UILITE LOVRAN ustanova za obrazovanje odraslih osoba

TEORIJA I TEHNIKA REFLEKSNE MASAE STOPALA REFLEKSNA MASAA STOPALA

Refleksoterapija je model brige o zdravlju i rehabilitacija zdravstvenih poremeaja, bazirana na holistikom pristupu koji promatra organizam kao dinamiki sustav s meusobno povezanim fizikim, biokemijskim i psiholokim komponentama, koje trebaju biti u ravnotei da bi ovjek bio zdrav. Efekti koji se postiu na cjelokupno ljudsko zdravlje masiranjem stopala prouavana su i oblikovana u teorije - pristupe i razvijane su tehnike rada jo od vremena prije Krista - u Kini, Indiji i drugim podrujima diljem svijeta. Tako su nastale teorije i tehnike rada koje su temeljene na iskustvu i strunim razradama i dokazima o djelovanju i podruju primjene. U ovom tekstu koji proizlazi iz mojeg uenja i iskustva refleksne masae, pokuat u pribliiti spoznaje i metodu nazvanu Refleksna masaa stopala. Slijedom toga u svrhu uenja i prakticiranja refleksne masae stopala polaznicima teaja preporuam usvajanje znanja i stalno istraivanje teorijskih pristupa kao i puno praktinog rada putem kojeg e napredovati i razvijati svoje znanje i vjetinu masae u korist potreba i elja svojih klijenata. Uenje refleksne masae stopala sam podijelila u dva dijela. U prvom dijelu usvaja se tehnika i metoda kineske tradicionalne teorije i tehnike refleksne masae stopala. U drugom dijelu se prouava i usvaja teorija i praktini pristup - terapija refleksnih zona - baziran na zapadnom holistikom pristupu te se zahtijeva od polaznika vie interakivnog rada i vei broj praktinih iskustava. POVIJEST REFLEKSNE MASAE STOPALA Postoji vie raliitih pristupa i metoda/tehnika masae stopala kojima je tenja utjecati na zdravlje i oporavak zdravstvenih poremeaja. U ovom tekstu bavit emo se sa dvije poznate teorije i metode masae stopala koje su na stopalima definirale refleksne zone i toke na koje specifinim zahvatima masae, akupresure i manipulacije utjeemo na bolje funkcioniranje udaljenih organa i zdravlje organizma u cjelini. TERAPIJA REFLEKSNIH ZONA Na zapadu su podaci o masai stopala poznati u narodu Indijanaca u SAD, a novije doba na zapadu se ljekovito djelovanje masae stopala meu lijenicima i strunim krugovima spominje od 15/16 stoljea. Prvi struni pristup u tom podruju i opis svoga rada dao je osniva TERAPIJE REFLEKSNIH ZONA, William Fitzgerald, dr.med, SAD, 1872 - " Zone Therapy " Edwin F. Bowers, dr.med., 1916. predstavio i nastavio njegovu metodu u Europi - Od tog doba zapoinju i prvi poznati prijenosi znanja - teajevi i seminari, te se metoda proiruje po cijelom svijetu. - za fizioterapeute, kiropraktiare za lijenike ope prakse, stomatologe, ginekologe, otorinolaringe

Eunice Ingham - nastavlja i razvija metodu, poduava - pie knjigu " Prie koja stopala mogu ispriati" Hanne Marquardt " Terapija refleksnih zona stopala"1975. Zapadne teorije i metode masae stopala su razvijene u duhu holistikog pristupa zdravlju, teoriji refleksnih lukova, tradicionalnoj teoriji o energetskom protoku i modernoj neuroznanosti. Moemo rei da su sve te teorije prije svega temeljene na iskustvu - tj. da je lokacija refleksnih zona i toaka, podruje primjene i tehnika rada proizala iz mnogobrojnih pozitivnih rezultata - tj efekata masae na zdravlje i zdravsvene poremeaje mnogobrojnih pojedinaca.

TERAPIJA REFLEKSNIH ZONA Ova metoda refleksne masae stopala koju emo prikazati i temeljena je na modelu - TERAPIJA REFLEKSNIH ZONA - dr.W. Fitzgerald. PRISTUP: baziran na podjeli tijela na 10 zona tzv RASTER Autor refleksne zone definira kao podruja na koi stopala na kojima stimulacijom - pokretima masae utjeemo na udaljena podruja u tijelu i na zdravlje u cjelini. Lokacije refleksnih zona su proizale iz njegove teorije koja je kombinacija vie razliitih teorija: teorija refleksnog luka, Head-ove i Mackenzieve refleksne zone u vezivnom tkivu, energetski meridijani...

