You are on page 1of 164

EDUKATIVNI MODUL

KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA






















Autori:
Mr. Ljiljana Filipovi
Dr. Veljko Ikanovi



2
























3

PREDGOVOR

Projekat Podrka pravosuu u BiH Jaanje tuilakih kapaciteta u sistemu
krivinog pravosua omoguila je autorima da izrade edukativni modul Krivini postupak
protiv pravnih osoba. Ovaj modul nudi dvije nastavne oblasti. Prva nastavna oblast
,,Materijalnopravne osnove odgovornosti pravnih osoba za krivina djela" koju je napisala
mr. Ljiljana Filipovi i druga, Krivini postupak protiv pravnih osoba, a napisao je dr.
Veljko Ikanovi. Autori ovog edukativnog modula nude odlian, pristupaan i koristan
edukativni materijal svjesni injenice da nema donoenja zakonitih i pravilnih presuda bez
cjeloivotnog obrazovanja, bez profesionalnog i strunog usavravanja, kako tuitelja, tako i
sudija. Edukativni modul je u funkciji jaanja tuilakih i sudijskih kapaciteta u sistemu
krivinog pravosua. Prije svega, namijenjen je jaanju kompetencija i profesionalnosti
tuioca i sudija, i ne samo za njih. On moe biti od koristi svima onima koji su na samom
poetku svoga strunog i profesionalnog puta, studentima pri izradi seminarskih i diplomskih
radova, kao i svima onima koji se bave krivinopravnim problemima.
U modulu su ponuene vrijedne i korisne edukativne strukture koje sadre korisne
informacije i odgovarajua injenina i pravna pitanja, ali i potrebne edukacione korake koje
treba napraviti u procesu profesionalnog i strunog usavravanja tuitelja i sudija. Bez obzira
to su autori ponudili koristan edukativni materijal, zasigurno ne misle da je samo ovo djelo
dovoljno za stjecanje potpunog znanja iz ovih obrazovnih podruja. Autori su svjesni da je
potrebno osigurati i dodatne edukativne materijale namijenjene profesionalnom i strunom
usavravanju tuitelja i sudija. Prema tome, ovaj edukativni modul pridonijet e disiminaciji
pravnih znanja. Modul e pomoi ili podstai izradu slinih ili drugih programa za ljudska
prava, pomoi e da ove teme ive u svakodnevnoj tuiteljskoj i sudskoj praksi. Za oekivati
je da e modul izazvati aktivan i angairan odnos uvida u potrebe tuilatva i sudstva u Bosni
i Hercegovini. On e doprinositi i razvijanju svijesti o linoj i profesionalnoj odgovornosti u
pogledu ostvarivanja, zatite i promicanja prava. Potpomoi e pripreme seminara kao i lake
praenje seminara od strane onih kojima je seminar namijenjen.
Posebna vrijednost ovog modula je to, i eksplicite i implicite, ukazuje na potrebe i
mogunosti povezivanja teorije i prakse. Zato je on svojevrsni, kako teoretski, tako i praktini
vodi u realizaciji pomenutih nastavnih oblasti. Modul dakle ima i karakteristike prirunika
jer su autori uz sadraj ponudili i odgovarajue didaktike i metodike sugestije. Takoer,
poseban kvalitet ovog modula je analiza odreenih materijalnopravnih i procesnopravnih
pitanja i ponuenih odgovora na njih, kao i ponuda odreenih primjera izreke optunice,
4

odnosno presude sa sadrajem koji imaju instruktivnu vrijednost. Pored toga, definirani ishodi
uenja ine dodatnu didaktiku vrijednost ovog modula. Ishodi uenja nisu samo krakteristika
dobro izraenih edukativnih modula nego i vrijedni usmjerivai i pokazatelji kvaliteta
realizacije ponuenih modula. Na osnovu ove edukativne ponude predavai e moi odabirati
adekvatne metode i postupke edukacije. Konkretna primjena metoda, postupaka i tehnika
ovisit e o svakom pojedinanom sluaju, odnosno problemu, kao i o linom iskustvu,
navikama i ukusu predavaa, to je izuzetno dobro, jer im je ovakvom edukativnom ponudom
omogueno da iznalaze kreativna rjeenja.
Na kraju treba navesti da autori imaju veliko znanje iz ove oblasti i nisu sluajno
odabrani da napiu ovaj modul, a to se izmeu ostalog vidi i po tome jer na ovaj ili onaj
nain, upuuju na potrebu kritikog odnosa prema nekim pravnim tumaenjima i primjercima
pojedinih tuilakih ili sudskih odluka. To osnauje i osigurava donoenje zakonitih i
pravednih odluka iz ove oblasti.


Malik Hadiomeragi
sudijaVrhovnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine


























5


Mr. Ljiljana Filipovi,
sudija Vrhovnog suda FBiH










EDUKATIVNI MODUL

KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA







I. NASTAVNA OBLAST:

MATERIJALNOPRAVNE OSNOVE

ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA



















6


Napomena autora


Modul Krivini postupak protiv pravnih osoba izraen je u okviru Projekta Podrka
pravosuu u BiH Jaanje tuilakih kapaciteta u sistemu krivinog pravosua i, kao takav,
namijenjen je prvenstveno tuiocima.

Meutim, i u krivinom postupku protiv pravne osobe, konani cilj aktivnosti tuioca
je donoenje pravilne i zakonite presude. Za ostvarenje tog cilja neophodan je profesionalan i
struan rad ne samo tuioca nego i sudija, pa je iz tog razloga namjera autora bila da se Modul
koncipira na nain da on bude koristan edukativni materijal ne samo tuiocima nego i
sudijama.

U tom cilju, u okviru I. nastavne oblasti Materijalnopravne osnove odgovornosti
pravnih osoba za krivina djela dat je praktian komentar relevantnih odredaba krivinih
zakona u Bosni i Hercegovini o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.

Analiza tih odredaba vrena je na osnovu strune literature koja se odnosi na ovu
materiju, a iji je pregled dat na kraju ove nastavne oblasti, te na osnovu pregleda tuilake i
sudske prakse u BiH koja se odnosi na odgovornost pravnih osoba za krivina djela.

Kako je analiza pojedinih materijalnopravnih odredaba o odgovornosti pravnih osoba
za krivina djela neminovno nametala i odreena procesna pitanja, autor je i u okviru ove
nastavne oblasti ponudio odreene odgovore i na ta procesna pitanja smatrajui da takav
postupak omoguava bolje razumijevanje predmetne materije.

Osim toga, u okviru I. nastavne oblasti, autor je ponudio i odreene primjere izreke
optunice odnosno presude sa sadrajem koje bi one, po ocjeni autora, trebale imati ukoliko
se slijede materijalnopravne odredbe krivinih zakona u Bosni i Hercegovini o odgovornosti
pravnih osoba za krivina djela.

Analiza materijalnopravnih odredaba o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela
otkrila je odreene nejasnoe i kontradiktornosti pojedinih zakonskih odredaba na ta je
ukazano pri njihovoj analizi.

Takoe, analiza tuilake i sudske prakse u oblasti odgovornosti pravnih osoba za
krivina djela pokazala je, po ocjeni autora, na odreene nesaglasnosti te prakse sa odnosnim
odredbama sadranim u krivinom zakonodavstvu BiH. Na te nesaglasnosti ukazano je u
Modulu. Stoga autor smatra korisnim naglasiti potrebu kritikog odnosa prema primjercima
pojedinih tuilakih ili sudskih odluka sadranih u prilogu Modula odnosno potrebu
individualnog preispitivanja od strane svakog korisnika Modula postojee prakse i njene
saglasnosti sa odredbama krivinih zakona o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.







7


S a d r a j
PREDGOVOR ........................................................................................................................ 3
Osnovi odgovornosti pravne osobe .................................................................................. 27
Granice odgovornosti pravne osobe za krivino djelo ...................................................... 42
Dr. Veljko Ikanovi ........................................................................................................ 68
UVOD ............................................................................................................................... 71
1. OPIS NASTAVNE OBLASTI ............................................................................... 71
1.2. Rezultati nastavne oblasti ....................................................................................... 71
2. UOPTE O KRIVINOM POSTUPKU PROTIV PRAVNIH LICA ................... 72
2.1. Teorijska i praktina pitanja krivinog postupka ........................................................ 72
2.1.1. Pregled .................................................................................................................. 73
2.1.2. Organi krivinog postupka ................................................................................... 75
2.1.3. Karakteristike krivinog postupka ....................................................................... 75
3. KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA U PRAVU BOSNE I
HERCEGOVINE .............................................................................................................. 76
3.1. Pojam postupka .......................................................................................................... 76
3.2. Pravna priroda postupka ............................................................................................ 77
3.3. Odnos sa postupkom prema fizikom (odgovornom) licu ......................................... 79
3.5. Cilj postupka ............................................................................................................... 83
3.6. Subjekti postupka ....................................................................................................... 83
3.7. Stranke ........................................................................................................................ 84
3.8. Pokretanje krivinog postupka ................................................................................... 85
3.9. Prava i obaveze pravnog lica ...................................................................................... 87
3.10. Zastupnik pravnog lica .............................................................................................. 87
3.10.1. Pojam zastupnika ................................................................................................ 87
3.10.2. Odreivanje zastupnika ...................................................................................... 88
3.10.3. Procesna prava zastupnika ................................................................................. 89
3.10.4. Izuzee zastupnika .............................................................................................. 90
3.10.5. Dostavljanje pismena ......................................................................................... 91
3.10.5. Trokovi zastupnika ........................................................................................... 91
3.10. Branilac pravnog lica ................................................................................................ 92
3.11. Sadraj optunice ..................................................................................................... 93
3.12. Sasluanje i zavrna rije .......................................................................................... 94
8

3.14. Vrste odluka ............................................................................................................. 96
3.15. Postupak po pravnim lijekovima .............................................................................. 97
3.15.1. Redovni pravni lijekovi ..................................................................................... 97
3.15.2. Vanredni pravni lijekovi ..................................................................................... 98
3.16. Praktini efekti krivinog postupka protiv pravnih lica ............................................ 99
3.16.1. Republika Srpska .............................................................................................. 100
3.16.2. Federacija BiH .................................................................................................. 103
3.17. Etiologija krivinih djela pravnih lica ...................................................................... 105
3.18. Fenomenologija krivinih djela pravnih lica ........................................................... 106
3.19. Politika gonjenja pravnih lica ................................................................................. 111
3.20. Kaznena politika .................................................................................................... 112
3.21. Predstavljanje sluaja sa primjerima odluka .......................................................... 114


9


1. RAZLOZI UVOENJA
ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA


Stupanjem na snagu Krivinog zakona Bosne i Hercegovine
1
(u daljnjem tekstu: KZ
BiH), a, potom i entitetskih krivinih zakona, u nae krivino pravo uvedena je odgovornost
pravnih osoba za krivina djela. Time se nae krivino zakonodavstvo uvrstilo u znaajan broj
zemalja u kojima je zakonima (krivinim ili posebnim zakonima o odgovornosti pravnih
osoba za krivina djela) predviena odgovornost pravnih osoba za krivina djela u skladu sa
brojnim dokumentima Vijea Evrope, Evropske unije, Organizacije za ekonomsku saradnju i
razvoj i Ujedinjenih nacija, kojima se od drava lanica zahtijeva ili im se preporuuje
uvoenje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.

Takvi zahtjevi odnosno preporuke dravama lanicama obrazlagani su, s jedne strane,
porastom broja krivinih djela uinjenih u vrenju djelatnosti pravnih osoba kojima se
prouzrokuju znaajne tete i pojedincima i zajednici, ali i onih kojima se pribavlja korist
pravnim osobama. S druge strane, ti zahtjevi i preporuke opravdavani su potekoama,
uzrokovanim kompleksnou organizacione strukture pravne osobe, pri identificiranju
pojedinaca odgovornih za uinjenje krivinog djela i injenicom da se, u sluaju kanjavanja
samo fizike osobe za krivino djelo, takav uinitelj lako moe kompenzirati od strane pravne
osobe u ije ime, raun ili korist je djelo uinio.

Tako je Ministarski komitet Vijea Evrope 20.10.1988. godine usvojio preporuku
R(88) 18 o odgovornosti preduzea koja imaju status pravne osobe za krivina djela uinjena
u vrenju njihove djelatnosti. Preporuka se odnosi na preduzea, privatna ili javna, koja imaju
svojstvo pravne osobe i na njihove ekonomske aktivnosti. U preporuci se navodi da bi
preduzea trebala biti odgovorna za krivina djela uinjena u vrenju njihove djelatnosti ak i
kada je krivino djelo strano cilju preduzea i nezavisno od toga da li je ili nije identificirana
fizika osoba koja je svojim injenjem ili proputanjem uinila krivino djelo. Primjena
krivine odgovornosti i kanjavanje preduzea preporuuje se u onim sluajevima u kojima to
zahtijevaju priroda krenja zakona, stepen odgovornosti preduzea, posljedice za drutvo i
potreba spreavanja daljih krenja zakona. Meutim, preduzee treba biti osloboeno
odgovornosti kada njegova uprava nije bila ukljuena u uinjenje djela i kada je preduzela sve
neophodne mjere da sprijei uinjenje djela. Uspostavljanje odgovornosti preduzea ne
oslobaa odgovornosti fizike osobe koje su ukljuene u uinjenje krivinog djela. Posebno se
istie da bi osobe koje vre upravljake funkcije trebale biti odgovorne za krenja svojih
dunosti koja su dovela do uinjenja krivinog djela. Cilj primjene sankcija prema
preduzeima treba biti spreavanje buduih krivinih djela i naknada tete koju su pretrpjele
rtve krivinog djela.

Za uvoenje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela u zakonodavstva drava
lanica, posebno su znaajne tri konvencije Vijea Evrope:

Konvencija o zatiti okolia putem krivinog prava iz 1998. godine, u lanu 9.,
obavezuje drave lanice da usvoje potrebne odgovarajue mjere koje e omoguiti izricanje
krivinih ili administrativnih sankcija ili mjera pravnim osobama u ije ime je neko od

1
Krivini zakon Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05,
53/06, 55/06, 32/07, 8/10).
10

krivinih djela, na koja se odnose lan 2. ili 3. Konvencije, uinjeno od strane njenih organa,
njegovih lanova ili drugog predstavnika.

Krivinopravna konvencija o korupciji iz 1999. godine, u lanu 18. obavezuje lanice
na usvajanje takvog zakonodavstva i drugih potrebnih mjera kojima e se osigurati da se
pravne osobe mogu smatrati odgovornima za krivina djela davanja mita, trgovanja utjecajem
i pranja novca, predviena Konvencijom, uinjena u njihovu korist od strane bilo koje fizike
osobe, postupajui bilo individualno, bilo u sastavu organa pravne osobe, koja ima vodeu
poziciju unutar pravne osobe, bazirajui se na ovlatenju predstavljanja pravne osobe ili na
ovlatenju da donosi odluke u ime pravne osobe ili na ovlatenju da vri kontrolu unutar
pravne osobe. Stavom 2. istog lana drave lanice su obavezane na preduzimanje potrebnih
mjera kojima e se osigurati odgovornost pravne osobe u sluaju kada je zbog nedostatka
nadzora ili kontrole od strane fizike osobe, koja u smislu stava 1. ima vodeu poziciju unutar
pravne osobe, omogueno uinjenje krivinih djela spomenutih u stavu 1., u korist pravne
osobe, a od strane fizike osobe nad kojom pravna osoba ima autoritet.

I Konvencija o kibernetikom kriminalu iz 2001. godine zahtijeva uvoenje
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela na koja se ona odnosi.

U svim ovim konvencijama istie se da odgovornost pravnih osoba ne iskljuuje
krivino gonjenje fizikih osoba koje su uinitelji, podstrekai ili pomagai krivinih djela na
koje se te konvencije odnose.

Takoer, u svim ovim konvencijama se dravama lanicama ostavlja da, u zavisnosti
od pravnih principa koji u njima vae, odrede da ta odgovornost bude krivine, civilne ili
administrativne prirode.

Meu aktima Evropske unije koji se odnose na odgovornost pravnih osoba za krivina
djela, od posebne vanosti je Drugi protokol uz Konvenciju o zatiti finansijskih interesa
Evropske unije, ijim je lanom 3. ustanovljena obaveza za drave lanice da preduzmu
potrebne mjere kako bi se omoguilo da pravne osobe budu odgovorne za krivina djela
prevare, aktivnog podmiivanja i pranja novca, kada su ona uinjena u njihovu korist.

Konvencijom o zabrani podmiivanja stranih javnih slubenika u meunarodnim
poslovnim transakcijama, koju je 1997. godine donijela Organizacija za ekonomsku saradnju i
razvoj, drave lanice su obavezane na uvoenje odgovornosti pravnih osoba za davanje mita
stranim javnim slubenicima u meunarodnim poslovnim transakcijama. Meutim,
Konvencija ne obavezuje drave lanice na uvoenje krivine odgovornosti pravnih osoba jer
sankcije koje su drave lanice obavezne uvesti za pravne osobe mogu biti krivine ili
nekrivine.

I Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala iz
2000. godine obavezuje dravne strane da usvoje nune mjere, u skladu sa njihovim pravnim
principima, za utvrivanje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela organiziranog
kriminala, korupcije, pranja novca i opstrukcije pravde, ali izbor vrste odgovornosti pravnih
osoba za ta krivina djela (krivina, graanska ili administrativna) i vrste sankcija (krivine ili
nekrivine) Konvencija preputa dravama lanicama.

Slijedom navedenih meunarodnih dokumenata, veina evropskih zemalja je u svoje
krivino zakonodavstvo uvela odgovornost pravnih osoba za krivina djela, pa tako i BiH.
11

Osnovi odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, propisani KZ BiH, se unekoliko
razlikuju od osnova te odgovornosti predvienih navedenim konvencijama Vijea Evrope
odnosno Drugim protokolom Konvencije o zatiti finansijskih interesa evropskih zajednica.
KZ BiH ne ograniava odgovornost pravnih osoba samo za pojedina krivina djela. Kao i
navedeni meunarodni akti, KZ BiH odgovornost pravnih osoba ograniava na krivina djela
koja su uinjena u njihovo ime, za njihov raun ili u njihovu korist. Ali, KZ BiH odgovornost
pravnih osoba za krivina djela ne ograniava na krivina djela koja su u njihovo ime, za
njihov raun ili u njihovu korist uinile samo one fizike osobe koja imaju vodeu poziciju u
pravnoj osobi. Meutim, za odgovornost pravne osobe za krivina djela uinitelja zahtijeva
se jedan od zakonom predvienih oblika doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne
osobe uinjenju krivinog djela.

KZ BiH je prihvatio, uz odreena ogranienja, model izvedene ili akcesorne
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, prema kojem se odgovornost pravne osobe za
krivino djelo izvodi iz ponaanja odnosno odgovornosti fizike osobe koja je djelovala u
ime, za raun ili u korist pravne osobe. U emu se sastoji taj model prikazano je u dijelovima
ovog Modula koji se odnose na osnove i granice odgovornosti pravne osobe za krivina djela.



2. ODREDBE MATERIJALNOG KRIVINOG ZAKONODAVSTVA BiH KOJE SE
PRIMJENJUJU NA ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA






lan 11. KZ BiH
Primjena krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine na pravne osobe

Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se na pravne osobe u
skladu sa poglavljem XIV. (Odgovornost pravnih osoba za krivina djela) ovog
zakona i dugim zakonima Bosne i Hercegovine.


lan 13. stav 3. KZ BiH
Primjena opeg dijela ovog zakona

Odredbe opeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, ako ovim
zakonom nije drugaije propisano.

12

lanom 11. KZ BiH
2
izriito je propisano da se krivino zakonodavstvo BiH
primjenjuje i na pravne osobe ali u skladu sa poglavljem XIV. tog zakona i drugim
zakonima BiH.

Odredbom lana 1. stav 1. KZ BiH
3
propisano je pak da krivino zakonodavstvo BiH
sainjavaju krivinopravne odredbe sadrane u tom zakonu i u drugim zakonima BiH. To
znai da se na odgovornost pravnih osoba za krivina djela primjenjuju ne samo
krivinopravne odredbe sadrane u KZ BiH (odredbe njegovog opeg i posebnog dijela) nego
i krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima BiH. Tim drugim zakonima BiH mogu
biti ne samo odreena posebna krivina djela nego i regulirana pojedina pitanja koja inae
spadaju u materiju opeg dijela krivinog zakona.

Meutim, na odgovornost pravnih osoba za krivina djela i te se odredbe primjenjuju u
skladu sa poglavljem XIV. KZ BiH i drugim zakonima BiH.

Stoga je vano odrediti koje krivinopravne odredbe se prvenstveno primjenjuju na
odgovornost pravnih osoba za krivina djela.

Za rjeenje tog pitanja od primarnog znaaja je odredba lana 13. stava 3. KZ BiH.
4

Njome je propisano da se odredbe opeg dijela KZ BiH primjenjuju na pravne osobe, osim
ako tim zakonom nije drugaije odreeno. Time je odreena supsidijarnost primjene odredaba
opeg dijela KZ BIH na odgovornost pravnih osoba za krivina djela u odnosu na posebne
odredbe o toj odgovornosti sadrane u tom zakonu. S obzirom da su u KZ BiH posebne
odredbe o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela sadrane u poglavlju XIV. tog
zakona,
5
to znai da se odredbe opeg dijela KZ BiH mogu primijeniti samo ako
odredbama XIV. poglavlja KZ BiH nije drugaije propisano.

Prema tome, KZ BiH propisuje supsidijarnost primjene odredaba njegovog opeg
dijela samo u odnosu na posebne odredbe o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela
sadrane u tom zakonu, ali ne i u odnosu na krivinopravne odredbe sadrane u drugim
zakonima.

Iz navedenog proizilazi da se na odgovornost pravnih osoba za krivina djela, u
pogledu materije koja se tradicionalno regulira odredbama opeg dijela krivinog
zakonodavstva (pretpostavke za izricanje krivinih sankcija i sistem krivinih sankcija)
primjenjuju:
1) odredbe poglavlja XIV. KZ BiH posveene odgovornosti pravnih osoba za
krivina djela
2) ostale odredbe opeg dijela KZ BiH
3) krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima BiH.

2
Istovjetnu odredbu sadre lan 11. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZ
FBiH), i lan 11. Krivinog zakona Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZ BD BiH), u
odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH .
3
Istovjetnu odredbu sadre lan 2. stav 1. KZ FBiH, lan 147. stav 2. Krivinog zakona Republike Srpske (u
daljnjem tekstu: KZ RS) i lan 2. stav 1. KZ BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo
BD BiH.
4
Istovjetnu odredbu sadre lan 14. stav 3. KZ FBiH i lan 14. stav 3. KZ BD BiH, dok se u odredbi lana 125.
stav 3. KZ RS propisuje: Ukoliko odredbama ove glave nije drugaije propisano, shodno se primjenjuju
odredbe opteg dijela ovog zakona.
5
U KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH odredbe o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela nalaze se, takoe, u
poglavlju XIV. tih zakona.
13

Pa ipak, pitanje koje se krivinopravne odredbe prvenstveno primjenjuju na
odgovornost pravnih osoba za krivina djela time nije razrijeeno do kraja.

Naime, pojedine posebne odredbe o odgovornosti pravnih osoba sadrane u
poglavlju XIV. KZ BiH predviaju mogunost da odreena pitanja iz materije
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela drugim zakonom budu rijeena na
drugaiji nain. Tako se u odredbi lana 122. stav 3. KZ BiH
6
navodi da, pod uslovima
propisanim zakonom, za odreene pravne osobe moe biti iskljuena ili ograniena primjena
pojedinih kazni ili drugih krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama.
Stoga se zakonska odredba iz poglavlja XIV. KZ BiH koja se odnosi na vrste krivinopravnih
sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama, primjenjuje supsidijarno odnosno samo ako
odgovarajuom odredbom drugog zakona, u odnosu na odreene pravne osobe, nije drugaije
propisano.


3. PRIMJENA KRIVINOG ZAKONODAVSTVA BiH
O ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA
S OBZIROM NA MJESTO UINJENJA KRIVINOG DJELA








6
Istovjetnu odredbu sadri lan 126. stav 3. KZ FBiH i lan 126. stav 3. KZ BD BiH, dok odredba lana 125.
stav 2. KZ RS propisuje: Pod uslovima propisanim ovim zakonom, za odreene pravne osobe moe biti
iskljuena ili ograniena primjena pojedinih kazni ili drugih krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei
pravnim osobama.
lan 123. KZ BiH
Primjena ovog zakona prema mjestu uinjenja krivinog djela u vezi sa
krivinom odgovornou pravnih osoba

(1) Domaa i strana pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za
krivina djela uinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Domaa i strana pravna osoba koja ima sjedite na teritoriji Bosne i
Hercegovine ili u njoj obavlja svoju djelatnost je, u skladu s ovim
zakonom, odgovorna za krivino djelo uinjeno van Bosne i Hercegovine,
ako je krivino djelo uinjeno protiv Bosne i Hercegovine, njenih
dravljana ili domaih pravnih osoba.

(3) Domaa pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivino
djelo uinjeno van Bosne i Hercegovine protiv strane drave, stranih
dravljana ili stranih pravnih osoba, pod uslovima iz lana 9. (Primjena
krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za krivina djela uinjena van
Bosne i Hercegovine) ovog zakona.
14

Zakonske odredbe o primjeni domaih zakona o odgovornosti pravnih osoba za
krivina djela prema mjestu uinjenja djela, od izuzetne su praktine vanosti. Odreujui u
kojim sluajevima i pod kojim uslovima se na odgovornost pravnih osoba za krivina djela
primjenjuje domae krivino zakonodavstvo, one istovremeno odreuju i kada domai sudovi
imaju jurisdikciju. U svim onim sluajevima u kojima domai krivini zakoni odreuju
primjenu domaeg krivinog zakonodavstva istovremeno je odreena i nadlenost
domaih sudova za voenje tih krivinih postupaka.

Iz odnosnih zakonskih odredbi proizilazi da je osnovni princip vaenja krivinog
zakonodavstva BiH o odgovornosti pravnih osoba teritorijalni princip, a da se, u
sluajevima kada je krivino djelo uinjeno van teritorije BiH, primjenjuju principi pasivnog i
aktivnog personaliteta.

3.1. Primjena krivinog zakonodavstva BiH po teritorijalnom principu

U skladu sa lanom 123. stavom 1. KZ BiH,
7
odredbe tog zakona koje se odnose na
odgovornost pravnih osoba za krivina djela kao i ostale odredbe tog zakona primjenjuju se
ukoliko je krivino djelo uinjeno na teritoriji BiH. Slijedom odredbe lana 1. stav 2. KZ
BiH,
8
koja odreuje znaenje izraza teritorija BiH, te se odredbe, dakle, primjenjuju ukoliko
je krivino djelo uinjeno na suhozemnoj teritoriji BiH, njenom obalnom moru, vodenim
povrinama unutar njenih granica kao i u zranom prostoru nad njima.

Ukoliko je krivino djelo uinjeno na teritoriji BiH, odredbe KZ BiH o
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela kao i ostale odredbe tog zakona primjenjuju se
i na domae i na strane pravne osobe (nezavisno od toga da li ta strana pravna osoba ima
sjedite i u BiH i da li u njoj obavlja svoju djelatnost).

Inae, KZ BiH ne odreuje znaenje pojma strana pravna osoba. Poto se pravna
osoba u pravilu definira kao drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravni
subjektivitet, i poto drutvena tvorevina stjee pravni subjektivitet na osnovu nekog pravnog
akta (zakona, drugog propisa ili odluke nadlenog organa), stranom pravnom osobam ima
se smatrati drutvena tvorevina koja je pravni subjektivitet stekla na osnovu pravnog
akta strane drave. Prema tome, strana pravna osoba je ona pravna osoba koja je registrirana
i koja ima sjedite u stranoj dravi.

Meutim, kako KZ BiH u lanu 123. stav 2. KZ BiH govori o stranoj pravnoj osobi
koje ima sjedite na teritoriji BiH, moe se zakljuiti da se pod stranom pravnom osobom, u
smislu ove zakonske odredbe, podrazumijeva drutvena tvorevina koja je svojstvo pravne
osobe stekla na osnovu pravnog akta strane drave i ije je izvorno sjedite van BiH.

Kako poglavlje XIV. KZ BiH ne sadri posebnu odredbu o vaenju zakonskih
odredaba o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela uinjena na domaem plovilu, u
domaem civilnom avionu ili u domaem vojnom avionu, primjenom opih odredaba iz lana

7
Istovjetnu odredbu sadre lan 127. stav 1. KZ FBiH, lan 126. stav 1. KZ RS i lan 127. stav 1. KZ BD BiH u
odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH.
8
Odnosna odredba o znaenju izraza teritorija Federacije sadrana je u lanu 2. stav 2. KZ FBiH, o znaenju
izraza teritorija Republike Srpske u lanu 147. stav 1. KZ RS i o znaenju pojma teritorija Brko Distrikta u
lanu 2. stav 2. KZ BD BiH.
15

8. stav 2. i 3. KZ BiH
9
o prostornom vaenju krivinog zakonodavstva BiH, zakljuuje se da
se odredbe tog zakona o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela primjenjuju i ako je
krivino djelo uinjeno na domaem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme
uinjenja krivinog djela, u domaem civilnom avionu dok je u letu ili u domaem vojnom
avionu bez obzira gdje se avion nalazio u vrijeme uinjenja krivinog djela.

3.2. Primjena krivinog zakonodavstva BiH po principu pasivnog personaliteta

Odredbe KZ BiH o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela kao i ostale
odredbe tog zakona, u skladu sa lanom 123. stav 2. KZ BiH,
10
primjenjuju se na domau
pravnu osobu iako je krivino djelo uinjeno van BiH ali protiv BiH, njenih dravljana
ili domaih pravnih osoba. U ovim sluajevima, te se odredbe primjenjuju i na stranu
pravnu osobu ali samo pod uslovom da ta strana pravna osoba ima sjedite na teritoriji
BiH ili u njoj obavlja svoju djelatnost.

Pomenuta odredba ne ograniava primjenu KZ BiH o odgovornosti pravnih osoba za
krivina djela kao i ostalih odredaba tog zakona samo na one domae pravne osobe koje su
registrirane, odnosno koje su pravni subjektivitet stekle na osnovu zakona BiH. Ako se radi o
krivinom djelu za koje je stvarno nadlean Sud BiH, odredba lana 123. stav 2. KZ BiH
ustanovljava njegovu nadlenost iako je to djelo uinjeno prema onim domaim pravnim
osobama koje su registrirane, odnosno koje su pravni subjektivitet stekle na osnovu zakona
entiteta ili Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BD BiH).

Meutim, budui da odredba lana 123. stav 2. KZ BiH ne predvia primjenu
krivinog zakonodavstva BiH ukoliko je krivino djelo uinjeno protiv Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH), Republike Srpske (u daljnjem tekstu: RS) ili BD BiH,
iskljuena je i jurisdikcija Suda BiH u sluajevima uinjenja krivinog djela van BiH protiv
navedenih pravnih subjekata (pod uslovom da se ne radi o sluaju kada je posebnim
odredbama odreena jurisdikcija Suda BiH). Ali, kako entitetsko i krivino zakonodavstvo
BD BiH propisuju njihovu primjenu ukoliko je krivino djelo uinjeno protiv FBiH, RS ili
BD BiH, onda te odredbe u tom zakonodavstvu uspostavljaju u tim sluajevima jurisdikciju
sudova u entitetima i BD BiH.

