MARKSIZAM U SVETU, é& Lr odbor Ngee oie (pret NEF one Get Seah ie As ast zn Daren ‘Mian Kigan, Milan’ Mali St to, Rew’ Nt Note, Rl, Met ee Ste Nal Ral hh er Zarasiai Ctawnt&odgovorsd wedi Wilt Nikole David Alagé, Petre Georg pe, Gin ety aye Sitie de Vanja Sui, ar Rat Tanowe Ajosa mica ‘SanislavaPotrovie Oprema 4 testo urefenie Vledane Mrkonja vod Coma o:komunist, id Beograat Tel Sou ssp aah meat, Cone Rofe, Dyobeo} 80 dinars. Go- She prepa 30 din Brora G0 335. Stampa: giomparste. pre Sarre, ene Ea His 127 Now Sed gto gagoRts PREVODA Iz SHANE rewwopiRe GODINA IIT 1976. FOF 10-11 SADRZAI FILOZOFUA 1 KRE TIKA POLITICKE, EKONOMIJE dup Mort ROPES» puauex. TAU Rokrrtckot & eae! ERIE TL FEORIIA VRIJEDNO- Davsrvo 1 SPOLNAIA entra Wottgang Fite Howe TSOCLIALISTICKE PER. SPEKrIVE ZA RRITTKU BOLT IokeERONOMT 3 Helmut Renicke Hans-Georg Backhaus O' DUALERTIC! OBL Ral ViteDwostr Mishel Vadde MARKOVA KRITIKA AP IR ONS, £ CHA KOD MARXA WARXOVA TEORIIA FE. Hanan kobe: Hans Sirgen Kea peitog Locicr Bry Manove akabis Maurice Godelier SERUKTURA 1 PROTIV- Reenost U' ,KaPrra ie ry am 2 20 mm aeMARKSIZAM 0 SEBE Gianfranco La Grassa ELEMENTI 24. DISKU- SHO ViteoNOST RADNE SNACE ms KRITIKA Molshe Poston, Helms Relics CONICorAUSOvOM u. Yopo' t" cnuNbnis PRIKAZT ILITICKA EKONOMIIA 20 Fade “Geyrhofer Flanskapriveds "des a ee ate Bostock Stain kept alas. ria rows VT Sehente Rie inh bi pte plane aon footy ib desloge, = Hoe ‘et 'Teras? © polite ‘henomat” prt ‘rude Dv tad Ehewte Baler die fn proliant) Prepedieasopsa Aviano Guerra, Sone ito, “Feaneuh, caro. bn Pellets Nee ea tasopis a filozofija i kritika polititke ekonomijeOtto Mort POVIJEST I DIJALEKTIKA U POLITICKOS EKONOMII Sunt dh wet aan a snd eh lth TL tieigen gine Sere Hn i, rae Sn tet 2 Kncriogewtns sei Sa pea, cnet Se A am oie! Be re: on ie, Fecgel teense, yn cool slammer, ul, hehe poets ea ns gee Eee ae it nce Ie Be pono Ova osobitost pojedinth dijelova jest ovdje zbog bo- leg, razumijevanja. Bilo bi pogresno pretpostaviti (to se dokazaje odmah kod gitanja odgovarajucih napisa), da sew svakom radu razvija djelomigni problem wz rle- Sidbu datu pod 3.1 u tome nalazi svoje okrunjenje. Sve ki od tri razmatrana Marxova rukopisa bijage, misljen kao cjelina i obraduje problem takoder s tog elediéta; ssvaki medutim jstige elemente koji kasnije vise ne na stupajul u eksplicitno} formi detaljirane analize, nego se 1 maa 1ie uaseaaiag te pte eae Rl sg, Late pts go fo Ee lat rmoka og ates Sra Sa sige 2 Dos 2 get aah ie srry goede, leery Hi omc epielnos adie Peas oe eet coi Ge el te Bole Teri Baye or ote ae sano gis srs toe meee 1, Logika kategorifa je ispotieno bist jedze bi ake kate, ne tavlatvo sbijoko bso. Logika kx Aorije fe ledona Hentifikaci sa iljskom, dakle kako Mpc nedlatava tna Hegela krizira, preobracaju 2bll Shih odosa u apstrakine odnose, Ova} preabraca) razr ‘SEsave zbiloht odnos, u kojem subjekt ¢ objektstoje na HGprotno, jedan poltovn, realne poszedovange ted Be obiaieno: Na fa) nan je owitka. kategorii jedno oposradovano dubowno privfastenje tz daha samog, jd Retpriattenje koje sraista ne priviascue,jedoo Drive Hele ber predmeta. Ta Teproduciram svijet! Konk- int opéeitst kao apstrakinu opcenltost 1 vjerajem Td obrmato, da Je ealna opcenitont jedan produkt