Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
GRADNJA PRVE CRKVE I SAMOSTANA
NA IROKOM BRIJEGU
Joli, R.
Saetak: U lanku se najprije obrauje nastanak samostalne zajednice hercegovakih
franjevaca sredinom XIX. stoljea. Odvojili su se od drevne provincije Bosne Srebrene, s
kojom su ivjeli od njezina nastanka 1340. do odcjepljenja 1844. (slubeno 1852.). Prvi sa-
mostan u Hercegovini nakon to su samostane u Mostaru, Konjicu i Ljubukom Turci
sruili u XVI. st. bio je sagraen upravo na irokom Brijegu. Uza nj je podignuta i malena
crkva; sve to sredinom XIX. st. Sagraeni su milodarima iz svijeta koje su isprosili franjevci
te prilozima samih franjevaca i njihovih siromanih upljana. Tako Brijeg postaje sredite
ne samo hercegovakih franjevaca nego i cjelokupnoga vjerskog, kulturnog i prosvjetnog
ivota u Hercegovini.
Kljune rijei: franjevci, samostan, crkva, iroki Brijeg, kustodija, Bosna Srebrena.
Podatci o autoru: mr. sc. Joli, R.[obert], Franjevaki samostan Tomislavgrad / Naa ognji-
ta, Trg fra Mije uia 1, 80240 Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina, rjolic1@tel.net.ba
fra Robert Ioli
50 POVIJEST
THE CONSTRUCTION OF THE FIRST CHURCH AND
MONASTERY IN IROKI BRIJEG
Joli, R.
Abstract: This article frstly deals with the foundation of the independent community of
Herzegovinian Franciscans in the middle of the 19
th
century. They separated from the an-
cient province of Bosna Argentina, within which they lived from its foundation in 1340
up to its secession in 1844 (of cially in 1852). After the Turks pulled down monasteries in
Mostar, Konjic and Ljubuki in the 16
th
century, the frst monastery in Herzegovina was
constructed right in iroki Brijeg. A small church was also built next to it; all that hap-
pened in the middle of the 19
th
century. They were built by charity from abroad obtained
by begging of the Franciscans and cont1ributions from the Franciscans themselves and
their poor parishioners. That is how Brijeg became the center not only of Herzegovinian
Franciscans, but also of the entire religious, cultural, and educational life in Herzegovina.
Key words: Franciscans, monastery, church, iroki Brijeg, Franciscan custody, Bosna
Argentina.
Authors data: M. Sc. Joli, R.[obert], Franciscan Monastery of Tomislavgrad / Naa
ognjita, Tomislavgrad, Trg fra Mije uia 1, 80240 Tomislavgrad, Bosnia and Herzegovina,
rjolic1@tel.net.ba
51
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
Uvod
Nakon to su Osmanlije u 6. stoljeu
poruili tri hercegovaka samostana,
ili njih vie, sve do sredine XIX. st.
dakle kroz oo godina na tome
prostoru nije bilo nijednog franjeva-
kog samostana.
Franjevci su iz samo-
stana u Ljubukom i Mostaru prebjegli
na obalu Jadranskog mora te sagradili
samostane u Zaostrogu i ivogou,
a
odakle su sluili puk u Hercegovini sve
do kraja XVII. st. No nakon zavret-
ka Beko-morejskog rata i potpisiva-
nja Karlovakog mira (6,,.) bilo im
je pod prijetnjom smru zabranjeno
prelaziti preko novostvorene tursko-
mletake granice na podruja koja su
ostala pod osmanskom vlau. Stoga su
pastoralnu skrb za hercegovake kato-
like preuzela tri preostala franjevaka
samostana u Bosni. Tako su franjevci
iz samostana u Kreevu pastorizirali
upe u zapadnoj Hercegovini, iz Fojni-
ce duvanjske upe, a iz Kraljeve Sutje-
Za dio (dananje) Hercegovine brinuli su se
franjevci iz samostana u Imotskom, a za dio
franjevci samostana iz Rame (Pandi, B.,
Hercegovaki franjevci sedam stoljea s
narodom, Mostar-Zagreb, aoo., str. a).
a Glava R., Spomenica pedesetgodinjice
Hercegovake Franjevake Redodrave,
Mostar, 8,;., str. a-a6, Mandi, D., Etnika
povijest BiH, Toronto etc., ,8a. (a. izd.), str.
a-aa.
ske upu Roko Polje.