3.3. Primjena krivinog zakonodavstva BiH po principu aktivnog personaliteta

U skladu sa lanom 123. stav 3. KZ BiH, odredbe KZ BiH koje se odnose na
odgovornost pravnih osoba za krivina djela kao i ostale odredbe tog zakona
primjenjuju se na domae pravne osobe i ukoliko je krivino djelo uinjeno van BiH
protiv strane drave, stranih dravljana ili stranih pravnih osoba ali pod uslovima iz
lana 9. KZ BiH.

Kako odredba lana 9. stav 5. KZ BiH
11
primjenu KZ BiH, ako se ne radi o krivinom
djelu uinjenom protiv BiH, njenih dravljana i domaih pravnih osoba, uslovljava zaticanjem
uinitelja takvog krivinog djela na teritoriji BiH ili izruenjem BiH, to znai da je

9
Istovjetnu odredbu sadre lan 12. stav 2. i 3. KZ FBiH, lan 119. stav 2. i 3. KZ RS i lan 12. stav 2. i 3. KZ
BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH.
10
Istovjetnu odredbu sadre lan 127. stav 2. KZ FBiH, lan 126. stav 2. KZ RS i lan 127. stav 2. KZ BD BiH
u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH.
11
Istovjetnu odredbu sadre lan 13. stav 5. KZ FBiH, lan 121. i 122. stav 1. KZ RS i lan 13. stav 2. i 3. KZ
BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH.
16

jurisdikcija Suda BiH u odnosu na domau pravnu osobu, u pogledu takvog krivinog djela
uinjenog van teritorije BiH, uinjena zavisnom od ispunjenja tog uslova.
U svim onim sluajevima u kojima KZ BiH i za krivina djela uinjena van BiH
odreuje primjenu krivinog zakonodavstva BiH o odgovornosti pravnih osoba, potrebno je
uvijek imati u vidu i odredbe Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: ZKP BiH) koje odreuju posebne uslove za krivino gonjenje u sluaju kada je
krivino djelo uinjeno van teritorije BiH. lanom 210. ZKP BiH
12
propisano je da u tom
sluaju tuitelj moe preduzeti krivino gonjenje ako je to krivino djelo propisano u zakonu
BiH i u zakonu drave na ijoj teritoriji je krivino djelo izvreno. Ako se po zakonu te drave
krivino gonjenje preduzima po zahtjevu oteenog, a takav zahtjev nije podnesen, krivino
gonjenje u BiH se nee preduzeti. Ali, u sluaju da se radi o krivinom djelu protiv integriteta
BiH ili o djelu koje se smatra krivinim djelom po pravilima meunarodnog prava, tuitelj
moe preduzeti krivino gonjenje bez obzira na zakon drave na ijoj je teritoriji krivino
djelo uinjeno.


























4. KRUG PRAVNIH OSOBA








12
Istovjetnu odredbu sadre lan 225. ZKP FBiH, lan 214. ZKP RS i lan 210. ZKP BD BiH u odnosu na
entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH.
Napomene za edukatore uz 1., 2. i 3. poglavlje:

1. poglavlje ima za cilj pruiti polaznicima osnovne informacije o razlozima
uvoenja odgovornosti pravnih osoba za krivina djela i najvanijim
meunarodnim dokumentima koji se odnose na tu oblast.
Pri iznoenju materije kojoj je posveeno 2. poglavlje, potrebno je posebno
ukazati na supsidijarnost primjene odredaba opeg dijela KZ BiH, koje se
inae primjenjuju i na pravne osobe, a odnose na posebne odredbe o
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, sadrane u XIV. poglavlju KZ
BiH. Takoer, polaznicima je potrebno skrenuti panju na potrebu shodne
primjene odredaba opeg dijela KZ BiH na odgovornost pravnih osoba za
krivina djela. U tu svrhu od polaznika se moe zahtijevati da iznesu svoje
vienje shodne primjene pojedinih odredaba opeg dijela KZ BiH pri
njihovoj primjeni na odgovornost pravnih osoba za krivina djela.
Pri iznoenju materije na koju se odnosi 3. poglavlje, polaznicima je
potrebno skrenuti panju na poseban praktini aspekt odredaba o primjeni
KZ BiH prema mjestu uinjenja krivinog djela u vezi sa odgovornou
pravnih osoba za krivina djela zasnivanje jurisdikcije domaih sudova
slijedom tih odredaba. U tu svrhu s polaznicima bi bilo korisno naroito
razmotriti u kojim sluajevima te odredbe kao i odgovarajue odredbe u
entitetskom zakonodavstvu ustanovljavaju nadlenost Suda BiH, a u kojima
entitetskih sudova za voenje krivinog postupka protiv pravnih osoba.

17

4. KRUG PRAVNIH OSOBA
KOJE MOGU BITI ODGOVORNE ZA KRIVINA DJELA



4.1. Pojam pravne osobe u smislu KZ BiH

Odredbe poglavlja XIV. KZ BiH o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela mogu
se, uz iskljuenja odreena u lanu 122. stav 1. KZ BiH,
13
primijeniti samo na one drutvene
tvorevine koje se smatraju pravnim osobama u skladu sa znaenjem tog pojma odreenog u
lanu 1. stav 13. KZ BiH.
14


Prema odredbi lana 1. stav 13. KZ BiH, pravna osoba, u smislu tog zakona je:
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Brko Distrikt Bosne i Hercegovine
kanton
grad
opina
mjesna zajednica
svaki organizacioni oblik privrednog drutva
svi oblici povezivanja privrednih drutava
ustanova
institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova
institucije za osiguranje imovine i osoba
druge finansijske institucije
fond
politike organizacije
udruenja graana
drugi oblici udruivanja koji mogu stjecati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i
svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je
zakonom priznato svojstvo pravne osobe.
KZ BiH, dakle, ne daje zatvorenu listu drutvenih tvorevina koje se, u smislu tog

13
Istovjetnu odredbu sadre lan 126. stav 1. KZ FBiH, lan 125. stav 1. KZ RS i lan 126. stav 1. KZ BD BiH
14
Istovjetnu odredbu sadre lan 2. stav 11. KZ FBiH, lan 147. stav 7. KZ RS i lan 2. stav 13. KZ BD BiH.

lan 122. stav 1. KZ BiH
Odgovornost pravnih osoba

Ovo poglavlje ovog zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajui Bosnu
i Hercegovinu, Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Brko Distrikt
Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opinu i mjesnu zajednicu, za krivino djelo koje
je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe.

18

zakona, smatraju pravnom osobom. To je i razumljivo jer je, s obzirom na socijalnu i pravnu
dinaminost drutva, neuputno dati jednu takvu listu. Generalna klauzula kojom se zavrava
navedena zakonska odredba omoguava da se pravnom osobom u smislu KZ BiH, osim ovih
koje su izriito navedene, smatraju i ostale drutvene tvorevine kojima je nekim zakonom
priznato svojstvo pravne osobe ali pod uslovom da one mogu stjecati sredstva i koristiti ih na
isti nain kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva.

Meutim, odredba lana 122. stav 1. KZ BiH iskljuuje sljedee pravne osobe od
odgovornosti za krivina djela:
Bosnu i Hercegovinu
Federaciju Bosne i Hercegovine
Republiku Srpsku
Brko Distrikt Bosne i Hercegovine
kanton
grad
opinu
mjesnu zajednicu.

Radi se, dakle, o pravnim osobama javnog prava i njihova je odgovornost za krivina
djela iskljuena bez obzira da li su djelovala iure imperii ili iure gestionis. Neke od tih
pravnih osoba su nosioci prava kanjavanja (ius puniendi) pa bi, u sluaju njihove
odgovornosti za krivina djela, mogla doi u situaciju da sama sebe kanjavaju, a s obzirom
da su sve budetski korisnici, njihovim kanjavanjem samo bi se prelijevala budetska
sredstva.

Prema tome, za krivina djela mogu odgovarati sljedee pravne osobe:
svaki organizacioni oblik privrednog drutva
svi oblici povezivanja privrednih drutava
ustanove
institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova
institucije za osiguranje imovine i osoba
druge finansijske institucije
fondovi
politike organizacije
udruenja graana
drugi oblici udruivanja koji mogu stjecati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i
svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je
zakonom priznato svojstvo pravne osobe.

4.2. Vrste pravnih osoba koja mogu biti odgovorna za krivina djela

Od pravnih osoba koje su pobrajane u zakonskoj odredbi kojom je odreeno znaenje
pojma pravna osoba, KZ BiH daje znaenje samo pojmu privredno drutvo.

Odredba lana 1. stav 14. KZ BiH,
15
odreuje da se pod pojmom privredno
drutvo, u smislu tog zakona, podrazumijeva korporacija, preduzee, firma, partnerstvo

15
Istovjetnu odredbu sadri i lan 2. stav 12. KZ FBiH te lan 2. stav 14. KZ BD BiH dok se u lanu 147. stav 8.
KZ RS daje sljedee znaenje pojmu privredno drutvo: Privredno drutvo je, u smislu ovog zakona, ortako
drutvo, komanditno drutvo, drutvo sa ogranienom odgovornou i akcionarsko drutvo (otvoreno i
19

i svaki organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne djelatnosti. Stoga,
navedeni oblici privrednih drutava, budui da su kao zakonsko objanjenje pojma privredno
drutvo pomenutog u stavu 13. tog lana (koji sadri objanjenje pojma pravna osoba),
izriito navedeni u ovoj zakonskoj odredbi, ulaze u krug pravnih osoba koje mogu biti
odgovorne za krivina djela.

Meutim, imajui u vidu pozitivno domae zakonodavstvo o privrednim drutvima i
njime predviene oblike privrednih drutava, kojima je tim zakonima dato svojstvo pravnih
osoba, moe se zakljuiti da za krivina djela mogu odgovarati: drutvo sa neogranienom
solidarnom odgovornou, komanditno drutvo, dioniko drutvo, drutvo s
ogranienom odgovornou
16
odnosno ortako drutvo, komanditno drutvo, drutvo sa
ogranienom odgovornou i akcionarsko drutvo.
17


Kako nisu organizacioni oblik privrednih drutava nego njihov organizacioni dio, a
zakonom im nije priznato svojstvo pravne osobe, podrunica
18
odnosno poslovna jedinica
(ogranak)
19
, ne mogu biti odgovorne za krivino djelo nego to mogu biti privredna drutva
iji su organizacioni dio.

Oblici povezivanja privrednih drutava predvieni pozitivnim domaim
zakonodavstvom su: povezana drutva vladajue i zavisno drutvo, drutva sa
uzajamnim ueem, holding i koncern; poslovno udruenje, te ugovorni oblici
povezivanja konzorcij, franizing, zajednica drutava, poslovna unija, poslovni sistem,
pul i drugi
20
odnosno koncern, holding, grupa drutava, konzorcijum, klaster, poslovna
unija, poslovni sistem, pul i drugi.
21


Dok Zakon o privrednim drutvima FBiH svojstvo pravne osobe daje izriito samo
poslovnom udruenju, a Zakon o privrednim drutvima RS to svojstvo ne daje izriito
nijednom u njemu pomenutom obliku povezivanja privrednih drutava, odredba lana 1.
stav 13. KZ BiH oblike povezivanja privrednih drutava proglaava, u smislu tog
zakona, pravnim osobama, te stoga i podobnim da odgovaraju za krivina djela u
skladu sa tim zakonom.

Ustanove su drutvene tvorevine koje se osnivaju uglavnom za obavljanje djelatnosti
iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, fizike kulture, zdravstva, socijalne zatite ako cilj
obavljanja djelatnosti nije stjecanje dobiti. Ako je cilj takve djelatnosti stjecanje dobiti, onda
se pravni subjekt koji se bavi tom djelatnou ima smatrati privrednim drutvom. Za
obavljanje javnih slubi osnivaju se javne ustanove.

Prema tome, za krivina djela mogu biti odgovorne predkolske, kolske i
visokokolske ustanove, nauni instituti, muzeji, biblioteke, galerije, domovi zdravlja, bolnice

zatvoreno). Time se definicija pojma privredno drutvo u KZ RS usaglaava sa organizacionim oblicima
privrednih drutava prema Zakonu o privrednim drutvima RS.
16
Zakon o privrednim drutvima FBiH (Slubene novine FBiH broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05,
91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10) i Zakon o preduzeima BD BiH (Slubeni glasnik BD BiH 11/01, 10/02, 14/02,
1/03, 8/03, 4/04, 19/07 i 34/07).
17
Zakon o privrednim drutvima RS (Slubeni glasnik RS, broj 127/08 i 58/09).
18
lan 11. Zakona o privrednim drutvima FBiH.
19
lan 3. Zakona o privrednim drutvima RS.
20
Zakon o privrednim drutvima FBiH.
21
Zakon o privrednim drutvima RS.
20

i druge medicinske ustanove, centri za socijalni rad, domovi za brigu o starim ili nemonim
osobama, itd. ukoliko su aktom o osnivanju odreeni kao ustanove.

Institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova su institucije koje
se bave primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava i odobravanjem kredita ali i drugim
bankarskim poslovima: emisijom novca, emisijom dionica, zaduenjima kod drugih banaka,
izdavanjem blagajnikih zapisa i obveznica, pruanjem platnih usluga, izdavanjem garancija i
jemstava i dr. To su, prije svega, razne vrste banaka (centralna banka, komercijalne banke,
poslovne banke, investicione banke, razne vrste specijaliziranih banaka).

Institucije za osiguranje imovine i osoba su drutva za osiguranje koja se obrazuju
kao dionika drutva ili drutva za uzajamno osiguranje
22
odnosno akcionarska drutva i
drutva za uzajamno osiguranje.
23


Osim kreditnih i bankarskih te institucija za osiguranje imovine i osoba, u lanu 1. stav
13. KZ BiH navodi se da se pravnim osobama, u smislu tog zakona, smatraju i druge
finansijske institucije (na primjer, investicijski fondovi, penzijski fondovi, tedionice,
mikrokreditne organizacije, tedno-kreditne zadruge, zadrune tedionice, bankarski konzorcij
i dr.).

Navedena zakonska odredba izriito odreuje da se fondovi, u smislu tog zakona,
smatraju pravnim osobama. Stoga, investicijski ili penzijski fondovi kao i bilo koji drugi
fondovi mogu biti odgovorni za krivina djela i po tom osnovu iz odredbe lana 1. stav 13.
KZ BiH.

Pravnim osobama u smislu KZ BiH, u skladu sa lanom 1. stav 13. tog zakona,
smatraju se i politike organizacije kao organizacije koje graani slobodno osnivaju i u koje
se dobrovoljno udruuju radi ispoljavanja svojih politikih ideja i ostvarivanja svojih
politikih ciljeva, ali i udruenja graana kao oblici dobrovoljnog povezivanja vie fizikih
ili pravnih osoba radi unapreenja i ostvarivanja nekog zajednikog ili opeg interesa ili cilja,
u skladu sa ustavima i zakonima, a ija osnovna svrha nije stjecanje dobiti.

Iako su sa udruenjima u naem pozitivnom zakonodavstvu istim zakonima
24

regulirane i fondacije koje se osnivaju radi upravljanja odreenom imovinom u opem ili
zajednikom interesu, one nisu izriito navedene u lanu 1. stav 13. KZ BiH. Meutim, s
obzirom da im je zakonima kojima su regulirane dato svojstvo pravne osobe i s obzirom da
mogu stjecati i koristiti sredstva, i fondacije se mogu smatrati pravnim osobama u smislu KZ
BiH.

Da li odreena drutvena tvorevina predstavlja neki od pravnih subjekata izriito
navedenih u lanu 1. stavu 13. KZ BiH i, prema tome, uz iskljuenja navedena u lanu 122.
stav 1. KZ BiH, ulazi u krug pravnih osoba koje mogu odgovarati za krivina djela, utvruje
se uvidom u sudske ili registre drugih organa u iju je nadlenost odnosnim zakonima
dato voenje tih registara. Ti registri su javne knjige i sadre podatke ali i isprave o
subjektima upisa na osnovu kojih je taj upis izvren.

22
Zakon o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Slubene novine FBiH, broj 24/05 i 36/10).
23
Zakon o drutvima za osiguranje (Slubeni glasnik RS, broj 17/05, 1/06 i 64/06).
24
Zakon o udruenjima i fondacijama BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 32/01, 42/03, 63/08 i 76/11), Zakon o
udruenjima i fondacijama (Slubene novine FBiH, broj 45/02) i Zakon o udruenjima i fondacijam RS
(Slubeni glasnik RS, broj 52/01 i 42/05).
21


Upis u registar u pravilu ima konstitutivni karakter. Stoga se moe rei da navedene
drutvene tvorevine koje, prema KZ BiH, mogu biti odgovorne za krivina djela, tu
sposobnost stjeu danom njihovog upisa u odgovarajui registar.

Zakonima koji se odnose na pojedine od navedenih pravnih osoba odreen je i nain
njihovog prestanka. Prestankom pravne osobe ne prestaje mogunost utvrivanja njene
odgovornosti za krivino djelo uinjeno za vrijeme njenog postojanja, ali se krivinopravne
sankcije izriu njenom pravnom sljedniku.


5. UTJECAJ STATUSNIH PROMJENA PRAVNE OSOBE
NA NJENU ODGOVORNOST ZA KRIVINA DJELA











Poglavlje XIV. KZ BiH sadri posebne odredbe o odgovornosti pri promjeni statusa
pravne osobe. Te odredbe se odnose na odgovornost za krivina djela pravne osobe u steaju i
na odgovornost za krivina djela pravne osobe koja je prestala postojati.

lan 126. KZ BiH
Odgovornost pri promjeni statusa pravne osobe

(1) Pravna osoba u steaju moe biti odgovorna za krivino djelo bez obzira je
li krivino djelo uinjeno prije poetka steajnog postupka ili u
meuvremenu, ali se pravnoj osobi u steaju ne izrie kazna, ve se izrie
mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist
pribavljena krivinim djelom.

(2) Kada je do prestanka pravne osobe dolo prije pravosnanog okonanja
krivinog postupka, a u krivinom je postupku utvrena odgovornost te
pravne osobe, kazne i ostale krivinopravne sankcije izriu se pravnoj osobi
koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena krivina
odgovornost, ako su njeni rukovodei ili nadzorni organi prije prestanka
pravne osobe znali za uinjeno krivino djelo.

(3) Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena
odgovornost, izrie se mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima
imovinska korist pribavljena krivinim djelom, ako su njeni rukovodei ili
nadzorni organi znali za uinjeno krivino djelo.

(4) Ako je do prestanka pravne osobe dolo po pravosnano okonanom
krivinom postupku, izreena krivinopravna sankcija se izvrava po
odredbama stava 2. i 3. ovog lana.

22

5.1. Pravna osoba u steaju

Pravna osoba koja je u steaju moe odgovarati za krivino djelo bez obzira je li
ono uinjeno prije poetka ili u toku steajnog postupka (lan 126. stav 1. KZ BiH).
25


Prema tome, i protiv pravne osobe u steaju moe se pokrenuti i voditi krivini
postupak i ona moe biti oglaena odgovornom za krivino djelo.

Meutim, pravnoj osobi u steaju, kako se ne bi umanjila njena steajna masa, ne
moe se izrei kazna. Pravnoj osobi u steaju moe se izrei samo mjera sigurnosti
oduzimanja predmeta te mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.

Prema odredbi lana 376. ZKP BiH, ako je prema pravnoj osobi otvoren steajni
postupak, tuitelj moe iz razloga cjelishodnosti odluiti da protiv te pravne osobe ne
zahtijeva pokretanje krivinog postupka, iako postoji dovoljno dokaza za osnovanu sumnju o
odgovornosti te pravne osobe za krivino djelo. Takva odluka tuitelja se moe oekivati
naroito kada se pokazuje da nema mjesta izricanju pravnoj osobi u steaju, ni mjere
sigurnosti oduzimanja predmeta, ni mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim
djelom.

5.2. Prestanak pravne osobe

Prema odredbi lana 126. stav 2. KZ BiH,
26
kada je do prestanka pravne osobe
dolo prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, a u krivinom postupku je
utvrena odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale krivinopravne sankcije izriu se
pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena odgovornost, ako
su rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali
za uinjeno krivino djelo.

Prema tome, prestanak pravne osobe nije smetnja za voenje krivinog postupka
protiv nje i njeno oglaavanje odgovornom za krivino djelo. (Na to ukazuje i odredba lana
378. stav 3. ZKP BiH
27
kojom je propisano da, kada je pravna osoba prestala postojati prije
pravosnanog okonanja krivinog postupka, zastupnika joj odreuje sud.)

U sluaju prestanka pravne osobe prije pravosnanog okonanja krivinog postupka,
kazne i druge krivinopravne sankcije izriu se pravnoj osobi koja je njen pravni sljednik, ali
pod uslovom da su rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne
osobe, znali za uinjeno krivino djelo.
Prema pozitivnom zakonodavstvu o privrednim drutvima, pravni sljednik privrednog
drutva koje je prestalo postojati usljed statusnih promjena (spajanje, pripajanje, podjela
odnosno odvajanje) je privredno drutvo na koje su izvrenim statusnim promjenama
preneseni imovina i obaveze privrednog drutva koje je prestalo da postoji pri tim statusnim
promjenama. Podaci o navedenim statusnim promjenama unose se u sudski registar koji tako
sadri i podatke o pravnom sljedniku privrednog drutva koje je prestalo postojati spajanjem,
pripajanjem ili podjelom odnosno odvajanjem.


25
Istovjetne odredbe sadre lan 130. stav 1. KZ FBiH, lan 129. stav 1. KZ RS i lan 130. stav 1. KZ BD BiH.
26
Istovjetne odredbe sadre lan 130. stav 2. KZ FBiH, lan 129. stav 2. KZ RS i lan 130. stav 2. KZ BD BiH.
27
Istovjetnu odredbu sadre lan 399. stav 3. ZKP FBiH, lan 401. stav 3. ZKP RS i lan 378. stav 3. ZKP BD
BiH.
23

Stoga, moe se rei da je proiren krug injenica koje se dokazuju i utvruju u
krivinom postupku protiv pravne osobe koja je prestala da postoji prije pravosnanog
okonanja krivinog postupka. Osim injenica i okolnosti koje ine zakonska obiljeja
krivinog djela uinitelja, onih iz kojih proizilazi da je krivino djelo uinitelj uinio u ime, za
raun ili u korist pravne osobe i onih koje se odnose na jedan ili vie zakonom propisanih
nunih oblika doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe koja je prestala
postojati uinjenju krivinog djela uinitelja, potrebno je dokazati i utvrditi koja je pravna
osoba pravni sljednik pravne osobe koja je prestala da postoji kao i da su njeni rukovodei ili
nadzorni organi, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo.

Budui da bi organi pravne osobe mogli osujetiti voenje krivinog postupka protiv
pravne osobe odnosno izricanje pravnoj osobi krivinopravnih sankcija ili izvrenje izreenih
sankcija vrenjem statusnih promjena pravne osobe, odredbom lana 386. stav 3. ZKP BiH
28

propisano je da, kada je protiv pravne osobe pokrenut krivini postupak sud moe, na
prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti, zabraniti statusne promjene pravne osobe
koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra. Odluka o ovoj
zabrani upisuje se u sudski registar.

Zakonske odredbe o odgovornosti pravne osobe za krivino djelo u sluaju njenog
prestanka prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, odnosno o izvrenju
krivinopravnih sankcija ako je do prestanka pravne osobe dolo nakon pravosnanog
okonanja krivinog postupka su nejasne i meusobno kontradiktorne to oteava njihovu
primjenu.

Naime, odredba lana 126. stav 2. KZ BiH, kada se izolirano tumai, ne izaziva
nedoumice u pogledu njenog znaenja. Iz nje proizilazi da se pravnom sljedniku pravne osobe
koja je prestala da postoji prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, a u krivinom
postupku je utvrena njena odgovornost, moe izrei kazna i ostale krivinopravne sankcije
(pa, prema tome, i mjera sigurnosti oduzimanje predmeta) ukoliko su rukovodei ili nadzorni
organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo.

Meutim, odredba lana 126. stav 3. KZ BiH,
29
koja se takoe odnosi na odgovornost
pravne osobe koja je prestala postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka i
izricanje krivinopravnih sankcija i mjera njenom pravnom sljedniku, sadri u pogledu mjere
sigurnosti oduzimanje predmeta identino rjeenje koje je ve propisano u prethodnom stavu,
te se pominjanje te krivinopravne sankcije u ovom stavu ukazuje suvinim. Stoga bi se
moglo zakljuiti da se u ovoj odredbi radi o omaci i da se njome ustvari htjelo propisati da se
mjera sigurnosti oduzimanja predmeta i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene
krivinim djelom mogu izrei pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe za koju je
utvreno da je odgovorna za krivino djelo i kada rukovodei ili nadzorni organi pravnog
sljednika nisu znali za uinjeno krivino djelo. Meutim, ovakvo tumaenje te odredbe je van
zakonskog teksta odredbe. Zato se, i pored toga to se moe pretpostaviti ta je bila stvarna
namjera pisca zakona, pravnom sljedniku pravne osobe koja je prestala postojati prije
pravosnanog okonanja krivinog postupka i ija je odgovornost za krivino djelo utvrena,
moe izrei mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom samo ako su
njeni rukovodei ili nadzorni organi znali (jo prije prestanka pravne osobe) za uinjeno

28
Istovjetnu odredbu sadre lan 407. stav 3. ZKP FBiH, lan 409. stav 3. ZKP RS i lan 386. stav 3. ZKP BD
BiH,
29
Istovjetnu odredbu sadre lan 130. stav 3. KZ FBiH, lan 129. stav 3. KZ RS i lan 130. stav 3. KZ BD BiH.
24

krivino djelo. Dakle, ta okolnost se ne pretpostavlja nego je tuitelj duan dokazati je,
odnosno je sud duan utvrditi je.

Odredbom lana 126. stav 4. KZ BiH
30
odreeno je da se, u sluaju prestanka pravne
osobe nakon pravosnanog okonanja krivinog postupka, izreena krivinopravna sankcija
izvrava prema pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je izreena
krivinopravna sankcija po odredbama stava 2. i 3. tog lana. To bi znailo da se ta sankcija
(pa i mjera sigurnosti oduzimanja predmeta) izvrava prema pravnom sljedniku ukoliko su
rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika znali za tu sankciju prije prestanka osuene
pravne osobe, to podrazumijeva voenje posebnog (po odredbama zakona o izvrenju
krivinopravnih sankcija) postupka za utvrivanje te okolnosti.

Meutim, zakon ne regulira nain izvrenja mjere oduzimanja imovinske koristi
pribavljene krivinim djelom u sluaju prestanka pravne osobe nakon pravosnanog
okonanja krivinog postupka. Naime, odredba lana 126. stav 4. KZ BiH odnosi se samo na
izvrenja krivinopravne sankcije, a mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene
krivinim djelom nije krivinopravna sankcija.

Takoer, u sluaju prestanka pravne osobe prije pravosnanog okonanja krivinog
postupka, postavlja se vie praktinih pitanja.

Najprije, to je pitanje sadraja i forme optunice i presude.

Naime, iz navedene zakonske odredbe proizilazi da se krivini postupak i dalje vodi
protiv pravne osobe koja je prestala postojati i da se, ako su ispunjeni zakonski uslovi, ona
oglaava odgovornom za krivino djelo uinitelja.

Meutim, poto se u takvom sluaju, uz ispunjenje zakonskih uslova, krivina sankcija
izrie njenom pravnom sljedniku, optunica bi morala sadravati i injenicu prestanka pravne
osobe, oznaku njenog pravnog sljednika kao i injenice i okolnosti iz kojih proizilazi da su
rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali za
uinjeno krivino djelo, te, na kraju i zahtjev, uz navoenje zakonskog osnova, za kanjavanje
pravnog sljednika. Za te svoje navode u optunici, tuitelj bi trebao podnijeti i dokaze.

Sljedstveno tome, injenini osnov presude kojom se pravna osoba koja je prestala
postojati oglaava odgovornom za krivino djelo, a krivinopravna sankcija izrie njenom
pravnom sljedniku bi, osim injenica i okolnosti koje bi i inae trebala da sadri presuda
kojom se pravna osoba oglaava odgovornom za krivino djelo, trebala da sadri i injenice i
okolnosti koje se odnose na vrijeme prestanka pravne osobe, oznaku njenog pravnog sljednika
kao i injenice i okolnosti iz kojih proizilazi da su rukovodei ili nadzorni organi pravnog
sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo. Takoer, i izreka
presude kojom se krivinopravna sankcija izrie pravnom sljedniku pravne osobe koja je
prestala postojati, morala bi, izmeu ostalog, da sadri i oznaku pravnog osnova za izricanje
krivinopravne sankcije pravnom sljedniku.

Nadalje, tu je i pitanje statusa u krivinom postupku pravne osobe koja je prestala
postojati i njenog zastupnika, te statusa pravne osobe koja je njen pravni sljednik i njenog
zastupnika.

30
Istovjetnu odredbu sadre lan 130. stav 4. KZ FBiH, lan 129. stav 4. KZ RS i lan 130. stav 4. KZ BD BiH.
25


S obzirom da je odredbom lana 378. stav 3. ZKP BiH odreeno da e pravnoj osobi
koja je prestala postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, zastupnika
odrediti sud, oito je da e pravna osoba koja je prestala postojati u krivinom postupku i
dalje imati zastupnika. Taj e zastupnik, u skladu sa lanom 377. stav 1. ZKP BiH,
31
biti
ovlaten za preduzimanje svih radnji za koje je po ZKP BiH ovlaten osumnjieni, odnosno
optueni.

Iako ZKP BiH ne odreuje da zastupnika mora imati i pravni sljednik, budui da je to
pravna osoba koja je u izgledu izricanje krivinopravne sankcije, oito je da bi i pravni
sljednik u toku krivinog postupka morao imati zastupnika sa istim ovlatenjima kao i
zastupnik pravne osobe protiv koje se vodi krivini postupak. Zastupnik pravnog sljednika bi
trebao imati mogunost da ta ovlatenja koristi ne samo u vezi sa uslovima za izricanje
krivinopravne sankcije pravnom sljedniku nego i u pogledu postojanja osnova za
odgovornost pravne osobe koja je prestala postojati, kao osnovnog uslova za izricanje
krivinopravne sankcije pravnom sljedniku. Stoga bi bilo logino da je ZKP BiH propisao da
zastupnika pravne osobe koja je prestala postojati odreuje pravna osoba koja je njen pravni
sljednik.

Na kraju, postavlja se i pitanje kako postupiti ukoliko pravna osoba koja je prestala
postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka nema pravnog sljednika?

Cilj voenja krivinog postupka protiv pravne osobe, naime, ne moe se iscrpiti
njenim oglaavanjem odgovornom za krivino djelo nego i izricanjem krivinopravne
sankcije, pa, ukoliko nema pravnog sljednika kojemu bi se, pod uslovima propisanim
zakonom, mogla izrei krivinopravna sankcija, nema ni uslova za krivino gonjenje odnosno
voenje krivinog postupka. Stoga se ini da bi, u takvom sluaju, krivini postupak trebalo
na odgovarajui nain obustaviti, u zavisnosti od faze krivinog postupka u kojoj se za tu
okolnost saznalo.

6. KRUG KRIVINIH DJELA
ZA KOJA MOGU ODGOVARATI PRAVNE OSOBE










KZ BiH, u lanu 143.
32
izriito odreuje da pravne osobe mogu biti odgovorne za
krivina djela iz tog zakona i za druga krivina djela propisana zakonom BiH.


