razvitka
pribjegava se imigracijskoj varijanti poticajne populacijske politike
o u vedini zemalja imigracijska je politika restriktivna i vrlo selektivna
o obino se primaju tri tipa imigranata
oni koji dolaze putem programa spajanja obitelji
oni koji imaju siguran posao
izbjeglice ili traitelji azila
o Suvremena pronatalitetna politika rabi dvije glavne strategije:
ograniavanje postupnosti metoda kontracepcije
poticanje rodnosti putem novanih dodataka i niza mjera usmjerenih na skrb o
djeci, uz stvaranje 'moralne klime' koja prihvada obitelji s velikim brojem djece
- poticajne mjere: djeji i obiteljski dodatak, produljenje porodiljskog
dopusta, razliito oporezivanje neenja i obitelji s djecom, smanjenje
poreznih stopa za proizvode i usluge namijenjene djeci, profinjeno medijsko
promicanje postavljenih ciljeva, reguliranje pobaaja na najmanju mogudu
mjeru

Restriktivna populacijska politika
o Varijante restriktivne politike:
antinatalitetna
emigracijska
o U antinatalitetnoj varijanti primjenjuju se mjere koje u kradem roku djeluju na smanjenje razine
rodnosti (liberalizacija pobaaja, sterilizacija, poticanje kontracepcije, zabrana sklapanja brakova
prije odreene dobi) i one mjere koje de isti uinak postidi u srednjoronom i dugoronom
razdoblju (podizanje obrazovne razine stanovnitva, promjena u strukturi gospodarstva,
zapoljavanje ena, medijska potpora 'politici jednog djeteta')
o Emigracijsku varijantu ini sustav mjera i djelovanja za poticanje iseljavanja radi smanjivanja
stope porasta stanovnitva
o Emigracijska varijanta najede prati antinatalitetnu, a esto je povezana i s redistribucijom
stanovnitva i radne snage
o U zemljama koje su u ranoj i sredinjoj tranzicijskoj podetapi povedava se demografsko-
gospodarska disproporcija pa se u tim zemljama najede provodi restriktivna populacijska
politika u kojoj je dominantna antinatalitetna varijanta
o U zemljama u razvoju prihvada se program planiranja obitelji koji obuhvada skup mjera i
djelovanja kojima je svrha da stanovnitvo u fertilnoj dobi stekne potrebno obrazovanje i da se
upozna s metodama kontrole raanja
o Kontrola raanja primjena suvremenih metoda i sredstava radi planiranja, odnosno raanja
eljenog broja djece u obitelji
o Svrha ograniavanja stope porasta stanovnitva:
smanjivanje disproporcije izmeu stope porasta stanovnitva i stope gospodarskog
rasta
poboljanje zdravlja stanovnitva, posebice majke i djeteta
povedanje ivotnog standarda
irenje obrazovanja
poboljanje poloaja ena
o Vedina azijskih zemalja zbog brojnog stanovnitva i visoke gustode odluuje se za smanjenje stope
porasta stanovnitva dok vedina afrikih zemalja nema slubeno prihvadeno ni razvijeno
antinatalitetno stajalite
o U islamskim zemljama (Bliskog istoka) antinatalitetna politika predstavlja prijetnju tradicionalnoj
obitelji zbog ega se ni ne moe provoditi
o U Latinskoj Americi vedina zemalja podupire planiranje obitelji u smislu sprjeavanja irenja
ilegalnih pobaaja i naputanja djece
o neprihvadanju antinatalitetne politike pridonose raireni kult machizma i snaan utjecaj
Rimokatolike crkve na vladine odluke
o u novije vrijeme zbog smanjivanja siromatva i podizanja razine obrazovanost ojaava
svijest o nunosti provoenja populacijske politike planiranja obitelji

Redistributivna populacijska politika
o Redistributivna populacijska politika potie povoljniju prostornu preraspodjelu stanovnitva i
naseljenosti radi postizanja novih odnosa glede stopa rodnosti i prirodne promjene meu
pojedinim krajevima unutar jedne zemlje
o Uglavnom se pojavljuje kao sastavni dio drugih tipova populacijske politike, poticajne i
restriktivne i to onoliko koliko je u njima zastupljena imigracijska ili emigracijska varijanta
o Redistributivna populacijska politika najede je integralni dio nacionalne razvojne strategije u
mnogim razvijenim zemljama
o Znaajke redistributivne populacijske politike u razvijenim europskim zemljama:
o ini dio programa regionalnog gospodarskog razvoja i prostornog planiranja
o programi preraspodjele provode se uglavnom unutarnjom migracijom radne snage; glavni
cilj je izjednaiti gustodu stanovnitva meu pojedinim regijama
o svrha politike redistribucije stanovnitva svodi se na smanjenje koncentracije stanovnitva
u velikim gradovima i na postizanje gospodarskog razvoja u slabije razvijenim krajevima
o programi preraspodjele stanovnitva putem migracije radne snage usmjereni su na
budude promjene u prirodnom kretanju stanovnitva pojedinih regija to treba dovesti do
drugaijeg regionalnog razmjetaja stanovnitva

Eugenika populacijska politika
o Eugenika populacijska politika djeluje na poboljanje kakvode prirodnih i drutvenih obiljeja
stanovnitva
o Ponekad ta politika ukljuuje ciljeve oplemenjivanja stanovnitva tj. sprjeavanja roenja djeteta
zbog zdravstvenih razloga, u mentalno zaostalih osoba, hereditarno opteredenih i sl. preko
politike obavezne sterilizacije i socijalnog darvinizma
o Eugenika pseudoznanost usmjerena na poboljanje ljudske rase isprva kroz sterilizaciju
drutveno nepoeljnih dok ne bi ostali samo pripadnici superiorne nordijske rase

