Osnovne Smjernice Toka Proračuna Generatora Pare

TOPLINSKI PRORAUN GENERATORA PARE
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1

TOPLINSKI PRORAUN

GENERATORA PARE

- Osnovne smjernice -

TEHNIKI FAKULTET U RIJECI
Zavod za termodinamiku i energetiku
Katedra za procesno i energetsko strojarstvo
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2

OSNOVNE SMJERNICE ZA PRORAUN GENERATORA PARE

GLAVNE KARAKTERISTIKE (POGONSKI PARAMETRI)

Da bi se moglo pristupiti projektiranju generatora pare trebaju biti poznati, odnosno
zadani sljedei pogonski parametri:

Proizvodnja pare (kapacitet) - obino je definiran normalni i maksimalni kapacitet.
Normalni kapacitet se odnosi na optimalno pogonsko stanje gdje je stupanj
iskoritenja generatora pare maksimalan, a on najee iznosi 80% od
maksimalnoga trajnog kapaciteta.

Tlak pare - moe biti definiran kao :

Doputeni (maksimalni) tlak koji se odnosi na najvei tlak pri kojem je dozvoljeno da
generator pare radi. Kod prekoraenja toga tlaka djeluju sigurnosni ventili. Na temelju
njega vri se proraun vrstoe tlanih dijelova generatora pare.

Radni tlak (u bubnju) koji je najee za 5% manji od doputenoga tlaka. Pri tom
tlaku generator pare normalno radi.

Izlazni tlak je tlak na izlazu iz generatora pare (pregrijaa pare) koji je, u odnosu na
radni tlak u bubnju, manji za veliinu pada tlaka zbog otpora strujanja kroz pregrija i
spojne cijevi. On je za oko 5% do 10% manji od normalnoga radnog tlaka u bubnju,
to ovisi o gubicima strujanja kroz cijevni snop pregrijaa pare.

Temperatura pregrijane pare - odnosi se na temperaturu koju para ima na izlazu iz
pregrijaa.

Temperatura napojne vode - je temperatura napojne vode na ulazu u generator
pare, odnosno u zagrija vode (ekonomajzer).

Vrsta goriva - za pogon generatora pare koriste se sljedee vrste goriva:

- ugljen (kameni, mrki, lignit, treset)
- loivo ulje (srednje, teko)
- loivi plin (zemni plin, rafinerijski plin, koksni plin)
- biomasa, komunalni otpad

Vrstom goriva, odnosno nainom loenja definiran je osnovni oblik, konstrukcija i
izvedba generatora pare. Za toplinski proraun generatora pare moraju biti poznati
to toniji podaci o elementarnom sastavu i ogrjevnoj vrijednosti goriva.

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3

1. IZGARANJE

1.1. Donja ogrjevna vrijednost goriva

a) Kruta goriva:

elementarnom analizom goriva treba biti poznato sljedee:

- sadraj ugljika, m
C(%)

- sadraj vodika, m
H(%)

- sadraj kisika, m
O(%)

- sadraj duika, m
N(%)

- sadraj sumpora, m
S(%)

- sadraj pepela, m
A(%)

- sadraj vlage, m
W(%)

Za ugljene se moe koristiti sljedea formula kod izraunavanja donje ogrjevne
vrijednosti goriva:

(
+ + =
G
W(%) S(%)
O(%)
H(%) C(%) d
kg
kJ
m 25 m 105 )
8
m
(m 1200 m 340 H

b) Tekua goriva:

(
+ + =
G
(%) (%)
(%)
(%) (%)
kg
kJ
25 105 )
8
( 1200 340
W S
O
H C d
m m
m
m m H

c) Plinovita goriva:

(
+ +
+ + + +
+ + + + =
3
N
(%) (%)
(%) (%) (%) (%)
(%) (%) (%) (%) (%)
m
kJ
1403 1140
882 600 1460 1216
936 643 358 126 108
6 6 8 4
6 3 4 2 12 5 10 4
8 3 6 2 4 2
H C H C
H C H C H C H C
H C H C CH CO H d
H

gdje su:
(%) H
2
, , ,...itd. - volumni udjeli pojedinih sudionika u smjesi
(%) CO
(%) CH
4
plinovita goriva [%];

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4

1.2. Teoretska koliina kisika i zraka ua izgaranje

Za kruta i tekua goriva:

(
+ |
.
|
\
|
+ =
G
3
N
(%)
(%)
(%) (%) min
kg
m
7 . 0
8
6 . 5 87 . 1
100
1
S
O
H C O
m
m
m m V
gdje su:
(%) C
m , , ,...itd. - maseni udjeli pojedinih elemenata u gorivu u [%];
(%) H
m
(%) O
m

(
=
G
3
N
min ,
min ,
kg
m

21 . 0
O
Z
V
V

1.3. Stvarna koliina zraka za izgaranje

(
=
G
3
N
min ,
kg
m

Z Z
V V

gdje je:
- koeficijent vika (pretika) zraka koji ovisi o vrsti goriva, naina izgaranja te
konstrukciji (obliku) loita.

KOEFICIJENT VIKA ZRAKA VRSTA
GORIVA
SISTEM IZGARANJA
krupniji
sortiman
sitniji
sortiman
sloj - runo loenje 1,6 - 1,8 1,5 - 1,7
reetka - bez rel. kretanja 1,35 - 1,4 1,3 - 1,35
reetka - s rel. kretanjem 1,3 - 1,35 1,28 - 1,33
ugljena praina (suhi reim) 1,28 - 1,3 1,25 - 1,27
ugljena praina (tekui reim) 1,22 - 1,25
viekomorno loite 1,18 - 1,22
KRUTO
(ugljen)
ciklonsko loite 1,1 - 1,15 1,05 - 1,1
sloj 1,3 - 1,5 KRUTO
(drv. otpaci) izgaranje u letu 1,3 - 1,35
TEKUE 1,03 - 1,1
PLINOVITO 1,02 - 1,08

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5

Za plinovita goriva, stvarna koliina zraka rauna se prema izrazu:

( )
(

|
.
|
\
|
+ + + + =
G
3
N
(%) (%) (%) (%) (%)
kg
m

4
5 , 1 5 , 0
21
1
2 2 2
O H C S H H CO Z
n m
n
m V

gdje su :
(%) CO
, , ,... volumni udjeli u [%];
(%) H
2
(%) S H
2

1.4 Minimalna koliina suhih dimnih plinova


| |
(
+ + + =
G
3
N
min , N(%) (%) (%) min ,
kg
m
79 m 0.8 7 . 0 87 . 1
100
1
Z S C s pl
V m m V

gdje su: , , ,...itd. maseni udjeli pojedinih elemenata u gorivu
izraeni u [%].
(%) C
m
(%) H
m
(%) O
m

