Вы находитесь на странице: 1из 8

UVOD

Sigmund Frojd, roen je u Frajbergu, dananjem Priboru, u Moravskoj. Pozat je kao utemeljiva
psihoanalize.
Porijeklom je Jevrejin iz ne ba imune porodi!e. Sa etiri godine njegova porodi!a se nastanjuje
u "eu. Posle sjajnog kolovanja, #$%&. u laboratoriju 'iziologa "rikea, gdje nastavlja istra(ivanja u
vezi sa anatomskom patologijom i 'iziologijom nervnog sistema kod ovjeka. )azvija prijateljstvo sa J.
"roj erom, koji je od njega stariji godina. *akon studija medi!ine, #$$+, stupa u psihijatrijsku slu(bu.
,adu(en za studiju o kokainu, otkriva, #$$-, njegove analgetske odlike, predosjea njegova
anastezioloka svojstva i iskuava ga na sebi. Jedna mu stipendija omoguuje da #$$.. ode u Pariz na
sta( kod Sarkoa u Salpetrijeru. /amo po smatra mani'esta!ije histerije i e'ekte hipnoze i sugestije. Sa
privatnom praksom poinje #$$&. godine.
0 oktobru #$$&. god. (eni se Martom "emajs, sa kojom je vjeren od #$$1. godine. 2na e mu
roditi estoro dje!e, meu kojima 3nu, roenu #$4., koja ga !ieli (ivot pratiti i spe!ijalizovati se za
djeju psihoanalizu. Frojd sebi stvara klijentelu meu 5nervno oboljelima5, veinom od histerije, koje
lijei, kao to se u to vreme obino inilo, elektroterapijom i hipnozom. Prevod "erhajmove knjige 2
sugestiji i hipnoti0kim i budnim stanjima objavljuje #$$$. godine. 0 #$4., odustaje od hipnoze u
korist metode slobodnih aso!ija!ija i objavljuje, u saradnji sa "roj erom, Studije o histeriji, djelo
veoma loe primljeno u medi!inskim krugovima. /u ve nalazimo osnovne prin!ipe psihoanalize,
pojmove nesvjesnog, supstitu!ije, nega!ije, odba!ivanja. /okom #$4&. raskida svoju saradnju sa "roj
erom.
*akon Frojda, svijest predstavlja samo dio psiholokog (ivota, iji se drugi dio. odluuju, nalazi
u nesvjesnom. Frojd zasniva novu dis!iplinu, psihoanalizu i razvija novu kon!ep!iju o ovjeku.
Sve stoje naprijed navedeno o Frojdu i njegovoj teoriji psihoseksualnog razvoja linosti, poslu(ie
nam kao uvod u razmatranje ovog rada.
)ad je kon!ipiran kroz nekoliko !jelina uz koritenje dostupne literature koja tretira navedenu
oblast.
1. FROJDOVA TEORIJA LINOSTI
Frojdova teorija linosti predstavlja jednu od najobuhvatnijih teorija. Jedna od uvenih Frojdovih
meta'ora kojom se slu(io da bi opisao psihiki (ivot jeste meta'ora o santi leda iji manji dio, koji
izranja iznad povrine vode, predstavlja oblast svijesti, dok mnogo vea masa ispod povrine vode,
predstavlja oblast nesvjesnog.
#
2n je smatrao da se u podruju nesvjesnog nalaze nagoni, strasti,
potisnute ideje i osjeanja koji imaju kontrolu nad svjesnim mislima i postup!ima pojedin!a. S
obzirom daje u psihologiji na prelomu 676 i 66 vijeka dominirala ideja da je ovjekovo ponaanje
uzrokovano svjesnim 'aktorima, zamisao o nesvjesnim korijenima duevnog (ivota bila je veoma
revolu!ionarna
Pored toga, ideja da je seksualni instikt djelatan u osobi od samog roenja i da na presudan nain
oblikuje psihiki (ivot bila je prilino kontraverzna s obzirom na tadanji duh vremena. S obzirom da
se na dje!u gledalo pre svega kao na nevinu i aseksualnu, ideja da razvoj tokom detinjstva
podrazumeva 'aze pri emu je osnovna karakteristika svake 'aze odreena erogena zona, je bila neto
to javnost nije mogla lako da prihvati.
Prikaz Frojdove teorije mo(e se dati kroz tri osnovne perspektive. Frojdovo uenje prvo obuhvata
topiku ili topoloku taku gledita, to je s vremenom preraslo u uenje o sklopu linosti. 8ruga
perspektiva poznata je pod nazivomdinamika i tree stanovite se naziva ekonomskim.