Takvo je stanje
potrajalo kroz gotovo o godina.
Zbog daljine i drugih nevolja te za-
putenosti hercegovakog puka odlu-
ili su franjevci podrijetlom iz Herce-
govine, lanovi kreevskog samostana,
sagraditi jedan samostan u Herce-
govini kako bi popravili teko stanje
hercegovakog puka. Ideja je sazrela
sredinom XIX. st., makar ni do tada
nije nedostajalo razmiljanja o potre-
bi osnutka vlastitog samostana. God.
8., kada su se hercegovaki franjev-
ci odijelili od kreevskog samostana i
preselili u Hercegovinu, u zapadnoj su
Hercegovini postojale sljedee upe:
Blato (poslije erigaj zatim . Brijeg),
Brotnjo (sa sjeditem u Gradniima),
Posuje, Mostar (sa sjeditem u M.
Gracu), Ljubuki (sa sjeditem u Velja-
cima), Ruii, Zaslivlje (poslije Konjic)
te kapelanija Gorica i planinska kape-
lanija Polja.
Na itavom dananjem
Mandi, D., Franjevaka Bosna, Rim, ,68.,
str. ao,-ao, Pandi, B., Hercegovaki fra-
njevci, str. a.
Duvanjski kraj u poetku nije pripadao za-
jednici hercegovakih franjevaca, tonije
oni nisu odmah preuzeli pastoralnu skrb
za podruje duvanjskih upa, ukljuujui
Rakitno, Drenicu i bukoblatski kraj. O
tome svjedoi prvi razmjetaj osoblja to
su ga 8. travnja 8. na erigaju odrali
hercegovaki franjevci, u kojem se uope
ne spominju duvanjske upe (Pandi, B.,
Acta franciscana Hercegovinae, sv. II., Mo-
star-Zagreb, aoo., str. -). Pa ipak po-
fra Robert Ioli
52 POVIJEST
podruju Hercegovake franjevake
provincije nije bilo ni jedne crkve jer
su sve do sredine XVI. st. bile poru-
ene, osim one jedine u Rokom polju
koja je sruena stotinjak godina kasni-
je, dakle u XVII. stoljeu.
vijesna je injenica da je granica, i politika
i crkvena, izmeu Bosne i Hercegovine bila
onakva kakva je i danas. Znai da je duvanj-
ski kraj, s Bukim blatom, pripadao Herce-
govini. O tome izrijekom svjedoi makarski
biskup Stjepan Blakovi u Dnevniku sa
svojega pastoralnog pohoda iz ;. godine.
On kae kako je granica njegove jurisdikcije
bila Matina voda u Buku blatu (Niki, A.,
Dnevnik makarskog biskupa Stjepana Bla-
kovia iz ;., Mostar, ,,., str. ,), dakle
podruje dananjih upa Grabovice, Prisoja
i Raeljaka. Takoer je injenica da makarski
biskupi, sve do ;., redovito nisu prelazili
tu granicu. Veina ih je dolazila u pastoralne
pohode staroj duvanjskoj upi (koja je obu-
hvaala dananje upe u Duvanjskom polju,
Rakitno i Drenicu te Roko Polje i Vinicu)
te u Buko blato, koje je tada bilo dio livanj-
ske upe, ali ne i u samo Livno, a pogotovo
ne sjevernije od toga (o pastoralnim poho-
dima makarskih biskupa gl. Joli, R., Duvno
kroz stoljea, str. a-ao. O duvanjskim u-
pama gl. ibidem, str. a-ao, Joli, R., ivot
i smrt u Duvnu, str. 6-aa te graki prikaz
str. I-VIII). Isto je bilo i u politikom smislu.
