100%(1)100% нашли этот документ полезным (1 голос)
2K просмотров3 страницы
Tekst o hadži hafizu Halid-efendiji Hadžimuliću i njegovom uzoritom životu, objavljen u časopisu "Novi Horizonti", Zenica, broj 104, April 2008. god./ Rebi-l-evvel/Rebiu-l-ahir 1429. h.g. (Autor: Ahmed Mehmedović)
Tekst o hadži hafizu Halid-efendiji Hadžimuliću i njegovom uzoritom životu, objavljen u časopisu "Novi Horizonti", Zenica, broj 104, April 2008. god./ Rebi-l-evvel/Rebiu-l-ahir 1429. h.g. (Autor: Ahmed Mehmedović)
Авторское право:
Attribution Non-Commercial (BY-NC)
Доступные форматы
Скачайте в формате PDF или читайте онлайн в Scribd
Tekst o hadži hafizu Halid-efendiji Hadžimuliću i njegovom uzoritom životu, objavljen u časopisu "Novi Horizonti", Zenica, broj 104, April 2008. god./ Rebi-l-evvel/Rebiu-l-ahir 1429. h.g. (Autor: Ahmed Mehmedović)
Авторское право:
Attribution Non-Commercial (BY-NC)
Доступные форматы
Скачайте в формате PDF или читайте онлайн в Scribd
Hadii hafiz < Lota C@ Ma aL
Halid ef. Hadzimuli¢, VRC h
[oleae Bsr 1C-)(1) f uri
Fev Me et) Silchar)
r r uticajaHadii hafiz Halid-efendija Hadzimulié
Prvi autoritet Sarajeva
- Dosii mi pred vrata. Mati opremiiena. Nosimo je niz Curak. Nismo jos prosii niz Pehlivanusu. A on, hafiz
‘Smail, nosi dzenazu, pa dah s jedne, dah s druge strane. - Sto ti, hadzi-Hafize, ne popustas? — upitah ga. - Eh,
da znas! Nikad ti nece pasti Saka da ovakvu dzenazu poneses!Svi su joj hafizi, i s jedne i s druge strane:
hatiska S¢i, hafiska sestra,hafiska mati, i hodzinska Zena! (Iz sjeCanja Halida Varatana sa dZenaze
Hadzimuliéeve majke)
Haddt hafiz Halid-efendija, sin
Alicefendije i AiSa-hanume, rodene
Kulenovié, svijet je u
1916, godine u Sarajevu. Kada su mu
bile nepune ti g
jedao 1. jamuara
Jine na shiret mu je
preselio amid?a hafiz Muhammed
‘efendija od koga je cuo prve rijeti o
islamu. Kasnije je i8ao u mekteb pred
‘0ca Alicefendiju u DZininom sokaku u
Sarajevu
godine ( 1923. i 1924.) ali je hafiski
so i zvanigno promoviran u
Hite je zavrsio za dvije
ispit pola
hafiza tek 1936. godine, Jo’ kao djetak
8 atom hafiz-
Mustafom, potee je utiti hifz pred
ocem Ali-efendijom,
majka AiSa-hanuma
hafiza,
& poito im je
nezvanigno bila
ona ih je preslufavala i
Popravijala. Injen otac —Déafer-
cfendija Kulenovig, bio je hafiz, a i
dvojica braée, Mustafa Fatin-cfendija i
Sulejman-efendija
Hafiz. Halid-efendija je za pola
‘godine naucio pola Kur’ana napamet, a
61
slijedeée 1923. godine nastavio i skoro
stigno do kraja, a onda je, radi
pohadanja
prekinuti
nastavio je tek Getrdeset godina kasnije
i 1963. godine uginio hafisku dovu,
skupa sa svojim prijateljem hafizom
Fadil-efendijom Dova je
rouena u Carevoj damiji, aSereta su
utili hafiz Gusié
osnovne kole, morao
Memoriranje Kur'ana
Poréom,
hafiz: Sirto, hafiz
Proho, hafiz Fazlié, hafiz Silajdaié
hhafiz Sokolovié i hafiz Trebinjac, a
dovu — hadvihafiz Asim-efendija
Siréo.