Primjeri populacijskih politika
o Francuska je primjer zemlje s dugom tradicijom poticanja populacijske politike
o smanjenje rodnosti poelo je jo krajem 18. stoljeda i trajalo neprekidno uz istovremeno
visoku smrtnost
o 1920. godine vlada uvodi izrazitu pronatalitetnu varijantu poticajne politike, zakonom je
zabranjen izazvani pobaaj te prodaja i promidba koncentracijskih sredstava
o nakon Drugog svjetskog rata Francuska nastavlja provoditi poticajnu populacijsku politiku
u obje varijante (pronatalitetnoj i imigracijskoj)
o 1967. godine ukinute su zabrane pobaaja i prodaje kontracepcijskih sredstava
o pronatalitetna i imigracijska politika osigurale su da TFR ostane veda nego u vedini
zapadnoeuropskim zemljama
o Bive socijalistike zemlje (Bugarska, ehoslovaka, Istona Njemaka, Maarska, Poljska,
Rumunjska i SSSR) bile su u drugoj polovici 20. stoljeda do raspada socijalnih reima primjer
pronatalitetne varijante populacijske politike
o povod prihvadanju takve politike bilo je smanjenje rodnosti na 14, a TFR na ispod 2.1
60-ih godina 20. stoljeda
o iako se provodila pronatalitetna politika, nije bilo zabrane prodaje kontracepcijskih
sredstava ni zabrane izazvanih pobaaja
o mjere pronatalitetne politike bile su usmjerene ponajprije na obitelj i zaposlenu enu
pladeni rodiljni dopusti, progresivni djeji doplatak, porezne olakice ovisno o broju djece,
jednokratni novani dodaci za roenje djeteta
o te mjere nisu dale oekivane rezultate bududi da nije postignuto prosjeno 3 djece po
obitelji, ali su barem odgodile jae smanjenje rodnosti
o Rumunjska je 1966. godine zabranila pobaaj uz vrlo strog nadzor
o redovito je mjeseno provoen lijeniki pregled ena i ako bi njime bila utvrena
trudnoda, ena je morala roditi, a za ilegalni pobaaj bila je predviena kazna od 25 godina
zatvora ili ak smrtna kazna
o bila je zabranjena proizvodnja i uporaba kontracepcijskih sredstava
o isprva je dolo do vrtoglavog skoka u stopi rodnosti, no rodno se uskoro nastavila
smanjivati
o Japan je primjer zemlje koja je provodila razliite populacijske politike
o od sredine 19. stoljeda do kraja Drugog svjetskog rata provodila se pronatalitetna varijanta
poticajne populacijske politike potaknuta imperijalnim ciljevima
o nakon Drugog svjetskog rata provodila se antinatalitetna varijanta restriktivne
populacijske politike tijekom ega je drava ak pladala pobaaj, a omogudavala je i
sterilizaciju
o poetkom 90-ih godina 20. stoljeda poinju se provoditi blage mjere implicitne poticajne
populacijske politike nastojedi stvoriti uvjete za raanje
o Indija je primjer nedovoljno razvijene zemlje s visokom rodnodu koja je (1951. godine) prihvatila
antinatalitetnu varijantu restriktivne populacijske politike
o prvim petogodinjim planom prihvaden je i ukljuen program planiranja obitelji
prvenstveno kako bi se smanjila stopa porasta stanovnitva to je trebalo dovesti do breg
gospodarskog razvoja i poboljanja ivotnog standarda
o mjere restriktivne politike obuhvadale su poticanje kasnijeg sklapanja braka, odgaanje
roenja prvog djeteta i iroku primjenu kontracepcije i sterilizacije
o postignuti rezultati bili su manji od oekivanih, a bududi da se stopa rodnosti tek 90-ih
smanjila ispod 28, Indija je tek tada zakoraila u sredinju podetapu demografske
tranzicije
o Kina prua primjer eksplicitne restriktivne populacijske politike u antinatalitetnoj varijanti
o do kasnih 50-ih slubena politika isticala je da veliko stanovnitvo daje snanu naciju
o 60-ih godina dolazi do kulturne revolucije i napadao se bilo kakav nadzor populacijskog
porasta to je dovelo do TFR od 5.8
o 70-ih godina poinju se provoditi mjere smanjivanja nataliteta pod geslom ''kasnije, dulje,
manje'' tj. trai se kasnije stupanje u brak, vedi razmaci izmeu raanja i manje djece
o 1979. godine vlada uvodi politiku jednog djeteta po jednom paru to je uspjelo u gradu,
no nije davalo rezultata u seoskim podrujima
o za roditelje s vie od 'propisanog' jednog djeteta uvela se svojevrsna 'penalizacija' ved je
roenje drugog djeteta znailo uskradivanje nekih prava, a trede dijete je dovodilo
roditelje u diskriminirajudi poloaj: gubitak besplatnog kolovanja, smanjenje mjesene
plade za 10%, a ponegdje i gubitka zdravstvene zatite
o ta je politika poluila rezultate i rodnost je u 15 godina smanjena sa 30 na 18
o potkraj 80-ih godina vlada je poela poputati u provedbama strogih mjera restriktivne
politike pa se u seoskim podrujima doputalo i drugo dijete, ako je prvo bilo ensko to se
brzo osjetilo u laganom povedanju stope rodnosti i prirodne promjene stanovnitva
o prirodna primjena i dalje je previsoka za gospodarski razvoj pa de se provedba restriktivne
populacijske politike i planiranja obitelji nastaviti

Populacijska politika u Hrvatskoj
o Unutar Jugoslavije nije bila provoena nikakva populacijska politika jer su se isticali ustavna
sloboda i pravo ovjeka na vlastitu reprodukciju, a nije se ograniavalo ni dugogodinje smanjenje
prirodne promjene ni iseljavanje
o 1996. godine Sabor je prihvatio Nacionalni program demografskog razvitka Hrvatske koji je
izradilo vijede za demografski razvitak (struna radna skupina pri Ministarstvu razvitka i obnove)
o Hrvatska je prihvatila djelatnu implicitnu pronatalitetnu poticajnu populacijsku politiku s
osloncem na 'sustav potpore djeteta' koji djeluje naratajno, a ne trenutno
o Redistributivni dio te politike obuhvada demografski razvitak krajeva bitnog geostratekog
znaaja za dravu te razrada mjera za zaustavljanje iseljavanja i poticanje povratka iseljenitva
o Malo je mjera iz Nacionalnog programa demografskog razvitka Hrvatske privedeno, a rezultati su
izostali

BIOLOKI SASTAV STANOVNITVA

o Bioloki sastav obuhvada sastav stanovnitva prema spolu i dobi i uvjetovan je prirodnim
kretanjem stanovnitva (pri tzv. zatvorenom tipu populacije), no u njemu se ogledaju i drutvena i
gospodarska zbivanja

SASTAV PREMA SPOLU
o Sastav prema spolu pokazuje odnos mukog i enskog stanovnitva
o Sastav stanovnitva prema spolu razlikuje se od zemlje do zemlje, ali i unutar pojedine zemlje
o Velika neravnotea sastava prema spolu po pravilu je posljedica nenormalnih drutvenih zbivanja
(npr. rata) i selektivne migracije prema spolu
o Iako se u prosjeku raa 5-6% vie muke nego enske djece, veda bioloka otpornost ena i
injenica da mukarci rade tee poslove od ena utjeu na to da mukarci imaju vedu smrtnost i
kradi ivotni vijek i u kasnijim dobnim skupinama prevladava ensko stanovnitvo

Pokazatelji sastava prema spolu
o Koeficijent maskuliniteta (k
m
) oznaava broj mukaraca na 100 ena

o Koeficijent feminiteta (k
f
) oznaava broj ena na 100 mukaraca

o Za demografska istraivanja vani su posebni koeficijenti maskuliniteta i feminiteta prema
pojedinim dobnim skupinama prema pojedinim dobnim skupina
o U razvijenim dijelovima svijeta (Europa, Amerika) postoji manjak mukaraca, dok u slabije
razvijeni dijelovima svijeta (poput Azije) ima viak mukaraca
o Australija je razvijena zemlja u ijem sastavu prema spolu prevladavaju mukarci to je posljedica
doseljavanja u emu su vie sudjelovali mukarci
o U starijim dobnim skupinama postoji opda tendencija povedanja koeficijenta feminiteta

Sastav stanovnitva Hrvatske prema spolu
o Najveda neravnotea prema spolu bila je u poratnim godinama zbog gubitka mukaraca u ratu, no
koeficijent feminiteta je u Hrvatskoj jo uvijek na razmjerno visokoj razini
o Koeficijent maskuliniteta pri roenju iznosi prosjeno 106 djeaka na 100 djevojica
o Ravnotea prema spolu nastaje tek u starijim fertilnim skupinama to je posljedica vede smrtnosti
mukaraca, Domovinskog rata i vedeg iseljavanja mukaraca
o U postfertilnim dobnim skupinama broj ena je vedi od broja mukaraca
o Najveda disproporcija u sastavu stanovnitva prema spolu je u dobnoj skupini iznad 70 godina
gdje na 100 mukaraca dolazi 250 ena, na to je uvelike utjecao Drugi svjetski rat kad je to
muko stanovnitvo imalo izmeu 20 i 30 godina i bilo je najjae pogoeno ratnim stradanjima
o Koeficijent feminiteta vedi je u urbanim nego u neurbanim naseljima to je izravna posljedica vede
migracije ena sa sela u grad

Utjecaj sastava prema spolu na demografske i opde drutveno-gospodarske znaajke
o Sastav prema spolu u nekoj zemlji izravnio utjee na broj sklopljenih brakova (nupcijalitet), a
preko toga na razinu rodnosti jer se vedina djece raa u braku
o Sastav prema spolu moe utjecati na razinu smrtnosti pa tako vedi udio mukaraca u nekoj
populaciji djeluje na povedanje stope smrtnosti, a obrnuto je sluaju izrazitijeg vika ena
100 =
f
m
m
P
P
k
100 =
m
f
f
P
P
k
o U zemlji u kojoj je vedi udio ena u radnoj dobi od mukaraca nii je stupanj ekonomske aktivnosti
stanovnitva bududi da je ekonomska aktivnost ena nia od ekonomske aktivnosti mukaraca