OKOMITE - VERTIKALNE TJELESNE ZONE Deset tjelesnih zona predstavljaju 10 okomitih skladno poredanih polja kroz sve organe, usmjerenih od glave do dlanova, kroz trup do stopala. Zahvaaju na svom putu sve organe te dijele i stopalo, od pete do prstiju - na 10 tjelesnih zona Traimo li refleksnu zonu nekog odreenog organa ili tkiva na stopalu - nai emo na onoj istoj uzdunoj tjelesnoj zoni na stopalu koja u tijelu prolazi kroz organ ili tkivo. HORIZONTALNE TJELESNE ZONE Tri linije: 1. Prva poprena linija na tijelu se nalazi u visini zamiljne crte koja horizontalno spaja istaknute toke na oba ramena na stopalu se prua kroz sve proximalne zglobove svih prstiju stopalau gornjem podruju ramenog pojasa u prvoj poprenoj zoni smjetaju se organi glave i vrata 2. Druga poprena linija na tijelu u podruju donjeg ruba rebara - linija pojasa na stopalu - u podruju svih kostiju donoja smjetaju se organi prsnog prostora i gornjeg trbuha 3. Trea poprena zona na tijelu se nalazi u podruju dna zdjelica - podruje kukova na stopalu linija prolazi kroz skoni pregib k Korijen stopala sa petom i unutarnjim i vanjskim glenjevima smjestaju se organi zdjelice i trbuha

PRIMJERI Desni rameni zglob - uzduna tjelesna zona 5 i 4 na desnoj strani - refleksno mjesto na stopalu se nalazi oko proksimalnog zgloba malog(5) prsta na desnoj strani. Lijevi bubreg - uduna tjelesna zona 2 i 3 na lijevoj strani - refleksna zona na stopalu se nalazi u blizini baze druge i tree kosti donoja ( metatarzalne kosti ) Kraljenica - uzduna tjelesna zona 1, na desnoj i lijevoj strani - refleksna zona na stopalima uzdu svoda unutarnjih starna stopala. BAZINI PRINCIPI TRETMANA Tretman podrazumjeva cijela stopala i oba stopala do glenja. Preklapanja refleksnih zona: organi desne strane tijela na desnom stopalu - lijeve strane tijela na lijevom stopalu parni organi i na stopalima dolaze u dvije zone - lijevo i desno pojedinani organi pojavljuju se samo jednom - lijevo ili desno organi na sredini tijela - nalaze se u sredini izmedju stopala, na unutarnjoj strani ruba stopala

Napomena: refleksne zone organa mogu se bolje uraditi na plantarnoj strani stopala taban refleksne zone kostiju mogu se bolje uraditi na dorzalnoj strani stopala hrbat ili rist PREGLED REFLEKSNIH ZONA STOPALA Na temelju pregleda stopala - mogui poremeaji govore nam o optereenosti refleksne zone, tj. pripadajueg tkiva, organa ili grupe organa. Metode pregleda: 1. Palpacija - pokret kao osnovni zahvat tretmana - nalaz bonost, osjetljivost, nelagoda 2. Vizualni pregled - nadopuna palpatornom nalazu - nalaz. sputena stopala, ukoen ili sputen popreni svod, ukalj ili halux valgus, ekiasti prsti, deformirani nokti, edemi ili otoci TEHNIKA: masaa pritiskanjem - " kao da jagodicom palca gnjeimo / mrvimo kristale eera " palcem, jagodicom, vrhom, prstima, akom, dlanom vrste pokreta: 1. aktivni - poinje iznad prsta koji radi i prenosi se kao pokret na prst koji radi - na povrini 2. pasivni - direktan mehaniki pritisak palcem - dublje 3. Te dvije vrste pokreta treba izmjenjivati pri tretmanu.

4. Umirujui zahvat - bolne toke umirujemo jakim pritiskom koji zadrimo 10 - 20 sekundi. NE ZABORAVITI !!! BIT TRETMANA NIJE DETALJ ( ODREENA ZONA ILI JEDAN SIMPTOM ), VE CJELOKUPNA SLIKA POJEDINOG OVJEKA.

POZITIVNI UINCI REFLEKSNE MASAE STOPALA Refleksomasaa je procedura za prevenciju i rehabilitaciju mnogih zdravstvenih poremeaja, na nain da otklanja opstrukcije u tokovima meridijana, poboljava i balansira cirkulaciju energije (Chi-a/Prane) - energetski pristup. Popravlja cirkulaciju krvi i limfe, uklanja manje dislokacije zglobova i pomae ozdravljenju mekih tkiva - fizioprofilaksa. Ova terapijska procedura takoer uravnoteuje i poboljava funkcije unutarnjih organa, kao i nervnu regulaciju, poboljava pokretljivost zglobova i snabdijevanje tkiva i organa krvlju - holistiki pristup.