1.1. Sklop linosti
0 svojim radovima o psihologiji linosti Frojd je pre svega (elio da opie prostor 9topos: koji je
odgovoran za ovjekovo psihiko 'unk!ionisanje. *jegova osnova ideja je da svijest ne gospodari svim
duevnim zbivanjima, ve nekim od njih upravlja nesvjesno. Prvobitno je. dakle, Frojd predlo(io
topoloki model, koji se zasnivao na podjeli mentalnog aparata na tri sistema; nesvjesno, predsvjesno i
# )ot *. i )adonji S.. Psihologija za II razred gimnazije, ,avod za ud(benike i nastavna sredstva, *ovi Sad, #441., str.-%.
-i
svjesno. <rlo brzo je uoio daje topoloki model manjkav u o!rtavanju ljudske linosti, i poeo da
gradi obuhvatnije gledite koje je manje opisivalo prostor, a vie uesnike duevnog (ivota koji na
razliite naine nastanjuju prostor due i stupaju u slo(ene odnose. )e je o Frojdovom strukturalnom
modelu i instan!ama linosti =7d, >go i Superego.
Id (Ono)
7d, ili 2no, predstavlja najstariju instan!u linosti i predstavlja onaj sadr(aj sklopa linosti sa
kojim se osoba raa da bi se iz njega izdvojilo, u evolu!ionom smislu mlae Ja, >go, a tek kasnije i
Superego... 7d je rezervoar duevne energije koji isporuuje snagu potrebnu za djelovanje druga dva
sistema. 7d 'unk!ionie po prin!ipu prijatnosti. *e tolerie porast energije koji se do(ivljava kao
nelagodno stanje napetosti.
?ada god je stepen napetosti u organizmu povien, bilo kao rezultat spoljanjeg ili unutranjeg
razdra(enja, ono djeluje tako da odmah prazni napetost i vraa organizam napetosti na nizak nivo
energije.
8a bi ostvarilo svoj !ilj tj. izbjeglo bol i steklo prijatnost 7d raspola(e sa dva pro!esa. Prvi su
re'leksne radnje koje su uroene i automatske reak!ije, kao to je kijanje na primjer, one istog trena
smanjuju napetost. 2rganizam raspola(e brojnim re'leksima kako bi savladao jednostavnije oblike
razdra(enja. 8rugi nain sti!anja prijatnosti i izbjegavanja bola je kroz primarne pro!ese koji
podrazumijevaju otklanjanje napetosti kroz obrazovanje predstave objekta koji e ukloniti napetost. *a
primjer, primarni pro!es snabdjeva gladnu osobu mentalnom slikom hrane. *ajbolji primer za primami
poro!es kod normalnih ljudi je san za koji je Frojd verovao da predstavlja ispunjenje ili pokuaj
ispunjenja (elja.
,a 7d se mo(e rei daje uvstveno i primitivno, ne poznaje kategorije uzronosti vremena i
prostora, ne dr(i do protivrjenosti i zahtjeva neposredno zadovoljenje (elja. 7d je iskljuivo stanar
nesvjesnog i nije dostupno svjesnom prouavanju. 2no malo to saznajemo o njemu saznajemo
primjenom psihoanalitikog metoda 9tumaenje snova: ili razotkrivamo u neurotskim simptomima.
Ego (Ja)
S obzirom da primarni pro!esi nisu dovoljni da bi se smanjila napetost organizma jer evidentno
gladna osoba ne mo(e jesti mentalne predstave hrane, na s!enu stupaju sekundarni psiholoki pro!esi i
tada poinje da se oblikuje sklop drugog sistema linosti, >go ili Ja. >go nastaje zato to potrebe
organizma zahtjevaju odnos sa svijetom stvarnosti.
8a bi gladna osoba redukovala svoju napetost ona mora da zna razliku izmeu slika hrane i
aktuelnog opa(anja hrane kakva postoji u spoljanjem svijetu. *akon ovog kljunog razlikovanja
neophodno je pretvoriti sliku u opa(anje, to se posti(e lo!iranjem hrane u okolini.
?ljuna razlika izmeu 7da i >ga jeste told zna samo za subjektivnu stvarnost dok >go pravi
razliku izmedju subjektivnog i stvari u spoljanjem svijetu. >go 'unk!ionie po prin!ipu realnosti i
djeluje pomou sekundarnog pro!esa. @ilj prin!ipa realnosti je da sprei pra(njenje napetosti dok ne
bude otkriven odgovarajui objekat za zadovoljenje potrebe. Sekundarni pro!esi podrazumijevaju
realistiko miljenje i pomou njih >go pravi plan zadovoljenja potrebe koji testira nekom vrstom
radnje da bi vidjelo hoe li djelovati ili ne. /ako dakle, gladna osoba razmilja gdje bi mogla nai
hranu i tra(i je na tom mjestu. /o se zove testiranje realnosti.
,a >go se mo(e rei da je razumsko i !ivilizovano. Posredstvom sekundarnih pro!esa >go nastoji
da zadovolji porive 7da, ali na takav nain koji e uzeti u obzir zahtjeve koje namee stvarnost. >go
pokuava da udovolji potrebama 7d a i umanji napetost, ali na nain koji e u sebe ukljuiti pro!jenu
moguih posljedi!a koje mogu da nastanu iz izvrene radnje.