SASTAV PREMA DOBI
o Iz dobnog sastava stanovnitva vidi se prolost, ita sadanjost i nazire bududnost kretanja
stanovnitva
o Dob ili starost stanovnitva odreuje se prema navrenim godinama ivota
o Sastav stanovnitva prema dobi predoava razdiobu ukupnog stanovnitva u vrijeme popisa po
jednogodinjim ili petogodinjim skupinama
o Dobno-spolni funkcionalni kontingenti odreuju se kao vede dobne skupine ovisno o potrebama
konkretnog istraivanja:
kontingenti za oitovanje mladosti, zrelosti ili starosti stanovnitva: mladi (0-19),
zreli (20-59), stari (60 i vie)
kontingenti za istraivanje bioreprodukcije: predfertilna dob (0-14), fertilna dob
kod ena (15-49), fertilna dob kod mukaraca (15-64), postfertilna dob kod ena
(50 i vie), postfertilna dob kod mukaraca (65 i vie); djeja baza (0-4) prvi
pokazatelj rodnosti
kontingentni za ocjenu radnog potencijala stanovnitva: predradna dob (0-14),
radna dob kod ena (15-59), radna dob kod mukaraca (15-64), postradna dob kod
ena (60 i vie), postradna dob kod mukaraca (65 i vie)
kontingenti za planiranje kolstva: predkolska dob (0-6), kolska obvezatna (7-14),
srednjokolska (15-18), redovita studentska (19-24)
kontingenti za politoloka i socioloka istraivanja: punoljetna dob (18 i vie
godina), udio mladih i starijih u birakom tijelu

Odrednice sastava prema dobi
o Sastav stanovnitva prema dobi odreuju tendencije i razina rodnosti, smrtnosti i migracije te
vanjski ''nenormalni'' imbenici (kriza, rat, prirodne katastrofe)
o Utjecaj prirodnog kretanja na sastav prema dobi:
o djelujudi dugorono smrtnost i rodnost oblikuju sastav prema dobi koji takoer dugorono
uvelike odreuje razinu rodnosti i smrtnosti
o iroku djeju bazu i velik udio stanovnitva u dobi do 14 godina imaju sve one zemlje u
kojima je fertilitet visok bez obzira je li mortalitet visok ili nizak
o Utjecaj migracije na sastav stanovnitva prema dobi bududi da su migraciji skloniji
dvadesetogodinjaci i mlai tridesetogodinjaci, u ishodinoj zemlji ili regiji se stvaraju brojano
slabije (krnje) generacije u dobnom sastavu dok se u odredinim zemljama ili regijama te dobne
skupine povedavaju
o Utjecaj vanjskih (''nenormalnih'') imbenika na sastav prema dobi:
ratovi i prirodne katastrofe izazivaju smanjenje broja stanovnika odreene dobi
rat na sastav prema dobi djeluje preko vojnika, civilnog stanovnitva, naglog
smanjivanja nataliteta, konane unutarnje migracije dijelova stanovnitva i vanjske
migracije (izbjeglice)
epidemije obino prate ratove i izazivaju najvedu smrtnost kod stanovnitva u
dobnim skupinama od 20 do 40 godina

Utjecaj sastava prema dobi na dubudi razvoj stanovnitva
o Stopa promjene ukupnog broja stanovnika u uskoj je korelaciji s udjelom mladog stanovnitva
vedi udio mladih u ukupnom stanovnitvu znai viu stopu porasta stanovnitva
o Baby boom narataji ulaskom u fertilnu dob povedavaju rodnost, a ulaskom u staraki kontingent
povedavaju broj umirovljenika
o Vedi udio starih u ukupnom stanovnitvu znai vedu smrtnost
o Stopa nunpcijaliteta moe ovisiti o dobno-spolnoj strukturi ako je uobiajeno da se djevojke
udaju za nekoliko godina starije mladide, moe nastati poremedaj na ''branom tritu'' tj. viak
udavaa zbog brojano slabije starije dobne skupine potencijalnih enika
o Ako je udio mladih, najproduktivnijih dobnih skupina, u ukupnom stanovnitvu velik, u uvjetima
nedovoljne gospodarske razvijenosti moe dodi do pojaane konane migracije u gospodarski
povoljnije krajeve
o to je udio stanovnitva u radnom kontingentu vedi, to je vedi obujam radne snage

Tipovi sastava prema dobi
o Za usporedbu dobnih sastava stanovnitva razliitih zemalja koristi se triangularni dijagram
o Predoavanje sastava prema dobi i spolu vri se pomodu dobno-spolne piramide
o U normalnim uvjetima demografskog razvoja broj stanovnika je u svakoj vioj dobnoj skupini
neto manji nego u prethodnoj
o Osnovni tipovi stanovnitva prema modelu G. Sundbrga:
izrazito mlado stanovnitvo ima dobnu piramidu vrlo iroke osnovice, tj. visok
udio djece (djeja baza) kao plod vrlo visoke rodnosti
o presjek piramide pokazuje konkavnost strana
o udio stanovnitva starijeg od 65 godina iznosi do 25%
mlado ili ekspanzivno (progresivno) stanovnitvo ima pravilnu dobnu piramidu
iroke osnovice jer je rodnost visoka
o udio stanovnitva u dobi od 65 i vie godina iznosi 2.6 do 4.0%
zrelo ili stacionarno (stagnantno) stanovnitvo ima dobnu piramidu u obliku
konice ili plasta sijena (katete su konveksne)
o stope rodnosti i smrtnosti su niske i stabilne, a prirodna promjena tei
nultoj vrijednosti
o udio starih iznosi 4.1 do 8.0%
staro ili regresivno (kontraktno) stanovnitvo ima piramidu u obliku urne sa
suenom osnovicom i ispupenim sredinjim dijelom
o stope rodnosti i smrtnosti su niske, a prirodna promjena je negativna
(prirodna depopulacija)
o udio starih je vedi od 8%, a oekivano trajanje ivota je visoko
vrlo staro stanovnitvo ima piramidu u obliku obrnute kapi
o udio starih je vedi od 12%
o Tipovi dobnog sastava stanovnitva prema Friganovidu:
- mladost (udio mladih 35% ili vie, udio starih manji od 8%)
- na pragu starenja (udio mladih manje od 35%, udio starih vedi od 8%)
- starenje (udio mladih manji od 35%, udio starih manji od 12%)
- starost (udio mladih manji od 35%, udio starih vedi od 12%)
- duboka starost (udio mladih manji od 3o%, udio starih vedi od 15%)
o Zemlje s obzirom na smanjenje i razinu fertiliteta prema Ujedinjenim narodima:
zemlje prije inicijacije smanjenja fertiliteta
o TFR je 5.0 ili veda i jo se ne smanjuje
o dobno-spolna piramida je ekspanzivnog tipa sa irokom djejom bazm
zemlje kasne inicijacije smanjena fertiliteta
o TFR je manja od 5.0
o dobno-spolna piramida ima neto uu djeju bazu
zemlje rane inicijacije smanjenja fertiliteta
o TFR je manja od 2.5, a smanjenje fertiliteta poelo je rano
o dobno-spolna piramida ima usku djeju bazu i oblik urne




Analitiki pokazatelji sastava prema dobi
o Prosjena dob stanovnitva (x) izraunava se kao ponderirana aritmetika
sredina
o proces starenja poinje kad prosjena dob stanovnitva dosegne 30 godina
o Medijalna dob (M
x
) oznaava onu godinu ivot koja stanovnitvo dijeli na dva jednakobrojna
dijela
L
1
donja granica medijalnog razreda
i veliina medijalnog razreda
f
1
zbroj frekvencija do medijalnog razreda
f
med
frekvencija medijalnog razreda
N ukupan broj stanovnika
o Koeficijent starosti (x
s
) pokazuje udio starih 60 (ili 65) i vie godina u ukupnom stanovnitvu
o populacija poinje starjeti kad udio starih 60 i vie godina dosegne 12%,
odnosno kad udio starih 65 i vie godina prijee 8 %
o Koeficijent mladosti (x
m
) pokazuje udio mladih do 15 (ili 20) godina u ukupnom
stanovnitvu
o Indeks starosti (i
s
) pokazuje brojani odnos starih (60 ili 65 i vie godina) i
mladih (do 20 ili do 15 godina)
o demografska starost poinje kada indeks starosti (raunat s 60+ i 0- 19)
iznosi 40.0 to znai da na 100 mladih dolazi 40 starih
o Indeks mladosti (i
m
) pokazuje brojani odnos mladih (do 20 ili do 15 godina) i starih (60 ili 65 i vie
godina)


o Koeficijent ukupne dobne ovisnosti (k
D
) izraunava se iz odnosa izvanradne dobne skupine
stanovnitva i radnog kontingenta
o pokazuje stupanj opteredenosti i stanovnitva u radno
sposobnoj dobi s predradnom i postradnom skupinom
o Koeficijent dobne ovisnosti mladih opteredenost stanovnitva u radno
sposobnoj dobi kontingentom u predradnoj dobi
o Koeficijent dobne ovisnosti starih opteredenost stanovnitva u radno
sposobnoj dobi kontingentom u postradnoj dobi