TRADICIONALNA KINESKA MEDICINA

Mnoge tradicionalne filozofije i tradicionalni sustavi razvile su pristupe/teorije i metode za prevenciju lijeenje bolesti - koje moemo nazvati holistikim, jer su u svojim teorijama promatrale ljuski organizam kao jedinstvo tijela i duha, spoznajui ekoloka/odriva samoregulacijska naela ivljenja i ponaanja. Budui da su istone filozofske i religijske tradicije i spoznaje, uvijek bile sklone shvaati duh i tijelo kao jedinstvo, ne udi, da se na istoku razvio prilian broj postupaka, za pristup svijesti sa tjelesne razine. Najpoznatiji istoni tradicionalni pristupi zdravlju i njihove terapijske metode su Tradicionalna kineska medicina akupunktura, tui na masaa, akupresura, moksibustija, cuping terapija, ayurveda, yoga....,i mnoge druge. Tradicionalna kineska medicinska teorija i praksa stara je preko 2.500 godina. Na zapadu su TKM upoznali sedamdesetih godina prolog stoljea, nakon to je WHO priznala metode TKM kao metode kojim se mogu lijeiti ili pomoi pri lijeenju mnogih zdravstvenih poremeaja. Od tada se mnogi zapadni lijenici detaljnije upoznavaju i koluju na dalekom istoku ili otvorenim kolama na zapadu u svezi sa teorijskim i praktinim znanjima TKM, osobito Akupunkture. Dosada tradicionalne zdravstvene teorije, metode i tehnike nazivane alternativnim, danas se sve ee primjenjuju i nazivaju komplementarnim ( nadopunjavajuim) pristupima zdravlju i bolesti, a postoje naznake da e u bliskoj budunosti se zvati INTEGRALIM PRISTUPIMA, to znai da bi se u potunosti integrirale u suvremene znanstveno priznate i djelotvorne pristupe. U holistikom, sustavnom pristupu, terapeut nastoji potaknuti procese, tako to pomae ovjeku da dospije u stanje u kojem prirodne ljeiteljske snage postanu

aktivnije, jer ljudski organizam posjeduje uroenu sklonost da se sam lijei i razvija. . BAZINI KONCEPTI TRADICIONALNE KINESKE MEDICINE Kineska teorija zdravlja je nastala iz spoznaja koja su kreirali filozofi/mislioci/kineski mudraci, na temelju promatranja i usporeivanja, analogije i metafore, tradicije, iskustva....Jezik teorije TKM, poznaje nama slabo razumljive koncepte, dok ne upotrijebimo takoer promatranje, analogiju i metaforu kako bi prepoznali iste obrasce koji tu teoriju povezuju sa danas opeprihvaenim stavovima ili teorijama o zdravlju koje smo nazvali holizam, salutogeneza.... Jezikom dalekog istoka, teorija je temeljena na slijedeim bazinim konceptima: ENERGIJA Tradicionalna kineska filozofska misao kae da se kosmos / svijet sastoji od materije i energije, koje su jedna drugoj uzrok i posljedica - tj. da se energija materijalizira u svemu to je vidljivo, opipljivo. Smatrali su da su naa osjetila ograniena u spoznaji ( vid, sluh, dodir...) za sve to postoji. Nau stvarnost konstruira naa sposobnost percepcije ali i naa imaginacija / intuicija. Naa je stvarnost plod nama uroene sposobnosti da konstruiramo mentalne prezentacije nama vidljivog, ujnog i opipljivog svijeta i onog to konstriramo na temelju naih sjeanja, emocija i intelektualnih spoznaja. Na svijet je naa osobna spoznaja i moemo rei na svijet i doivljaj tog svijeta je naa iluzija. Kinezi su energijom nazivali ono nama nevidljivo a ipak postojano. Energija je obrazac koji povezuje razliite komponente koje sainanjavu ivot. Kinezi su promatrali i prouavali obrasce i odnose u prirodi i ljudskom biu, nazivajui obrazac koji ih povezuje energijom ili CHI. Teorija TKM poduava da je energija QI, nevidljiva sila koja pokree i upravlja , obnavlja a istovremeno i razara ivotni proces. Ne moe se vidjeti ali se moe hipotetski definirati enegetski status ivoga sustava stanje energetske ravnotee ili disbalansa. Kinezi smatraju da je energija univerzalna i uvijek prisutna u ivom sustavu. Ako se u ljudskom tijelu prekine energetski ciklus, nastupa smrt. Indijska filozofska tradicija energiju zove PRANA. TKM tumai da je cijeli kosmos proet istom energijom koja regulira prirodne zakone i procese u kosmosu i uovjeku. Smatrali su da energija regulira prirodne ritmove, dan no, plima oseka, godinja doba itd. i da ti ritmovi utjeu na ovjeka, te da analogno ljudski organizam kao i priroda ima ritmove u kojima karakteristino funkcionira i obnavlja se da bi ivio. Energija napravi jedan ciklus u tijelu kroz 24 sata. Smjer energetskog protoka je u smjeru kazaljke na satu.

