SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SEKJURITIZACIJA SEKUNDARNIH HIPOTEKARNIH KREDITA KAO JEDAN
OD UZROKA GLOBALNE FINANCIJSKE KRIZE I MEHANIZAM
TRANSMISIJE KRIZE IZ BANKARSKOG SEKTORA SAD NA DRAVU
BOSNU I HERCEGOVINU

MAGISTARSKI RAD






TRAVNIK, JULI, 2013.
2


SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE



SEKJURITIZACIJA SEKUNDARNIH HIPOTEKARNIH KREDITA KAO JEDAN
OD UZROKA GLOBALNE FINANCIJSKE KRIZE I MEHANIZAM
TRANSMISIJE KRIZE IZ BANKARSKOG SEKTORA SAD NA DRAVU
BOSNU I HERCEGOVINU

MAGISTARSKI RAD


Kandidat: Mentor:

TRAVNIK, JULI, 2013.
3

PREDGOVOR

Hipotekarna kriza na finansijskom tritu SAD produkt je neoliberalnog ekonomskog
koncepta razvoja savremenih kapitalistikih drava. Zahvaljujudi ustrojenom globalnom sistemu
kretanja roba, usluga i kapitala, iji pravni okvir je izgraen kroz sistem i praksu Meunarodnog
monetarnog fonda, Svjetske banke i Svjetske trgovinske organitacije, negativni efekti nacionalne
ekonomske krize dobili su mondijalistike atribute.
Drava je kao mjeru finansijskog ozdravljenja pristupila nacionalizaciji privatnih kompanija
i finansijskih institucija od dravnog znaaja. Premda je nacionalizacija mjera vezana za
socijalistiki period upravljanja privredom i dravom meunarodni privredno pravni okvir i
izgraeni sistem odnosa upuduju na neophodnost promjena, ali u okviru kapitalizma sa humanim
sadrajem.
Kljune rei: trite, finansijska kriza, neoliberalizam, globalizacija, hipoteka


ABSTARCT

Mortgage crisis in the financial market of the USA is a product of neoliberal economics concept of
the modern capitalist countries development. Thanks to global system of circulation of goods,
services and capital whose legal frame is built through practice of IMF, World Bank and World
Trade Organization, negative effects of national economy crises got global attributes. As a
measure of financial recovery, the state started nationalization of private companies and finance
institution of state importance. Although, nationalization is a measure of socialist period of state
and economy governance, international economic and legal frame points to the necessity of
changes, but within capitalism with humane contents.
Key words: market, financial crisis, neoliberalism, globalism, mortgage.

4

Sadraj
I DIO: METODOLOKA STRUKTURA RADA .......................................................................... 7
OBRAZLOENJE TEME MAGISTARSKOG RADA ...................................................................... 7
PREDMET ISTRAIVANJA I RADNE HIPOTEZE ..................................................................... 8
HIPOTEZE: ............................................................................................................................... 9
SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA ............................................................................................... 9
OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJA ................................................................................. 10
ZNANSTVENE METODE KOJE DE SE KORISTITI U RADU ........................................................ 11
STRUKTURA I SADRAJ MAGISTARSKOG RADA ................................................................... 12
OEKIVANI REZULTATI ISTRAIVANJA .................................................................................. 14
ZNANSTVENI DOPRINOS I PRIMJENA REZULTATA ISTRAIVANJA........................................ 14
II DIO: FINANSIJSKA KRIZA .............................................................................................. 16
Kriza i njena forma ............................................................................................................... 27
OSVRT NA UZROKE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE ............................................................ 28
HIPOTEKARNA KRIZA U SAD-u KAO OKIDA SVJETSKE KRIZE ........................................... 31
KRATKA ANALIZA DOSADANJEG STANJA I UZROKA ........................................................ 34
KRIZA I NJENE POSLJEDICE .............................................................................................. 35
SITIGRUP .................................................................................. Error! Bookmark not defined.
TOJOTA ................................................................................................................................. 36
GENERAL MOTORS - GM ..................................................................................................... 37
KRIZA U 21 VIJEKU ................................................................................................................ 37
PROGNOZA DUINE TRAJANJA SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE .......................................... 40
III DIO: BANKARSKI SEKTOR I KRIZA ................................................................................. 43
Pojam krize i njeni uzroci ...................................................................................................... 43
TEORIJSKE ODREDNICE FINANCIJSKE KRIZE I BANKARSKE INDUSTRIJE BOSNE I HERCEGOVINE 44
TEMELJNE ZNAAJKE FINANCIJSKE KRIZE ............................................................................ 45
VANA OBILJEJA BANKARSKE INDUSTRIJE ......................................................................... 46
5

ANALIZA I OCJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKARSKE INDUSTRIJE U BOSNI I
HERCEGOVINI ................................................................................................................. 48
PRESJEK STANJA TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI NA KRAJU 2008 GODINE ................ 48
MAKROEKONOMSKA KRETANJA U BOSNI I HERCEGOVINI U PERIODU 2008 2010 GODINA 52
ANALIZA I OCJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKOVNE ZARAZE ................... 54
TEORIJA BANKOVNE ZARAZE ........................................................................................... 54
MODEL BANKOVNE ZARAZE KOJA PROIZILAZI IZ IDIOSINKRATSKOG OKA ........................ 56
MODEL BANKOVNE ZARAZE KOJA PROIZILAZI IZ MAKROEKONOMSKOG OKA ................ 57
RELEVANTNA OBILJEJA FINANCIJSKE KRIZE NA BANKARSKI SEKTOR KAO IMBENIKA KOJI
UTJEDU NA RIZIK ZARAZE ................................................................................................ 60
INDIKATORI STANJA BANKARSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI .............................. 60
RAZMATRANJE OSTALIH KANALA BANKOVNE ZARAZE .................................................... 65
IV DIO: BASEL I NJEGOV UTICAJ NA KRIZU ....................................................................... 67
ISTORIJAT BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU ............................................................. 68
INFORMATOR BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU ...................................................... 76
lnstvo ................................................................................................................................ 76
BAZEL III ......................................................................................................................... 80
Konkretne posljedice bazela II i uticaj na krizu .................................................................... 84
Primjena standarda Basela III de ugroziti oporavak gospodarstva ...................................... 84
Od latentnih do konkretnih posljedica Basela ..................................................................... 85
ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 87
Skraenice ...................................................................................................................... 89
Literatura ....................................................................................................................... 90
KNJIGE ..................................................................................... Error! Bookmark not defined.
PUBLIKACIJE I LANCI ........................................................................................................... 92
OSTALI IZVORI ....................................................................................................................... 93
LINKOVI ................................................................................................................................. 94
6

POPISI ............................................................................................................................ 95
Tabele ................................................................................................................................... 95
Grafikoni ............................................................................................................................... 95


7

I DIO: METODOLOKA STRUKTURA RADA
OBRAZLOENJE TEME MAGISTARSKOG RADA
Naslov teme magistarskog rada je:SEKJURITIZACIJA SEKUNDARNIH HIPOTEKARNIH KREDITA
KAO JEDAN OD UZROKA GLOBALNE FINANCIJSKE KRIZE I MEHANIZAM TRANSMISIJE KRIZE IZ
BANKARSKOG SEKTORA SAD NA DRAVU BOSNU I HERCEGOVINU
Nulla calamitas sola Nijedno zlo ne dolazi samo.
Zasigurno postoje razlozi zato je veliki slom iz 1929. Godine relevantan i za veliku krizu 2008. U
oba sluaja vlada je znala to treba uiniti. U oba navrata odbila je to uiniti...
James Kenneth Galbraith,Predgovor
Suvremena je svjetska kultura, izuzimajudi asne iznimke, pretjerano ravnoduna i skeptina
spram sposobnosti i dunosti nacionalnih drutava da predviaju vlastitu bududnost, ukljuujudi i
turbulencije, kaos, rizik, nesigurnost.Normalnost koju prate povremena i naizmjenina
blagostanja i silazna stanja, moe biti znak recesije ili ak duboke planetarne krize. Od druge
polovine 19. Stoljeda, posebice od sredine 20. Stoljeda stalno se raspravlja o tri velike krize krizi
kapitalizma, krizi socijalizma i krizi modernosti.
Kriznost modernog svjeta, nakon Velike svjetske krize 1929., svoj je vrhunac dostigla u Prvoj
istinskoj globalnoj krizi iz 2008. Godine. Aktualna globalna kriza nije samo financijska, nego i
moralna, politika, gospodarska, kulturalna kriza sustava vrijednosti. Svi motivi napretka u
vrijeme takve krize snano su poljuljani ili upitni. Posebice je uzdrman mit o beskrajnom napretku
kao ideologiji neracionalne proizvodnje i potrronje kao uzroke pohlepe i rasipnog obilja. Uzroci
globalne financijske krize mogu se identificirati kroz funkciju financijskog sustava SAD- a, te ulozi
dolara u svjetskim financijama. SAD su se tijekom 90 ih godina prolog stoljeda, od zemlje
vjerovnika transformisale u zemlju dunika. To se dogodilo posebno zbog gospodarske ekspanzije
dalekoistonih zemalja i Kine. Financijska, a onda i gospodarska kriza nije zaobila ni Bosnu i
Hercegovinu. Ozbiljna ekonomska kriza svjetske ekonomije je dovela do naglog pada BiH izvoza i
novanih priljeva iz inozemstva, to je inilo da doe do ekonomske recesije u 2009. Godini.
Vaan faktor djelovanja krize vjerovatno je bilo i podizanje kreditnih kriterija od strane banaka
to je imalo snaan utjecaj na investicije, ali i na potronju trajnih potroakih dobara.
8

PREDMET ISTRAIVANJA I RADNE HIPOTEZE
Predmet istraivanja ovog magistarskog rada bavi se uticajem financijske krize opdenito, a
posebno u regiji te dobro poznavanje uloge i znaaja financijske krize na dravu Bosnu i
Hercegovinu te procesu uticaja na poslovanje banaka u Bosni i Hercegovini. Globalna financijska
kriza pokazuje znakove, imajudi u vidu deavanja u bankarskom sektoru i povlaenju znaajnog
iznosa tednje graana. To de zasigurno utjecati i na rast kamatnih stopa na tritu i pootravanje
uslova davanja kredita.
Takoer nije nevana injenica da su Sjedinjene Amerike Drave u posljednjih 80 godina,
po drugi put, bile epicentar Velike svjetske krize. Prva je nastala 1929., a druga 2007./2008
godine. Istraiti domadi bankarski sektor koji je zbog svoje bliske povezanosti sa eurozonom vrlo
rano osjetio posljedice prvenstveno financijske, a onda i opde ekonomske krize koja se velikom
brzinom poela iriti u drugoj polovici 2008. Godine. Negativni efekti veoma su oiti i nede nestati
u kratkom roku.
Produbljenje ekonomske krize u zemlji i vani ima sasvim sigurno veoma direktan utjecaj na
uinke banaka koje sada moraju poslovati u izmjenjenim uslovima. Bankarski sektor u Bosni i
Hercegovini podloan je promjenama koje dolaze sa globalnog financijskog trita. Bez
financijskih inovacija koje su omogudile bankama da prodaju hipoteke kao novi financijski
proizvod s visokom zaradom, kriza bi ostala na tritu nekretnina u SAD a i ne bi se globalno
proirila.







9

HIPOTEZE:
Kao glavna hipoteza uzeta je:
Bosna i Hercegovina sasvim sigurno nemoe ni na koji nain izbjedi dramatina
ekonomska kretanja kroz koja prolazi cijeli svijet, a s realnom opasnodu da neke od
ranijih, esto ignoriranih, ekonomskih slabosti eskaliraju u dublju i prolongiranu recesiju.
Izabrano je vie pomodnih hipoteza:
P.H.1: Novim spoznajama o teorijskim odrednicama financijske krize mogude je
implicirati njene posljedice na bankarsku industriju Bosne i Hercegovine.
P.H.2. Interdisciplinarnim i multidisciplinarnim spoznajama o globalnoj financijskoj
krizi, mogude je analizirati i ocijeniti trenutnu financijsku krizu u bankarskoj industriji.
P.H.3: Sustavnom analizom i sintezom financijske krize mogude je predloiti rjeenja
za bankarsku industriju Bosne i Hercegovine.

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA
Tema magistarskog rada je interesantna sa vie aspekata, a naroito sa aspekata da vlada
nije uinila nita, tovie, uinila je neto jo gore od toga: dopustila je da se stvori kombinacija
niskih kamatnih stopa. Amerika vlada nije uinila nita da sprijei kaos hipotekarnih prijevara
koje su zahvatile Sjedinjene Amerike drave. Naprotiv ponaala se piromanski. Stoga, tema
je ved obraena na primjeru globalnog i domadeg bankarskog sektora Bosne i Hercegovine, a
svrha i glavni cilj istraivanja je upoznati se sa financijskom krizom koja je globalno se proirila na
cijeli svijet. Planirano istraivanje dade odgovor koliko de trajati sadanja globalna kriza, ako je
suditi prema iskustvu one koja je nastala 1929. Godine.
Da li de ljudi jo nekoliko godina ivjeti u socijalnoj nesigurnosti nezaposlenosti,
siromatvu, reduciranju osnovnih ljudskih potreba. Temeljno je pitanje bududnosti, perspektivne
odgovornosti prema ekonomskom rastu i razvoju, prema odrivom razvoju.
Ako razumijemo novane zakone onda bi funkcija kreditora u krajnjem sluaju, trebala biti
rukama CB. Narod bi trebao dijeliti dobit od takvog stvaranja kredita i novca, a imati korist i od
stabilne valute. BiH nema, kao vedina zemalja, monetarnu instituciju sa ovladenjem da kreira
10

nove kredite. Tu ulogu preuzeo je MMF. Istraiti kako njegovi programi za strukturnu prilagodbu,
ija je svrha pomodi zemlji da se prilagodi krizi utjeu na prevladavanje krize sa osvrtom na Bosnu
i Hercegovinu.
Planirano istraivanje dade odgovor na pitanje kako moderno drutvo moe uspjeno
funkcionisati i razvijati se ako proizvodi pravila i dosljedno ih primjenjuje, a ne drutvo u kojem
iskljudivo upravljaju zakoni trita.
U istraivanju de biti koriteni sekundarni i primarni podaci. Objektivnom ocjenom stanja
financijske krize podaci mogu imati naelnu i teorijsku valjanost, dok primarni podaci mogu dati
prave i konkretne odgovore.
Sukladno postavljenom problemu istraivanja, a vodedi se svrhom i ciljem istraivanja, da bi
radna hipoteza bila dokazana potrebno je odgovoriti na brojna pitanja:

1. Na koji nain je tekao razvoj financijske krize?
2. Koje su temeljne znaajke financijske krize?
3. Koja su funkcije banke?
4. Kakav je utjecaj globalne financijske krize na BiH?
5. Koje su odrednice krize duga?
6. Kako prevladati krizu i doprinjeti oporavku?
7. Efekti ekonomske krize na BiH?

OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJA
Do trenutka podnoenja ove prijave, tematika globalne financijske krize i njena
transmisija na dravu Bosnu i Hercegovinu kao i njen efekt bila je predmet mnogih istraivanja i
naunih radova na svjetskom nivou, a i u regionu, ali efekat, razina i uvjeti koje je imala na
dravu Bosnu i Hercegovinu da bi se u istoj postigao utjecaj na gospodarski razvoj i da li je to
11

uopde mogude nije u potpunosti nauno istraeno, obraeno i prezentovano u javnosti. Globalna
financijska kriza je produbila svoje negativne utjecaje na realni sektor ekonomije Bosne i
Hercegovine i to putem: pogoranja uvjeta pribavljanja kapitala (vie kamate i kradi rokovi
otplate), smanjenja tranje na domadim i izvoznim tritima i pootravanjem konkurencije na
regionalnom i evropskom tritu. To ozbiljno ugroava postojeda radna mjesta u BiH smanjuje
perspektive novog zapoljavanja i prijeti pogoranju socijalnog stanja u zemlji.
Mjere koje se moraju poduzeti u ovoj situaciji odnose se na ulogu vlada, kompanija i
nauke. Vlade moraju u maksimalnim granicama pokuati neutralizirati pogoranje
makroekonomske situacije i poslovne okoline, a kompanije maksimalno restruktuirati
proizvodnju, podidi efikasnost i produktivnost kako bi u ovim uvjetima okoline odrale svoju
trinu poziciju.
U dosadanjem periodu pokazuje se da nikako ili malo djelovanje vlada pokazuje da one
uopde nemaju predstavu o tome kakve sve prijetnje poslovanju privrede izaziva kriza. Subprime
kriza u SAD u koja je vrhunac doivjela u kolovozu 2007., vue svoje korijenje iz politike malih
kamatnih stopa. Prema tome, tri su initelja pridonijela aktualnoj krizi: 1. niska financijska
pismenost amerikih domadinstava; 2. financjska inovacija koja je rezultirala masovnom
sekuritizacijom nelikvidnih sredstava; 3. politika niskih kamatnih stopa.

ZNANSTVENE METODE KOJE DE SE KORISTITI U RADU
U ovom magistarskom radu, a kroz znanstveno-istraivaki rad, nastojade se da se predmet
istraivanja shvati, istrai i objasni, te da se doe do znanstvenih injenica i spoznaja.
Koristide se sljedede znanstvene metode:
1. Induktivna metoda po kojoj de se od pojedinanih injenica i tvrdnji vezano za odreene
financijske krize dodi do optih zakljuaka. Vrijednost induktivne metode raste sa
povedanjem broja pojedinanih istraenih injenica.
2. Metoda analize temelji se na utvrivanju injenica kako i koliko pojedini dijelovi utiu na
cjelinu. Analizom de se utvrditi kako i koliko svaki od elemenata financijske krize utiu na
financijsku mod graana.
12

3. Metoda sinteze de pokazati koliko pojedinani dijelovi financijske krize ukupno i zajedno
djeluju na domino efekat proirenja na ostale zemlje svijeta. Sintezom de se povezati
odgovori dobijeni analizom u jednu cjelinu.
4. Komparativna metoda de se zasnivati na uporeivanju istih ili srodnih injenica i
utvrivanju njihovog djelovanja u realizaciji irenja krize iz SAD ea..



Pored naprijed navedenih znanstvenih metoda koristide se u manjem obimu i:
metoda dedukcije,
metoda dokazivanja i opovrgavanja,
metoda apstrakcije i konkretizacije,
metoda generalizacije i specijalizacije,
metoda deskripcije,
metoda kompilacije i sl.

Sekundarno prikupljanje podataka temeljide se na bazi ved objavljenih izvjetaja i ostalih
dokumenata.

STRUKTURA I SADRAJ MAGISTARSKOG RADA
Struktura magistarskog rada postavljena je tako da obradi temu znanstvenog
magistarskog rada sa svih aspekata koji su bitni za navedenu temu. Sadraj magistarskog rada
primjeren je temi znanstvenog magistarskog rada, pri emu de se obraditi uvod u temu
magistarskog rada, postaviti osnovna i pomodna hipotezu, obraditi problematika navedene teme,
izloiti ostvareni rezultati i kroz zakljuke ukazati na ostvarene finalne rezultate magistarskog
rada, odnosno potvrditi ili odbaciti postavljene hipoteze.
Struktura magistarskog rada:
Ovaj magistarski rad sastojade se iz sedam dijelova. Na poetku rada bide dat Saetak
(Summary).
13

U prvom dijelu, UVODU, navedeni su problem, predmet i objekti istraivanja, temeljna
nauna hipoteza i pomodne hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, ocjena dosadanjih
istraivanja, naune metode i obrazloena je struktura rada.
U drugom dijelu, dademo osnovne pojmovne odrednice sekjuritiacije, kao jedne od
najvanijih finansijskih inovacija koja se javlja 70 ih godina 20. Vijeka u SAD. Bitne
karakteristike, te izravan uticaj na golbalno finansijsko stanje u svijetu. Pored toga, bitno
je navesti osobine koje su neophodne znati o samom pojmu sekjuritizacija.
Naslov tredeg dijela rada je HIPOTEKARNO TRITE I BANKARSKI SUSTAV u kome su
obraene dvije tematske jedinice to su hipotekarni krediti sa podnaslovima: kamatne
stope na hipotekarne kredite, amortizacija hipotekarnog kredita, ustanove koje nude
hipotekarne kredite, sekjuritizacija hipotekarnih kredita i bankarski sustav sa
podnaslovima povijest razvoja banke, funkcije banke, karakteristike savremenog
bankarstva.
Tredi dio nosi naslov TEORIJSKE ODREDNICE I TEMELJNE ZNAAJKE FINANCIJSKE KRIZE u
kome je analizirano etiri tematskih jedinica, i to: pojam i definicija financijske krize,
uzroci globalne ekonomske krize, kriza i bankarski sektor, najvede svjetske financijske
krize uzroci i posljedice.
etvrti dio je naslova ANALIZA I OCIJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I
BANKOVNE ZARAZE u kome je elaborirano etiri tematskih jedinica, i to: teorija
bankovne zaraze, model bankovne zaraze koji proizilazi iz idiosinkratskog oka, model
bankovne zaraze koji proizilazi iz makroekonomskog oka, razmatranje ostali kanala
bankovne zaraze.
Naslov petog dijela rada je EFEKTI EKONOMSKE KRIZE NA OKRUENJE I BOSNU I
HERCEGOVINU u kome su oraena istraivanja u pet tematskih jedinica, i to: europska
unija, zemlje u okruenju, cijena nafte, kriza duga sa podnaslovima: izdavanje novca bez
kamate, vanjski uzroci globalne krize, utjee li socijalizacija dijece kao potroaa na
potroake obrasce odraslih?, i bankarski sektor u Bosni i Hercegovini: (podnaslovi): kanali
transmisije financijske krize, stanje bankarskog sektora prije dolaska krize, redosljed i
efekti krize u Bosni i Hercegovini.
U estom dijelu koji nosi naslov PRIJEDLOG MIJERA ZA IZLAZAK IZ EKONOMSKE KRIZE su
obraene sljedede tematske jedinice: definisanje mjera za izlazak iz krize, temeljni ciljevi
mjera za ublaavanje mjera krize, antirecesione mjere razvijenih zemalja.
14

U posljednjem dijelu, ZAKLJUKU, data je sinteza rezultata istraivanja kojima je
dokazivana postavljena temeljna nauna hipoteza.
Na kraju magistarskog rada navest de se popis literature, popis ilustracija.

OEKIVANI REZULTATI ISTRAIVANJA
Ovaj rad de se najvedim dijelom temeljiti na rezultatima istraivanja, odnosno analizi
podataka i interpretaciji rezultata. S tim u vezi sprovede se istraivanje u skladu sa loginim
redoslijedom postupaka kako bi se dolo do pouzdanih i valjanih informacija. Oekivani rezultati
istraivanja treba da daju odgovor koji de potvrditi ili odbaciti hipotezu postavljenu na poetku
ovoga rada, koja glasi:
Bosna i Hercegovina sasvim sigurno nemoe ni na koji nain izbjedi dramatina ekonomska
kretanja kroz koja prolazi cijeli svijet, a s realnom opasnodu da neke od ranijih, esto ignoriranih,
ekonomskih slabosti eskaliraju u dublju i prolongiranu recesiju.
U istraivanju de biti koriteni sekundarni i primarni podaci. Objektivnom ocjenom efekata
globalne financijske krize, sekundarni podaci mogu imati naelnu i teoretsku valjanost, dok
primarni podaci mogu dati prave i konkretne odgovore kako financijska kriza nastaje i
munjevitom brzinom se iri na ostale dijelove svijeta, primjenjujudi mjere za za izlazak iz krize;,
moe se poboljati likvidnost privrede, smanjiti javnu potronju , osnaiti financijski sektor itd.
Sadanja globalna kriza, sa svim njezinim nacionalnim specifinostima, nije kraj modernizacije i
neizbjeni povratak u prolost. Ona je nunost da se moderizira sama modernizacija.

ZNANSTVENI DOPRINOS I PRIMJENA REZULTATA ISTRAIVANJA
S obzirom na injenicu da na temu sekjuritizacija sekundarnih hipotekarnih kredita kao
jedan od uzroka globalne financijske krize i mehanizam transmisije krize iz bankarskog sektora
SAD a na dravu Bosnu i Hercegovinu je istraena, oekivani znanstveni doprinos ovog
magistarskog rada je da to vie priblii i objasni uzroke krize, na primjeru konkretne drave
Bosne i Hercegovine, funkcionisanje i primjenu mjera za izlazak iz krize. Poseban doprinos
znanstvenog magistarskog rada temelji se na stvaranju jasne slike o znaaju globalne financijske
15

krize koja se proirila iz SAD - e i posljedice i vanosti globalne ekonomske krize i mogudnosti
upravljanja krizom, njegove dosljedne primjene na bankarski sektor. Rad de se temeljiti uglavnom
na prikupljenim, ved postojedim, statistikim podacima iz sekundarnih izvora. Stoga njihovo
prikupljanje, obrada i prezentovanje uveliko de biti temelj dobivanja pouzdanih i valjanih
informacija. Neki od prikupljenih podataka bide unakrsno obraeni u vidu komparativne analize,
na ijoj metodologiji se uveliko zasniva ovaj rad. S tim u vezi, oekivani rezultati istraivanja de
biti ti koji de dati odgovor da li se glavna hipoteza, postavljena na poetku samoga rada, odbacuje
ili ne.

16

II DIO: SEKJURITIZACIJA: STRUKTURA I ZNAAJ SEKJURITIZACIJE AKTIVE
U USLOVIMA SAVREMENIH FINANSIJSKIH TRITA
2.1 UVOD
Sekjuritizacija aktive je proces emitovanja i prodaje investitorima likvidnih dunikih
hartija od vrijednosti na podlozi pula odreenih aktiva (nelikvidnih potraivanja), koje odbacuju
redovne mesene prihode (prilive) i slue kao kolateral za datu emisiju hartija od vrijednosti. U
najskorijoj prolosti bili smo svjedoci zloupotrebe ovog mehanizma iji razlozi lee u
prekomjernoj deregulaciji poslovanja finansijskih institucija. Liberalno poslovanje finansijskih
institucija, odnosno odsustvo jasno definisanih pravila za svoenje rizika od uruavanja
finansijskih trita na minimum, pokazalo se kao pogreno, na primjeru amerikog hipotekarnog
trita.