Za plinovita goriva :

( )
(
+ + + + + =
G
3
N
min , (%) (%) (%) (%) (%) min ,
kg
m
79
100
1
2 2 2
Z N H C S H CO CO s pl
V m V
n m

gdje su : , , ,...itd.- volumni udjeli u [%];
(%) CO
(%) H
2
(%) S H
2

1.5. Stvarna koliina suhih dimnih plinova

(
+ =
G
3
N
3
N
G
3
N
min , min , ,
m
m

kg
m
) 1 (
Z s pl s pl
V V V

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
6

1.6. Koliina H
2
O u dimnim plinovima


| |
(
+ =
G
3
N
(%) (%)
kg
m
9
100
24 , 1
2
W H O H
m m V

gdje su:
(%) H
m i - maseni udjeli u gorivu [%];
(%) W
m

Za plinovita goriva:

(
|
.
|
\
|
+ + + =
G
3
N
(%) (%) (%) (%)
kg
m

2 100
1
2 2 2
W H C S H H O H
n m
n
V

gdje su :
(%) H
2
, - volumni udjeli u gorivu [%];
(%) S H
2

1.7. Kiliina vlanih dimnih plinova

m
m
,
kg
m

3
N
3
N
G
3
N
,
2
(
+ =
G
O H s pl pl
V V V

1.8. Koliina dimnih plinova

Za tekua i kruta goriva:

1.8.1. Koliina ugljina dioksida
(
= =
G
3
N
(%) (%)
kg
m
0187 , 0
100
87 , 1
2
C C CO
m m V

1.8.2. Koliina vodene pare
(
+ = + =
G
3
N
(%) (%) (%) (%)
kg
m
) 9 ( 0124 , 0 ) 9 (
100
24 , 1
2
W H W H O H
m m m m V

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7

1.8.3. Koliina sumporna dioksida
(
= =
G
3
N
(%) (%)
kg
m
007 , 0
100
7 , 0
2
S S SO
m m V
1.8.4. Koliina duika
(
+ = + =
G
3
N
min , (%) min , (%)
kg
m
79 , 0 008 , 0 ) 79 8 , 0 (
100
1
2
Z N Z N N
V m V m V
1.8.5. Koliina kisika
(
= =
G
3
N
min , min ,
kg
m
) 1 ( 0,21 ) 1 (
100
21
2
Z Z O
V V V
gdje su:
(%) C
m , , ,...itd.- maseni udjeli pojedinih elemenata u gorivu [%];
(%) H
m
(%) S
m

Za plinovita goriva:

1.8.6. Koliina ugljina dioksida
(
+ =
G
H C CO CO
n m
m V
3
N
3
N
(%)
m
m
) (
100
1
2

1.8.7. Koliina vodene pare
(
+ + =
G
H C S H H CO
n m
n
V
3
N
3
N
(%) (%)
m
m
)
2
(
100
1
2 2 2

1.8.8. Koliina sumporna dioksida
(
=
G
S H SO
V
3
N
3
N
(%)
m
m

100
1
2 2

1.8.9. Koliina duika
(
+ =
G
N N
V
3
N
3
N
min Z, (%)
m
m
) V 79 (
100
1
2 2

1.8.10. Koliina kisika
(
=
G
O
V
3
N
3
N
min Z,
m
m
V ) 1 (
100
21
2

gdje su:
(%) H
2
, ,...itd. volumni udjeli sastojaka u gorivu [%];
(%) S H
2

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8

1.9. Sastav dimnih plinova izgaranja

1.9.1. Udio ugljina dioksida u vlanim dimnim plinovima

| |
pl
CO
CO
pl
CO
CO
V
V
r
V
V
2
2
2
2
; % 100
(%)
= =
1.9.2. Udio vodene pare u vlanim dimnim plinovima

| |
pl
O H
O H
pl
O H
O H
V
V
r
V
V
2
2
2
2
; % 100
(%)
= =
1.9.3. Udio sumporna dioksida u vlanim dimnim plinovima

| |
pl
SO
SO
pl
SO
SO
V
V
r
V
V
2
2
2
2
; % 100
(%)
= =
1.9.4. Udio duika u vlanim dimnim plinovima
| |
pl
N
N
pl
N
N
V
V
r
V
V
2
2
2
2
; % 100
(%)
= =
1.9.5. Udio kisika u vlanim dimnim plinovima
| |
pl
O
O
pl
O
O
V
V
r
V
V
2
2
2
2
; % 100
(%)
= =
| | 1 i % 100
i
(%)
= =
i
i
i
r

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9

1.10. Dijagrami izgaranja

Na temelju izraza za koliinu zraka, dimnih plinova i sastava dimnih plinova formira
tablica koja slui za izradu dijagrama ovisnosti koliine zraka i dimnih plinova od
pretika zraka za izgaranje, kao to je prikazano u nastavku.

l (tekua goriva) 1,0 1,05 1,10 1,15 1,2 1,3 ........
V
Z
| |
G
3
N
kg / m

V
pl,s

V
pl

f
CO2(%)

f
H2O(%)

f
SO2(%)

f
N2(%)

f
O2(%)

L
V
V
p
l
p
l,s
[
m

/
k
g

]
3 N
G

[
%
]
|
CO (%)
2
2
H O (%)
|
|
N (%)
2
O (%)
2
|
2
SO (%)
|

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
10

1.11. H-t dijagram dimnih plinova

Izrada H-t dijagrama dimnih plinova bazira se na izrazu za odreivanje entalpije
dimnih plinova u ovisnosti od temperature i pretika zraka, odnosno:

= =
i
G N
i i t pl
kg
kJ
m
kJ
h V H
t 3
G
3
N
) (
kg
m

) (

(
+ + + + =
G
) (
kg
kJ

) ( 2 2 ) ( 2 2 ) ( 2 2 ) ( 2 2 ) ( 2 2 t t t t t
O O N N O H O H SO SO CO CO t pl
h V h V h V h V h V H

Na temelju toga formira se tabela za pojedine vrijednosti pretika zraka (l)

Na primjer: za l=1 itd.

t [
o
C] 100 200 300 ... ... ... 2000
V
CO2
x h
CO2

V
SO2
x h
SO2

V
H2O
x h
H2O

V
N2
x h
N2

V
O2
x h
O2

H
pl(t)
=EV
i
h
i

Na isti nain formiraju se tabele za l=1, l=1,1, l=1,2... itd.
Sada se moe izraditi H-t dijagram dimnih plinova kao na donjoj slici.