Poremeaj energetskog protoka u smislu zastoja, presporog ili prebrzog energetskog protoka, se odraava na funkcionalne sposobnosti pojedinih organa i obrnuto. Funkcionalni ili patoloki poremeaj pojedinog dijela tijela ili pojedinog organa utjee na pravilan energetski protok. Ovaj nam princip govori da je za dobro ljudsko zdrvalje prema TKM bitan nesmetan ili pravilan protok energije, a da na taj protok moemo utjecati raznim fizikalnim i psiholokim procedurama poput; ubadanje igala, masaa, akupresura, manipulacija, vjeba, meditacija, disanjem....

YIN I YANG Yin i Yang su dva aspekta iste energije, jedne cjeline tj. energija je jedna ali ima dva pola: Yin i Yang su dakle dva pola jedne energije - Yin je intuitivni, apstraktni dio, a Yang materijalni dio jedne cjeline. Jedna energetska cjelina je uvijek dio - uronjena je u veu cjelinu i na odriv nain povezana. Svaka ta cjelina ima dakle dva pola koja ine jedinstvo u komplementarnom / nadopunjavajuem odnosu. Stanje cjeline je uvijek karakterizirano i u zavisnosti od meusobnih odnosa i oscilacija Yin i Yang pola. I svaki od ta dva pola podrava postojanje tj. ivot. Svaki od dva pola u sebi sadri i suprotan pol. U svakom Yinu ima Yanga, a u svakom Yangu ima Yina. Dolazimo dakle do injenice da svaki dio sam za sebe nije ivot - samo u paru i medjusobnim oscilacijama i interakcijama yina i yanga postoji ivot. Ovo je osnovni princip za itav kosmos, ali i za ovjeka. Kao to je dan jedna cjelina sa dva pola ( dan i no ), kao to je tlak i sistoliki i dijastoliki, tako je ljudsko stanje oscilacija izmedju dva suprotna stanja ili osjeaja - "nema zdrvalja bez bolesti, nema tuge bez radosti...nema sree bez nesree....Yin i Yang u prirodi se mogu grubo uporediti s pozitivnim i negativnim elektrinim nabojem, neodvojivom energijom magneta sjeverni i juni pol, dan i no. Nita od postojeeg ne moe postojati samo za sebe. Nei Jing, najstarija kineska medicinska knjiga kae da je kozmos stanje oscilacije izmeu Yina i Yanga. Sve je u prirodi stalno aktivno nikad ne miruje, niti je konano. Energija je u stalnom tijeku i promjeni iz jednog oblika u drugi, a to upravo osigurava stabilnost ivom sustavu. Stanja Yina i Yanga nisu statina, stalno se izmjenjuju. To je promjenjivi ritam kretanja, ije meusobno djelovanje stvara rast i promjenu. Ta je postepena promjena od maximuma ka minimumu i obrnuto, stvara osnovni ritam periodinosti. Metafore za Yin i Yang karakteristike ili stanja u ovjeku i prirodi kinezi su definirali na slijedei nain: YANG je sve to je u toplo, svjetlo, aktivno, suho.. YIN je sve to hladno, tamno, mirno,vlano.... Yang su sve funkcionalni poremeaji a Yin su organske bolesti. Anatomski Yin je sve to je unutra, u sredini i donji dio ljudskog tijela, a Yang na povrina, bono i gornji dio ljudskog tijela. Fizioloki , Yin je skladite energije, a Yang je materija koja iskoritava tu energiju za sve aktivnosti. Kronine bolesti podravaju Yin, a akutne Yang.

TEORIJA PET ELEMENATA Ova je teorija model koji po zakonu analogije - promatranja prirodnih pojava i zakona, analogno te pojave i zakone prepoznaje u materijalnom i nematerijalnom dijelu ljudskog organizma i u procesu ljudskog ivljenja. Teorija pet elemenata je jezik TK filozofije. To je samo metafora / usporedba i stoga su funkcionalne i fizioloke pojave metaforiki imenovali pojavama u prirodi, da bi ih uinili razumljivim i da bi ta teorija bila podloga za mnogobrojne strategije i metode bilo uoavanja bilo zbrinjavanja poremeaja u ivom sustavu. Sve aspekte i sve ljudske dijelove koji ine jednog pojedinca - ovjeka metaforiki su podjelili ili smjestili u pet u prirodi poznato imenovanih tvari/stvari/pojava - VATRA, ZEMLJA, METAL, VODA I DRVO. Tako su svakom elementu pripisali odgovornost i karakteristike pojedinih ljudskog organa, emocija, stanja, pojava i utjecaja ili reakcija koje iskazuju na unutra i na van. Svaki je pojedinac odriva cjelina s obzirom na stanje i meusobne odnose njenih dijelova. Teorija pet elemenata je kineski koncept koji grupira pojedine organe prema njihovim osobinama i funkcijama u grupe srodne i karakteristine pojedinim prirodnim pojavama ili stanjima; vatra, zemlja, metal, voda i drvo. Dakle karakteristike vatre, zemlje, metala, vode i drveta analogno i metaforiki pripisuju njima pripadajuim / grupiranim organima. Te kau da sve to postoji na ovom svijetu se sastoji ili pripada nekom od tih elemenata. Pet elemenata kimezi promatraju kao jedan funkcionalan sustav koji medjusobno komunicira na sebi svojstven nain, s ciljem odravanja energetske ravnotee koja rezultira dobrim zdravljem. Taj meusobni odnos pojedinih elemenata sustava i njima pripadajuih organa moemo upoznati prema slijedeim zakonitostima: 1. Energija protjee u smjeru kazaljke na satu i napravi jedan ciklus / protok izmeu svih pet elemenata za 24 sata, u kojima su smjesteni slijedei organi: u vatri (FUO) se nalazi: srce, perikard, tanko crijevo i trodjelni grija, u element u zemlji (TOU): eludac i slezena metalu ( KAM) pripadaju plua i debelo crijevo vodi (SOI) pripada bubreg i mokrani mjehur drvu (MOK) pripada jetra i uni mjehur