31
Istovjetne odredbe sadre i lan 398. stav 1. ZKP FBiH, lan 400. stav 1. ZKP RS i lan 377. stav 1. ZKP BD
BiH.
32
Istovjetnu odredbu sadre lan 147. KZ FBiH, lan 146. KZ RS i lan 147. KZ BD BiH u pogledu entitetskog
i zakonodavstva BD BiH.

lan 143. KZ BiH
Zakoni koji propisuju krivina djela pravnih osoba

Pravne osobe mogu biti odgovorne za krivina djela iz ovog zakona i za druga
krivina djela propisana zakonom Bosne i Hercegovine.

26

Prema tome, KZ BiH kao ni KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH ne ograniavaju
odgovornost pravnih osoba samo za odreena krivina djela. Pravne osobe mogu odgovarati
za bilo koje krivino djelo propisano krivinim zakonodavstvom BiH, FBiH, RS i BD BiH.

Iako KZ BiH odreuje da pravne osobe mogu biti odgovorne za sva krivina djela
propisana krivinim zakonodavstvom BiH, ipak postoje grupe krivinih djela za koja se moe
oekivati odgovornost pravnih osoba prije nego u odnosu na druge grupe krivinih djela. To
se, na primjer, odnosi na krivina djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog
prometa, krivina djela podmiivanja, protiv slubene i druge odgovorne dunosti, krivina
djela iz oblasti poreza, krivina djela protiv okolia, protiv zdravlja ljudi itd.

Neka krivina djela su naroito pogodna za uspostavljanje odgovornosti pravnih osoba
za krivina djela jer kao elemenat svog zakonskog bia sadre namjeru pribavljanja
protivpravne imovinske koristi pravnoj osobi. Takva su, na primjer, krivino djelo prevare u
privrednom poslovanju ili krivino djelo zloupotrebe ovlasti u privrednom poslovanju.


















Napomene za edukatore uz 4., 5. i 6. poglavlje:

Polaznicima je potrebno naglasiti da KZ BiH ne daje zatvorenu
listu drutvenih tvorevina koje se u smislu tog zakona smatraju
pravnim osobama i koje mogu biti odgovorne za krivina djela.
S tim u vezi, od polaznika se moe traiti da listu pravnih osoba
koje su pomenute u 4. poglavlju proire drugim pravnim osobama,
koje bi, u skladu sa odredbama KZ BiH, mogla odgovarati za
krivina djela.
Pri analizi zakonskih odredaba koje se odnose na odgovornost pri
promjeni statusa pravne osobe potrebno je ukazati na
materijalnopravni i procesnopravni znaaj pojedinih statusnih
promjena za odgovornost pravnih osoba za krivina djela. Posebnu
panju potrebno je posvetiti praktinoj analizi sluaja kada pravna
osoba koja je prestala postojati prije pravosnanog okonanja
krivinog postupka nema pravnog sljednika.
Polaznicima je potrebno ukazati na nain utvrivanja pravnog
sljednika pravne osobe koja je prestala postojati.
Polaznicima je potrebno skrenuti panju na nejasnoe zakonskih
odredaba koje se odnose na odgovornost pri statusnim
promjenama pravnih osoba, a na koje je ukazano u 5. poglavlju.

27

7. OSNOVI ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA

























Da bi pravna osoba bila odgovorna za krivino djelo, potrebno je utvrditi:
o postojanje krivinog djela uinitelja fizike osobe,
o uinjenje tog krivinog djela od strane uinitelja u ime, za raun ili u korist pravne
osobe i
o postojanje nekog od zakonom propisanih oblika doprinosa pravne osobe uinjenju
krivinog djela od strane uinitelja.


7.1. Postojanje krivinog djela uinitelja fizike osobe

Ve iz odredbe lana 122. stav 1. KZ BiH, u kojoj se navodi da poglavlje XIV. tog
zakona propisuje odgovornost pravne osobe za krivino djelo koje je uinitelj uinio u ime, za
raun ili u korist pravne osobe, jasno proizilazi da zakon uinjenje krivinog djela vezuje
iskljuivo za fiziku osobu. Pravna osoba, dakle, ne moe biti uinitelj krivinog djela, ali,
pod uslovima propisanim zakonom, moe biti odgovorna za krivino djelo koje je
uinila fizika osoba.

Stoga je suprotna zakonu praksa tuilatva i sudova koji u optunici predlau da se
pravna osoba oglasi krivom zbog toga to je uinila odreeno krivino djelo odnosno koji
presudom pravnu osobu oglaavaju krivom zbog toga to je uinila odreeno krivino djelo.
Uinitelj krivinog djela moe biti samo fizika osoba i samo ona moe biti oglaena krivom,
a pravna osoba, pod uslovima propisanim zakonom, moe biti oglaena odgovornom za
krivino djelo uinitelja fizike osobe.

lan 124. KZ BiH
Osnovi odgovornosti pravne osobe

Za krivino djelo koje je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne
osobe, odgovorna je pravna osoba:

a) kada smisao uinjenog krivinog djela proizilazi iz zakljuka, naloga ili
odobrenja rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe;

b) ili kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe utjecali na
uinitelja ili mu omoguili da uini krivino djelo;

c) ili kada pravna osoba raspolae protupravno ostvarenom imovinskom
koristi ili koristi predmete nastale krivinim djelom;

d) ili kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni
nadzor nad zakonitou rada radnika.

28

Dakle, postojanje bilo kojeg krivinog djela na strani uinitelja preduslov je
odgovornosti pravne osobe za krivino djelo.

Stoga, i ako je uinitelj djelujui u ime, za raun ili u korist pravne osobe ostvario
zakonska obiljeja nekog krivinog djela, iskljuena je odgovornost pravne osobe za krivino
djelo ako postoji neki zakonski osnov iskljuenja postojanja krivinog djela na strani
uinitelja (npr. beznaajno djelo, nuna odbrana, krajnja nuda, sila i prijetnja).

Iz navedenog slijedi da svako utvrivanje (a prethodno, i dokazivanje)
odgovornosti pravne osobe za krivino djelo treba zapoeti sa dokazivanjem i
utvrivanjem krivinog djela uinitelja, odnosno fizike osobe.

Iako e se u praksi, iz razloga njene efikasnosti i povezanosti odgovornosti pravne
osobe za krivino djelo sa postojanjem krivinog djela i krivice uinitelja, istraga protiv
pravne osobe esto voditi istovremeno sa istragom protiv fizike osobe uinitelja krivinog
djela, pravno-logiki na utvrivanje uslova za odgovornost pravne osobe za krivino djelo
uinitelja prelazi se nakon to je utvreno postojanje krivinog djela na strani fizike osobe
uinitelja.

Slijedom odredbe lana 124. KZ BiH,
33
da bi pravna osoba mogla biti odgovorna
za krivino djelo, trebaju kumulativno biti ispunjeni zakonom propisani uslovi koji se
odnose:
na krivino djelo uinitelja (djelovanje u ime, za raun ili u korist pravne
osobe) i
na radnju odnosno proputanja rukovodeih ili nadzornih organa pravne
osobe (koji, po svojoj sadrini, predstavljaju doprinos pravne osobe uinjenju
krivinog djela uinitelja).

Ukoliko su ti uslovi ispunjeni, postoji povezanost uinjenog krivinog djela i pravne
osobe i u toj povezanosti se nalazi osnov odgovornosti pravne osobe za krivino djelo
uinitelja.

Imajui u vidu da svako dokazivanje i utvrivanje odgovornosti pravne osobe za
krivino djelo treba zapoeti sa dokazivanjem i utvrivanjem postojanja krivinog djela na
strani uinitelja, ini se loginim, u daljnjem slijedu dokazivanja i utvrivanja postojanja
uslova za odgovornost pravne osobe za krivina djela, najprije utvrditi da li je uinitelj
krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Ukoliko uinitelj krivino djelo
nije uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, nema potrebe utvrivati da li postoji
pojedini, u odredbama lana 124. take a) d) KZ BiH propisani oblik doprinosa pravne
osobe uinjenju krivinog djela. Bez barem jednog od ta tri zakonom alternativno navedena
oblika uiniteljevog djelovanja ne moe se uspostaviti odgovornost pravne osobe za krivino
djelo uinitelja.







33
Istovjetnu odredbu sadre lan 128. KZ FBiH, lan 127. KZ RS i lan 128. KZ BD BiH.
29

7.2. Uinjenje krivinog djela od strane uinitelja u ime, za raun ili u korist
pravne osobe


Uslov odgovornosti pravne osobe za krivino djelo u pogledu djela uinitelja,
jeste da je uinitelj krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe (lan
122. stav 1. i lan 124. KZ BiH).

KZ BiH ni u odredbi lana 122. stav 1., ni u odredbi lana 124., odgovornost pravnih
osoba za krivina djela ne vezuje iskljuivo uz djela odgovornih osoba u tim pravnim
osobama. Time je proiren krug uinitelja fizikih osoba za ija djela mogu odgovarati pravne
osobe s obzirom da je pojam odgovorna osoba, u smislu KZ BiH, odredbom lana 1. stav 5.
tog zakona,
34
ogranien na osobe u privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi, ime su iz
tog pojma iskljuene osobe koja ne djeluju u okviru privrednog drutva ili druge pravne
osobe.

Da bi pravna osoba mogla biti odgovorna za krivino djelo fizike osobe potrebno je
da postoji okolnost usljed koje se krivino djelo uinitelja moe povezati sa tom pravnom
osobom, odnosno usljed koje se efekti radnji uinitelja mogu pripisati pravnoj osobi. Ta
okolnost je ovlatenje uinitelja da djeluje u ime, za raun ili u korist pravne osobe.

Ovlatenje odreenoj osobi da djeluje u ime, za raun ili u korist pravne osobe i
krug radnji koje je ona ovlatena preduzimati u ime, za raun ili u korist pravne osobe,
moe proizilaziti:
o iz zakona ili drugog pravnog propisa,
o iz propisa odnosne pravne osobe,
o iz pojedinanog akta pravne osobe, odnosno njenih upravljakih organa ili
o ugovora zakljuenog izmeu uinitelja i pravne osobe.
S obzirom na izvore iz kojih moe proizilaziti ovlatenje uinitelju da djeluje u ime, za
raun ili u korist pravne osobe, oito je da uinitelj ne mora imati vodeu poziciju u pravnoj
osobi koja podrazumijeva generalno ovlatenje da predstavlja pravnu osobu, da donosi odluke
u ime pravne osobe ili da vri nadzor unutar pravne osobe. Uiniteljt ak ne mora biti ni lan
pravne osobe, odnosno njen zaposlenik. Meutim, potrebno je da je on krivino djelo uinio u
ime, za raun ili u korist pravne osobe.

Ukoliko postoji pismeno formalnopravno ovlatenje uinitelju krivinog djela da
preduzima odreene radnje u ime, za raun ili u korist pravne osobe, olakano je utvrivanje
okolnosti da li je i krivino djelo uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe.

Meutim, KZ BiH odgovornost pravne osobe za krivino djelo ne ograniava na
krivino djelo uinitelja koji je formalnopravno bio ovlaten da postupa u ime, za raun ili u
korist pravne osobe. KZ BiH odgovornost pravne osobe za krivino djelo uslovljava realnim
okolnostima da je uinitelj krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe.
Stoga se o ispunjenju tog uslova moe govoriti i kada uinitelj nije bio formalnopravno
ovlaten da djeluje u ime, za raun ili u korist pravne osobe, nego je na to bio faktiki
ovlaten.


34
Istovjetnu odredbu sadri lan 2. stav 6. KZ FBiH, lan 147. stav 4. KZ RS i lan 2. stav 5. KZ BD BiH.

30

U literuturi je izraen i stav da e ovaj uslov biti ispunjen i onda kada uinitelj
krivinog djela zloupotrijebi dato ovlatenje, pa ak i u obliku njegovog prekoraenja. U
odreenim sluajevima, fiziko lice kao uinitelj moe da zloupotrijebi svoja ovlatenja, da ih
prekorai ili da ih ne ispuni. Meutim, odgovornost pravnog lica postoji i u takvim
sluajevima, ako se nain na koji je djelo uinjeno ili njegove posljedice mogu pripisati
pravnom licu.
35


Krivino djelo uinitelja je uinjeno u ime pravne osobe kada su radnje, kojima je
uinitelj ostvario obiljeja krivinog djela, preduzete u sklopu njegovog djelovanja u ime
pravne osobe, na osnovu njegovog ovlatenja da djeluje u ime pravne osobe.

Krivino djelo uinitelja je uinjeno za raun pravne osobe kada radnje kojima je
uinitelj ostvario obiljeja krivinog djela su preduzete u interesu pravne osobe, a ne radi se o
samovoljnoj, jednostranoj odluci uinitelja da djeluje za raun pravne osobe. Osnov tog
djelovanja uinitelja za raun pravne osobe mora takoer proizilaziti iz formalnopravnog ili
faktikog ovlatenja tog uinitelja da djeluje za raun pravne osobe.

Tako je u jednoj presudi Suda BiH, djelovanje uinitelja, direktora optuene pravne
osobe za raun te pravne osobe, a koje se sastojalo u podnoenju carinskim organima
krivotvorenih isprava na osnovu kojih je izbjegao plaanje carinskih dabina koje je pravna
osoba, u kojoj je bio direktor, bila duna platiti, obrazloeno na sljedei nain: Nesumnjivo
je takoer da je interes prvooptuenog M.D. i njegove firme M.C. kao uvoznika da na
uvezenu robu plati to manje carinskih dabina, odnosno da u to veoj mjeri ostvari sve
mogue pogodnosti... Stoga je prvenstveni interes M.C. i prvooptuenog kao njegovog
odgovornog lica, bio da ostvari povlastice, a drugi su mu mogli samo pomoi u ostvarenju tog
cilja. Otuda je za sud nesumnjivo da je lano prikazivanje porijekla uvezene robe i unoenje
lanog podatka o zemlji porijekla u carinsku ispravu, uinjeno uz znanje prvooptuenog i sa
iskljuivim ciljem namjerom izbjegavanja propisanih carinskih dabina i poreza na uvezenu
robu.
36


Krivino djelo je uinjeno za raun pravne osobe i u sluaju kada uinitelj krivino
djelo nije uinio iskljuivo u interesu pravne osobe nego je to npr. uinio i u svom linom
interesu.

Trea, zakonom alternativno propisana, odlika uinioevog djelovanja, koja moe
dovesti do odgovornosti pravne osobe za njeno krivino djelo, je uinjenje krivinog djela u
korist pravne osobe.

Korist koju zakon ima u vidu moe biti bilo koja korist imovinska i neimovinska.
Pojam koristi treba shvatiti u najirem smislu. To je bilo kakva korist, kako imovinske, tako i
neimovinske prirode, kojom se stvara povoljniji poloaj za pravno lice u bilo kojoj oblasti.
Imovinska korist obuhvata, kako direktne, tako i indirektne oblike koristi, kao to su utede i
izbjegavanje odreenih izdataka za pravno lice, upoljavanje radnika uz plaanje zarade koja
je nia od trine, spreavanje tete i dr. Vrste neimovinske koristi mogu biti vrlo razliite,

35
Mitja Deisinger, Miroslav Vrhovek, Krivina odgovornost pravnih lica, str. 52-53., Pravni fakultet
Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2009. godine
36
Presuda Suda BiH, broj X-K-05/164 od 29.04.2008. godine, str. 58.
31

poevi od prikupljanja informacija za pravno lice, stjecanja i uvrivanja poslovnog ugleda,
pa do dobijanja dozvola za obavljanje odreenih djelatnosti.
37


Odgovornost pravne osobe za krivino djelo uinitelja moe postojati i kada uinitelj
nije djelovao iskljuivo u korist pravne osobe, nego i u svoju korist ili i u korist neke druge
osobe.

Budui da zakon za odgovornost pravne osobe za krivino djelo trai da je uinitelj
krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, izostanak bilo kakve koristi za
pravnu osobu od uinjenog krivinog djela, ne iskljuuje mogunost odgovornosti pravne
osobe za krivino djelo, ako je uinitelj djelo uinio u ime ili za raun pravne osobe.

S obzirom da je uinjenje krivinog djela od strane uinitelja u ime, za raun ili u
korist pravne osobe, jedan od dva zakonom kumulativno postavljena uslova za odgovornost
pravne osobe za krivino djelo, injenini osnov naredbe o provoenju istrage odnosno
optunice protiv pravne osobe kao i injenini osnov presude kojom se pravna osoba
oglaava odgovornim za krivino djelo, mora sadravati, osim injenica i okolnosti iz
kojih proizilaze zakonska obiljeja odreenog krivinog djela uinitelja, i injenice i
okolnosti iz kojih proizilazi da je pri njegovom uinjenju uinitelj postupao u ime, za
raun ili u korist te pravne osobe.

Stoga je dunost tuioca da pribavi i izvede dokaze kojima se utvruju te injenice.

Navedene injenice i okolnosti su nuan elemenat injeninog opisa djela jer
predstavljaju injenice i okolnosti od kojih zavisi primjena odreenih odredaba krivinog
zakona (lan 285. stav 1. taka a) ZKP BiH)
38
odredaba o odgovornosti pravnih osoba za
krivina djela. U protivnom, izreka presude je nerazumljiva jer ne sadri sve to je potrebno
da se odredi odgovornost pravne osobe za odreeno krivino djelo, a to predstavlja bitnu
povredu odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1. taka k) ZKP BiH
39
zbog koje se
albom moe pobijati prvostepena presuda.

Takoer, u skladu sa lanom 290. stav 7. ZKP BiH,
40
obrazloenje pismeno
izraene presude mora sadravati odreene i potpune razloge zbog kojih sud nalazi
dokazanim ili nedokazanim injenice i okolnosti iz optunice, kako one iz kojih
proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela uinitelja, tako i one iz kojih proizilazi da
je uinitelj pri uinjenju krivinog djela postupao u ime, za raun ili u korist pravne
osobe. U protivnom, presuda ne sadri razloge o odlunim injenicama, to, takoer,
predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1. taka k) ZKP
BiH.


37
Dr. Zoran Stojanovi, Odgovornost pravnog lica za krivina djela, Zbirka izlaganja uesnika Seminara o
odgovornosti pravne osobe za krivina djela i praenju, oduzimanju i povraaju dobara, odranom u Kolainu,
21-24. oktobra 2009. godine, Podgorica 2010. godine
38
Istovjetne odredbe sadre lan 300. stav 1. taka a) ZKP FBiH, lan 299. stav 1. taka a) ZKP RS i lan 285.
stav 1. taka a) ZKP BD BiH.
39
Istovjetnu odredbu sadri lan 312. stav 1. taka k) ZKP FBiH, lan 311. stav 1. zaka i) ZKP RS i lan 297.
stav 1. taka k) ZKP BD BiH.
40
Istovjetnu odredbu sadri lan 305. stav 7. ZKP FBiH, lan 304. stav 7. ZKP RS i lan 290. stav 7. ZKP BD
BIH.

32

Primjer broj 1: injenini i pravni osnov optunice protiv fizikih osoba kao uinitelja
krivinog djela i protiv pravne osobe za krivino djelo koje su uinitelji, koji nisu ni
odgovorne osobe ni zaposlenici pravne osobe, uinili za raun te pravne osobe:

Optunica

Protiv:

1. G.M. (slijede lini podaci optuenog),

2. K.J. (slijede lini podaci optuenog) i

3. Pravne osobe M.C. d.o.o. G. (slijede podaci za pravnu osobu)

to su:

U periodu izmeu 01.01.2005. i 31.08.2005. godine, kao zaposlenici privrednog
drutva B.B. d.o.o. .B., ovlatenog peditera pravne osobe M.C. d.o.o. G., nakon to su
P.H., direktoru pravne osobe M.C. d.o.o. predloili da pribave dokumentaciju na osnovu
koje e M.C. d.o.o. G. izbjei plaanje carinskih obaveza prilikom uvoza robe iz Dravne
zajednice Srbije i Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu, to je P.H. odobrio, pa su G.M. i K.J.,
kako bi pravna osoba M.C. d.o.o. izbjegla plaanje carinskih obaveza, za raun pravne
osobe M.C. podnijeli lane carinske isprave carinskim organima u Bosni i Hercegovini i
time prikazali lane podatke koji su od utjecaja na utvrivanje iznosa carinskih obaveza, tako
to su prilikom uvoza lo ulja od dobavljaa A.A. A.D. K. iz Dravne zajednice Srbije i
Crne Gore, podnijeli Carinskoj ispostavi G. 45 carinskih deklaracija, uz koje su priloili 4
krivotvorena EUR 1 uvjerenja o kretanju i 45 krivotvorenih certifikata o kvantitetu i kvalitetu
robe preduzea J.I. a.d. iz P., i to:

- (slijedi oznaka carinskih isprava sa lanim podacima i datumima njihovog podnoenja
carinskom organu)

ime su lano prikazali Carinskoj ispostavi G. da je uvezena roba porijeklom iz Dravne
zajednice Srbije i Crne Gore, a time iskoristili carinske pogodnosti, odnosno preferencijalno
carinsko postupanje na temelju lana 17. stav 1. i stav 4. Zakona o carinskoj politici Bosne i
Hercegovine, a koje proizilazi iz Ugovora o slobodnoj trgovini izmeu Bosne i Hercegovine i
Savezne Vlade Savezne Republike Jugoslavije (Slubeni glasnik BiH br. 4/02), (Ugovor o
slobodnoj trgovini), iako su znali da je uvezena roba porijeklom iz Grke i da ne ispunjava
uslove za pogodnosti predviene Ugovorom o slobodnoj trgovini, pa je tako, u navedenom
periodu, pravna osoba M.C. d.o.o. izbjegla plaanje carine u ukupnom iznosu od
94.008,01 KM i carinsko evidentiranje u ukupnom iznosu od 9401,22 KM, koje je bila duna
platiti po Zakonu o carinskoj tarifi (Slubeni glasnik BiH broj 1/98, 5/98, 28/98, 31/02, 32/04,
58/04) i Zakonu o carinskoj politici (Slubeni glasnik BiH broj 57/04),

ime bi:

G.M. i K.J. uinili produeno krivino djelo Carinska prevara iz lana 216. stav 3. u
vezi sa stavom 1. i u vezi sa lanovima 29. i 54. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine, a
pravna osoba, na osnovu lana 124. taka a) Krivinog zakona Bosne i Hercegovine, bila
33

odgovorna za krivino djelo Carinska prevara iz lana 216. stav 3. u vezi sa stavom 1.
Krivinog zakona Bosne i Hercegovine.


7.3. Postojanje doprinosa pravne osobe uinjenju krivinog djela

Uz ispunjenje uslova da je uinitelj krivino djelo uinio u ime, za raun ili u
korist pravne osobe, za ustanovljenje odgovornosti pravne osobe za to krivino djelo
potrebno je utvrditi i da je ispunjen jedan od sljedeih zakonom propisanih uslova (lan
124. taka a) d) KZ BiH):

a) da smisao uinjenog krivinog djela proizilazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja
rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe ili

b) da su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe utjecali na uinitelja ili mu
omoguili da uini krivino djelo ili

c) da pravna osoba raspolae protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi
predmete nastale krivinim djelom ili

d) da su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor nad
zakonitou rada radnika.

Iz sadrine navedenih alternativno propisanih uslova moe se zakljuiti da oni
predstavljaju oblike doprinosa rukovodeih i nadzornih organa pravne osobe uinjenju
krivinog djela od strane uinitelja.

Rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe su organi koji su ovlateni na
predstavljanje pravne osobe, na donoenje odluka u ime pravne osobe i na vrenje
kontrole ili nadzora unutar pravne osobe. Po svom sastavu, oni mogu biti individualni ili
kolektivni.

Koja su tijela ili organi pravne osobe ovlateni da predstavljaju pravnu osobu, da
donose odluke u ime pravne osobe i da vre kontrolu ili nadzor unutar pravne osobe,
odreeno je zakonom ili drugim propisom, ukljuujui i propise pravne osobe.

Meutim, rukovodeim organima pravne osobe, u smislu ove zakonske odredbe,
potrebno je smatrati i osobe ili grupe osoba u pravnoj osobi koje faktiki vode poslove
pravne osobe i usmjeravaju njeno djelovanje. Prema tome, odgovornost pravne osobe za
krivino djelo mogu zasnovati i radnje ili proputanja takvih faktikih rukovodeih ili
nadzornih organa.

Takvo shvatanje predstavlja proirenje ranije zauzetog stava nae sudske prakse o
znaenju pojma odgovorna osoba na shvatanje pojma rukovodei ili nadzorni organ u
pravnoj osobi.

Tako se u jednoj skorijoj presudi Suda BiH, u predmetu u kojem se optuenoj fizikoj
osobi stavljalo na teret krivino djelo porezne utaje iz lana 210. stav 1. KZ BiH, koje se
sastojalo u izbjegavanju plaanja davanja propisanih poreznim zakonodavstvom BiH
proputanjem obraunavanja, prijavljivanja i plaanja odreene vrste poreza, a koja je tom
34

presudom osloboena od optube zbog toga to nije imala svojstvo odgovorne osobe u
pravnoj osobi obvezniku te vrste poreza, sud bavio i time da li je optueni faktiki upravljao
firmom, pa je, u vezi s tim, u presudi navedeno:

...Vijee je razmotrilo i mogunost da su optuenom P. od strane direktora bila
prenesena odreena ovlatenja, ukljuujui obraun i plaanje zakonom utvrene obaveze
plaanja poreza ili da je optueni u stvarnosti faktiki upravljao firmom, a da je drugo lice
samo formalno bilo upisano u sudski registar pravnog lica kao direktor...

Meutim, tuilatvo, ni u ponovljenom postupku nije izvelo niti jedan dokaz, kako
materijalni tako ni onaj subjektivnog znaaja, kojim bi potvrdili u krajnjem da je optueni de
facto upravljao firmom, nezavisno da li je bio direktor ili ne.

Naprotiv, svjedok T.M., iji je iskaz cijenjen u vezi sa ostalim dokazima, navodi da ne
zna s kim je razgovarao (mukom ili enskom osobom), te isti niti u jednoj izjavi datoj pred
tuilatvom, pa ak ni u postupku voenim pred Sudom BiH, nije nikada optuenog pomenuo
kao aktera bilo koje radnje. Takoer, uvidom u materijalnu dokumentaciju, evidentno je da
potpisa optuenog nema ni na jednom relevantnom dokumentu, niti da postoje bilo kakve
indicije koje bi ukazivale da je on sainjavao te raune i otpremnice...

Na osnovu iskaza svih svjedoka, predloenih od strane tuilatva, na kojem je i bio
teret dokazivanja, sud nije mogao iskljuujui svaku razumnu sumnju izvesti zakljuak da je
optueni P.D. imao ni faktiku vlast. Te sve eventualne pretpostavke i pekulacije, bez
konkretnih dokaza, ne mogu predstavljati osnov za krivnju optuenog.
41


Oito je, dakle, da bi po stajalitu suda izraenom u ovoj presudi, osnov za krivnju
optuenog moglo biti i faktiko upravljanje pravnom osobom od strane optuenog, ali da u
konkretnom sluaju sud nije naao dokaza na osnovu kojih bi se mogao izvesti zakljuak da je
optueni, iako nije bio direktor pravne osobe, faktiki njome upravljao.

Prvi od lanom 124. KZ BiH alternativno propisanih uslova za odgovornost
pravnih osoba za krivina djela koji se tiu doprinosa pravne osobe uinjenju krivinog
djela od strane uinitelja, zahtijeva da smisao uinjenog krivinog djela proizilazi iz
zakljuka, naloga ili odobrenja rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe.

Zakon u ovoj odredbi spominje tri vrste odluka rukovodeih ili nadzornih organa
pravne osobe zakljuke, naloge i odobrenja. Doprinos pravne osobe bi se u ovom sluaju
sastojao u donoenju neke od tih odluka (odnosno odluke koja po svojoj sadrini i dejstvu
predstavlja zakljuak, nalog ili odobrenje ali koja nosi drugaiji naziv) iz koje proizilazi
smisao uinjenog krivinog djela od strane navedenih organa pravne osobe (odnosno onih
koji faktiki vode poslovanje, odnosno usmjeravaju djelovanje pravne osobe). Zakljuci i
nalozi, po svom uobiajenom sadraju i pravnom dejstvu, predstavljaju odluke koje imaju
obavezujui karakter za one kojima su namijenjeni i prethode preduzimanju radnji od onih
kojima su namijenjeni. Odobrenje je odluka kojom se rukovodei ili nadzorni organi u
pravnoj osobi saglaavaju sa nekim ve zapoetim ili namjeravanim radnjama uinitelja.


41
Presuda Suda BiH, broj X-K-06/306 od 20.03.2009. godine.
35

Ove odluke rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe ne moraju biti donijete u
nekom formalnom obliku. Dovoljno je utvrditi da je takav zakljuak, nalog ili odobrenje bio
predmet razmatranja i odluivanja navedenih organa i da je uinilac sa njima bio upoznat.

S obzirom da zakon za odgovornost pravne osobe za krivino djelo zahtijeva da
smisao uinjenog krivinog djela proizilazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja
rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe, ovaj uslov e biti ispunjen i kada
navedenim odlukama nije bilo obuhvaeno uinjeno krivino djelo u pojedinostima
njegovog uinjenja.

U sluaju optuenja odnosno oglaavanja pravne osobe odgovornom za krivino
djelo uinitelja po osnovu iz lana 124. taka a) KZ BiH, injenini osnov optunice
odnosno presude mora sadravati injenice i okolnosti koje se odnose na odreenje
rukovodeeg ili nadzornog organa pravne osobe koji je donio neku od, u toj zakonskoj
odredbi pomenutih, odluka kao i injenice i okolnosti u kojima se ogleda sadrina i
smisao te odluke, te njena povezanost sa uinjenim krivinim djelom. U protivnom,
izreka presude nee sadravati sve to je potrebno da se odredi odgovornost pravne osobe za
krivino djelo uinitelja, te e usljed toga biti nerazumljiva, a to predstavlja bitnu povredu
odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1. taka k) ZKP BiH.

Ostvarenje ovih zahtjeva podrazumijeva pribavljanje i izvoenje dokaza kojima se te
injenice utvruju.

Prema taki b) lana 124. KZ BiH, pravna osoba e biti odgovorna za krivino
djelo koje je uinilac uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, ako su rukovodei
ili nadzorni organi pravne osobe utjecali na uinitelja ili mu omoguili da uini krivino
djelo.

Rukovodei ili nadzorni organi su utjecali na uinitelja da uini krivino djelo
kada su svojim radnjama doprinijeli da uinilac donese ili uvrsti odluku da uini
krivino djelo u ime, za raun ili u korist pravne osobe, a omoguili su uinitelju da
uini krivino djelo onda kada su mu stvorili uslove za uinjenje ili olakali uinjenje
krivinog djela (npr. davanjem finansijskih ili tehnikih sredstava za uinjenje krivinog
djela, pruanjem potrebnih strunih ili tehnikih usluga za uinjenje djela, uklanjanjem
prepreka za uinjenje krivinog djela, davanjem potrebnih informacija).