Prostorne razlike u sastavu prema dobi
o Prema analitikim pokazateljima najmlae stanovnitvo ima Afrika, a zatim Latinska Amerika i
Azija, a najstarije stanovnitvo imaju Europa pa Angloamerika
( )

=
f
f x
x
i
f
f
N
L M
x
M
x

(
(
(

+ =
1
1
2
100 =
P
P
x
s
s
100 =
P
P
x
m
m
100 =
s
m
m
P
P
i
100 =
m
s
s
P
P
i
100
) 64 15 (
) 65 ( ) 14 0 (

+
=

+
P
P P
k
D
100
) 64 15 (
) 14 0 (
,
=

P
P
k
m d
100
) 64 15 (
) 65 (
,
=

+
P
P
k
s d
o Stanovnitvo razvijenih dijelova svijeta pokazuje duboku starost (i
s
=88), a stanovnitvo
nedovoljno razvijenih zemalja izrazitu mladost (i=15.2)

Sastav stanovnitva Hrvatske prema dobi
o Promjene u dobnom sastavu stanovnitva Hrvatske sadre dva usporedna demografska procesa
smanjivanje udjela mladog i povedavanje udjela starog stanovnitva
o Suvremeno stanovnitvo Hrvatske obiljeava vrlo brzo starenje i visok stupanj ostarjelosti
o Popis stanovnitva 2001. pokazuje da je udio mladih (0-19) 24%, a udio starih (65+) 16%
o Prosjena ivotna dob stanovnitva Hrvatske 2001. godine bila je 39.3 godine, a medijalna dob
38.1 godina
o Indeks starosti stanovnitva 2001. godine iznosio je 91.9 to znai da je gotovo izjednaen broj
mladih i starih u ukupnom stanovnitvu Hrvatske
o Koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio je 48.8, koeficijent dobne ovisnosti mladih 25.4, a
koeficijent dobne ovisnosti starih 23.4
o Prema tim pokazateljima stanovnitvo Hrvatske obiljeava duboka demografska starost
o Dobni sastav stanovnitva Hrvatske je posljedica smanjenja nataliteta, ruralni egzodus,
dugotrajno iseljavanje te izravni i posredni ratni gubici
o upanije s najnepovoljnijim dobnim sastavom stanovnitva su Liko-senjska, Karlovaka,
ibensko-kninska i Sisako-moslavaka u kojima su djelovali jaki ruralni egzodusi i emigracija
o Hrvatska je populacija 1981. godine pripadala starom ili kontraktivnom tipu, imala je prijelazni
oblik od plasta sijena prema urni, a 2001. godine stanovnitvo je izrazito staro, a dobno-spolna
piramida ima oblik urne
o Za bududi razvoj stanovnitva Hrvatsje vano je brojano smanjenje enske prefertilne i mlae
fertilne skupine (do 34 godine)
o bududi da uskoro u staraki kontingent ulazi brojano jaki narataj roenih u
poslijeratnom kompenzacijskom razdoblju (1945.-1954.)

STARENJE STANOVNITVA
o Starenje stanovnitva ili demografsko starenje povedanje udjela stanovnitva dobne skupine 60
ili vi65 i vie godina u ukupnom stanovnitvu
o Osnovni uzrok starenja stanovnitva je sekundarno smanjivanje rodnosti
o Dugotrajnije smanjivanje rodnosti uzrokuje suavanje mladih dobnih skupina, a kao posljedica
toga povedava se udio starog stanovnitva
o Na demografsko starenje utjee tek smrtnost starijih od 30 godina
o 2000. godine svjetska populacija jo je pripadala mladom tipu dobnog sastava, no suene dobne
skupine 0-10 godina pokazuju da de uskoro zakoraiti u zreli tip sastava prema dobi, a ved 2050.
godine stanovnitvo svijeta pripadat de tipu starog stanovnitva (dobno-spolna piramida poprimit
de oblik urne)

Prostorne znaajke demografskog starenja
o Najranije se starenje pojavilo u Francuskoj
o Najstarije stanovnitvo po koeficijentu starosti imaju Italija i vedska
o Stanovnitvo zemalja u razvoju najkasnije je poelo starjeti

Starenje stanovnitva Hrvatske
o Stanovnitvo Hrvatske obiljeava visok stupanj ostarjelosti
o Hrvatska je meu postsocijalistikim zemljama Europe na drugom mjestu po udjelu starih 65 i
vie godina
o Stanovnitvo urbanih naselja obiljeava starost dok stanovnitvo neurbanih naselja obiljeava
duboka starost kao i stanovnitvo Hrvatske u cjelini
o Najmanje ostarjelo stanovnitvo ima Meimurska upanija dok najvie ostarjelu populaciju imaju
Liko-senjska i Karlovaka upanija koje obiljeava vrlo duboka starost

Posljedice demografskog starenja
o Demografsko starenje je nepovoljan proces koji djeluje na ukupno kretanje stanovnitva,
opdedrutvene prilike i gospodarski razvoj
o Demografske posljedice starenja populacije:
usporavanje stope porasta stanovnitva
smanjenje stope rodnosti i povedanje opde stope smrtnosti
daljnje pogoranje sastava prema dobi i spolu (feminizacija starijih dobnih skupina)
smanjenje radnog kontingenta

DRUTVENO-GOSPODARSKI SASTAV STANOVNITVA

o Drutveno-gospodarski sastav obuhvada sastav stanovnitva prema djelatnostima, aktivnosti,
zanimanju i obrazovanju te branom stanju

GOSPODARSKI SASTAV
o Gospodarski sastav podrazumijeva sastav stanovnitva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju

Sastav stanovnitva prema gospodarskoj aktivnosti
o Prema aktivnosti u proizvodnji dobara i usluga stanovnitvo se dijeli na aktivno i neaktivno
o Aktivno stanovnitvo dio stanovnitva koje aktivno sudjeluje u procesu rada, tj. aktivno se bavi
nekim zanimanjem
o Aktivno stanovnitvo obuhvada civilne i vojne osobe
o Civilno gospodarski aktivno stanovnitvo ine:
sve osobe u radnom odnosu koje rade puno radno vrijeme pola ili manje od pola
prosjenog radnog vremena
sve osobe koje su obavljale neko zanimanje, ali nisu u radnom odnosu (aktivni u
poljoprivredi, zanatstvu, osobe koje rade za vlastiti raun, pomaudi lanovi
obitelji)
nezaposlene osove u odreenom razdoblju (nezaposleni koji su bili zaposleni,
osobe koje prvi put trae zaposlenje)
o Gospodarski neaktivno stanovnitvo ine:
osobe koje imaju samostalan izvor prihoda:
- osobe koje primaju mirovinu
- osobe koje se pripremaju ili koluju za neko zanimanje i imaju stipendiju i
sl.
- ostale gospodarski neaktivne osobe koje ne rade niti trae posao (rentijeri i
sl.)
gospodarski ovisne osobe (uzdravane):
- djeca do navrene 15. godine
- kudanice
- osobe koje se pripremaju za obavljanje zanimanja, koje se koluju na teret
roditelja, roaka i sl.
- osobe nesposobne za rad i bolesne osobe
o Prema kriteriju sudjelovanja u procesu rada ukupno stanovnitvo se dijeli na gospodarski aktivno
u uem smislu (radna snaga) i na gospodarski neaktivno u irem smislu P = P
a
+ P
N

o Prema kriteriju prihoda ukupno stanovnitvo se dijeli na gospodarski aktivno u irem smislu (svi
koji imaju prihod) i gospodarski neaktivno u uem smislu (uzdravano) P = P
A
+ P
n

o Prema kriteriju sudjelovanja u procesu rada i izvora prihoda stanovnitvo se dijeli na aktivno u
uem smislu (radna snaga), stanovnitvo s osobnim prihodom i neaktivno stanovnitvo u uem
smislu (uzdravano) P = P
a
+ P
op
+ P
n