Pet elemenata ne ini neovisno jedinstvo. Nita na svijetu ne pripada samo jednom elementu, svaki u sebi sadri svih pet, ali jedan preovladava i tako daje karakteristike jednog preovladavajueg elementa, a preko ovih tragova se povezuje sa organima ostalih elemenata. Svi elementi su u prisnom odnosu / medjuodnosu jedan s drugim: Svaki element vlada slijedeim elementom a potinjen je prethodnim, zakon reprodukcije (proizvodnje) Svaki element kontrolira element ispred slijedeeg - zakon kontrole

PATOGENI FAKTORI - UZRONICI BOLESTI Stari su kineski filozofi i lijenici meu uzronike bolesti smjestali nasa emocionalna stanja ( unutarnji patogeni faktor ) te vanjske initelje ( vanjski patogeni faktori ). Tako su unutarnjim patogenim faktorima smatrali ekstremne i dugo prevladavajue emocije na slijedei nain a temeljem promatranja i iskustva: Prejake emocije mogu otetiti Yin i Yang, tako da prevelika ljutnja oteuje Yin, a prevelika radost Yang. Vanjski, egzogeni faktori takodjer oteuju Yin i Yang, tako da prevelika vlaga, suvie vode, tame,, neaktivnosti, oteuje Yin. Previe suhoe, sunca, aktivnosti oteuje Yang.

Vanjski i unutarnji patogeni faktori prema pojedinim elementima su u slijedeem odnosu:

ORGANI UP VP OKUSI BOJA OSJETILA TKIVA DRVO jetra/u ljutnja vjetar kiselo zeleno oko tetive VATRA srce/tanko crijevo/perikard/sanjiao prevelika radost vruina gorko crveno jezik krvne ile ZEMLJA slezena/eludac briga vlaga slatko smee usta/usne miii METAL plua/debelo crijevo tuga suhoa papreno bjelo nos koa i kosa VODA bubreg/mokrani mjehur strah hladnoa slano crno uho kosti

ON ZON SON - KINESKA REFLEKSOMASAA STOPALA Podaci o masai stopala u preventivne i ljeidbene svrhe u Kini, poznati su jo od oko 2.800 godina prije nove ere. Kineski uitelji masae stopala toga vremena, prakticiraju i poduavaju masau, razvijajui i prouavajui principe mape. Nazvali su taj model - "On Zon Son" masaom. Teorijski pristup kineskoj masai stopala proizlazi iz teorije Tradicionalne Kineske Medicine - TKM. Mnogi kineski uitelji masae bili su poznati mislioci onog vremena, a meu njima je bilo I kineskih careva. Meu njima se spominje HON ZI Konfucije, poznati filozof, zatim MAK ZI. Mak zi je u dijelu svog pruavanja koje se odnosilo na zdravlje, prouavao i poduavao tri vrste masaa: 1. MO TEN poravnati krov masaa glave radi odravanja i uspostavljanja psihike ravnotee 2. GEN TAI korektivna masaa tijela 3. ON ZON dodirivanje pete I stopala masaa stopala Znanja masae prenososila su se na slijedee generacije, te se smatra da u ovom stoljeu nastupa stota generacija. Terapija refleksnom masaom stopala u kineskom pristupu podrazumjevala je ne samo runi zahvat ve i pristup klijentu koji je ukljuivao i savjetovanje i terapijski razgovor kojim se postizao efekt na zdravlje.