U sluaju optuenja, odnosno oglaavanja pravne osobe odgovornom za krivino
djelo uinitelja po osnovu iz lana 124. taka b) KZ BiH, injenini osnov optunice,
odnosno presude mora sadravati injenice i okolnosti koje se odnose na odreenje
rukovodeeg ili nadzornog organa pravne osobe koji je je utjecao na uinitelja ili mu
omoguio da uini krivino djelo, kao i injenice i okolnosti u kojima se ogleda nain i
sadrina tog utjecaja na uinitelja, odnosno omoguavanja uinjenja krivinog djela
uinitelja, te povezanost izvrenog utjecaja, odnosno omoguavanja uinjenja sa
uinjenim krivinim djelom. U protivnom, izreka presude nee sadravati sve to je
potrebno da se odredi odgovornost pravne osobe za krivino djelo uinitelja, te e usljed toga
biti nerazumljiva, a to predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana 297.
stav 1. taka k) ZKP BiH.


36

Prema taki c) lana 124. KZ BiH, pravna osoba e biti odgovorna za krivino
djelo koje je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe kada pravna osoba
raspolae sa protivpravno ostvarenom imovinskom koriu ili koristi predmete nastale
krivinim djelom.

Raspolaganje sa protivpravno ostvarenom imovinskom koriu ili koritenje predmeta
nastalih krivinim djelom pretpostavlja da je krivino djelo u formalnom smislu dovreno, tj.
da je ostvaren njegov zakonski opis. Raspolaganje ostvarenom imovinskom koriu ili
koritenje predmetima nastalim krivinim djelom je faktiko koritenje rezultata
krivinog djela uinitelja od strane rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe. Ono
predstavlja njihovo prihvatanje tog krivinog djela i dalje odravanje povrede
zatienog dobra i protivpravnog stanja stvorenog tim krivinim djelom. Stoga je za
odgovornost pravne osobe u ovom sluaju potrebna svijest organa pravne osobe o tome da su
imovinska korist kojom pravna osoba raspolae ili predmet koji koristi nastali krivinim
djelom. Sticanje imovinske koristi ili predmeta u dobroj veri ne moe da dovede do
odgovornosti pravnog lica.
42


U sluaju optuenja odnosno oglaavanja pravne osobe odgovornom za krivino
djelo uinitelja po osnovu iz lana 124. taka c) KZ BiH, injenini osnov optunice
odnosno presude mora sadravati injenice i okolnosti kojima se konkretizuje o
raspolaganju kojom imovinskom koriu odnosno o korienju kojih predmeta nastalih
krivinim djelom se radi, kao i injenice i okolnosti u kojima se ogleda nain tog
raspolaganja odnosno koritenja, iz ega proizilazi povezanost pravne osobe sa
krivinim djelom uinitelja. U protivnom, izreka presude nee sadravati sve to je potrebno
da se odredi odgovornost pravne osobe za krivino djelo uinitelja, te e usljed toga biti
nerazumljiva, a to predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav
1. taka k) ZKP BiH.

Prema taki d) lana 124. KZ BiH, pravna osoba e biti odgovorna za krivino
djelo koje je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, kada su
rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor nad zakonitou
rada radnika.

Duni nadzor nad zakonitou rada radnika je nadzor koji su rukovodei ili
nadzorni organi pravne osobe duni vriti po odgovarajuim propisima. Zakonitost
rada radnika, koju su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe duni nadzirati,
podrazumijeva obavljanje rada radnika u skladu sa zakonom i propisima kojima se
zakon razrauje. Obaveza vrenja nadzora nad zakonitou rada radnika podrazumijeva i
obavezu rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe da preduzmu mjere kako bi se
propusti, uoeni nadzorom, otklonili. Stoga e ovaj uslov odgovornosti pravne osobe za
uinjeno krivino djelo biti ispunjen i onda kada rukovodei organi nisu preduzeli
odgovarajue mjere da se nezakonitost, uoena pri preduzimanju mjera nadzora, otkloni.

U sluaju optuenja, odnosno oglaavanja pravne osobe odgovornom za krivino
djelo uinitelja po osnovu iz lana 124. taka d) KZ BiH, injenini osnov optunice,
odnosno presude mora sadravati injenice i okolnosti koje se odnose na odreenje
rukovodeeg ili nadzornog organa pravne osobe, koji je propustio duni nadzor nad
zakonitou rada radnika kao i injenice i okolnosti kojima se odreuju osnovi po

42
Mitja Deisinger, Miroslav Vrhovek, Krivina odgovornost pravnih lica, str. 56., Pravni fakultet Univerziteta u
Beogradu, Beograd, 2009.
37

kojima su taj nadzor rukovodei ili nadzorni organi bili duni vriti i iz kojih proizilazi
nezakonit rad radnika pravne osobe, te injenice i okolnosti iz kojih proizilazi
povezanost navedenih propusta rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe sa
uinjenim krivinim djelom. U protivnom, izreka presude nee sadravati sve to je
potrebno da se odredi odgovornost pravne osobe za krivino djelo uinitelja, te e usljed toga
biti nerazumljiva, a to predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana 297.
stav 1. taka k) ZKP BiH.

Prema tome, za odgovornost pravne osobe za krivino djelo potrebno je svjesno
djelovanje njegovih nadzornih ili rukovodnih organa koje je objektivno doprinijelo uinjenju
krivinog djela. To svjesno djelovanje rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe, koje
podrazumijeva njihovu pravilnu predstavu o sopstvenom djelovanju se pretpostavlja, ali nije
iskljuena mogunost dokazivanja suprotnog.

Iz zakonskog opisa traenih oblika doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne
osobe a uinjenju krivinog djela od strane fizike osobe kao uinitelja, vidljivo je da taj
doprinos moe biti razliitog inteziteta. Intezitet doprinosa rukovodeih ili nadzornih
organa pravne osobe uinjenju krivinog djela znaajna je okolnost pri izboru krivine
sankcije, odnosno odmjeravanju kazne pravnoj osobi.

Inae, ako je doprinos pravne osobe uinjenju krivinog djela bio neznatan, lan
376. ZKP BiH
43
predvia da tuitelj moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva
pokretanje krivinog postupka kada okolnosti sluaja ukazuju da to ne bi bilo
svrsishodno.


7.4. Sadrina injeninog i pravnog osnova izreke optunice i presude te
sadrina obrazloenja presude u vezi sa zakonskim uslovima za odgovornost
pravne osobe za krivino djelo uinitelja

S obzirom da je za odgovornost pravne osobe za krivino djelo koje je uinilac uinio
u ime, za raun ili u korist pravne osobe potrebno utvrenje jednog od odredbom lana 124.
taka a) d) KZ BiH odreenih oblika doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne
osobe uinjenju krivinog djela, injenini osnov naredbe o provoenju istrage, odnosno
optunice protiv pravne osobe, kao i injenini osnov presude kojom se pravna osoba
oglaava odgovornom za krivino djelo, mora sadravati:

o injenice i okolnosti iz kojih proizilaze zakonska obiljeja odreenog
krivinog djela uinitelja,
o injenice i okolnosti iz kojih proizilazi da je pri njegovom uinjenju uinitelj
postupao u ime, za raun ili u korist te pravne osobe i
o injenice i okolnosti iz kojih proizilazi jedan od zakonom odreenih oblika
doprinosa pravne osobe uinjenju krivinog djela.

Ove injenice i okolnosti su nuan elemenat injeninog opisa djela jer predstavljaju
injenice i okolnosti od kojih zavisi primjena odreenih odredaba krivinog zakona (lan 285.
stav 1. taka a) ZKP BiH) odredaba o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela. U
protivnom, izreka presude je nerazumljiva jer ne sadri sve to je potrebno da se odredi

43
Istovjetnu odredbu sadre lan 397. ZKP FBiH, lan 399. stav 1. ZKP RS i lan 376. stav 1. ZKP BD BiH.
38

odgovornost pravne osobe za odreeno krivino djelo, a to predstavlja bitnu povredu
odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1. taka k) ZKP BiH.

Takoer, izreka navedenih odluka, u odnosu na pravnu osobu, osim naziva
krivinog djela uinitelja i oznake zakonske odredbe kojom je ono odreeno, treba
sadravati i oznaku zakonske odredbe kojom je u zakonu odreen, u konkretnom
sluaju postojei osnov odgovornosti pravne osobe za krivino djelo uinitelja (lan 285.
stav 1. taka b) ZKP BiH).
44


Nadalje, u skladu sa lanom 290. stav 7. ZKP BiH, obrazloenje pismeno izraene
presude mora sadravati odreene i potpune razloge zbog kojih sud nalazi dokazanim ili
nedokazanim kako da je uinitelj uinio odreeno krivino djelo u ime, za raun ili u
korist pravne osobe, tako i postojanje nekog od zakonom zahtijevanih oblika doprinosa
pravne osobe uinjenju krivinog djela. U protivnom, presuda ne sadri razloge o odlunim
injenicama, to, takoer, predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana
297. stav 1. taka k) ZKP BiH, zbog koje se albom moe pobijati prvostepena presuda.

Radi ilustracije naina na koji se vri pravno zakljuivanje o postojanju zakonskih
uslova za odgovornost pravne osobe za krivino djelo koje je uinitelj uinio u ime, za raun
ili u korist pravne osobe, naveemo dio iz presude Apelacionog vijea Suda BiH:

31. Na kraju, advokat B., u svojstvu zastupnika pravnog lica T.L.T. d.o.o. .,
istie da iako je ovo pravno lice oglaeno krivim jer je raspolagalo protivpravno ostvarenom
imovinskom koristi, te je na osnovu toga oglaeno krivim za poinjeno krivino djelo, nigdje
nije utvreno o kojoj se to protivpravno steenoj imovinsko pravnoj koristi radi, zbog ega ne
postoji osnov odgovornosti ovog pravnog lica.

32. U vezi sa navedenim prigovorom je i prigovor kojim se ukazuje na navodnu
protivrjenost izreke presude samoj sebi (bitna povreda odredaba krivinog postupka iz lana
297. stav 1. taka k) ZKP BiH), a to proizlazi iz injenice da je prvostepenom presudom,
optueni P.S. oglaen krivim da je poinio krivino djelo Porezne utaje iako je pravno lice
T.L.T. d.o.o. ., iji je on bio osniva i direktor, navodno prodalo robu na malo nepoznatim
kupcima, a koji promet je kroz finansijsku dokumentaciju ovog pravnog lica prikazan kao
promet na veliko sa pravnim licima nabrojanim u takama 1. i 2. osuujueg dijela
prvostepene presude, na koji nain se zapravo kao poinilac predmetnog krivinog djela
pojavljuje pravno lice T.L.T. d.o.o. .


33. Apelaciono vijee istaknute prigovore nalazi neosnovanim.

34. Pri obrazlaganju svog stava o neosnovanosti svih istaknutih prigovora, Apelaciono
vijee e se prije svega osvrnuti na navodno poinjenu bitnu povredu odredaba krivinog
postupka, odnosno kontradiktornost izreke presude samoj sebi, a koja se, kako branilac istie,
ogleda u injenici to je za krivino djelo koje je poinilo pravno lice T.L.T. d.o.o. .,
oglaen krivim i optueni P.S.

35. U vezi sa istaknutim albenim prigovorom, potrebno je, prije svega ukazati na
odredbe KZ BiH, koje propisuju odgovornost pravnog lica za poinjeno krivino djelo.

44
Istovjetnu odredbu sadre lan 300. stav 1. taka b) ZKP FBiH, lan 299. stav 1. taka b) ZKP RS i lan 285.
stav 1. taka b) ZKP BD BiH.
39

Naime, u smislu odredbe lana 124. KZ BiH, Za krivino djelo koje je uinilac uinio u ime,
za raun ili u korist pravnog lica, odgovorno je pravno lice: a).... b)....c) ili kada pravno lice
raspolae protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivinim
djelom; d)....

36. Nadalje, odredbom lana 125. stav 2. KZ BiH propisano je da odgovornost
pravnog lica ne iskljuuje krivicu fizikih, odnosno odgovornih lica za uinjeno krivino
djelo.

37. U smislu odredbe lana 13. stav 1. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga,
obveznik poreza na promet je pravno lice ili graanin koji proda proizvode krajnjem
potroau. S obzirom da je pravno lice T.L.T d.o.o. ., prodalo robe krajnjim potroaima,
isto je u smislu citirane odredbe lana 13. stav 1. Zakona o porezu na promet proizvoda i
usluga postalo obveznikom poreza na promet.

38. Kako je, na osnovu odredbe lana 276. Zakona o privrednim drutvima, direktor
pravnog lica odgovoran za njegovo zakonito poslovanje, a odgovornost za zakonito
poslovanje, podrazumijeva i odgovornost za uredno izmirenje poreznih obaveza, obaveza
optuenog P.S. bila je da u ime pravnog lica T.L.T. d.o.o. ., izmiri porezne obaveze
nastale prodajom robe krajnjim potroaima, odnosno prodajom robe na malo. Meutim,
optueni P.S. je, postupajui u ime pravnog lica iji je bio direktor i odgovorno lice, izbjegao
platiti nastalu poreznu obavezu, na nain to je promet na malo, kroz fiktivno sainjenu
finansijsku dokumentaciju ovog pravnog lica, prikazao kao promet na veliko, odnosno kao
prodaju radi dalje prodaje, kod koje se obaveza plaanja poreza na promet, u smislu odredbe
lana 8. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, prevaljuje na kupca. Na taj nain,
optueni P.S., je postupajui u ime pravnog lica T.L.T. d.o.o. ., poinio krivino djelo
Porezne utaje, utajivi porez na promet u iznosu od 16.073,90 KM i 28.550,90 KM, koji iznos
novca je umjesto da postane prihodom budeta FBiH (iznos poreza na promet iz take 1.
izreke presude), odnosno budeta BiH (iznos poreza na promet iz take 2. izreke presude),
zadran na raunima pravnog lica T.L.P. d.o.o. ., pa je ovo pravno lice, tim novcem, koji
zapravo predstavlja protivpravno ostvarenu imovinsku korist, raspolagalo ...

39. S druge strane, optueni P.S. je, kako je to pravilno zakljueno u prvostepenoj
presudi, svoje radnje (pruanje lanih podataka o steenim oporezivim prihodima) usmjerene
na poinjenje krivinog djela porezne utaje, preduzeo s direktnim umiljajem, a s obzirom da
u skladu sa citiranom odredbom lana 125. stav 2. ZKP BiH, odgovornost pravnog lica ne
iskljuuje krivinu odgovornost fizikih lica za uinjeno krivino djelo, prvostepeno vijee je
pravilno postupilo oglasivi i P.S. krivim za izvrenje navedenog krivinog djela.
45












45
Presuda Suda BiH, broj KP 01/10 od 02.09.2010. godine.
40

Primjer broj 2: Izreka dijela presude kojim se pravna osoba oglaava odgovornom za
krivino djelo uinitelja fizike osobe:


P R E S U D A

Optuena pravna osoba T. d.o.o. Sarajevo (slijede ostali podaci za pravnu osobu)


Odgovorna je


za krivino djelo Teko krivino djelo protiv ope sigurnosti ljudi i imovine iz lana
328. stav 4. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa lanom 323. stav 4.
u vezi sa stavom 2. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a na osnovu lana
128. taka d) Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, time

to:

U periodu od 18.08.2009. do 02.02.2009. godine, tokom izgradnje mini hidrocentrale
D. u mjestu K., opina G., uprava pravne osobe T. d.o.o. Sarajevo, suprotno odredbi
lana 275. Zakona o privrednim drutvima, nije vrila nadzor nad zakonitim provoenjem
opih i posebnih mjera zatite na radu od strane rukovodioca izgradnje mini hidrocentrala
K.H., koji je, djelujui u ime pravne osobe T. d.d., postupao suprotno odredbama lana 8. i
9. Zakona o zatiti na radu i lana 8., 9. i 30. Pravilnika o zatiti na radu T. d.o.o.
Sarajevo, iako je bio svjestan da zbog takvog ponaanja moe nastupiti zabranjena posljedica
ali je olako drao da ona nee nastupiti, pa je na taj nain izazvao opasnost za ivot ljudi tako
to prilikom rekonstrukcije i sanacije cjevovoda postavljenog u zemlji nije osigurao posebne
uslove rada u cjevovodu, ventilaciju, nain rada agregata, otklanjanje opasnih materija plina
i praine, pa kada su dana 02.02.2009. godine oko 8,00 sati radnici . . i . J. uli unutar
cjevovoda u dubinu oko 700 metara da spoje cijevi, tako da svaki spoj cijevi najprije bruse
iznutra u duini od oko 80,00 cm, pri tome koristei elektrinu brusilicu i agregat, pri ijem
radu je dolo do isputanja ugljen-monoksida i praine, usljed ega je dolo do guenja
radnika .. i . J. ugljen-monoksidom, kod kojih je naeno u organizmu preko 50% ugljen-
monoksida, zbog ega je nastupila smrt . . i .J.















41

































Napomene za edukatore uz VII. poglavlje:

7. poglavlje se odnosi na kljunu odredbu KZ BiH o osnovama
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.
Polaznicima je potrebno posebno ukazati da pravna osoba odgovara za
krivino djelo uinitelja fizike osobe, te da pravna osoba ne moe biti
uinitelj krivinog djela. Pri tome je potrebno pozvati se na konkretne
zakonske odredbe iz kojih to proizilazi te ukazati na specifinosti sadraja
optunice protiv pravne osobe koje iz toga proizilaze.
Analizom relevantnih odredaba XIV. poglavlja KZ BiH polaznicima je
potrebno ukazati da zakon ne govori o krivici pravnih osoba za krivino
djelo nego o odgovornosti pravne osobe za krivino djelo uinitelja
fizike osobe.
Radi shvatanja zakonskog koncepta odgovornosti pravnih osoba za
krivina djela potrebno je posebno analizirati uslove, te odgovornosti koje
se odnose na krivino djelo uinitelja, a posebno uslove koji se odnose na
doprinos pravne osobe uinjenju krivinog djela uinitelja fizike osobe.
Potrebno je osigurati da se polaznici osposobe da prepoznaju krug
potencijalnih uinitelja krivinih djela u ime, za raun ili u korist pravne
osobe, odnosno rukovodee i nadzorne organe pravnih osoba ijim
djelovanjem ili proputanjem moe biti dat doprinos uinjenju krivinog
djela.
Analizu zakonskih uslova odgovornosti pravnih osoba za krivina djela
potrebno je vriti i u vezi sa zakonskim odredbama koje se odnose na
obavezni sadraj optunice i presude (izreke i obrazloenja). U sklopu
toga, potrebno je s polaznicima analizirati sadraj odgovarujuih
tuilakih i sudskih odluka, koje se nalaze u prilogu Modula, uz njihovu
usporedbu sa primjerima modelima tuilakih i sudskih odluka koji su
dati u okviru ove nastavne oblasti.
42

GRANICE ODGOVORNOSTI PRAVNE OSOBE ZA KRIVINO DJELO





Iako KZ BiH odgovornost pravne osobe za krivino djelo vezuje uz ostvarenje
krivinog djela od strane uinitelja-fizike osobe, zakon tu odgovornost ne uslovljava
utvrenjem krivice uinitelja za to krivino djelo. Naime, KZ BiH, u lanu 125. stav 1.
46

odreuje da je, uz uslove iz lana 124. tog zakona, pravna osoba odgovorna za krivino djelo i
kada uinitelj za uinjeno krivino djelo nije kriv. Ukoliko postoji neki od osnova iskljuenja
krivice uinitelja krivinog djela uinjenog u ime, za raun ili u korist pravne osobe (npr.
neuraunljivost ili stvarna zabluda), to nije zapreka za uspostavljanje odgovornosti pravne
osobe za uinjeno krivino djelo, ako su ispunjeni uslovi propisani odredbom lana 124. KZ
BiH.

Inae, slijedom odredbe lana 375. stav 2. ZKP BiH,
47
protiv pravne osobe moe se
voditi krivini postupak i ustanoviti njena odgovornost za krivino djelo i onda kada
protiv uinitelja krivini postupak nije mogue pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom
propisanih razloga. Ti razlozi su, npr. smrt uinitelja, duevno oboljenje uinitelja nakon
uinjenja krivinog djela usljed kojeg nije sposoban uestvovati u postupku, amnestija,
pomilovanje, imunitet.

Meutim, poto je preduslov odgovornosti pravne osobe za krivino djelo postojanje
krivinog djela uinitelja uinjenog u ime, za raun ili u korist pravne osobe, injenini osnov
optunice kojom se pravna osoba optuuje, odnosno injenini osnov presude kojom se
pravna osoba oglaava odgovornom za krivino djelo, i u takvom sluaju, mora sadravati
injenice i okolnosti iz kojih proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela uinitelja, injenice

46
Istovjetnu odredbu sadri lan 129. stav 1. KZ FBiH, lan 128. stav 1. KZ RS i lan 129. stav 1. KZ BD BiH.
47
Istovjetnu odredbu sadri lan 396. stav 2. ZKP FBiH, lan 398. stav 2. ZKP RS i lam 375. stav 2. ZKP BD
BiH.
lan 125. KZ BiH
Granice odgovornosti pravne osobe za krivino djelo

(1) Uz uslove iz lana 124. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona,
pravna osoba je odgovorna za krivino djelo i kada uinitelj za uinjeno
krivino djelo nije kriv.

(2) Odgovornost pravne osobe ne iskljuuje krivicu fizikih, odnosno
odgovornih osoba za uinjeno krivino djelo.

(3) Za krivina djela uinjena iz nehata, pravna osoba moe biti odgovorna
pod uslovima iz lana 124. take d. ovog zakona, i u tom se sluaju pravna
osoba moe blae kazniti.

(4) Kada u pravnoj osobi osim uinitelja nema druge osobe ili organa koji bi
mogli usmjeravati ili nadzirati uinitelja, pravna osoba odgovara za
uinjeno krivino djelo u granicama uinioeve odgovornosti.

43

i okolnosti iz kojih proizilazi da je uinilac to djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne
osobe kao i one iz kojih proizilazi jedan ili vie zakonom zahtijevanih oblika doprinosa
pravne osobe uinjenju krivinog djela od uinitelja.

Poto se stvarnom smetnjom za pokretanje krivinog postupka moe smatrati i
nepostojanje dokaza za osnovanu sumnju da je tano odreena odnosno identificirana
osoba uinilac krivinog djela, za ije uinjenje inae postoji dovoljno dokaza, mogue je
podnijeti optunicu protiv pravne osobe za krivino djelo neidentificiranog uinitelja i,
nakon provedenog postupka, donijeti presudu kojom e pravna osoba biti oglaena
odgovornom za to krivino djelo.

U tom kao i prethodnom sluaju, injenini osnov optunice odnosno presude mora
sadravati i injenice i okolnosti iz kojih proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela tog
neidentificiranog uinitelja krivinog djela uinjenog u ime, za raun ili u korist pravne osobe,
te injenice i okolnosti iz kojih proizilazi odreeni zakonom propisani oblik doprinosa pravne
osobe uinjenju krivinog djela od strane tog uinitelja.

Odredbom lana 125. stav 2. KZ BiH
48
propisano je da odgovornost pravne osobe za
krivino djelo ne iskljuuje krivicu fizikih odnosno odgovornih osoba za uinjeno krivino
djelo. Odgovornost pravne osobe za krivino djelo, dakle, ne iskljuuje:
o krivicu fizike osobe koja je uinitelj krivinog djela za koje odgovara i
pravna osoba,
o krivicu odgovorne osobe u rukovodeim ili nadzornim organima pravne
osobe koja je svojim radnjama, preduzetim u okviru djelovanja rukovodeeg
ili nadzornog organa pravne osobe kojim je ostvaren doprinos tih organa
pravne osobe uinjenju krivinog djela, ostvarile obiljeja odreenog
krivinog djela.

Odredbom lana 125. stav 3. KZ BiH
49
propisano je da za krivina djela uinjena iz
nehata pravna osoba moe biti odgovorna pod uslovima iz lana 124. take d) ovog zakona, te
da se u tom sluaju pravna osoba moe blae kazniti (fakultativni osnov za ublaavanje kazne
pravnoj osobi). Iz ove odredbe se moe zakljuiti da ostali oblici doprinosa rukovodeih ili
nadzornih organa pravne osobe, propisani u takama a) c) lana 124. ovog zakona, s
obzirom na svoju sadrinu, pretpostavljaju umiljajnu djelatnost uinitelja.

Odredbom lana 125. stav 4. KZ BiH,
50
propisano je da, kada u pravnoj osobi osim
uinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati uinitelja, pravna
osoba odgovara za uinjeno krivino djelo u granicama uiniteljeve odgovornosti.

Odredba se, dakle, odnosi na odgovornost dvije vrste pravnih osoba:
o pravnih osoba koje u svom lanstvu nemaju druge osobe osim uinitelja i
o pravnih osoba koje u svom lanstvu imaju i druge osobe osim uinitelja, ali
nemaju organa personalno razliitog od uinitelja koji bi mogao usmjeravati ili
nadzirati uinitelja.

Ako je rije o jednoj od ove dvije vrste pravnih osoba, pravna osoba odgovara za
uinjeno krivino djelo u ime, za raun ili u korist pravne osobe, u granicama uiniteljeve

48
Istovjetnu odredbu sadre lan 129. stav 2. KZ FBiH, lan 128. stav 2. KZ RS i lan 129. stav 2. KZ BD BiH.
49
Istovjetnu odredbu sadre lan 129. stav 3. KZ FBiH, lan 128. stav 3. KZ RS i lan 129. stav 3. KZ BD BiH.
50
Istovjetnu odredbu sadre lan 129. stav 4. KZ FBiH, lan 128. stav 4. KZ RS i lan 129. stav 4. KZ BD BiH.
44

odgovornosti. To znai, ako je, iz nekog razloga, iskljuena krivica uinitelja, iskljuena je i
odgovornost pravne osobe za krivino djelo uinitelja.

Kod ove dvije vrste pravnih osoba postoji potpuno personalno preklapanje uinitelja i
pravne osobe odnosno uinitelja i rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe, pa nije
mogue odgovornost pravne osobe posmatrati odvojeno od uinioeve odgovornosti, niti se
za utvrenje odgovornosti pravne osobe za krivino djelo trai utvrenje nekog od oblika
doprinosa pravne osobe uinjenju krivinog djela koji su predvieni u takama a) d) lana
124. KZ BiH.


Primjer broj 3: injenini i pravni osnov optunice kojom se pravna osoba optuuje
za krivino djelo uinitelja koji je umro:

O P T U N I C A

Protiv:

Pravne oosbe A.B. d.o.o. .B, iji je direktor i odgovorna osoba bio H.H., koji je
umro dana 18.05.2009. godine, zastupanog po zastupniku K. K., nastanjenom u B., Ulica
Sarajevska broj 14,

to je:

Kao pravna osoba raspolagala protupravno ostvarenom imovinskom koristi u iznosu
od 42.455,68 KM, koju je u ime, za raun i u korist iste ostvario njen direktor i odgovorna
osoba H.H., koji je umro dana 18.05.2009. godine, na nain to je u periodu od 31.10.2005.
do 30.12.2005. godine, u namjeri da izbjegne plaanje poreza na promet, kao odgovorna
osoba u A.B. d.o.o. iz B., koje je bilo porezni obaveznik u smislu lana 8. Zakona o porezu
na promet proizvoda i usluga (Slubeni glasnik BiH br. 62/04), robu - bijelu tehniku i
elektro-aparate za domainstvo, prodao na osnovu narudbenica i izjava sa neistinitim
podacima da je roba namijenjena daljnjoj prodaji, te, putem rauna sa istim takvim
neistinitim podacima, prenio obavezu obrauna i plaanja poreza na promet na firmu
M.G. d.o.o. G., pa je tako, po osnovu 23 rauna na ukupan iznos od 212.278,38 KM na
ime isporuene robe, na kojima se, bez ispunjavanja uslova iz lana 5. Zakona, nalazila
klauzula porez na promet nije obraunat na osnovu izjave kupca, propustio, u skladu sa
odredbama i lanovima21., 24., 26. i 27. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga,
izvriti obraun, prijavu i plaanje poreza na promet u ime pravne osobe A.B. d.o.o. B. u
ukupnom iznosu od 42.455,68 KM,

usljed ega je pravna osoba A.B. d.o.o., na osnovu lana 124. taka c) KZ BiH,
odgovorna za krivino djelo porezne utaje iz lana 210. stav 1. KZ BiH.







45



9. ODGOVORNOST PRAVNE OSOBE ZA POKUAJ












Iz odredbe lana 127. stav 1. KZ BiH,
51
proizilazi da e pravna osoba biti odgovorna
za pokuaj krivinog djela ako su istovremeno ispunjeni sljedei uslovi:
o uinitelj je s umiljajem zapoeo uinjenje krivinog djela u ime, za raun ili
u korist pravne osobe, ali ga nije dovrio,
o uinitelj je s umiljajem pokuao uinjenje krivinog djela za koje se moe
izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna ili drugog krivinog djela za
koje zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj i postoji jedan ili vie, u
takama a) d) lana 124. KZ BiH, zahtijevanih oblika doprinos rukovodeih
ili nadzornih organa pravne osobe uinjenju krivinog djela.
Odredbom lana 127. stav 2. KZ BiH
52
ovog lana propisano je da se pravna osoba za
pokuaj kanjava kaznom propisanom za dovreno krivino djelo, a moe se i blae kazniti.
Usvojeno je, dakle, isto pravilo o kanjavanju kao i za uinitelja krivinog djela. Meutim, to
ne znai da se u svakom konkretnom sluaju pokuaja uinjenja krivinog djela uinitelj i
pravna osoba moraju kazniti na isti nain. Mogue je, naime, u zavisnosti od okolnosti
konkretnog sluaja, za pokuaj krivinog djela uinitelja kazniti kaznom propisanom za
dovreno krivino djelo, a pravnu osobu blae kazniti ili obratno.


51
Istovjetnu odredbu sadre lan 131. stav 1. KZ FBiH, lan 130. stav 1. KZ RS i lan 131. stav 1. KZ BD BiH.
52
Istovjetnu odredbu sadre lan 131. stav 2. KZ FBiH, lan 130. stav 2. KZ RS i lan 131. stav 2. KZ BD BiH.
Napomene za edukatore uz 8. poglavlje:

Ovo poglavlje, koje se odnosi na granice odgovornosti pravne osobe za
krivino djelo, pogodno je za sagledavanje u kojoj mjeri je model izvedene
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, koji je, u osnovi, prihvaen u
naem krivinom zakonodavstvu, istim tim zakonodavstvom limitiran.
Posebnu panju je potrebno posvetiti povezivanju odredbe lana 125. KZ
BiH i lana 375. stav 2. ZKP BiH.
lan 127. KZ BiH
Odgovornost pravne osobe za pokuaj

(1) Ako je uinitelj planirano krivino djelo zapoeo, ali ga nije dovrio, pod
uslovima iz lana 124. (Osnove odgovornosti pravne osobe) ovog zakona,
odgovorna je pravna osoba, ako je zakonom propisano kanjavanje i za
pokuaj tog krivinog djela.

(2) Pravna osoba se kanjava za pokuaj kaznom propisanom za dovreno
krivino djelo, a moe se i blae kazniti.

(3) Ako su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe sprijeili uinitelja da
dovri zapoeto krivino djelo, pravna osoba se moe osloboditi kazne.

46

Odredbom lana 127. stav 3. KZ BiH
53
propisano je da se pravna osoba moe
osloboditi kazne ako su njeni rukovodei ili nadzorni organi (oni koji su doprinijeli uinjenju
krivinog djela ili neki drugi rukovodei ili nadzorni organi iste pravne osobe) sprijeili
uinitelja da dovri zapoeto krivino djelo. Osnov za osloboenje pravne osobe od kazne
postojae samo ako su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe dobrovoljno sprijeili
uinitelja da dovri krivino djelo.