Pored toga, u realizovanju radnje >go ima na umu i (aliteve unutranjeg glasa, savjesti
9Superego:. 8akle, mo(e se zakljuiti da >go ma tri gospodara; nastoji da sprovede potrebe 7da u djelo,
udovoljava zahtevima spoljanje realnosti i mora da se povinuje zahtjevima koji dolaze od tree
instan!e linosti=Super ega.
Superego (Nad Ja)
1
Superego ili *ad Ja, je unutranji predstavnik tradi!ionalnih vrednosti i ideala drutva
protumaenih detetu i sprovedenih pomou sistema nagraivanja i ka(njavanja djeteta.
Super ego predstavlja moralno oru(je linosti i zastupa vie idealno nego realno, te(i vie
savrenstvu nego zadovoljstvu.
Superego kao moralni sudija vladanja razvija se kao odgovor na nagrade i kazne roditelja. 8a bi
dobilo nagradu, a izbjeglo kaznu, dijete ui da upravlja svojim ponaanjem u skladu sa smjerni!ama
koje mu daju roditelji. Sve ono zbog ega ga ka(njavaju, dijete ugrauje u svoju savjest, koja
predstavlja jedan dio instan!e Super ega. Sve to roditelji odobravaju i nagrauju dijete ugrauje u
>go=ideal, drugi dio Superega. Mehanizam pomou kog se ovo deava zove se hitrojek!ija ili
unoenje. 8ete unosi moralne standarde roditelja. Savjest ka(njava osobu tako to je navodi da osjea
krivi!u, a >go= i dalje nagrauje tako to je navodi da osjea ponos.
Alavne 'unk!ije Superega su da koi impulse 7da, naroito one seksualne i agresivne prirode, jer
izra(avanje tih impulsa drutvo veoma osuuje, da navede >go da zamejni realistike !iljeve
moralistikim i da te(i savrenstvu. Superego je rigidno i nerazumo koliko i 7d, ne doputa odstupanja
u sprovoenju svojih krutih moralnih obraza!a. ,ajedniko za obe instan!e linosti jeste uti!aj
prolosti na aktuelna zbivanja. B7 meri u kojoj je 7d 'izikog karaktera, u istoj meri je Superego
drutvenog i kulturnog karaktera. 2ba podjednako nastoje prisliti >go da udovolji njihovim diktatima.
0opteno, 7d se mo(e smatrati biolokim ili ira!ionalnim stvarao!em linosti, >go psiholokim ili
ra!ionalnim, a Super ego drutvenim ili moralnim.
2. DINAMIKA LINOSTI
8inamiku linosti Frojd opisuje kroz 5igru sila koje se uzajamo udru(uju ili ometaju5. ?ljuni
termin za objanjenje dinamike linosti je sukob, tj. kon'likt. Frojd je smatrao daje kon'likt inherentan
ljudskoj prirodi i da nema te analize koja mo(e da ga iskorijeni. 7z razliitih sukoba proizilaze; otpori,
regresije, priguivanCe, potiskivanje, intelektualiza!ija, pori!anje, sublima!ija i ostalo.
Frojd je smatrao daje ljudsko ponaanje motivisano sna(nim unutranjim silama koje je nazivaoFr
ieb 9u prevodu nagon, poriv, instinkt:. 7nstinkt je svakako jedan od kljunih pojmova u objanjenju
ljudskog ponaanja. 7nstinkti su pokretaki inio!i linosti. 2ni ne samo da nagone na ponaanje ve
odreuju i njegov prava!. 7nstinkt sprovodi selektivnu kontrolu nad ponaanjem poveavanjem
osjetljivosti osobe na odreene vrste dra(enja.
Aladna osoba je osjetljivija na dra(i hrane, seksualno uzbuena osoba je spremnija da odgovori na
erotske dra(i.
2rganizam naravno mogu da pokrenu i uti!aji iz spoljanjeg svijeta, ali je Frojd smatrao da
sredinji izvori razdra(enja u dinami!i linosti igraju manje va(nu ulogu od uroenih instikata.
Spoljanje dra(i stavljaju pred pojedin!a manje zahtjeva i svakako i tra(e manje zahtjevne oblike pri #
ago davanja nego potrebe. Spoljanje dra(i je mogue izbjei, ali je nemogue pobjei od potrebe.
Frojd je smatrao da je instinkt koliina duevne energije. Svi instinkti zajedno ine ukupnu sumu
duevne energije koja je dostupna linosti. ?ao to je ranije reeno, 7d je rezervoar ove energije, a isto
tako i sedite instikata. 7d se mo(e smatrati instan!om koja isporuuje psiholoku snagu za odvijanje
raznovrsnih opera!ija linosti.