Terapijski razgovor je metodama indirekcije i analogije, te refleksije ( zrcaljenja) imao za cilj da klijent spozna s ciljem promjene njemu karakteristine zdravlju oteavajue stavove, navike i aktivnosti tijela i duha ( uma). Njihova je teorija stoga ukljuivala i da terapeut na osnovu uoavanja poremeaja zdravlja svog klijenta izabere odredjene analogije, metafore i fraze koje je izgovarao kao karakteristine za stanje svog klijenta. Primjer indirekcije ili metafore: Treba krenuti od dolje da bi se dolo gore da bi se popeli na planinu treba krenuti od podnoja. Kineski naziv za petu je ZON. Kinezi kau da mudar ovjek die petama . To se odnosi na mentalno stanje. Petu su povezivali sa glavom, umom, osobnim ivotom.Ako je peta blokirana, energija ne protie optimalno, a cijeli organizam je blokiran. Ako se napinje da stalno gleda nebo, ne vidi zemlju . U tom sluaju psiha je ograniena, postoji gubitak koncentracije. Kinezi takoer imaju princip: Tko shvaa stopalo, uvijek je sretan Tko poznaje vlastitu prirodu i vlastita ogranienja, te ne eli vie moe biti vie sretan, u ravnotei. " Ako je drugi prst dui od prvog palca, moe karakterizirati osobu sklonu ljepoti, pjevanju, umjetnosti. Drugi prst nazivaju prst koji hoda te su smatrali da su ljudi sa razvijenjim drugim prstommogue skloni putovanjima. Od svih prstiju na nozi, onaj koji ima glavnu funkciju za ravnoteu je PALAC. Za palac kinezi kau da je prst otac. Asocijacija za mukost. Peti prst zovu prst dijete . Prst majka je palac na ruci. Poslije jela, smatrali su da je vrlo vano initi etnju, te je poznato da je jedan taoista, uitelj masae, koji je ivio 125 godina,poslije svakog jela savjetovao uiniti 99 koraka. Lokaciju refleksnih toaka i zona na stopalu su odredili na temelju teorije o Yin i Yang-u i analogije ili preslikavanja pojedinih regija i organa ako na stopalo projeciramo tj. postavimo fetus u poloaj da mu je glava palac noge, a gluteusi peta stopala. Shodno principima analogije izgled i odnose u na ljuskom tijelu su analogno tumaili sa izgledom i odnosima u prirodi. TKM kae da istim prirodni zakonima podlijee pojedinac. Ljudsko je tijelo mikrokosmos u odnosu na prirodne osobine zemljine povrine. Planine, rijeke, doline u prirodi povezivali su sa anatomskim osobinama na pojedinim dijelovima tijela, te uzimali u obzir i funkcionalne odnose u prirodi, analogno uljudskome tijelu. Rijeke su oznaavale protok tekuina u ljudskom tijelu, luenja, zastoje itd. Makrokosmos se odnosio osim na prirodu i na drutvo i drutvene promjene, te su i socijalne aspekte takoer funcionalno tumaili. Tumaili su da se uenje o drutvu, prirodi i ljudskom organizmu ispresijecaju, te jedno na drugo utjeu. Povlaei paralele ovjeka i njegove okoline razvijali su koncept razliitosti. Tumaili su da je svaki pojedinac jedinstven u svojoj razliitoi, ali su traili slinost sa pojavama u prirodi i drutvu i na bazi iskustva istraivali obrasce koji povezuju. Linija razgranienja gornjeg donjeg dijela tijela ( Yin / Yang ) smatrana e dijafragma ili gleanj. Stopalo je mikrokosmos u odnosu na cijelo tijelo koje je takoer mikrokosmos u odnosu na svoju okolinu ( uronjenost u vie sisteme ). Na stopalu kao jednoj energetskoj cjelini Yang je gore (hrbat), Yin je dolje ( taban). Yin je na stopalu peta, a Yang su prsti.

Anatomske i funkcionalne osobine stopala ovjek stoji uspravno, upravo zahvaljujui svojim specifino razvijenim I graenim stopalima osobito petama. Za postizanje ravnotee, pri uspravnom stajanju potrebno je da je teina itavog tijela 60% na peti. Slijedea vana osobina stopala je nia temperatura koe stopala nego ostalih dijelova tijela, smatra se da je to zbog toga, to je najudaljenija od srca, tj. Na periferiji cirkulacije, te da je u stalnom kontaktu sa zemljom koja je nie temperature od tijela, preteno. Anomalije stopala, uroene ili steene mogu biti uzrokom mnogih poremeaja u tijelu. Zbog toga je mogue prema stanju potplata na cipelama, zakljuiti postojanju poremeaja u u refleksnim zonama koje mogu biti uzrokom funkcionalnih poremeaja pripadajuih organa u tijelu ( TKM ).