Nakon to je, naime, 8a. Hercegovina po-
stala poseban paaluk pod vlau Ali-pae
Rizvanbegovia, granica joj se protezala
do Matine vode u Bukom blatu i uice na
zapadu, te do Nikia i Prijepolja na istoku.
Kae se da su to bile stare mee, dakle gra-
nice predosmanske Hercegovine (Bakula,
P. , Hercegovina prije sto godina, str. -8,
Mandi, D., Dravna i vjerska pripadnost
sredovjene Bosne i Hercegovine, a. izd.,
Chicago-Rim, ,;8., str. ;).
Osnutak samostalne zajednice
hercegovakih franjevaca
Prva vijest o nakani hercegovakih fra-
njevaca, lanova kreevskog samosta-
na, da u svome rodnom kraju osnuju
novi samostan i crkvu potjee iz godi-
ne 8o. Njih se nekolicina, na elu s
fra Ilijom Vidoeviem i fra Anelom
Kraljeviem, tajno sastala, vjerojatno
u Kreevu, radi dogovora oko budueg
rada u Hercegovini te s toga sastanka
uputili molbu generalu Franjevakog
reda i Kongregaciji za rairenje vjere
da im se dopusti gradnja samostana i
crkve u Hercegovini.
Ta je misao me-
utim izgledala gotovo neizvediva, po-
glavito zbog protivljenja bosanskih fra-
njevaca. Budui da je naime kreevski
samostan u najveoj mjeri ekonomski
ovisio upravo o Hercegovini, iz koje
su svake godine dobivali priloge u itu,
stoci, vinu i drugim namirnicama,
6
teko bi kreevski franjevci pristali na
izgradnju drugog samostana, u samoj
Hercegovini, jer bi sami onda teko op-
stali.
;
I openito bi bosanski franjevci
Glava, R., Spomenica, str. -a.
6 Usp. Bogdanovi, M., Ljetopis kreevskog
samostana (;6-8;), prir. Gavran, I., Sara-
jevo, ,8., str. ;o, ;, , 6, 6o, 8;, a8,.
; Jo 8. bosanski su se franjevci nadali da e
Hercegovci opet sjediniti s Bosanskom pro-
vincijom te da e onda duvanjske upe pri-
pasti kreevskom samostanu, kako bi se neka-
ko nadoknadio gubitak upa u Hercegovini.
To su trebale biti upe: Gornje i Donje Duvno,
53
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
teko pristali na cijepanje drevne Pro-
vincije Bosne Srebrene, koja je i onako
bila svedena na uske granice onoga to
je ostalo pod osmanskom vlau. Inae
je neko ta provincija obuhvaala puno
iri prostor, kako u Dalmaciji, tako u
Slavoniji i Ugarskoj.
8
K tome, teko je
bilo zamisliti da e i uprava Franjeva-
kog reda, kao i vatikanska Propaganda
lako pristati na razbijanje zajednike
provincije. Jo je tee bilo oekivati
da e se s izgradnjom novog samosta-
na i crkve sloiti osmanske vlasti, koje
su svakako nerado gledale na katolike
u podrujima kojima su upravljali. K
svemu ovomu, hercegovaki franjevci
bili su sami skroz siromasi, ne imaju-
i nigdje nita, a nisu se mogli niemu
nadati, ni od svoje bosanske brae, koji
su bili protivni njihovu dijeljenju. Her-
cegovaki takodjer puk bio je do skraj-
nosti siromaan, sbog mnogih prolih
ratova, nutarnjih nevolja, progonstva i
estih gladnih godina, te stoga niesu se
mogli ni od svoga puka ikakvoj izdani-
joj pomoi nadati.
,
Pa ipak, unato svemu tome, Herce-
govci nisu popustili. Trojica prvaka her-
cegovakih franjevaca: fra Aneo Kra-
Rakitno, Grabovica i Roko Polje (Struki, I.,
Povjestnike crtice Kreeva i franjevakog sa-
mostana, Sarajevo, 8,,., str. 6).
8 Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str.
a8-o.