G
[
k
J
/
k
g

]
H
pl
t [C]
200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000
=
1
=
1
.1
=
1
.2
=
1
.
3
=
1
.
4
=
1
.
5
=
1
.
6
=
1
.
7
=
1
.
8
=
1
.
9
=
2
.
0

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
11

2. TOPLINSKI GUBICI I ISKORISTIVOST GENERATORA PARE

2.1. Gubitak uslijed propadanja goriva kroz reetku (g
1
)

Javlja se samo kod loita za izgaranje u sloju, a uglavnom ovisi o:
- nainu izgaranja,
- vrsti loine reetke
- osobinama goriva
- kapacitetu generatora pare

Kree se od 1,5 do 5 %.

2.2. Gubitak uslijed ne-izgorenoga goriva u pepelu i ljaci (g
2
)

Javlja se uglavnom kod generatora pare s loenjem u sloju, a ovisi o:
- nainu izgaranja,
- vrsti reetke
- kvaliteti goriva

Kree se od 1,5 do 3,5 %.

2.3. Gubitak uslijed leteeg koksa (g
3
)

Znaajan je tamo gdje dolazi do ne-izgaranja sagorljive materije u leteim dijelovima.
Vei je kod generatora pare s izgaranjem ugljene praine, a ovisi o:
- nainu izgaranja,
- kvaliteti goriva

Kree se od 1 do 4 % (5%).

2.4. Stupanj iskoritenja koliine goriva

| | % ) g g g ( 100
3 2 1 % g
+ + = q

2.5. Gubitak uslijed kemijske nepotpunosti izgaranja (g
4
)

Nastaje uslijed pojave ugljina monoksida (CO) kod nepotpuna izgaranja. Moe se
pojaviti kod svih tipova loita.
Kree se od 0 do 1 % (iznimno 1,5%).

2.6. Gubitak uslijed pojave ae (g
5
)

Javlja se uglavnom kod generatora pare s niim radnim tlakovima, jer su tada i
temperature ogrjevnih povrina nie, to pogoduje taloenju ugljika u obliku ae.
Kree se od 0 do 1 % (2%).
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
12

2.7. Gubitak uslijed osjetne topline ljake (g
6
)

Nastaje uslijed odvoenja osjetne topline sa ljakom iz loita.

Kree se od 0,2 do 2 % (2,5 %).

2.8. Gubitak uslijed zraenje u okolinu (g
7
)

Nastaje uslijed odvoenja topline u okolinu putem zraenja. Uglavnom ovisi o
kapacitetu generatora pare to o optereenju.
Odreuje se na temelju iskustvenih dijagrama za pojedine tipove generatora pare.
Dijeli se na gubitak zraenja loita, te gubitak zraenja ogrjevnih povrina.

| | % )
5
3
5
2
(
7 7
7 7 7
. .
g do g
g g g
L
P O L
=
+ =

2.9. Stupanj iskoristivosti loita

| | % ) g g g g g g g ( 100
L
7 6 5 4 3 2 1 % L
+ + + + + + = q

2.10. Gubitak osjetne topline izlaznih dimnih plinova

| | %
) (
) (
0
0
8
0
0
%
t t C V H
t t C V
g
z
tz
t z z d
iz
t
t pl pl
g
iz
+

=q
gdje je:
V
pl
volumen vlanih dimnih plinova na izlazu iz generatora pare;
t
z
- temperatura zraka na ulazu u generator pare [
o
C];

t
iz
temperatura dimnih plinova na izlazu iz generatora pare [
o
C];
t
0
temperatura okoline [
o
C];

(
+
+ + + = =
K
C r C r
C r C r C r C r C
iz iz
iz iz iz iz
pl
iz
t
t O O
t
t N N
t
t SO SO
t
t O H O H
i
t
t CO CO
t
t i i
t
t pl
3
N
m
kJ

0 2 2 0 2 2
0 2 2 0 2 2 0 2 2 0 0

2.11. Ukupna iskoristivost generatora pare

| | % ) ( 100
% 8 % 7 % 6 % 5 % 4 % 3 % 2 % 1 .% .
g g g g g g g g
P G
+ + + + + + + = q

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
13

3. POTRONJA GORIVA

Za opi sluaj vrijedi:

(

=
s
kg
H
h h D
B
d P G
v p

) (
. .
q

D kapacitet generatora pare [kg/s]
h
p
entalpija izlazne pregrijane pare [kJ/kg]
h
v
entalpija ulazne vode u generator pare [kJ/kg]
q
G.P.
stupanj iskoritenja generator pare [kJ/kg]
H
d
donja ogrjevna vrijednost goriva [kJ/kg]

Za sluaj pred-grijavanja zraka vanjskim izvorom topline (npr. niskotlanom parom
koja ne dolazi direktno iz generatora pare), vrijedi:

| |
(
+

=
s
kg
t t C V H
h h D
B
Z
t
t zr Z d P G
v p
Z
o

) (
) (
0 . .
q

V
Z
koliina zraka za izgaranje [m
N
3
/kg
G
]
Z
o
t
t zr
C srednja specifina toplina zraka [kJ/kgK]
t
Z
temperatura zraka [
0
C] na koju se zrak zagrijava vanjskim izvorom topline prije
ulaza u generator pare
t
0
temperatura okoline [
0
C]

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
14

4. TOPLINSKA BILANCA GENERATORA PARE

T
s
1
2'
2
3'
3
4
t s
q
pp isp
q
zv
q
s
h
q
z
v
is
p
q
p
p
q
2
2'
1
3'
3
4

4.1. Toplina koja se predaje u zagrijau vode

Ako generator pare ima zagrija vode (ekonomajzer), tada se voda u njemu zagrijava
na temperaturu koja je najee 20-60
0
C manja od temperature zasienja (t
S
). Za to
je potrebna toplina:
| | kW h D h h D Q
zv
) h - ( ) (
nv ' 2 1 ' 2
= =
gdje je:
h
2'
enatalpija vode na ulazu u bubanj, odnosno na izlazu iz zagrijaa vode, [kJ/kg];
h
nv
=h
1
entalpija napojne vode na ulazu u zagrija vode, [kJ/kg];

Koliina topline koja se oduzima dimnim plinovima u zagrijau vode je:
| | kW
h Q
Q
nv
zr
zv
pl zv

) D(h
zr
2'
) (
q q

= =
Toplina, koju predaju dimni plinovi u zagrijau vode, svedena na jedinicu koliine
goriva, jednaka je:
(
= =
G zr
nv
zr
zv
pl zv
pl zv
kg
kJ
B
h
B
Q
B
Q
q
) D(h
2'
) (
) (
q q

gdje je:
B potronja goriva, [kg/s];
q
zr
stupanj gubitka zraenja u okolinu;
100
1
% 7
g
zr
= q