Sa druge strane, preko 100 zemalja poslovanje svog bankarskog sistema temelji na
odredbama Baselskog sporazuma iz 2004. godine, koje se odnose na potovanje propisane visine
regulatornog kapitala, na superviziju poslovanja i transparentnost koja podrazumjeva tano i
objektivno izvjetavanje. Navedeni uslovi poslovanja smanjuju rizik od nelikvidnosti na optimalan
nivo, ime se stvaraju preduslovi za primenu sekjuritizacije koja u svojoj sutini prua niz
prednosti i pogodnosti, kako za uesnike, tako i za cio finansijski sistem. Cilj ovog rada je da kroz
prikaz motiva i strukture sekjurutuzacije aktive prikae njene prednosti i doprinose razvoju
finansijskih trita, kao i dalekosene negativne posljedice koje nastaju u sluaju zloupotrebe
ovog mehanizma.

Pet injenica neophodnih za definisanje sekjuritizacije:
1. ta je sekjuritizacija? To su poslovi pretvaranje nelikvidne u likvidnu finansijsku imovinu
pri kojim nelikvidna finanansijska imovina (npr. Portfelj kredita) najede slui kao
osiguranje za izdavanje vrijedonosnih papira, ili poslovi prenosa rizika takve imovine.
2. emu slui sekjuritizacija? Olakava finansiranje novih kredita, olakava upravljanje
kapitalom u finansijskim institucijama, nefinansijskim institucijama slui za bre dolaenje
do likvidnih sredstava, a investitorima omogudava diverzifikaciju ulaganja.
17

3. Ko ima korist od sekjuritizacije? Tvrtke lake dolaze do likvidnih sredstava: velike tvrtke
mogu na taj nain prodati svoja potraivanja od kupaca. I tvrtke za leasing mogu se
finansirati na taj nain. Investitori mogu kupovati novu vrstu vrijednosnica. Banke lake
upravljaju kapitalom i likvidnodu, jer inae nelikvidne kreditne portfelje pretvaraju u
likvidnu imovinu ili prenose njihove gubitke. Pradenjem cijena vrijednosnica izdatih kroz
poslove sekjuritizacije dinansijski regulatori mogu precizno pratiti cijenu koju trite
pridaje raznim vrstama rizine finansijske imovine. Drava ima novi instrument za
finansiranje javnih projekata na svim razinama vlasti. Opdenito, razvoj dobro reguliranih
poslova sekjuritizacije smanjuje osjetljivost finansijskog sustava na poremedaj i pozitivno
utie na mogudnost za ulaganje i gospodarski rast.
4. Nede li sekjuritizacija utjecati na bre povedanje vanjskog duga? Kroz poslove
sekjuritizacije na domadem de se tritu pojaviti povedana ponuda vrijedonosnih papira. U
podlozi tih papira, kao instrumenti osiguranja, nalazide se finansijski portfelji banaka,
leasing kuda, velikih tvrtki, pa moda i drave, to znai, svih onih subjekata koji su rast
imovine do sada uglavnom finansirali zaduivanje u inozemstvu. Potranju za
vrijedonosnim papirima nastalim u procesima sekjuritizacije, stvarade mirovinski fondovi,
investicijski fondovi, osiguravatelji, to znai finansijski posrednici koji akumuliraju domadi
tednju. Poveu li se te dvije injenice, uvidjedemo da razvoj poslova sekjuritizacije u
konanici dovodi do toga da se razmjerno vie domade tednje koriste za finansiranje
investicija. Sekjuritizacija pridonosi povezivanju domade tedne i investicija. Sigurno je da
de i stranci djelomino biti zainteresirani za kupnju vrijedonosnih papira, no ako se dana
investicija u vedoj mjeri finansira iz domade tednje, to znai da bi se tempo prirasta
vanjskog duga mogao smanjivati.
5. Nije li sekjuritizacija uzrokovala svjetsku krizu? Nije je uzrokovala sekjuritizacija, ved
njena zloupotreba i loa regulacija. Upravo zbog toga, poslovi sekjuritizacije, kao i svi
sloeni finansijski instrumenti, moraju biti regulirani. Cilj ovog projekta bio je osmisliti
regulaciju poslova sekjuritizacije primjerenu domadim okolnostima.

Sekjuritizacija je prvobitno znaila zamjenu bankarskih kredita emitovanjem vrijednosnih papira.
Kasnije, sekjuritizacija postaje proces transformacije nelikvidne finansijske aktive banke u utrive
vrijednosne papire.

18

Osnova sekjuritizacije su hipotekarni stambeni krediti od kojih se formiraju pulovi i na osnovu
njih emituju se vrijednosni papiri (MBS engl. Morgage backed securities). U drugom sluaju
najede koritena aktiva za sekjuritizaciju su leasing ugovori, krediti za vozila i potraivanja po
kreditnim karticama

Smisao sekjuritizacije je veda utrivost aktive. Znaaj se ogleda u oslobaanju kapitala koji moe
da se upotrijebi za druge poslove kao i smanjenju kreditnog rizika.

2.2. Struktura generike sekjuritizacije aktive

Sekjuritizacija je proces emisije vrijednosnih papira na osnovu pula sline aktive koja slui
kao kolateral. U pulu moe biti od nekoliko stotina pa do nekoliko hiljada kredita, na osnovu kojih
se emituju vrijednosni papiri. Bankarski krediti su nelikvidna aktiva, to jest teko se mogu
prevremeno naplatiti. Pomodu sekjuritizacije, bankama i drugim kreditorima prua se mogudnost
da kredite pretvore u vrijednosne papire i dou do novanih sredstava prije roka dospjeda
pomenutih plasmana. Sekjuritizacija, dakle, omogudava transformaciju nelikvidnih kredita u
likvidne vrijednosne papire. U procesu sekjuritizacije najvedi znaaj ima hipotekarno trite jer se
ona na hipotekarnom tritu prvi put pojavila. Institucija koja daje kredit (inicijator) moe da
bude komercijalna, hipotekarna ili investiciona banka, zatim emitent kreditnih kartica, tedionica
itd. Odobrene kredite zajmodavac grupie u pulove koji predstavljaju kolateral za emisiju
vrijednosnih papira. U procesu sekjuritizacije zajmodavac prodaje odobrene kredite finansijskoj
instituciji (special purpose vehicle, SPV) koja zatim emituje vrijednosne papire. U tom procesu
dolazi do razdvajanja aktive i kompanije. SPV i zajmodavac su dva razliita pravna lica, tako da
bankrot zajmodavca ne moe uticati na pul i emitovane vrijednosnih papira.

Uporedo sa otplatom kredita zajmoprimaca ispladuju se i sredstva investitoru u
vrijednosnim papirima, tako da isplata obaveza prema kupcima novoemitovaih papira, zavisi od
pladanja obaveza po kreditima. Zajmodavci zarauju, jer prodaju kredite po vedoj cijeni od cijene
njihovog kotanja. Uprkos tome to prodaju kredit, oni najede nastavljaju da ga servisiraju,
odnosno da prikupljaju kamate i glavnice. Prikupljena sredstva prosljeuju kupcu kredita i zato se
vrijednosni papiri nastali sekjuritizacijom nazivaju proslijeeni papiri (pass throughs). Za ovu
uslugu napladuju proviziju. Sutina sekjuritizacije je odvajanje aktive od finansijske institucije koja
19

je kredit odobrila i emisija vrijednosnih papira na osnovu nje. Odvajanje aktive dovodi do toga da
je kvalitet vrijednosnih papira nezavisan od kreditnog rejtinga zajmodavca.

Na osnovu navedenih injenica, moe se redi da sekjuritizaciju aktive karakteriu tri centralna
strukturna obiljeja :

Osnova sekjuritizacije proizvoda je definisani skup potraivanja.
Kod sekjuritizacije, definisani skup potraivanja je izolovan od kreditnog rejtinga davaoca
kredita.
Transfer rizika i bilo kakvo refinansiranje su kod sekjuritizacije aktive struktuirani,
odnosno postoje bar dvije pozicije koje imaju razliite nivoe prioriteta, nastale pri
distribuciji rizika i tokova novca.

Glavni akteri koji uestvuju u sekjuritizaciji proizvoda su inicijator (prodavac), investitor i davalac
usluge. Sve tri strane ostvaruju meusobnu komunikaciju posredstvom kompanije za posebne
namjene (SPV). Obavljajudi poslovne aktivnosti, inicijator stvara aktivu u vidu potraivanja od
dunika. Definisani skup potraivanja se zatim prenosi na SPV, koja se osniva upravo za tu svrhu.
U tom smislu, SPV vri poboljavanje kredita, odnosno novonastalih obveznica (transformacijom
rizika i prinosa u skladu sa eljama investitora), nakon ega ih prodaje investitorima. SPV zatim
postavlja davaoca usluga, iji bi cilj trebao da bude sprovoenje tekudeg upravljanja i sakupljanje
pomenutih potraivanja.

Postoji veliki broj drugih strana koji takoe uestvuje i sarauje u sekjuritizaciji aktive. Dogovor o
sekjuritizaciji struktuira araner, koji obino procenjuje skup potraivanja. U procesu
struktuiranja, meki rizici se smanjuju pojaavanjem kreditne sposobnosti (credit enhancer).
Sponzor osniva SPV, koja moe biti organizacija istog tipa kao to su davalac ili povjerenik (esto
se radi o investicionoj banci poto je njena specijalnost primarna emisija vrijednosnih papira).
Povjerenik u korist investitora prati pravilno izvrenje transakcija kao i poslovne aktivnosti SPV i
davaoca usluga. Ako SPV ublaavaju rizik uz pomod trita kapitala, onda kreditni kvalitet trani
mora procijeniti rejting agencija, a trane na trite plasirati konzorcijum preuzimatelj.

20


Slika 1. Osnovna struktura sekjuritizacije proizvoda
2.3. Instrumenti upravljanja rizicima kod sekjuritizacije aktive

Meu instrumentima koji se koriste kod preuzimanja rizika, neophodno je povudi razliku izmeu:
tradicionalnih instrumenata sekjuritizacije, i
kreditnih derivata.
U tradicionalne instrumente sekjuritizacije ubrajamo osiguranje kredita, garancije, akreditive ili
kredite za likvidnost kako bi se premostili kratkoroni prekidi u pladanju.

Sa druge strane, kreditni derivati mogu se podeliti na:
swap-ove kreditnog default-a (credit default swaps / CDS), i
note vezane za kredit (credit-linked notes / CLN).

Kada se zakljui swap kreditnog default-a (CDS), lice koje preuzima rizik prihvata da uini uslovno
pladanje prema prosleivau rizika ako nastane kreditni dogaaj. Ako kreditni dogaaj ne
nastane, prosleiva rizika je duan da preuzimau rizika isplati odreenu naknadu. Iznos
naknade zavisi od:

21

kreditnog rejtinga uzajmljivaa (to je rejting vedi, manja je verovatnoda default-a, naknada
je manja);
roka dospjeda (dui rok dospjeda, veda naknada);
kreditnog rejtinga lica koje preuzima rizik (to je manji rejting, manja je naknada); i
definicije nastanka kreditnog dogaaja (default-a).

Definicija kreditnog dogaaja (default-a) se obino standardizuje i unosi u glavni sporazum
Meunarodnog udruenja za swap-ove i derivate (ISDA). Note vezane za kredit (CLN) su duniki
vrijednosni papiri koje emituje prosljeiva rizika. Puna nominalna vrijednost ispladuje se po
dospjedu (pladanje kupona) u sluaju da do tada ne nastupi kreditni dogaaj. Ako nastane
kreditni dogaaj, obaveza pladanja lica koje je prosljedilo rizik se smanjuje za dogovoreno
uslovno pladanje. Za razliku od kreditnih swap-ova za sluaj neizmirenja obaveze, note vezane za
kredit obezbjeuju finansiranje izdavaoca. Kreditni derivati mogu da se koriste za transfer rizika
kako od inicijatora do SPV, tako i od SPV do investitora.

Kod tradicionalne sekjuritizacije , vlasnitvo i rizici se prebacuju sa inicijatora na SPV
prodajom potraivanja. SPV prenosi rizike na investitore izdavanjem obveznica koje su
garantovane potraivanjima, odnosno komercijalnim papirima pokrivenih aktivom (asset- backed
commercial paper / ABS). Oba pomenuta koraka obezbjeuju finansiranje pojedinanog
prodavca. Do odreenog stepena, rizik je mogude ublaiti drugim instrumentima za ublaavanje
rizika i proirenjima kreditnih kapaciteta, to ukljuuje osiguranje kredita, garancije, akreditive ili
kredite za likvidnost, kako bi se premostili kratkoroni prekidi u pladanju. Proirenja kreditnih
kapaciteta razlikuju se od kreditnih derivata i komercijalnih papira pokrivenih aktivom, po svojoj
prirodi kao i injenicom da ih dodjeljuju kreditni davaoci i da se ne prodaju investitorima.









22

2. 4. Vrste vrijednosnih papira

Proces sekjuritizacije je doveo do stvaranja novih vrijednosnih papira, to ga ini jednom od
najvanijih finansijskih inovacija na finansijskom tritu.


Najznaajnije su:

1. Vrijednosni papiri pokriveni hipotekom (MBS), i
2. Vrijednosni papiri pokriveni aktivom (ABS).
2.4.1 Vrijednosni papiri pokriveni hipotekom (MBS)

Osnovni vrijednosni papiri pokriveni hipotekom su hipotekarni pass-through papiri od
vrijednosti. Nastaje stvaranjem pula hipotekarnih kredita, koji slui kao kolateral za emitovanje
vrijednosnih papira. Davaoci hipotekarnih kredita prodaju paket tih kredita na sekundarnom
tritu, odnosno prodaju svoje pravo na novani tok. Davalac najede nastavlja da servisira
kredit, prikupljajudi kamate i glavnice. Prikupljena sredstva prosljeuje kupcu kredita. Novani
tok se sastoji od mjesenih isplata kreditnih rata koje predstavljaju kamatu, isplate glavnice i
eventualnu prijevremenu otplatu (prepayment). Isplate se vre vlasnicima vrijednosnih papira
svakog mjeseca. Iznos novanih sredstava koji se prikupi od pula hipotekarnih kredita (od rata
koje se svaki mjesec pladaju za svaki od kredita u pulu) i iznos koji se daje investitorima za
vrijednosne papire nisu isti. Iznos koji se plada vlasnicima vrijednosnih papira je manji. Svako
kanjenje moe da utie na pladanje vlasnicima vrijednosnih papira. Razvojem trita
hipotekarnih papira nastale su derivativni hipotekarni papiri: obezbeena hipotekarna obligacija
(CMO) i tzv. stripped papiri pokriveni hipotekom.

Do pojave CMO, emitovani su vrijednosni papiri sa rokom dospjeda do 30 godina, to je
zainteresovalo manji broj investitora. Bilo je neophodno emitovati papire sa razliitim rokovima
dospjeda. Nastale su podjelom novanih tokova (cash flow-a) na nekoliko klasa obveznica i
emituju se na osnovu pula hipotekarnih kredita. Pojava CMO je omogudila da se hipotekarni pul
razdvoji na jedinstvene godinje cash flow-ove za svaku od 30 godina. Trane se razlikuju po roku
dospjeda, karakteristikama novanog toka i izloenosti riziku. Svaka od trani pod kojima se ovi
23

papiri emituju donosi razliite kamate. Kamata se ispladuje mjeseno, ali se isplata glavnice vri
prvo za vrijednosne papire viih kategorija (trani). Prvo se ispladuju vie trane, pa nie ( trana
A, B, C,...). Postoji razlika u isplati glavnice po tranama, dok kamatu dobijaju sve trane
mjeseno. Glavnica se ispladuje po tranama i dok ne bude ispladena glavnica za viu tranu, ne
moe poeti isplata za niu.

Druga vrsta obezbjeenih obligacija se nazivaju Z bonds. Ovi papiri imaju najvedi stepen
izloenosti riziku. Kamata se ne ispladuje, ved se pripisuje glavnici. Zapravo, kamata se koristi za
isplatu glavnice ranije klase obveznica. Vlasnici ovih papira ne dobijaju ni kamatu ni glavnicu dok
sve prethodne trane ne budu ispladene. Finansijska inovacija su i takozvane stripped papiri od
vrijednosti pokrivene hipotekom. Prvi put ih je emitovala amerika dravna agencija Fani Mej
(FNMA) 1986. godine i zasnivaju se na razdvajanju glavnice i kamate, tako da se cjelokupna
kamata alocira na jednu klasu (IO- interest only klasa), a glavnica na drugu klasu (PO- principal
only klasa). Kod IO klase nema isplate glavnice, dok se PO prodaju uz diskont. Prinos koji
investitori ostvare kupujudi PO klasu zavisi od otplate kredita prije roka. to je bra pretplata
kredita, vedi je i prinos. Ako vedina korisnika kredita, na primjer, odlui da prijvremeno otplati
kredit , prinos za imaoce je vedi i obrnuto. Dakle vlasnicima ovih papira je bolje da se isplata
kredita izvri to prije. Kod IO klase, investitori ele da isplata bude duga, jer oni dobijaju samo
kamatu koja zavisi iskljuivo od iznosa nepodmirenog dijela glavnice. to je manji iznos glavnice,
manji je prihod za vlasnike ovih papira. U ekstremnom sluaju, ako bi bila izvrena prijevremena
otplata kredita, investitor ne bi dobio ni iznos koji je u ove papire uloio. Jedinstvene su jer se
njihova cijena krede u istom pravcu kao i kamatna stopa.

2.4.2 Vrijednosni papiri pokriveni aktivom (ABS)
Aktiva koja predstavlja kolateral za emisiju papira moe biti raznovrsna. Najede se radi o
razliitim vrstama potroakih kredita, studentskih kredita, zajmova po osnovu kreditnih kartica,
lizing aranmana, visoko prinosnih obveznica, potraivanja itd. Cilj sekjuritizacije aktive je da se
na osnovu emitovanja vrijednosnih papira (ABS) pobolja likvidnost. Korporacija moe da emituje
obine obveznice ili papire pokrivene hipotekom. Ukoliko emituje MBS, takvi papiri imaju bolji
kreditni rejting, jer postoji kolateral. Dakle, kompanija moe na ovaj nain emitovati papire koje
su vedeg rejtinga nego njen sopstveni. Ona de rejting agenciji predstaviti kolateral, iji de rejting
biti procenjen. Od emitenta moe biti zatraeno i da pobolja bonitet vrijednosnih papira.
24


Veoma je bitno da prepoznamo karakteristike sljededih tipova aktive koje bivaju sekjuritizovane:
Aktiva mora imati visok kvalitet, odnosno redovne prilive, to znai da mora postojati
mala vjerovatnoda default-a.
Pozajmljena aktiva mora biti homogena, to znai da potraivanja moraju imati iste
profile rizika. To je obino sluaj kod stambenih kredita.
Agencije koje prate kreditni rejting takoe namedu odreene uslove za date strukture
prilikom odreivanja rejtinga.
Pojedinana potraivanja (aktive) moraju biti aktivna (to znai da je barem jedna otplata
izvrena) i moraju biti osigurana (to vai za stambene kredite).

2.5. Koristi koje prua sekjuritizacija proizvoda

Banke imaju pet osnovnih motiva za sekjuritizacijom aktive ili nekog njenog dijela, i to:

diverzifikacija rizika;
pristup likvidnim sredstvima;
smanjenje zahtjeva za kapitalom;
poboljanje obima proizvoda; i
investicione prilike.

Prodajom dijela aktive Kompanijama za specijalne namjene (SPV), banke se u potpunosti
oslobaaju rizika koje ta aktiva nosi. Za uzvrat one dobijaju likvidna sredstva. Rasteredenje lijeve
strane bilansa stanja od rizika, veoma je pozitivno sa aspekta regulative, odnosno prvog stuba
Bazelskog sporazuma, koji se tie zahtjeva za minimalnim kapitalom. Naime, banke moraju da
imaju rezerve kapitala iji je iznos jednak 12% u odnosu na rizikom ponderisanu aktivu. To znai
da to je aktiva manje opteredena rizicima, manje je kapitala potrebno da se ispuni ovaj
regulatorni zahtjev, to popravlja njenu likvidnost. Vrijednosni papiri stvoreni sekjuritizacijom
(ABS, MBS...) predstavljaju veoma atraktivnu ponudu za investitore zbog svoje fleksibilnosti,
odnosno prilagodljivosti odnosa rizika i prinosa njihovim eljama. Zato je veoma atraktivno da
banke u paleti svojih proizvoda u ponudi imaju i neke od papira ovog tipa.

25

Takoe, ovi papiri predstavljaju dobre investicione prilike zbog visokog kreditnog rejtinga i
garancija koje imaju. Pored dobrih strana koje sekjuritizacija i njeni proizvodi donose, u skorijoj
historiji desio se scenario koji je na povrinu izbacio negativne strane ove strukture. Naime SAD
su sekjuritizaciju iskoristile da subprimarne kredite, iji je default bio izvjestan i lako predvidljiv
prodaju i da time teret bankarske krize prenesu na berze irom planete. Krajnji rezultat je
injenica da svi mi danas osjetimo finansijske tekode izazvane ovim potezom.

Kao posljedica zasidenosti amerikog hipotekarnog trita, pootravanja uslova zaduivanja i
rasta referentne kamatne stope, dolazi do velikog pada tranje za nekretninama i neopravdanog
rasta cijena, izazvanog skokom kamata (iji je iznos vezan za kretanje rks). Preopteredeni rastom
iznosa kamata na subprimarne kredite, visokorizini dunici su u velikom broju proglaavali
bankrot. U aktivama banaka je, umjesto novca, rastao broj nekretnina ija je trina vrednost bila
ispod nivoa neispladenog duga. Sa tom spoznajom, krajem 2007. godine, dolo je do pucanja
cjenovnog balona i otpoeo je talas bankrota zajmodavaca u SAD. Ubrzo nakon toga kriza
bankarskog sektora proirila se i na berze irom svijeta i transformisala se u krizu meunarodnog
trita kapitala. Pomenuta transformacija desila se zahvaljujudi zloupotrebi mehanizma
sekjuritizacije u SAD, od strane nekih modnih inilaca njene strukture.

Naime, banke su subordinirane hipotekarne kredite smatrale visokorizinom nelikvidnom
aktivom, jer ih je bilo teko naplatiti prije roka dospjeda. Po tom osnovu su grupisale ove kredite
u pulove i prodavale ih Kompanijama za specijalne namene (SPV), od kojih su u SAD najpoznatiji
Fannie Mae i Freddie Mac. Te kompanije su, na bazi kupljenog pula kao kolaterala, organizovale i
sprovodile primarnu emisiju hipotekarnih vrijednosnih papira, koje su kupovali investitori irom
svijeta. Pripadajuda isplata investitorima direktno je zavisila od isplate kamata i glavnice
inicijalnih hipotekarnih kredita. Naravno, novoemitovani vrijednosni papiri bili su poboljani
(transformacijom rizika i prinosa u skladu sa eljama investitora) osiguranjem inicijalnih
hipotekarnih kredita od strane amerikih osiguravajudih kompanija visokog kreditnog rejtinga i
dravnim garancijama (Nacionalna vladina asocijacija za hipoteke Ginie Mae), da u sluaju
default-a nede izostati isplata kamate i glavnice prema investitorima. Rejting agencije su na tom
osnovu davale novoemitovanim hipotekarnim papirima visok kreditni rejting, to ih je i uinilo
atraktivnijim za investitore.

26


Slika 2. Mehanizam sekjuritizacije u Sjedinjenim amerikim dravama
Kada je dolo do talasa bankrota zajmodavaca poela je da izostaje isplata kamate i
glavnice investitorima, to je dravu izloilo ogromnim trokovima. Kreditni rejting hipotekarnih
papira je poeo da opada, to se odrazilo na smanjenje vrijednosti portfolia institucionalnih
investitora irom svijeta koji su u njih investirali. Mnogi za nastanak krize krive rejting agencije u
SAD, koje su novoemitovanim papirima dodjeljivale ekstremno visoke kreditne rejtinge, zbog loe
procjene rizika koja je bila u velikoj mjeri potkrijepljena pretjeranim povjerenjem u dravu i njene
garancije. Na osnovu navedenog, moe se redi da je doao kraj finansijskim tritima i sistemima
koji mogu da funkcioniu bez visokog stepena regulacije, jer trini mehanizam nedvosmisleno
gubi bitku pod pritiskom zloupotreba pojedinanih modnih finansijskih institucija, iji je cilj
sticanje profita bez obaziranja na postojedi sistem vrijednosti na kome se bazira progres itavog
ovjeanstva.