ap Shakin optenitoti, Ako je posredavanje samo loicho, to anati neabiliso, onda se he mote nt fksna polarnost Iniijenja | bitka prevladati —~ mole se samo’ a prior Dretpostavitt da fedno dolazi k drugom, pri femu spo- Tnajnl ake istraje u Eisto subjektivaom. Smisao posre dlvanja, Koi voui k bist, biva risten, bite se od 2 njegovs objektivost. Objeksivnost tog bistva po- iva medatio wt svjesno} op} formi kao sblska 2 Hsteneljalnaodredbs, forma tubitka. Ona Je posredo- Yana u realnoetl samo}. Cenralao pitanje je avdje pe tanje 0 sinshu kategorija kao zbiljskih odredbl Ditka, Kno odredbi Koje sadrie navlasito bistvo,procea Opcelopicka forma, u hoje] se odredbo bitka obr- day Jot efdnako Pak store fox elo} one stupaja uw pojevnost, to that! opésdogicka for tha je kao taken nano sadrZana u historijsko>posebno} 2 fet ct eas ot ge en tako je i ntologtska odredba kategorlja uvidne’ sano Ie eign rein nes wg ie sal ae) om le as ore es fe ein eae eee fee a eae eek oe mee of elo secs ag nals Tere mea Terie Soles one for ina spk oe oy Maa eels fore as 4o) math en rns ge og ea cean aton, nae Sree ae exile ies Site roth weet Fg atgene hue de pete be nh cons TONE elpons Une patns elchae r CHL one nore ane og fein cape) ee a, ps so a ae ee i a Pl tears onan alse ee Sovidam pour eataerae naa abe iy mole odie es oe Scien fort prods do rieoes mg sei sili ie tan: ent | ero Seen, Be Sine, So i rere ie ference Pim foe sel ofc ie serie oe Fe ime cee fou me dalle gana ito sxe mute em io ole eo ea a geod Poem Feeatas ame uk Renee * Qudiosiso Ws Je jatna uonketn, in hixriskope- scbmu forma exano est: ears sufa "ae ese Spetratam hoff ap aaa "pujedantngr tall Ugo) rama oat fe Shap ere edit ala” Pie BS ecg MOA, S dur SSM'S, ee) len ‘ela, ire, F Bra ely tna Imaal ae fog aires Bonet Bod, Bt & eS Babe fe se Toll pretcd lovee daa oamativstt’ shor MED) mutha + ovome se rane Maciova metods | od apstrikinc- promis chan Mt 3{ pojavnost, ontologiska odredba i historijska kategor jr opce i posebno.Istinska odredba Covjcka pretpostay- Is, kako fe to vet inveo Marx i'ma Sto como se vrai jteaim prijerom, visoki-drastvent rszvitak- Svacemo [fSve 8:0 Covjeka danas ini Goviekom, onda astaje ob- Jekt koji jos aanima samo biologi. bo} baivoT pounost elitina Loe ew swam suprotetavt# sv0jo} prodormost|imaju pojmovno razu- Seti kao reprodukelja.soijskih' odzose,Apstrakina Eermulacja koja _smo dali skjed! svrha, kolikoged. to sprucalo Paradoksalno, da. upozori da se prede pojavaa forma i"bistwo. prema njihovom Konkreznom sadtealu. Ova konvekvencija lo, medutim, W dijalekticko} mevodl Sano}. Razvoj sadréaja Isporucuje tar njegove abrade: to su u proces razvoja Telativno osamostaljeni polovi Respadasie ontologijslah odredbi i logickih’ Kategori, Tole postaviia pitanje 0 njlhovim’odaosaiima. U piema Friedrich Engelss od 27. rpnja 1867, w ojom Marx opisuje kako se mora prikazat ae wjednoa robe w een proimadne, cto: Oud: Je ée te pokazail odakle potjeee natin’ predstavijanja Spiessera (Spiser) # vulgarnih ekonomista,nalme, otud Hose w njihovom mozgu wijek rellekira samo nepo sredna pojamma forma odnosa, ne njihova wnuarnja Sheza: Kod bi dostalom posijednje bio slueaj, za to bi ‘na uopée bila muna neka 2nanost” (MEGA TIL 3, st 04; MEW, t. 31, tr 