7nstinkt ima etiri karakteristine odlike; izvor, !ilj, objekat i pokretaku silu. 7zvor je tjelesno
stanje ili potreba. @ilj je uklanjanje tjelesnog razdra(enja. @jelokupna aktivnost koja se javlja izmedju
(elje i njegovog zadovoljenja podvedena je pod pojam objekta. Fo znai da objekat nije samo posebna
stvar koja e zadovoljiti potrebu, ve ukljuuje i !jelokupno ponaanje koje obezbjeuje neophodnu
stvar.
Sto se tie broja instikata koji upravljaju ljudskim ponaanjem, Frojd je govorio o instinktu (ivota
9>ros: i instinktu smrti 9Fanatos:.
1
7nstinkt (ivota 9>ros: slu(i odr(anju (ivota i razmno(avanju vrste. Alad, (e i seks spadaju u ovu
kategoriju. 2blik energije pomou koje djeluju instinkti (ivota nazvan je libido. Frojd je, kao to je to
opte poznato najveu pa(nju posvetio seksualnom instinktu. 2n je smatrao da ne postoji jedan
1 "o(in 3. )azvojna psihologija 9#:, *0"B, "anja Buka, 1DD$., str. %D.
+
seksualni instinkt ve mnogo instikata. Pod time se podrazumijeva da postoji izvjestan broj odvojenih
tjelesnih potreba koje dovode do porasta erotskih (elja. Svaka od ovih (elja ima izvor u razliitim
regionima tijela koji se nazivaju erogene zone. >rogena zona je dio ko(e ili sluzoko(e izuzetno
osjetljive na nadra(aj, koji kada se njime postupa na odreen nain otklanja podra(aj i stvara osjeanje
prijatnosti. 0sna duplja, analno podruje i seksualni organi su erogene zone. Sisanje stvara oralnu
prijatnost, pra(njenje analno zadovoljstvo, a trljanje genitalnu prijatnost. 0 djetinjstvu seksualni
instinkti su relativno nezavisni jedan od drugog, ali kada pojedina! stigne do puberteta oni te(e da se
spoje i da zajedno slu(e !ilju reproduk!ije.
7nstinkt smrti 9/anatos : ili kako gaje Frojd zvao razaraki instinkt, djeluje mnogo manje
upadljivo od instinka (ivota. Einjeni!a da svaka osoba jednog dana umre, podstakla je Frojda da
'ormulie uvenu izjavu; 5@ilj sveg (ivota je smrt5. 2n je smatrao da ovjek ima (elju, naravno
nesvjesnu, da umre. *jegova pretpostavka je da se (elja za smru zasniva na naelu postojanosti.
Prema ovom naelu, svi (ivi pro!esi te(e da se vrate u stabilnost neorganskog svijeta. <a(an izdanak
instinkta smrti je agresivni nagon. Pod njime se podrazumijeva samounitavanje usmjereno napolje.
Pojedina! se bori sa drugim ljudima i destruktivan je zbog toga to je (elja za smru blokirana
snagama instinkta (ivota, kao i drugim preprekama u linosti koje se suprotstavljaju smrti.
2.1. Ekonosko st!no"i#t$
Frojd je smatrao da se psihika energija ponaa na slian nain kao to se to deava sa energijom
unutar nekog 'izikog sistema. *jegovo miljenje je da ovjek raspola(e ogranienom koliinom
psihike energije koja omoguava 'unk!ionisanje duevnog aparata na taj nain to energija utroena u
jednu psihiku 'unk!iju nee biti na raspolaganju nekoj drugoj. S obzirom da se psihika energija
raspodjeljuje i koristi od strane tri instan!e linosti =7da, >ga i Superega, ove instan!e se zapravo
takmie za energiju koja e im biti dostupna.
%. OD&RAM&ENI ME'ANI(MI
Sukobi izmeu tri osnovna sainitelja duevnog sklopa, kao i oni koji se odvijaju izmeu
pojedin!a i spoljanjeg svijeta rezultiraju strepnjom. Strepnja mo(e biti izazvana strahom od odvajanja,
gubitka, pred nekom opasnou, traumatinim iskustvima iz detinjstva ili neosvjeenim sadr(ajima
kao to su rodoskrvne pomisli, agresivnost prema bli(njima ili mr(nja roditelja, dje!e ili partnera.
0koliko je pritisak strepnje prekomjeran, >go je prisiljen da preuzme odgovarajue mjere kako bi se
oslobodio preplavljujueg pritiska. 0 te svrhe >go nastoji da pretei materijal dr(i dalje od svijesti i na
taj nain umanji ili izbjegne strepnju. @ovekov >go raspola(e brojnim oruima koja mu slu(e da se
odbrani od ne(eljenih misli, (elja ili osjeanja. Frojd ih je nazvao odbrambenim mehanizmima i ono
to im je svima zajedniko jeste da je delovanje svakoga od njih nesvjesno i da svi vie ili manje
poriu, iskrivljuju, krivotvore ili preinauju stvarnost.