27

III DIO: FINANSIJSKA KRIZA
Kriza i njena forma
Govoredi o krizi koja se danas desila, moe se redi da je u pitanju sveukupna kriza
savremene civilizacije Zapada koja se prelila na sve dijelove svijeta. To pogotovo vai u sluaju
SAD-a, gdje je tzv. finansijska kriza poela i gdje je eskalirala u ekonomsku krizu koja se prelila u
druge dijelove svijeta pogotovo u one zemlje koje su imale isti ili slian vrijednosni sistem, kao to
je sluaj sa Velikom Britanijom. Ekonomisti esto istiu da je nukleus Svjetske ekonomske krize
kriza tzv. Hipotekarnih kredita. Meutim, oni predutkuju ili ne znaju da su zaposleni u bankama
koji su davali te kredite, kao i zaposeleni u raznim revizorskim i rejting kudama esto obmanjivali
potencijalne korisnike tih kredita, ubjeivali ih da oni mogu njih otpladivati, iako su znali da to
nede biti mogude.
Dakle, zbog nemorala zaposlenih u bankama i rejting kudama, dolo je do tzv.
Hipotekarne krize. Do nje je dolo i zbog sve vede nepravde u raspodjeli prihoda ostvarenim
dinaminim privrednim aktivnostima koja se ispoljava u simbolinom ili nikakvom rastu dohotka
ogromnog procenta zaposlenih i istovremeno, enormnim rastom prihoda menadera i vlasnika
kapitala. U posljednjih dvadesetak godina, tj. Prije i poslije prihvatanja tzv Reganomike u SAD-u
i tzv. Taerizma u Velikoj Britaniji, ekonomska nauka je u tim zemljama svesrdno propagirala
ekstremni neoliberalni kapitalizam, koji je , kako istiu ekonomisti, imao vrlo ozbiljnu sistemsku
greku koja je morala dovesti do kolapsa tog tipa kapitalizma. Vrlo je vjerovatno da bi do kolapsa
ved dolo da nisu upumpani ogromni iznosi sredstava kako u sferu uslunog, tako i u sferu
proizvodnog sektora. Na alost, ekonomska nauka u tim, ali i drugim zemljama imala je ogroman
doprinos u enormnom propagiranju tog modela ije su osnovne karakteristike deregulacija
privrednoh tokova, iskljuenje drave u sferi privrede, potpuna dominacija trita (tzv. trini
fundamentalizam), maksimalna liberalizacija spoljnje trgovine (bolje redi uvoza), maksimalna
liberalizacija stranih direktnih investicija, sveobuhvatna privatizacija i sl.
Umjesto kapitalizma u kome je dominirala Kejnzova makroekonomska politika, na scenu
je stupila politika koju su propagirali tzv. momci iz ikaga na ijem je elu bio uveni nobelovac
Fridman. Njihovo uenje su prihvatili Ronald Regan i Margaret Taer, a dosljedno su ih u tome
sljedili Klinton i Bler, a do skora je to primjenjivao i Gordon Braun. I jedna od najutjecajnijih
njemakih filozofa Jirgen Habarmas s pravom istie da je drutvano darvinistiki potencijal
28

slobodnog trita i to se sada odraava ne samo na politiku prema drutvu nego i na spoljnu
politiku. On istie da su svi oni izgleda povjerovali jedino da neoliberalizam predstavlja vrhunac
svjetske mudrosti i da se eto, dolo do vjene istine
1

U 1990.godini usvojen je, od strane MMF-a, Svjetske banke i Ministarstva za finansije
SAD-a, tzv. vaingtonski sporazum koji propisuje deset stavova koje bi zemlje Latinske Amerike
trebalo da primjenjuju pri voenju ekonomske politike ako pretenduju na dobijanje novih
kredita. Nakon to je taj program praktino nametnut zamljama latinske Amerike, ovih deset
bojih zapovjesti su nametnute i zemljama u tranziciji i polovini postojedih zemalja. U njemu je
bilo i dobrih preporuka, ali su dominirali privatizacija, liberalizacija spoljne trgovine i stranih
direktnih investicija i deregulacija privrednih tokova. I kao to je rekao navedeni filozof Habermas
centralna poruka tzv. Vaingtonskog koncenzusa glasi: trickle dawn, tj. Pustite da bogati
postanu jo bogatiji, a neke mrvice de onda ved da stignu do siromanih.

OSVRT NA UZROKE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE
Sa povedanjem broja zemalja koji su milom ili sugestijom MMF-a, Svjetske banke i SAD-
a prihvatili pravila vaingtonskog koncenzusa, odnosno neoliberalizam, pregovori o stvaranju
tredeg stuba svjetskog trojstva Svjetske trgovinske organizacija dobijali su sve vede anse za
uspjeh i poetkom 1995.g, stupila je u ivot ova organizacija koja svim lanicama, ali i zemljama
kandidatima za lanstvo, namede liberalizaciju spoljnje trgovine i stranih direktnih investicija. Broj
lanica se vrlo dinamino povedavao sa 104 na 154 do kraja 2008. godine.
Sve vanije zamlje u razvoju, sem Kine i Indije, su milom ili po sugestiji MMF-a, Svjetske
banke i SAD-a prihvatile su koncept voenja ekonomske politike koji preporuuje Vaingtonski
koncenzus, odnosno model neoliberalizma.
Svim zemljama u tranziciji, sem Slovenije, bio je nametnut koncept reformi i pravila voenja
ekonomske politike koji predlae Vaingtonski konsenzus, odnosno model neoliberalnog
kapitalizma. To, naravno vai i za Bosni u Hercegovinu koja je poetkom 2001. godine prihvatila
model reformi i ekonomske politike koje su nametali MMF, Svjetska banka i Svjetska trgovinska
organizacija (iako ona nije bila jo uvijek lanica ove Organizacije).

1
www.diplomacy.bg.ac.yu/pdf/20090429_Mkovacevic.pdf
29

Pored liberalizma spoljne trgovine, koja se znatno vie koristila u razvijenijim nego nerazvijenim
zemljama, forsirana je i liberalizacija stranih direktnih investicija koja je najvie koristila sve
modnijim i sve brojnijim transnacionalnim kompanijama, prije svega iz razvijenih zemalja. U
devedesetim godinama prolog vijeka dolo je do liberalizacije protoka tzv. pekulativnog
kapitala.
Zahvaljujudi injenici da je dolar ostao jedina rezervna valuta kao i ogromnom prilivu
stranog kapitala po bruto osnovama, SAD su dvije decenije troile znatno vie nego to je iznosio
njihov bruto domdi proizvod, to se ispoljava kroz ogroman deficit tekudeg rauna platnog
bilansa. Troenje bududeg dohotka postala je praksa na svim nivoima u toj zemlji od pojedinca,
porodice, kompanije i drave u cjelini. Sve veda razlika izmeu ukupnog priliva stranog kapitala u
zemlju od njegovog ukupnog odliva, omogudavao je viegodinje troenje od stvorenog BDP.
Zbog toga se vrijednost akcija i nekretnina u SAD enormno povedavala.
Zahvaljujudi ogromnom prilivu stranog kapitala u banke na teritoriji SAD-a, stvoren je i
ogroman kreditni potencijal, pa su banke preko svoje agresivne kampanje dokazivale da de cijene
stanova i kuda dinamino rasti i da je racionalno uzeti kredit za njihovu kupovinu ili izgradnju. I
kao posljedica svega toga, odnos iznosa privatnih dugova prema BDP od poetka osamdesetih
godina prolog vijeka, zakljueno sa 2008. Godinom, povedavala se sa 183% na ak 290%. Dugovi
domadinstava prema BDP su se istovremeno povedali sa 48 na 100%.
2
I ba zbog toga, vrlo
kompetentni strunjaci smatraju da napori federalnih rezervi da poboljaju likvidnost imaju samo
ogranieno dejstvo. Ogroman priliv stranog kapitala u SAD omogudavao je i rast jeftinog uvoza,
to je guilo domadu industriju i dovodilo do ogromnog spoljnotrgovinskog i platnog deficita,
stimulisalo troenje i destimulisalo tednju, to je sve skupa moralo da dovede do teke
ekonomske krize. Zbog te krize, izgubljenog povjerenja u vezi sa tim, Amerikanci ponovo ue
kako da ponovo tedljivi, ali ako se tedljivost zaista razvije, nastade poznati Kejnsov paradoks
anemina tranja i zbog toga nemogudnost oivljavanja privredne aktivnosti.
U SAD-u, dravni sektor je maksimalno zamjenjivan privatnim sektorom. Sprovedena je
privatizacija ak i penzijskog i zdravstvenog osiguranja, javnog saobradaja, snabdjevanja
energijom, kolstva, univerzitetskog obrazovanja, kulture, pisanih i elektronskih medija, pa ak i
zatvora i djelova armije. Krupan kapital, odnosno transnacionalna preduzeda postaju sve modniji
akteri u svim oblastima drutvenog ivota. Oni bitno utiu na stvarnje javnog mnjenja.

2
www.diplomacy.bg.ac.yu/pdf/20090429_MKovacevic.pdf
30

Kultura, obrazovanje i nauka sve vie zavise od interesa ovih kompanija. Demokratija
zapada u sve vedi krizu. Kapital postaje sve dominatniji u odnosu na politiku. Politika je sve vie
orijentisana na realizaciji ostvarenja interesa domadih TNK, posebno kada je u pitanju stvaranje
nednacionalnog, odnosno slobodnijeg svjetskog trita. I kao posljedica svega toga, nejednakost
u prihodima i bogatstvu izmeu vrlo malog procenta bogatih i ogromnog procenta siromanih ili
relativno siomanih biva sve veda, to ima niz negativnih ekonomskih i socijalnih posljedica. Zbog
svega navedenog, kriza je morala da dobija dramatine razmjere.
Sve u svemu, statistiki izraen impresivan rast BDP u SAD-u nije bio zasnovan na zdravim
ekonomskim i drutvenim temeljima, te je kao i posljedica toga. Morala dodi drutvena i
ekonomska kriza. Za vrijeme procvata neoliberalizma u SAD-u, niz ekonomista, na elu da
uvenim M. Fridmanom su dobijali Nobelove nagrade. Nakon smrti, u kampusu ikakog
univerziteta, Fridmanu je podignut spomenik. Prije nekoliko mjeseci, velika grupa profesora i
asistenata sa tog univerziteta je sadanjem rukovodstvu predala peticiju sa zahtjevom da se taj
spomenik skloni, jer je izraz jednoumlja. Mnogi intelektualci, prije svega u SAD-u, ali i u drugim
zemljama, ak istiu da ekonomisti uopte ne zasluuju Nobelove nagrade, a mnogi zahtjevaju da
neki od onih koji su dobili (zahvaljujudi propagiranju neoliberalizma i trinog fundamentalizma)
vrate ove ugledne nagrade.
Kao to smo napomenuli, pod ogromnim uticajem SAD, u vedoj ili manjoj mjeri
neoliberalizam je prihvaden u vrlo velikom broju zemalja. Tako je Fridman zemljama u tranziciji,
poetkom devedesetih godina prolog vijeka poruivao: privatizujte, privatizujte i samo
privatizujte, ali poetkom ovog vijeka, priznao je da je pogrijeio konstatujudi da sada shvata da
je vanije stvoriti pravnu dravu, jer su bez nje efekti privatizacije, najblae reeno, vrlo
problematini. Sad su SAD agresivnim metodama izvozile svoj neoliberalni model drutvenog i
ekonomskog naina ivota i sem ranije Jugoistone Azije, a od poetka ovog vijeka, nakon gorkog
iskustva, posebno Argentine, taj model je napustio itav niz zemalja Latinske Amerike.
Ekonomska i drutvena kriza koja je u SAD dobila dramatine razmjere i kojoj se ne vidi
kraj, kao to je napomenuto, prelila se u sve dijelove svijeta i praktino u sve zemlje, a posebno u
Island, Letoniju i Maarsku pa i Slovaku, a na podruju Balkana u Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju,
Bugarsku, Rumuniju, pa i Grku.
3
Tragikomino je da je uveni ekgleski univerzitet Kembrid u
kome je koncentrisana ogromna univerzitetska elita Engleske ostao bez 300 miliona funti koje je
zbog visoke kamate, uloio u banke Islanda. irom svijeta, kako meu politiarima tako i meu

3
www.diplomacy.bg.ac.yu/pdf/20090429_MKovacevic.pdf
31

naunim radnicima iz vie drutvenih nauka, istie se da je neoliberalizam bio teak promaaj i da
je donio mnogo vie tete nego koristi, te je zbog toga izgubljeno povjerenje naroda i da ga zbog
toga treba to prije napustiti.


HIPOTEKARNA KRIZA U SAD-u KAO OKIDA SVJETSKE KRIZE
Kriza koja je aktuelna najveda je od tridesetih godina XX vijeka. Poela je amerikim
kolapsom u hipotekarnim kreditima (US mortgage collapse) u avgustu 2007. Kao i posljedica
neusklaenosti ponude i potranje. Kriza amerikog trita nekretnina, koja nije odmah ozbiljno
shvadena, prijeti razornom krizom u cijelom svijetu. Uzrok je, po miljenju ekoknomista, u
besprizornoj primjeni neoliberalne ekonomske politike.
Takoe, kriza amerikog trita nekretnina, koja nije odmah ozbiljno shvadena, prijeti
razornom krizom cijelom svijetu. Uzrok je, po miljenju ekonomista, u besprizornoj primjeni kako
smo rekli neoliberalne ekonomske politike. Kriza amerikog trita nekretnina, koja je ved
hiljadama Amrikanaca donjela gubitak krova nad glavom, ali i izazvala razornu krizu na
finansijskom tritu irom svijeta, vjerovatno de ostati upamdena kao dosad najtea finansijska
kriza u istoriji SAD-a. Odgovorni u SAD-u, ali i Njemakoj i mnogim drugim dravama, meutim,
jo podcjenjuju obim i znaaj te krize, ali mnogi ugledni ekonomisti i analitiari upozoravaju da se
s tim stvarima ne treba aliti.
Da se kriza hipotekarnog trita u SAD-u zaotrava i moe izazvati dramatine posljedice
za cijelu svjetsku privredu, pri emu njena druga faza moe biti neuporedivo tvra od prve ,
smatraju mnogi ekonomisti. Osnovni problem u SAD-u jeste cjenovni balon koji je doveo do
toga da su cijene kuda vjetaki dvostruko ili, dak, trostruko povedane u odnosu na realnu
vrijednost. To vjetako povedanje izazvali su takozvani podprvoklasni, ili subprimarni hipotekarni
krediti koji imaju vede i promjenjive stope koje su, recimo, sa poetnih 3.75% za dvije do pet
godina dospjele na 8,25 pa i vie procenata. Ti krediti su odobravani korisnicima koji se nisu
kvalifikovali za zajmove sa niim i fiksnim kamatnim stopama, a pogodni su za one ljude koji prvi
put kupuju kudu, zbog poetnih povoljnijih uslova kredita.
32

Strunjaci ukazuju da su neki korisnici tih kredita u SAD-u, moda bile i rtve brokera. Zbog toga
su mnogi korisnici pobjegli iz odreenih podruja, prije no to je vrijednost hipoteke, zbog
stalnog rasta kamata, dostigla takav nivo da korisnici vie nisu mogli da ih otpladuju.
U Klivlendu, u saveznoj dravi Ohajo, recimo, u pojedinim gradskim podrujima, samo u
jednoj ulici je ak 20 od 30 porodica izgubilo cijelu svoju imovinu, jer nisu mogli vie da otpladuju
kredite, a irom tog okruga zapljenjeno je do aprila ove godine vie od 70. 000 kuda. Nije samo
problem to su ljudi prinueni da napuste svoje kude, ved poslije njihovog odlaska ostaje prava
pusto, jer im neka porodica napusti zapljenjenu kudu , za nekoliko dana, pa ak i sati, takozvani
sakupljai starog gvoa provaljuju u naputene domove, probijaju zidove i vade vodovodne
cijevi, a sa tavanice skidaju bakarne elektrine instalacije i aluminijumsku izolaciju. Odnose ak i
metalne lavaboe i kudne ureaje, koje kasnije prodaju poto sve to je metalno ima dobru prou
na meunarodnom tritu. Tako zapljenjena kuda u sumornim predgraima mnogih amerikih
gradova postaje samo prazna, bezvrijedna ljutura koja vie ne moe prodati.
Istinske rtve krize su stanovnici predgraa koji su potovali pravila igre, pladali porez i sauvali
svoju imovinu, a onda ostali da ive u takvom pustom kraju, posmatrajudi kako odlaze prve
komije ija je imovina i cijela ivotna uteevina nepovratno izgubljena. Ukupan iznos
hipotekarnih kredita u SAD-u dostigao je sumu od oko 12 biliona dolara, od kojih su za gotovo
polovinu (5,3 biliona) garanti ili davaoci zajmova dvije najvede domade hipotekarne agencije
Fredi Mek i Fani mej. Fani je meu desetak najvedih firmi na svijetu.
4
Kreditna kriza se
upravo prelomila i na ove dvije hipotekarne kude, pretedi da njihovim uruavanjem povue za
sobom i ameriku privredu.
Svjestan velike opasnosti zbog duboke finansijske krize u zemlji, u pomod privredi priskoio je
Predstavnidki dom amerikog Kongresa, usvajajudi program za podrku tritu nekretnina u SAD
koji bi poreske obveznike mogao da kota ak 25 milijardi dolara.
Ameriko trite nekretnina je u dubokoj krizi od prole godine, pri emu je sada dolo do pada
prodaje, izgradnje i cijene nekretnina. Ta kriza povlai nizbrdo cijelu ekonomiju te zemlje, a
preliva se i na evropski kontinent i mnoge drave i finansijske institucije u svijetu koje su,
polakomljene mogudnodu dobrih zarada, ulagale novac u rizino ameriko hipotekarno trite.
Posljedice hipotekarne i finansijske krize ne osjedaju samo amerike banke, ved de se i evropske

4
http://www.kurir-info.rs/aktuelne-vesti/2008-07-27/nn-hipotkarna-kriza-se-iz-sad-prelila-u-svet
33

banke u naredne tri godine suoiti sa gubicima koji bi mogli da dostignu i 120 milijardi evra,
proizilazi iz studije istraivakih i konsultantskih firmi Oliver Vajman i Intrum Justicija
5
.
Pri tome de najvie biti pogoene banke u Velikoj Britaniji, paniji i Irskoj, zbog odobrenih
hipotekarnih zajmov i potroakih kredita, a ved tokom ove godine mnoge najvede evropske
banke, meu njima i vajcarske, bile su prinuene da otpiu milijardske novane iznose, zbog
nemogudnosti naplate odobrenih hipotekarnih kredita.
Procjenjuje se da de ovogodinji gubici banaka na starom kontinentu dostidi ukupno 34,7
milijardi eura, a dogodine 42,5 milijardi, pri emu bi samo u Britaniji gubici naredne godine mogli
premaiti 21 milijardu evra est milijardi vie nego prole godine.
Analitiari upozoravaju da za razliku od trita akcija, trite nekretnina reaguje sporije na
poremedaje, pri emu ne dolazi odmah do kraha, naduvani cjenovni balon se nede probuiti
naglo, ved do njegovog splasnuda dolazi polagano, tokom nekoliko godina. Prva faza pada tritna
nekretnina je relativno mirna, ali je faza koja slijedi neuporedivo tvra, poto je tednja gotovo
iscrpljena, kreditne linije bez izvora, a banke ostaju bez kiseonika.
Ekonomisti smatraju da je dolo do velikog otedenja amerike drave i finansijskog sistema te
zemlje, a u toj situaciji je Centralna banka bila primorana da u potpunosti ignorie inflaciju i
orjentie se samo na rast i finansijsku stabilnost. U problemima se nalo jo mnogo banaka zbog
toga to: kamate de ostati niske, inflacija de porasti, kurs dolara de i dalje slabiti prije svega,
prema evru. Takva situacija je pogodila, prije svega, izvozno orjentisane privrede, kao to je
recimo Njemaka.
Nosilac Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na amerikom Univerzitetu Kolumbija, poznati
antiglobalista Dozef tiglic, istie da je sadanja kriza posljedica besprizorne primjene
neoliberalne ekonomske politike. Svijet, meutim, nije sazidan na postulatu da se trite regulie
samo po sebi, kao to tvrde visoki svetenici neoliberalne politike. Prirodno, nijedan od tih
sektora nije primjer za slobodno trite, a ba je to dio problema, jer se retorika o slobodnom
tritu koristi selektivno, pri emu joj se daje znaaj samo kad slui neijim interesima. On je
istakao da neoliberalni, trini fundamentalizam slui kao teoretska osnova za propagiranje
privatizacije, liberalizacije i nezavisnosti centralnih banaka, koje tobo treba da se staraju samo o
najnioj inflaciji i ni emu vie.

5
isto
34

To je uvijek bila politika doktrina koja je sluila odreenim interesima, smatraju ekonomisti,
pri emu valja imati na umu injenicu da neoliberalna teorija nikada nije imala istorijsko uporite
u drutvu, niti je ikada uivala iroku podrku. Ako bismo iz toga izveli pravilne zakljuke, onda bi
nam to moglo dati nadu da bismo jednoga dana, ipak mogli da nazremo svjetlost na kraju tunela,
izlaz iz mraka koji se nadvija nad svjetskom privredom, istakao je ekonomista tiglid.


KRATKA ANALIZA DOSADANJEG STANJA I UZROKA

Najsnaniji uticaj na meunarodno finansijsko trite imaju promjene na deviznim
tritima, jer se preko njih uspostavljaju veze izmeu pojedinih nacionalnih finansijskih trita.
Zato su najvjerovatniji razlozi izbijanja krize na meunarodnom finansijskom tritu deviznog
porjekla. Namedu se nove dileme: neodrivost dolara kao svjetskog novca, potreba
uspostavljanja novog meunarodnog novca, potreba uspostavljanja novih valutnih blokova kao
odraza snage nacionalnih ekonomija.
Dolar kao svjetski novac rezultat je procesa globalizacije koji namede Amerika.
Dominacija SAD nakon Drugog svjetskog rata, njihova elja i nastojanja da se dolar koristi kao
svjetski novac u itavom svijetu, uz enormno narastanje budetskog i platnog deficita Amerike,
glavni su uzroci svjetske finansijske i ekonomske krize, koja se javila tokom jeseni 2008. Godine
na finansijskom tritu u SAD-u. Kriza finansijskog trita najprije se manifestovala pucanjem
balona na finansijskom hipotekarnom tritu u Americi. Meunarodni monetarni sistem poiva
na sistemu u kome je dolar glavni denominator vrijednosti drugih valuta i glavni izvor
meunarodne likvidnosti. U dolaru se izraava vrijednost unce zlata, cijena barela nafte, u
dolarima se obavljaju meunarodna pladanja izmeu velikog broja zemalja, velika koliina dolara
krui po svijetu van Amerike, u dolarima se vode depoziti, devizne rezerve. Uloga dolara je
postala prenaglaena u odnosu na snagu amerike privrede i nesrazmjerna njenim proizvodnim
mogudnostima, pa se sad postavlja pitanje realnog robnog pokrida.
Kad je rije o dolaru u poleratnom meunarodnom monetarnom sistemu, moe se redi da je to
fabrika greka napravljena u Breton-Vudeu pri stvaranju MMF, ali greka je namjerno
napravljena. Taj sistem je podrazumjevao da dolar igra ulogu svjetskog novca: da se u dolarima
35

iskazuju devizni pariteti dugih valuta, vri meunarodna pladanja, prave kalkulacije i fakturiu
cijene, da se dolari dre kao monetarna rezerva u drugim zemljama, da i stranci tede u
dolarima.
6

Dolar je postao stub bretonvudskog monetarnog sistema, ali posle ukidanja zamjenjivosti dolara
za zlaro 1971. Godine i dvije devalvacije dolara dolara 1971. I 1973. Godine dolo je do promjene
meunarodnog monetarnog sistema (prelo se na sistem promjenjivih deviznih kurseva).
Meutim, dolar ipak nije izgubio ulogu svjetskog novca zahvaljujudi injenici da on i dalje odlaze
iz Amerike, kroz deficit platnog bilansa SAD-a. Enormi rast deficita ipak ima granice i kad-tad
morao da pukne prenaduvanog deficita i ispolji se u vidu krize, najprije na amerikom, a poslije i
na meunarodnom finansijskom tritu.
7


KRIZA I NJENE POSLJEDICE
Kriza koja se desila uticala je na funkcionisanje mnogih velikih kompanija, na smanjenje
njihovog profita i dovela do situacije u kojima su vlasnici bili prinueni na otputanje svojih
radnika. Neke od velikih kompanija u kojima su se deavale takve i sline promjene:

CITYGROUP
Citygroup, kompanija sa najvedom svjetskom mreom za pruanje finansijskih usluga, saoptila je
da planira da u narednim mjesecima otpusti dodatnih 50.000 zaposlenih, u pokuaju da smanji
trokove za personal za oko 20%. Broj zaposlenih u kompaniji je pao sa 352. 000 krajem
septembra 2008. Godinena oko 300. 000.Sitigrup ved je ukinula 23. 000 radnih mjesta od poetka
godine. U periodu jun-septembar uknjiila je neto gubitak od 2,8 milijardi dolara, zabiljeivi
negativan saldo etiri kvartala zaredom. Vrijednost akcija kompanije pala je za ak 70% od
poetka godine. Program smanjenja trokova ukljuuje i prodaju riskantnih akcija, uglavnom
vezanih za krizu na hipotekarnom tritu, i kresanje ukupnih trokova za petinu.
8



6
www.nspm.rs/.../medjunarodne-finansijska-trzista-analiza-nekih-uzroka-krize.html
7
http://www.nspm.rs/ekonomska-politika/medjunarodna-finansijska-trzista-analiza-nekih-uzroka-krize.html
8
http://www.blic.rs/politika.php
36


TOYOTA
Japanska Tojota (Toyota) je u tromjeseju zakljueno sa junom zabiljeila gubitak od 77,8
milijardi jena (819 miliona dolara). U saoptenju se navodi prognoza da de u fiskalnoj godini
zakljueno sa martom 2010. Gubitak iznositi 4,7 milijardi dolara, to je nie u odnosu na ranije
procjenjeni gubitak od 5.8 milijarni dolara.Tokom tri mjeseca zakljueno sa junom, 2009. Godine
taj japanski proizvoa automobila zabiljeio i pad prihoda, koji su smanjeni za 38,3% na 40,4
milijarde dolara, to je posljedica smanjenja prodaje u gotovo svim regionima svijeta.Novi Tojotin
hibridni automobil, koji vozi na benzin i elektrinu energiju, trenutno je najprodavaniji model u
Japanu.
Manji gubitak od oekivanog u prolom kvartalu ukazuje na to da Toyotin agresivni
program obuzdavanja trokova, koji ukljuuje smanjenje broja radnih mjesta i proizvodnje, manje
plate za rukovodioce i smanjenje investicija, ipak daje neke rezultate. Tojota je povedala
prognozu prodaje svojih vozila u svijetu tokom tekude fiskalne 2009.godine na 6,6 sa 6,5 miliona
automobila, to upuduje na rast prodaje na domadem tritu, zahvaljujudi mjerama vlade u Tokiju
za podsticanje prodaje energetski tedljivijih vozila.
Novi Toyotin hibridni automobil, koji vozi na benzin i elektrinu energiju, trenutno je
najprodavaniji model u Japanu, to je prvi put da vodede mjesto u plasmanu zauzme neko
hibridno vozilo, vlada u Tokiju je nedavno ukinula porez na kupovinu takvih vozila i pokrenula
program ke za krntije.
9








9
http:/www.capital.ba/category/vijesti-iz-svijeta/
37


GENERAL MOTORS - GM
GM je jedan od vodedih proizvoaa automobila u svijetu i ubjedljivo najveda
autokompanija u SAD-u. Ima 235 hiljada zaposlenih, a lani je iz proizvodnog pogona GM izalo
8,35 miliona putnikih i teretnih vozila. Vrijednost prometa posrnulog amerikog automobilnskog
dina pala je tokom prvog kvartala za 47% na 22,4 milijarde dolara.
Kvartalni gubitak GM-a po akciji, od 9,66 dolara bio je meutim za 1,31 dolar nii nego to je
predviala grupa analitiara u anketi agencije Blumberg.
Poslije informacije da je kvartalni gubitak GM bio nii od oekivanog, akcije kompanije su
poskupele na amerikom tritu osam centi ili 4,8% na 1,74 dolara.
10



KRIZA U 21 VIJEKU
Bitno je naglasiti da je ekonomska kriza do sada proizvela niz tekih ekonomskih i socijalnih
posljedica koje de se vremenom samo povedavati.
Meu najteim posljedicama su:
Smanjenje svjetskog bruto domadeg proizvoda
Povedanje nezaposlenosti;
Smanjenje volumena, a pogotovo vrijednosti svjetske trgovine proizvoda i usluga;
Bitno smanjenje stranih direktnih investicija
Sve tee dobijanje kredita u inostranstvu i zapadanje u duniku krizu itavog niza
zemalja;
Smanjenje priliva deviza po osnovu doznaka radnika zaposlenih u inostranstvu;
Protekcionizam koji praktikuje sve vedi broj zemalja;
Sve vede gubljenje povjerenja, naroito poslije samita G-20 odranog poetkom aprila
tekude godine;

10
http:/www.salonautomobila.rs/jedna_vest.php
38

Kriza Svjetske trgovinske organizacije, pogotovo nakon nagovjetaja najvedeg
pobornika slobodne svjetske trgovine SAD-a da se mogu povudi iz te organizacije.