Ukoliko se radi o nesvrenom pokuaju krivinog djela, spreavanje uinitelja da
dovri zapoeto krivino djelo sastojae se u radnji rukovodeih ili nadzornih organa pravne
osobe kojom se uinitelj spreava da dovri zapoetu radnju uinjenja krivinog djela.
Ukoliko se radi o svrenom pokuaju krivinog djela, spreavanje uinitelja da dovri
krivino djelo sastojae se u radnjama rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe kojima
se spreava nastupanje posljedice krivinog djela.


10. PRODUENO KRIVINO DJELO I ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA











Iako odredba lana 128. KZ BiH
54
u svom nazivu sadri pojam produeno krivino
djelo, koje prema odredbi lana 54. stav 2. KZ BiH,
55
podrazumijeva, izmeu ostalog, vie
istih ili istovrsnih krivinih djela istog uinitelja, odredba se u stvari odnosi na odgovornost
pravne osobe za jedan poseban sluaj uinjenja vie krivinih djela od strane vie uinitelja u
ime, za raun ili u korist pravne osobe.
Odredba lana 128. KZ BiH odnosi se, dakle, na situaciju kada je kod pravne osobe
prisutan isti osnov odgovornosti u pogledu vie istovrsnih i vremenski povezanih krivinih
djela vie uinitelja. U tom sluaju, pravna osoba je odgovorna kao da je uinjeno jedno
krivino djelo to praktino znai da se pravnoj osobi tada izrie jedna kazna.

Prema tome, da bi pravna osoba, u skladu sa ovom zakonskom odredbom, bila
odgovorna za jedno krivino djelo iako je vie uinitelja uinilo vie krivinih djela u
njeno ime, za njen raun ili u njenu korist, potrebno je da se ispune tri uslova:
da se radi o vie istovrsnih krivinih djela (vie istih krivinih djela ili
njegovih privilegiranih ili kvalificiranih oblika) vie uinitelja uinjenih u
ime, za raun ili u korist te pravne osobe,
da se radi o vremenski povezanim krivinim djelima (krivinim djelima
uinjenim istovremeno ili u odreenom vremenskom kontinuitetu) vie
uinitelja i

53
Istovjetnu odredbu sadre lan 131. stav 3. KZ FBiH, lan 130. stav 3. KZ RS i lan 131. stav 3. KZ BD BiH.
54
Istovjetnu odredbu sadre lan 132. KZ FBiH, s tim to se umjesto istog osnova odgovornosti u ovom
zakonu govori o istovjetnom osnovu odgovornosti, lan 131. KZ RS i lan 132. KZ BD BiH.
55
Istovjetne odredbe sadre lan 55. stav 2. KZ FBiH, lan 42a. stav 1. KZ RS i lan 55. stav 2. KZ BD BiH.
lan 128.
Produeno krivino djelo i odgovornost pravnih osoba

Kad je kod pravne osobe prisutan isti osnov odgovornosti u pogledu vie istovrsnih i
vremenski povezanih krivinih djela vie uinitelja, pravna osoba je odgovorna kao
da je uinjeno jedno krivino djelo.
47

da je u pogledu svih tih krivinih djela kod pravne osobe prisutan isti
(istovjetan) osnov odgovornosti.

Kada su ispunjeni uslovi iz ovog lana, pravna osoba se oglaava odgovornom za
jedno krivino djelo ija se pravna kvalifikacija odreuje prema najteem od uinjenih
istovrsnih krivinih djela i izrie joj se kazna koja je propisana za to krivino djelo. U tom
sluaju se u izreci presude izriito navodi ovaj zakonski osnov za oglaavanje pravne osobe
odgovornom za jedno krivino djelo i izricanje optuenoj pravnoj osobi jedne kazne.

Ako je uinilac uinio produeno krivino djelo u smislu lana 54. KZ BiH u ime, za
raun ili u korist pravne osobe i ako postoje uslovi za odgovornost pravne osobe propisani u
lanu 124. taka a) d) KZ BiH, pravna osoba koja bude oglaena odgovornom za takvo
krivino djelo e se, u skladu sa lanom 54. KZ BiH, kao i uinilac tog krivinog djela
takoer kazniti jednom kaznom.

11. SAUESNITVO PRAVNIH OSOBA




Odredbe o sauesnitvu pravnih osoba sadri lan 129. KZ BiH.
56

O sauesnitvu pravnih osoba govori se onda kada rukovodei ili nadzorni organi
dviju ili vie pravnih osoba svojim djelovanjem ili proputanjem dunog djelovanja
doprinesu, na nain propisan u lanu 124. taka a) d) KZ BiH, uinjenju istog
krivinog djela kojeg je uinilac uinio u ime, za raun ili u korist jednog ili vie njih.

Pri sauesnitvu pravnih osoba, svaka pravna osoba odgovara kao da je jedina pravna
osoba odgovorna za krivino djelo. To znai da se svakoj pravnoj osobi koja je sauestvovala
pri uinjenju krivinog djela izrie krivinopravna sankcija kao da je ona jedina pravna osoba
odgovorna za krivino djelo.

Okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje odgovornost ili predvia mogunost
ublaavanja kazne ili osloboenja od kazne mogu se uzeti u obzir samo onoj pravnoj osobi
kod koje ta okolnost postoji.



56
Istovjetne odredbe sadre lan 133. KZ FBiH, lan 132. KZ RS i lan 133. KZ BD BiH.
lan 129.
Sauesnitvo pravnih osoba

(1) U sluaju da dvije ili vie pravnih osoba sauestvuju pri uinjenju krivinog
djela, svaka je odgovorna prema lanu 124. (Osnove odgovornosti pravne
osobe) ovog zakona.

(2) Pri sauesnitvu pravnih osoba iz stava 1. ovog lana, svaka pravna osoba
odgovara kao da je jedina pravna osoba odgovorna za krivino djelo.

Napomene za edukatore uz 9., 10. i 11. poglavlje:

9., 10. i 11. poglavlje posveeni su pokuaju, produenom krivinom
djelu i sauesnitvu kao opim institutima krivinog prava i njihovim
specifinostima u odnosu na odgovornost pravnih osoba za krivina
djela.
Odnosne odredbe potrebno je analizirati uz njihovo usporeivanje sa
zakonskim ureenjem tih instituta u odnosu na fizike osobe uinitelje
48
















12. KRIVINOPRAVNE SANKCIJE KOJE SE MOGU IZREI
PRAVNIM OSOBAMA I ODMJERAVANJE KAZNE

Pravnim osobama oglaenim odgovornim za krivina djela mogu se izrei
sljedee krivinopravne sankcije:
o kazne
o uvjetna osuda
o mjere sigurnosti

Budui da KZ BiH ne sadri posebnu odredbu o svrsi izricanja pojedinih krivinopravnih
sankcija pravnim osobama, odredbe KZ BiH o svrsi kanjavanja, uslovne osude i
sigurnosnih mjera shodno se primjenjuju i u odnosu na pravne osobe.












Prema odredbi lana 131. KZ BIH,
57
pravnim osobama se mogu izrei ove kazne:
novana kazna
kazna oduzimanja imovine
kazna prestanka pravne osobe
Novana kazna i kazna oduzimanja imovine su imovinskog karaktera, a kazna
prestanka pravne osobe je statusnog karaktera.

12.1. Novana kazna


57
Istovjetnu odredbu sadre lan 135. KZ FBiH, lan 134. KZ RS i lan 135. KZ BD BiH.
lan 131. KZ BiH
Kazne za pravne osobe

Pravnim osobama se za krivina djela mogu izrei ove kazne:
a) novana kazna;
b) kazna oduzimanja imovine;
c) kazna prestanka pravne osobe.

49








































Prema odredbi lana 132. KZ BiH,
58
novana kazna koja se izrie pravnoj osobi ne
moe biti manja od 5.000 KM, niti vea od 5.000.000 KM. Meutim, ako je krivinim djelom
prouzrokovana drugom imovinska teta ili pribavljena protivpravna imovinska korist, najvea
mjera izreene novane kazne moe iznositi dvostruki iznos te tete, odnosno koristi.

Odredbom lana 132. KZ BiH odreen je opi minimum i opi maksimum novane
kazne za pravne osobe.


58
Istovjetnu odredbu sadre lan 136. KZ FBiH, lan 135. KZ RS i lan 136. KZ BD BiH.
lan 132. KZ BiH
Novana kazna za pravne osobe

(1) Novana kazna koja se izrie pravnoj osobi ne moe biti manja od 5.000
KM niti vea od 5.000.000 KM.

(2) Ako je krivinim djelom pravne osobe prouzrokovana drugom imovinska
teta ili pribavljena protupravna imovinska korist, najvea mjera
izreene novane kazne moe iznositi dvostruki iznos te tete, odnosno
koristi.

(3) Ako se novana kazna ne plati u roku koji je utvren presudom, bez
odgaanja e se provesti postupak prinudne naplate.

lan 144. KZ BiH
Kazne za krivina djela

(1) Za krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine, pravna osoba e se kazniti novanom kaznom do 850.000
KM ili do desetorostrukog iznosa tete prouzrokovane ili imovinske
koristi pribavljene krivinim djelom.

(2) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine,
pravna osoba e se kazniti novanom kaznom najmanje 2.500.000 KM ili
do dvadesetorostrukog iznosa tete prouzrokovane ili imovinske koristi
pribavljene krivinim djelom.

(3) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili teom
kaznom, pravnoj osobi se umjesto novane kazne moe izrei kazna
oduzimanja imovine.

(4) Za krivina djela iz stava 1. ovog lana, pravnoj osobi se umjesto
novane kazne moe izrei kazna prestanka pravne osobe, pod uslovima
lana 134. (Kazna prestanka pravne osobe) ovog zakona.
50

Opi maksimum od 5.000.000 KM vai samo za krivina djela kojima drugome nije
prouzrokovana imovinska teta ili pribavljena protivpravna imovinska korist pravnoj osobi.
Naime, u tom sluaju najvea mjera izreene novane kazne moe iznositi dvostruki iznos te
tete, odnosno koristi.

Odredbom lana 144. KZ BiH
59
odreena je visina novane kazne kojom e se za
krivino djelo kazniti pravna osoba s obzirom na zakonom propisanu kaznu za uinitelja
krivinog djela.

Prema odredbi lana 144. stav 1. KZ BiH, za krivina djela s propisanom novanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine (to su krivina djela iji posebni zakonski
maksimum kazne zatvora ne prelazi tri godine), pravna osoba e se kazniti novanom kaznom
do 850.000 KM. To znai, imajui u vidu odredbu lana 132. KZ BiH, da se za krivino djelo
s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine pravna osoba moe kazniti
novanom kaznom od 5.000 do 850.000 KM. Meutim, ako je uinjenim krivinim djelom
prouzrokovana teta ili pribavljena imovinska korist, pravna osoba se moe kazniti do
desetorostrukog iznosa prouzrokovane tete ili pribavljene imovinske koristi. Ovaj dio ove
odredbe nije u saglasnosti s odredbom lana 132. stav 2. KZ BiH jer je tom odredbom
propisano da, ako je krivinim djelom pravne osobe prouzrokovana drugom imovinska teta
ili pribavljena protupravna imovinska korist, najvea mjera izreene novane kazne moe
iznositi dvostruki iznos te tete, odnosno koristi.

Ako je pravna osoba oglaena odgovornom za krivino djelo sa propisanom kaznom
zatvora preko tri godine (to su krivina djela iji je posebni zakonski maksimum kazne
zatvora vei od tri godine), pravna osoba e se, prema odredbi lana 144. stav 2. KZ BiH,
kazniti novanom kaznom najmanje 2.500.000 KM. S obzirom da je opi zakonski
maksimum novane kazne koja se moe izrei pravnoj osobi 5.000.000 KM, to znai da se za
krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine pravna osoba moe kazniti
novanom kaznom od 2.500.000 do 5.000.000 KM. Meutim, ako je uinjenim krivinim
djelom s takvom propisanom kaznom prouzrokovana teta drugome ili pribavljena imovinska
korist, pravna osoba se moe kazniti do dvadesetorostrukog iznosa prouzrokovane tete ili
pribavljene imovinske koristi. Iz ve navedenog razloga, ni ovaj dio odredbe lana 144. stav
2. KZ BIH nije u saglasnosti s lanom 132. stav 2. ovog zakona.

Nadalje, iz odredbe lana 144. stava 3. KZ BiH proizilazi da je za krivina djela s
propisanom kaznom zatvora od pet godina ili teom kaznom, za pravne osobe, uz novanu
kaznu, alternativno propisana i kazna oduzimanja imovine.

Pravnim osobama odgovornim za krivino djelo, novana kazna se izrie uvijek u
odreenom iznosu. U presudi kojom se pravnoj osobi izrie novana kazna odreuje se rok u
kojem je pravna osoba duna kaznu platiti. U odsustvu posebnih zakonskih odredaba o tome,
primjenjuju se ope odredbe KZ BiH o roku plaanja novane kazne. Rok za plaanje
novane kazne koji se presudom odreuje pravnoj osobi ne moe biti krai od petnaest dana
ni dui od est mjeseci. U opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osuena pravna
osoba plati novanu kaznu u obrocima, s tim da rok isplate ne moe biti dui od dvije godine.

Ukoliko pravna osoba ne plati novanu kaznu u roku odreenom u presudi, bez
odgaanja e se provesti postupak prinudne naplate.

59
Istovjetnu odredbu sadre lan 148. KZ FBiH i lan 148. KZ BD BiH.

51



12.2. Kazna oduzimanja imovine





Kazna oduzimanja imovine moe se, prema odredbi lana 133. stav 1. KZ BiH,
60

izrei za krivina djela sa propisanom kaznom zatvora od pet godina ili teom kaznom.
To su krivina djela iji je posebni zakonski maksimum pet godina zatvora ili tea kazna.

Odredbom lana 133. stav 2. KZ BiH
61
predviena su tri oblika kazne oduzimanja
imovine:
oduzimanje polovine imovine pravne osobe
oduzimanje veeg dijela imovine pravne osobe
oduzimanje cjelokupne imovine

Izricanje pravnoj osobi ove kazne zahtijeva prethodno utvrivanje sastava i vrijednosti
imovine pravne osobe. Stoga je tuitelj, kada namjerava predloiti izricanje ove kazne ili kada
se moe oekivati njeno izricanje, duan (jer je zahtjev za izricanje krivinopravne sankcije,
odnosno kazne sastavni dio zahtjeva iz optunice da se pravna osoba oglasi odgovornom za
krivino djelo) pribaviti dokaze i podatke o imovini pravne osobe.

Sastav i vrijednost imovine pravne osobe moe se utvrditi iz poslovnih knjiga i druge
dokumentacije o poslovanju, odnosno djelovanju pravne osobe, te iz registra u kojem je
pravna osoba upisana.

Pod imovinom pravne osobe podrazumijevaju se:
o novana sredstva,
o stvari (pokretne i nepokretne),
o prava,
o pravni akti ili dokumenti kojima se dokazuje vlasnitvo ili pravo na imovini


60
Istovjetnu odredbu sadre lan 137. stav 1. KZ FBiH, lan 136. stav 1. KZ RS i lan 137. stav 1. KZ BD BiH.
61
Istovjetnu odredbu sadre lan 137. stav 2. KZ FBiH, lan 136. stav 2. KZ RS i lan 137. stav 2. KZ BD BiH.
lan 133. KZ BiH
Kazna oduzimanja imovine

(1) Kazna oduzimanja imovine se moe izrei za krivina djela s propisanom
kaznom zatvora od pet godina ili teom kaznom.

(2) Pravnoj osobi se moe oduzeti najmanje polovina imovine ili vei dio
imovine ili cjelokupna imovina.

(3) U sluaju steajnog postupka kao posljedice izreene kazne oduzimanja
imovine, povjeritelji se mogu namiriti iz oduzete steajne mase.

52

U presudi kojom se pravna osoba oglaava odgovornom za krivino djelo i kojom joj
se izrie kazna oduzimanja imovine, sud je duan odreeno navesti koja imovina pravne
osobe se oduzima. U protivnom, presuda se nee moi izvriti.

ta ulazi u imovinu pravne osobe i koja je njena vrijednost je injenino pitanje. U
sluaju pogrenog ili nepotpunog utvrenja tih injenica i iz toga proistekle nepravilno
izreene kazne, presuda se moe uspjeno pobijati samo albom zbog pogreno i nepotpuno
utvrenog injeninog stanja.

Odredbom lana 133. stav 3. KZ BiH
62
odreeno je da se, u sluaju steajnog
postupka kao posljedice izreene kazne oduzimanja imovine, povjeritelji mogu namiriti iz
oduzete steajne mase. Odredba je nejasna. Zakon, naime, govori o steajnoj masi oduzetoj
izricanjem kazne oduzimanja imovine, a odredbom lana 126. stav 1. ovog zakona je
propisano da se pravnoj osobi u steaju ne moe izrei kazna, pa, stoga, ni steajna masa ne
moe biti predmet ove kazne. Ako se pak poe od toga da je cilj ove odredbe zatita
povjeritelji pravne osobe nad kojom je otvoren steajni postupak kao posljedica izreene
kazne oduzimanja imovine, odredba se moe tumaiti tako da se povjeritelji pravne osobe
mogu namiriti iz imovine pravne osobe koja je oduzeta pravnoj osobi izricanjem ove kazne.

Budui da bi organi pravne osobe mogli osujetiti izvrenje izreene kazne oduzimanja
imovine raspolaganjem prije pravosnanosti presude sa imovinom koja bi mogla biti ili je
obuhvaena izreenom kaznom, lanom 386. stav 1. ZKP BiH
63
propisano je da radi
osiguranja izvrenja kazne oduzimanja imovine sud moe, na prijedlog tuioca, protiv
pravne osobe odrediti privremene mjere osiguranja.














12.3. Kazna prestanka pravne osobe



62
Istovjetnu odredbu sadre lan 137. stav 3. KZ FBiH, lan 136. stav 3. KZ RS i lan 137. stav 3. KZ BD BiH.
63
Istovjetnu odredbu sadre lan 407. stav 1. ZKP FBiH, 409. stav 1. ZKP RS i lan 386. stav 1. ZKP BD BiH.
53




Kazna prestanka pravne osobe propisana je odredbom lana 134. KZ BiH.
64
Ova
najtea zakonom propisana kazna za pravne osobe moe se izrei samo ako je djelatnost
pravne osobe u cijelosti ili u pretenoj mjeri koritena za uinjenje krivinog djela. Da li
je taj uslov ispunjen faktiko je pitanje, ali siguran orijentir pri donoenju zakljuka o tome
moe biti to da li je pravna osoba uope, odnosno u kojoj mjeri djelovala u pravcu ostvarenja
ciljeva radi kojih je osnovana i za koje je registrirana. Pri tome se, naravno, misli na zakonito
ostvarenje ciljeva radi kojih je pravna osoba osnovana. Iz tog razloga je tuitelj, kada
namjerava predloiti izricanje ove kazne ili se ona moe oekivati, duan pribaviti dokaze i o
tome.

Ako je djelatnost pravne osobe u cijelosti ili u pretenoj mjeri koritena za uinjenje
krivinog djela, ova kazna se moe izrei pravnoj osobi nezavisno od teine krivinog djela za
koje je pravna osoba oglaena odgovornom.

Odredbom lana 144. stav 4. KZ BiH propisano je da se pravnoj osobi, pod uslovima
iz lana 134. KZ BiH (kojim je odreeno kada se pravnoj osobi moe izrei kazna prestanka
pravne osobe), umjesto novane kazne moe izrei kazna prestanka pravne osobe ve i za
krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Uz kaznu prestanka pravne osobe moe se izrei i kazna oduzimanja imovine. Ovakvo
kumulativno izricanje ovih dviju kazni bie opravdano naroito u onim sluajevima kada se
moe oekivati da e, po okonanju likvidacionog postupka kao posljedice izricanja kazne
prestanka pravne osobe, nakon izmirenja povjeritelja pravne osobe, preostati jo neka
imovinska vrijednost iz koje bi se mogli namiriti lanovi pravne osobe, ija je djelatnost u
cijelosti ili u pretenoj mjeri koritena za uinjenje krivinih djela. Meutim, kazna
oduzimanja imovine i kao sporedna kazna uz kaznu prestanka pravne osobe moe se izrei
samo ako su ispunjeni uslovi za njeno izricanje propisani lanom 133. stav 1. KZ BiH.
Zakon obavezuje sud da uz izreenu kaznu prestanka pravne osobe, predloi otvaranje
postupka likvidacije te pravne osobe. Prema tome, za prestanak pravne osobe nije dovoljna

64
Istovjetnu odredbu sadre lan 138. KZ FBiH, lan 137. KZ RS i lan 138. KZ BD BiH.
lan 134. KZ BiH
Kazna prestanka pravne osobe

(1) Kazna prestanka pravne osobe moe se izrei ako je djelatnost pravne osobe
u cijelosti ili u pretenoj mjeri koritena za uinjenje krivinog djela.

(2) Uz kaznu prestanka pravne osobe, moe se izrei i kazna oduzimanja
imovine.

(3) Uz izreenu kaznu prestanka pravne osobe, sud e predloiti otvaranje
postupka likvidacije.

(4) Iz imovine pravne osobe kojom je izreena kazna prestanka pravne osobe
mogu se isplatiti povjeritelji.

54

pravosnanost presude kojom je pravnoj osobi izreena ova kazna. On nastupa tek brisanjem
pravne osobe iz javnog registra koji se odreuje nakon to je zakljuenje likvidacionog
postupka postalo pravosnano.

Zakonom je propisano da se iz imovine pravne osobe kojoj je izreena kazna prestanka
pravne osobe mogu naplatiti povjeritelji.

Pri izricanju pravnoj osobi bilo koje kazne ili druge krivinopravne sankcije propisane
za pravne osobe u XIV. poglavlju KZ BiH potrebno je imati u vidu odredbu lana 122. stav 3.
KZ BiH kojom je predviena mogunost da posebnim zakonima pod odreenim uslovima
za odreene pravne osobe moe biti iskljuena ili ograniena primjena pojedinih kazni
ili drugih krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama.


12.4. Odmjeravanje kazne pravnoj osobi





KZ BiH sadri i posebne odredbe o odmjeravanju kazne pravnoj osobi.

Odredbom lana 135. stav 1. KZ BiH
65
propisano je da se odmjeravanje kazne pravnoj
osobi vri u skladu sa opim pravilima o odmjeravanju kazne sadranim u lanu 48. KZ
BiH,
66
s tim to je posebno odreeno da se uzima u obzir i ekonomska mo pravne osobe.

Ekonomska mo pravne osobe se procjenjuje s obzirom na njenu imovinu, prihode i
obaveze, te je, stoga, tuitelj u toku istrage, duan pribaviti i dokaze i podatke neophodne za
utvrivanje ekonomske moi pravne osobe.
Opa pravila o odmjeravanju kazne propisana u lanu 48. KZ BiH shodno se
primjenjuju pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi.


65
Istovjetnu odredbu sadre lan 139. stav 1. KZ FBiH, s tim da se umjesto izraza ekonomska mo pravne
osobe upotrebljava izraz privredna snaga pravne osobe, to je neadekvatan izraz jer se kazne imovinskog
karaktera izriu i pravnim osobama koje se ne bave privrednom djelatnou, lan 138. stav 1. KZ RS i lan 138.
stav 1. KZ BD BiH.
66
Istovjetne odredbe sadre lan 49. KZ FBiH, lan 37. KZ RS i lan 49. KZ BD BiH.
lan 135. KZ BiH
Odmjeravanje kazne pravnoj osobi

(1) Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi uzima se u obzir pored opih pravila
za odmjeravanje kazne iz lana 48. (Opa pravila za odmjeravanje kazne) ovog
zakona takoer i ekonomska mo pravne osobe.

(2) Pri odmjeravanju novane kazne za krivina djela za koja se uz novanu
kaznu izrie i kazna oduzimanja imovine, izreena kazna ne smije prei
polovinu imovine pravne osobe.

55

Prema tome, sud e i pravnoj osobi kaznu odmjeriti u granicama koje su zakonom
propisane, vodei rauna o svrsi kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utjeu da
kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti).

Obavezi suda da pri odmjeravanju kazne uinitelju krivinog djela uzme u obzir
stepen njegove krivice, odgovara obaveza suda da pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi
uzme u obzir oblik i intezitet doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe
uinjenju krivinog djela.

Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi sud e uzeti u obzir i raniju osuivanost pravne
osobe, odnosno eventualno ranije kanjavanje pravne osobe za prekraje, a ukoliko je rije o
povratu, sud e posebno uzeti u obzir da li je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo i koliko je
vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izvrene ili oprotene kazne.

Takoer, pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi sud e voditi rauna i o ponaanju
njenih rukovodeih ili nadzornih organa nakon uinjenja djela, a u vezi sa uinjenim djelom.

U nedostatku podrobnije zakonske odredbe u domaem krivinom zakonodavstvu o
okolnostima koje su od znaaja za odmjeravanje kazne pravnoj osobi, moe biti korisno
spomenuti okolnosti koje sud, prema odredbi lana 16. Zakona o odgovornosti pravnih lica za
krivina djela Crne Gore,
67
treba naroito uzeti u obzir pri odmjeravanju novane kazne
pravnoj osobi. To su:
o teina krivinog djela, ukljuujui ugroavanje opih interesa;
o stepen odgovornosti pravnog lica za uinjeno krivino djelo;
o poloaj i broj odgovornih lica u pravnom lica koja su uinila krivino djelo;
o da li je odgovorno lice ranije osuivano ili je krilo zakon ili drugi propis;
o okolnosti pod kojima je djelo uinjeno;
o ekonomska snaga i poslovni rezultati pravnog lica;
o ranije poslovanje pravnog lica, ukljuujui i krenje zakona i drugih propisa;
o ponaanje pravnog lica poslije uinjenog krivinog djela, ukljuujui smjenjivanje
lica koja su propustila duan nadzor, disciplinsko kanjavanje i prestanak radnog
odnosa odgovornog lica koje je uinilo krivino djelo;
o odnos prema rtvi krivinog djela, ukljuujui naknadu tete i otklanjanje drugih
tetnih posljedica nastalih izvrenjem krivinog djela, kao i da li je to uinjeno
prije ili poslije saznanja o pokretanju krivinog postupka;
o iskoritavanje loeg imovinskog stanja, tekih prilika, nude, nedovoljnog
iskustva, lakomislenosti ili nedovoljne sposobnosti rtve za rasuivanje;
o da li je vraena imovinska korist pribavljena uinjenim krivinim djelom;
o preduzimanje prije uinjenog krivinog djela od strane pravnog lica svih
djelotvornih, neophodnih i razumnih mjera u cilju spreavanja i otkrivanja
izvrenja krivinog djela;
o da li je pravno lice prijavilo krivino djelo prije saznanja o pokretanju krivinog
postupka, da li je saraivalo sa organima otkrivanja i gonjenja ili je ometalo
voenje postupka;
o odnos pravnog lica prema uinjenom krivinom djelu, ukljuujui i priznanje
odgovornosti za uinjeno krivino djelo.


67
Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivina dela (Slubeni list Republike Crne Gore, broj 2/07).
56

Interesantno je, takoer, napomenuti da Zakon o odgovornosti pravnih lica za
krivina dela Republike Srbije,
68
kao jednu od okolnosti koja je od znaaja za odmjeravanje
kazne, izriito pominje veliinu pravne osobe.

Uzimanje u obzir navedenih okolnosti pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi
pretpostavlja prethodno utvrivanje njihove stvarne sadrine u svakom konkretnom sluaju
pa, stoga, i pribavljanje i izvoenje dokaza koji se odnose na navedene okolnosti.

Odredbom lana 135. stav 2. KZ BiH
69
propisano je, takoer, da pri odmjeravanju
novane kazne za krivina djela za koja se uz novanu kaznu izrie i kazna oduzimanja
imovine, izreena kazna ne smije prei polovinu imovine pravne osobe.

Poglavlje XIV. KZ BiH ne sadri posebnu odredbu o odmjeravanju jedinstvene
novane kazne pravnoj osobi kada je ona u istom krivinom postupku oglaena odgovornom
za vie krivinih djela. Stoga se u tom sluaju primjenjuju ope odredbe KZ BIH o
odmjeravanju novane kazne za djela uinjena u stjecaju iz lana 53. stav 1. i 2. taka e) KZ
BiH.
70
Dakle, nakon to se pravnoj osobi utvrde pojedinane novane kazne za svako od
krivinih djela za koja je oglaena odgovornom, izrei e joj se jedinstvena novana kazna
koja mora biti vea od svake pojedine utvrene novane kazne, ali ne smije dostii zbir
utvrenih novanih kazni.


12.5. Ublaavanje kazne pravnoj osobi i osloboenje od kazne




KZ BiH sadri posebnu odredbu koja se odnosi na ope razloge za ublaavanje
kazne pravnoj osobi ili osloboenje od kazne. Ta odredba ne iskljuuje primjenu na pravne
osobe i odredaba opeg dijela KZ BiH kojima su propisani pojedini osnovi ublaavanja kazne
ili osloboenja od kazne.

68
Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivina dela (Slubeni glasnik Republike Srbije, broj 97/2008).
69
Istovjetnu odredbu sadre lan 139. stav 2. KZ FBiH, lan 138. stav 2. KZ RS i lan 139. stav 2. KZ BD BiH.
70
Istovjetnu odredbu sadre lan 54. stav 1. i 2. taka e) KZ FBiH i lan 54. stav 1. i 2. taka e) KZ BD BiH, dok
je lanom 42. stav 2. taka 4) KZ RS propisano: Ako je za krivina djela u stjecaju utvrdio samo novane
kazne, jedinstvena kazna ne smije prei zbir utvrenih kazni niti iznos od 50.000 KM odnosno 1.000.000 KM
ako je neko od djela izvreno iz koristoljublja.
lan 130. KZ BiH
Opi razlozi za ublaavanje kazne pravnoj osobi ili oslobaanje od kazne

(1) Pravna osoba iji rukovodei ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi
uinitelja nakon to je krivino djelo uinjeno, moe se blae kazniti.

(2) Pravna osoba iji rukovodei ili nadzorni organ po uinjenom krivinom
djelu odlui da se vrati protupravno ostvarena imovinska korist ili otklone
prouzrokovane tetne posljedice ili saope podaci o osnovanosti odgovornosti
drugih pravnih osoba, moe se osloboditi od kazne.

57


Odredbama lana 130. KZ BiH
71
propisano je da se pravna osoba moe blae kazniti
ako njen rukovodei ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi uinitelja nakon to je krivino
djelo uinjeno, te da se pravna osoba moe osloboditi od kazne ako su njegovi rukovodei ili
nadzorni organi nakon uinjenog krivinog djela odluili vratiti protivpravno ostvarenu
imovinsku korist ili otkloniti prouzrokovane tetne posljedice ili saopiti podatke o
osnovanosti odgovornosti drugih pravnih osoba.

Poto se radi o opim osnovima za ublaavanje kazne pravnoj osobi ili njeno
osloboenje od kazne, u sluaju postojanja okolnosti koje zakon vezuje uz mogunost
primjene ovih instituta, oni mogu biti primijenjeni pri oglaavanju pravne osobe odgovorne za
bilo koje krivino djelo.