Frojd je opisao sledee mehanizme;
Potiskivanje je mehanizam pomou koga se bolne misli i osjeanja uklanjaju iz svijesti. Frojd
potiskivanje objanjava kao nevoljno uklanjanje neega iz svijesti. Pretpostavljao je da veina bolnih
dogaaja iz prvih pet godina (ivota je uklonjena upravo na ovaj nain, ali da ti dogaaji svakako utiu
na kasnije ponaanje.
Pori!anje je mehanizam koji se smatra najjednostavnijim. 2n djeluje na presvjesnom i
nesvjesnom nivou i predstavlja nain iskrivljivanCa onoga to pojedina! misli i osea ili toga kako
pro!jenjuje traumatsku situa!iju. Sastoji se od odbrane od napetosti 5zatvaranjem jednog oka5 pred
preteom stvarnou.
)eaktivna 'orma!ija je nain odbrane od preteeg poriva kroz aktivno izra(avanje suprotnog
poriva. )azvojem svjesnih stavova, uvjerenja i ponaanja dijametralno suprotnih uznemirujuim
(eljama, pojedina! se ne mora suoiti sa strepnjom koja bi se javila kao posljedi!a prihvatanja preteeg
poriva. /ako vrlo esto nailazimo na osobe koje svoju bazinu agresiju i mr(nju prema drugima
preobliavaju u ljubaznost.
-
Projek!ija je mehanizam samozavaravanja koji se sastoji od pripisivanja drugima vlastitih
neprihvatljivih (elja i poriva. Po(uda, agresivnost i drugi porivi tumae se kao da pripadaju drugima, a
ne samom pojedin!u. /ako umesto da pojedina! sebi prizna da nekoga mrzi on te agresivne porive
pripisuje drugom i preobliava ih u uvjerenje da taj drugi zapravo mrzi njega.
Prjemetanje predstavlja nain ubla(avanja napetosti oslobaanjem poriva njihovim
usmjeravanjem od preteeg objekta prema sigurnoj meti. Premetanje se sastoji od usmjeravanja
energije prema drugom objektu ili osobi, kada su prvobitni objekti ili osoba nedostupni ili kada je
sasvim neprimereno ka njima usmjeriti poriv. /ako na primjer slabi koji se plai svog e'a, svoju
ljutnju ne mo(e da ispolji na e'u pa se iskaljuje na svojoj (eni i dje!i.
)a!ionaliza!ija predstavlja osmiljavanja 5dobrih5 razloga kako bi opravdali svoj oslabljeni ego.
Faith M.M., Miller S.3., <asta ).; 8jeija psihologija, *aklada Slap, Jastrebarsko, #44$., str. #D%.
)a!ionaliza!ija poma(e u opravdavanju odreenih postupaka i ubla(avanju udara!a povezanih sa
razoaranjem. ?ada ljudi ne uspiju da se zaposle na radnom mjestu na koje su pretendovali, uspijvaju
da uvjere sebe da to mjesto ionako nisu htjeli.
Sublima!ija predstavlja mehanizam putem koga se seksualna ili agresivna energija preusmerava
na one aktivnosti koje su drutveno prihvatljive. /ako na primjer, agresivni poriv mo(e biti
preusmjeren u atletske aktivnosti, ime osoba nalazi nain ispoljavanja agresivnih osjeanja ali na
drutveno prihvatljiv nain. Frojd je smatrao da su mnoga umjetnika dostignua posljedi!a
sublima!ije.
)egresija podrazumijeva okretanje ka postup!ima koji su prevazieni i prerasli.
Povratkom na ranije razvojne 'aze, zahtjevi vie nisu tako veliki. Bjudi suoeni sa jakim stresom
mogu savladati svoju napetost dr(ei se nezrelih i neprikladnih postupaka. 2vo je esto primjetno kod
dje!e koja plaei se kole pribjegavaju postpu!ima kao stoje plakanje, sisanje pal!a itd. *astoje da se
vrate u razdoblje (ivota koje je bilo sigurno.
hitrojek!ija je mehanizam usvajanja tj. unoenja u vlastitu linost vrijednosti i standarda drugih.
Jedan od primera jeste nain savladavanja napetosti kod zatvorenika kon!entra!ionih logora koji su
prihvatali vrijednosni sistem neprijatelja identi'ikujui se sa agresorom. 7ntrojek!ija meutim nije
nu(no negativna. Postoje i njeni pozitivni obli!i kao stoje usvajanje roditeljskih vrijednosti.
7denti'ika!ija predstavlja mehanizam koji je sastavni dio razvojnog pro!esa.
7denti'ikujui se sa roditeljima, dje!a ue oblike ponaanja koji su prihvatljivi u sredini, stiu
polne uloge. 2vaj mehanizam meutim mo(e da se koristi i u 'unk!iji odbrane. Primjer toga jeste
odbrana od osjeanja manje vrijednosti kroz identi'ika!iju sa uspjenim ljudima.