S obzirom na temu kojom se bavimo, istadi demo da de, po procjeni Svjetske trgovinske
organizacije, u 2009. godini fiziki obim svjetske trgovine biti za preko 9% manji nego
prethodne godine. Imajudi to u vidu, kao i da de, po projekcijama Svjetske banke, cijene niza
proizvoda od nafte, obojenih metala, proizvoda crne metalurgije, pa sve do automobila i
niza usluga u 2009. Godini biti znatno nie nego u 2008. godini, jasno je da de vrijednost
svjetske robne trgovine i trgovine uslugama biti znatno manja nego to je bila prethodne
godine.
To je ved i sada teko pogodilo, a jo tee pogoditi zemlje koje imaju vrlo visoke tzv.
izvozne koeficijente, kao to su Hong-Kong, Sigapur, Irska, Belgija, Holandija, Slovaka,
Maarska, Slovenija, Malezija i dr. To de teko pogoditi zemlje u ijoj strukturi izvoza vrlo
visoko uede imaju nafta, obojeni metali, proizvofi crne metalurgije, priprodnog kauuka i sl,
pogotovo ako su njihovi izvozni koeficijenti vrlo visoki. Naravno da de to teko pogoditi i
zemlje u ijoj strukturi deviznog priliva vrlo visoko uede imaju i prihodi od izvoza usluga, kao
to je sluaj sa Egiptom, Grkom, Panamom, Hrvatskom. Kiprom, Kubom i sl.
U ogromnim tekodama de se nadi desetak ekstremno visoko zaduenih zemalja, a bide i u
jo vedoj nemogudnosti da obezbjede nove kredite da bi njima pokrili bar izdatke za
servisiranje postojedih spoljnjih dugova. Jo vedi broj zemalja, zbog vrlo vjerovatnog
smanjenja izvoznih prihoda i relativno visokog spoljnog duga i visokog iznosa dospjelih
obaveza po osnovu servisiranja tih dugova nadi de se u statusu visoko zaduenih.
Na kraju, sedestak zemalja od Indije, Vijetnama, Kine, pa do BiH bide pogoene vrlo
vjerovatnim osjetnim smanjenjem doznaka njihovih graana koji rade u inostranstvu, jer de
veliki broj ljudi ostati bez posla.
MMF je iznio sumornu procjenu negativnih efekata globalne ekonomske krize u ovoj
godini. Strunjaci ove institucije procjenjuju da de se svjetski BDP smanjiti za 1,3%, to je
najvedi pad od zavretka Drugog svjetskog rata. Oni procjenjuju da de BDP u Japanu biti
smanjen za 6,2% u Njemakoj za 5,6%, Italiji 4,4%, V. Britaniji 4,1%, u Francuskoj 3%, u
evrozoni 4,2%, u SAD-u za 2,8%. Konstatuju da je globalna ekonomija u tekoj recesiji
39

izazvanoj finansijskom krizom i akutnim gubitkom poslovnog povjerenja. Predviaju da de
posljedica teke ekonomske krize biti i masovno bjeanje investitora iz zemalja u razvoju, da
de dodi do dramatinog skoka nezaposlenosti i da de se svjetska trgovina smanjiti za 11%.
Izvrni direktor te institucije konstatuje da de 2009. Godina biti uasna za tekudi globalni
finansijsko-ekonomski poredak, sa blago domadeg proizvoda trebalo da iznosi 1,9%. Ako se
ima u vidu da je MMF samo prije nekoliko mjeseci (za svijet u cjelini) za 2009. Godinu
prognozirao privredni rast od 3,9%, postavlja se pitanje da li se moe vjerovati njegovoj
procjeni da de u idudoj godini dodi do blagog oporavka svjetske privrede.
Zbog svega navedenog ogroman broj ozbiljnih zemalja preduzima dugorone i
kratkorone mjere u cilju minimiziranja negativnih efekata svjetske ekonomske krize,
smanjenja svjetske trgovine, smanjenja stranih direktnih investicija i vrlo vjerovatno
smanjenja dotoka ostalih oblika stranog kapitala.
Pored niza ranije iznjetih problema koji prate i koje de pratiti napore razvijenih zemalja da
izau iz ekonomske krize i u vezi sa tim ulaganja ogromnih finansijskih sredstava, pored ranije
navedenih , postavlja se niz drugih vrlo vanih pitanja kao to su:
1. Da li je realno oekivati da de se brzo povratiti teko poljuljano povjerenje kako
privredde, tako i stanovnitva;
2. Da li ulaganje tih ogromnih sredstava de facto znai spasavanje i nastavak
dosadanjeg neoliberalnog koncepta kapitalizma;
3. Koliko de vremena prodi dok se doe do prihvatljivog koncepta trinog kapitalizma uz
optimalnu regulaciju, prije svega sektora bankarstva;
4. Nede li ulaganje pgrpmnih sredstava u cilju spasavanja posrnulih banaka i kompanija
stimulisati banke i kompanije, osiguravajuda drutva u sl. Da olako ulaze u kazardne
aktivnosti raunajudi da de ih, u sluaju neuspjeha, drava spasavati (tzv.moral-
hazard);
5. Kako obezbjediti da se sredstva koja su do sada drave uloile i koje de ubudude
ulagati u cilju izlaska iz ekonomske krize, zaista u predvieno vrijeme i vrate.
6. Da li je realno oekivati da de ulaganje finansijskih sredstava dati oekivane rezultate
ako je u pitanju drutvena kriza prije svega u SAD-u i ako se nita ozbiljnijie ne
preduzme da se ta kriza prevazie.
11



11
www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=11710)
40

PROGNOZA DUINE TRAJANJA SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE
U razliitim tumaenjima uzroka nastanka ekonomske krize treba traiti i odgovor kada de
biti ublaena i predi u benigno stanje. Zagovornici neoliberalnog koncepta ekonomije smatraju da
je kriza nastala zbog pohlepe grupe ljudi i nedovoljne dravne kontrole u oblasti bankarstva i
osiguranja. Dravna regulativa tijela ispustila su iz vida brojne mahinacije bankarskog i sektora
osiguranja u Americi. Povedano uede drave u regulaciji novanih tokova i ubacivanje ogromnih
koliina novca u finansijske sektore i kompanije predstavlja izlaz iz krize za neko vrijeme.
Istina je da je sadanja kriza posljedica viedecenijske realgeopolike SAD-a stvorene nakon
Drugog svjetskog rata u Breton Vudsu i Niksonovim naputanjem zlata kao podloge za dolar
1971. godine. Kriza na Volstritu ukazuje na jasan kraj takve politike i najvidljiviji je dokaz
promjena u realnom svijetu. ta je sve potrebno da svjetska ekonomska kriza pree iz malignog u
benigno stanje niko vie ne daje konkretne odgovore. Stavke koje utiu na cijenu proizvoda i
stvaranje nove vrijednosti u realnoj ekonomiji su cijna radne snage, sirovina, energenata i drugih
trokova proizvodnje.
Kada ameriki radnici shvate da njihove plate nede vie biti najvie na svijetu jer ih vie ne
subvencira dolar i amerika vojska, ispunide prvi uslov. Propagandna mainerija u SAD-u i dalje
uvjerava stanovnitvo Amerike i ostalog dijela planete da su vojno ekonomska sila koja dominira
svjetskom ekonomijom i uspjeno predvodi svijet. Meutim, SAD kao zemlja koja 83% svekoliko
ekonomske aktivnosti obavlja unutar svojih granica i sa najboljim informacionim sistemom, SAD
de najbre u dijelu evroatlantske grupe poeti oporavak prilagoen novoj geopolitikoj situaciji i
za tri etiri godine ameriki radnici de biti vie zaposleni, ali sa dosta niim platama.
Kada radnici u Kini budu pladeni dva puta vie nego sada i kad se njihov broj znatno
poveda, poede da se uspostavlja ravnotea u cijeni radne snage, to vai i za ostala podruja u
svijetu. Meutim, nasluduje se da ova drava civilizacija ovo vrijeme koristi da se obezbjedi
energentima po povoljnijim cijenam (Iran, Venecuela, Rusija, Brazil,) i novim thnologijama
(kupuje kompanije sa visokim tehnologijama) s namjerom da prva krene u novi razvoj uz svu
pomod nauke i svog unutranjeg regulativnog kounistikog sistema. Kada cijene energenata budu
formirane u skladu sa novom geoploitikom, uspostavide se ravnotea u tom sektoru. Kako je jo
uvijek prisutna glad za energentima (a i u slijededih 30-40 godina situacija de biti nepromjenjena),
realna geopolitika bitno de uticati na cijene energenata. Rusija de uz obnovljenu vojnu mod
obezbjeivati ne samo svoje interese u toj oblasti, ved de u neku ruku biti zatitnik tog trita
41

kojim vie ne dominiraju SAD i Evropa. Arapske zemlje, Brazil, Venecuela i Rusija obezbjedide
stabilnost trita energenata u svom interesu kao proizvoaa, a i u interesu novih velikih
potroaa, kao to su Kina i Indija, pa i energentni nede biti predmet manipulacije svjetskih
multinacionalnih kompanija i drava. Stoga u kratkim crtama i par reenica moemo rei glavne
zakljuke. Velika depresija tridesetih odredila je sudbinu civilizacije u dvadesetom vijeku.
Nesumnjivo je da de velika ekonomska kriza s poetka 21-og vijeka odrediti nau sudbinu i
vjerovatno sutinski promjeniti privredni sistem i geopolitike odnose na planeti. Kako se
najznaajniji svjetski ekonomisti ne slau o uzrocima i posljedicama kao i nainu izlaska iz krize tu
du biti slobodna da kao neko ko tek ulazi u oblasti ekonomskih problematika iznesem i svoj stav.
Porededi krizu s poetka XXI vijeka i Veliku depresiju evidentno je:
Obje krize su nastale u SAD-u i odatle se prelile u ostatak svijeta;
Kriza s poetka XXI vijeka se smatra dramatinijom od krize 1930-tih godina;
Krizu Velike depresije karakterisao je brz slom (krah) berze, dok je pad berze koji se vezuje
za krizu savremenog svijeta bio neto sporiji.

Uzroci krize su:
Pad cijena trita nekretnina (hipotekarna kriza)
Nepravda u raspodjeli prihoda ostvarena dinaminim privrednim aktivnostima;
Iskljuenje drave iz sfere privrede;
Maksimalna liberalizacija spoljne trgovina;
Maksimalna liberalizacija stranih i direktnih investicija;
Primjena neoliberalne politike i dr.

Posljedice krize su:
Smanjenje svjetskog bruto domadeg proizvoda;
Smanjenje obima prizvodnje to uzrokuje povedanje nezaposlenosti;
Pojava radnikih trajkova u sve vedem broju zemalja;
Duboko nepovjerenje graana i dr

42

Svi elementi ukazuju da bi posljedicce krize XXI vijeka mogle biti dramatinije od posljedica Velike
depresije, a putevi izlaska iz krize znatno komplikovaniji.
to se tie pravaca izlaska iz krize, mogude su slijedede opcije:
Ukoliko je kriza ciklinog karaktera, onda je mogude uz razliite finansijsko ekonomske
terapije (prje svega upumpavanja svjeeg novca u privredne tokove) oekivati oporavak
za nekoliko godina;
Ako je kriza sutinskog karaktera, onda de proces trajati dosta dugo, jer de se morati
pronadi novi drutveno-ekonomski sistem koji de se bazirati na jasnim moralnim
principima u privredi, na pravinoj preraspodjeli dobiti i na ujednaenoj preraspodjeli
plata.

I na kraju posltavlja se pitanje, zato su obe krize generisane u SAD-u, ali je tp kod njih sistemska
greka ili je ta greka elja za bezgraninom hegemonijom i dominacijom u svijetu ? Na to
pitanje je nemogude odgovoriti. No, jedno je izvan sumnje: Svako carstvo je za svog vjeka.



43

IV DIO: BANKARSKI SEKTOR I KRIZA
Pojam krize i njeni uzroci

Uzroci globalne financijske krize mogu se identificirati kroz funkciju financijskog sustava SAD-
a, te uloge dolara u svjetskim financijama. SAD su se tijekom 90-tih godina prolog stoljeda, od zemlje
vjerovnika transformirale u zemlju dunika. To se dogodilo poglavito zbog gospodarske ekspanzije
dalekoistonih zemalja i Kine. Financijska, a onda i gospodarska kriza nije zaobila ni Bosnu i
Hercegovinu. Financijske krize definiraju se kao poremedaji na financijskom tritu, koje karakterizira
pad cijena imovine, te propast financijskih i nefinancijskih institucija. Javljaju se kod rasta nepovoljnih
odluka i moralnog hazarda na financijskim tritima, koja ne mogu usmjeravati kapital uinkovito od
tedia prema investitorima, to uzrokuje smanjenje ekonomske aktivnosti.
Naravno, ovakvo ponaanje koje se temelji na oekivanjima, dovodi do ostvarivanja
predvienih dogaaja. Svi vjeruju da de biti kriza, pa dolazi do smanjenja potronje i pojave krize. U
sluaju da je kriza ved nastupila, ovakav oblik ponaanja samo pojaava negativne ekonomske uinke.
Ekspanzivna financijska politika moe ublaiti slom, ali uz kreiranje inflacije.
Globalna gospodarska kriza nije zaobila ni Bosnu i Hercegovinu. Ozbiljna ekonomska kriza
svjetske ekonomije je dovela do naglog pada bosansko hercegovakog izvoza i novanih priljeva iz
inozemstva, to je inilo kljune faktore ekonomske recesije u 2009. godini. Vaan faktor djelovanja
krize vjerojatno je bilo i podizanje kreditnih kriterija od strane banaka to je zadalo snaan udarac
investicijama, ali i potronji trajnih potroakih dobara. Pored utjecaja na realni sektor, svjetska
ekonomska kriza je u 2009. znaajno umanjila vanjske priljeve po osnovi novanih poiljki i
kompenzacija zaposlenih u inozemstvu koje su u razliitim godinama zajedno inile 10-15%
raspoloivog dohotka domadinstava u Bosni i Hercegovini.
Financijski sistem u svakoj zemlji je jedan dinamian sistem, koji je u korelacionoj vezi sa
realnim sektorom. Za napredak ekonomije jedne zemlje vano je snaenje finansijskog sistema,
postizanje njegove efikasnosti i stabilnosti. Centar financijskog sistema u zemlji su financijska trita,
kao jedan jedinstven sistem modaliteta finansiranja. Kratko iskustvo s ovom krizom je ukazalo da su
financijska trita jedan od kljudnih koridora putem kojih se kriza iri u kratkom roku iz ekonomije u
ekonomiju. Domadi bankarski sektor je zbog svoje bliske povezanosti s eurozonom vrlo rano osjetio
44

posljedice prvenstveno financijske a onda i opde ekonomske krize koja se munjevitom brzinom
poela iriti u drugoj polovici 2008. Godine. Indirektni negativni efekti su veoma oiti i vrlo je
vjerovatno da nede nestati u kratkom vremenu. Produbljenje ekonomske krize i u zemlji i vani de
sasvim sigurno imati veoma direktan utjecaj na uinke banaka koje sada moraju poslovati u vrlo
izmjenjenim uslovima. Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini, ma koliko on bio ureen domadom
regulativom, podloan je promjenama koje dolaze sa globalnog financijskog trita.
Koncentracija je jedan od globalnih tendencija u bankarstvu. Kako se ona odraava na
dugoroniji razvoj pojedinanih ekonomija za sada ne postoji univerzalni odgovor. Ekonomska
povijest biljei i dobre i loe primjere velikih banaka. Dakle, koncentraciju u bankarstvu trebamo
prihvatiti kao globalni proces, kao neminovnost vremene i prostora kome pripadamo, ali
istovremeno, trebamo da je mjerimo, analiziramo njene efekte i kroz nadzor ograniavamo njene
loe efekte. Pad profitabilnosti banaka i postepeno pogoravanje kvaliteta kredita pri kraju 2008.
Godine ukazuju da je takav trend zapoeo i da su potrebne odlune mjere za osiguravanje
funkcjonalnog bankarskog sistema.Bez financijskih inovacija, koje su omogudile bankama da
prodaju hipoteke kao novi financijski proizvod s visokom zaradom, kriza bi ostala na tritu
nekretnina u SAD i ne bi se globalno proirila. Kriza se nede rijeiti samo novim novcem, kao to
centralne banke pokuavaju, ili otrijim nadzorom tekudeg financijskog sustava. Financijska kriza
pretvara se u realnu recesiju ili i depresiju. Financijski sektor je neopravdano i neutemeljeno nadjaao
realni sektor. Postojede razlika izmeu monetarne (fiatne) i realne ekonomije je neodriva!

TEORIJSKE ODREDNICE FINANCIJSKE KRIZE I BANKARSKE INDUSTRIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
Sa stanovita uspjenosti, sam pojam kriterij podrazumijeva mjerilo. Ovo poglavlje posvedeno je
osnovnim principima kao mjerilima uspjenosti bankarskog menadmenta. Njihove znaajke mogu se
predoiti uz obradu sljededih tematskih jedinica:
1. temeljne znaajke financijske krize i
2. vanija obiljeja bankarske industrije.


45

TEMELJNE ZNAAJKE FINANCIJSKE KRIZE
Uspjenost bankarskog menadmenta se ocjenjuje temeljnim sagledavanjem bilansnih
pozicija i perfomansnosti banaka, pri emu se naglasak stavlja na analizu aktivnih i pasivnih pozicija u
bilansu stanja i na analizu prihoda i rashoda u bilansu uspjeha banke. U tom pogledu, bilans uspjeha
predstavlja refleksiju bilansa stanja banaka. Perfomansnost (bonitet) banaka se definie na osnovu
pokazatelja uspjenosti, sistematizovanih u zavisnosti od: finansijske strukture i finansijske snage
banaka, a prije svega likvidnosti, sigurnosti i profitabilnosti banaka i dr., ime se determinisani
osnovni kriteriji za procjenjivanje uspjenosti bankarskog menadmenta, s napomenom da ne
postoje dvije banke sa potpuno istim perfomansama.
Poto su nesumnjivo rentabilnost, likvidnost i sigurnost osnovni ciljevi (principi) bankarskog
poslovanja, sasvim je normalno da se u analizi finansijskog poslovanja banaka prvo polazi od toga
kako se u kojoj mjeri ostvaruju ovi fundamentalni ciljevi, odnosno principi bankarstva. Za iru analizu i
sagledavanje uspjenosti bankarskog menadmenta nuno je primjeniti obrazac CAMEL (analiza
kapitala, aktive, menadmenta, prinosa, te likvidnosti i solventnosti).
Najimpresivnija mjera uspjenosti bankarskog poslovanja je mjera tekude profitabilnosti, a
najvaniji indikatori su: povrat na ukupna sredstva (ROA) i povrat na akcijonarski kapital banke (ROE),
pri emu povrat predstavlja ostvarenu neto dobit banke.
12
Postoje odreeni kriteriji za procjenu
uspjenosti bankarskog menadmenta, a koji su se mijenjali u zavisnosti od formulisanih bankarskih
pravila, u period od zlatnog bankarskog pravila, koje je predvialo da bankarski plasmani po svemu
odgovaraju depozitnim izvorima, depozitne teorije, po kojoj, u normalnim prilikama, dolazi do
rone transformacije kratkoronih depozita u dugorone plasmane.
Prema zakonskom propisu banke mogu da ulau u osnovna sredstva do 50% osnovnog
kapitala, a u cilju stabilizacije bankarskog sektora. Bazelski sporazum je definisao, pored ostalog itav
niz pravila za vrednovanje osnovnih bilansnih pozicija, a koja se koriste i za procjenu uspjenosti
bankarskog menadmenta. Uspjenost bankarskog menadmenta procjenjuje se na osnovu kriterija
koji predstavlja odnos ostvarene aktive po zaposlenom i meunarodnog standarda, po kome je
rentabilna (uspjena) ona banka koja ima aktivu preko jedan milijun KM po radniku (u 2003. God.

12
Gligorid-Vujnovid B., Risk menadment, Fakultet poslovne ekonomije Banja Luka, 2008, str. 63.
46

aktiva po zaposlenom u bankama RS je 570 tisudi KM, to je otprilike 50% od meunarodnog
standarda) .
13


VANA OBILJEJA BANKARSKE INDUSTRIJE
Nuno je naglasiti da problemi (ne)efikasnosti domadeg bankarstva ne nastaju, prvenstveno,
kao to se esto misli, zbog velikog broja banaka i zbog malog vlastitog kapitala kojim raspolau, nego
zbog naina na koji posluju i okruenja u kojem posluju. Efikasnost predstavlja uspjenost, a to,
prevedeno na teren bankarstva, podrazumijeva uspjenost u ostvarenju realno postavljenih osnovnih
ciljeva i principa poslovnih banaka, a to su: rentabilnost, likvidnost i sigurnostUz osjetan pad
industrijske proizvodnje (10,9 posto tijekom tri mjeseca) te pad izvoza i izostanak pravodobnih
antirecesijskih mjera, oito je da je BiH duboko zagazila u probleme za ija rjeenja nema potrebnog
konsenzusa meu odavno posvaanim politiarima. Prole godine registriran je rast BDP-a od 5,5
posto, a projekcije za ovu godinu najavljivale su rast od 3,5 %.
Danas se zna da rasta nede biti.
14
Kako samo pametno izgledaju obidnom svijetu kad se lupaju
"strunim" terminima kako su samo glup primjenjujudi "normalnu" ekonomsku teoriju na drzavu
koja ne proizvodi gotovo pa nita osim struje, aluminija i primarnih sirovina, dravu koja ak ni svoju
vodu ne moze prodati ni svojim gradjanima a kamoli nekome drugom, dravu koja u jednom dijelu
ima gotovo pa stopostotne namete na plate, koja razvija povoljan poslovni ambijent na sva usta a
inspekcijama kree sve privrednike od dva do tri puta kvartalno, dravu u kojoj je lakse prodati
bubreg dunika i tako se naplatiti nego se naplatiti na legalan nadin preko medijacije ili utuzenja,
dravu u kojoj svaki tender ne moze proi bez para plavih koverata sa uskavom sadrinom, dravu
koja prodaje svoja bogatstva za jednu marku u trezor i milion u ministarski dzep, drzavu koja ima
stopu nezaposlenosti mladih oko pedeset posto, drzavu koja ne izdvaja sredstva za istraivanje i
razvoj, drzavu u kojoj da bi se dobila stimulacija za proizvodnju ili izvoz pola tog iznosa treba dati
komisiji za odobravanje stimulacije, dravu u kojoj vise od ezdeset posto bruto domadeg proizvoda
pojede aparat same te truhle drzave u kojem je zaposleno vie od pola ukupnog broja svih
zaposlenih, dravu sa ogromnom krizom identiteta koju svojata kako ko stige a oni koji bi trebalo da
se najvise bore za nju uopte na nju i ne misle, dravu za koju se jos uvijek i ne moe reci da je drava,

13
Krunid M., Uspjean bankarski menadment, Preduslovi i limit, Fakultet poslovne ekonomije Banja Luka 2006., str. 73.
14
http://www.seebiz.eu/bih/banke/kad-bi-rast-bio-barem-nula-posto,43651.html, 25.7.2013.
47

dravu eksperiment.
15
Ako razumijemo novane zakone onda bi funkcija kreditora u krajnjoj nudi,
trebala biti u rukama CB. Narod bi trebao dijeliti dobit takvog stvaranja kredita i novca, a i imati korist
od stabilne valute. BiH nema, kao vedina zemalja, monetarnu instituciju sa ovlaenjem da kreira
nove kredite. Ulogu takvog kreditora preuzeo je MMF. Njegovi programi za strukturnu prilagodbu,
ija je svrha pomodi zemlji da se prilagodi krizi i trajnoj nestabilnosti prouzroili su glad i nerede u
mnogim zemljama, a ak i kad rezultati nisu bili tako pogodni, ak i kad su uspjeli navudi odreeno
razdoblje rasta, esto su plodovi neravnomjerno odlazili bogatima, dok su oni na samom dnu katkad
padali i jo dublje siromatvo.Najgori sluaj je to takve meunarodne institucije uporno forsiraju
kreditiranje poljoprivrede, energetike i slinih nisko-akumulativnih djelatnosti koje nede siromanim
zemljama donijeti BDP po glavi stanovnika na nivou EU. Ukoliko BiH nastoji i dalje da vie troi nego
to stvara (tj. Ostvari deficit u robnom, deviznom odnosno platnom bilansu) ostade bez devizni
rezervi, kada de joj biti potreban MMF kao kreditor. Sada se takav deficit vjetaki ublauje prodajom
dravnih poduzeda.
16

Tabela 1: Struktura kredita poslovnih banaka BiH u periodu 2001- 2007. god. u mil. KM
GODINA STANOVNITVO % PRIVATNA
PREDUZEDA
% OSTALI % UKUPNO
2001 681,9 20 1142,8 34 1514,3 45 3339
2002 1456,3 34 1442,2 34 1382,6 32 4281,1
2003 1996,4 38 1859,5 36 1295.6 25 5121,5
2004 2627,6 44 2478,2 42 821,3 14 5927,1
2005 3453,4 46 3244 43 846,7 11 7544,1
2006 4373,6 47 4075 44 858,8 9 9307,9
2007 5685,8 48 5288,1 44 989,7 8 11963,6
30.09.08 7359,0 50 6477,0 44 812,0 7 14648,0

Izvor: Gligorid-V.B; Demaskiranje nepotenog monetarnog sistema, Zbornik radova, FPE Travnik
2009 ,knjiga 1,Str. 90.