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
15

4.2. Toplina koja se predaje u isparivau

| | kW ) (
' 2 ' 3
h h D Q
isp
=
gdje je:
h
3'
entalpija pare na izlazu iz bubnja (isparivaa), [kJ/kg];
Zbog vlanosti pare na izlazu iz bubnja (2 do 4 %), slijedi da je:
h
3'
= h
2
+ x r = h
'
+ x r
x udio suho-zasiene pare: 0,96...0,98;
r latentna toplina isparivanja kod radnoga tlaka, [kJ/kg];

Koliina topline, koja se oduzima dimnim plinovima u isparivau, jednaka je:

| |
(
= =
= =
G
' 2 3'
) (
) (
zr
' 2 3'
) (
kg
kJ

) h (
kW
) D(h
B
h D
B
Q
B
Q
q
h
Q
Q
zr zr
isp pl isp
pl isp
zr
isp
pl isp
q q
q q

4.3. Toplina koja se predaje u pregrijau pare

| | kW ) (
' 3 4
h h D Q
pp
=
gdje je:
h
4
entalpija izlazne pregrijane pare, [kJ/kg];
Odreuje se kod tlaka na izlazu iz pregrijaa, pa treba uzeti u obzir odgovarajui
pad tlaka zbog otpora strujanja kroz cijevni snop pregrijaa pare.

Koliina topline, koja se oduzima dimnim plinovima u pregrijau pare, jednaka je:
| |
(
= =
= =
G
' 3 4
) (
) (
zr
' 3 4
) (
kg
kJ

) h (
kW
) D(h
B
h D
B
Q
B
Q
q
h
Q
Q
zr zr
pp pl pp
pl pp
zr
pp
pl pp
q q
q q

4.4 . Toplina koja se predaje u zagrijau zraka

| | kW ) ( C
,
t
t zr
z
z L z
L
Z ZZ
t t V B Q =

t
z,L
temperatura zraka na izlazu iz zagrijaa zraka, odnosno na ulazu u loite;
t
z
temperatura zraka na ulazu u zagrija zraka;
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
16
Ako nema pred-grijavanja zraka s vanjskim izvorom topline (izvan generatora pare),
tada je t
z
= t
0
.

Koliina topline, koja se oduzima dimnim plinovima u zagrijau zraka, jednaka je:
| | kW
) (
zr
zz
pl zz
Q
Q
q
=
(
=
G
) (
kg
kJ

B
Q
q
zr
zz
pl zz
q

5. PRORAUN OGRJEVNIH POVRINA GENERATORA PARE

5.1. Loite

5.1.1. Teoretska temperatura izgaranja
| | C t
o
L z,
,
+
=
t
L z
t
t pl pl
d L
t
C V
H
t
q

gdje je:
q
L
stupanj iskoritenja loita;
t
z,L
temperatura zraka na ulazu u loite, [
o
C];
(

=
K t t
t C t C
C
L z t
L z
tL
pl t
t
pl t
tL pl
t
t
3
n ,
, 0 0
m
kJ

Da bi se odredila srednja specifina toplina
t
t
tL pl
C treba najprije pretpostaviti t
t
,
izraunati
t
t
tL pl
C , a nakon toga izraunati t
t
. Ako su odstupanja izmeu
pretpostavljene temperature t
t
i izraunate temperature vea, iteracijski postupak
prorauna treba ponoviti dok se ne postigne zadovoljavajua tonost
prorauna . ) C 10 (
o
Na temelju izraunate temperature t

t
, iz H-t dijagrama se moe oitati sadraj topline
(entalpija) dimnih plinova po jedinici koliine goriva kod te temperature, odnosno
H
pl(tt)
[kJ/kg
G
].

5.1.2. Stvarna temperatura u loitu

Ovisno o tipu loita (stupanj ekraniziranosti) i vrste goriva moe se pretpostaviti
koliina topline koja se predaje zraenjem u loitu, pa se nakon toga proraunava
stvarna temperatura u loitu t
stv
.

| | C t
o
L z,
,
+

=
stv
L z
t
t pl pl
zr d L
stv
C V B
Q H B
t
q

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
17

gdje je:
Q
zr
koliina topline koja se zraenjem predaje u loitu, [kW];
Temperatura t
stv
, koja je potrebno za proraun srednje specifine topline
stv
L z
t
t pl
C
,
,
moe se odrediti iz H-t dijagrama, nanaajui od H
pl(tt)
pad sadraja topline dimnih
plinova u loitu, odnosno:

(
=
G
zr
) pl ( zr
kg
kJ

B
Q
q .
G
[
k
J
/
k
g

]
H
pl
t
t stv
t
pl(t )
H
t
stv
H
pl(t )
q
z
r
(
p
l
)

Ako je poznata, ili je unaprijed usvojena stvarna temperatura dimnih plinova u loitu
t
stv
, tada se obrnutim putem, iz H-t dijagrama, odreuje H
pl(tstv)
, odnosno q
zr(pl)
.

Koliina topline, koja se zraenjem predaje u loitu, jednaka je:

| | kW B q Q
pl zr zr

) (
=

5.1.3. Efektivno ozraena povrina loita

| |
2
4
4
2 1

100 100
m
T
T
C
Q
A
stj
stv
zr
zr
(
(
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
=

gdje je:
Q
zr
koliina topline koja se zraenjem predaje u loitu, [W]

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
18

Koeficijent izmjene topline zraenjem u loitu:

- Za sluaj kada plamen ispunjava loini prostor, odnosno kada je povrina plamena
priblino jednaka povrini zidova loita (A
zP
~ A
zL
), to je sluaj kod loenja plinom,
loivim uljem ili ugljenom prainom:

(
+
=
4 2
2 1
2 1
m
W

1 1 1
1
K
C C C
C
C

- Za sluaj kada je povrina plamena manja od povrine zidova loita (A
zP
A
zL
),
to je sluaj kod loenja vrstoga goriva na reetci:

(
|
|
.
|
\
|
+
=
4 2
2 1
2 1
m
W

1 1 1
1
K
C C A
A
C
C
C zL
zP

gdje je:
C
1
koeficijent zraenja plamena u loitu:
C f 1
C C c =

Faktor emisije (stupanj crnoe) plamena
f
moe se odrediti prema sljedeoj tablici:

Vrsta goriva c
f

lignit i mrki ugljen 0,8
kameni ugljen 0,8
loivo ulje 0,75..0,85
zemni plin 0,3..0,6
rafinerijski plin 0,3..0,6
koksni plin 0,2..0,3

(
=
4 2
m
W
667 , 5
K
C
C
- koeficijent zraenja apsolutno crna tijela
95 , 0 45 , 0 =
zL
zP
A
A
- kod izgaranja vrsta goriva na reetci
Koeficijent zraenja (apsorpcije) cijevnih zidova ekrana:
C st 2
C C c =
gdje se za faktor emisije (stupanj crnoe) cijevnih zidova ekrana moe uzeti:
8 , 0
st
~ c
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
19

Apsolutna stvarna temperatura u loitu:
| | K 273 t T
stv stv
+ =

Apsolutna temperatura stijenki ekranskih cijevi u loitu:
| | K 273 50 t T
zas stj
+ + =

5.1.4. Povrina ekraniziranih zidova i efektivno ozraena povrina loita

Pod povrinom ekraniziranih zidova loita A
z
podrazumijeva se ukupna povrina
zidova loita koji su pokriveni ekranskim cijevima, kojima se toplina predaje
zraenjem plamena.
Efektivno ozraena povrina loita A
zr
predstavlja umnoak ekranizirane povrine
A
z
i faktora ekraniziranja koji ovisi o rasporedu ekranskih cijevi u loitu.