Radi se, dakle, o fakultativnim osnovima za ublaavanje kazne pravnoj osobi, odnosno
za njeno osloboenje od kazne. Ukoliko sud nae da, i pored postojanja neke od ovih
okolnosti, nema mjesta ublaavanju kazne pravnoj osobi, odnosno njenom oslobaanju od
kazne, navedene okolnosti se mogu pravnoj osobi cijeniti kao olakavajue okolnosti pri
odmjeravnju kazne pravnoj osobi unatar granica zakonom propisane kazne za odnosno
krivino djelo. Odnosne okolnosti koje su u ovoj odredbi odreene kao osnovi za osloboenje
od kazne se mogu pravnoj osobi cijeniti kao osnovi za ublaavanje kazne bez zakonom
propisanih ogranienja za ublaavanje kazne (shodna primjena lana 51. stav 2. KZ BiH
72
).

Budui da ublaavanje kazne podrazumijeva izricanje kazne ispod zakonom
propisanog minimuma kazne za odreeno krivino djelo ili izricanje umjesto propisane vrste
kazne blae kazne po vrsti, te da se kazna oduzimanja imovine i kazna prestanka pravne
osobe ni u jednom sluaju ne mogu smatrati kao jedine kazne za pravne osobe propisane
zakonom za odreeno krivino djelo i da KZ BiH propisuje posebni minimum novane kazne
za pravnu osobu samo za krivina djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine (lan
144. KZ BiH), primjena instituta ublaavanja kazne moe doi u obzir samo ako se radi o
krivinom djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko tri godine.

Da bi prijavljivanje uinitelja krivinog djela od strane rukovodeeg ili nadzornog
organa pravne osobe moglo biti osnov za ublaavanje kazne toj pravnoj osobi, potrebno je da
ono bude dobrovoljno. Ono ne smije biti rezultat pretenog utjecaja vanjskih faktora, prije
svega, djelovanja nadlenih dravnih organa. Osim toga, prijavljivanje uinitelja mora se
dogoditi prije nego to je uinilac na drugi nain otkriven.

Osim osnova propisanog odredbom stava 1. lana 130. KZ BiH, posebne odredbe o
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela kao osnov za fakultativno ublaavanje kazne
pravnoj osobi propisuju i uinjenje krivinog djela od strane uinitelja iz nehata (lan 125.
stav 3. KZ BiH) i pokuaj krivinog djela (lan 127. stav 2. KZ BiH).

Kada je rije o zakonskim osnovima za osloboenje pravne osobe od kazne, potrebno
je napomenuti da zakon govori o odluci rukovodeeg ili nadzornog organa da se vrati
protivpravno ostvarena imovinska korist ili otklone prouzrokovane tetne posljedice ili da se
saope podaci o osnovanosti odgovornosti drugih pravnih osoba, a ne o vraanju protivpravno
ostvarene imovinske koristi, odnosno otklanjanju prouzrokovanih tetnih posljedica, odnosno

71
Istovjetnu odredbu sadre lan 134. KZ FBiH, lan 133 KZ RS i lan 134. KZ BD BiH.
72
Istovjetnu odredbu sadre lan 52. stav 2. KZ FBiH, lan 40. stav 2. KZ RS i lan 52. stav 2. KZ BD BiH.

58

saopavanju podataka o osnovanosti odgovornosti drugih pravnih osoba. Svakako da e sud
pri ocjeni opravdanosti u konkretnom sluaju osloboenja od kazne pravne osobe, cijeniti da
li je i u kojoj mjeri rukovodei ili nadzorni organ pravne osobe postupio u skladu sa
donesenom odlukom.


12.6. Uvjetna osuda















Umjesto novane kazne pravnoj osobi se moe izrei i uvjetna osuda. Uvjetnom
osudom sud moe utvrditi pravnoj osobi novanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno
odluiti da se ista nee izvriti, ako pravna osoba u roku koji odredi sud, a koji ne moe
biti krai od jedne ni dui od pet godina, ne bude odgovorna za novo krivino djelo (lan
136. KZ BiH
73
).

Zakonom nije iskljuena mogunost izricanja pravnoj osobi uslovne osude za
odreena krivina djela s obzirom na zakonom propisanu kaznu za ta djela.

Meutim, s obzirom da je odredbom lana 144. stav 2. KZ BiH odreeno da e se za
krivina djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine pravna osoba kazniti novanom
kaznom najmanje 2.500.000 KM ili do dvadesetorostrukog iznosa tete prouzrokovane ili
imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, i s obzirom da novana kazna utvrena
uvjetnom osudom ne moe biti vea od 1.500.000 KM, za krivina djela s propisanom
kaznom zatvora preko tri godine pravnoj osobi se moe izrei uvjetna osuda samo uz
prethodno ublaavanje zakonom propisane kazne.

Poglavlje XIV. KZ BIH, u pogledu izricanja pravnoj osobi uvjetne osude, sadri samo
odredbu koja se odnosi na visinu novane kazne koja moe pravnoj osobi biti utvrena
uvjetnom osudom i duinu roka provjeravanja. Stoga se ostale odredbe opeg dijela KZ BiH,
koje se odnose na uvjetnu osudu kao posebnu krivinopravnu sankciju, shodno primjenjuju i
na pravne osobe.

To znai da se na pravne osobe shodno primjenjuje i odredba lana 58. KZ BiH
74
o
svrsi uvjetne osude pa e sud izrei uvjetnu osudu pravnoj osobi ako nae da se svrha

73
Istovjetne odredbe sadre i lan 140. KZ FBiH, lan 139. KZ RS i lan 140. KZ BD BiH.
74
Istovjetnu odredbu sadre i lan 60. stav 2. KZ FBiH, lan 45. stav 2. KZ RS i lan 60. stav 2. KZ BD BiH.
lan 136. KZ BiH
Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi

(1) Sud moe pravnoj osobi za krivino djelo izrei uvjetnu osudu umjesto
novane kazne.

(2) Uvjetnom osudom sud moe utvrditi pravnoj osobi novanu kaznu do
1.500.000 KM i ujedno odluiti da se ista nee izvriti, ako pravna osoba u
roku koji odredi sud, a koji ne moe biti krai od jedne ni dui od pet godina,
ne bude odgovorna za novo krivino djelo.

59

krivinopravnih sankcija moe ostvariti i bez izvrenja kazne, odnosno da izvrenje kazne nije
nuno radi krivinopravne zatite.

KZ BiH ne sadri ni posebne odredbe o okolnostima koje e sud cijeniti pri
odluivanju da li e pravnoj osobi izrei uvjetnu osudu, pa se i u odnosu na te okolnosti,
shodno primjenjuje odredba lana 59. stav 2. KZ BiH
75
(kojom je odreeno da e pri
odluivanju hoe li izrei uvjetnu osudu, vodei rauna o svrsi uvjetne osude, sud posebno
uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog
krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno). U
emu se neke od tih okolnosti, shodno primijenjene na pravne osobe, mogu sastojati, moe se
vidjeti iz odredbe lana 20. stav 3. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivina dela
Republike Srbije. Tom odredbom je propisano da e sud, pri odluivanju da li e pravnom
licu izrei uvjetnu osudu, posebno uzeti u obzir:
o stepen odgovornosti pravng lica za uinjeno krivino djelo,
o mjere koje je pravno lice preduzelo u cilju spreavanja i otkrivanja krivinog djela
i
o mjere koje je nakon uinjenog krivinog djela preduzelo prema odgovornom licu.

Mogunost shodne primjene odredaba o uvjetnoj osudi sadranih u opem dijelu KZ
BiH, podrazumijeva i mogunost primjene prema pravnoj osobi odredbe o posebnim
obavezama utvrenim uvjetnom osudom. Naime, u skladu sa lanom 60. KZ BiH,
76
sud
moe u uvjetnoj osudi odrediti da e se utvrena novana kazna izvriti i ako osuena pravna
osoba u odreenom roku, koji se utvruje unutar odreenog roka provjeravanja, ne vrati
imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, ne nadoknadi tetu prouzrokovanu krivinim
djelom ili ne ispuni druge obaveze predviene krivinim zakonodavstvom BiH.

Uz uvjetnu osudu, pravnoj osobi se mogu izrei i sigurnosne mjere koje se izvravaju.

KZ BiH u poglavlju XIV. ne sadri posebnu odredbu o opozivu uvjetne osude izreene
pravnoj osobi, te se stoga, i odredbe o opozivu uvjetne osude iz opeg dijela KZ BiH shodno
primjenjuju i na pravne osobe. Slijedei te odredbe, te odredbu lana 136. stav 2. KZ BiH o
maksimalnoj visini novane kazne koja moe uvjetnom osudom biti utvrena pravnoj osobi,
sud e opozvati uvjetnu osudu ako osuena pravna osoba u roku provjeravanja bude
odgovorna za jedno ili vie krivinih djela za koja joj je izreena novana kazna u iznosu od
1.500.000 KM ili u viem iznosu. Ukoliko pravnoj osobi za novo krivino djelo bude izreena
novana kazna u iznosu niem od 1.500.000 KM, opozivanje uslovne osude nije obavezno.






12.7. Mjere sigurnosti




75
Istovjetnu odredbu sadre i lan 62. stav 2. KZ FBiH i lan 61. stav 2. KZ BD BiH.
76
Istovjetnu odredbu sadre i lan 63. KZ FBiH, lan 46. stav 2. KZ RS i lan 63. KZ BD BiH.
lan 137. KZ BiH
Mjere sigurnosti za pravne osobe

Pravnoj osobi mogu se za krivino djelo izrei, pored mjere
sigurnosti oduzimanja predmeta iz lana 74. (Oduzimanje predmeta)
ovog zakona, ove mjere sigurnosti:

a) objava presude

b) zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti.
60




































61

Prema odredbi lana 137. KZ BiH,
77
pravnoj osobi se mogu izrei sljedee mjere
sigurnosti:
oduzimanje predmeta
objava presude
zabrana obavljanja odreene djelatnosti

Mjere sigurnosti se pravnim osobama, u pravilu, izriu uz kaznu. Meutim, pod
uslovima odreenim u odredbama lana 126. stav 1. i 3. KZ BiH, mjera sigurnosti oduzimanja
predmeta se moe pravnoj osobi izrei kao jedina krivinopravna sankcija.

Ako su ispunjeni uslovi za njihovo izricanje, pravnoj osobi se moe izrei jedna ili
vie mjera sigurnosti.

U poglavlju XIV. KZ BiH nije sadrana posebna odredba o mjeri sigurnosti
oduzimanja predmeta, pa se ta mjera sigurnosti pravnoj osobi izrie pod uslovima
propisanim u odredbama lana 74. KZ BiH.
78


Prema odredbama lana 138. KZ BiH,
79
mjera sigurnosti objave presude izrie se
kada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, osobito ako bi objava bila od koristi da se
otkloni opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili da se osigura sigurnost prometa ili da se zatite
ili podstiu drutvene vrijednosti.

Kao primjer izricanja mjere sigurnosti objave presude radi zatite ili podsticanja
drutvenih vrijednosti (u konkretnom sluaju, zatite autorskog djela) moe se navesti
izricanje ove mjere pravnoj osobi koja je oglaena odgovornom za krivino djelo
nedozvoljenog koritenja autorskih prava iz lana 243. stav 1. KZ BiH, koje je uinilac uinio
tako to je za raun te pravne osobe u promotivnom katalogu pravne osobe, bez odobrenja
autora, uinio javnosti dostupnim tue autorsko djelo, to je za posljedicu imalo stjecanje
znaajnog profesionalnog ugleda te pravne osobe.
80


Izricanje mjere sigurnosti objave presude zakonom nije ogranieno za oglaavanje
pravne osobe odgovornom za odreena krivina djela.

Imajui u vidu preventivni karakter mjera sigurnosti, sud e ovu mjeru sigurnosti
izrei kada, imajui u vidu prirodu i karakter posljedica konkretnog krivinog djela, smatra da
je korisno da javnost bude obavijetena o osudi kako bi se sprijeilo irenje daljnjih posljedica
uinjenog krivinog djela ili uinjenje novog krivinog djela.

KZ BiH takoer propisuju da, s obzirom na znaaj krivinog djela i potrebu da javnost
sazna za osudu, sud cijeni da li da se osuda objavi u tampi, na radiju ili televiziji ili u vie
navedenih sredstava informiranja i ujedno da li da se objavi njeno obrazloenje u cijelosti ili u
izvodu, uzimajui pri tome u obzir da se nainom objave omogui obavijetenost svih u ijem
interesu je objava presude. Prema tome, dunost je suda da u izreci presude, pri izricanju ove

77
Istovjetnu odredbu sadre i lan 141. KZ FBiH, lan 140. KZ RS, s tim da taj zakon predvia mjeru sigurnosti
zabrane obavljanja odreene privredne djelatnosti i lan 141. KZ BD BiH.
78
Istovjetne odredbe sadre i lan 78. KZ FBiH, lan 62. KZ RS i lan 78. KZ BD BiH.
79
Istovjetne odredbe sadre i lan 142. KZ FBiH, lan 141. KZ RS, s tim to je ovim zakonom objavljivanje
presude predvieno umjesto radi zatite ili podsticanja dutvenih vrijednosti, radi kakve koristi privredi te
lan 142. KZ BD BiH.
80
Presuda Suda BiH, broj K 14/06 od 01.11.2007. godine.
62

mjere sigurnosti odreeno navede da li e se presuda objaviti u tampi, na radiju ili televiziji
ili u vie navedenih sredstava informiranja, te da li da e se objaviti njeno obrazloenje u
cijelosti ili u izvodu. Stoga bi i prijedlog tuioca za izricanje ove mjere sigurnosti trebao u
navedenom smislu biti konkretizovan i obrazloen.

Pri izricanju ove mjere sigurnosti i odreivanju naina objave osude, sud mora voditi
rauna o zatiti interesa oteenog.

Prema odredbama lana 139. KZ BiH,
81
mjera sigurnosti zabrane obavljanja
odreene djelatnosti moe se izrei kao:
zabrana proizvodnje odreenih proizvoda ili,
zabrana obavljanja odreenih poslova ili,
zabrana bavljenja odreenim poslovima prometa robe ili,
zabrana bavljenja drugim djelatnostima.

Mjera sigurnosti zabrane obavljanja odreene djelatnosti izrie se pravnoj osobi:
ako bi njeno dalje bavljenje odreenom djelatnou bilo opasno za ivot ili
zdravlje ljudi ili,
ako bi njeno dalje bavljenje odreenom djelatnou bilo tetno za privredno
ili finansijsko poslovanje drugih osoba ili za privredu ili,
ako je pravna osoba u posljednje dvije godine prije uinjenja krivinog djela
bila ve kanjena za isto ili slino krivino djelo.

Sud e ovu mjeru sigurnosti izrei pravnoj osobi kada utvrdi da bi dalje obavljanje
odreenih djelatnosti ili poslova od strane te pravne osobe bilo opasno u smislu da bi moglo
poticajno djelovati na ponovno uinjenje krivinog djela.

Pri tome, izricanje mjere sigurnosti zabrane obavljanja odreene djelatnosti
ogranieno je na utvrenje suda, da bi dalje obavljanje odreene djelatnosti ili odreenih
poslova od strane odreene pravne osobe bilo opasno za ivot ili zdravlje ljudi ili tetno za
privredno ili finansijsko poslovanje drugih osoba ili za privredu.

I kada je ispunjen uslov koji se odnosi na raniju osudu pravne osobe za isto ili slino
krivino djelo, sud je pri izricanju ove mjere sigurnosti duan da cijeni postojanje opasnosti
od ponovnog uinjenja krivinog djela i neophodnost primjene ove mjere sigurnosti za
otklanjanje te opasnosti.

Iz navedenih razloga, obrazloenje presude kojom je pravnoj osobi izreena ova mjera
sigurnosti mora sadravati razloge suda na osnovu kojih je utvrdio da su ispunjeni navedeni
zakonom propisani uslovi za izricanje ove mjere sigurnosti.

Uostalom, i pri izricanju drugih mjera sigurnosti sud je u obrazloenju svoje presude
duan navesti potpune i odreene razloge na osnovu kojih je utvrdio da su ispunjeni zakonom
odreeni uslovi za njihovo izricanje. U protivnom, presuda nema razloga o odlunim
injenicama, a to predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1.
taka k) ZKP BiH.


81
Istovjetne odredbe sadre i lan 143. KZ BiH, lan 142. KZ RS i lan 143. KZ BD BiH.
63

Pravnoj osobi se moe zabraniti obavljanje samo odreene ili odreenih djelatnosti,
odnosno samo proizvodnja odreenih proizvoda, odnosno samo odreeni poslovi prometa. Pri
izricanju ove mjere sigurnosti sud mora u presudi odreeno navesti obavljanje koje ili kojih
djelatnosti, odnosno poslova se pravnoj osobi zabranjuje.

Imajui u vidu sadrinu i svrhu ove mjere sigurnosti, pravnoj osobi se moe zabraniti
obavljanje samo one ili onih djelatnosti, odnosno poslova u okviru kojih, odnosno u vezi kojih
je krivino djelo uinjeno. Zabraniti se moe obavljanje samo registriranih djelatnosti.

Mjera sigurnosti zabrane obavljanja odreene djelatnosti moe se izrei u trajanju od
est mjeseci do pet godina, raunajui od pravosnanosti osude.

Odredbom lana 386. stav 2. ZKP BiH odreeno je da, ako postoji opravdana bojazan
da e u okviru optuene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da e za njega biti odgovorna
pravna osoba ili se s uinjenjem djela prijeti, sud moe u istom postupku pravnoj osobi
zabraniti obavljanje jedne ili vie odreenih djelatnosti na odreeno vrijeme. Ukoliko bi se
presudom izreena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odreene djelatnosti sadrajno
poklapala sa mjerom osiguranja koja je bila odreena tokom postupka, vrijeme za koje je
pravnoj osobi na osnovu odreene mjere osiguranja bilo zabranjeno obavljanje odreene
djelatnosti, moralo bi se uraunati u vrijeme trajanja izreene mjere sigurnosti.




























13. ODUZIMANJE OD PRAVNE OSOBE
IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM
Napomene za edukatore uz 12. poglavlje:

12. poglavlje posveeno je sistemu krivinih sankcija koje se mogu
izrei pravnim osobama.
Pri analizi sistema krivinih sankcija za pravne osobe, posebnu panju je
potrebno posvetiti specifinostima pojedinih vrsta krivinih sankcija
koje se mogu izrei pravnoj osobi u odnosu na krivine sankcije istog
naziva koje se izriu fizikim osobama uiniteljima krivinih djela.
Polaznicima je potrebno ukazati na nedosljednost zakonskih odredaba o
novanim kaznama koje se mogu izrei pravnim osobama, i s njima
diskutirati o eventualnim nainima prevazilaenja praktinih problema
koji mogu proizai iz te nedosljednosti.
Polaznicima je potrebno skrenuti panju da izreena krivina sankcija
mora u presudi biti odreena, kako po svojoj sadrini, tako i po obimu
odnosno mjeri.
Obrazloenje presude mora sadravati razloge na osnovu kojih je sud
utvrdio da su ispunjeni zakonski uslovi za izricanje pravnoj osobi
odreene vrste krivine sankcije.
Takoer, polaznicima je potrebno skrenuti panju na obavezu navoenja
u obrazloenju presude okolnosti koje je sud uzeo u obzir pri izboru
vrste krivine sankcije i pri odmjeravanju kazne, te na obavezu
navoenja razloga kojima se sud rukovodio pri odluci da kaznu treba
ublaiti ili pravnu osobu osloboditi od kazne ili izrei uslovnu osudu,
mjeru sigurnosti ili mjeru oduzimanja imovinske koristi.
64



Odredbom lana 140. KZ BiH
82
odreeno je da e se, ukoliko pravna osoba pribavi
imovinsku korist uinjenim krivinim djelom, imovinska korist pribavljena krivinim
djelom oduzeti od pravne osobe.

Stoga, ukoliko je uinilac oglaen krivim za krivino djelo uinjeno u ime, za raun ili
u korist pravne osobe ijim je uinjenjem pravnoj osobi pribavljena protivpravna imovinska
korist, ta e se imovinska korist pribavljena krivinim djelom oduzeti od pravne osobe.

Pod imovinskom koriu pribavljenom pravnoj osobi krivinim djelom uinitelja,
smatra se svako poveanje ili spreavanje smanjenja imovine pravne osobe do koje je dolo
krivinim djelom uinitelja uinjenog u ime, za raun ili u korist pravne osobe.

Odredbe opeg dijela KZ BiH koje se odnose na oduzimanje imovinske koristi
pribavljene krivinim djelom, shodno se primjenjuju na pravne osobe odgovorne za krivino
djelo.

U skladu sa lanom 386. stav 1. ZKP BiH, radi osiguranja izvrenja mjere oduzimanja
imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud moe, na prijedlog tuioca, protiv pravne
osobe u krivinom postupku odrediti privremene mjere osiguranja.





















82
Istovjetnu odredbu sadre i lan 144. KZ FBiH, lan 143. KZ RS i lan 144. KZ BD BiH.
lan 140. KZ BiH
Oduzimanje imovinske koristi od pravne osobe

Ukoliko pravna osoba pribavi imovinsku korist uinjenim krivinim djelom,
imovinska korist pribavljena krivinim djelom e se oduzeti od pravne osobe.

65

14. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE





lanom 141. KZ BiH
83
propisane su sljedee pravne posljedice osude pravne osobe:
a) zabrana rada na osnovi dozvole, ovlatenja ili koncesije, izdatih od organa
strane drave,
b) zabrana rada na osnovi dozvole, ovlatenja ili koncesije, izdatih od institucija
Bosne i Hercegovine.

Odredbe o pravnim posljedicama osude, sadrane u opem dijelu KZ BiH, shodno se
primjenjuju i na pravne osobe, pa se navedena odredba lana 141. KZ BiH ima smatrati samo
okvirom unutar kojeg se moraju kretati posebni zakoni kada propisuju pravne posljedice
osude pravne osobe. Dakle, posebnim zakonima za pravne osobe se mogu propisati samo
navedene pravne posljedice osude. Tim posebnim zakonima se moraju navesti i uslovi pod
kojima one, po sili tih zakona, nastupaju. Za razliku od onoga to odreuju odredbe o pravnim
posljedicama osude sadrane u opem dijelu KZ BiH, posebnim zakonima se moe propisati
da pravne posljedice osude pravne osobe nastupaju i kada je pravnoj osobi izreena novana
kazna. Shodnom primjenom lana 113. stavu 2. KZ BiH,
84
moe se zakljuiti da pravne
posljedice osude ne mogu nastupiti kad je pravnoj osobi izreena uvjetna osuda ili je
osloboena od kazne.










83
Istovjetnu odredbu sadre i lan 145. KZ FBiH, lan 144. KZ RS i lan 145. KZ BD BiH.
84
Istovjetnu odredbu sadre i lan 117. stav 2. KZ FBiH, lan 97. stav 2. KZ RS i lan 117. stav 2. KZ BD BiH.
lan 141. KZ BiH
Pravne posljedice osude pravne osobe

(1) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivino djelo su:

a) zabrana rada na osnovi dozvole, ovlatenja ili koncesije, izdatih od
organa strane drave,

b) zabrana rada na osnovi dozvole, ovlatenja ili koncesije, izdatih od
institucija Bosne i Hercegovine.

(2) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivino djelo mogu nastupiti i
kada je pravnoj osobi za uinjeno krivino djelo izreena novana kazna.

66

15. ZASTARJELOST KRIVINOG GONJENJA I
IZVRENJA KRIVINOPRAVNIH SANKCIJA IZREENIH
PRAVNIM OSOBAMA











Poglavlje XIV. KZ BiH sadri i posebnu odredbu o zastarjelosti krivinog gonjenja i
izvrenja krivinopravnih sankcija izreenih pravnim osobama.

Prema odredbi lana 142. KZ BiH,
85
na zastarjelost krivinog gonjenja pravne
osobe primjenjuju se odredbe lana 14. tog zakona.
86
To znai da se i zastarjelost
krivinog gonjenja pravne osobe rauna prema kazni koja je zakonom propisana za uinoca
odreenog krivinog djela. Ukoliko je za krivino djelo propisano vie kazni, rok zastarjelosti
odreuje se po najteoj propisanoj kazni.

Odredbe opeg dijela KZ BiH o poetku zastarijevanja krivinog gonjenja, obustavi i
prekidu zastarijevanja krivinog gonjenja, te o apsolutnoj zastarjelosti krivinog gonjenja
shodno se primjenjuju i na pravne osobe.



85
Istovjetnu odredbu sadre i lan 146. KZ FBiH, lan 145. KZ RS i lan 146. KZ BD BiH
86
Istovjetnu odredbu sadre i lan 15. KZ FBiH, lan 111. KZ RS i lan 15. KZ BD BiH
lan 142. KZ BiH
Zastarjelost krivinog gonjenja i izvrenja krivinopravnih sankcija izreenih
pravnim osobama

(1) Na zastarjelost krivinog gonjenja pravne osobe primjenjuju se odredbe
lana 14. (Zastarjelost krivinog gonjenja) ovog zakona.

(2) Zastara izvrenja kazne izreene pravnoj osobi nastupa kad od
pravosnanosti presude kojom je kazna izreena protekne:

a) tri godine za izvrenje novane kazne;

b) pet godina za izvrenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka
pravne osobe.

(3) Zastara izvrenja mjere sigurnosti nastupa protekom:

a) est mjeseci od pravosnanosti odluke kojom je izreena mjera
sigurnosti objave presude;

b) vremena jednakog onome koje je odreeno za trajanje mjere
sigurnosti zabrane obavljanja odreene privredne djelatnosti.

67

Zastara izvrenja kazne izreene pravnoj osobi nastupa kad od pravosnanosti
presude kojom je kazna izreena protekne:
a) tri godine za izvrenje novane kazne,
b) pet godina za izvrenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne
osobe.

Zastara izvrenja mjere sigurnosti nastupa protekom:
a) est mjeseci od pravosnanosti odluke kojom je izreena mjera sigurnosti
objave presude,
b) vremena jednakog onome koje je odreeno za trajanje mjere sigurnosti
zabrane obavljanja odreene djelatnosti.

Zakon ne sadri posebnu odredbu o zastarjelosti izvrenja mjere sigurnosti oduzimanja
predmeta kada je ta mjera izreena pravnoj osobi. Stoga se na zastarjelost izvrenja te mjere
sigurnosti i kada je ona izreena pravnoj osobi primjenjuje odredba lana 17. stav 2. KZ
BiH
87
, prema kojoj zastarjelost izvrenja mjere sigurnosti oduzimanja predmeta nastupa kad
protekne pet godina od pravosnanosti odluke kojom je ta mjera izreena.

Na poetak zastarijevanja izvrenja kazni i mjera sigurnosti izreenih pravnim
osobama, obustavu i prekid zastarjevanja njihovog izvrenja i apsolutnu zastarjelost izvrenja
kazni i mjera sigurnosti izreenih pravnim osobama, shodno se primjenjuju odredbe lana 18.
KZ BiH.
88



















87
Istovjetnu odredbu sadre i lan 18. stav 2. KZ FBiH, lan 114. stav 2. KZ RS i lan 18. stav. 2. KZ BD BiH
88
Istovjetne odredbe sadre i lan 19. KZ FBiH, lan 115. KZ RS i lan 19. KZ BD BiH
Napomene za edukatore uz 13., 14. i 15. poglavlje:

13., 14. i 15. poglavlje posveeni su specifinostima opih instituta
krivinog prava mjeri oduzimanja imovinske koristi pribavljene
krivinim djelom, pravnim posljedicama osude i zastarjelosti krivinog
gonjenja i izvrenja krivinopravnih sankcija u odnosu na pravne osobe.
Obradu ovih instituta potrebno je vriti uz poreenje naina njihovog
zakonskog ureenja u odnosu na zakonske odredbe koje se odnose na
fizike osobe uinitelje krivinih djela.
68

Dr. Veljko Ikanovi
sudija Vrhovnog suda Republike Srpske










EDUKATIVNI MODUL

KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA







NASTAVNA OBLAST 2.



KRIVINI POSTUPAK PROTIV
PRAVNIH LICA
69


PREDGOVOR ........................................................................................................................ 3
Osnovi odgovornosti pravne osobe .................................................................................. 27
Granice odgovornosti pravne osobe za krivino djelo ...................................................... 42
Dr. Veljko Ikanovi ........................................................................................................ 68
UVOD ............................................................................................................................... 71
1. OPIS NASTAVNE OBLASTI ............................................................................... 71
1.2. Rezultati nastavne oblasti ....................................................................................... 71
2. UOPTE O KRIVINOM POSTUPKU PROTIV PRAVNIH LICA ................... 72
2.1. Teorijska i praktina pitanja krivinog postupka ........................................................ 72
2.1.1. Pregled .................................................................................................................. 73
2.1.2. Organi krivinog postupka ................................................................................... 75
2.1.3. Karakteristike krivinog postupka ....................................................................... 75
3. KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA U PRAVU BOSNE I
HERCEGOVINE .............................................................................................................. 76
3.1. Pojam postupka .......................................................................................................... 76
3.2. Pravna priroda postupka ............................................................................................ 77
3.3. Odnos sa postupkom prema fizikom (odgovornom) licu ......................................... 79
3.5. Cilj postupka ............................................................................................................... 83
3.6. Subjekti postupka ....................................................................................................... 83
3.7. Stranke ........................................................................................................................ 84
3.8. Pokretanje krivinog postupka ................................................................................... 85
3.9. Prava i obaveze pravnog lica ...................................................................................... 87
3.10. Zastupnik pravnog lica .............................................................................................. 87
3.10.1. Pojam zastupnika ................................................................................................ 87
3.10.2. Odreivanje zastupnika ...................................................................................... 88
3.10.3. Procesna prava zastupnika ................................................................................. 89
3.10.4. Izuzee zastupnika .............................................................................................. 90
3.10.5. Dostavljanje pismena ......................................................................................... 91
3.10.5. Trokovi zastupnika ........................................................................................... 91
3.10. Branilac pravnog lica ................................................................................................ 92
3.11. Sadraj optunice ..................................................................................................... 93
3.12. Sasluanje i zavrna rije .......................................................................................... 94
3.14. Vrste odluka ............................................................................................................. 96
3.15. Postupak po pravnim lijekovima .............................................................................. 97
70

3.15.1. Redovni pravni lijekovi ..................................................................................... 97
3.15.2. Vanredni pravni lijekovi ..................................................................................... 98
3.16. Praktini efekti krivinog postupka protiv pravnih lica ............................................ 99
3.16.1. Republika Srpska .............................................................................................. 100
3.16.2. Federacija BiH .................................................................................................. 103
3.17. Etiologija krivinih djela pravnih lica ...................................................................... 105
3.18. Fenomenologija krivinih djela pravnih lica ........................................................... 106
3.19. Politika gonjenja pravnih lica ................................................................................. 111
3.20. Kaznena politika .................................................................................................... 112
3.21. Predstavljanje sluaja sa primjerima odluka .......................................................... 114

71


UVOD

Ova oblast obuhvata krivini postupak (primjenu Zakona o krivinom postupku) protiv
pravnih lica i sadri nekoliko oglednih predmeta ili studija sluaja, sa praktinim primjerima
koji se mogu koristiti u nastavi. Materijali su namijenjeni da edukatorima iz ove oblasti
poslue, prvenstveno, kao izvor i sredstvo za praktinu obuku. U tu svrhu su uvrena i
odreena pitanja za raspravu, sugestije i druge napomene korisne za nastavu. Materija je tako
koncipirana da edukatore podstie da materijale prilagode potrebama polaznika i konkretnim
okolnostima svakog predavanja. Od edukatora se oekuje da materijale po potrebi auriraju
posebno sa novom sudskom praksom ili izmjena i dopunama krivinih zakona.
U svakom poglavlju nastavne oblasti dat je opti pregled odredbi zakona o krivinom
postupku koji je relevantan za predmet same oblasti, nakon ega se prelazi na raspravu o
pozitivnom pravu i sudskoj praksi u BiH. Uz materijale se koristi najnovija dostupna sudska
praksa i odgovarajui statistiki podaci. U sluajevima u kojima je citirana ili priloena
prvostepena presuda, autori teksta posebno su vodili rauna da obezbijede da je dio na koji se
pozivaju potvren u albenom postupku ili da alba nije izjavljivana. Sugerie se edukatorima
da im moe biti od koristi rasprava i o drugim relevantnim ili ilustrativnim predmetima koji
odgovaraju pojedinoj temi i da polaznike zamole da govore o predmetima sa kojima su se
susretali i iskustvima koja su imali u praksi.

