Вы находитесь на странице: 1из 3
Hadii hafiz < Lota C@ Ma aL Halid ef. Hadzimuli¢, VRC h [oleae Bsr 1C-)(1) f uri Fev Me et) Silchar) r r uticaja Hadii hafiz Halid-efendija Hadzimulié Prvi autoritet Sarajeva - Dosii mi pred vrata. Mati opremiiena. Nosimo je niz Curak. Nismo jos prosii niz Pehlivanusu. A on, hafiz ‘Smail, nosi dzenazu, pa dah s jedne, dah s druge strane. - Sto ti, hadzi-Hafize, ne popustas? — upitah ga. - Eh, da znas! Nikad ti nece pasti Saka da ovakvu dzenazu poneses!Svi su joj hafizi, i s jedne i s druge strane: hatiska S¢i, hafiska sestra,hafiska mati, i hodzinska Zena! (Iz sjeCanja Halida Varatana sa dZenaze Hadzimuliéeve majke) Haddt hafiz Halid-efendija, sin Alicefendije i AiSa-hanume, rodene Kulenovié, svijet je u 1916, godine u Sarajevu. Kada su mu bile nepune ti g jedao 1. jamuara Jine na shiret mu je preselio amid?a hafiz Muhammed ‘efendija od koga je cuo prve rijeti o islamu. Kasnije je i8ao u mekteb pred ‘0ca Alicefendiju u DZininom sokaku u Sarajevu godine ( 1923. i 1924.) ali je hafiski so i zvanigno promoviran u Hite je zavrsio za dvije ispit pola hafiza tek 1936. godine, Jo’ kao djetak 8 atom hafiz- Mustafom, potee je utiti hifz pred ocem Ali-efendijom, majka AiSa-hanuma hafiza, & poito im je nezvanigno bila ona ih je preslufavala i Popravijala. Injen otac —Déafer- cfendija Kulenovig, bio je hafiz, a i dvojica braée, Mustafa Fatin-cfendija i Sulejman-efendija Hafiz. Halid-efendija je za pola ‘godine naucio pola Kur’ana napamet, a 61 slijedeée 1923. godine nastavio i skoro stigno do kraja, a onda je, radi pohadanja prekinuti nastavio je tek Getrdeset godina kasnije i 1963. godine uginio hafisku dovu, skupa sa svojim prijateljem hafizom Fadil-efendijom Dova je rouena u Carevoj damiji, aSereta su utili hafiz Gusié osnovne kole, morao Memoriranje Kur'ana Poréom, hafiz: Sirto, hafiz Proho, hafiz Fazlié, hafiz Silajdaié hhafiz Sokolovié i hafiz Trebinjac, a dovu — hadvihafiz Asim-efendija Siréo. Prije osnovne Skole hafiz Halid je mekteb pred Al Nakon ko hadzi-hafiz Hadaiumulié zavrtio j Seriatsku sudatku skolu 1937, godine zatim Vidu islamsku fer'atsko-teolosku Skolu u Sarajevu, Filozofski fakultet, Odsjek za romanistiku, zavrtio je u Zagrebu 1942. godine. Nakon Drugog svjetskog rata Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za orijentalistiku, na pohadao je kojem je diplomirao 1985. godine Hafiz Hadzimulié je od 1. oktabra 1941. godine do 23. juna 1943. godine radio u Gradskoj Stedionici u Sarajevu Ujedno je od 7, novembra 194; godine bio mu‘ezzin Saraé-Ismailove déamije uw Sarajewu, sluabovao kao imam do 12. 1943. godine Tokom Drugog_ svjetskog had’i hafiz Hadvimulié je jedva izbjegao smrt u grupi rodoljuba koje je na Marindvoru povjekao zloglasni Maks Luburié (28, marta 1945, Od tridesetak sarajevskih adie je njegova otac augusta godine) miadiéa koji su bili optudeni da. su saradivalis partizanima Luburié je povjeSao na Marindvoru njih 28, spasili su se samo hafiz Hadzimulié i jo8 jedan mladié, Kada su ga ustase presrele i pokuSale uhapsiti, hafiz je poteo bjeZat, @ oni su za njim pucali rafalnom paljbom. Ljudi su kasnije prigali da mu je ogrtaé bio sav izreSctan i pun clova, Poslusao je savjet prijatelja Ismeta Zige da bjeZi, ako naide ma raciju, i da im Ziv me smije dopasti Saka. Nakon rata radio je, od 1947, do 1960. godine, kao stuabenik u Vakufskom poyjerenstvu i Vakufskoj direkciji u Sarajeva, U Gazi Husrev- begown biblioteku dolazi 1961. godine gdje radi na poslovima bibliotekara i astaje do kraja 1981. godine. Uradio je Veliki broj kataloskih jedinica za crijentalne rukopise koje su koristili kasniji autori Katalaga, a da nigdjenisu naveli njegov doprinos stedivanju kataloske grade, Hutbe Nakon toga radi kao imam u nekoliko sarajevskih dzamija i, najza, kao imam druge po znagaju sarajevske damije ~ Careve. U ioj déamiji ostao je do iza posljednjeg rata, a 7. oktobra 1994. godine s minbera te dzamije prouio je { kazao svoju hiljaditu hutbu Dvadesetak njegovih hutbi objavljeno je v Glasniku VIS-a od 1976. do 1982 62 godine. Pred sami rat radilo se i na priredivanju Hadzimuli¢evih hutbi, ali je rat taj projekat omeo, pa one nikada nisu ugledale svjetlo dana, Potpisnik ovih redova imao je Zast da ga mijenja na minberu Careve ‘@amije tokom rata, kada se hadi hafiz Halid-efendija Hadzimulié bio privremeno povukao. Hadzimuligeve su hutbe bile mudre, odmjerene, aktualne, ali nikad huskagke i provokativne, Hutbe je Lunaprijed spremao, pisao i na minberu ih skoro doslovno itso, ponaiprije zbog toga da se osigura od krivih interpretacija i od plagenih uhoda koje su motrile na svaku izgovorenu nije’ Kada bi dara _prevrsila mjeru Hadsimulié je 2nao reagirati sa minbera Careve @amije ne pitajuéi za cijemu. Tako je bilo i Kada je knjizevnik Dervis Susie 1979, godine uw svome pamfletu —nazvanom —_,Parergon™ BoSnjacima w lice sasuo nepodnosijive uvrede. HadZimulié je s minbera Cereve damije, pred reisom Hadziabdicem, dr. Smajloviéem, Bozom, Huki¢em, Dobratom i

Вам также может понравиться