o Odrednice obujma radne snage:
o sastav stanovnitva prema sobi i spolu
o granski sastav gospodarstva (npr. smanjivanjem uloge poljoprivrede smanjuje se
gospodarski aktivno stanovnitvo jer se u proces rada ukljuuje manji broj osoba iz
predradnih i postradnih dobnih skupina)
o potranja za radnom snagom (posebno izvan poljoprivrede)
o stopa gospodarskog razvoja
o trajanje obvezatnog kolovanja i stupanj obuhvata djece i mladih kolovanjem
o opda tendencija smanjivanja udjela rada djece i starijih osoba
o radno zakonodavstvo (minimalna dob za osnivanje radnog odnosa, dob za stjecanje prava
na mirovinu itd.)
o ostali imbenici (opdi uvjeti rada, tradicija i obiaji, posebice glede zapoljavanja ena itd.)
o U razvijenim zemljama radna snaga se oblikuje iskljuivo iz radnog kontingenta (15-65), u
zemljama u razvoju ima dosta poluzaposlenosti i latentnih vikova radne snage (skrivenih u
poljoprivredi), a radna snaga obuhvada osobe od 6 do 69 godina
o Opda stopa aktivnosti radnog stanovnitva (p
a
) nije dobar pokazatelj
razvijenosti bududi da visoka stopa aktivnosti moe biti plod prevlasti
poljoprivrede u gospodarskoj strukturi to po pravilu znai slabiju razvijenost
o Specifina stopa aktivnosti mukog (p
a,m
) odnosno enskog (p
a,f
) stanovnitva

o Posebna stopa aktivnosti mukog (p
a,m,x
) odnosno enskog (p
a,f,x
) stanovnitva prema dobi


o Stopa iskoritenosti radnog kontingenta ili opda stopa aktivnosti radnog kontingenta (a'
(15-64)
)


o Posebna stopa aktivnosti mukog odnosno enskog dijela radnog kontingenta


Sastav stanovnitva Hrvatske prema gospodarskoj aktivnosti
o Opda stopa aktivnosti radnog stanovnitva Hrvatske je 2001. godine iznosila 44%
o U Hrvatskoj se specifina stopa aktivnosti mukog stanovnitva 2001. godine iznosila 50.8%, a
enskog stanovnitva 37.7%
o Stopa iskoritenosti radnog kontingenta 2001. godine je iznosila 71.9%, a enskog dijela tog
kontingenta 56.6%



100 =
P
P
p
a
a
100
,
, ,
, ,
=
x f
x f a
x f a
P
P
p
100 '
) 64 15 (
) 64 15 (
) 64 15 (
=

P
P
a
a
100
,
,
=
m
m a
m a
P
P
p
100
,
,
=
f
f a
f a
P
P
p
100
,
, ,
, ,
=
x m
x m a
x m a
P
P
p
100 '
) 64 15 (
) 64 15 ( ,
) 64 15 (
=

m
m a
m
P
P
a 100 '
) 64 15 (
) 64 15 ( ,
) 64 15 (
=

f
f a
f
P
P
a
Sastav stanovnitva prema djelatnosti
o Osnovna razdioba aktivnog stanovnitva je prema djelatnostima u kojima ono stjee sredstva za
ivot
o Sektori djelatnosti:
primarni sektor obuhvada stanovnitvo koje radi u poljoprivredi, ribarstvu i
umarstvu
sekundarni sektor obuhvada stanovnitvo zaposleno u rudarstvu, industriji,
graevinarstvu, vodoprivredi i proizvodnom zanatstvu
tercijarni sektor obuhvada stanovnitvo zaposleno u neproizvodnim gospodarskim
granama uslunom obrtnitvu, prometu, ugostiteljstvu, trgovini, novarstvu i sl.
kvartarni sektor obuhvada stanovnitvo koje radi u upravi, obrani, kolstvu,
zdravstvu, znanosti i kulturi
o Prema udjelu zaposlenih u djelatnostima stanovnitvo zemalja u razvoju kao i ukupna svjetska
populacija ima poredak sektora djelatnosti I-III-II dok razvijene zemlje imaju poredak III-II-I
o Tipizacija zemalja prema sektorima gospodarske djelatnosti:
- poljoprivredni tip (I-II-III ili I-III-II)
- industrijski tip (II-III-I)
- usluni tip (III-II-I)

Sastav stanovnitva Hrvatske prema djelatnosti
o Hrvatska je u drugoj polovici 20. stoljeda prola kroz dinamino drutveno-gospodarsku tranziciju
slaborazvijene, preteno poljoprivredne federalne jedinice do srednje razvijene nezavisne drave
s diversificiranim trinim gospodarstvom
o 1953. godine poredak sektora djelatnosti bio je I-III-II, a 2001. godine je III-II-I (11%,27%,62%)
o U Hrvatskoj nije dolo do profesionalizacije poljoprivrede ved se poljoprivredna proizvodnja
temelji na malim posjedima i nekvalitetnoj radnoj snazi
o Kako su se praznila sela i propadala poljoprivreda u jednom kraju, ona se nije povedavala u
drugom kraju to bi bila logian kompenzacijski slijed dogaaja

OBRAZOVNI SASTAV
o Temeljna obrazova obiljeja stanovnitva su pismenost i kolska sprema
o Pismenost je najnia razina obrazovanja stanovnitva, nuna je za moebitno daljnje kolovanje i
minimalna je pretpostavka za ukljuivanje u suvremeni proces rada
o Stopa (ne)pismenosti je dobar pokazatelj opde razvijenosti nekog drutva i rabi se kao jedan od
indikatora za HDI
o U meunarodnoj statistici obino se pitanje pismenosti odnosi na stanovnitvo starije od 15
godina, a u Hrvatskoj starije od 10 godina
o Via stopa nepismenosti obiljeje je nedovoljno razvijenih zemalja

kolska sprema
o Sastav prema kolskoj spremi odnosi se na stanovnitvo u dobi od 25 i vie godina, a u nekim
zemljama se odnosi na stanovnitvo u dobi 15 i vie godina
o Indeks obrazovanosti (I
o
):
o Podjela stanovnitva prema kolskoj spremi:
<O
I
udio stanovnitva koje nema zavreno primarno obrazovanje (O)
O
II
udio stanovnitva koje ima zavreno sekundarno obrazovanje (S)
O
III
udio stanovnitva koje ima zavreno tercijarno obrazovanje (via K, fakultet)

Obrazovni sastav stanovnitva Hrvatske
o U Hrvatskoj je tijekom druge polovice 20. stoljeda uvelike smanjen broj i udio nepismenih osoba
o Stopa nepismenosti je 2001. godine iznosila 1.8% (muko stan. 0.67%, ensko stan. 2.77%)
o Meu nepismenim stanovnitvom prevladava starije stanovnitvo i to preteito ene
o Indeks obrazovanosti 2001. godine za stanovnitvo Hrvatske iznosio je 30.4
o Najmanja obrazovanost je u stanovnitvu pograninih gradova i opdina

BRAK, OBITELJ I KUDANSTVO
o U razvijenim zemljama postoji trend sve rijee i kasnije enidbe, sve vie rastava brakova, sve
manjeg broja djece i raanja u neto starijoj dobi te sve rjee ponovne enidbe nakon rastava
braka

Brak
o Brak zajedniki ivot mukarca i ene usklaen sa zakonima i propisima ili obiajima
o Sastav stanovnitva prema branom stanju:
neoenjeni/neudane
oenenji/udane
udovci/udovice
razvedeni/razvedene
u braku, ali ive zakonski neformalno (neformalni brak)
o Monogamno drutvo drutvo u kojem jedna osoba u isto vrijeme moe biti u zakonitoj branoj
zajednici samo s jednom osobom suprotnog spola
I
III II
o
O
O O
I
<