15
http://www.islambosna.ba/forum/ekonomija-i-biznis/kriza-u-bih/?wap2 ,2.7.2013.
16
Gligorid-Vujnovid. B., Demaskiranje nepotenog monetarnog sistema, Zbornik radova, FPE Travnik 2009,knjiga 1, str 85.
48

Agencije za bankarstvo u RS I FBiH, Agencija za osiguranje depozita i Centralna banka BiH, glavne su
regulatorne i supervizorske institucije bankarskog sektora u BiH i njenim entitetima. Osnovni cilj
njihovog osnivanja je zdrav, tj. Siguran i stabilan bankarski sistem, zasnovan na primjeni
meunarodnih standarda i principa, a to je preduslov za uspjenu realizaciju ekonomske reforme u
cjelini. Institucijonalnim utemeljenjem agencija za bankarstvo stvorene su zakonske pretpostavke za
supervizijski nadzor bankarskog poslovanja.
Izuzmemo li bankarske institucije i agencije, zatim Agenciju za osiguranje depozita, te drutva za
uprevljanje privatizacionim investicionim fondovima i same privatizacione investicione fondove, koji
su proizvod odabranog modela privatizacije dravnog kapitala, do danas nisu ostvareni oekivani
rezultati u pogledu institucionalne izgraenosti domadeg nebankarskog finansijskih institucija. Zbog
nerazvijenosti finansijskog trita i nebankarskih finansijskih institucija izgubljeno je dragocijeno
vrijeme, energija i znatan dio resursa za ulaganje tezaurisane tednje stanovnitva u zamjenu za
odgovarajude finansijske instrumente (akcije, obaveznice), koristedi strunost finansijskih menadera
(koju inae stanovnitvo ne posjeduje), i diverzifikujudi rizik investicionih ulaganja.
17


ANALIZA I OCJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKARSKE INDUSTRIJE
U BOSNI I HERCEGOVINI

PRESJEK STANJA TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI NA KRAJU 2008 GODINE

Otvorenost prema svjetskom tritu te ukljuivanje u procese globalizacije i regionalizacije,
pretpostavka je stabilnog ekonomskog rasta svake drave, pa i male kakva je Bosna i Hercegovina.
Ovo znai da male drave moraju imati viziju vlastitog razvoja, odnosno znati kakvu ulogu i mjesto
mogu imati u procesima globalizacije. Ukljuivanje u globalne procese odvija se danas kroz regionalne
integracije, pri emu se male zemlje usmjeravaju prema integracijama kojima prirodno gravitiraju.
Stoga, Europska Unija, kao prirodna orijentacija se namede kao put ulaska u globalne meunarodne
ekonomske pravce Bosne i Hercegovine. Ovo je sluaj i sa ostalim zapadno balkanskim dravama.

17
Krunid M.,op.cit.,str 77
49

U globalnom okruenju, a posebno u posljednjim decenijama prolog vijeka deavale su se
znaajne promjene koje su imale utjecaje na razvoj finansijskih trita, pa i deviznih, u irem smislu
internacionalnih trita novca.
18
Bosna i Hercegovina je oduvjek i bila dio europskog politikog,
kulturnog i ekonomskog prostora. Ona jo uvjek nije lanica Europske Unije, ved pretenduje da to
bude u skorijoj bududnosti. Ekonomske prednosti lanstva se oituju u smanjenju investicionog rizika
za strane investitore, u boljim pogodnostima pristupa jedinstvenom tritu, u odnosu na zakljuen
sporazum o slobodnoj trgovini sa EU, te u lakem prodoru na ostala svjetska trita.Postoje odreene
politike i ekonomske prednosti i za drave sadanje lanice EU proizile iz prijema novih lanica
poput Bosne i Hercegovine. Najvanije politike prednosti su svakako porast sigurnosti i stabilnosti u
Europi, te i dalje jaanje njene uloge. Ekonomske koristi za EU se ogledaju u proirenom
jedinstvenom tritu, u porastu kretanja izravnih stranih ulaganja (FDI) na nova trita i u ekonomskoj
rekonstrukciji proiziloj iz proirenja.
Prostor Bosne i Hercegovine zauzima tek 4,1% prostora EU, a stanovnitvo BiH ini tek neto manje
od 1% stanovnitva EU. Bruto drutveni proizvod (BDP) BiH je tek 0,14% europskog, a BDP po
stanovniku u BiH iznosi tek 6,04 % onoga u EU.
19


Tabela 2: Pregled usporednih pokazatelja za BiH i EU
20

Povrina
(000 km2)
Stanovnitvo
u milionima
BDP
(u milijardama USD)
BDP po
stanov.
( u 000 USD)
Bosna i Hercegovina 51,209 3,8 11,342 1,263
EU - 15 1249,0 378,0 7894,5 20,9
BiH/EU(%) 4,1 1 0,14 6,04

Izvor: Uporedni podaci BiH i EU, http://worldbank.ba,(22.12.2013. godine).


18
Ferizovid M., Finansijska trita, Institucionalna i operativna konfiguracija finansijskih trita, Ekonomski fakultet u Bihadu
2004, str. 290.
19
European Commision Directtoreate General for economic and financial affairs, European Economy, Occasional
Papers, N5 (2004) ,The Western Balkan in Transition. Str. 35 (online)
available:http://europa.eu.int/comm/economy_finance/publications/occasional_papers/occasionalpapers5_en.ht.
20
http://worldbank.ba, (22.12.2013).
50

Bosna i Hercegovina je drava konstituirana od dva entiteta i Distrikta Brko (Federacije BiH FBiH i
Republike Srpske RS, Distikt Brko) i zajednikih institucija vlasti. Ona ima realtivno malu ekonomiju
u regionu, sa priblino oko 4 miliona stanovnika. Rauna se da obuhvata 12% GDP-a zapadnog
Balkana i 17% stanovnitva (podaci iz 2002. godine). Sa GDP po glavi stanovnika od oko 1,400 Eura u
2002. godini, spada u jednu od najnerazvijenijih ekonomija. U 2003. godini, GDP-a je bio jo uvjek
60% od predratnog nivoa.Strukturu GDP-a u 2002. godini ine poljoprivreda sa 12%, industrija sa
21%, usluge sa 62% i graevinarstvo sa 5%. Postoje razlike po strukturi GDP-a na podruju oba
entiteta BiH, iako su opdti trendovi slini. Tako, primarni sektor (poljoprivreda, ribarstvo, i umarstvo)
ostaju i dalje vaan sektor u RS (20% GDP-a), dok su u Federaciji BiH spali na manje od 10% GDP-a.
Sekundarni sektor (industrija i rudarstvo) odravao je nivo entitetskog GDP-a u FBiH.
Deindustrijalizacija je bila primjetna u RS-u i ini oko 16% GDP-a, od ega 1/3 industrijske dodatne
vrijednosti pokriva sektor proizvodnje elektrine energije.
U uslunom sektoru, iako su financijske i poslovne usluge pokazivale stalan rast, vladine
slube i dalje zauzimaju velik dio opdih usluga, posebno u FBiH. To odraava i kompleksniju
administrativnu strukturu i vie plade u dravnoj upravi u FBiH nego u RS.U BiH je veoma otvorena
ekonomija, sa odnosom izvoza i uvoza dobara i usluga od 85% GDP-u 2002. godine. Pa ipak, ovaj
rezultat je posljedica vieg uvoza, nego izvoza. EU je glavni trgovaki partner sa BiH i rauna se da
obuhvata 40% spoljne trgovine.Proces integririranja BiH u Europsku Uniju
21
preklapa se sa procesom
tranzicije i ima dodatnu vrijednost, jer u ovom trenutku podstie nastavak sprovoenja ekonomskih
reformi.
Glavni cilj zapoete tranzicije je demokratizacija i razvoj zapadnoeuropskog tipa trine
ekonomije. Paket tranzicije koji se provodi u BiH zasnovan je na pravilima Vaingtonskog
koncenzusa
22
i u BiH se primjenjuje od 1996 godine, okonanjem ratnog perioda (1992-1995).
Institucije koje vode tranziciju su: Meunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka
23
, USAID i EU:
Zahvaljujudi podrci ovih institucija, te ostalim donatorima, zadaci na strukturalnim reformama su
nastavljeni, sve do dananjih dana.U poslijeratnom periodu EU i Svjetska banka procijenili su da BiH

21
http://www.cbbh.ba/files/eu_suradnja/tehnika_suradnja_eu_bs.pdf.. (12.07.2013).
22
Pitrid, G., Eurotranzicija. Vie detalja o Vaingtonskom konsenzusu, Beograd: Ekonomski institut str. 20-30.
(22.07.2013).
23
Acin, ., Meunarodni ekonomski odnosi. Novi Sad, (22.03.2003), Pigmalion, str. 136-189.

51

treba neophodna sredstva u iznosu od 5,1 milijardi US dolara (oko 9,7 milijardi KM koliko je u tom
momentu iznosilo), za period prvih pet godina poslijeratne rekonstrukcije, te su pozvali ostale
bilateralne i multilatelarne donatore da se zajedno sa njima ukljue u ovu rekonstrukciju. U cilju
provoenja prioritetnog programa obnove i rekonstrukcije u proteklom periodu bilo je organizirano
pet donatorskih konferencija na kojima je najvede uede (participacija) bilo od strane Svjetske
banke, Europske Unije, SAD i Japana.Navedena podrka EU i ostalih donatora u ovom periodu se
uglavnom odnosila na rekonstrukciju javne infrastrukture, povratak progranih i raseljenih lica
njihovim domovima, implementacija mira i uspostavljanje funkcioniranja institucija. Sva sredstva koja
su obedana od strane donatorske zajednice za obnovu BiH se nisu realizirala u cjelosti.
Moe se nadi vie razloga za svu nerealizaciju sredstava sa obje strane, ali ono to je sigurno je
da ne moemo zanemariti ulogu EU i ostalih donatora u poslijeratnoj rekonstrukciji BiH. Zahvaljujudi
provoenju reformi i pomodi Europske Unije BiH je uspjela postidi makroekonomsku stabilnost.
Inflacija je smanjena, fisklani rauni su unaprijeeni, povjerenje u nacionalnu valutu je postignuto,
teret vanjskog duga je smanjen i vanjske priuve su povedane.
Preovladava miljenje da je BiH najvedi napredak ostvarila u oblastima financijskog sektora,
trgovinske politike i u javnim financijama. Reforme financijskog sektora fokusirale su se na ukidanje
zavoda za platni promet i uspostavu modernog platnog sustava, oslobaanje drave od vlasnitva
nad bankarskim sektorom i uspjean ulazak stranih investitora u ovom sektoru, konsolidaciju
bankarskog sektora uz niske fiskalne trokove, te uvoenje poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) od
17%, kao jedne grane fiskalnog sektora. Reforme trgovinskih politika su bile veoma izraene, uz
usvajanje najliberalnijeg trgovinskog reima u podregionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim
sporazumima u jugoistonoj Europi koji su u skladu sa principima Pakta Stabilnosti.



52


MAKROEKONOMSKA KRETANJA U BOSNI I HERCEGOVINI U PERIODU 2008 2010
GODINA
Bosna i Hercegovina, u daljem provoenju prioritetnih ekonomskih reformi koje je
pribliavaju Europskoj Uniji, mora se pridravati deset ''zlatnih pravila'' Instituta za razvoj
menadmenta, da bi njeno gospodarstvo i nadalje ostalo konkurentno a to su:
stvoriti stabilno i predvidivo ekonomsko okruenje;
stvarati fleksibilnu i elastinu gospodarsku strukturu;
investirati u tradicionalnu i tehnoloku infrastrukturu;
promovirati privatnu tednju i domade investicije;
razvijati agresivnost na stranim tritima (preko izvoza), kao i atraktivnost zemlje za
izravne investicije;
forsirati kvalitet, brzinu i transparentnost u dravnoj administraciji;
odravati optimalne odnose izmeu nivoa nadnica, produktivnosti i poreza;
ouvati socijalnu strukturu otklanjanjem dispariteta plada i jaanjem srednje klase;
maksimalno investirati u obrazovanje, posebno srednjeg nivoa, i dugorono
obuavanje i usavravanje znanja radne snage; trajnog stvaranja bogatsva i zatite
vrijedonosnog sistema koji graani ele.
Naime, u Bosni i Hercegovini ostaje jo uvijek dosta toga da se uradi u narednom
srednjoronom periodu, kako bi zemlja postigla odriv nivo ekonomskog razvoja i pribliila se
makroekonomskim pokazateljima razvijenih zapadnih ekonomija. Potrebno je da se BiH vie okrene
prema domadoj proizvodnji, da postojeda poduzeda unaprijede svoju produktivnost i konkurentnost,
kako bi mogla izvoziti vie na EU trita
24
.
Ovo znai da BiH mora razviti svoju ekonomiju proizvodnje (ponude) zasnovanu na razvoju
velikog broja novih poduzeda, koja su oslonac njenog bududeg razvoja. Bez toga, ona nede biti u
mogudnosti da ispotuje drugi kriterij iz Kopenhagena koji govori o uspostavljanju jake, efikasne
trine ekonomije i osigura svoje mjesto u okviru EU jedinstvenog trita.Bududi da se trend opadanja

24
Kovaevid, M., Meunarodna trgovina ,Ekonomski fakultet Beograd, (2002), str. 260-261.

53

meunarodne pomodi u BiH nastavlja, najurniji makroekonomski izazov u narednom periodu je
povedati domade javne i privatne investicije. Investicije bi omogudile otvaranje novih radnih mjesta i
smanjenje stope nezaposlenosti, koja je za sada jo uvijek meu najvedim u regionu. Strane
investicije bi se uz potovanje dalje makroekonomske stabilizacije mogle povedati i ograniiti na
stopu od 6% GDP-a, to je prosjean iznos koji se moe vidjeti kod uspjenih ekonomija u
regionu.Kada se radi o fisikalnim reformama, vlasti se mogu pohvaliti sa porezom na dodanu
vrijednost, to predstavlja kljunu reformu na stvaranju boljeg gospodarskog ambijenta za
poslovanje.
Uvoenjem PDV-a u zemlji se otvorila i veda financijska disciplina, te pitanje efikasne
koordinacije raspodjele prihoda izmeu entiteta i drave BiH. S druge strane, budeti de morati da
uzmu u obzir rizik za prihod, koji proistie iz uvoenja PDV-a. Cijeli pristup ima za krajnji cilj da
omogudi pravilnu raspodjelu prihoda krajnjim nosiocima. Prihodi koji se prikupljaju na jedinstven
raun Uprave za neizravno oporezivanje financiraju stavke potronje poput: obaveze zemlje vezane
za servisiranje vanjskog duga, administrativne trokove zajednikih organa BiH, budet same Uprave
za neizravno oporezivanje. Preostali dio prihoda raspodjelit de se izmeu entiteta i Distrikta Brko.
Rjeavanje pitanja velikog iznosa unutranjeg domadeg duga de takoer predstavljati jedan od
najvedih izazova u srednjoronom periodu za uopte uspjeno funkcioniranje drave i njenih entiteta.
Za sada postoji koncenzus meu vladama za nemogudnost izmirenja tih dugova po nominalnoj
osnovi, u tijeku je izrada strategije i zakonskog okvira, sa planovima za rjeavanje ovog pitanja. Klju
za postizanje makroekonomske stabilnosti je i dalje smanjenje udjela javne potronje u GDP-u.
Oprezno vanjsko zaduivanje de biti i dalje put ka kreditnoj sposobnosti. BiH je trenutno u
grupi umjereno kreditno zaduenih zemalja srednjeg nivoa prihoda, i u poreenju sa nekim drugim
zemljama vanjski dug nije visok. Otplate prvih poslijeratnih IDA aranmana i Stand by-a (aranmana)
su poele sa naplatom i za sada ove isplate teku nesmetano. Vlasti trebaju paljivije razmotriti dalje
naine da zemlja uspostavi kreditnu sposobnost, koja bi pruila mogudnost za odgovarajudi nivo
kreditnog zaduenja usmjeren prema viem stepenu rasta i razvoja, projektovanog na vlastitim
potrebama (npr. Krediti za putnu infrastrukturu, poduzetniku infrastrukturu, investicije u
informacione tehnologije).
54

Ukupni (nominalni) GDP za BiH u 2008. godini (po proizvodnom pristupu) iznosi 24,7 milijardi
KM, pri emu je nominalni rast u odnosu na predhodnu godinu 13,59%, a realni rast 5,42%. GDP p.c
iznosi 6.435 KM (4.814 USD).25
ANALIZA I OCJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKOVNE ZARAZE

Ovo poglavlje mogude je prezentirati uz obradu sljededih tematskih jedinica:
1. Teorija bankovne zaraze,
2. Model bankovne zaraze koji proizilazi iz idiosinkratskog oka,
3. Model bankovne zaraze koja proizilazi iz makroekonomskog oka.

TEORIJA BANKOVNE ZARAZE
Sistemski rizik koji proizilazi iz propasti bankarskih institucija oduvijek je zauzimao vano mjesto u
raspravama o ekonomskoj politici. Razlog tome je u povezanosti izmeu stanja bankarskog sektora i
ekonomskog rasta . Laka materijalizacija takvog rizika kroz bankarski sektor moguda je zbog samih
obiljeja bankarskog sektora
26
:
1. strukture bilanca banaka, pri emu se provodi transformacija kratkorodnih obaveza (depozita)
u dugorone plasmane, stoga stabilnost bankarskog sektora znatno ovisi o povjerenju
depozitara
2. kompleksne mree izloenosti izmeu financijskih institucija kroz novano trite, sustav
velikih pladanja, sustav namjere
3. intertempolarnog karaktera financijskih ugovora te stoga povezanog problema kredibiliteta
(asimetrinost informacija vodi volatilnosti cijena imovine).


25
www.cbbh.ba, (10.06.2013).
26
www.e-novine.com/ekonomija/ekonomija-vesti/29522-Odobreno-poveanje-deficita-zavretak-revizije-
oktobru.html, (14.7.2013).

55


Do sada su se u teoriji najede razmatrale dvije mogude vrste sistemskog rizika bankovne zaraze,
ovisno o kanalima njezina nastanka i irenja. Tako De Bandt i Hartman u svom sveobuhvatnom
pregledu tematike sistemskog rizika razlikuju: izravnu zarazu koja nastaje kao rezultat direktnih veza
izmeu banaka, putem meusobnih kreditni izloenosti te neizravnu zarazu koja se oslanja na
raireno postojanje asimetrinih informacija u financijskom sustavu, pa je zaraza potaknuta navalom
depozitara kao rezultat oekivanja glede zdravlja banaka te otpornosti financijskog sektora.
No, recentna propadanja i recionalizacije investicijskih banaka u SAD-u i pojedinih banaka u
zapadnoj Europi pokazala su snagu kanala zaraze, o kojem se nedovoljno razmilja, kanala prisilne
rasprodaje imovine kao posljedice visoke ovisnosti o kratkoronim izvorima financiranja te slabe
kapitaliziranosti banaka, a do kojega je dolo u trenutku slabije likvidnosti i nefunkcioniranja
globalnoga meunarodnoga trita. Dodatni kanal zaraze o kojem se odnedavno neto vie raspravlja
u literaturi, a posebno je relevantan za zemlje srednje i istone Europe te baltike zemlje s velikim
udjelom banaka u stranom vlasnitvu, jest kanal prekoraene bankovne zaraze. Taj kanal odrava
mogudnost zastoja u prelijevanju ili povlaenja kreditnih linija od strane banaka majki prema
bankama kderkama, ime bi se banke kderi nale u problemima.
Mogudnost pojave i irenja izravne zaraze prije svega ovisi o strukturi te veliini
meunarodnog trita. Postoje tri glavne teoretske strukture meunarodnog trita. U svom radu
Allen i Gale uvode pojam potpune i nepotpune strukture, te zakljuuju da de zaraza tee nastati ako je
struktura potpuna, tj. Ako banka ima simetrine izloenosti prema svim ostalim bankama u
bankarskom sektoru. Iako u sluaju takve strukture zaraza inicijalno tee nastaje, ona se bre iri
sustavom. S druge strane, nepotpuna struktura meunarodnog trita, gdje su banke povezane s
manjim brojem banaka, znaii bolju podlogu za nastanak meubankarske zaraze. I tredu varijantu
strukture meunarodnog trita. Kod ove je strukture banka novani centar simetrino povezana s
ostalim bankama, ali ostale nisu povezane meusobno.
Stoga u sluaju takve strukture propast banke novanog centra ima potencijal izazivanja
bankovne zaraze, dok bi propast periferne banke imala slab utjecaj na bankarski sektor. Izravna
bankovna zaraza moe poprimiti formu idiosinkratskog oka, ako je inicijalna propast banke rezultat
oka svojstvenog samo njoj, na primjer, propast banke zbog unutranjih propusta ili prijevara.
56

Druga je mogudnost da izravna bankovna zaraza nastane zbog makroekonomskog oka kojem
su izloene sve banke
27
.

MODEL BANKOVNE ZARAZE KOJA PROIZILAZI IZ IDIOSINKRATSKOG OKA
U pretenom dijelu empirijske literature koja se bavi meubankovnom zarazom prouavaju
se efekti propasti pojedine banke na preostale banke u bankarskom sektoru. To je inicijalna propast
banke pritom rezultat oka kojem je izloena samo ta banka. Uglavnom se istrauje da li bi propast
jedne banke dovela dopojedinanih propasti drugih banaka.
Pojednostavljujude pretpostavke takvih simulacija jesu
28
:
1) Izoliranje zaraze od bilo kakvih makroekonomskih okova
2) Zanemarivanje interakcije neispunjenja obaveza banaka i povlaenje depozita
3) Konstantnost portfelja i cijena portfelja banaka u vremenu
4) Zanemarivanje pravila senioriteta pri naplati potraivanja
5) Zanemarivanje kolateralizacije potraivanja
6) Propasti banaka nisu oekivane
7) Sredinja banka ne priskae u pomod bankama koje propadaju nudedi im svoje usluge
zajmodavaca u krajnjoj nudi
8) Ne postoje dravne garancije po meubankovnim obavezama
9) Banke koje se nau u problemima nije mogude dokapitalizirati.

27
http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:W70kPEROYu0J:www.novodrustvo.net/content/download/1365/4795/fil
e/KotarskiPoliticka%2520ekonomija%2520financijskih%2520kriza.ppt+UTJECAJ+FINANCIJSKE+KRIZE+NA+BANKARSKI+SEK
TOR+RIZIK+PRELIJEVANJA&hl=hr&gl=ba&pid=bl&srcid=ADGEESgUfth5_Ym47e60I1DIZWmhSgxiLn3grxSuWZoXIJPlfweNkK
8Xe7x-Wxb7F7JP9wtVtniiBksPmxobvbqpTf02LyiANLv1ObOWumLHDOd_dowiO-
nHJtLw3pK7SPGg56O5vmlD&sig=AHIEtbR7kPkpr6ZKccs-GEATE0hQrW8PJw,15.7.2013.
28
http://www.scribd.com/doc/28137314/Utjecaj-globalne-krize-na-malo-i-srednje-poduzetni%C5%A1tvo-u-Hrvatskoj,
15.07.2013.
57


Neke od ovih pretpostavki pridonose podcjenjivanju efekta zaraze (1-3), za pojedine se ne zna u
kojem smijeru pomiu simulaciju (4), dok se za neke moe sa sigurnodu utvrditi da precjenjuju efekte
zaraze (5-9). Prvoj pretpostavci moe se zamjeriti da propasti banaka (8) stvarnosti ne dolaze same
od sebe, ved su uglavnom pradene pogoranjem opdih makroekonomskih pokazatelja.
Istodobne propasti banaka i povlaenje depozita, dogaaji o kojima se vodi rauna druga
pretpostavka, takoer se u stvarnosti mogu odekivati. Treda i esta pretpostavka zanemaruju
optimizirajude ponaanje banaka. Premda nije na prvi pogled vidljivo, treda pretpostavka implicira
nepromijenjeno stanje likvidnosti i reizika druge strane na meubankovnom tritu, pa time
zanemaruje utjecaj prisilne rasprodaje imovine zbog potrebe provedbe procesa smanjivanja
financijske poluge (tj. Odnosa imovine i kapitala). Upravo je taj kanal zaraze najvie pridonio irenju
financijske krize u SAD-u i zapadnoj Europi od sredine 2007. Godine naovamo. esta pretpostavka
pak pridonosi precjenjivanju efekta simulacija zaraze jer se prema toj pretpostavci izloene banke ne
pokuavaju zatititi od potencijalnih gubitaka koje ne mogu pridvidjeti. etvrta i peta pretpostavka
nerealno impliciraju da de se svi vjerovnici suoditi s istim stopama gubitka.
Upravo suprotno sedmoj i osmoj pretpostavci o pasivnosti sredinjih banaka i drava,
povijesna iskustva bankarskih kriza, kao i recentna financijska kriza, pokazuje da se sredinje banke
osiguravanjem potrebne likvidnosti ukljuuju u spaavanje banaka. Ako pak akcije sredinje banke ne
postignu eljeni uinak te se banka nae pred bankrotom, krajnje rjeenje pronalazi se u
nacionalizaciji banaka vanih za sustav. esto rijeenje za spas banaka u problemima jest
dokapitalizacija, to upuduje na nerealnost devete pretpostavke.