1. OPIS NASTAVNE OBLASTI

Predmetna oblast prvo daje krai opti pregled najvanijih pitanja u vezi krivinog
postupka i izvoenja dokaza za pravna lica. Nastavna oblast ne predstavlja sveobuhvatni
vodi za ta pitanja, jer je teite nastavnog prirunika na praktinim aspektima materijalnog i
procesnog prava, ukljuujui i dostupnu sudsku praksu. Meutim, polaznicima je potrebno
predstaviti analizu koncepata krivinog postupka za pravna lica radi uvida u naine na koje se
procesno zakonodavstvo primjenjuje u tuilakoj i sudskoj praksi.

1.2. Rezultati nastavne oblasti

Na kraju ove oblasti, polaznici treba da razumiju:
Osnovnu strukturu i specifinosti odredbi krivinog postupka protiv pravnih lica;
Uloge strana u postupku protiv pravnih lica;
Prava optuenog pravnog lica u odnosu na klasina prava optuenih fizikih lica;
Kada se krivini postupak protiv pravnog lica moe razdvojiti od postupka protiv
fizikog lica;
Osnovna pravila izvoenja dokaza i nain na koji se ona primjenjuju pred sudovima;
Uslove za podizanje optunice;
Sadrinu optunice i presude;
Etiologiju i fenomenologiju kriminaliteta pravnih lica;
Politiku krivinog gonjenja.

72

Napomene za edukatore:
Propisi krivinog procesnog prava vae za sva lica na koja se primjenjuje
krivini zakon, pa se shodno primjenjuju i na pravna lica.
Pravno lice ima krivinoprocesne osobine koje se razlikuju od onih koje ima
ovjek kao fiziko lice, za koga je oformljen redovni krivini postupak.
Pravnom licu ne pripadaju osnovna ljudska prava i slobode koja se jeme
fizikom licu, radi ega i klasini individualni postupak nije odgovarajui i
primjenljiv za pravna lica. Zbog njihove specifinosti ovo zahtijeva posebno
prilagoavanje krivinog postupka za pravna lica.
Vano je da polaznici shvate nain na koji je sistem krivinog i dokaznog
postupka za pravna lica osmiljen i kako moe da odgovori na izazove
dokazivanja ovih krivinih djela.
Polaznici treba da razviju shvatanje naina na koji sistem funkcionie u praksi
da bi mogli primijeniti u svakodnevnom radu.
Najvanije je da polaznici shvate da su ova pravila osmiljena na nain da
omogue najefikasnije krivino procesuiranje krivinih djela pravnih lica,
koja su rasprostranjena i sloena, koja trae uvoenje u spis velikog broja
materijalnih dokaza.
Radi postizanja navedenih ciljeva, na poetku nekih oblasti se nalaze rubrike
naslovljene kao Napomene za edukatore. U napomenama se naglaavanju
najvanija pitanja koja edukatori treba da obrade, potom pitanja koja
edukatorima mogu posluiti da usmjere polaznike da se fokusiraju na vane
aspekte, kao i relevantni dijelovi oglednog predmeta, a koji predstavljaju
praktine primjere na koje se mogu primijeniti pravna pitanja koja su predmet
poduavanja.




2. UOPTE O KRIVINOM POSTUPKU PROTIV PRAVNIH LICA

2.1. Teorijska i praktina pitanja krivinog postupka

Ovdje emo ukratko predstaviti osnovne teorijske postavke i ukazati na osnovne
karakteristike koncepta krivinog postupka protiv pravnih lica uopte. Ovo je potrebno kako
bi se lake objasnila odgovornost pravnih lica i krivini postupak u domaem pravu.
Odgovornost pravnog lica za uinjeno krivino djelo mora se utvrditi u zakonom propisanom
postupku po pravilima koja su ureena normama krivinog procesnog prava. Krivini
postupak, uopte, predstavlja pravno regulisano smjenjivanje odreenih radnji procesnih
subjekata u cilju donoenja odluke suda o krivinom djelu, odgovornosti uinioca i krivinoj
sankciji.
89
Ovo je realistiki pojam krivinog postupka koji se smatra nedovoljnim. Radi toga

89
Z. Jeki: Krivino procesno pravo, Beograd, 2001.godina, str. 23.
73

se daje i pravni pojam krivinog postupka. On se definie kao procesnopravni odnos koji se
zasniva, tee i okonava izmeu odreenih procesnih subjekata.
90

S druge strane, za razliku od opteg krivinog postupka, potrebno je razlikovati krivini
postupak u konkretnom sluaju. Posebni krivini postupak predstavlja primjenu krivinog
procesnog zakona u vezi tano odreenog krivinog djela i njegovog uinioca.

2.1.1. Pregled

Propisi krivinog procesnog prava vae za sva lica na koja se primjenjuje krivini zakon,
91
pa
se shodno tome primjenjuju i na pravna lica. Meutim, pravno lice ima odreene
krivinoprocesne osobine koje se razlikuju od onih koje ima ovjek kao fiziko lice, za koga
je oformljen redovni krivini postupak. Zato emo predstaviti karakteristike ovih postupaka.

Redovni krivini postupak:

Oformljen za ovjeka koji je fiziko lice;
Normira procesni poloaj optuenog kao stranke u postupku;
Dravni organi se koriste psihikim osobinama optuenog i
Prilagoen je da obezbijedi zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda optuenog,
odnosno da ih ogranii primjenom prinudnih procesnih mjera;
92


Krivini postupak za pravna lica:

Pravno lice nema psihike osobine pamenja, zapaanja i davanja iskaza;
Pravnom licu ne pripadaju osnovna ljudska prava i slobode koja se jeme fizikom
licu;
Prethodne specifinosti zahtijevaju prilagoavanje krivinog postupka za pravna
lica;
93

Prije svega, procesne uloge moraju biti preispitane i posebno osmiljene;
Prethodno se odnosi naroito na na pitanje predstavnika optuenog pravnog lica,
zastupanja optuenog, prava na odbranu i naina odbrane, ko moe biti svjedok s
obzirom na rizik krivinog gonjenja svjedoka ili predstavnika optuenog.
94









90
M. Gruba, Krivino procesno pravo, Opti deo, Beograd, 2004.godina, str. 20., prema Stevanovi, V. uri:
Krivino procesno pravo, Opti deo, op. cit. str. 10.
91
. Stojanovi, V. uri: Krivino procesno pravo, Opti deo, Ni, 2006. godine, str. 50.
92
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Uvod i opti dio, Biha, 2009. godine, str. 33.
93
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Banja Luka, 2009. godine, str.
431.
94
M. Vrhovek: Odgovornost pravnih lica za krivina dela, Arhiv za pravne i drutvene nauke, Beograd, broj 3-
4/2007, str. 299-341.
74

Dva su sutinska problema u ureivanju krivinog postupka protiv pravnih lica:

Vaenje osnovnih ljudskih prava i sloboda prema optuenim pravnim licima;

Ureenje pitanja predstavljanja pravnog lica u krivinom postupku.


Vaenje osnovnih ljudskih prava i sloboda prema optuenim pravnim licima:

Davanjem svojstva optuenog pravnim licima ne vri se automatsko prenoenje svih
prava s optuenog fizikog lica na optueno pravno lice;
Za veinu prava i sloboda jo uvijek nije jasno da li je davanje procesnih garancija
pravnim licima pravnopolitika odluka ili obaveza koja proizilazi iz osnovnih pravnih
dokumenata;
95

Nije zauzet jedinstven stav ni u evropskoj krivinopravnoj teoriji;
Miljenja nisu jedinstvena ni oko vaenja za pravna lica prava na pravian postupak iz
lana 6. Evropske konvencije, pretpostavke nevinosti, principa in dubio pro reo,
prava na branioca u punom kapacitetu koje se primjenjuje za fizika lica;
Evropski sud pravde i evropski sud za ljudska prava su ve odluivali u predmetima
gdje se postavlja pitanje primjene konvencijskih pravila na pravna lica;
Evropski sud pravde je svojim odlukama ustanovio itav sistem procesnih garancija za
preduzea u okviru kojih se vodi zbog povrede prava trine utakmice Evropske
zajednice. U njima se postavljaju standardi u zatiti prava pravnih lica.
96



Ureenje krivinog postupka za pravna lica:

Po jednom shvatanju postojei krivini postupak u svemu zadovoljava i potrebe
procesuiranja pravnih lica u svojstvu optuenog.
Drugo shvatanje zastupa stav da je krivino pravo protiv pravnih lica potpuno
odvojeno od krivinog prava fizikih lica, pa je potrebno razviti poseban
procesnopravni put (ova varijanta nije prihvaena);
97

Zajedniko je za sve drave da krivini postupak protiv pravnih lica provode, uz
odreena prilagoavanja, kroz krivini postupak protiv fizikih lica.
Obim modifikacija krivinog postupka je razliit. Kree se od vajcarskog prava u
ijem je Krivinom zakoniku ugraen samo jedan lan kojim se kroz nekoliko odredbi
ureuje poloaj predstavnika pravnog lica, preko francuskog rjeenja koje u Zakon o
krivinom postupku unosi pet lanova, pa do Austrije, Slovenije i Hrvatske koje su
donijele posebne zakone o odgovornosti pravnih lica u kojima je polovina ili vie
lanova posveena procesnim pravilima.

95
Njemaki Temeljni zakon (Ustav) u lanu 19. stav 3. izriito propisuje da osnovna prava vrijede i za domaa
pravna lica ako su po svojoj sutini na njih primjenljiva.
U vajcarskoj krivinoprocesnoj odredbi se kae da lice koje predstavlja preduzee u krivinom postupku ima
ista prava i obaveze kao okrivljeni (lan 100. qinqies stav 2. StGB.)
96
Z. urevi: Pravna osoba kao okrivljenik: temeljna prava i predstavljanje, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo
i praksu, Zagreb, broj 2/2005 godine, str. 739-762.
97
Vidi npr. Nijober, J.F. (1999), A Plea for a SystematicAproach in Developing Criminal Procedural Law
Concerning the Investigation, Prosecution and Adjudication of Corporate Entities; u: Eser Albin /Ginter Heine/
Huber Barbara (ur.), Criminal Responsibility of Legal of Legal and Collective Entities, Freiburg im Breisgau:
Max- Planck-Institut f.r.auslendisches und internationales Straftrecht, 303-320.
75

2.1.2. Organi krivinog postupka


Svi organi koji uestvuju u krivinom postupku protiv fizikih lica provode i krivini
postupak protiv pravnih lica:

Po sistemu jedinstva postupka ovlaeni tuilac pokree postupak, podie i zastupa
optunicu pred nadlenim sudom;
Nije sporno ovlaenje tuioca kao dravnog organa ali se moe postaviti pitanje da li
se u sistemima koji poznaju privatnog tuioca, oteenog kao tuioca ili gonjenje po
prijedlogu oteenog i njima priznaje to pravo. Zakonodavstva tu mogunost izriito
ne iskljuuju, pa treba prihvatiti da im je to pravo priznato;
Sudovi koji su nadleni za suenje fizikom licu, nadleni su i za suenje pravnom
licu. S obzirom na jedinstvo postupka to su isti sudovi;
Veina zakonodavstava je propisala obavezu formiranja organa koji vode posebnu
evidenciju o uinjenim krivinim djelima pravnih lica. Ovo je obaveza iz
meunarodnih pravnih akata.

2.1.3. Karakteristike krivinog postupka

Bez obzira koju teoriju prihvataju pojedina zakonodavstva, postoje opte karakteristike
koje su zajednike za sve sisteme krivinog postupka za pravna lica. Najvanije su sljedee:

Jedinstvenost krivinog postupka;
Pojava predstavnika pravnog lica;
Imenovanje branioca.


Jedinstvenost krivinog postupka:

Protiv odgovornog fizikog lica i pravnog lica, po pravilu, se vodi jedan postupak,
podie jedna optunica i donosi jedna presuda;
98

Ovdje se radi o zakonskom spajanju postupaka po osnovu objektivnog koneksiteta;

98
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree dopunjeno i izmijenjeno izdanje, op.cit., str. 432.
Napomene za edukatore:

U ovoj nastavnoj oblasti vana pitanja o kojim uesnici trebaju razgovarati su
organi koji provode krivini postupak i karakteristike tog postupka;
U naredom dijelu, polaznici e dobiti pregled organa koji provode krivini
postupak protiv pravnih lica;
Da bi se podstakla diskusija o tim pitanjima, polaznike je mogue pitati da razmisle
na koji nain svaki od organa uestvuje u postupku, koja je njihova stvarna, a koja
mogua uloga u njemu;
Polaznike treba aktivno pdstai na razmiljanje o tome da li su svi neophodni
organi ukljueni u krivini postupak i ta bi se moglo unaprijediti.
76

Stvarna nadlenost suda za pravno lice zasniva se na stvarnoj nadlenosti za
odgovorno lice;
Stvarna nadlenost se odreuje prema teini ili vrsti krivinog djela koje je uinilo
odgovorno lice, a za koje se djelo kanjava pravno lice;
Jedinstven krivini postupak je rezultat prihvatanja izvedene krivine odgovornosti
pravnih lica;
Nije potrebno provoditi druge dokaze osim onih kojim se utvruje krivica fizikog
lica;
Posebno se mora dokazivati samo veza izmeu krivinog djela fizikog lica i pravnog
lica koja se, zavisno od konkretnog zakonskog rjeenja, obino sastoji u povredi
dunosti pravnog lica ili pribavljanju protivpravne imovinske koristi;


Pojava predstavnika (zastupnika) pravnog lica:

Predstavnik pravnog lica je novi subjekt u krivinom postupku;
Predstavnik pravnog lica nije optueni ve je fiziko lice;
Predstavnik pravnog lica ima dvostruku ulogu. On obavlja funkciju odbrane pravnog
lica, a praktino se nalazi u ulozi optuenog (fingira optuenog) jer se prema njemu
mogu preduzimati odreene radnje prinude, kao to je dovoenje;
Obino je ovlaen da preduzima sve radnje koje moe preduzimati i sam optueni;
Ovlaena lica u pravnom licu mogu angaovati i branioca, ime predstavnik dobija i
strunu pomo;
Od kogentnih normi zavisi ko moe biti predstavnik pravnog lica, koji je obim
njegovih prava i i odgovornosti i koliko predstavnika uestvuje u postupku.

Imenovanje branioca:

Pravno lice ima pravo na branioca;
Branioca biraju ovlaena lica u pravnom licu;
Postavlja se pitanje da li je odbrana fizikog i pravnog lica zajednika ako je postupak
jedinstven;
Obino se dozvoljava da branilac moe biti isti (u BiH ne moe), ali ne i nuno, jer su
efekti odbrane fizikog lica u krajnjoj liniji odluni i za odgovornost pravnog lica.

3. KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA
U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE

3.1. Pojam postupka

Odgovornost pravnog lica za uinjeno krivino djelo i u naem pravu mora se utvrditi
u zakonom propisanom postupku po pravilima koja su ureena normama krivinog procesnog
prava.
Pratei tok krivinog postupka kako ga odreuju Zakoni o krivinom postupku (Bosne
i Hercegovine ZKP BiH, Republike Srpske ZKP RS, Federacije Bosne i Hercegovine
ZKP FBiH, Brko Distrikta Bosne i Hercegovine BDBiH),
99
moemo razlikovati nekoliko

99
ZKP BiH Slubeni glasnik BiH broj 3/03. 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07,
32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09 i 16/09,93/09; ZKP RS Slubeni glasnik Republike Srpske br. 50/03,
77

njegovih vrsta. Ova razlika je stvorena razliitom teinom uinjenih krivinih djela i
svojstvom koje imaju njihovi uinioci. Razlikovanje krivinih djela i uinilaca je izvreno u
cilju da se na osnovu toga podjelom odredi vrsta postupka koji e se protiv njih voditi.

U zakonu se razlikuju:

opti ili redovni krivini postupak,
posebni postupci (postupak za izdavanje kaznenog naloga; postupak prema
maloljetnicima; postupak protiv pravnih lica; postupak za izricanje sudske opomene,
postupak za primjenu mjera bezbjednosti, postupak za oduzimanje imovinske koristi i
za opozivanje uslovne osude) i
posebni nekrivini postupci (postupak za donoenje odluke o brisanju osude, ili
prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude; postupak za pruanje
meunarodne pravne pomoi i izvrenje meunarodnih ugovora u krivinopravnim
stvarima; postupak za nadoknadu tete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica
bez osnova osuenih i neosnovano lienih slobode i postupak za izdavanje potjernice i
objave).
100


U okviru optih i posebenih postupaka rjeava se krivina stvar i donosi odluka o
krivinom djelu, uiniocu i sankciji. Posebnim nekrivinim postupcima se regulie primjena
odreenih krivinopravnih i procesnih instituta i uee drave u meunarodnoj borbi protiv
kriminaliteta.
101
Za nas je ovdje znaajan posebni krivini postupak, u okviru koga je
odreena njegova primjena na pravna lica.


3.2. Pravna priroda postupka

Vladajui stav domae pravne nauke je da se u BiH primjenjuje krivini postupak koji
nije isti mjeoviti sistem, niti isti akuzatorski sistem, ve kompromis, jer uzima oblike i
elemente iz oba krivinoprocesna sistema i pokuava ih spojiti u zaokruenu cjelinu.
102


Redovni krivini postupak propisan Zakonom o krivinom postupku je:

Prilagoen ovjeku kao fizikom licu i uiniocu krivinog djela;

Prije svega prilagoen optuenom u pogledu zatite njegovih osnovnih ljudskih prava i
sloboda, i njihovom ograniavanju primjenom prinudnih procesnih mjera i
normiranjem njegovog procesnog poloaja kao dokaznog sredstva gdje se dravni
organi koriste njegovim psihikim sposobnostima.





11/04, 115704, 115/04, 29/07, 68/07, 119/08;ZKP FBiH Slubene novine FBiH broj 35/03, 37/03, 56/03,
78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10; ZKP BDBiH Preieni tekst Slubeni glasnik BDBiH broj
44/10.
100
M. Simovi, Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 438.
101
Z. Jeki: Krivino procesno pravo, Beograd, 2001., str. 25.
102
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Uvod i opti dio, Biha, 2009.godina, str. 78.
78

Odgovornost pravnog lica
lan 122. Krivinog zakona BiH

(4) Krivini postupak protiv pravnih lica vodi se po odredbama
Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine.

Razlozi zbog kojih je za procesuiranje pravnih lica bilo neophodno postojei
individualni krivinopravni postupak prilagoditi pravnom licu:

Pravno lice kao okrivljeni je novo bie koje se po svojim osobinama od znaaja za
krivini proces razlikuje od ovjeka;

Pravno lice nema osnovna ljudska prava i slobode koja pravni poredak jemi fizikom
licu;

Pravno lice nema psihike sposobnosti pamenja, opaanja, davanja iskaza u
postupku;

Sve odredbe zakona o optem krivinom postupku nije mogue dosljedno primijeniti na
pravna lica, uslijed bitno razliitih svojstava fizikih i pravnih lica.
103



Zakonodavstvo BiH prihvatilo rjeenje srednjeg puta koje se sastoji u:

Promjeni krivinog postupka samo u obimu koji je potreban za njegovo
prilagoavanje pravnom licu kao optuenom;

Svi Krivini zakoni upuuju da se postupak protiv pravnih lica vodi po odredbama
Zakona o krivinom postupku (lan 122. stav 4. KZ BiH, lan 125. stav 4. KZ RS,
lan 126. stav 4. KZ FBiH i lan 122. stav 4. KZ BDBiH);










U Zakone o krivinom postupku ugraena su posebna poglavlja koja ureuju osobeni
postupak protiv pravnih lica;

Ove odredbe propisuju da se, ako drugaije nije odreeno, protiv pravnih lica shodno
primjenjuju odgovarajue odredbe ZKP, ak i ako se postupak vodi samo protiv
pravnog lica (lan 387. ZKP BiH, lan 393. ZKP RS,lan 408. ZKP FBiH, lan 387.
ZKP BDBiH).




103
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 431.
79

lan 387. Zakona o krivinom postupku BiH
Primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako drugaije nije odreeno, u krivinom postupku protiv
pravnog lica shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe ovog
zakona, ak i u sluaju ako se postupak vodi samo protiv
pravnog lica.
lan 375. Zakona o krivinom postupku BiH
Jedinstvenost postupka

Zbog istog krivinog djela, protiv pravnog lica se, po pravilu, pokree i
vodi krivini postupak zajedno sa postupkom protiv uinioca.
Postupak samo protiv pravnog lica se moe pokrenuti, odnosno voditi
kada protiv uinioca krivini postupak nije mogue pokrenuti, odnosno
voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivini
postupak ve proveden.
U jedinstvenom postupku se protiv optuenog pravnog lica i optuenog
podie jedna optunica i izrie jedna presuda.










Uvedena je stranaka sposobnost pravnog lica na strani optuenog;

Pravna lica imaju sposobnost uesnika u postupku, jer mogu da se pojavljuju u
svojstvu i sa pravima oteenog.

3.3. Odnos sa postupkom prema fizikom (odgovornom) licu














Protiv fizikog lica, uinioca krivinog djela, i pravnog lica za uinjeno isto
krivino djelo:

Po pravilu se vodi jedinstven krivini postupak (lan 375. stav 1. ZKP BiH, lan 381.
stav 1. ZKP RS, lan 396. stav 1. ZKP FBiH, lan 375. stav 1. ZKP BDBiH);

Ovdje se po osnovu objektivnog koneksiteta po sili zakona vri spajanje krivinih
postupaka protiv lica koja su poinila isto krivino djelo;

Poto se pravno lice kanjava za krivino djelo fizikog lica, to e sud koji je nadlean
za fiziko lice, biti nadlean i za pravno lice;

Stvarna nadlenost suda e biti odreena prema teini uinjenog krivinog djela.
80


Ako se ne utvruje autonomna krivica pravnog lica ve joj se uraunava krivica
fizikog lica, onda u pogledu dokazivanja radnje krivinog djela i krivice pravnog lica
nee biti potrebno izvoditi drugaije dokaze od onih kojima je utvrivana krivica
fizikog lica.
104


Da bi postojalo krivino djelo pravnog lica, ovdje je potrebno posebno dokazati samo
vezu izmeu krivinog djela fizikog lica i pravnog lica koja se sastoji u radnji u ime,
za raun ili u korist pravnog lica, i ispunjenosti jednog od etiri propisana osnova (iz
lana 124. KZ BiH, lana 128. KZ FBiH, lana 127. KZ RS, lana 128. KZ BDBiH).
Ovaj dio postupka ne opravdava voenje razdvojenih postupaka protiv fizikog i
pravnog lica;

Jedinstvenost postupka znai da e se protiv fizikog i pravnog lica podii jedna
optunica i izrei jedna presuda (stav 3. citiranih lanova ZKP).
105


U praksi su mogue situacije kada se zbog pravnih ili stvarnih smetnji ne moe utvrditi
odgovornost fizikog, odnosno odgovornog lica. Zato je bilo neophodno napraviti izuzetak od
pravila voenja jedinstvenog postupka i predvidjeti da se postupak moe voditi samo protiv
pravnog lica.

Izuzeci od pravila voenja jedinstvenog postupka:

Kada protiv uinioca krivini postupak nije mogue pokrenuti i voditi iz zakonom
propisanih razloga ili

Ako je protiv uinioca postupak ve proveden (stav 2. citiranih lanova ZKP).

U oba navedena sluaja radi se o procesnopravnim smetnjama. Ovim je zakonodavac
obavezao sud da utvrdi odgovornost pravnog lica odvojeno od fizikog lica.
Mogui problemi u voenju jedinstvenog postupka:

Zbog specifinosti pravnog lica u pogledu naina izvrenja krivinog djela, kazni i
mjera bezbjednosti koje mu se mogu izrei;

Potreba utvrivanja imovine pravnog lica i sloenost postupka, izbora i odmjeravanja
kazne;

Cilj krivinog postupka je brzina i efikasnost, i kod fizikih lica to se moe u
znaajnoj mjeri i ostvariti. Ali kod pravnih lica, koja imaju sloenu strukturu, esto e
se morati utvrivati o kakvom se obliku privrednog drutva radi, koji su oblici
povezivanja, da li je izvrena transformacija, gdje se nalazi imovina i ta ini tu
imovinu i u kom obimu;

Dodatni problemi javljaju se kada je pravno lice u steaju ili je u meuvremenu
otuilo dio imovine, odnosno posjeduje izdvojene raune i slino.

104
Z. urevi: Komentar zakona o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, Zagreb, 2005., str. 104.
105
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 432.
81

Napomene za edukatore:

Ovaj dio bavi se odnosom krivinog postupka prema fizikom licu i
krivinog postupka prema pravnom licu. Ti su postupci slini i preteno su
zasnovani na istim procesnim normama, ali postoje i odreene razlike koje
su rezultat posebnih svojstava pravnog lica.
U ovom se dijelu razmatraju razlozi za voenje jedinstvenog postupka i
izuzeci od tog pravila, kao i mogui praktini problemi.
U oba ova dijela, polaznike treba podstai na razmiljanje o razlikama i
slinostima fizikog i pravnog lica u krivinom postupku, praktinim
problemima voenja jedinstvenog postupka i njihovom rjeavanju.
Mogue je koristiti ogledni predmet da bi se razmotrilo na koji se nain piu
optunice i koje bi procesne radnje u tom cilju trebalo preduzeti.
Od polaznika se moe zatraiti da na osnovu njihovog vlastitog iskustva
razgovaraju o prednostima i problemima voenja jedinstvenog postupka.
Koristan nain za stimulsanje diskusije je da polaznici iznesu svoja miljenja
o potrebnim izmjenama u krivinim postupcima, oslanjajui se na iskustva iz
prakse.


Voenje jedinstvenog postupka moe da uspori cio krivini postupak, a to nije ni cilj
ovakvog zakonskog rjeenja.

Zakonodavac kae da se jedinstven postupak vodi po pravilu, to bi znailo da je od
toga mogue odstupiti. Meutim, izuzetak ne bi trebao da postane pravilo i bez obzira to se
krivina odgovornost pravnih lica izvodi iz odgovornosti fizikog lica, ovo bi se moglo
primijeniti samo u izuzetnim sluajevima. To bi mogli da budu samo oni sluajevi, kada bi
voenje jedinstvenog postupka neprihvatljivo odugovlailo okonanje krivinog postupka
protiv fizikog lica. Ovakvo postupanje ne bi bilo suprotno materijalnim odredbama o
krivinoj odgovornosti.


3.4. Faze postupka

Postupak protiv pravnog lica ima svoj odreeni tok. Zakonodavac nije smatrao da je
potrebno izostavljati, uvoditi ili mijenjati pojedine faze postupka posebno za pravna lica. S
obzirom na jedinstvo postupka on ima iste etape kao postupak protiv fizikog lica. Bez obzira
na razlike u odnosu na ranije procesno zakonodavstvo i u vaeem moemo razlikovati dvije
etape prvostepenog postupka:

Prva etapa: postupak otkrivanja, istrage i optuenja;

Druga etapa: glavni postupak.

U glavnom postupku su: pripremanje glavnog pretresa, glavni pretres i donoenje presude.
82

Istraga:

Istraga se provodi zajedno za fiziko i pravno lice;

Ona treba da dosegne stepen postojanja osnovane sumnje da bi se mogla podii jedna
optunica i podnijeti nadlenom sudu na potvrivanje.


Odredba o jedinstvu postupka se primjenjuje i u fazi istrage, a zakon ne propisuje posebna
pravila za istragu protiv pravnog lica. To znai da se primjenjuju opte odredbe koje vae za
fiziko lice. Ovo upuuje na obavezu tuioca da paralelnoi i istovremeno preduzima sve
aktivnosti i radnje radi prikupljanja dokaza kao i za pravno lice. Najee su to isti dokazi koji
se odnose na fiziko lice (zbog izvedene odgovornosti), ali ponekad mogu i da bude
neophodno prikupljati dokaze samo za pravno lice (kada se nee voditi postupak protiv
fizikog lica). Osim ovih dokaza potrebno je da se prikupe i dokazi koji potvruju vezu
izmeu radnje izvrenja fizikog lica i pravnog lica. To moe biti osjetljivo pitanje, ponekad
skopano sa raznim potekoama, iako e u veini sluajeva ta veza biti oigledna. Ovo zbog
toga jer je naem prostoru veina privrednih drutava, kao najeih uinilaca krivinih djela,
jednostavne organizacione i svojinske strukture (uglavnom DOO).


Faza istrage je ovdje najosjetljivija iz vie razloga:

Moraju se prikupiti svi dokazi koji uspostavljaju vezu fizikog lica kao uinioca
krivinog djela i pravnog lica kao uinioca krivinog djela;
Uglavnom se radi o materijalnim dokazima koji su pouzdani u postupku ali su u ovoj
fazi osjetljivi za unitavanje, skrivanje ili izmjenu sadrine (ugovori, knjigovodstveni i
raunovodstveni podaci, kompjuterski ili papirni dokumenti....);
Zahtijeva se od policijskih slubenika i tuilaca poznavanje vie nepravnih oblast
(ekonomske, informatike, tehnike...), pogotovo u poetnoj fazi dok se jo ne mogu
sluiti strunim znanjem vjetaka;
Potrebu za skupim, obimnim i sporim vjetaenjima;
Postojanje pritiska javnog mnjnja koje je fokusirano na fiziko lice kao uinioca i
zahtijeva brzo procesuiranje (izuzetak mogu biti ekoloka krivina djela);
Tenja tuioca da se postupak provede brzo i efikasno za osnovno djelo fizikog lica
dok mu pravno lice to samo "oteava" i "usporava"
Mogunost otuenja imovine pravnog lica na kojoj je potrebnom izvriti kaznu i mjeru
bezbjednosti.

Da bi se istraga efikasno provela neophodno je (izmeu ostalog):

Obavezno paralelno sa dokazima za fiziko lice prikupljati i sve dokaze protiv
pravnog lica (posebno za meusobnu povezanost);
Blagovremeno izuzeti sve materijalne dokaze koji mogu potvrditi gore navedenu vezu
(ponekad to nisu dokazi koji su neophodni za utvrivanje krivice fizikog lica);
Provesti integrisanu istragu (koja obuhvata finansijske aspekte krivinog djela,
obezbjeenje imovine, a posebno blokadu iro-rauna);
83

Za rad na ovim predmetima izvriti specijalizaciju u okviru tuilatva i obezbijediti
posebno obuene istraioce policije;
Obezbijediti stalnu obuku lica odreenih za rad na ovim predmetima;
Pravilno procijeniti potrebu, vrijeme i obim mjera obezbjeenja i staviti prijedlog za
to;
Kod izuzimanja dokaza i predlaganja obezbjeenja voditi rauna o neophodnom
obimu takvih radnji i mjera, (moraju se svesti na nuni obim) da se nepotrebno ne
dovede u opasnost ostvarivanje djelatnosti pravnog lica (znaajno zbog nastupanja
nepotrebne tete, kasnije nadoknade kod oslobaajue presude ili zbog gubitka posla
radnika i poreza i doprinosa);
Sve vrijeme pratiti poslovnu aktivnost pravnog lica (posebno finansijske transakcije,
tokove i obratiti panju na neuobiajene djelatnosti).