=
o Poligamno drutvo drutvo u kojem jedna osoba u isto vrijeme moe biti u branoj zajednici s
vie osoba suprotnog spola
o Poliandrija pojava da jedna ena ima vie mueva
o Poliginija pojava da je jedan mukarac istovremeno u braku s vie ena
o U europskim je zemljama najnia dobna granica za stupanje u brak povezana s punoljetnodu pa
je mlaim osobama potrebno sudsko doputenje za sklapanje braka
o Brakovi prema prosjenoj dobi suprunika pri stupanju u brak:
maloljetniki brakovi (mlai od 18 godina)
rani brakovi (izmeu 18 i 20 godina)
uobiajeni brakovi (izmeu 19 i 39 godina)
kasni brakovi (stariji od 40 godina)
o Konsagvini brakovi brakovi bliih roaka meu kojima postoji odreeni stupanj krvnog srodstva
(stupanj konsagviniteta)
o Endogamija brak doputen samo izmeu mukarca i ene koje pripadaju istoj skupini (klanu,
plemenu, kasti)
o Egzogamija brak temeljen na slobodnom izvoru izvan skupine kojoj osoba pripada
o Mjeoviti brakovi brakovi u kojima se suprunici razlikuju prema odreenim obiljejima
(nacionalnost, rasa, vjera)
o Opda stopa nupcijaliteta (b) oznaava uestalost sklapanja brakova, tj. broj
sklopljenih brkova na 1000 stanovnika tijekom nekog razdoblja
o Koeficijent nupcijaliteta (b') oznaava broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u dobi 15 i
vie godina

o Posebne stope nupcijaliteta prema dobi i spolu daju omjer broja sklopljenih brakova u kojima je
mukarac odnosno ena bila u dobi x godina i broja mukog odnosno enskog stanovnitva
starijeg od 15 godina koje jo nije bilo u braku

o Opda stopa divorcijaliteta (d) oznaava broj rastava brakova na 1000
stanovnika

o Opdi koeficijent divorcijaliteta (d') oznaava broj rastava brakova na 1000
sklopljenih brakova u odreenom vremenu
o Posebna stopa divorcijaliteta prema dobi mukog odnosno enskog stanovnitva stavlja u omjer
broj rastava u kojima je mukarac odnosno ena bila u dobi x godina i broj oenjenih mukaraca
odnosno udanih ena (starijih od 15 godina) u dobi x godina
1000 =
P
B
b
1000
,
,
= '
x m
x m
N
B
b
1000
,
,
,
=
x m
x m
x m
N
B
b 1000
,
,
,
=
x f
x f
x f
N
B
b
1000 =
P
D
d
1000 = '
B
D
d
1000
,
,
=
x
x m
x m
O
D
d


o Velik broj rastava karakteristian je za razvijene (nekatolike) zemlje i vedinu postsocijalistikih
tranzicijskih zemalja
o U nedovoljno razvijenim zemljama gotovo su svi odrasli u braku, a brak se sklapa u mlaoj dobi,
obitelji su velike, a u istom kudanstvu obino ive djeca, roditelji i praroditelji dok rastava nije
proirena

Obitelj
o Obitelj skupina osoba povezanih branim i krvnim vezama koja ivi kao cjelina sa zajednikim
stanovanjem i potronjom
o Tipovi ue obitelji:
brani par bez djece
brani par s djecom
majka s djecom
otac s djecom
o Obitelj u irem smislu ine roditelji djeca i praroditelji

Kudanstvo
o Kudanstvo skup osoba koje zajedno stanuju i zajedniki troe dio svojih prihoda
o Kudanstvo se moe sastojati od jedne ili vie uih obitelji, a moe ukljuivati i lanove koji ne
pripadaju nijednoj uoj obitelji u kudanstvu
o Vrste kudanstava:
privatno kudanstvo
institucionalno kudanstvo ustanove koje skrbe o smjetaju prehrani pojedinih
skupina stanovnitva (dom za starije osove, dom za djecu)
o U razvijenim zemljama postoji trend porasta broja kudanstava uz istodobno smanjivanje broja
lanova i svoenje na jednoobiteljsko kudanstvo te porast broja jednolanih kudanstava
o Promjena veliine kudanstva usko je vezana uz veliinu naselja u kojem se nalazi kudanstvo to
je naselje vede, to de udio samakih kudanstava biti vedi

Brak, obitelj i kudanstvo u Hrvatskoj
o Kretanje nupcijaliteta i divorcijaliteta usko je vezano uz prirodno kretanje stanovnitva i promjene
u sastavu prema dobi, ubrzanu urbanizaciju te ruralni egzodus
1000
,
,
=
x
x f
x f
U
D
d
o Broj sklopljenih brakova od 1971. do 2001. godine gotovo se prepolovio (indeks nupcijaliteta je
59.2)
o U Hrvatskoj se 90% djece raa u braku, no taj postotak polako opada te 90% djece ivi s oba
roditelja

KULTURNO-ANTROPOLOKI SASTAV STANOVNITVA

o Kulturno-antropoloki sastav stanovnitva obuhvada sastav prema rasi, narodnosti, vjeri, jeziku i
slinim obiljejima iako se zapravo radi o rasnom, etnikom, vjerskom, jezinom i kulturnom
pluralizmu

SASTAV PREMA RASI
o Rasa skupina ljudi koji se uroenim osobinama razlikuju od ljudi drugih rasa (npr. boja koe i
druge pojavne osobnosti)
o Rasne razlike pokazuju ovjekovu sposobnost prilagoavanja ivotnom okoliu
o Rasne skupine:
europeidna rasa (48%) europski, indijski i prijelazni tip
mongoloidna rasa (40%) azijski i ameriki tip
negroidna rasa (12%) afriki i australo-melanezijski tip
o Rasne podskupine:
mulati mjeanci bijele i crne rase
mestici mjeanci bijele i ute rase
zambosi mjeanci crne i ute rase

SASTAV PREMA NARODNOSTI I JEZIKU
o Pleme najranija etniko-populacijska zajednica
o Plemena se sjedinjuju u narod (u daljnjem razvoju) i to na temelju prostornog, rasnog, religijskog,
kulturnog, jezinog i gospodarskog zajednitva (etnogeneza)
o Nacija zajednica sloenog etniko-politikog postanka, jezika i kulture
o Skupinu velikih naroda ini 200 naroda s vie od milijun stanovnika i opni ine 95% svjetske
populacije
o Tipovi stanovnitva prema narodnosnom sastavu:
homogeno stanovnitvo 80-90 i vie % stanovnitva ini jedna etnika skupina
heterogeno stanovnitvo bimodalna (dvije glavne etnike skupine) i trimodalna
heterogenost (tri glavne etnike skupine)
o Definiranje naroda najede se temelji na povijesno-etnografskom, kulturno-gospodarskom,
jezinom i nekim drugim kriterijima
o Razvoj i oblikovanje jezika usko je povezano sa irenjem i ljudskih zajednica i njihovom ranijom
izdvojenodu
o Jezino sline skupine su obino i prostorno bliske
o Vedina zemalja svijeta moe se prema jeziku svrstati u anglofonske, frankofonske i iberofonske
zemlje ovisno o jeziku koji se vedinski u toj zemlji govori
o U svijetu se danas govori gotovo 7000 jezika (6809)
o Glavni sastav stanovnitva prema jeziku ine velike jezine porodice (skupine jezika istog korijena)
kojih ima vie od 100 meu kojima se izdvajaju one koje okupljaju malo jezika, ali puno govornika
i one koje okupljaju puno jezika, ali malo govornika
o Gotovo polovica svjetsko stanovnitva govori jednim od indoeuropskih jezika meu kojima
prevladavaju engleski, panjolski, hindski i ruski

SASTAV PREMA VJERI
o Religija ima velik, ponegdje i bitan utjecaj na drutvene i gospodarske procese u mnogim
zemljama
o Velike svjetske religije: krdanstvo (30%), islam (21%), budizam (20%), hinduizam (14%) i judaizam
(0.4%)
o Primitivne religije obuhvadaju vrlo mali broj stanovnika i to uglavnom u subekumenskim
prostorima
o Krdanstvo je raireno u Americi, Europi, Africi i Australiji; islam je rairen u sjevernoj Africi,
jugozapadnoj Aziji i u Indoneziji; hinduizam zahvada Indiju; a budizam istonu i jugoistonu Aziju