?ompenza!ija je mehanizam koji se sastoji od prikrivanja opa(enih slabosti ili stvaranje
odreenih pozitivnih osobina radi nadoknade ogranienja. *a primjer, de!a koja ne dobijaju pozitivnu
pa(nju i priznanje, mogu razviti ponaanja namjenjena dobijanu bar negativne pa(nje.
%.1. R!)"o* linosti
Frojd je bio meu prvim psiholozima koji je tvrdio da u ovjekovom razvoju djetinjstvo igra
kljunu ulogu. Poznata je njegova uvena reeni!a 58ijete je ota! ovjeka5. 2n je smatrao da su
zbivanja u djetinjstvu kru!ijalna za kasniji razvoj i da ostavljaju trajne posljedi!e na njegovu linost.
7skustva iz prvih pet=est godina imaju presudnu ulogu u oblikovanju odrasle linosti. Pored toga, on je
smatrao daje seksualni instinkt delatan u osobi od njenog roenja i da na presudan nain oblikuje
psihiki razvoj. 0 skladu sa tim, njegova objanjenja razvoja linosti uglavnom su bila usresreena na
seksualne teme. 2n je smatrao da svaka osoba tokom razvoja prolazi kroz nekoliko razvojnih 'aza.
2dlika svakog je odreena erogena zona. Poto svaka od 'aza u znaajnoj meri utie na 'unk!ionisanje
odrasle osobe, one su nazvane psihoseksualne 'aze razvoja.
Oralna faza
.
2vo je prva 'aza kroz koju svako dijete prolazi i koja obino traje osamnaest mjese!i. /okom
ovog perioda usta, usne i jezik predstavljaju izvornu erogenu zonu.
3ktivnosti poput sisanja, gri(enja, dojenja, hranjenja i ostalih oralnih radnji jesu glavni izvori
djetinje prijatnosti.
Jako je va(no da dijete u ovom periodu dobije osnovnu negu. 0koliko adekvatna njega izostane,
kasnije se mogu razviti osobine kao to su gramzivost i pohlepa. Preveremeno ili odlo(eno odvajanje
od dojke vodi oralnim 'rustra!ijama ili pretjeranom zadovoljstvu. 2vo mo(e dovesti do 'iksa!ije
psihike energije za ovu 'azu i kasnije razvoja oralnog karaktera linosti. 2no to je svojstveno ovom
karakteru jesu nepovjerenje prema drugim ljudima, odbijanje tue ljubavi i strah ili nesposobnost
uspostavljanja intimnih odnosa.
Analna faza
0 uzrastu od #$ mjese!i do druge godine, dje!a prolaze kroz analnu 'azu razvoja. Prema
Frojdovim zapa(anjima, u tom uzrastu analna oblast i dra(i koje su povezane sa pra(njenjem debelog
!rijeva ili zadr(avanjem izmeta predstavljaju preovladajui izvor detinjeg zadovoljstva. Alavni
razvojni zada!i u ovoj 'azi jesu uenje nezavisnosti, prihvatanje vlastite moi i uenje izra(avanja
negativnih osjeanja kao to su bes i agresija. 0 ovoj 'azi dje!a se navikavaju na istou 9tj. ue da
kontroliu rad i pra(njenje debelog !rijeva i beike:, to nerijetko vodi sukobima djetinje i roditeljske
volje, a traume vezane za ovu aktivnost mogu proizvesti analne 'iksa!ije ili u kasnijem razvoju analnu
linost. Frojd je govorio o analno agresivnom i analno zadr(avajuem tipu linosti koje svoje izvore
imaju u postup!ima kojma su roditelji koristili prilikom obuavanja djeteta na istou. Previe stroge
metode obuavanja na istou mogu dovesti do razvoja osobina koje su svojstvene analno=agresivnom
tipu linosti, kao to su okrutnost, neprikladno izra(avanje ljutnje i krajnja neurednost. *asuprot tome,
pridavanje prevelike pa(nje inu pra(njena i pretjerano hvaljnje deteta svaki put kada obavi nu(du,
mo(e dovesti do pridavanja preterane va(nosti ovoj aktivnosti. ?ao posljedi!a ovakvih roditeljskih
postupaka dolazi do razvoja analano=zadr(avajue linosti kojoj su svojstvene osobine pretjerana
urednost, tvrdoglavost, krtost i gomilanje stvari.
Falusna faza
0 uzrastu od tree do etvrte godine dje!a ulaze u 'alusnu 'azu razvoja, kada penis i klitoris
postaju erogene zone koje priinjavaju najvie zadovoljstva, kao i razna osjeanja i matanja koja
imaju veze sa radom genitalnih organa.
2snovni sukob 'alusne 'aze jesu upravo in!estouzne (elje koje de!a imaju prema roditelju
suprotnog pola. "udui da su takvi osjeaji ugro(avajui, obino se potiskuju, meutim predstavljaju
sna(ne odredni!e kasnijeg seksualnog razvoja. 0poredo sa (eljom da se bude sa roditeljem suprotnog
pola, javlja se i nesvesna (elja za 5uklanjanjem5 roditelja istog pola.