MODEL BANKOVNE ZARAZE KOJA PROIZILAZI IZ MAKROEKONOMSKOG OKA

Za razliku od simulacija bankovne zaraze koje predstavljaju da do inicijalne propasti neke
banke dolazi zbog oka koji je svojstven samo toj banci, postoji i simulacija zaraze koja predstavlja
inicijalnu propast banke (banaka) kao rezultat makroekonomskog oka kojem je izloen bankarski
sektor. Ovakva predpostavka je mnogo blia stvarnosti jer raspoloivi povijesni podatci upuduju na to
da je vedina propasti banaka rezultat okova kojima je istodobno izloeno vie banaka.
58

Takvi okovi umanjuju otpornost preivjelih banaka, ime se ujedno povedava rizik zaraze.
No, unato odbacivanju pretpostavke o izoliranosti od makroekonomskih okova, simulacije
bankovne zaraze koje proizilaze iz makroekonomskih okova i dalje pate od ostalih
pojednostavljujudih pretpostavki navedenih kod modela bankovne zaraze koja proizilazi iz
idiosinkratskog oka. Model bankovne zaraze zbog makroekonomskog oka razvili su Elsinger, Lehar i
Summer. Tim se modelom promatra utjecaj razliitih scenarija makroekonomskih okova: teaja,
kamatnih stopa, cijena vrijednosnica i okova povezanih s poslovnim ciklusom. Kao posljedica tih
okova banke ostvaruju gubitke s obzirom na trine i kreditne rizike, to utjee na njihovu
vrijednost te sposobnost da podmire svoja dugovanja prema drugim bankama.
Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja gdje je prelijevanje krize iz jedne na drugu banku
mogude, rizik bankovne zaraze u Bosni i Hercegovini, te u Hrvatskoj gotovo i ne postoji. Istraivanje
koje je objavio HNB, istraujudi sistemski rizik na meubankovnom tritu, stavljajudi u sredite
istraivanja meubankovni kreditni rizik. Zakljuak je da rizika nema jer su banke meusobno vrlo
malo izloene. Isti zakljuak odnosi se i na izloenosti prema stranim bankama, prema kojima je kako
na, tako i hrvatski bankarski sektor pet puta izloeniji nego to je veliina domadeg meubankovnog
trita.
Najgori mogudi scenarij uzrokovao bi gubitak neto manji od jedan posto imovine bankarskog
sektora, to je osjetno manje u usporedbi s gubicima koji bi se biljeili u sluaju najgorih okova u
zapadnoeuropskim zemljama, gdje bi se gubilo do 20 posto imovine
29
. Kad bi se simulirala bankovna
zaraza koja proizlazi iz makroekonomskog oka, tada bi, postojala mogudnost njezine materijalizacije
kod nekih malo vjerojatnih scenarija. Neka ranija istraivanja pokazala su da bi pad BDP-a ili
deprecijacija domade valute utjecali na rast kamata. Otvoreno je i pitanje kako bi stanovnitvo
reagiralo u sluaju propasti neke domade ili njezine strane banke majke. Kanal zaraze od kojeg
potencijalno prijeti najveda opasnost jest prekogranina bankovna zaraza.
Sredinja i istona Europa (SIE) regija je trita u nastajanju koja je dosad najsnanije
pogoena prelijevanjem financijske krize iz gospodarski razvijenih zemalja. Razlog tako snanom
utjecaju jest injenica da je ta regija svoju dugogdinju ekspanziju uglavnom financirala stranim
zaduenjem, pa su tijekom toga procesa mnoge zemlje, meu kojima i susjedna Hrvatska, znatno
probudile svoju vanjsku i unutarnju neravnoteu. Bududi da su vanjski izvori finanricanja u drugoj
loopvici 2008. poeli presuivati, bilo je samo pitanje vremena kada de poeti prilagobda privatne

29
http://limun.hr/main.aspx?id=410764,(1.7.2013.)

59

potronje i ulaganja u toj regiji. Prilagodba je ubrzana krajem 2008. i poetkom 2009, kada su
zapadnoeuropske zemlje potonule dublje u recesiju i znatno smanjile potranju uvozne robe iz SIE-a.
U mnogim zemljama SIE-a javni je sektor nekoliko mjeseci uglavnom ignorirao te dogaaje, ali
se na kraju i on poeo prilagoavati. Kriza u glavnim svjetskim financijskim sreditima, koja je
zapoela u kolovozu 2007, dulje je od godinu dana samo umjereno utjecala na SIE. Meutim od
listopada 2008. SIE postaje jedna od najpogoenijih regija trita u nastajanju. Kriza u glavnim
svjetskim financijiksim sreditima, koja je zapoela u kolovozu 2007, dulje je od godinu dana samo
umjereno utjecala na SIE. Meutim od listopada 2008. SIE postaje jedna od najpogoenijih regija
trita u nastajanju. Kriza se u brzom slijedu irila tritem dionica i obveznica te deviznim i
meubankovnim tritem, dovodedi do znatnog pootravanja uvijata inozemnog financiranja i
masovnog ukidanja inozemnih kredita
30
.
Bosna i Hercegovina, s ocjenom rizinosti 6,1, spada u kategoriju zemalja visokog rizika i
zauzima 78. mjesto na svjetskoj ljestvici. Istu ocjenu rizinosti meu 165 zemalja obuhvadenih
istraivanjem imaju i Ekvatorijalna Gvineja, Meksiko i Jemen, te Maarska i Litva. Gotovo upola
manje rizina od Hrvatske je susjedna Slovenija koja je, s ocjenom 3,8, svrstana tek na 150. mjesto
EIU-ove ljestvice rizinosti prelijevanja krize u socijalne i politike vode.
Istu ocjenu imaju Njemaka i Japan, koje skupina analitiara okupljenih oko tjednika The
Economist svrstava meu zemlje niskog rizika
31
. Podaci za BiH su oskudni. S druge strane, vedi rizik
od Hrvatske prisutan je u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, kao i u Albaniji. Rizinije od Hrvatske su i
mnoge lanice Europske Unije (EU), poput Rumunjske, Grke, Estonije i Latvije. Najrizinija europska
zemlja zapadno od bivih sovjetskih granica je Bosna i Hercegovina, kojoj je EIU dodijelio ocjenu 7,5,
to je svrstava meu zemlje vrlo visokog rizika. Rizinije od BiH na Starom kontinentu jedino su jo
Ukrajina i Moldavija. Zanimljivo je da odreeni rizik prelijevanja gospodarske krize u socijalnu i
politiku sferu postoji i u SAD-u. tovie, najmodnija sila svijeta rizinija je od niza zapadnoeuropskih
zemalja, to u EIU-u objanjavaju znaajnim problemima s manjinama u amerikom drutvu i
niskim stupnjem socijalne zatite.

30
http://www.ekapija.com/website/sr/page/295759, (1.6.2013)

31
http://www.ekapija.com/website/sr/page/295759, (1.6.2013)
60

Indeks politike nestabilnosti rezultat je analiziranja 15 socijalnih i politikih pokazatelja. Od 165
zemalja u istraivanju, 95 ih spada u kategoriju visokog ili ak vrlo visokog rizika, 53 ih se smatra
umjereno rizinima, a 17 zemljama niskog rizika
32


RELEVANTNA OBILJEJA FINANCIJSKE KRIZE NA BANKARSKI SEKTOR KAO
FAKTORA KOJI UTJEU NA RIZIK ZARAZE


Prijedlog aktivnosti za poboljanje poslovanja banaka u Bosni i Hercegovini, mogude je
prezentirati kroz sljedede tematske jedinice:
1. Indikatori stanja bankarskog sektora u Bosni i Hercehovini,
2. razmatranje ostalih kanala bankovne zaraze.

INDIKATORI STANJA BANKARSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI
Financijska kriza produbljuje svoje negativne utjecaje na realni sektor ekonomije BiH i to
putem: pogoranja uvjeta pribavljanja kapitala (vie kamate i kradi rokovi otplate), smanjenja tranje
na domadem i izvoznim tritima i pootravanjem konkurencije na regionalnom i evropskom tritu.
To ozbiljno ugroava postojeda radna mjesta, smanjuje perspektive novog zapoljavanje i prijeti
pogoranju socijalnog stanja u zemlji. Realna je prijetnja pada stope rasta GDP na 3,5 do 4% u 2009.
godini i manjih stopa rasta industrijske proizvodnje na 4-5%. Lina potronja bi mogla pasti i do 10%,
a priliv stranih direktnih investicija bi se mogao prepoloviti.
33

Udari na realni sektor imaju izraenu sektorsku dimenziju. U prvoj fazi najvie su negativnim
utjecajima izloeni sektori koji biljee najvii stupanj globalizacije i regionalizacije, ali de u drugoj fazi i
ostali sektori biti vie izloeni negativnim utjecajima. Sektori orijentirani na domade trite imat de
pad u ovisnosti od elastinosti tranje na promjene dohotka, to ukazuje da de sektor prehrane imati
najstabilniju tranju. Nasuprot tome, najvedi udar moe osjetiti graevinarstvo i industrija
graevinskih materijala. Mjere koje se moraju poduzimati u ovoj situaciji odnose se na ulogu vlada,

32
http://www.jutarnji.hr/nemiri-hrvatskoj-prijete-dvostruko-vise-nego-sloveniji/199560/,(1.6.2013.)
33
http://www.privredni.hr/index.php?Itemid=2&id=1309&option=com_content&task=view2, 2.07.2013.
61

kompanija i nauke. Vlade moraju u maksimalnim granicama pokuati neutralizirati pogoranje
makroekonomske situacije i poslovne okoline, a kompanije maksimalno restrukturirati proizvodnju,
podidi efikasnost i produktivnost, kako bi u teim uvjetima okoline odrale svoju trinu poziciju.U
dosadanjem periodu pokazuje se da nikakvo ili mlako djelovanje vlada pokazuje da one uopde
nemaju predstavu o tome kakve sve prijetnje poslovanju privrede izaziva kriza. Vlade bi trebalo
prioritetno da se posvete davanju odgovora na suprotstavljanje direktnim i indirektnim efektima
krize, sa prioritetom na slijededim mjerama
34
:
1. poboljanju ponude novca ( kreditne linije za izvoznike i mala i srednja poduzeda i mikro
biznis, aktivnija uloga razvojnih banaka u entitetima, veda budetska podrka za regresiranje
kamata za investicije i komercijalnu proizvodnju u poljoprivredi, unapreenje tednje
stanovnitva i drugo),
2. smanjenju javne potronje, pogotovo u pladama i trokovima administracije i vedoj kontroli
izdataka za socijalne potrebe mimo zakonskih prava,
3. ubrzanoj realizaciji javnih investicionih projekata, pogotovu u program cesta, ali i otroj
selekciji javne potronje u neproizvodne svrhe, razvijajudi za takve investicije oblike javnog i
privatnog partnerstva,
4. unapreenju javne uprave koja servisira izvozno orijentiranu proizvodnju i kontrolira kvalitet
uvoznih proizvoda, kako bi se sprijeila nelojalna uvozna konkurencija koja u krizi jo vie
ugroava domadu proizvodnju,
5. procjeni okolnosti i uvjeta za privatizaciju u sadanjim uvjetima, kako za komercijalne, tako i
za infrastrukturne kompanije,
6. ubrzanju reformi javne uprave, penzijskog, socijalnog, zdravstvenog i sektora obrazovanja,
oslanjajudi se na projekte i financijsku podrku meunarodnih razvojnih agencija,
7. pripremu razvojnih projekata za financiranje iz fondova EU, Svjetske banke, EBRD i drugih
meunarodnih razvojnih agencija i
8. unapreenje ambijenta za privlaenje stranih direktnih investicija i prihvatanje projekata
seljenja proizvodnje iz EU u BiH
35
.

34
http://www.islambosna.ba/forum/ekonomija-i-biznis/kriza-u-bih/?wap22, 22.7.2013.
35
http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=21171:j-
grgi&catid=97:novo&Itemid=221;(22.7.2013).

62


Vlade moraju stvoriti klimu da udar meunarodne krize stvara realnu prijetnju za BiH i njene
graane, ali da programom mjera razvije uvjerenje da je mogude prevazidi negativnu situaciju i
osigurati uvjete za dalji razvoj. Kompanije ne mogu oekivati od domadih vlada onaj nivo pomodi koji
de uivati njihovi konkurenti na regionalnom i evropskom tritu. Osim smanjenja trokova, treba se
posvetiti prestrukturiranju proizvodnje i trita, uvoenjem kriznog menadmenta, u kome se
kratkorono mogu i rtvovati ciljevi profitabilnosti u korist stvaranja novih osnova produktivnosti.
Pritisci na tritu de idi u pravcu snienja cijena, ali je dugorono potrebno slijediti kurs stvaranja novih
izvora konkurentnosti kroz inovacije u nainu odvijanja proizvodnje ili pruanja usluga i u razvoju
novih proizvodi i usluga. U tome je realni sadraj ideje da kriza moe stvoriti ansu.
Privredne komore i asocijacije biznisa Naune institucije do sada ni na kakav nain nisu pozvane
od vlada da daju procjene efekata krize ili da na bilo kakav drugi nain budu ukljuene u pripremu
mjera za suprotstavljanju krizi. Nauni radnici su pojedinano istupali i ukazivali na efekte krize, ali to
je nedovoljno spram pravih srazmjera problema sa kojima se susredemo. Zato se apeluje da nauka
bude na odgovarajudi nain ukljuena u situacionu analizu zemlje i mjere koje treba hitno formulirati
za djelovanje nastaloj situaciji. Savremena ekonomska povijest je zabiljeila mnoge i uestale
ekonomske krize i recesije. Isto tako se u posljednjih desetak godina dogodilo vie ozbiljnih
finansijskih kriza (Japan, Jugoistona Azija, Rusija, Argentina, vedska) i posljedice tih finansijskih kriza
koje su bile ozbiljne prvenstveno za te zemlje i regijone, a u izvjesnoj mjeri i za globalnu ekonomiju.
Bankarski sektor je doivio duboke promjene i moderizaciju koja je prednjaila u odnosu na ostale
sektore ekonomije.
Na osnovu te uspjene transformacije bankarski sektor je doivio vrlo dinaminu ekspanziju koja
je bila potaknuta naglaenim kapitalnim prilivima, savremenim bankarskim menadmentom,
unapreenjem poslovanja, novim metodama u upravljanju rizicima i uvoenjem novih instrumenata.
Zbog veoma naglaene veze izmeu podrunica i majki banaka, domade meunarodno trite gotovo
da i ne postoji. Manje od 1% aktive banaka se odnose na plasmane drugim bankama. Zato nema
prelijevanja likvidnosti unutar sistema i time je distribucija likvidnosti praktino onemogudena. Stoga
se obavezna rezerva namede kao osnovni instrument i dobiva jo vie na vanosti nego u sluaju
postojanja aktivnog meubankarskog trita.

63


Tabela 3: Indikatori bankarskog sektora (kraj perioda, % ako nije drugaije navedeno)

Godine

Kapitaliziranost
(neto kapital
prema RWA)
Kapitalni raun
(u mil.KM)
ROAA (Ppovrat
na aktivu)
ROAE (povrat na
dioniki kapital)
2005. 17,8 1712,5 0,7 6,2
2006. 17,7 2071,8 0,9 8,4
2007. 17,1 2530.0 0,9 8,9
2008. 16,3 2978,6 0,4 4,3

Izvor: Hadiomerovid A., Bankarski sektor u BiH: Kriza bosanskohercegovake ekonomije,
Forum Bosna, Sarajevo 2009, str. 195.


Iako su globalni potresi na financijskim tritima poeli jo u 2007. S krizom na subprime
tritima u SAD-u, domadi bankarski sektor nije sve do jeseni 2008. Iskusio osjetnije negativne
utjecaje. Tokom 2008. na europskim financijskim tritima se zapaao nadolazak krize koja je
zapoela u SAD-u. Banke koje su imale izloenost prema tim subprime tritima su pretrpjele gubitke,
a onda se ta zaraenost poela prenositi i na ostale financijske institucije.
Nakon prvih signala o veliini i ozbiljnosti ove krize povjerenje u kompletan financijski sistem
je poljuljao i dolazi do masovnog povlaenja investitora a neka od trita novca gotovo preko nodi
nestaju. A onda dolazi financijski tektonski poremedaj poslije pada investicijske banke Lehman
Brothers, koja je neposredno prije toga uivala najvii kreditni rejting
36
. Psiholoko dejstvo irenja
krize se nezaustavljivo iri svijetom i u Bosni i Hercegovini narasta uvjerenje da se neto loe moe
oekivati i u lokalnim bankama. Sredinom oktobra dolazi iznenadnog pritiska na banke, kada depoziti
u nekoliko dana poinju povlaiti svoje depozite. Iako nijedna od dominantnih banaka u Bosni i
Hercegovini u tom trenutku ne pokazuje znakove slabosti i ugroenosti, panika se poinje iriti i
domade banke su po prvi put suodene sa situacijom masovnog povlaenja depozita.
37


36
Toma, R.: Koncentracija u bankarstvu Bosne i Hercegovine i njen utjecaj na razvoj, , Ekonomija ubrzanog razvoja,
Forum Bosna, Sarajevo 2008.

37
Toma R.,Koncentracija u bankarstvu Bosne i Hercegovine i njen utjecaj na razvoj, , Ekonomija ubrzanog razvoja, Forum
Bosna, Sarajevo 2008 , Str. 199.
64

U zadnjem kvartalu 2008. se naglo usporava plasiranje novih kredita., to se nastavlja poetkom
2009, te se biljei ak i negativan mjeseni rast za pojedine sektore ekonomije. Ovakav obrat
predstavlja vrlo negativan ok za domadu ekonomiju, s obzirom na to da se znaajan dio domade
potronje ranije financirao putem intenzivnog kreditnog rasta. Za sektor stanovnitva ovakav udar
implicira da svoju trenutnu potronju treba uskladiti s aktuelnim nivoom prihoda, s obzirom na to da
je u strukturi kreditnih plasmana vedina bila namijenjena za potrona dobra. Posljedica toga je
smanjenje unutranje maloprodaje ( u prvom kvartalu je nia za 10% nego uistom periodu prole
godine), a takoer i uvoza roba iroke potronje. Ali de ovakav pad potronje stanovnitva imati
naglaeno negativan efekt na ukupni ekonomski uinak, s obzirom na ogromno uede line
potronje u BDP-u (82% BDP-a u 2007) .
38



Figure 1: Krediti sektoru stanovnitva.
Izvor: Hadiomerovid A., Bankarski sektor u BiH,Kriza bosanskohercegovake ekonomije, Forum
Bosna, Sarajevo 2009, str. 198.



38
http://www.ekapija.ba/website/bih/page/212978, 23.07.2013.
65

RAZMATRANJE OSTALIH KANALA BANKOVNE ZARAZE
U ovom radu se istrauje samo direktna bankovna zaraza, odnosno naglasak se stavlja na
ocjenu meubankovnoga kreditnog rizika jer ne postoje razvijene istraivake metode koje bi
omogudile sveobuhvatni pogled na sistemski rizik u bankovnom sektoru. Razlog nepostojanja
istraivakih metoda za ocjenu drugih kanala zaraze je taj to kod nekih od tih kanala izrazito
dominiraju bihevioralni faktori (kanal povlaenja depozita), dok se o nekima tek hipotetino
raspravlja (kanal prekogranine bankovne zaraze).
U empirijskoj je literaturi nezanimanje za kanal zaraze putem navale depozitara opdenito
argumentiralo povijerenjem stanovnitva u sustav osiguranja depozita u razvijenim zemljama jer je
vedina depozita stanovnitva manja od iznosa punog osiguranja. Trenutak dostizanja vrhunca
financijske krize u listopadu 2008. godine, koji se manifestirao propadu i nacionalizacijom vedeg
broja banaka u SAD-u i zapadnoj Europi, dokazano je (suprotno prije spomenutim tvrdnjama) da rizik
navala na banke nije nastao iz financijskih sustava razvjenih zemalja.
Mnoge drave u svijetu su tako promptno reagirale povedanjem iznosa garancija depozita
stanovnitva kako bi signalizirale stanovnitvu da je njihov novac u bankama siguran. Isto je uinila i
Hrvatska povedanjem iznosa garancija depozita sa 100.000 kuna na 400. 000kuna (cca 100.000, 00
KM), to je u medijima bilo dobro popradeno, pa se moe redi da je to dodatno pridonijelo edukaciji
hrvatskih graana o elementarnim obiljejima sustava osiguranja depozita
39
.
Ipak i dalje ostaje pitanje kako bi stanovnitvo reagiralo u sluaju propasti neke domade
banke ili njezine strane banke majke. Koliko bi njihovo ponaanje bilo odreeno iskustvima propasti
banaka potkraj 1990-ih? Ujedno je pitanje i kako bi u svemu tome prole banke pojedinano. Na
primjer, propast neke banke ili irenje glasina o mogudnosti propasti banke moglo bi dovesti do
povlaenja depozita i iz drugih banaka, odnosno do nepovijerenja u cijelokupni bankarski sektor te
drava novca u arapama. S druge strane, stanovnitvo povuene depozite moe deponirati u banku
u koju ima povijerenje, pa je mogude da bi banke koje se percipiraju kao sigurne ostale priljeve
depozita, ime one ne samo da ne bi bile izloene zarazi nego bi ak profitirale od propasti drugih
banaka.

39
http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:W70kPEROYu0J:www.novodrustvo.net/content/download/1365/47
95/file/KotarskiPoliticka%2520ekonomija%2520financijskih%2520kriza.ppt+UTJECAJ+FINANCIJSKE+KRIZE+NA+BANK
ARSKI+SEKTOR+RIZIK+PRELIJEVANJA&hl=hr&gl=ba&pid=bl&srcid=ADGEESgUfth5_Ym47e60I1DIZWmhSgxiLn3grxSu
WZoXIJPlfweNkK8Xe7x-Wxb7F7JP9wtVtniiBksPmxobvbqpTf02LyiANLv1ObOWumLHDOd_dowiO-
nHJtLw3pK7SPGg56O5vmlD&sig=AHIEtbR7kPkpr6ZKccs-GEATE0hQrW8PJw,15.07.2013
66

Tredi je mogudi sluaj (i nevjerovatniji) da depozitari ne reagiraju na propast okolnih banaka.
S tehnike strane, simulacija zaraze putem kanala navale depozitara jednostavna je modifikacija testa
ispitivanja otpornosti prema riziku likvidnosti, odnosno promatranja sposobnosti banke da svojom
likvidnom imovinom podmiri odreeni postotak povueni depozita. Materijalizacija rizika prisilne
rasrodaje imovine zahtijeva postojanje visoke ovisnosti banaka o izvorima s meubankovnog trita,
pa time i o likvidnosti i stanju povijerenja (riziku druge strane) na tom tritu. Ovisnost financiranja
vlastitog rasta o tuim fondovima obiljeje je investicijskih banaka u SAD-u te velikim europskim
bankama. Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraivanjima, hrvatske banke velik dio imovine
dre na raunima banaka u inozemstvu ili u trezorskim zapisima zemalja s visokim kreditnim
rejtingom, pa i kad bi dolo do aktiviranja spomenutoga kanala, znaajan udio strane likvidne imovine
upuduje na to da on ne bi imao izaene efekte na smanjivanje cijenaa imovine banaka.
Kanal zaraze od kojeg potencijalno prijeti veda opasnost hrvatskim bankama jest mogudnost
prekogranine bankovne zaraze, tj. Opasnost da se domade banke u stranom vlasnitvu suoe sa
smanjivanjem ili povlaenjem kreditnih linija od svojih banaka majki ako se banka majka nae u
problemima. Pravilno ocjenjivanje opasnosti aktivacije ovog kanala teko je utvrditi. Temi
prekogranine bankovne zaraze pristupa na dva naina.
Prvo, deskriptivnom analizom podataka o priljevu kredita u ekonomije u nastajanju iz bankarskih
sektora razvijenih zemalja koje dostavljaju podatke Banci za meunarodne namjere. Pojedini
izuavaju indekse zajednikoga kreditora, ime ocjenjuju koje zemlje imaju najbliu strukturu
zajednikih kreditora, to onada implicira gdje se nalazi rizik prelijevanja negativnih efekata iz jedne
ekonomije u drugu preko zajednikoga kreditora.
Drugi je pristup ocijenjivanje osjetljivosti kreditnog rasta u banci kderi na njezine specifine
pokazatelje, specifine pokazatelje njezine banke majke te na pojedine makroekonomske varijable
40
.




40
http://www.scribd.com/doc/28137314/Utjecaj-globalne-krize-na-malo-i-srednje-poduzetni%C5%A1tvo-u-
Hrvatskoj, 15.5.2013.

67

V DIO: BASEL I NJEGOV UTICAJ NA KRIZU
BAZELSKI KOMITET
Bazelski komitet za bankarski nadzor (Basel Committee on Banking Supervision), osnovan
krajem 1974.godine kao jedan od komiteta pri BIS banci
41
, i ima za cilj unapreenje bankarskog
nadzora na nivou cijelog svijeta. Do skora su ga inile zemlje lanice deset najrazvijenijih zemalja
sveta plus Luksemburg i panija. Izvorni mandat Komiteta za bankarski nadzor bio je da se bavi
izazovima meunarodne bankarske regulacije u svijetu koji se poetkom sedamdesetih godina XX
vijeka suoio sa velikim rastom meunarodnog bankarstva. Iste godine kada je osnovan, Bazelski
komitet za bankarski nadzor suoio se sa meunarodnom krizom uzrokovanom propadu Hertat
banke
42
(Herstatt Bank) koja nije bila u mogudnosti da izmiri pladanja koja su dospevala prema
drugim bankama (u iznosu od 60 miliona dolara), to je izazvalo veliki meunarodni poremedaj u
pladanjima koji je potrajao nekoliko dana.
Taj dogaaj je jasno pokazao da finasijske krize nisu vie ograniene samo na jednu zemlju
i da je neophodna meunarodna koordinacija da bi se sprijeilo prelijvanje bududih kriza preko
nacionalnih granica. Ved je prvi prijedlog Bazelskog komiteta koji je uslijedio 1975.godine, kasnije
poznat kao Bazelski konkordat ustanovio pravila koja u poslovanju meunarodno aktivnih banaka
odreuju odgovornost regulatora i zemlje domadina i zemlje iz koje banka potie. Bazelski
komitet za bankarski nadzor je forum za raspravu izmeu nacionalnih organa za nadzor i mijesto
za meusobnu razmjenu informacija, ukljuujudi razmenu iskustava o uspjenosti metoda i
tehnika nadzora aktivnosti meunarodno aktivnih banaka.Na njemu je vie puta dogovarana
grupa minimalnih standarda koje nacionalni regulatori treba da postave u svom nacionalnom
nadzoru da bi se dobio eljeni stepen nadzora u meunarodnom bankarstvu. S vremen n
vrijeme, Komitet koristi ovj zjedniki forum d rzviju smijernice i supervizorske stndrde u
oblstim u kojim su poeljne. U tom smislu, Odbor je njpozntiji po njegovim meunrodnim
stndrdima o dekvtnosti kpitl; Osnovni principi z efektivnu bnkrsku superviziju, ko i
Ugovor o prekogrninom bnkrskog ndzoru.