STANOVNITVO I PRIRODNA OSNOVA

o Razvoj ovisnosti ovjeka o prirodnoj osnovi:
potpuna podreenost ovjeka prirodi ovjek se naseljava ondje gdje su
najpogodniji uvjeti opskrbe i obrane; ovjeanstvo je na rubu opstojnosti
oslobaanje od potpune podreenosti usavravanjem sredstava za obranu i
proizvodnju; dolazi do daljnjeg populacijskog razvitka
aktivnija borba za ivot i napredak opde jaanje ljudske zajednice i sredstava za
proizvodnju; slabi ovisnost o prirodnim sastavnicama; dolazi do demografske
ekspanzije
potiskivanje prirodnih utjecaja koncentracija stanovnitva i gospodarske
aktivnosti; dolazi do velikih prostornih razlika u demografskom kretanju i
proizvodnji dobara

KLIMA I STANOVNITVO
o Meu prirodnim elementima klima je najvaniji initelj razmjetaja ljudi na Zemlji
o Bududi da klima utjee uvelike na poljoprivrednu proizvodnju, a poljoprivreda je bitan initelj za
razmjetaj stanovnitva, oitava se posredan utjecaj klime
o Najpogodniji uvjeti za ivot ovjeka su u umjerenim klimatskim podrujima podruja vlage i
vlane oceanske klime i svjee umjerene kontinentske klime manjih temperaturno-padalinskih
kolebanja (takve lime najpovoljnije utjeu na ljudski organizam i na radnu sposobnost)
o Podruja s povoljnom klimom imaju visoku opdu stopu doseljavanja, a posebice su privlana
starijim stanovnicima

Temperatura
o Temperatura je glavni element koji utjee na ivot ovjeka
o Hladnoda vrlo nepovoljno utjee na naseljenost najhladniji dijelovi Zemlje najslabije su ili ni nisu
naseljeni
o Jedan od razloga slabije naseljenosti reljefno viih krajeva je hladnoda koja negativno utjee na
stanovnitvo i na proizvodnju

Sua
o Podruja toplih i suhih klima meu najrjee su naseljenim dijelovima Zemlje (manje od 1
stan./km
2
) i obuhvadaju 3% stanovnitva
o Naseljenost je u aridnim krajevima vezana uz oaze i povrinske alogene tokove
o Danas je tehnologija omogudila dobivanje vode iz dubokih buotina ime je omoguden nastanak
obradivih povrina i naselja

Sparina
o Sparina je stalna u nizinskim dijelovima ekvatorskog pojasa i to su prostori rijetke naseljenosti
o Uslijed sparine temperatura zraka via je od tjelesne temperature pa unato znojenju tijelo ne
predaje ved prima toplinu
o Narodi koji ive u vrudim i sparnim krajevima odjedom pokrivaju to vedu povrinu tijela da bi to
vie smanjili izravan dodir s vrudim zrakom, a odjeda treba omoguditi to uinkovitije znojenje

RELJEF I STANOVNITVO
o Reljef moe pozitivno i negativno utjecati na naseljenosti, ovisno o prostoru
o u arktikim krajevima s visinom se pojaavaju nepovoljni uvjeti pa studen onemogudava
naseljenost
o u ekvatorijalnim i tropskim krajevima reljef je blagotvoran modifikator koji povlai
naseljenost na vie nadmorske visine nego u umjerenim irinama
o Najvedi dio ovjeanstva ivi u nizinama i ravnicama, a s visinom se smanjuje napuenost
o Ruralni egzodus obuzeo je planinska sela do te mjere da se njihovo stanovnitvo u kratkom
vremenskom periodu prepolavlja, a granica stalne naseljenosti se sputa na nie nadmorske
visine

Utjecaj reljefa na stanovnitvo Hrvatske
o Prigorja Dilja, Papuka, Psunja, Medvednice, Ivanice, Kalnika i drugih gora ugodnija su za
stanovanje, uzgoj vodaka i vinograda te su i gude naseljena od ogorja
o Zbog ruralnog egzodusa mnoga de naselja u brdsko-planinskim prostorima ostati bez stalnih
stanovnika

PRIRODNI RESURSI, NJIHOVO ISKORITAVANJE I STANOVNITVO
o Zalihe sve materijalne komponente okolia, ukljuujudi tvari, energiju, floru, faunu, stvari i
stvorenja
o Resursi zalihe koje ovjek iskoritava radi prehrane ili drugih potreba
o Prirodni izvori mogu biti obnovljivi i neobnovljivi
obnovljivi izvori obnavljaju se tijekom iskoritavanja
neobnovljivi izvori ne mogu se uinkovito nadomjestiti kad s iscrpe

Iskoritavanje vode
o Globalno gledano nedostatak vode je manja tekoda od problema mogudosti iskoritavanja vode
o U slabije razvijenim dijelovima svijeta voda je slabo iskoritena dok u razvijenim dijelovima svijeta
i manje zalihe vode iskoritavaju se u opskrbi vodom
o S razvojem drutva povedava se potronja vode
o Gotovo 70% svjetske populacije ne moe raunati na zdravu pitku vodu pa je stalno izloeno
bolestima
o Potronja vode po stanovniku veda je u razvijenim nego u slabije razvijenim zemljama
o U svijetu se najvie vode (2/3) troi u poljoprivredi, a udio te potronje se smanjuje s drutveno-
gospodarskim razvojem
o Geografske znaajke opskrbe stanovnitva vodom u naseljima:
koliina isporuene vode po stanovniku
broj stanovnika po kilometru vodovodnih cijevi
broj stanovnika po broju izljevnih mjesta za vodu
broj stanova po prikljuku na vodovod
o Opskrba vodom prema vrsti izvora:
- voda iz vodovoda
- voda iz bunara
- voda iz cisterne
- voda iz drugih izvora

Energetski izvori
o Na globalnoj razini postoji snana korelacija BDP PC i iskoritavanje energije
o U razvijenim zemljama zbog ekoloke svijesti i pada potronje u industriji potronja energije se
poinje smanjivati dok u slabije razvijenim zemljama zbog urbanizacije i populacijskog porasta
potronja energije raste

Mineralne sirovine i izvori
o Mineralne sirovine su neobnovljivi izvor energije i tvari i njihove zalihe se smanjuju
o Gospodarstvo nekih zemalja ovisi o izvoru samo jedne mineralne sirovine
o Mineralni izvori privlae strani kapital, mogu pomodi u otvaranju radnih mjesta, razvoju
infrastrukture

DRUTVENO-GOSPODARSKA RAZVIJENOST I STANOVNITVO

o Razvoj donosi ekonomski rast i nacionalni napredak, no pogoduje i povedanju nejednakosti
izmeu bogatih i siromanih regija, povedanju ovisnosti siromanih zemlja o bogatima te
oneidenju okolia
o Bruto domadi proizvod (BDP) oznaava ukupnu vrijednost proizvedenih dobara i usluga
o Indeks kakvode ivljenja (PQLI) izraunava se ako srednja vrijednost pismenosti, oekivanog
trajanja ivota i smrtnosti dojenadi
o Ljudski razvojni indeks (HDI) rangira zemlje prema oekivanom trajanju ivota, obrazovanju i
dohotku
o zemljama se daju bodovi u rasponu 0.001 do 1.0
o na prvom mjestu je Norveka (0.956), na posljednjem je Sierra Leone (0.273), a Hvatska se
nalazi na 48. mjestu
o zemlje s visokim indeksom imaju niske stope rodnosti i niske stope smrtnosti dojenadi
o zemlje s niskim indeksom imaju visoke stope rodnosti i visoke stope smrtnosti dojenadi
o Od 4.6 milijardi ljudi koliko ih ivi u zemljama u razvoju, vie od milijarde je nepismeno, otprilike
isto toliko njih nema osiguranu pitku vodu, 2.4 milijarde nema prikladne sanitarne uvjete, oko 330
milijuna djece ne pohaa kolu, oko 11 milijuna djece umire prije 5. godine ivota, oko 1.2
milijarde ivi s manje od 1 USD na dan, a 2.8 s manje od 2 USD na dan
o Da bi se smanjile goleme razlike u razvijenosti meu najrazvijenijim i najslabije razvijenim
zemljama opda skuptina UN-a izglasala je 2000. godine Milenijsku deklaraciju iji su ciljevi do
2015. godine:
prepoloviti udio svjetskog stanovnitva koje ivi s manje od 1 USD na dan
prepoloviti udio svjetskog stanovnitva koje pati od gladi
prepoloviti udio svjetskog stanovnitva koje ne moe osigurati dostatnu koliinu
vode
postidi opdi obuhvat primarnog kolovanja
postidi spolnu jednakost u kolovanju
smanjiti stopu smrtnosti rodilja za 3/4
smanjiti smrtnost djece do 5 godina za 2/3
zaustaviti irenje i poeti smanjivati broj oboljelih od AIDS-a, malarije i drugih
zaraznih bolesti
o Sredstva za postizanje ciljeva iz Milenijske deklaracije trebale bi osigurati bogate zemlje dajudi dio
svog BDP-a za pomod siromanim zemljama
o Pomod bi trebala biti usmjerena na dugoroni napredak i jaanje domadih snaga i mogudnosti u
nedovoljno razvijenim zemljama