, Glava, R., Spomenica, str. a-.
ljevi, fra Ilija Skoko i fra Ilija Vidoevi
sastae se a;. travnja 8a. u upnoj kui
na Posuju te uputie pismo biskupu
Bariiu, apostolskom vikaru u Bosni i
Hercegovini, da se odijele od bosanske
provincije, kao i da se odijeli vikarijat
(biskupija) za Hercegovinu od onog
bosanskog.
o
Osobito je pak znaajan
sastanak odran takoer na Posuju 8.
srpnja 8. Devetorica hercegovakih
franjevaca uputie odatle Kongregaciji
dugo pismo u kojem nabrajaju valjane
razloge za osnivanje novog samostana u
Hercegovini, kao i za odjelidbu provin-
cije i apostolskog vikarijata od Bosne.
Nakon
to su Hercegovci ve dobili doputenje
za izgradnju vlastitog samostana, biskup
Barii 8. pie Propagandi kako bi on
zastalno preuzeo brigu za hercegovake
katolike,
Ferman je valjalo skupo platiti. Bi-
skup Barii pie iz Carigrada a6. svib-
nja 86. kako je za ferman isplatio
o.oo turskih pijastara. U sijenju iste
godine ve je molio Kongregaciju da
mu poalje njegovu godinju potporu,
Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str. a.
fra Robert Ioli
Bujruntija Ali-pae Rizvanbegovia
od 5. sijenja 1846.
Murasela mostarskoga kadije
od 13. sijenja 1846.
60 POVIJEST
Tloris prve crkve i samostana
61
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
fra Robert Ioli
kako bi mogao isplatiti ferman.
Ali to
nije bilo sve! Nakon to je ferman ve
bio izdan, zapelo je kod Ali-pae Rizva-
nbegovia. Fratri su stoga njemu, nje-
govim sinovima i slubenicima morali
dati veliko mito kako bi dobili ferman i
njegovo doputenje.
Osim
za izgradnju samostana i crkve na i-
rokom Brijegu, fra Filip je istodobno
prikupljao novac i za izgradnju biskup-
ske rezidencije u Mostaru. Sreom je i
nakon njegova povratka u Hercegovinu
novac sigurnim putem stizao iz Rima,
Lyona, Bea, Trsta, Ancone, Carigrada,
akova i Zadra.
a
To su bili odgovori
katolika iz itave Europe na pismene
zamolbe hercegovakih franjevaca za
novanu pomo.
Revolucionarna godina 88. sma-
njila je meutim priloge iz Europe na
najmanju moguu mjeru. O tome go-
vori biskup Barii u svom pismu od
a;. oujka 8,. Stoga biskup poziva
same fratre u Hercegovini da se odri-
u svega, koliko je vie mogue, kako
bi vlastitim sredstvima dovrili gradnju
zapoetih zgrada: Ve zapamtite koli-
ko ertve mi, kojismo juer pod dubom
ergu razapeli, imamo uiniti za ulisti
u gotove celie (=sobe), za providiti naj-
potrebitie pokuchstvo i hranu starcim
i mladei koja se u sveti red prima. Mi
smo bratjo u tome mnenju, da nemoe-
te ovoga doba svetije ni koristnie uloiti
vash trud, pomnju i siromashtvo vashe,
nego da Boia ova kucha i Redovniki
oni stan na as pria podignese i dopra-
Pandi, B., Hercegovaki franjevci, str. -
a.
a Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str. .
ve. Uverenismo takoer iskushtvom,
da ima vruchi Redovnika kojise usteu
metnuti i use i nase, shtoto obiaju re-
chi zadamogu obilniu pomoch priniti
Obchini svetoj. Zato ovo napomigna-
mo, da bi oni slidili u svetim i vruchim
svojim odlukama, a drughi akoji ima da
su poeli laditi neka se zaghriu, i obiru-
ke podpomoghnu za reene zgrade.
Vrijedno je napomenuti da je za grad-
nju samostana i crkve od lipnja 8;. do
kraja 88. bilo utroeno 68.6 groa
ili ; kesa novca.
Izgradnja crkve
Nakon blagoslova temeljnog kamena
najprije se pristupilo izgradnji crkve.