Prije osnovne Skole hafiz Halid je
mekteb pred Al
Nakon ko
hadzi-hafiz Hadaiumulié zavrtio j
Seriatsku sudatku skolu 1937, godine
zatim Vidu islamsku fer'atsko-teolosku
Skolu u Sarajevu, Filozofski fakultet,
Odsjek za romanistiku, zavrtio je u
Zagrebu 1942. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata
Filozofski fakultet u
Sarajevu, Odsjek za orijentalistiku, na
pohadao je
kojem je diplomirao 1985. godine
Hafiz Hadzimulié je od 1. oktabra
1941. godine do 23. juna 1943. godine
radio u Gradskoj Stedionici u Sarajevu
Ujedno je od 7, novembra 194;
godine
bio mu‘ezzin Saraé-Ismailove déamije
uw Sarajewu,
sluabovao kao imam do 12.
1943. godine
Tokom Drugog_ svjetskog
had’i hafiz Hadvimulié je jedva
izbjegao smrt u grupi rodoljuba koje je
na Marindvoru povjekao zloglasni
Maks Luburié (28, marta 1945,
Od tridesetak sarajevskih
adie je njegova otac
augusta
godine)miadiéa koji su bili optudeni da. su
saradivalis partizanima Luburié je
povjeSao na Marindvoru njih 28, spasili
su se samo hafiz Hadzimulié i jo8
jedan mladié, Kada su ga ustase
presrele i pokuSale uhapsiti, hafiz je
poteo bjeZat, @ oni su za njim pucali
rafalnom paljbom. Ljudi su kasnije
prigali da mu je ogrtaé bio sav izreSctan
i pun clova, Poslusao je savjet prijatelja
Ismeta Zige da bjeZi, ako naide ma
raciju, i da im Ziv me smije dopasti
Saka.
Nakon rata radio je, od 1947, do
1960. godine, kao stuabenik u
Vakufskom poyjerenstvu i Vakufskoj
direkciji u Sarajeva, U Gazi Husrev-
begown biblioteku dolazi 1961. godine
gdje radi na poslovima bibliotekara i
astaje do kraja 1981. godine. Uradio je
Veliki broj kataloskih jedinica za
crijentalne rukopise koje su koristili
kasniji autori Katalaga, a da nigdjenisu
naveli njegov doprinos stedivanju
kataloske grade,
Hutbe
Nakon toga radi kao imam u
nekoliko sarajevskih dzamija i, najza,
kao imam druge po znagaju sarajevske
damije ~ Careve. U ioj déamiji ostao
je do iza posljednjeg rata, a 7. oktobra
1994. godine s minbera te dzamije
prouio je { kazao svoju hiljaditu hutbu
Dvadesetak njegovih hutbi objavljeno
je v Glasniku VIS-a od 1976. do 1982
62
godine. Pred sami rat radilo se i na
priredivanju Hadzimuli¢evih hutbi, ali
je rat taj projekat omeo, pa one nikada
nisu ugledale svjetlo dana,
Potpisnik ovih redova imao je Zast
da ga mijenja na minberu Careve
‘@amije tokom rata, kada se hadi hafiz
Halid-efendija Hadzimulié bio
privremeno povukao.
Hadzimuligeve su hutbe bile
mudre, odmjerene, aktualne, ali nikad
huskagke i provokativne, Hutbe je
Lunaprijed spremao, pisao i na minberu
ih skoro doslovno itso, ponaiprije
zbog toga da se osigura od krivih
interpretacija i od plagenih uhoda koje
su motrile na svaku izgovorenu nije’
Kada bi dara _prevrsila mjeru
Hadsimulié je 2nao reagirati sa
minbera Careve @amije ne pitajuéi za
cijemu. Tako je bilo i Kada je knjizevnik
Dervis Susie 1979, godine uw svome
pamfletu —nazvanom —_,Parergon™
BoSnjacima w lice sasuo nepodnosijive
uvrede. HadZimulié je s minbera
Cereve damije, pred reisom
Hadziabdicem, dr. Smajloviéem,
Bozom, Huki¢em, Dobratom i