Prema Frojdovoj teoriji, i djea!i i devoji!e osjeaju seksualnu (elju i unutranje sukobe i
potiskuju ih. 8jea!i eznu za majinom pa(njom, osjeaju neprijateljstvo prema o!u i boje se da e ih
on kazniti zbog in!estnih osjeanja koje imaju prema maj!i. 2va pojava se naziva >dipov kompleks
koja va(i za djeake. 7stu pojavu za devoji!e Frojd je nazvao >lektrin kompleks. )oditelj suprotnog
pola postaje seksualni objekat u mati i u ponaanju djeak i djevoji!a pokazuju svoju seksualnu (elju
prema njima.
0 tom periodu kod djeaka se javlja spe!i'ian strah povezan sa njihovim penisom, koji je Frojd
nazvao kastra!ioni strah. 0 strahu da e mu ota! vratiti milo za drago odsje!anjem organa, djea!i
potiskuju svoju seksualnu (elju prema maj!i i zamjenjuju je prihvatljivim oblikom ljubavi.
0 tom periodu djea!i poinju da se poistovjeuju sa o!em, da usvajaju njegove vrijednosti,
osobine, postupke. ?roz identi'ika!iju sa o!em i preuzimanjem njegovih vrijednosti, zabrana i
moralnih obraza!a, razvija se instan!a linosti Superego, tako da se ka(e daje Superego nasljednik
>dipovog kompleksa.
2rtodoksni Frojdov pogled na razvoj (ena izazvao je velike nesuglasi!e i mnoge (ene su
negativno odreagovale na njega. >lektrin kompleks javlja se kod devoji!a i on je kopija >dipovog
kompleksa. Prvi objekat ljubavi kod devoji!a je majka, ali se u ovoj 'azi prenosi na o!a. ?od
devoji!a se u ovom periodu javljaju negativne emo!ije prema maj!i jer opa(aju da nemaju penis. 7sto
&
tako se javlja zavist od penisa zbog svesti da ga deak ima, a ona ne. 0 ovom periodu devoji!e se
takmie sa majkom za oevu pa(nju. *akon to shvate da ne mogu zamjeniti majku, zapoinje pro!es
poistovjeivanja, kada poinju da preuzimaju neke majine osobine.
2no to je svojstveno ovoj 'azi psihoseksualnog razvoja jeste radoznalost koja se tie seksualnih
pitanja, seksualna matanja, masturba!ija, obras!i polnog poistovjeivanja i seksualna igra.
Period latencije
Prestankom nemirnog stanja i stresova iz oralne, analne i 'alusne 'aze psihoseksualnog razvoja,
dolazi period mira koji se naziva period laten!ije. 2dnosi izmeu instan!i 7d, >go i Superego su
oblikovani i relativno stabilni. 0 ovom periodu djetetove seksualne porive zamjenjuju novi interesi.
2dvija se so!ijaliza!ija i dje!u poinje da zanima iri svijet. 0 ovom periodu javlja se usmjerenost na
kolu, hobije, sport i prijateljstva s pripadni!ima istog pola.
2ralna, analna i 'alusna 'aza zajedno nazivaju se pregenitalno razdoblje. Alavno svojstvo ovih
'aza psihoseksualnog razvoja jeste nar!istika orijenta!ija tj. usmerenost prema unutra, odnosno na
sebe. /okom srednjeg detinjstva, u latentnoj 'azi, de!a poinju da se okreu prema odnosima sa drugim
ljudima. 8e!u u tom periodu jednako zanimaju stvari iz spoljnjog kao i iz unutranjeg svijeta.
Baten!ija se prote(e do puberteta, kada dete ulazi u genitalnu 'azu, poslednju 'azu
psihoseksualnog razvoja.
Genitalna faza
/okom ove 'aze, koja se prote(e i kasnije u zrelo doba, ponovo o(ivljavaju erogeni porivi, sada
usresreeni na genitalnu oblast.
)aniji sadr(aji iz 'alusne 'aze ponovo se o(ivaljavaju i ponavljaju i adoles!enti osjeaju
zanimanje za suprotni pol, ukljuuju se u odreene seksualne eksperimente i poinju da preuzimaju
odgovornost. Po izlasku iz adoles!en!ije i prelaskom u zrelost odrasle dobi, sklapaju intimna
prijateljstva, oslobaaju se roditeljskog uti!aja i razvijaju interes za druge ljude.
0koliko pojedina! dostigne u svom razvoju ovaj nivo, a da nije 'iksirao prilinu koliinu libida u
nekoj ranijoj 'azi, onda mo(e da se razvije normalan seksualni (ivot, zadovoljavajui, dugotrajan
odnos u kome e uva(avati potrebe i (elje partnera. Frojd je govorio o genitalnom karakteru mislei na
sposobnost osobe da voli i radi.