41
Banka za meunarodne obraune BIS (Bank for International Settlements) osnovana je 1930. na konferenciji u Hagu, a
sedite joj je u vajcarskom gradu Bazelu. Zadatak ove banke je da se kroz saradnju meu centralnim bankama zemalja
lanica brine o stabilnosti meunarodnog finansijskog sistema. U njenom radu uestvuju samo centralne banke i
meunarodne finansijske institucije
42
Hertat banka (Herstatt bank) je nemaka banka koja je pala pod steaj zbog gubitaka na deviznom tritu. Bio je to prvi
znaajniji kolaps jedne banke na evrotritu, to je poslije uzimano kao primer za opasnost koje nastaju iz nesolidarnog
poslovanja
68

Komitet podstie kontkte i srdnju meu svojim lnovim i drugim bnkrskim
supervizorskim orgnima.On cirkulie u superviziji irom svijeta i putem objvljenih i
neobjvljenih rdov dje smijernice z rjeavanje pitanja bankarske supervizije. Kontkte
dodtno ojva Meunrodn konferencij bnkrskih supervizor (ICBS), koji se odrava svke
dve godine. Posljednja ICBS je odrn u Singpuru u jesen 2010.godine
43
. Sekretrijt Komiteta
se nlzi u BIS banci u Bzelu, vjcrsk, i uglvnom je kdrovski osposobljen sa profesionlnim
supervizorima koji se privremeno tu upuduju iz lnica institucij. Pored tog to preduzim
sekretrski poso z Komitet i njegove brojne strune pod odbore, Sekretarijat je spreman d
dje svjete ndzornim orgnima u svim zemljm. Gospodin Stefn Volter je generlni sekretr
Bzelskog komitet.

HISTORIJAT BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU
Naftni ok koji je potresao svijet poetkom osme decenije 20.vijeka (1973./74.) brzo se
proirio na bankarski sektor. Niz rastudih poremedaja doveo je do bankrotstva Bankhaus Herstatt
sredinom 1974. godine. Sa ciljem preduzimanja preventivnih mjera kako bi se izbjegle vede
negativne posljedice u oblasti bankarstva, krajem iste godine guverneri zemalja lanica G10 su
osnovali Bazelski komitet za kontrolu banaka. Komitet se redovno sstje etiri put
godinje.On im etiri glvne rdne grupe koj se tkoe redovno sstju.
Danas lanstvo u Komitetu ima 13 zemalja:
1. Belgija,
2. Holandija,
3. Francuska,
4. Kanada,
5. Japan,
6. Luksemburg,

43
Izvor: http://www.bis.org/bcbs/history.htm
69

7. Nemaka,
8. Italija,
9. panija,
10. Velika Britanija,
11. SAD,
12. vedska i
13. vajcarska.

Zemlje predstvljaju njihove centrlne bnke, kao i vlsti s formlnom odgovornodu z
kontrolu bonitet bnkrskog poslovnj kada predstavnik nije centrln bnk.Trenutni
predsjednik Odbor je gospodin Nout Vellink, guverner Bnke Holndije, koji je nslijedio g.
Hime Krun 1.jul 2006. godine. Komisij ne posjeduje nijedan formlni ndncionlni
ndzorni orgn, i njegovi zkljuci nikd nisu ni nmjervli d imju prvnu sngu. Umjesto
tog, on formulie iroke supervizorske stndrde, smjernice, izjve i preporuuje njbolje prkse
u oekivnju d de pojedinne vlsti preduzeti korke d ih sprovedu kroz detljne rnmne -
zkonske ili n drugi nin - koje su njbolje z njihove ncionlne sisteme.
N ovj nin, Komitet ohrbruje priblivnje k zjednikim pristupim i zjednikim
stndrdima, bez pokuj detljnog usglvnj ndzornog tehnik zemlj lnic. Komitet
podnosi izvjetj guvernerima centrlnih banaka svojih zemlj lnic i efovima ndzora. On
tri njihovo odobrenje z svoje glvne inicijtive. Ove odluke pokrivju vrlo irok spektr
finnsijskih pitnj. Komitet je imao kao prvobitni cilj uspostavljanje kontakta izmeu
regulatornih vlasti zemalja lanica. Kroz zajedniko zalaganje oekivalo se popunjavanje praznina
u mrei kontrolora i unapreenje procesa kontrole.



70

Komitet je definisao tehnike kojima bi se postavljeni ciljevi ostvarili:
prvo, kroz razmjenu informacija;
drugo, kroz povedanje efikasnosti tehnika za kontrolu banaka koje posluju na
meunarodnom nivou, i
trede, postavljanjem minimalnih standarda tamo gdje se to zahtjeva.

Posebno zalaganje Komiteta ostvareno je na polju kontrole banaka koje posluju internacionalno, i
u te svrhe su postavljena dva cilja:
1. ne dopustiti bilo kojoj stranoj bankarskoj instituciji da izbjegava kontrolu na bilo kom
nivou, i
2. kontrola i nadgledanje treba da budu adekvatni. Sa ciljem to potpunijeg ostvarenja ovih
zahtjeva donijet je prvi dokument jo 1975. godine poznat pod nazivom Konkordat.

Od mnogo vedeg znaaja je dokument izdat maja 1983. pod nazivom Principi kontrole
bankarskih stranih institucija kojima je detaljno ureena tematika raspodjele nadlenosti
izmeu domadeg i stranog regulatora. On predstavlja revidiranu verziju Konkordata, u kojoj je u
odnosu na stari dokument proirena tematika na nove trine uslove i nove propise iz oblasti
konsolidovanog izvjetavanja meunarodnih bankarskih grupa.
Osamdesetih godina prolog vijeka na pomolu je bila jo jedna kriza kriza prezaduenosti,
to je ostavilo uticaja na rizike na meunarodnom nivou. Koeficijenti adekvatnosti kapitala su se
znatno pogorali i sve je govorilo u prilog tekim vremenima pred kojima se nalazi svijetsko
bankarstvo. Jo jedanput Komitet je pokuao da nizom svojih aktivnosti pobolja tadanje stanje.
Akcenat je stavljen na razvoj novih modela za mjerenje rizika i u skladu sa tim i za merenje
adekvatnosti kapitala. Rezultat prvobitnog zalaganja je bio skup standarda pod nazivom Bazel I
koji je donijet 1988.godine. Prema ovom okviru neophodno je bilo da banke odravaju koeficijent
adekvatnosti kapitala na nivou od minimalno 8% sve do 1992.
71

Krajem 1991.godine ovaj okvir je doiveo jo jednu transformaciju ili preciznije reeno, bio je
dopunjen dijelovima u kojima su preciznije data objanjenja u vezi sa optim odredbama za
primenu Sporazuma kao i objanjenjima koja su se odnosila na potencijalne stavke u podobnom
kapitalu banke (rije je o optim rezervama za gubitke po kreditima). Dvije godine kasnije, u
septembru 1993.potvreno je da su sve banke iz grupe G10 ije je poslovanje bilo
meunarodnog tipa ispunile osnovne zahtjeve u vezi sa odlukama iz 1988.
Prednosti i pozitivni efekti primjene Bazel I standarda
44
:
Porast adekvatnosti kapitala meunarodno- aktivnih banaka
Relativno jednostavna struktura
Primjena u razliitim zemljama irom svijeta
Jaanje konkurencije banaka na meunarodnom nivou
Porast discipline u procesu upravljanja kapitalom
Benchmark za procjenu banaka od strane uesnika na finansijskom tritu.

Meutim, iako je Bazel i predstavljao zanaajan pomak u upravljanju rizicima i superviziji banaka,
vremenom su njegovi nedostaci doli do izraaja, a to su
45
:
Adekvatnosti kapitala zavise od kreditnog rizika, dok su ostali rizici izostavljeni iz analize;
U ocjeni kreditnog rizika nema razlike izmeu dunika razliitog kvaliteta i rejtinga;
Akcenat je na knjigovodstvenim, a ne trinim vrijednostima;
Neadekvatno sagledavanje rizinosti i efekata upotrebe modernih finansijskih
instrumenata, kao i tehnika ublaavanja rizika


44
Prema: Hadid, Miroljub, Bankarska regulativa, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2006.
45
Isto
72


Pri tom, najvie je zamjerano to to je prvenstveno tretirao kreditni rizik. Pri tome, zamjerke
su bile upudene na nain na koji se pristupalo razliitim klasama kredita - za sve kredite,
nezavisno od stepena rizinosti, primjenjivan je isti koeficijent od 8% u razvijenim zemljama,
odnosno u zemljama sa vedim izloenostima riziku koristio se i vedi koeficijent (kod nas u BiH i u
Srbiji 12%)
46
. Neki od nedostataka Bazel I standarda, posebno oni koji se tiu trinog rizika,
otklonjeni su kroz primjene i dopune preporuka 1993. i 1996. godine i to kroz uvoenje novog
instrumenta za ocjenu trinog rizika VaR - Value at Risk (ili na BHS jeziku vrijednost pod rizikom,
vrijednost izloena riziku). Meutim, neotklonjeni nedostaci i dalji razvoj djelatnosti banaka
uslovili su viegodinjii rad Komiteta i nastanak novih preporuka i standarda 2004.godine,
poznatih pod nazivom Bazel II.
Tako je u aprilu 1993. godine izdat niz normi u kojima se po prvi put pominje, pored
kreditnog, postojanje trinih rizika (definisanih kao kamatni, devizni, robni i cjenovni rizik). Na
detaljan nain je bio utvren pristup novim rizicima.Ovaj dokument je postao sastavni deo Bazel
II standarda, i ugraen je u Standardni model. S obzirom na znaaj trinih rizika, Komitet je
krenuo u dalji razvoj ove tematike. Sljededa stepenica je bio razvoj modela kojima se bankama
dozvoljavalo da same odrede svoje potrebe za kapitalom uz koridenje sofisticiranih modela. U
Bazel II standardima ovaj dio se odnosi na Interne pristupe procjene kapitala. Prethodne faze
vodile su stvaranju novog sporazuma poznatog pod nazivom Bazel II, iji je prijedlog sainjen
poetkom 1999. godine, dok je konana verzija usvojena u junu 2004. Iako rezultati rada
komiteta na poetku nisu imali obavezujudi karakter uvoenje Bazel II standarda za zemlje EU je
postalo zakonski obavezujude od januara 2007. dok je u SAD primjena kasnila pola godine (jul,
2007).
Kao to je opte poznato Bazel II se sastoji od tri meusobno povezana skupa pravila koji se u
argonu zovu stubovi:
1. minimalni zahtjevi za kapitalom,
2. proces ispitivanja koja vri supervizor i
3. trina disciplina.

46
Izvor: http://www.nbs.rs/export/internet/latinica/55/55_6/55_6_3.html
73



Figure 2: Tri stuba Bazela II
47


Prvi stub obuhvata i detaljno definie minimalne zahtjeve za kreditni, trini i operativni
rizik. Bankama je data i mogudnost fleksibilnijeg izraunavanja rizika, imajudi u vidu da de banke
imati interne sisteme za mjerenje rizika (ARIB Advanced Internal Rating-Based), koji de biti
prilagoeni potrebama i specifinostima svake banke, odnosno karakteristikama odreenih
portfolia unutar banke. Mogudnost diferenciranja hartija od vrijednosti (HOV) po rizicima, prua
opciju odabira najprofitabilnijih plasmana za zadati nivo rizika, kome je banka spremna da se
izloi, kao i ostvarivanje zahtjevanog profita uz najmanji rizik. Posledica ovog pristupa je
smanjivanje minimalne stope zahtjevanog kapitala, pa tako, neka istraivanja pokazuju da se ova
stopa, pri punoj primjeni Bazel II standarda, u prosjeku smanjuje za 1,2%, to moe uticati na
smanjenje trokova poslovanja.
Drugi stub uvodi novi pristup upravljanju rizicima i procjeni adekvatnosti kapitala od
strane banaka i ukazuje na neophodnost primjenjene efikasne supervizije iji je akcenat na analizi
procesa interne adekvatnosti za pokride svih rizika kojima su u ovom poslovanju izloene,
ukljuujudi i rizike koji nisu u potpunosti obuhvadeni Stubom 1. Supervizor, dakle, treba da
analizira i procjeni adekvatnost ovog internog precesa banke, radi odreivanja da li menadment
banke primenjuje korektnu procjenu svih rizika i da li je izdvojio adekvatan kapital u odnosu na
obim i vrstu svojih poslovnih aktivnosti.



47
Preuzeto sa: http://mthink.com/revenue/content/delivering-profitability-through-basel-ii-compliance
74

Proces supervizije bazira se na etiri principa diji je cilj unapreenje internih sistema upravljanja
rizicima i kontrole, a to su:
1. Proces interne procjene adekvatnosti kapitala (ICAAP)
2. Proces supervizije (SREP)
3. Kapital iznad minimalnog nivoa
4. Intervencije supervizora

Figura 3: Osnovni principi supervizorskog nadzora.
48



Stub 3 podstie informisanje trita o baninoj izloenosti rizicima (to de uticati na porast
transparentnosti). Na taj nain, omogudava se smanjenje opteg trinog rizika, i povedava
uporedivost i fer konkurencija meu bankama. Supervizori imaju irok spektar mjera koje mogu
koristiti da zahtjevaju od banaka da ine objelodanjivanja relevantnih informacija. Nain na koji
supervizor odgovara ukoliko principi objelodanjivanja nisu ispotovani, zavise uveliko od

48
Preuzeto sa: http://www.ubs-asb.com/Portals/0/Casopis/2010/5_6/B05-06-2013-Ekoleks.pdf
75

zakonskog ovladenja koje supervizor ima, i kredu se od opomena i smjernica do manje ili vie
strogih kazni.
Bazel II standardi predstavljaju dopunu amandmana iz 1995./1996. uz tri naroito bitne izmjene:
Prvo, uz kreditni i trini rizik uvodi se sve izraeniji operativni rizik.
Drugo, u Standardizovanom pristupu znaajno mjesto se daje eksternim kreditnim
agencijama iji autputi slue za klasifikaciju svih kompanija iz portfolija banke, to u
krajnjoj instanci utie na nivo kapitalnih zahtjeva.
Trede, omogudava se bankama da same ustanove modele za mjerenje rizika u njihovom
poslovanju i u skladu sa tim rezultatima da izdvajaju neophodni kapital. Ovo je i najveda
novina koju su doneli Bazel II standardi.
Savremene finansije i istraivanja u oblasti rizika, omogudili su razvoj sofisticiranih kvantitativnih
pristupa mjerenja rizika plasmana i vjerovatnode neizvrenja dogaaja. Kljuni faktor u
upravljanju rizikom postaje VaR - Value at Risk ili na srpskom vrijednost pod rizikom, vrijednost
izloena riziku. On se izraunava za svaku od tri grupe rizika i u skladu sa tim se odreuje visina
ekonomskog kapitala.


Figure 4: Evolucija bazelskih standarda.
49






49
Preuzeto sa: http://www.indiainfoline.com/Markets/News/Economics-For-Everyone-Banking-and-Basel/4884539275
76

INFORMATOR BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU
Funkcije
Komitet dje forum z redovnu srdnju n bnkrskim supervizorskim pitnjim. Tokom
posljednjih godin, on se rzvio u tijelo z odreivnje stndrd u svim spektim bnkrske
supervizije.
lnstvo
Visoki zvninici odgovorni z bnkrsku superviziju ili finnsijske stbilnosti u centrlnim
bnkm i vlsti s formlnom odgovornodu z kontrolu bonitet bnkrskog poslovnj gdje to
nije centrln bnk.
Zemlje lanice Bazelskog komiteta
Argentina Koreja
Australija Luksemburg
Belgija Meksiko
Brazil Nizozemska
Kanada Rusija
Kina Saudijska Arabija
Francuska Singapur
Njemaka Juna Afrika
Hong Kong SAR panija
Indija vedska
Indonezija vicarska
Italija Turska
Japan Velika Britanija
SAD

Figure 5: Zemlje lanice bazelskog komiteta.
50








50
Izvor: http://www.bis.org/about/factbcbs.htm
77

Bazelski komitet i osoblje
Predsjednik: Nout Vellink, predsednik Bnke Holndije.
Sekretrijt: Generlni sekretr: Stefn Vlter, uz podrku osoblj do 14 godin.
Uestlost sstnk: Bzelski komitet se obino sstje etiri put godinje.
Izvjetvnj: Bzelski komitet z superviziju bnk izvjetva Zjedniki komitet
guvernera centrlnih bnk i efova ndzor iz njenih zemlj lnic (ne centralne
banke).

Jnje prudencijlnih supervizorskih stndrda na svim glvnim tritim iziskuje:
rzvoj i irenje politike rdov sa irokim spektrom pitanja o nadzoru irom svijet;
potrg z supervizijskom srdnjom kroz podrku z regionlni supervizijski komitet i
sponzorstvo meunrodne konferencije svke dvije godine;
srdnj s FSI
51
u prunju ndzorne obuke u Bzelu i n regionlnom ili loklnom nivou.

Glavne podgurpe Bazelskog komiteta
1. Grupa za implementaciju standard (Standards Implementation Group SIG)
2. Grup z rzvojnu politiku (Policy Development Group PDG)
3. Rdn grup z runovodstvo (Accounting Task Force ATF)
4. Bzel konsultativna grupa (Basel Consultative Group BCG)


51
Financial Stability Institute (FSI) Institut za finansijsku stabilnost u Bazelu
78


Figura 6: Zgrada bazelskog komiteta
52


SIG je prvobitno osnovn s ciljem d dijeli informcije i promovie dosljednost u
implementciji Bzel II okvira. U jnuru 2009. godine, njen mndt je bio proiren i n
implementciju uputstv i stndrd Bzelskog komitet uopte. Njom predsedv g. Jose
Mri Roldn, generlni direktor za bnkrsku regultivu u Bnci pnije. Trenutno SIG im dvije
podgrupe koje dijele informcije i diskutuju o odreenim pitnjim veznim z implementciju
Bzel II. Vlidciona Podgrup istruje pitnj vezn z vlidciju sistem koji se koriste z
generisnje i ocjene prmetr koji slue ko ulzi u unutrnje ocene zsnovne na pristupu
kreditnom riziku.
Opertivni rizik Podgrup se bvi pitnjim koj se odnose prije sveg n implementciju
nprednih pristup z mjerenje opertivnog rizik u bankama. Mr. Mitsutoshi Adchi, zmjenik
ef bnke Jpn, predsedava ovom grupom.

52
Preuzeto sa: http://www.financialregulationforum.com/wpmember/wpcontent/uploads/2010/03/bis_headquarters.jpg
79

Osnovni cilj PDG je d podri Komitet identifikovnjem i pregledanjem nastalih supervizijskih
pitnj i, po potrebi, predle i rzvij politiku koj promovie zdrv bnkrski sistem i visoke
supervizorske stndrde.Grupom je predsjedvo gospodin Stefn Vlter, generlni sekretr
Bzelskog komitet.
Sedm rdnih grup podnosi izvetj PDG:
1. Grupa za uprvljnje rizikom i modelirnje (RMMG),
2. Operativna grupa za istrivnje (RTF),
3. Rdn grup z likvidnost,
4. Podgrup za definiciju kapitala,
5. Grup z nadgledanje kapitala,
6. Grupa za trgovake knjige (TBG) i
7. Grupa za prekogrnine bnkarske rezolucije.

ATF radi na tome da se osigur d meunrodni runovodstveni i revizorski stndrdi i u prksi
promoviu vrsto i ispravno uprvljnje rizicim u bnkm, podri trinu disciplinu kroz
trnsprentnost, i oj sigurnost i stbilnost bnkrskog sistem. D bi se ispunila ova misija,
Rdn grup rzvij smjernice za oprezno izvjetavanje i uzim ktivnu ulogu u rzvoju
meunrodnih runovodstvenih i revizorskih stndrd. Gospo Silvij Mthert, zmjenik
generlnog direktor, Frncusk bnk, predsjedava ovom grupom.
BCG pru forum z produbljivnje angaovanja Komiteta s supervizorim irom svijet o
bnkrskim supervizorskim pitnjim.On omogudv irok ndzornih dijlog s zemljm
nelnicm o novim inicijtivm Odbor, rano u procesu okupljanja visokih predstvnik iz
rzliitih zemlj, meunrodnih institucij i regionlne grupe bnkrskih supervizor koji nisu
lnovi odbor.BCG je predsedvo g. Krl Cordevener, zmjenik generlnog sekretr Bzelskog
komitet.

80


BAZEL III
Bazelski komitet je 12.septembra 2010 godine izglasao odluku o uvoenju najnovijih Bazel
III standarda na razvijenim tritima. Bazel III predstavlja nadgradnju Bazela II. Novi set pravila de,
izmeu ostalog, podrazumijevati povedanje oprativnog kapitala, odnosno odvajanje dodatne
sume, to bi sluilo kao "buffer" u sluaju dodatnih nestabilnosti na tritu. Pravila
podrazumijevaju da bankarski sektor prikupi stotine milijardi eura kako bi ispunio zahtjeve.Od
banaka se zahtjeva da odnos kapitala i njihove ukupne imovine iznosi 7%, ali je dugi rok za
poetak primene tih propisa umirio strahovanja da de kreditori morati pouriti da prikupe kapital.
Novi zahtjev koji propisuje koeficijent kapitala prema imovini predstavlja znaajno
povedanje u odnosu na trenutni zahtjev od 2%, ali je nii u odnosu na oekivanja banaka sa
poetka godine. Osim toga, rok za primjenu propisa je u nekim sluajevima produen sve do
januara 2019.godine. Banke u Evropi de u vedini sluajeva morati povedati kapital, posebno u
Nemakoj, paniji i jo nekim zemljama. Bide potrebno prikupiti stotine milijardi eura. Banke de
morati godinama zadravati ostvareni profit, koji nede modi podjeliti dioniarima ili utroiti za
isplatu bonusa. Nadalje, neke banke de morati nabaviti dodatna sredstva na tritu kapitala.
Prvobitna oekivanja su bila da de Bazel III pri implementaciji imati isti uticaj kao i dolazak krize
2008. godine, to bi ugrozilo rast ekonomija, meutim rok do 2019. godine omogudava
postepeno prilagoavanje banaka novim uslovima.
I dok je u bankarskom sektoru bilo protivljenja, sa druge strane, uvoenje Bazel III
standarda podrali su Evropska komisija, Meunarodni monetarni fond, Komitet evropskih
bankarskih supervizora (CEBS) i gotovo sve vlade zapadnih zemalja ukljuenih u rad Bazelskog
komiteta.












81



Figure 7: aljiv prikaz dogovora za uvoenje Bazela III
53



Banke na naem tritu su pristupile uvoenju standarda na razliite naine. Odreena
grupa banaka de kupiti gotov softver, dok su neke banke poele izradu i konstrukciju svojih
softvera koji de biti koriteni pri zadovoljavanju Bazel standarda. U Bosni i Hercegovini nemamo
jo kvalitetno rjeenje (domade), dok npru Srbiji jedini domadi proizvod koji se namede kao
jedinstveno reenje pri uvoenju Bazel standarda je RiskGuard*
54
, koji je proizvod dugogodinjeg
rada Centra za investicije i finansije (CIF).Nesumnjivo je da de banke biti suoene sa trokovima,
koji obuhvataju obuavanje kadrova za nove zadatke, kao i prilagoavanje informacionih sistema
novim potrebama.
Meutim, oekivanja su da de benefiti uvoenja novih standarda daleko prevazilaziti
trokove, jer de banke konano imati izvjetaje koji ne ispunjavaju samo formu, ved de sadrati
krucijalne informacije za donoenje odluka. Sa druge strane, NBS de imati uvid u pravu sliku
stanja u bankarskom sektoru, to de dovesti do optimizacije pri donoenju odluka. Specifinost
naeg trita je injenica da de odreeni broj banaka dobiti podrku iz svojih matica u
inostranstvu, to ini vedinu bankarskog sektora. To moe uticati na ubrzavanje procedure, ali se
mora uzeti u obzir i potreba prilagoavanja naem tritu.

53
Preuzeto sa: http://www.altergroup.com/blog/index.php/general/basel-iii-could-slightly-impact-economic-growth/
54
http://www.cif.co.rs/?cat=5
82


Grafikon 4: Kretanje vrijednosti profita i njegova volativnost i struktura.
55





55
Preuzeto sa: http://www.ekapija.com/dokumenti/bazel_22092010_large.jpg
83

Praktino, na osnovu novih odluka koje se tiu harmonizacije domade regulative sa Bazel
II standardima, nae banke su u obavezi da razvijaju sveobuhvatni sistem za upravljanje rizicima
koji de biti u potpunosti prilagoen njihovom poslovanju, to je uostalom i jedan od osnovnih
zahtjeva drugog stuba Bazela II.
Drugim rijeima, potpuno preputanje upravljanja rizicima matinim bankama bez
odgovarajudeg transfera znanja nede biti mogude. Proces uspostavljanja takvog sistema moda
jeste zahtjevan, ali u mnogome doprinosi izgradnji ljudskih i informacionih kapaciteta, koji su od
sutinske vanosti ne samo za budude upravljanje rizicima, ved i za cjelokupno poslovanje. Kao
to je sluaj bio u zapadnim ekonomijama, smanjivanje potrebnog kapitala moe dovesti do
smanjenja trokova poslovanja banaka, i nadalje, smanjivanja kamatnih stopa.Meutim, mora se
uzeti u obzir specifinost naeg bankarskog sektora.