Proizlazi da je:
| |
Z zr
Z
A A
z l t A
=
=
2
m

gdje je:
t korak izmeu cijevi;
l duina cijevi na zidu ekrana;
z - broj cijevi;
- faktor ekraniziranja, koji se odreuje iz dijagrama, u ovisnosti od razmjetaja
cijevi na ekraniziranim zidovima loita;

skin casing
membranski
=1
d
t
e
slobodni raspored
<1
=1
stropni ekran u
vie redova

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
20
- Za membranske izvedbe ekrana: = 1.
- Za povrine loita, gdje ima vie od dva reda cijevi: = 1.
- Za zidove loita koji nisu ekranizirani ili su pokriveni vatrostalnom izolacijom: = 0.

Za itavo loite, ukupna efektivno ozraena povrina loita jednaka je:
+ + + + +
+ + + =
= =
....
) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) (
) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ,
,
strop strop Z pod pod Z desni desni Z
lijevi lijevi Z stranji stranji Z prednji prednji Z L zr
i i
i Z zr L zr
A A A
A A A A
A A A
i i

Zidove loita treba izvesti tako da suma efektivno ozraenih povrina loita A
zr,L

bude jednaka proraunatoj efektivno ozraenoj povrini A
zr
koja e moi preuzeti
ukupnu toplinu zraenja plamena u loitu Q
zr
.

5.1.6. Toplina koja se efektivno predaje zraenjem ekranskome dijelu
isparivaa u loitu

| | kW
, ) ( L zr zr isp zr
Q Q q =
gdje je:
zr,L
stupanj gubitka topline zraenjem u zoni loita;
zr,L
= (2/5 do 3/5)
zr

5.2. Konvekcijski ispariva

Konvekcijski ispariva se kod generatora pare najee sastoji iz dva dijela:
1. dio u podruju viih temperatura, odnosno na izlasku iz loita (ispred pregrijaa
pare), sastoji se iz nekoliko redova cijevi, te titi pregrija od direktna zraenja
plamena iz loita;
2. dio je obino smjeten iza pregrijaa pare, te se sastoji iz vie redova cijevi.
Koliina topline, koja se predaje konvekcijskome dijelu isparivaa, proizlazi iz bilance
topline, odnosno:
) (
) (
isp zr isp K
K isp zr isp
Q Q Q
Q Q Q
=
+ =

1 2
2 1
K K K
K K K
Q Q Q
Q Q Q
=
+ =

Ako generator pare ima dva dijela konvekcijskoga isparivaa, tada se prvi dio obino
odreuje konstruktivno, a rauna se koliina topline (Q
K1
) koju on preuzima na sebe,
dok se bilanca topline, koja je potrebna za isparivanje (Q
isp
), pokriva s drugim
dijelom konvekcijskoga isparivaa.
Ako generator pare ima samo jedan dio konvekcijskoga isparivaa, tada se bilanca
topline za isparivanje (Q
isp
) mora pokriti s toplinom koja se predaje u tom dijelu.
U tom sluaju se taj dio isparivaa ne odreuje konstruktivno, ve na bazi prorauna
ogrjevne povrine koja treba preuzeti koliinu topline (Q
K
).

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
21

5.2.1 Prvi dio konvekcijskoga isparivaa

Ovaj dio isparivaa se obino konstruktivno odreuje tako da temperatura dimnih
plinova iza njega, odnosno ispred pregrijaa pare, padne na cca. 900...1000
O
C.
Na temelju tako odreene povrine, odnosno broja redova cijevi, odreuje se koliina
topline koja se predaje u tom dijelu, odnosno:

| | kW
log 1 1 , 1
t A k Q
K K stv K
A =

5.2.1.1 Koeficijent prijelaza topline konvekcijom

a) za sluaj uzduna strujanja preko snopa cijevi ili pri strujanju dimnih plinova kroz
cijevi:
(
(
(
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+ =
K d
t
f
h
pl
L K
2 25 , 0
0,75
0
2
pl
1
m
W

W
100
0088 , 0
100
t
0,3 4,19 98 , 0 o

b) za sluaj poprena strujanja preko snopa cijevi te ahovskoga ili paralelnoga
rasporeda cijevi:

(
=
K d
f T f x
a pl N K
2 39 , 0
0,61
0
4
1
m
W

W
72 , 1 98 , 0
o
o
gdje je:
t
pl
srednja temperatura dimnih plinova u promatranom cijevnom snopu, [
O
C] ;
T
pl
srednja aps. temperatura dimnih plinova u promatranom cijevnom snopu, [K];
273
2
273
, ,
+
+
= + =
iz pl ul pl
pl pl
t t
t T
w
0
brzina dimnih plinova svedena na normalno stanje ( 0
O
C i 1,013 bar );

gdje je:
(
=
(
+
=
s
m
A
V B
w
p
t
w w
pr
pl
pl

s
m

10 013 , 1

273
273
0
5
0
p tlak dimnih plinova u promatranom dimnom kanalu, [Pa];
t
pl
- srednja temperatura dimnih plinova u promatranim cijevnom snopu, [
O
C];
w brzina dimnih plinova u promatranim cijevnom snopu, [m/s];
A
pr
slobodni presjek strujanja dimnih plinova, odnosno presjek kanala
umanjen za presjek cijevi, [m
2
];

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
22

d
h
hidrauliki (ekvivalentni) promjer kanala, odnosno cijevnoga snopa, [m];

| | m
O
A 4
d
h

=

f
L
korekcijski faktor duine kanala (L)

h
d
L

1 10 100
L
f
1,28 1,13 1

d

vanjski promjer cijevi, [m];

f
a
koeficijent rasporeda cijev:

(za paralelni raspored cijevi) 1 , 1 f
a
~
(za ahovski raspored cijevi) 20 , 1 ... 15 , 1 f
a
~

f
N
korekcijski faktor broja redova cijevi:

broj redova
cijevi
10 8 6 4 2 1
N
f 1 0,98 0,95
0,88 0,79 0,7

x
o
korekcijski faktor kuta strujanja preko snopa cijevi:

kut strujanja
o
0
90 80 70 60 50 40 30 20
x
o
1 0,98 0,96
0,93 0,87 0,77 0,68 0,58