TEHNIKA RADA Kineska tradicionalna medicina i spoznaja tumai da pokretima masae po intenzitetu, brzini, ritamu, smjeru utjeemo na energetski protok - a samim tim i energetski balans u toki koju tretiramo - tj. u organu koji se preslikava u refleksnoj zoni/toki.. Akupresura - pritisak jagodicom prsta na toku - otvaramo refleksnu toku balansiramo energetski protok Tonifikacija gnjeenje ili rotacija igle u akupresurnoj/akupunkturnoj toki, u smjeru suprotno od kretanja kazaljke na satu, duboko, sporo - dovodimo energiju. Disperzija - gnjeenje ili rotacija igle u akupresurnoj/akupunkturnoj toki, u smjeru kretanja kazaljke, povrnije, bre - odvodimo viak energije iz toke

PROCEDURA REFLEKSNE MASAE STOPALA Kontakt, ugoaj i smjetaj klijenta je od jednake vanosti za uspjeh i efikasnost metode kao i tehnika rada. Kontakt - znai dati informacije klijentu o refleksnoj masai ukratko, te postaviti pitanja o zdravstvenom stanju, potrebama i eljama klijenta. Kontraindikacije za primjenu ove masae su: kone bolesti na stopalu, febrilna stanja, alkoholizirana i drogirana. Takodjer svjee ozljede. Smatra se da treba izbjegavati masau trudnicama u prva tri mjeseca trudnoe. Ugoaj i smjestaj klijenta - soba ugodnih boja, miris, svjetlo.Klijent lei na ledjima u prvom dijelu masae a u drugom na trbuhu. Mogu se podmetnuti valjci pod listove - fizioloki poloaj.. Pregled: se vri vizualno i palpatorno. Dakle promatrati izgled koe i stopala i opipati da li postoje bolne toke. Bolna mjesta na stopalu govore o poremeaju u pojedinoj refleksnoj toki ili zoni i potrebno je paljivo obraditi toku. Ponavljanje: dobar rezultat refleksne masae stopala se oekuje od cca 10 tretmana rasporedjenih od 1x do 2-3 x tjedno.

10

Tehnika rada: 1. glaenje 2. trljanje 3. gnjeenje 4. akupresura - pritisak - otvaranje toke 5. tonifikacija - dovoenje energije 6. disperzija - odvoenje energije 7. mobilizacija - rotacija i povlaenje Produkt za masau - dobro je koristiti biljno ulje sa dodacima eterinih ulja. Prije masae dobro je uiniti kupku stopala. Jako je vano pratiti reakciju klijenta na masau, prilagoditi se klijentu. Masaa ne smije biti neugodna i bolna. Dobro je razviti pozitivna oekivanja jer su ona "kemija" koja po teoriji neuroznanosti potie luenje urodjenih ljekovitih initelja - ljudski organizam posjeduje vlastite snage i "samoiscjeljuje" se svakodnevno. STRATEGIJA TRETMANA Kinezi su pojedina stanja i pojedine refleksne toke i zone masirali po teoriji mape. Svaka mapa ima ucrtane refleksne toke/zone. U jednoj refleksnoj masai trebamo uraditi svih 5 mapa: Preliminarna, Mapa zadnjeg neba, Mapa unutarnje nebo, Mapa vanjsko nebo i Mapa zvono. Trajanje refleksne masae je 35 - 40 min na oba stopala. Akupresurom otvaramo refleksnu toku/zonu. Pokretom tonifikacije i disperzije generalno balansiramo energetski protok koji je uvjet za dobro zdravlje ili pomo pri lijeenju. Kod stanja ekscesa Yanga naglaavamo disperziju ( akutno, bolno, izvana, crveno), a kod deficita Yina naglaavamo tonifikaciju ( kronino, slabo, iznutra...) PRELIMINARNA MAPA Ovo je poetna masaa stopala. Klijent lei na leima. Koljena u semifleksiji ( valjak pod koljena). Ruke uz tijelo. Pokriven, utopljen, miris, glazba - ugoaj. Masiramo sa biljnim uljem. Cilj preliminarne masae je utjecati na energetsku ravnoteu Yin i Yanga. 1. Rotacija u skonom zglobu - 7 krugova - disperzija 2. Rotacija u skonom zglobu - 7 krugova - tonifikacija 3. Savijanje u skonom zglobu - 7 x fleksija 4. Savijanje u skonom zglobu - 7 x ekstenzija 5. Akupresura palcem i kaiprstom ( pinceta hvat), ispod unutarnje ivanjske izboine skonog zgloba - 7 x pritisak pa oputanje 6. Akupresura na pregibu skonog zgloba, palac na palac - 7 x pritisak pa oputanje 7. Lupkanje vrhovima palaca po dorzumu stopala - Brdo Tai 8. Korak crva po brdu Tai u 3 linije do pregiba 9. Trljanje vanjskog ruba stopala dlanom - brdo Han 10.Trljanje vrhova prstiju - brda Shong 11.Trljanje pete - brdo Wa 12.Trljamo unutarnji rub stopala - brdo Hon 13.Trljamo po sredini taban 14.trljamo obe bone izboine/maleole - istovremeno 15.Hvatom pincete - palac i kaiprst trljamo ahilovu tetivu 16.Hvatom pincete - rotacija svakog prsta - tonifikacija te disperzije 17.Hvat pinceta boo za distalne falange - akupresura