Dimenzije crkve bile su tono odreene
fermanom. Bila je od poetka malena,
imala je dimenzije Crkve sv. Mihovila u
Vareu jedne od pet preostalih crkava
u osmanskoj Bosni (i Hercegovini) do
,. stoljea (ostale su bile tri samostan-
ske crkve: u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i
Kreevu, te Crkva sv. Ive u Podmila-
ju kraj Jajca). Uz crkvu su se najprije
gradile etiri sobe samostana, za nuni
smjetaj.
Ta je gradnja napredovala
dosta brzo, pa je biskup Barii ve u
Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str. .
Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str. ,
Niki, A., Gradnja crkve i samostana na i-
rokom Brijegu (Kai), str. a8.
Bakula, P., Hercegovina prije sto godina,
str. .
64 POVIJEST
svibnju 8;. izdao naredbu da se upa
odsada vie nee zvati blatskom ili e-
rigajskom nego irokobrijekom te da
spada na duhovnu slubu Manastira
samoga na irokom brigu.
6
Fra Petar Bakula nabavio je za brije-
ku crkvu dva zvona godine 86. Zvo-
nika nije bilo, nego su zvona najvjero-
jatnije bila postavljena na drvene grede
kako je bio obiaj onoga vremena.
Tek je 8;o. donesena odluka da se po-
digne kameni zvonik uz crkvu. U tu je
svrhu bilo odreeno o kesa novca: od
toga kese iz samostanke blagajne, a iz
Gospine milostinje, a od novaca koji
je skuptina u Peti slala za pripomo
kolovanja bogoslova. Gradnju zvo-
nika vodili su fra Pakal Buconji, ka-
snije apostolski vikar i prvi biskup mo-
6 Niki, A., Gradnja crkve i samostana, str.
-.
starsko-duvanjske biskupije, i fra Ante
Duspara. Na kraju odluke nadodano je
da zvona budu barem sporad slime-
nom Manastirskim, a irina upljine ar-
ina .
;
Bakula pie (8;.) da je razlog
to je zvonik bio tako nizak (od crkve je
bio vii samo deset lakata) to bi inae
svojom visinom mogao privlaiti gro-
move, a jo je vaniji razlog bila osku-
dica novca. Inae je zvonik graen vrlo
solidno.
8
Gradnja zvonika dovrena je
8;. godine.
,
I u svrhu izgradnje zvo-
nika slane su molbe za pomo na razne
strane. Sauvana je tako zamolba od
ao. svibnja 8;. Carskom sveuilitu da
pomogne izgradnju crkve i zvonika na
irokom Brijegu jer je dolo vrijeme da
se nakon oo godina mogu graditi cr-
kve, to su do tada Turci zabranjivali.
o
Crkva je ipak bila premalena. O tome
svjedoi fra Radoslav Glava krajem ,.
st. Po odredbi fermana nije se smjela
ni za dlaku produljiti oli proiriti. Bila
je sa svetitem duga samo m, a iroka
; m. A upa je tada imala ooo katolika.
; Odluka je donesena a,. travnja 8;o. Potpi-
sali su je: fra Ante Luburi, fra Filip ori,
fra Lujo Rado, fra Pako Buconji, fra imo
Martinovi, fra Nikola imovi, fra Andrija
aravanja, fra Petar Bakula, fra Andrija Ka-
rai i kustos fra Petar Kordi (Spisi Kusto-
dije, sv. VIII, f. a).
8 Bakula, P., Schemtismus iz 86;. (navod prema
Mikuli, M., Hercegovina ,o., str. 6, bilj. ,).
, Mikuli, M., Hercegovina ,o., str. o.
o Spisi Kustodije, sv. IX, f. a
Zvonik, dovren 1871.
65
irokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
fra Robert Ioli
Zbog toga su se nedjeljne mise morale
slaviti vani, na ubavom briegu tik same
crkve. Ljeti je to dosta ugodno, ali zimi
na smrznutoj oli mokroj zemlji po ita-
vi saht kleati, kako to biva, upravo je
nepodnosljivo!
Glava pie da su se franjevci u to krilo
samostana doista preselili u listopadu
8,. Dva preostala krila dalje su se do-
graivala.