5.2.1.2. Koeficijent prijelaza topline zraenjem ugljina dioksida

(
A
(
(
|
|
.
|
\
|
c
= o
A
= o
K m
W

t
q
T
T
q
t
q
2
log
) t ( CO
65 , 0
stj
pl
) t ( CO st
1 K , zr
log
CO
1 K , zr
stj 2 pl 2
2
CO
2
2
CO

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
23
9;
ja logaritamska razlika temperature

gdje je:
c
st
stupanj crnoe stjenke cijevi; za cijevne povrine isparivaa c
st
= 0,75..0,

T
pl
apsolutna srednja temperatura plinova u promatranom cijevnom snopu, [K];

T
stj
apsolutna temperatura stjenke cijevi u promatranom cijevnom snopu, [K];

) t ( CO
pl 2
q - specifino zraenje CO
2
kod temperature t
pl
u promatranom dijelu;
Odreuje se iz dijagrama u ovisnosti od umnoka parcijalna tlaka i
debljine sloja dimnoga plina (p
CO2
.s);
) t ( CO
stj 2
q - specifino zraenje CO
2
kod temperature t
stj
u promatranom dijelu;
Odreuje se iz dijagrama u ovisnosti od (p
CO2
.s);

At
log
sredn

para
plin
t
iz
ul
t
A
o
2
1
o
t
zas
t [C]
zas iz
zas ul
iz ul
log
2
1
2 1
log
t t
t t
ln
t t
t
ln
t
= A
o
o
o o
= A

5.2.1.3 Koeficijent prijelaza topline zraenjem vodene pare

| |
(
A

=
A
=
K t
q q
t
q
stj pl
O H
O H
t O H t O H st
K zr
O H
K zr
2
log
) ( ) (
1 ,
log
1 ,
m
W

2 2
2
2
2
c
o
o

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
24

gdje je:
) t ( O H
pl 2
q - specifino zraenje vodene pare kod temperature t
pl
u promatranom
dijelu; Odreuje se iz dijagrama u ovisnosti od (p
H2O
.s);
) t ( O H
stj 2
q - specifino zraenje vodene pare kod temperature t
stj
u promatranom
dijelu; Odreuje se iz dijagrama u ovisnosti od (p
H2O
.s);

Kod proizvoljna oblika sloja plina koji zrai, debljina sloja odreuje se prema:
| | m
A
V 4
9 , 0 s

=
gdje je:
V - volumen prostora, [m
3
];
A - povrina koja ozraena plinovima, [m
2
];

Za cijevni snop, efektivna debljina sloja koji zrai moe se odrediti prema sljedeim
izrazima:
- za 7
d
t t
2 1
s
+
vai :
d ) 1 , 4
d
t t
87 , 1 ( s
2 1

+
= [m]
- za 13
d
t t
7
2 1
s
+
s vai :
d ) 6 , 10
d
t t
82 , 2 ( s
2 1

+
= [m]
gdje je:
t
1
popreni korak izmeu cijevi;
t
2
uzduni korak izmeu cijevi;
d promjer cijevi;

5.2.1.4 Ukupni koeficijent prijenosa topline u isparivau

) (
2 2
1 ,
O H CO
zr zr K K stv
k k o o o o + + = = =
gdje je:
- faktor zaprljanja ogrjevne povrine uslijed naslage ae, pepela, troske i sl.;
= 0,85.0,90.

Napomena: Kod prorauna koeficijenta prijenosa topline u isparivau (k
K
)
zanemaruje se utjecaj koeficijenta prijelaza topline s cijevi na vrelu vodu (
2
).

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
25

5.2.2. Toplina koju se predaje vodi u 1. dijelu konvekcijskoga isparivaa

log 1 ,
t A k Q
K K stv K
A = [W]
gdje je:
K
A - izloena povrina konvekcijskoga isparivaa, [m
2
];
l d n A
K
t = [m
2
]
gdje je:
n broj cijevi;
d vanjski opoopromjer cijevi, [m];
l duina cijevi, [m];

5.2.3. Toplina koju predaju plinovi u 1. dijelu konvekcijskoga isparivaa
(
=
G
) (
) ( 1
kg
kJ

B
Q
q
zr
pl K
pl K
q

gdje je:
100
g
1
(%) 7
zr
= q

5.2.4 .Temperatura plinova na izlazu iz 1. dijela konvekcijskoga isparivaa

Unaanjem veliine , odnosno pada sadraja topline dimnih plinova u H-t
dijagram, dobije se izlazna temperatura dimnih plinova iz 1. dijela konvekcijskoga
isparivaa, odnosno:
) ( 1 pl K
q

H

] [kJ/kg
G
q
zr(pl)

q

t
t
t
stv
t
1
t
kI(pl)
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
26
5.3. Pregrija pare

Pregrija pare se obino sastoji iz dva dijela; primarni pregrija i sekundarni pregrija
pare.
Izmeu ta dva dijela ugrauje se ureaj za regulaciju temperature pregrijane pare,
koji je najee izveden u obliku povrinskog hladnjaka u bubnju ili ureaja za
utrcavanje vode (ili kondenzata) u struju pare, kako je prikazano u shemama:

Kod prorauna pregrijaa pare potrebno je razlikovati karakteristiku pregrijaa pare,
odnosno da li je on konvekcijskoga ili ozraenoga tipa, to prvenstveno ovisi o
smjetaju te nainu prijelaza topline (zraenje ili konvekcija).

a) Konvekcijski tip pregrijaa pare

Za pregrija pare, koji je smjeten u zoni gdje se predaja topline veim dijelom vri
konvekcijom, a manjim dijelom zraenjem, smatra se da ima konvekcijsku
karakteristiku (kao na donjoj slici).

Da bi takav pregrija udovoljio zahtjevima koji se na njega postavljaju kod niih
optereenja, potrebno ga je dimenzionirati za uvjete optereenja kod kojih je prijelaz
topline konvekcijom nepovoljniji, a to je kod niih optereenja jer su tada brzine
strujanja dimnih plinova manje, pa je manji i prijelaz topline konvekcijom.

Budui da je podruje optereenja, kod kojega treba postii temperaturu pregrijanja
obino izmeu 60% i 100%, proizlazi da bi u tom sluaju povrinu pregrijaa trebalo
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
27
dimenzionirati za uvjete koji su kod 60%-tna optereenja, jer je to nepovoljnije sa
stajalita prijelaza topline konvekcijom zbog manje brzine strujanja dimnih plinova.