11

18.Zmajeva kanda - razdvajamo dva susjedna prsta sa hvatom pincete 19.Akupresura po sredini stopala od prsta do peta i nazad ( 9 palaa) 20.rukom majmuna udaramo u petu ( tonifikacija ) MAPA ZADNJEG NEBA Takoer spada u preliminarne masae - djeluje na materiju - cirkulaciju krvi i limfe, uklanja posljedice starih bolesti, iskustva, stanja....svaga to je steeno loim ivotnim navikama: prehrana, ne kretanje.... Na stopalu se uoava 5 svetih mjesta: 1. prva sveta planina - prsti 2. druga sveta planina - planinski lanac na vanjskom rubu stopala 3. trea i etvrta su visoravni gornja i donja 4. peto sveto mjesto je jezero i rijeke pritoke Masau zadnjeg neba zovu kanaliziranje voda. Metafora za cirkulaciju i protok tjelesnih tekuina. Hladna stopala znai slab protok. "Glava treba biti hladna a noge vrue". Cilj je napraviti nove puteve na svetim planinama i proistiti protoke do korita i podzemnih voda. 1. Od malog prsta noge slijedimo rijeku do jezera i vrimo akupresuru, zatim disperziju, te tonifikaciju u jezeru 2. Od srednjeg prsta noge guramo niz rijeku do jezera i vrimo akupresuru, zatim disperziju, te tonifikaciju u jezeru 3. Od drugog prsta noge guramo niz rijeku do jezera i vrimo akupresuru, zatim disperziju, te tonifikaciju u jezeru 4. od palca noge guramo niz rijeku do jezera i vrimo akupresuru, zatim disperziju, te tonifikaciju u jezeru 5. Od etvrtog prsta noge guramo niz rijeku do jezera i vrimo akupresuru, zatim disperziju, te tonifikaciju u jezeru 6. gnjeenje zatvorenom akom na planinskom jezeru - duboko 7. duboko guranje palcem po rijenim koritima 8. Masaa planinskog lanca - pokret pribadae 33 uboda - protiv upale / oteklina zglobova kraljenice 9. Pinceta po rubu - istiskivanje tekuine iz miia MAPA VANJSKOG NEBA Odnosi ne masau vanjskih organa. Pribor - ad, vrak ibice. 1. Nos i grlo -trljanje jagodicom palca - gore/dolje - na vanjskoj starni palca 2. Usta - pritisak izmeu prvog i drugog prsta 3. Jezik - pritisak izmeu drugog i treeg prsta 4. Oi - pritisak izmeu treeg i etvrtog prsta 5. Ui - pritisak izmeuetvrtog i petog prsta 6. Stranji zubi - pritisak ispod malog prsta 7. Prednji zubi - pritisak ispod palca 8. Glava - gnjeenje palca 9. elo - drugi prst 10.Tjeme - trei prst 11.Sljepoonica - etvrti prst 12.Zatiljak - peti/mali prst 13.Grudi - na jastuiima stopala - otvaranje/disperzija/tonifikacija 14.Pupak - Tai Chi toka na sredini stopala - tabana - otvaranje/tonifikacija 15.Vanjski spolni organi i kria - vanjski rub pete

12

16.Rame - ispod jastuia palca - kruno gnjeimo 17.Glueusi - na peti sa oba palca kruno gnjeimo 18.Koljeno - na unutarnjem rubu stopala - gnjeenje palcem 19.Lopatica - jastui pod malim prstom - gnjeimo palcem 20.Rame - na rubu stopala ispod lopatice - hnjeimo palcem 21.Kraljenica - po vanjskom rubu stopala - 33x ubod pribadae 22.Paravertebralna muskulatura - pinceta i zakretanje 23.Izvlanje i glaenje Yang starne stopala / dorzum 24.Polaganje dlanova na tabane - zagrijan MAPA UNUTARNJEG NEBA Masaa unutarnjih organa: 1. Hipofiza - pribadaa na jagodici palca 2. Bubreg - nie od sredine tabana - akupresura/tonifika/disp 3. Mokrani mjehur - na unutarnjem rubu stopala - akupresura / disp/tonif 4. Jetra - od bubrega na vanjsom rubu stopala - masiramo u obliku pravokutnika - povrno i duboko(disp/tonif) 5. eludac _ s druge strane bubrega - medijalno - masiramo u obliku kvadrata : unutra/van/gore/dolje 6. Slezena - na eludcu uz bubreg - flektiranim kaiprstom / kvadrat 7. u - na rubu jetre/uz bubreg rub stopala - pravokutnik 8. Guteraa - uz vanjski rub jetre - kvadrat 9. Crijeva - akom feniksa - kruimo gnjeei po platvusu na petu sa izbaajem 10.Plua - Razdvajamo stopalo na metatarzalnim jastuiima - polukrug 11.Srce - izmedju plua srednjim prstom - ritam srca udaramo 12.Spolne lijezde - na peti i unutarnji rub pete

MAPA ZVONO Sa obje ruke obuhvatiti ahilove tetive i izdizati i naglo isputati pete na podlogu podizanje energije - tonifikacija.

13