312). Jer y-- sva mnanost by bila fuvigna ako bi se neposredno ‘iui polavna forma 1 bistwo" (Kapital I, si. 870; MEW t. 23 str. 835)" 2. Yr tokstomno-krititkog istradivanja ima se, dakle metodologijsko ra8élanjenje, 1. imaju se rasporediti no- sect clementi postupka i poverati « pltanjima } prigove- ima nabagenim w ,postavet problema’. ‘Na prvom mjestu stoji 2a Marxa problem odredbe objekta. Za njoga je ovo neophodno pretpitanje: pita- nje 0 naravi objekia znanstvene spoznaje uopée, Iz Gega 4’ satim odaje ever sntematialfe, edo ogranitenje objekta strane znanostl il djelomitne discipline mode rezulliratl tek nakon rjeSavanja ovog pretpitanja, Onda je to pitanje o ,nacionalno-skoncmskim izvorima', Koji, prema Schumpeter, sami dopusiaju Jedno ,poitivna Metal jnoznansiveno ‘strazivan|e" Danas se opéenito raziikuje jskustveni objekt, reale ni objekt i spoznajal objekt. Reali objekt je kod Marxa Ugpor. 4K. Hy ate 384 KH, str. 235, MEW 4, 23, str susie 2 2. 4 4 piljnosti postojedt predmet kao forma tubitke, od Tedba egustenelje, kao eda vec resing ivitena spelrake Sas ono Jednoni, ono predstant dato, bive spoons tim objeliom znanost- ‘To nije aikaksy put facturt Urea "rene npr aka exheipa. stavljeniiskustvem objet nego jedan drastven postal brediet, eda intra Gdredena forma tabula, ML Se-ne ponasamo.ievanjski spram njegay nego Je nate onaéanje Jednakomjerno edna. nerasaeno ponatanye 7 izvan njega, Svaki cealal objelt jest jedan ee (ne kar tok apstraktno) odredent predmet na putn pojmor 10g privlastenja konkretnog. Reala) objekt" sparta ni objekt” su izrazl jednog samo teoretehog, sara pok- Inownog dranja, tagpram: Marca sspekalativag’ pe: trebljene omake: buduel daw njo} lt do raza de de predmet, reali objekt jedan predict Tudshog &© blenia, jedan vee. tom djlatnoscu odredent, u natem Krugu predstave vee postojed nama Vast ako Jol ne duhowro.svjestan predmet AM staramo W natoy ari. Sivenoj djelatmosti forme, Kojima se nama polevljje ‘ova djlatnost t njen profzved, 10 znadi katezoije w ko- Jima se mi pojmovno's druStvom rapragunavamo, « ho- jima ga ‘mf preurimamo w nasi svijest, Kategorie mt Tealne kategorije koje mina pity pojmomne reprodu. ‘ie nama privakéajemo 1 time one tek'w razunivom tm fe ah” und ae etna {i transponicane w sferu objektivnest, Da li posredno iit neposredno, uw djelatnosti subjekta postojtjedaa ‘dentifaost 2 objoktom: metodologisk) to mati da te objekt uvijek objekt fednog subjekta (ber obsira da f je1ta} subjeke neki tndividaum i druftvo), © sviestom privlattenfu jednovitog, apstrakinog, form tublika, od. edb eee pola Ja mnt oo Konkein, jeri one Konkretho fe apstrakino, sadrtajno prazno, akg hlje ,sadetak mnogih odredbi, dale Jednost raznolixog”™ (ie, 286, MBW «18 at. 82), Ono amelio bia ipak Konkretnim tek ako je iz sebe otpustilo apstrakine pak ko i rpatilo apstrakt Postupak ne mote tako biti aikako protzvolai, ob- Jekt se ne mote zadobiti iz neke tisto pojmovne opera: Gije. Na. potetku Jednog nacionalae ckonomskog reds Inijeti postavitl modda jedow definiciju pojina wznanost™ § ovog so glediSta pojanjuje kao samovolino; a Marea bi jedna takva detintja tnanost! bila fegon de parler, neipotrebljiva i neodredena, Jer je bez Konkretiostt G ojo} ono pee ustma se ono Poseino.