ODRIVI ILI OBZIRNI RAZVOJ
o Ekoloki ili odrivi razvoj naglaava potrebu ouvanja prirodnog sustava uz potporu globalne
ekonomije
o Odrivi razvoj takav razvitak koji zadovoljava potrebe postojedih narataja bez ugroavanja
izgleda bududih narataja na primjereno zadovoljavanje njihovih potreba
o Pretpostavke unaprjeenja odrivog razvoja postavljene 1992. godine u Riju de Janeiru u
dokumentu AGENDA21:
o naputanje ideje da su prirodna dobra, kao zrak i voda, besplatna
o uvoenje novih pokazatelja koji de korektnije prikazati stanje nego BDP koji zapostavlja
ulogu ekolokih resursa u proizvodnji i potronji
o odrivi razvoj ne moe se provoditi bez ekolokog obrazovanja
o moraju se razvijati novi pokazatelji odrivog razvoja, a trebaju sluiti informiranju javnosti,
posebice o jazu izmeu stvarnog stanja i deklariranih razvojnih ciljeva
o odrivi razvoj nemogud je bez strategije zatite okolia

RAZVIJENOST, OKOLI I ZDRAVLJE
o Zdravlje stanje potpunog fizikog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo izostanak
bolesti i nemodi
o Zdravlje stanovnitva u uskoj je vezi s gospodarskim razvojem
loe zdravlje moe ograniiti radnu sposobnost i uinkovitost, a takva rairenija
pojava moe izazvati i nepovoljne uinke u gospodarskom razvitku
gospodarska razvijenost preko vieg BDP-a prua vede mogudnosti za financiranje
javnog zdravstva, obrazovanja, zatite i zdravstvene promidbe
o Mnoge zemlje u razvoju jo uvijek imaju sustav zdravstvene zatite naslijeen iz kolonijalnog
razdoblja po kojem glavninu sredstava troi nekoliko bolnica u najvedim gradovima, a ruralno je
podruje zanemareno
o Bududi da je osiguranje dobre zdravstvene zatite skup pothvat za vlade siromanih zemalja, u
mnogim dijelovima svijeta vodedu ulogu u zdravstvenoj zatiti imaju krdanske misije i nevladine
organizacije
o Razvijene zemlje troe mnogo vedi dio BDP-a za javnu zdravstvenu zatitu nego nedovoljno
razvijene zemlje

Epidemioloka tranzicija
o Epidemioloka tranzicija odnosi se na poboljanje zdravstvenog stanja, smanjenje morbiditeta i
mortaliteta te promjena njihovih uzroka
o Svako drutvo razvijajudi se prolazi kroz nekoliko etapa ''epidemioloke tranzicije'':
razdoblje poasti i gladi
- visoke su stope infantilnog mortaliteta
- este su pludne i zarazne bolesti (malarija, kolera, tuberkuloza)
razdoblje uzmicanja pandemija
- raireno je cijepljenje
- poboljani uvjeti stanovanja i higijene
razdoblje degenerativnih bolesti i onih bolesti koje potie ovjek
- uzroci su nezdrava hrana, pretilost, puenje, stres
- bolesti su rak, srane bolesti, bolesti dinih organa
razdoblje odgoene (starake) degenerativne bolesti
- produljenje ivota
- slabije zdravlje (Alzheimerova bolest)

Bolesti (epidemije) i populacije promjene
o Bolesti imaju i socijalne posljedice: smanjenje produktivnosti, slabiji dohodak, pogoranje
prehrambenog standarda
o Bolesti mogu biti zarazne i degenerativne
o Patogeni kompleks ine mikrobi (bakterije i virusi), prijenosnici i ljudi
o Patogeni kompleks malarije uzrokuje plasmodium malariae kojeg prenose komarci ovjek je tu
bolest uvelike suzbio, ali od nje jo pati stanovnitvo mnogih tropskih krajeva
o uta groznica je patogeni kompleks tropskih krajeva Afrike, Azije i Latinske Amerike, a prenosi ju
komarac vrste Aedes
o Bolest spavanja (afrika tripanosomijaza) napada stoku i ljude, a uzronik je parazit tripanosoma i
prijenosnik ce-ce muha
o Chagasova bolest (junoamerika tripanosomijaza) je uglavnom suzbijena, a prenose ju odreeni
insekti
o Endemijska kuga je uspjeno iskorijenjena, no potencijalna arita te poasti jo postoje u
sredinjoj Aziji i na Bliskom istoku, bolest sa zaraenih takora na ljude prenosi buha
o Tularemija je zarazna bolest glodavaca u sjevernim amerikim i azijskim podrujima uzrokovana
bakterijom tularens, a na ovjeka se prenosi krznom i mesom
o Tuberkuloza ili suica je kronina zarazna bolest koju uzrokuje Kochov bacil, a od nje obolijevaju
ljudi i domade ivotinje, bolest postoji jo samo u Africi dok je u drugim dijelovima svijeta
uspjeno sprijeena
o AIDS je bolest koja zahvada imunoloki sustav zarazom virusom HIV-a, a lijek jo ne postoji
najvie je zaraenih u slaborazvijenim zemljama, poglavito afrikim
AIDS uzrokuje visoku smrtnost i smanjuje oekivano trajanje ivota

PITANJE PREHRANE OVJEANSTVA
o FAO procjenjuje da tri etvrtine svjetske populacije nema odgovarajudu prehranu, a vedina tih
ljudi ivi u nedovoljno razvijenim zemljama
o U Europskoj uniji i Angloamerici postoje golemi vikovi hrane, a manjkovi u slabije razvijenim
zemljama
o U razvijenim je zemljama porast proizvodnje hrane vedi nego porast stanovnitva dok je u slabije
razvijenim zemljama obrnuto
o Smatra se da de stopa porasta stanovnitva u cijelom svijetu usporavati pa de ju stopa porasta
poljoprivredne proizvodnje premaiti tijekom 21. stoljeda
o Pothranjenost nedovoljan unos kalorija u organizam
o Neishranjenost neuravnoteena prehrana, uglavnom uz nedostatak kljunih vitamina i minerala
o Pothranjenosti i neishranjenost su vrlo izraene u slabije razvijenim zemljama, no postoji i u
razvijenim zemljama
o U djece se pothranjenost fiziki oituje u slaboj miidnoj masi, maloj visini i mnogo manjoj teini
o Glad ekstremna, opda nestaica hrane kad je nema ni za puko odravanje ivota
posljedica je isprepletenog djelovanja prirode (poplave, sue, poasti poput
skakavaca i sl.), opdeg siromatva te loeg gospodarenja
uvoenjem natapanja smanjila bi se mogudnost gladi u mnogim prostorima koji
imaju slab urod zbog proizvodnih uvjeta
o Svake godine u svijetu od gladi umire oko 12 milijuna ljudi, a glavninu ine djeca do 5 godina
o Iako u razvijenim zemljama postoji volja davanja vikova hrane neishranjenom stanovnitvu
Afrike, no problem je u prijevozu, ouvanju tijekom i nakon prijevoza te distribuciji za koje je
potreban novac
o Kad bi se u zemljama u kojima postoji pothranjenost za hranu dalo koliko se daje za oruje, glad bi
u njima nestala, no nema politike volje
o Za povedanje proizvodnje hrane u slabije razvijenim zemljama potrebno je poticati razvoj obrade
poljoprivrednih zemljita i provesti zemljine reforme
o valja preispitati primjenu ''zelene revolucije'' utemeljene na energetski i tehnoloki
intenzivnoj poljoprivredi