(AKLJUAK
8e'inisanje, opisivanje i analiza Frojdove teoriji psihoseksualnog razvoja linosti je bio predmet
ovog rada. Sagledavanjem svih poglavlja, dolazimo do potvrde postavljene teme u uvodnom dijelu
rada.
Psihoanaliza polazi od postulata po kojem sve to se odvija u snovima, nosi u sebi dimenziju koja
ne izbija na povrinu. /o je podsvijest, rezultat niza dogaaja koji su se desili u ranom djetinjstvu, a
mo(da ak i ranije, u neposrednoj sprezi sa razvojem seksualnosti u irokom smislu, prvo kroz oralnu i
analnu 'azu razvoja. /i sluajevi su !enzurisani. 2ko tree godine dijete otkriva razliku meu
polovima. 2no, dakle, pro(ivljava u tim prvim godinama kljune dogaaje, koji se mo(da nikad nisu
realno desili, ali koji dotiu njegovu svijest; predstava koitusa 9lat.!oire, ii zajednoG sparivanje
mu(ijaka i (enke, kod (ivotinjskih vrsta i kod ovjeka: i kastra!ija 9odstranjenje ili unitenje
reproduktivnog organa, kod bilo kog pola:.
,a malog djeaka, u pitanju je prijetnja odsje!anjem polnog organa kao kaznom za njegovu
masturba!iju, koja je za njega normalno pra(njenje edipovske po(ude. ,a malu devoji!u, saznanje o
5onome to joj nedostaje5 vodi je ka (elji za penisom, odnosno od seksualnosti ka (elji da ima dijete od
svog o!a, to je zapravo uvod u normalan razvoj heteroseksualnosti. Po ,aku Bakanu, kastra!ija je
zamiljeni dogaaj koji povlai za sobom potinjavanje subjekta simbolu, odnosno govoru. Putem
govora prepliu se denomina!ije srodstva i zabrana. ,a malog djeaka, drutvene zabrane, ak i
ne'ormulisane, su u korijenu potiskivanja predstava vezanih za seksualnost u podsvijesti, koja e biti
ispunjena znaajnim energetskim nabojem. 2no stoje bilo potisnuto te(i uvijek da se vrati u obliku
simptoma 9gr. sumptoma, koin!iden!ijaG subjektivni 'enomen koji otkriva 'unk!ionalni poremeaj ili
%
povredu:, lapsusa 9lat. lapsus, klizanjeG omake uinjene pri govoru ili pri pisanju, koje
podrazumijevaju brzu ispravku; Frojd smatra da lapsusi nastaju usljed javljanja nesvjesnih (elja:,
snova, itd./o je skup sukoba koje ine ljudsku linost. Frojd je osmislio dva opisa psihikog aparata
95topika5:; prvi, dijeli 5ja5 na podsvijest, predsvijest i svijestG drugi na 7d. >go i Superego. >dipov
kompleks predstavlja 'undamentalno otkrie, ljubomora koju dijete osjea prema roditelju istog pola i
nepriznata (elja da ga eliminie, a zatim zauzme njegovo mjesto. /aj sukob je u osnovi neuroza kada
>dip ne pronalazi povoljan ishod, a nastaje kada se subjekt okree ka drugim objektima.
7ako !jelovita, Frojdova teorija od strane kritiara ima nekoliko zamjerki. *aime, Frojd je u svoju
teoriju ugradio zastarjelu teoriju instinkta i prenaglasio predodreenost ponaanja biolokim 'aktorima.
Mnogi odba!iju Frojdove stavove o svemonosti polnog nagona i uroenoj agresivnosti.
*eopsihoanalitiari, pak, istiu da je akademska psihologija preuzela od psihoanalize samo uenje o
mehanizmima odbrane linosti, ali po njima, za vaspitno=obrazovni pro!es imaju veoma znaajnu
ulogu dinamike varijable linosti. 2!jena ne zavisi samo od sposobnosti uenika = o!jena pokazuje
kako 'unk!ionie linost u !jelini. 7deal vaspitanja treba da bude dostizanje stabilne ravnote(e izmeu
ida, ega i supet ega. <eina autora se zala(e za poboljanje klime u razredu, za bolje so!ijalno
prilagoavanje uenika. *astavni!i, da bi razvili samostalnost i kreativnost kod svojih uenika, moraju
bie biti orijentisani na ono staje u uenikovoj glavi, a manje na to ta e u nju 5smjestiti5.
LITERATURA
#. "o(in 3. )azvojna psihologija 9#:, *0"B, "anja Buka, 1DD$.
1. Faith M.M., Miller S.3., <asta ).; 8jeija psihologija, *aklada Slap, Jastrebarsko, #44$.
+. )ot *. i )adonji S.. Psihologija za 77 razred gimnazije, ,avod za ud(benike i nastavna sredstva,
*ovi Sad, #441.
HHH."esplatniSeminarski)adovi.!om
$