CATEGORY 1d 2 - 7 d 8 - 15 d 16 - 30 d 31 - 90 d 91 - 180 d 181 - 365 d 1y - 5y 5+ y
Assets 81.209 16.660.843 10.016.820 42.402.741 144.543.216 432.767.541 666.555.306 824.524.313 511.752.925
Liabillities -16.124.127
-
61.605.809
-
64.125.139
-
124.405.287 -333.084.156 -266.878.229 -232.766.936 -10.535.768 0
GAP -16.042.918
-
44.944.966
-
54.108.319 -82.002.546 -188.240.940 165.889.312 433.788.910 813.988.546 511.725.925
Marginal
GAP -9.163.353 -27.894.227 -106.238.394 354.130.252 267.899.598 380.199.636 -302.235.621
Cumulative
GAP
-
99.053.285
-
136.110.865 -270.243.486 -22.351.628 599.678.222 1.274.777.456 1.325.741.471

Figura 8: Pradenje kretanja imovine i obaveza tokom vremena pomodu ALM koncepta.
56



56
Preuzeto sa: http://www.ekapija.com/dokumenti/bazel_1_22092010_large.jpg
84


Konkretne posljedice bazela II i uticaj na krizu
Kao posljedica burnih godina u svjetskom bankarskom sektoru u prethodnim decenijama,
Bazelski komitet za superviziju banaka predloio je 1999.godine set pravila, nazvan Bazel II
standardi, koji su usvojeni 2004. godine. Iako prvobitno ova pravila nisu imala obavezujudi
karakter, ved 2007.godine primjena Bazela II standarda u zemljama Evropske unije postala je
zakonska obaveza. Bazel II standardi osmiljeni su kao skup pravila koji de omoguditi bankama
bolji uvid u rizik sa kojim se suoavaju, bolje regulisati minimalne zahtjeve kapitala, ali i odrediti
supervizora za bankarske poslove i povedati trinu disciplinu.

Primjena standarda Basela III de ugroziti oporavak gospodarstva
Sredinom septembra u vicarskom gradu Baselu sastali su se guverneri i financijski
regulatori gospodarski najjaih zemalja svijeta okupljenih oko Baselskog odbora za nadzor banaka
(Basel Committee on Banking Supervision-BCBS). Kako smo rekli da BCBS djeluje od 1974. godine
i okuplja 27 lanica: SAD, Velika Britanija, Njemaka, Japan, Kina, Italija, Saudijska Arabija,
Francuska, Hong Kong, Brazil, Rusija, Kanada, vicarska, Juna Koreja, Singapur, Australija,
Indonezija, Argentina, vedska, panjolska, Nizozemska, Juna Afrika, Luksemburg, Belgija,
Meksiko, Indija i Turska.
Sastanak u Baselu organiziran je kako bi se potvrdio konani dogovor oko Basel standarda
III, kojim se regulira poslovanje banaka, a ija bi primjena trebala sprijeiti nastanak novih
globalnih financijskih kriza.. Sastanak u Baselu obiljeio je na odreeni nain 15. rujna 2008.
godine, kada je svijetom odjeknula vijest o propasti amerike investicijske banke Lehman
Brothers, to je najvedi steaj u povijesti bankarstva i oznaava poetak globalne financijske krize
koja jo uvijek traje. Od septembra 2008. godine do danas, prema procjeni, u svijetu su vlade
ubacile u financijski sektor najmanje 15 bilijuna amerikih dolara, to predstavlja gotovo tredinu
ukupnog svjetskog bruto drutvenog proizvoda, od ega su samo europske vlade odobrile oko 5
bilijuna dolara zajmova i jamstava za spaavanje bankovnog sektora. Pune dvije godine trajali su
pregovori najrazvijenijih zemalja svijeta, koji su doveli do usvajanja standarda Basel III, koji de
zamijeniti dosadanji standard Basel II.
85



Od latentnih do konkretnih posljedica Basela
Novim standardom Basel III povedavat de se tzv. tier 1 omjer kapitala sa sadanjih 2,0 na
4,5 posto, te adekvatnost kapitala banaka sa sadanjih 2,5 na 7,0 posto. Tier 1 omjer kapitala
znai da de banke ubudude na svakih 100 amerikih dolara depozita biti obvezne u trezoru drati
najmanje 4,5 dolara likvidne imovine, te je po potrebi povedavati ako doe do ekspanzije i naglog
rasta kreditne aktivnosti. Uz to, banke de na 100 dolara aktive biti u obvezi osigurati najmanje
7,00 dolara jamstvenog kapitala. Banke koje ne budu ispotovale navedene standarde nede
smjeti isplatiti dividendu svojim dioniarima ni bonuse svojim menaderima.
Najvedi otpor donoenju standarda Basel III pruala je Njemaka. Njemaki financijski
sustav temelji se na sustavu dravnih pokrajinskih banaka koje prema odredbama standarda
Basel III trebaju prikupiti i dokapitalizirati svoje bilance s najmanje 105 milijardi eura. Politika se
nije mogla izbjedi pri donoenju novih standarda.SAD i Velika Britanija zalagali su se za jo stroe
uvjete glede adekvatnosti kapitala jer su htjeli financijski natetiti Njemakoj. Zbog potreba
dokapitalizacije banke de potrebna sredstva prikupljati kroz nove emisije dionica. Ako eli
zadrati vedinski utjecaj u pokrajinskim bankama, njemaka drava bit de prisiljena uplatiti
potrebni kapital iz vlastitih izvora. Izvlaenje novca iz prorauna potaknut de rast poreznih, stopa
i usporiti oporavak njemakog gospodarstva.
Njemako gospodarstvo u prvih est mjeseci ove godine zabiljeilo je povedanje za 2,2
posto. To je najvia stopa rasta meu zemljama Euro-zone i mnogo vie od 0,4 posto, koliko je u
istom razbolju iznosio rast amerikog gospodarstva. Novim emisijama dionica smanjit de se
zarada po dionici (earning per share-EPS) unutar bankovnog sektora, to de dovesti do pada
trine cijene dionica njemakih banaka. Smjernice BCBS nisu obvezujude, ali se prema njima
ravnaju sve vodede financijske institucije u svijetu i zbog toga imaju veliki znaaj za ukupno
financijsko okruenje.
Zanimljivo je kako guverneri nisu dogovorili poetak primjene standarda Basel III. O tome de
odluivati elnici dvadeset najjaih gospodarskih sila svijeta (Skupina G-20) na svom redovitom
summitu koji de se odrati u Seoulu, u studenome ove godine. Analitiari procjenjuju da de
86

primjena novog standarda Basel III povedati kamatne stope na kredite i tako smanjiti utjecaj
vrudeg novca na inflaciju i gospodarstvo.
Objava vijesti o usvajanju standarda Basel III snano se osjetila na BH tritu kapitala. Na
tritu kapitala se javio strah kako de se inozemne banke, zbog primjene novog standarda,
odluiti za povlaenje novca iz RH kroz isplatu dividendi i povrate pozajmica koje banke-matice
potrauju od svojih banaka-kderi u BiH. Ugroen oporavak privrede BiH.Inozemne banke matice
kod domadih banaka- kderi imaju znaajne iznose pozajmica. Na svoja potraivanja po
pozajmicama inozemne banke obraunavaju kamate koje su vie od kamatnih stopa na plasmane
u matinim zemljama. Obveza primjene standarda Basel III mogla bi potaknuti inozemne banke
da povuku sredstva pozajmica iz BH banaka kako bi umanjile vlastitu aktivu, te na taj nain
smanjile potrebne iznose za osiguranje adekvatnosti kapitala u vlastitim bilancama i ujedno
osigurali likvidna sredstva za dostizanje odgovarajudeg tier 1 omjera kapitala.

Povlaenje sredstava iz bh banaka dodatno bi ugrozilo kreditnu aktivnost u BiH i potpuno osuilo
likvidnost na bh tritu kapitala. Bez pojaane kreditne aktivnosti nije mogude raunati na bilo
kakav oporavak domadeg gospodarstva u duem vremenskom razdoblju.









87

ZAKLJUAK
Prije svega vezano za hipoteze kojima smo poeli ovaj magistarski rad, Bosna i Hercegovina
sasvim sigurno nemoe ni na koji nadin izbjedi dramatina ekonomska kretanja kroz koja prolazi cijeli
svijet, a s realnom opasnodu da neke od ranijih, esto ignoriranih, ekonomski slabosti eskaliraju u
dublju i prolongiranu recesiju.
Domadi bankarski sektor je zbog svoje bliske povezanosti s Eurozonom vrlo rano osjetio
posljedice prvenstveno financijske a onda i opde ekonomske krize koja se munjevitom brzinom
poela iriti u drugoj polovici 2008. Godine. Iz tih razloga i postavljene radne hipoteze ovog rada,te
predmeta i problema istraivanja moe se na kraju izvesti konaan zakljuak da je radna hipoteza
u ovom radu dokazana i da uz prijedlog konkretnih aktivnosti koje sam ponudila u ovom radu
kojim bi se bitno afirmiralo stanje bankarske industrije u BiH, bankarska industrija moe bitno
pozicionirati i poboljati svoju poziciju na tritu usluga u Bosni I Hercegovini. Produbljenje
ekonomske krize i u dravi i vani de sasvim sigurno imati veoma direktan utjecaj na uinke banaka
koje sada moraju poslovati u vrlo izmjenjenim uslovima. Isto tako je oito da bankarski sektor ima
gotovo kljunu ulogu u procesu oporavka i da bi trebali dati prve pozitivne impulse ostatku
ekonomije.
Sistemska vanost bankarskog sektora zahtjeva da mu se u ovom trenutku posveti velika
panja, prvenstveno s ciljem da se prezentiraju ozbiljne bankarske krize i gubitci koji iz tog proizilaze.
Iako u bankama u Bosni i Hercegovini dominira privatni inostrani kapital i odvijaju se procesi spajanja
i preuzimanja banaka, nivo koncentracije je nizak, tako da su, za sada, neopravdani strahovi od
posljedica rasta bankarskog sektora u cjelini i dominacije velikih banaka.Izvori financiranja
bosanskohercegovakih kompanija kderi velikih bankarskih grupacija nisu potpuno prekinuti, ali
znatno su smanjeni. Smanjen je i potencijalni kapital banaka koji se moe oploditi davanjem kredita
privredi i stanovnitvu, pa graani trae utoite u bankama u domadem vlasnitvu.
Domade banke uglavnom su okrenute klasinom bankarstvu i nemaju rizinih operacija na
inozemnom tritu. Njihovo poslovanje odvija se prema strogim propisima entitetskih agencija za
bankarstvo koji, osim to su usklaeni s Bazelskim principima, u nekim su sluajevima ak i stroi
nego u Europskoj uniji. Sve to pridonijelo je da bh. bankarski sustav u prvi mah uspjeno odoli udaru
svjetske financijske krize. Iako to nijedan bankar nede javno priznati, kriza je u BiH prisutnija nego to
se to misli. U Federaciji BiH rast bankarskog sektora u 2008. godini bio je 50 posto manji nego u
prethodne dvije godine. Rast bilanne sume od sedam posto ili jedne milijarde u izvorima najvedim
88

dijelom financiran je rastom depozita (za osam posto ili 821 milijun KM), dok su uzeti krediti imali rast
od samo dva posto ili 30 milijuna KM, a kapital jedan posto ili osam milijuna KM. Financijska kriza se u
zemljama regije direktno odrazila na financijska trita, uzrokujudi znaajno smanjenje vrijednosti
indeksa svih regionalnih burzi. Meutim, za razliku od razvijenih zemalja, financijska kriza za sada nije
imala naroito snaan negativan utjecaj na financijski sektor zemalja regije. Financijski sektor u
zemljama regije je stabilan prvenstveno zahvaljujudi strooj regulativi bankarskog sektora.
Izloenost prema stranim bankama, prema kojima je BH, ali i susjedne hrvatske bankarski
sektor pet puta izloeniji nego to je veliina domadega meubankovnoh trita, dolazi se do istog
zakljuka o nemogudnosti nastanka bankovne zarazekoja proizilazi iz idiosinkratskog oka, sluedi se
vrstom definicijom insolventnosti. ak se i modificiranjem simulacije, promatranjem utjecaja
idiosinkratskih okova na stope adekvatnosti kapitala te pretpostavkom maksimalne stope gubitka
pokazuje da bi efekti tih okova bili relativno mali.
Pokazuje se da unoto tomu to je bankarski sektor znatno izloeniji prema stranim
bankama nego prema domadim te bi stoga I medijalni gubitci u sluaju propasti stranih banaka
bili znatno vedi nego u sluaju propasti domadih banaka, zbog usporedivosti odnosa bilateralnih
izloenosti I jamstvenoga kapitala, u prosijeku bi ti okovi imali tek neznatno vedi utjecaj na stope
adekvatnosti kapitala banaka.Oporavak od rizika prelijevanja ovisi o vanjskoj potranji i povedanju
izvoza, a to moe potrajati. Kao ni da velike javne investicije ne mogu se oekivati bez vedeg
zaduenja, a to de se pokuati izbjedi. Upravo aktualni primjer Grke moe biti dobra lekcija da
provoenje reformi nema alternative, a ulazak u EU ne rjeava strukturne probleme, ved samo
odgaa posljedice izostanka reformi.








89

Skradenice

BiH - Bosna i Hercegovina
CBBiH - Centralna Banka Bosne i Hercegovine
EC - European commission (Europska komisija)
EU - European Union (Europska Unija)
EMU - European Monetary Union (Europska Monetarna Unija)
EUR - Novana jedinica Europske Unije
DEM - Biva novana jedinica Savezne Republike Njemake
FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine
IPA - Instrument for Preacession Assistance (Pretpristupni financ. fond)
KM - Konvertibilna marka (novana jedinica Bosne i Hercegovine)
PDV - Porez na dodatnu vrijednost
RS - Republika Srpska
ECB - European Central Bank (Europska Centralna Banka)
SIE - Sredinja i istona Europa


90

Literatura
1. Dirovid B.; Bankarstvo Brigide company Beograd 2001.
2. Coper George.;Uzroci financijskih kriza, Masmedija Zagreb 2009.
3. Ferizovid M.; Finansijska trita ( institucionalna i operativna konfiguracija finansijskih trita),
Bihad april 2004.
4. Ferizovid, M.: Institucionalna i operativna konfiguracija finansijskih trita, Univerzitet u
Bihadu, Ekonomski fakultet, Bihad april 2004.
5. Ferizovid, M.: Strateki menadment, planiranje i poslovna politika, Univerzitet u Bihadu,
Ekonomski fakultet, Bihad septembar 2005.
6. Galogaa Milan P.; Poslovne finansije, kola europskih znanja Prvo izdanje, 2007.
7. Greuning H. Bratanovic i Brajovic S.; Analiza i upravljanje bankovnim rizicima, drugo izdanje
Mate Zagreb 2006.
8. Hadiomerovid, A.: Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini: prevladati krizu i doprinijeti
oporavku, Kriza bosanskohercegovake ekonomije, Forum Bosna, Sarajevo 2009.
9. Kandija V. ivko I.: Poslovna politika banaka, Mostar Rijeka, 2004.
10. Kindleberger Charles P. i Aliber Robert Z.; Najvede svjetske financijske krize Manije, panike i
slomovi, peto izdanje Masmedia Zagreb 2006.
11. Krugman P. Fighting of Depression. Ney York Times, 2009.
12. Krugman P. School for Scoundrels. Ney York Times, 2009.
13. Krugman P. The Conscience of a Liberal. Ney York, London: W.W. Norton & Company 2008.
14. Krunid, M.: Uspjean bankarski menadment, preduslovi i limiti, Fakultet poslovne ekonomije
Banja Luka,Banja Luka 2006.
15. Kumalid J.; Finansijski menadment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihadu, Bihad
novembra 2004.
16. Kumalid J.; Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Bihad, 2007.
17. Lukid, M. S.: Krizni menadment, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka 2008.
18. Mishkin S. Frederic, Eakins G. Stanley,: Financijska trita i institucije, etvrto izdanje Mate
Zagreb 2005.
91

19. Reinhart, Carmen i Kenneth Rogof The Aftermath of Financial Crises American Economic
Review 2009.
20. Reinhart, Carmen M. The economic and fiscal consequences of financialcrises 26. Sijenja
2009.
21. Reinhart, Carmen M. i Keneth S. Rogoff This Time is Different: Eight Hundred Years of
Financial Folly. Princeton: Princeton University Press 2009.
22. Rose S. Peter, Hudgins C. Sylvia,; Bankarski menadment i finansijske usluge, eto izdanje
Beograd 2005.
23. Samuelson Paul A. Nordhaus William D.; Ekonomija, petnaesto izdanje.
24. Stojanov D.; Meunarodne finansije u globalnoj ekonomiji, etvrto izdanje Ekonomski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 2000.
25. Toma, R.: Koncentracija u bankarstvu Bosne i Hercegovine i njen utjecaj na razvoj, ,
Ekonomija ubrzanog razvoja, Forum Bosna, Sarajevo 2008.
26. Vujnovid-Gligorid,B.: Demaskiranje nepotenog monetarnog sistema, Zbornik radova, Fakultet
poslovne Ekonomije Travnik, knjiga 1, Travnik, 2009.
27. Vujnovid-Gligorid,B.: Panevropski univerzitet Apeiron, Fakultet poslovne ekonomije Banja
Luka,Banja Luka 2008.
28. Zelenika, R.; Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski
fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka 2000.
29. Zelenika, R.; Pisana djela na poslijediplomskim znanstvenim magistarski studijima, Ekonomski
fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2011.
30. Dirovid, M., (2006) Bankarstvo, 2. izd., Beograd, European Center for Peace and
Development.
31. Fabozzi, J. F., Modigliani, F., (2003) Capital markets, institutions and instruments, 3th edition,
Prentice Hall.
32. Kothari, V., (2006) Securitization : The Financial Instrument of the Future, Wiley Finance.
33. Liaw, K. T., (2006) The Business of ivestment banking- a comprehensive overview, New Jersy,
2th edition John Wiley and Sons. Inc.
34. Mayo, B. H. (2006) Basics finance An introduction of Financial Institutions, Investments and
Mnagement, 9th edition. Thomson south-western, Mason OH.
35. Rose, S. P., Hudgins, S., (2005) Bankarski menadment i finansijske usluge, Beograd, Data
status.
92


PUBLIKACIJE I LANCI

1. Zbornik radova.; Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH,
Broj jedan Fakultet poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2009. Dr. Kozarid K. (Stanje
bankarskog sektora u BiH i potencijalni rizici za realni sektor) str. 14-17.
2. Zbornik radova.; Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH,
Broj jedan Fakultet poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2009. Dr. Mahmutovud H.
Ekonomski fakultet Zenica (Razvoj partnerskih odnosa bankarskog i biznis sektora u periodu
globalne ekonomske krize u BiH) str. 41-50.
3. Zbornik radova.; Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH,
Broj jedan Fakultet poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2009. Dr. Gligorid Vujnovid B.
(Demaskiranje nepotenog monetarnog sistema) str. 85-92.
4. Zbornik radova.; Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. Godini, Broj dva Fakultet
poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2010. Kumalid J. (Globalni aspekti recesije i njen
utjecaj na BiH ekonomiju i mjere za izlazak iz ekonomske krize) str. 31-41.
5. Zbornik radova.; Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. Godini, Broj dva Fakultet
poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2010. Keetovid I. (Imaju li monetarna politika i
bankarski sektor Bosne i Hercegovine odgovor na krizu?) str. 49-52.
6. Forum bosne,; Kriza bosanskohercegovake ekonomije Poetak kraja ili kraj poetka, Izdanje
broj 47/09, Sarajevo juni 2009. Godin, Papid . (Politika ekonomija krize) str. 7-25.
7. Forum bosne,; Kriza bosanskohercegovake ekonomije Poetak kraja ili kraj poetka, Izdanje
broj 47/09, Sarajevo juni 2009. Godine, Hadiomeragid A. (Bankarski sektor u Bosni i
Hercegovini: prevladati krizu i doprinijeti oporavku) str. 186-208.
8. Forum bosne ,; Ekonomija ubrzanog razvoja, izdanje broj 43/08 Sarajevo april 2008. Godine
Toma R. (Koncentracija u bankarstvu Bosne i Hercegovine i njen uticaj na razvoj) str. 197
220.
9. Zbornik radova,; Sa prve internacionalne konferencije Kako upravljati u vrijeme krize,
Univerzitet u Tuzli Ekonomski fakultet, Tuzla 3 -5 decembar 2009. Begtid R. (Velika ekonomska
kriza i utjecaj na BiH) str.15 20.
10. Zbornik radova,; Sa prve internacionalne konferencije Kako upravljati u vrijeme krize,
Univerzitet u Tuzli Ekonomski fakultet, Tuzla 3 5 decembar 2009. Stojanov D. (Suvremenost
Marxove teorije ekonomskih kriza: nenauene lekcije povijesti) str.22 38.
93

11. Zbornik radova,; Sa prve internacionalne konferencije Kako upravljati u vrijeme krize,
Univerzitet u Tuzli Ekonomski fakultet, Tuzla 3 5 decembar 2009. Petrovid D. ogid R. Memid
A. (Povezanost banaka i poduzetnitva u funkciji efikasnijeg suprotstavljanja globalnoj
ekonomskoj krizi) str. 181 188.
12. Zbornik radova,; Sa prve internacionalne konferencije Kako upravljati u vrijeme krize,
Univerzitet u Tuzli Ekonomski fakultet, Tuzla 3 5 decembar 2009. Grgid D. (Transmisijski
mehanizam krize sekundarnih hipotekarnih zajmova na gospodarstvo Bosne i Hercegovine)
str. 304 310.
13. Zbornik radova,; Finansijski sistem i ekonomski razvoj, Petnaesti meunarodni simpozij, Neum
20-22. IX 2012. Godine Zaklan D. (Perfomanse i perspektive primjene currency board
aranmana u Bosni i Hercegovini) str .535 568.


OSTALI IZVORI
14. Agencija za bankarstvo FBiH (http://www.fba.ba/) ZAKON O BANKAMA ("Sl. novine Federacije
BiH" broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03)
15. Agencija za bankarstvo RS (http://www.abrs.ba/) (Odluke iz oblasti nadzora i kontrole rada
banaka)
16. Agencija za statistiku BiH (Statistiki pregled)
17. Centralna banka BiH (www.cbbh.ba ) (Godinje izvjede)
18. Meunarodni Monetarni Fond ( www.imf.org ) IMF (Meunarodni monetarni fond u Bosni i
Hercegovini)



94

LINKOVI
1. http://www.korporativnasigurnost.org/Default.aspx?sid=65786
2. http://liderpress.hr/Default.aspx?sid=72318
3. http://islambosna.ba/forum/ekonomija-i-biznis/kriza-ubih/?wap2
4. http://www.privredni.hr/index.php?Itemid=2&id=1309&option=com_content&task=view2
5. http://www.ekapija.com/website/sr/page/295779
6. http://limun.hr/main.aspx?id=410764
7. http://www.ubbih.ba/bs/vijest.php?ID=81
8. http://www.jutarnji.hr/nemiti-hrvatskoj-prijete-dvostruko-vise-nego-sloveniji/199560
9. http://bizon.ba/banke/11845-graani-se-plae-novih-zaduivana.html
10. http://.sicridb.com/doc/28137314/utjecaj-globalne-krize-na-malo-i-srednje-
poduzetni%C5%A1tvo-u-Hrvatskoj
11. http://www.b92.net/eng/insight/interviews.php
12. http://www.korporativnasigurnost.org/Default.aspx?sid=65786, (23.7.2013).
13. http://www.e-novine.com/ekonomija/ekonomija-vesti/29522-Odobreno-poveanje-deficita-
zavretak-revizije-oktobru.html, (14.7.2013).
14. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=72318, (23.7.2013).
15. http://www.islambosna.ba/forum/ekonomija-i-biznis/kriza-u-bih/?wap2, (22.7.2013).
16. http://www.ekapija.ba/website/bih/page/212978, (26.7.2013).
17. http://www.privredni.hr/index.php?Itemid=2&id=1309&option=com_content&task=view2,
(22.7.2013).
18. http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=21171:j-
grgi&catid=97:novo&Itemid=221;(22.7.2013).
19. Politicka%2520ekonomija%2520financijskih%2520kriza.ppt+UTJECAJ+FINANCIJSKE+KRIZE+NA
+BANKARSKI+SEKTOR+RIZIK+PRELIJEVANJA&hl=hr&gl=ba&pid=bl&srcid=ADGEESgUfth5_Ym4
7e60I1DIZWmhSgxiLn3grxSuWZoXIJPlfweNkK8Xe7x-
Wxb7F7JP9wtVtniiBksPmxobvbqpTf02LyiANLv1ObOWumLHDOd_dowiO-
nHJtLw3pK7SPGg56O5vmlD&sig=AHIEtbR7kPkpr6ZKccs-GEATE0hQrW8PJw,15.5.2013
20. http://www.scribd.com/doc/28137314/Utjecaj-globalne-krize-na-malo-i-srednje-
poduzetni%C5%A1tvo-u-Hrvatskoj, 15.5.2013.
21. http://www.ekapija.com/website/sr/page/295759, (1.6.2013)
22. http://limun.hr/main.aspx?id=410764,(1.6.2013.)
95

23. http://www.ubbih.ba/bs/vijest.php?ID=81,(1.6.2013)
24. http://www.jutarnji.hr/nemiri-hrvatskoj-prijete-dvostruko-vise-nego-
sloveniji/199560/,(1.6.2013.)
25. http://www.bizon.ba/banke/11845-graani-se-plae-novih-zaduivanja.html,(1.6.2013.)

POPISI

Tabele
Tabela 1: Struktura kredita poslovnih banaka BiH u periodu 2001- 2007. god. u mil. KM...... 47
Tabela 2: Pregled usporednih pokazatelja za BiH i EU ............................................................. 49
Tabela 3: Indikatori bankarskog sektora (kraj perioda, % ako nije drugaije navedeno) ........ 63

Grafikoni
Figure 1: Krediti sektoru stanovnitva...................................................................................... 64
Figure 1: Tri stuba Bazela II ...................................................................................................... 73
Figure 2: Osnovni principi supervizorskog nadzora. ................................................................ 74
Figure 3: Evolucija bazelskih standarda. .................................................................................. 75
Figure 4: Zemlje lanice bazelskog komiteta. .......................................................................... 76
Figure 5: Zgrada bazelskog komiteta ....................................................................................... 78
Figure 6: aljiv prikaz dogovora za uvoenje Bazela III ........................................................... 81
Figure 7: Kretanje vrijednosti profita i njegova volativnost i struktura. .................................. 82
Figure 8: Pradenje kretanja imovine i obaveza tokom vremena pomodu ALM koncepta. ...... 83