Pregrija pare, dimenzioniran za takvo optereenje, udovoljit e uvjetima prijenosa
topline i kod veeg optereenja, odnosno on e kod veega optereenja primati na
sebe vie topline nego to je potrebno za postizanje traene temperature pregrijane
pare. Zbog toga se kod veih optereenja (>60%) treba vriti regulacija temperature
pregrijane pare hlaenjem pomou povrinskoga hladnjaka u bubnju, utrcavanjem
hladnijeg fluida (voda, kondenzat, zasiena para) ili nekim drugim nainom.

b) Ozraeni tip pregrijaa pare

Kod pregrijaa pare s ozraenom karakteristikom, situacija se razlikuje od pregrijaa
s konvekcijskom karakteristikom jer je za proraun prijelaza topline kod takvoga
pregrijaa, za proraun i dimenzioniranje odluujue maksimalno, odnosno 100%-tno
optereenje za koje treba izvriti dimenzioniranje pregrijaa pare.

Radi pojednostavljenja prorauna konvekcijskoga pregrijaa pare, on se moe
proraunati na bazi uvjeta prijelaza topline kod 100%-tnoga optereenja, s time da se
u takvom sluaju njegova ogrjevna povrina povea za priblino 5 do 15%, kako bi se
postigla dovoljna izmjena topline i kod manjega optereenja (60%).
Zbog toga e pregrija kod 100%-tnoga optereenja preuzimati vie topline nego je
to potrebno,a temperatura pare regulirat e se na opisani nain.

Suprotan je sluaj kod ozraenih pregrijaa, gdje za dimenzioniranje treba uzeti vee
optereenje (100%-tno), dok e kod niih optereenja djelovati regulacija
temperature.

5.3.1. Koeficijent prijelaza topline s plinova na cijevi pregrijaa pare
(
+ + =
K
PP O PP CO zr PP K PP
2
, H zr, , , , , 1
m
W

2 2
o o o o
PP O PP CO zr PP K , H zr, , , ,
2 2
, , o o o - proraunavaju se na isti nain kao kod konvekcijskoga
isparivaa, odnosno prema formulama navedenim u tokama 5.2.1.1, 5.2.1.2. i
5.2.1.3., uz uvjete koji vladaju u promatranom dijelu generatora pare.

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
28

5.3.2. Koeficijent prijelaza topline s cijevi na paru

(
|
.
|
\
|
+ =
K d
PP
2 25 , 0
0,75
0
, 2
m
W

W
100
t
0,3 4,42 o
gdje je:
d unutarnji promjer cijevi pregrijaa, [m];
t srednja temperatura pare u pregrijau, [
o
C];
w
0
brzina pare kroz pregrija, reducirana na normalno stanje, odnosno:
(
+
=
s
m

10 013 , 1

273
273
5 0
p
t
w w
p

gdje je:
w brzina pare kroz pregrija, [m/s];
t
p
temperatura pare, [
0
C];
p tlak pare, [Pa];

5.3.3. Koeficijent prolaza topline u pregrijau pare

(
=
K
k
PP PP
PP PP
PP stv
2
, 2 , 1
, 2 , 1
,
m
W

o o
o o

gdje je:
- koeficijent zaprljanja ogrjevne povrine: 0,85.0,95;

5.3.4. Srednja logaritamska razlika temperatura

Za istosmjerno strujanje:

iz p iz pl
ul p ul pl
iz p iz pl ul p ul pl
t t
t t
t t t t
t
IST
, ,
, ,
, , , ,
log
ln
) ( ) (
.

= A

Za protusmjerno strujanje:

ul p iz pl
iz p ul pl
ul p iz pl iz p ul pl
t t
t t
t t t t
t
PROT
, ,
, ,
, , , ,
log
ln
) ( ) (
.

= A
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
29

Za popreno strujanje:

2
. log . log
log
.
PROT IST
t t
t
POPR
A + A
= A

5.3.5. Ogrjevna povrina pregrijaa pare

| |
2
log ,
m
t k
Q f
A
PP stv
PP PP
PP
A
=
gdje je :
f
PP
koeficijent utjecaja konvekcije na prijelaz topline kod razliitih optereenja
generatora pare;
- za konvekcijske pregrijae : f
PP
= 1,051,15
- za ozraene pregrijae : f
PP
= 1,0

5.3.6 . Broj cijevi pregrijaa pare

| |
t
=
t =
d l
A
z
m d l z A
PP
PP
2
PP

gdje je:
l duina cijevi [m];
d vanjski promjer cijevi [m];

5.3.7 Izlazna temperatura plinova iz pregrijaa pare

Toplina koju predaju dimni plinovi u pregrijau pare je:
| | kW
Q
f Q
zr
PP
PP ) pl ( PP
q
=
Pad entalpije dimnih plinova kroz pregrija pare je:
(
q
= =
G zr
PP
PP
) pl ( PP
) pl ( PP
kg
kJ

B
Q
f
B
Q
q

Unaanjem pada entalpije dimnih plinova q
PP(pl)
u H-t dijagram odreuje se izlazna
temperatura plinova iz pregrijaa pare, kao na donjoj slici:

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
30

5.3.8. Toplina koju kod 100%-tna optereenja treba predati u hladnjaku regulatora
temperature pregrijane pare

| | kW ) 1 (
, PP PP PP OH
Q f Q =

Za tu koliinu topline treba proraunati i dimenzionirati hladnjak pare koji je smjeten
u bubnju, ili hladnjak s utrcavanjem, ve prema toma koji je sustav primijenjen za
regulaciju temperature pregrijane pare.
H

[kJ/kg ]
G
q
zr(pl)

q
kI(pl)
q
pp(pl)
t
2 t
stv
t
t
t t
1
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
31

5.4. Drugi dio konvekcijskoga isparivaa

5.4.1. Toplina koju treba preuzeti drugi dio konvekcijskoga isparivaa

Iz toplinske bilance generatora pare:

PP pp ISP zr ISP K
Q f Q Q Q ) 1 (
) (
=
odnosno:
KI K KII
Q Q Q =

5.4.2. Povrina drugog dijela konvekcijskoga isparivaa

log ,
t k
Q
A
KII stv
kII
kII
A
= [m
2
]
gdjeje:
k
stv,KII
- koeficijent prijenosa topline od dimnih plinova na vodu u drugom dijelu
konvekcijskoga isparivaa; Proraunava se na isti nain kako je objanjeno kod
prvog dijela konvencijskoga isparivaa.
At
log
srednja logaritamska razlika temperatura u drugom dijelu konvekcijskoga
isparivaa;

5.4.3 Toplina koju predaju dimni plinovi i drugom dijelu konvektivnoga isparivaa
zr
kII
pl kII
Q
Q
q
=
) (

gdje je:
100
1
(%) 7
h
zr
= q

5.4.4 Pad sadraja topline (entalpije) dimnih plinova u drugom
dijelu konvekciskoga isparivaa
B
Q
q
pl kII
pl kII
) (
) (
=

5.4.5 Temperatura dimnih plinova na izlazu iz drugog dijela konvekcijskoga
isparivaa

Unaanjem veliine q
kII(pl)
, odnosno pada sadraja topline u H-t dijagram, odreuje se
izlazna temperatura dimnih plinova iz drugog dijela konvekcijskoga isparivaa,
odnosno t
3
.

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
32

H

[kJ/kg ]
G
q
zr(pl)

5.5. Zagrija vode

Zagrija vode (ekonomajzer) proraunava se obzirom na toplinu (Q
zv
) koju voda
treba preuzeti u tom dijelu generatora pare.

5.5.1 Koeficijent prijelaza topline s dimnih plinova na cijevi zagrijaa vode

zr H zr zv CO zr zv k zv , 0 , , , , , 1
2 2
o o o o + + =
k,zv,
zr,CO2,zv i
zr,H20,zv
izraunavaju se na isti

nain kao kod konvekcijskoga
isparivaa, s tim da se pri proraunu uzimaju u obzir uvjeti koji vladaju u tom dijelu
generatora pare.

5.5.2 Koeficijent prijelaza topline s cijevi na vodu

(
v zv
t w 14 , 0 1 3373
85 , 0
, 2
+ = ) o [W/(m
2
K)]
gdje je:
w brzina strujanja vode kroz cijevi zagrijaa - kree se 0,5 do 4,0 m/s;
t
v
srednja temperatura vode kroz zagrija;

5.5.3 Koeficijent prolaza topline u zagrijau vode
zv zv
zv zv
zv stv
k
, 2 , 1
, 2 , 1
,.
o o
o o
+
=
gdje je:
koeficijent zaprljanja ogrjevne povrine; 0,85 do 0,95.
t
t
t
stv
t
1
t
2
t
3
t
q
kI(pl)
q
pp(pl)
q
kII(pl)
-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
33

5.5.4. Srednja logaritamska razlika temperature

Proraunava se na isti nain kao u prethodnim objanjenjima.

5.5.5. Ogrjevna povrina zagrijaa vode
log ,
t k
Q
A
zv stv
zv
zv
A
=

5.5.6. Broj cijevi zagrijaa vode
t ld
A
z
zv
zv
=
gdje je:
l duina cijevi;
d vanjski promjer cijevi;

5.5.7. Toplina koju predaju dimni plinovi u zoni zagrijaa vode
zr
zv
pl zv
Q
Q
q
=
) (

gdje je:
100
1
(%) 7
h
zr
= q

5.5.8. Pad sadraja topline (entalpije) dimnih plinova u zagrijau vode
B
Q
q
pl zv
pl zv
) (
) (
=

5.5.9. Izlazna temperatura dimnih plinova iz zagrijaa vode

Odreuje se unoenjem veliine q
zv(pl)
u H-t dijagram.

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
34

5.6. Zagrija zraka

Zagrija zraka se proraunava obzirom na toplinu koju zrak treba preuzeti u tom
dijelu generatora pare, odnosno obzirom na Q
zz
.

5.6.1. Koliina topline koja se predaje zraku u zagrijau zraka

| | kW ) ( C
,
t
t zr
z
z L z
L
Z ZZ
t t V B Q =

gdje je:
t
zL
temperatura zraka na izlazu iz zagrijaa zraka (na ulazu u loite);
t
z
temperatura zraka na ulazu u generator pare ( na ulazu u zagrijaa zraka);
t
z
=t
0
(ako nema pred-grijavanja zraka prije ulaza u zagrija zraka);
5.6.2. Koeficijent prijelaza topline s plinova na stjenke zagrijaa zraka

Proraunava se na isti nain kao to je prikazano na primjeru konvekcijskoga
isparivaa.

t
t
t
stv
t t t
3
t
H

[kJ/kg
G
]

q
kI(pl)

q
zr(pl)

q
kII(pl)

q
kzv(pl)
t
4
H

[kJ/kg ]
G

q
t
t
t
stv
t t t
3
kI(pl)

q
q
pp(pl)
kII(pl)

t

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
35

5.6.3. Koeficijent prijelaza topline sa stjenke zagrijaa zraka na zrak

- Za sluaj uzdunoga strujanja zraka kroz cijevni snop ili za strujanje kroz cijevi:
25 , 0
75 , 0
0
2
, 2
100
0088 , 0
100
3 , 0 19 , 4 93 , 0
h
zr zr
L zr
d
w t t
f
(
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+ = o [W/(m
2
K)]
- Za sluaj poprenoga strujanja zraka kroz cijevni snop:
39 , 0
61 , 0
0
4
, 2
72 , 1 93 , 0
d
w
f T f x
a zr n zr o
o = [W/(m
2
K)]

Koeficijenti x
, f
n,
f
a
odreuju se na isti nain kao to je objanjeno u prethodnome
dijelu.

5.6.4. Koeficijent prolaza topline u zagrijau zraka

zz zz
zz zz
stv
k
, 2 , 1
, 2 , 1
o o
o o
+
= [W/(m
2
K)]
gdje je:
koeficijent zaprljanja ogrjevne povrine; 0,85 do 0,95;

5.6.5. Srednja logaritamska razlika temperature

Proraunava se na isti nain kao u prethodnim objanjenjima.

5.6.6 Ogrjevna povrina zagrijaa zraka

log ,
t k
Q
A
zz stv
zz
zz
A
=

5.6.7 Broj cijevi zagrijaa zraka
t ld
A
z
zz
zz
=
gdje je:
l duina cijevi;
d srednji promjer cijevi;

5.6.8 Toplina koju predaju dimni plinovi u zoni zagrijaa zraka
zr
zz
pl zz
Q
Q
q
=
) (

gdje je:
100
1
(%) 7
h
zr
= q

-OSNOVNE SMJERNICE-
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
36

5.6.9. Pad sadraja topline (entalpije) dimnih plinova u zagrijau vode
B
Q
q
pl zz
pl zz
) (
) (
=

5.6.10. Izlazna temperatura dimnih plinova iz zagrijaa vode

Odreuje se unoenjem veliine q
zv(pl)
u H-t dijagram.

H

J/kg
G
]
q
zr(pl)
[k

q
t
t
t
stv
t t t
3
t

kI(pl)

q
pp(pl)

q
kII(pl)

q
zv(pl)
t
4

q
zz(pl)
t =t
5 izl

Osnovne Smjernice Toka Proračuna Generatora Pare

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Osnovne Smjernice Toka Proračuna Generatora Pare

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

TOPLINSKI PRORAUN GENERATORA PARE

plinovita goriva [%];

Na temelju izraunate temperature t

5.6.2. Koeficijent prijelaza topline s plinova na stjenke zagrijaa zraka

Вам также может понравиться