Odreene specifinosti u ovoj fazi i u fazi glavnog pretresa postoje u pogledu
cjelishodnosti pokretanja, predstavnika pravnog lica, branioca i jo nekih prava i radnji, to
emo detaljnije prikazati u daljem izlaganju.


3.5. Cilj postupka

Cilj voenja krivinog postupka protiv pravnih lica je:

Da se preduzimanjem, zakonom propisanih radnji procesnih subjekata donese odluka
nadlenog suda o krivinom djelu, odgovornosti uinioca i sankciji;

Ovaj cilj ostvaruje se postupanjem po njegovim optim i posebnim pravilima;

Krivina djela i sankcije su propisane Krivinim zakonom;

Na pravno lice se primjenjuju njegova opta ali i posebno propisana pravila.


3.6. Subjekti postupka

U krivinom postupku potrebno je da pojedini procesni subjekti preduzmu vie
krivinoprocesnih radnji. Ovi subjekti pojedinano raspolau odreenim zbirom prava i
dunosti koji praktino i odreuju njihov procesni poloaj. Na osnovu karakteristika koje
imaju, moe se rei da je subjekat postupka ili krivinoprocesni subjekat procesno
sposobno fiziko ili pravno lice koje na osnovu zakonom propisanih prava i dunosti vri
odreenu funkciju u krivinom postupku s ciljem ostvarivanja krivinoprocesnog zadatka -
rasvjetljenja i rjeenja krivine stvari.
106






106
D. Jovaevi: Leksikon krivinog prava, Beograd, 2006.god., str. 257.
84

Krivinoprocesne subjekte moemo podijeliti na dvije grupe:

a) glavne i

b) sporedne.
107


Glavni subjekti:

Nosioci glavnih krivinoprocesnih funkcija koji imaju neposredni interes za ostvarenje
krivinoprocesnog zadatka su glavni subjekti. Ovdje spadaju:

a) ovlaeni tuilac (funkcija optube);

b) optueno fiziko i pravno lice (funkcija odbrane) i

c)sud (funkcija suenja).

Tuilac i optueno fiziko i pravno lice su krivinoprocesne stranke.

Sporedni ili pomoni subjekti:

Sporedni ili pomoni krivinoprocesni subjekti imaju samo sporedan ili posredan
interes za rasvjetljavanje krivine stvari. Oni su nosioci sporednih ili pomonih
krivinoprocesnih funkcija, a jo se nazivaju krivinoprocesni uesnici.

Krivinoprocesni uesnici:

a) branioci,

b) zastupnici pravnih lica,

c) zakonski zastupnici,

d) svjedoci,

e) vjetaci, struna lica, tumai,

f) oteeni i punomonici.

3.7. Stranke

U krivinom postupku stranke su:

tuilac i
optueni (fiziko i pravno lice).

Pored njih, ZKP pod pojmom stranaka podrazumijeva i osumnjienog i osuenog (lan
20. taka f) ZKP BiH, lan 20. taka d) ZKP RS, lan 21. taka f) ZKP FBiH, lan 20. taka f)

107
. Stevanovi, V. uri: krivino procesno pravo, Opti deo, op. cit. 93.
85

ZKP BDBiH). U uem smislu to su ipak tuilac i optueni, koji u odreenim fazama ima
svojstvo osumnjienog, a svojstvo osuenog lica dobija tek po pravosnanom okonanju
krivinog postupka.
Ve smo rekli, da je uvoenjem odgovornosti pravnih lica za krivina djela pravnom licu
priznato svojstvo stranke u krivinom postupku. Zato se ovdje pod pojmom optueni
podrazumijevaju fiziko i pravno lice, kao uinioci krivinog djela. Ovo svojstvo oni stiu
kada je protiv njih jedna ili vie taaka u optunici potvrena.


3.8. Pokretanje krivinog postupka

Tuilac je ovlaeni organ kome pripada pravo i dunost pokretanja krivinog
postupka ako postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo. Njegova je obaveza da
odmah po saznanju o postojanju osnova sumnje da je uinjeno krivino djelo preduzme
potrebne mjere za njegovo otkrivanje i sprovoenje istrage, pronalaenje osumnjienog, da
vri nadzor nad istragom, predlae izdavanje kaznenog naloga, podie optunicu i izjavi
pravni lijek (lan 35. ZKP BiH, lan 43. ZKP RS, lan 45. ZKP FBiH, lan 35. ZKP BDBiH).

Princip legaliteta

Krivino gonjenje pravnih lica zasniva se na principu legaliteta krivinog gonjenja;

Tuilac je duan da preduzme krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno
krivino djelo, osim ako zakonom o krivinom postupku nije drugaije propisano
(lan17. ZKP BiH, lan 17. ZKP RS, lan 18. ZKP BiH, lan 17. ZKP BDBiH);

Po pravilu, tuilac je duan da pokrene krivini postupak uvijek kada postoji osnovana
sumnja da je poinjeno krivino djelo fizikog lica u ime, za raun i u korist pravnog
lica i da je uz to ispunjen jedan od etiri spominjana uslova;

Ovo znai da je tuilac duan, ako su ispunjene navedene pretpostavke, shodno ovom
principu da preduzme gonjenje za sva krivina djela jer zakon nije propisao posebna
krivina djela koja mogu uiniti pravna lica.


Princip oportuniteta

Kod gonjenja pravnih lica princip legaliteta je vie ogranien u odnosu na gonjenje
fizikih lica, a granice primjene principa oportuniteta su znatno ire u odnosu na
pravna lica;
108


Od principa legaliteta zakon kod pravnih lica ipak izuzetno dozvoljava odstupanje i
primjenu principa oportuniteta;

Ovlaenje tuiocu da procijeni cjelishodnost krivinog gonjenja pravnog lica, iako su
ispunjene sve zakonske pretpostavke za njegovo gonjenje;

108
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 432.
86

lan 376. Zakona o krivinom postupku BiH
Cjelishodnost pokretanja krivinog postupka

Tuilac moe odluiti da protiv pravnog lica ne zahtijeva pokretanje krivinog
postupka kada okolnosti sluaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je
doprinos pravnog lica izvrenju krivinog djela bio neznatan ili pravno lice
nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrie
trokova postupka ili ako je protiv pravnog lica zapoet steajni postupak ili
kada je uinilac krivinog djela jedini vlasnik pravnog lica protiv koga bi se
krivini postupak inae pokrenuo.


Sluajevi i uslovi pod kojima tuilac moe da primijeni ovo ovlaenje propisani su u
lanu 376. ZKP BiH (lan 382. ZKP RS, lan 397. ZKP FBiH, la 376. ZKP BDBiH).











etiri su alternativno propisane pretpostavke pod kojima tuilac moe odluiti da ne
zahtijeva pokretanje krivinog postupka protiv pravnog lica:

a) ako je doprinos pravnog lica izvrenju krivinog djela bio neznatan;

b) ako pravno lice nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni
za pokrie trokova postupka;

c) ako je protiv pravnog lica zapoet steajni postupak;

d) kada je uinilac krivinog djela jedini vlasnik pravnog lica protiv kojeg bi se
krivini postupak inae pokrenuo.

Ova odredba daje ovlaenje tuiocu samo da ne preduzima krivino gonjenje pravnog, ali
ne i fizikog lica iz ijeg se krivinog djela izvodi odgovornost. U prvom sluaju,
oigledno je namjera zakonodavca da iskljui procesuiranje pravnih lica u sluaju kada je
njihov doprinos ostvarenju radnje krivinog djela fizikog lica neznatan. U preostala tri
sluaja, zakonodavac je imao u vidu da e se pravnom licu najee izricati novana kazna
koja se zbog nedostatka sredstava nee moi naplatiti. Zato je sasvim opravdano davanje
dovoljno irokog ovlaenja tuiocu da se nepotrebno ne procesuiraju sluajevi gdje ne
postoji ni najmanji ekonomski interes, izraen kroz pribavljenu korist od uinioca
krivinog djela ali i kroz mogunost ostvarenja kaznene politike (pravno lice nema
imovine, kod jednolanog drutva izreena kazna vlasniku dovoljno je ostvarila svrhu...)




87


3.9. Prava i obaveze pravnog lica

Zakon priznaje odgovarajua prava i namee odreene obaveze i pravnom licu.

Pravnom licu pripadaju sva prava koja pripadaju osumnjienom, odnosno optuenom:

pravo na odbranu,
korienje jezika i pisma,
pravo na odtetu i rehabilitaciju i
pravo na suenje bez odlaganja.

Pravno lice ne moe koristiti ona prava, niti ispunjavati one obaveze koje su vezane
iskljuivo za svojstva fizikog lica, kao uinioca krivinog djela (prava koja se tiu
pritvora, komunikacije pritvorenika sa braniocem, svjedoenja...). U daljem toku
prirunika emo analizirati samo one koje su posebno propisane za pravna lica, iako bi se
moglo mnogo govoriti o sadraju i specifinostima onih prava i obaveza koje zakon tretira
kao zajednike. Pravno lice je duno da uestvuje u krivinom postupku i da izvrava sve
obaveze koje su propisane i za fizika lica (odazivanje pozivu, prijem pismena, plaanje
trokova i slino). Zakon pravnom licu ne ograniava prava u odnosu na fizika lica, niti
sadri posebnu listu prava koja mu pripadaju po osnovu njegovog specifinog svojstva.
Pravno lice moe ostvarivati svoja prava i izvravati obaveze putem zastupnika i uz
strunu pomo branioca.

3.10. Zastupnik pravnog lica

Pojam zastupnika pravnog lica je odreen odredbama Zakona o privrednim drutvima
(Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine) i odredbama drugih zakona ako se ne
radi o pravnom licu koje ima status privrednog drutva. Meutim, krivino procesno
zakonodavstvo je moralo ovaj pojam u odreenom segmentu prilagoditi prirodi krivinog
postupka protiv pravnih lica.
3.10.1. Pojam zastupnika










lan 377. Zakona o krivinom postupku BiH
Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku

(1) Svako pravno lice u krivinom postupku mora imati svog zastupnika, koji
je ovlaen za preduzimanje svih radnji za koje je po ovom zakonu
ovlaen osumnjieni, odnosno optueni i osueni.
(2) Pravno lice moe u krivinom postupku imati samo jednog zastupnika.
(3) Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravnog lica i njegovo
ovlaenje za zastupanje.
88

lan 378. Zakona o krivinom postupku BiH
Odreivanje zastupnika

(1) Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku je onaj ko je ovlaen
zastupati pravno lice po zakonu, aktu nadlenog dravnog organa ili po
statutu, aktu osnivanju ili drugom aktu pravnog lica.
(2) Zastupnik moe ovlastiti za zastupanje nekog drugog. Ovlaenje mora
biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda.
(3) Kada je prije pravnosnanog okonanja krivinog postupka pravno lice
prestalo postojati, zastupnika e mu odrediti sud.
Jedno od najteih pitanja ureivanja procesnopravnog poloaja pravnih lica je ko zastupa
pravno lice u krivinom postupku i na koji nain se to lice odreuje. S obzirom na to da
pravno lice nije ovjek, mora se odrediti fiziko lice koje e ga zastupati u krivinom
postupku. U skladu sa lanom 377. ZKP BiH (lan 383. ZKP RS, lan 398. ZKP FBiH,
lan 377. ZKP BDBiH) lice koje zastupa pravno lice u krivinom postupku zovemo
zastupnik.
U krivinom postupku BiH zastupnik je novi subjekat, koji nije okrivljeni, ve fiziko lice
koje u postupku zastupa okrivljeno pravno lice. Zastupnik pravnom licu pozajmljuje svoja
fizika svojstva radi vrenja uloge optuenog u krivinom postupku i na taj nain
predstavlja pravno lice, kao optuenog. Radi toga, ini nam se da bi sutinu njegovog
poloaja i uloge bolje odrazio naziv predstavnik (koristi ga u lanu 27. hrvatski
ZOPOKD).
109
Ovdje nije od presudnog uticaja to to bi predstavnik najee, ali ne i
nuno, bilo lice ovlaeno za zastupanje.
Broj zastupnika je zbog efikasnosti i ekonominosti krivinog postupka ogranien tako da
pravno lice moe imati samo jednog zastupnika. Sud mora svaki put utvrditi identitet
zastupnika pravnog lica i njegovo ovlaenje za zastupanje. Ova odreba moe izgledati
suvina jer bi se moglo shvatiti da je dovoljno utvrditi njegovo ovlaenje samo prilikom
prvog pojavljivanja. Mora cijeniti da strogost odredbe ne dozvoljava ire tumaenje zbog
ozbiljnosti krivinog postupka, a posebno posljedica koje on proizvodi za pravno lice.
Poto izmeu dva pretresa moe doi do promjene lica ovlaenog za zastupanje, to se
biljei u odgovarajuem registru, neophodno je iskljuiti svaku mogunost da u krivinom
postupku zastupnik bude lice koje to u trenutku preduzimanja radnje nije. Ovo se i
obezbjeuje provjerom tog svojstva utvrivanjem identiteta i ovlaenja "svaki put" od
strane suda.
3.10.2. Odreivanje zastupnika







Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku je onaj ko je ovlaen da zastupa pravno lice
po zakonu, aktu nadlenog dravnog organa, po statutu, aktu o osnivanju ili drugom
pravnom aktu (lan 378. ZKP BiH, lan 384. ZKP RS, lan 399. ZKP BiH, lan 378. ZKP

109
Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (ZOPOKD).
89

BDBiH). Ovdje se ustvari radi o licu koje je inae ovlaeno za zastupanje pravnog lica i
kao takvo upisano u odgovarajui registar. Dakle, ovlaenje za zastupanje pravnog lica u
krivinom postupku je zakonsko i statutarno. O tome ko zastupa privredna drutva bilo je
govora ranije u odgovarajuem poglavlju.
Svako potpuno poslovno lice ima sposobnost da bude zastupnik pravnog lica u krivinom
postupku. Ovdje nije postavljen uslov da to lice mora biti advokat ili imati odreenu
strunu spremu ili pravno obrazovanje. Ovaj krug lica je ipak ogranien samo na lica koja
su ovlaena za zastupanje.
Broj zastupnika je ogranien i pravno lice moe imati samo jednog zastupnika. Zastupnik
moe ovlastiti drugo lice za zastupanje pravnog lica u krivinom postupku. Ovim se
odstupa od navedenog principa da je zastupanje zakonsko i statutarno i dozvoljava
zastupanje na osnovu punomoja.
Krivini postupak nije mogue voditi ako pravno lice nema zastupnika koji e ga zastupati
pred sudom. Zato svako pravno lice u krivinom postupku mora imati svog zastupnika.
110

Radi toga, sud je duan da utvrdi identitet zastupnika i da li on ima ovlaenje za
zastupanje. Zato e pravnom licu koje prestane da postoji, prije nego to je krivini
postupak okonan, zastupnika odrediti sud.
3.10.3. Procesna prava zastupnika

U krivinom postupku protiv pravnog lica:

Zastupnik se nalazi u ulozi optuenog (fingira optuenog);

Zastupnik preuzima sva prava i obaveze optuenog pravnog lica koje se
uraunavaju pravnom licu;

Zastupnik obavlja funkciju odbrane i u tu svrhu ima sva procesna prava
odbrane kao i optueni;

Zastupnik je ovlaen da preduzima sve radnje u postupku koje moe
preduzeti i optueni. To znai da je on ovlaen da prisustvuje radnjama
krivinog postupka, zahtijeva izuzee, pregovara o krivici, izjanjava se o
krivici pravnog lica, izjanjava se o injenicama i dokazima koji terete pravno
lice, iznosi injenice i predlae dokaze u korist odbrane, vri uvid u spise,
ispituje svjedoke, vjetake i na kraju daje zavrnu rije i izjavljuje pravne
lijekove i sl.;

Zastupnik ima pravo da uti i da ne odgovara na postavljena pitanja, kao i
privilegiju da je zatien od samooptuivanja.



110
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 433.
90

3.10.4. Izuzee zastupnika














Zakonodavac je predvidio odreene situacije kada odreeno fiziko lice ne moe biti
zastupnik optuenog pravnog lica. To su situacije kada bi se odreena lica nala u sukobu
procesnih uloga, a to su fiziko lice koje je uinilo krivino djelo i svjedok (lan 379. ZKP
BiH, lan 385. ZKP RS, lan 400. ZKP FBiH, lan 379. ZKP BDBiH).
Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku ne moe biti lice protiv koga tee postupak
zbog istog krivinog djela, osim ako je jedini lan pravnog lica.
111
Ovim se ustvari
iskljuuje spajanje uloge dva optuena u istom licu. Ako bi se dozvolilo suprotno, time bi
se uticalo na mogunost objektivnog utvrivanja uea i doprinosa u izvrenju krivinog
djela, ugrozio princip da svako odgovara u okviru svojih radnji i proputanja, omoguilo
prenoenje krivice samo na pravno lice, a to bi u krajnjem vodilo negaciji sutine osnova
odgovornosti pravnih lica.
Kod jednolanog drutva to je opravdano jer se interesi fizikog i pravnog lica u svemu
identifikuju, nema sukoba procesnih uloga i zbog toga ne moe doi ni do navedenih
posljedica.
Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku ne moe biti ni lice koje je pozvano kao
svjedok. Na to sud pazi po slubenoj dunosti i kada utvrdi da je nastala navedena
situacija, duan je pozvati pravno lice da njegov nadleni organ odredi drugog zastupnika.
Ako pravno lice ne postupi po pozivu, tada zastupnika odreuje sud.




111
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 433.

lan 379. Zakona o krivinom postupku BiH
Izuzee zastupnika

(1) Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku ne moe biti lice koje je
pozvano kao svjedok.
(2) Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku ne moe biti lice protiv
koga tee postupak zbog istog krivinog djela, osim ako je jedini lan
pravnog lica.
(3) U sluaju iz stava 1. i 2. ovog lana sud e pozvati pravno lice da
nadleni organ tog pravnog lica u odreenom roku odredi drugog
zastupnika i o tome pismenom obavijesti sud. U protivnom e
zastupnikla odrediti sud.
91

3.10.5. Dostavljanje pismena

Uobiajeno je da se dostavljanje pravnom licu uvijek vri predajom pismena licu
ovlaenom za zastupanje. Po pravilu, to je direktor preduzea ili drugo lice koje je optim
aktom ili zakonom ovlaeno za zastupanje i predstavljanje, i u registru upisano kao takvo.
Meutim, vidjeli smo da krivini postupak poznaje i posebnog zastupnika zbog izuzea
zakonskog zastupnika (ovdje je ZKP ustvari "lex specialis"). Radi toga moe se pojaviti
situacija da pravno lice u periodu voenja krivinog postupka ima dva zastupnika, jednog
stalnog, a drugog "ad hoc"za potrebe krivinog postupka. Njihove uloge su podijeljene
iako se pretpostavlja da su im interesi isti. Zato je potrebno obezbijediti da uprava pravnog
lica i njen stalni zakonski zastupnik imaju uvid u tok krivinog postupka nezavisno od
privremenog zastupnika. To je ostvareno tako to se pismena koja su namijenjena pravnom
licu dostavljaju i pravnom licu i zastupniku (po ZKP). Ovo je i sutinski pretoeno u
odgovarajuu odredbu koju moraju potovati svi organi krivinog postupka.

3.10.5. Trokovi zastupnika

Zastupnik nije lice optueno za krivino djelo, ve samo zastupa pravno lice u krivinom
postupku koji se protiv njega vodi za krivino djelo. Zato je njegovim uvoenjem bilo
neophodno rijeiti i pitanje trokova koji nastanu zastupanjem optuenog pravnog lica.
Zakon je (lan 381. ZKP BiH, lan 387. ZKP RS, lan 402. ZKP FBiH, lan 381. ZKP
BDBiH) propisao da trokovi zastupnika predstavljaju trokove krivinog postupka.
Trokovi zastupnika koga na osnovu lana 377. i 378. ZKP BiH (lan 383 i 384. ZKP RS,
lan 398. i 399. ZKP FBiH, lan l. 377. i 378. ZKP BDBiH) postavi sud, unaprijed se
isplauju iz sredstava organa koji vodi krivini postupak, samo ako pravno lice nema
sredstava.
Zastupnik nije branilac ni punomonik pravnog lica u krivinom postupku. Zato se
postavilo pitanje, koji je smisao zakonske odredbe o trokovima krivinog postupka.
Zastupanje pravnog lica u krivinom postupku proizilazi iz obaveze i prava zastupanja po
osnovu zakona i opteg akta. Zastupnik je ve u pravnom odnosu sa pravnim licem i
njegova prava i obaveze su i ranije utvreni. On tu funkciju najee obavlja uz
nadoknadu, pa kada se iz te njegove uloge izvede i obaveza zastupanja u krivinom
postupku on ne bi mogao za to da ostvaruje posebnu nadoknadu na teret trokova krivinog
postupka.
Zato se ovi trokovi mogu smatrati trokovima koji se odnose na pravno lice kao
optuenog tako da se ovdje ustvari radi o trokovima optuenog. Zastupnik samo fingira
svojstvo optuenog zbog fizikih svojstava koja pozajmljuje pravnom licu, a optueni je
pravno lice.
lan 380. Zakona o krivinom postupku BiH (lan 386. ZKP RS, lan 401. ZKP
FBiH, lan 380. BD BiH)
Dostavljanje pismena

Pismena, namijenjena pravnom licu, dostavljaju se i pravnom licu i zastupniku.

92

lan 382. Zakona o krivinom postupku BiH
Branilac pravnog lica u krivinom postupku

(1) Pravno lice moe, pored zastupnika, imati branioca.
(2) Pravno i fiziko lice kao osumnjieni, odnosno optueni, ne mogu imati istog
branioca.
3.10. Branilac pravnog lica


Kao i svako lice protiv koga se vodi krivini postupak i pravno lice ima pravo da
se brani samo (putem zastupnika) ili uz strunu pomo branioca (advokata). Lica ovlaena za
zastupanje pravnog lica mogu pravnom licu protiv koga se vodi krivini postupak uzeti
branioca (lan 382. ZKP BiH, lan 388. ZKP RS, lan 382. ZKP FBiH, lan 382. ZKP
BDBiH). Tada e zastupnik pravnog lica imati njegovu strunu pomo.

Branilac moe biti samo advokat;

Za razliku od zastupnika, prisustvo branioca je fakultativno;
112


Zakonodavac ne ograniava broj branilaca;

Jedino ogranienje je da pravno i fiziko lice kao osumnjieni, odnosno
optueni, ne mogu imati istog branioca.

Ovdje ostaje otvoreno pitanje obavezne odbrane na optueno pravno lice. Zakonodavac
nije iskljuio primjenu odredbi ZKP o obaveznoj odbrani na pravna lica (suprotno rjeenje
je u lanu 32. stav 3. hrvatskog ZOPOKD). Po osnovu formulacije o shodnoj primjeni
ostalih odredbi ZKP jedino je pravilno zakljuiti da se te odredbe primjenjuju i na pravno
lice. Ovdje dolazi u obzir primjena odredbi na situaciju: a) prilikom prvog ispitivanja ako
je pravno lice osumnjieno za krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog
zatvora, b) u vrijeme dostavljanja optunice (za krivino djelo za koje se moe izrei kazna
zatvora od deset godina i tea kazna). Ostale situacije koje se mogu odnositi samo na
fiziko lice (gluv, nijem, prilikom odreivanja pritvora, mentalno zdravlje) nisu
primjenjive na pravno lice. S druge strane, osnovano se moe prigovoriti da se pravnom
licu mogu izrei sasvim druge sankcije. One po vrsti i sadrini nisu kompatibilne sa
sankcijama koje su uslov za obaveznu odbranu fizikog lica. Ovo ini neprihvatljivim
primjenu odredbi o obaveznoj odbrani na pravno lice kao optuenog. Zato je zakonodavac
trebao izriito otkloniti primjenu ovih odrebi na pravno lice.



112
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 433.
93

lan 383. Zakona o krivinom postupku BiH
Sadraj optunice

Optunica protiv pravnog lica u krivinom postupku, pored sadraja propisanih ovim
zakonom, sadri naziv pod kojim pravno lice, u skladu s propisima, nastupa u
pravnom prometu, sjedite pravnog lica, opis krivinog djela i osnov odgovornosti
pravnog lica.
3.11. Sadraj optunice

Specifinost postupka protiv pravnog lica odraava se na optunicu koja je njegov
finalni akt. U optunici se moraju navesti svi oni elementi koje ona inae sadri i samo za
fiziko lice i njima se neemo ovdje baviti. Pored tih elemenata ona mora da sadri i
posebne obavezne elemente (lan 389. ZKP RS, lan 404. ZKP FBiH, lan 383. ZKP
BDBiH).


Posebni obavezni elementi:

naziv pod kojim pravno lice, u skladu sa propisima, nastupa u pravnom saobraaju,

sjedite pravnog lica,

opis krivinog djela i

osnov odgovornosti pravnog lica.

Naziv ili firmu imaju sva pravna lica i on identifikuje pravno lice prema podacima iz
registra nadlenog organa. To je ime pod kojim pravno lice obavlja svoju, zakonom
dozvoljenu djelatnost i pod kojom je ono upisano u registar koji se vodi kod nadlenog
organa. Ovi podaci su neophodni da se izbjegne zamjena sa drugim pravnim licem slinog
naziva, za mjere obezbjeenja i slino.
Svako pravno lice mora imati svoje sjedite. Za pojedina pravna lica (grad, optina) ono je
odreeno zakonom, dok se sjedite drugih pravnih lica odreuje njihovim aktom i upisuje u
registar nadlenog organa. Pravno lice moe imati jedno sjedite.
Opis krivinog djela mora da sadri elemente iz kojih je jasno vidljiva veza izmeu radnji
fizikog lica i pravnog lica onako kako je zahtijeva krivini zakon. Ovo zahtijeva posebnu
panju, strunost i iskustvo postupajueg tuioca.
Osim navoenja koje je krivino djelo uinjeno (djelo koje je uinilo fiziko lice) mora se
navesti i osnov odgovornosti pravnog lica (jedan od etiri osnova iz krivinog zakona).
Ako se ispune svi ovi elementi, uz one opte, tek tada se moe osnovano oekivati da e je
sud potvrditi i da e kao takva omoguiti efikasno procesuiranje pravnog lica.
94

lan 384. Zakona o krivinom postupku BiH
Sasluanje i zavrna rije

(1) Na glavnom pretresu se prvo sasluava optueni, a potom zastupnik
pravnog lica.
(2) Po zavrenom dokaznom postupku, kao i zavrnoj rijei tuioca i
oteenog, sudija, odnosno predsjednik savjeta daje rije braniocu,
zatim zastupniku pravnog lica, te braniocu optuenog i na kraju
optuenom.
3.12. Sasluanje i zavrna rije


Poto se vodi jedinstven postupak protiv fizikog i pravnog lica, a odgovornost
pravnog se izvodi iz odgovornosti fizikog lica, na pretresu se prvo sasluava optueni, a
potom zastupnik pravnog lica (lan 390. ZKP RS, lan 405. ZKP FBiH, lan 384. ZKP
BDBiH). Ovdje se misli na optueno fiziko lice kao uinioca krivinog djela, tako da se
on ne moe sasluavati jer se na njega primjenjuju opte odredbe ZKP. Pod ovim
pogrenim izrazom treba razumjeti da se njemu prvo daje rije i pravo da izvodi dokaze
(uvodno izlaganje...). Tek nakon toga rije moe da dobije predstavnik pravnog lica.
Pogrena terminologija se ne smije odraziti na sutinu toka glavnog pretresa i na njega
se mora primijeniti i razumjeti da se primjenom optih odredbi rije prvo daje tuiocu i
izvode dokazi optube.
Stav drugi ovog lana je potpuno jasan i oigledno je da se time optueno fiziko lice
zadrava u poloaju koji bi imalo da se ne vodi jedinstven postupak ili da je uinilo neko
drugo krivino djelo.















95

lan 386. Zakona o krivinom postupku BiH
Mjere obezbjeenja

(1) Za obezbjeenje izvrenja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja
imovinske koristi, sud moe, na prijedlog tuioca, protiv pravnog lica u
krivinom postupku odrediti privremeno obezbjeenje. U ovom sluaju
shodno se primjenjuju odredbe lana 202. ovog zakona.
(2) Ako postoji opravdana bojazan da e u okviru optuenog pravnog lica biti
ponovljeno djelo i da e za njega biti ogovorno pravno lice ili s izvrenjem
djela prijeti, sud moe u istom postupku, osim mjera iz stava 1. ovog
lana, pravnom licu zabraniti obavljanje jedne ili vie odreenih
djelatnosti na odreeno vrijeme.
(3) Kad je protiv pravnog lica pokrenut krivini postupak sud moe, na
prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti, zabraniti statusne promjene
pravnog lica koje bi za posljedicu imale brisanje pravnog lica iz sudskog
registra. Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar.
3.13. Mjere obezbjeenja

Radi obezbjeenja krajnjeg cilja da se od pravnog lica moe naplatiti novana kazna
koja se najee izrie i oduzeti pribavljena imovinska korist, trai se izuzetno aktivna
uloga tuioca tokom cijelog postupka, a posebno u poetnoj fazi istrage.
Ovdje stoje na raspolaganju raznovrsne i dovoljne mjere obezbjeenja (lan 392. ZKP
RS, lan 407. ZKP FBiH, lan 386. ZKP BDBiH). Sud ove mjere odreuje uglavnom na
tuioev prijedlog, tako da od njegove pravilne procjene procesne situacije zavisi
ispunjenje njihove svrhe.




Zabranu obavljanja djelatnosti na odreeno vrijeme tuilac treba da predloi uvijek
ako postoji opasnost od ponavljanja krivinog djela. Ovdje treba voditi rauna da se ona
svede na najnuniji obim kako se ne bi bez potrebe zaustavio cijeli proces rada i time
prouzrokovala nepotrebna teta.
Zabrana statusnih promjena je mogua na prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti.
Ona se upisuje u registar nadlenog suda i na taj nain obavjetavaju trea lica o voenju
krivinog postupka. Ovo je potrebno uiniti svaki put ako postoje izgledi da e trea lica
pozivom na savjesnost devalvirati efekte krivinog postupka protiv pravnog lica.




96

lan 385. Zakona o krivinom postupku BiH
Presuda pravnom licu

Pored sadraja propisanog u lanu 285. ovog zakona, pisana presuda pravnom licu mora
sadravati:
a) u uvodu presude - naziv pod kojim pravno lice u skladu s propisima nastupa u
pravnom prometu i sjedite pravnog lica, kao i ime i prezime zastupnika pravnog lica koji
je bio prisutan na glavnom pretresu,
b) u izreci presude - naziv pod kojim pravno lice u skladu s propisima nastupa u
pravnom saobraaju i sjedite pravnog lica, kao i zakonski propis po kojem je optueno, po
kojem se oslobaa optube za to djelo ili po kojem se optuba odbija.
3.14. Vrste odluka

Odluke krivinog suda predstavljaju osnovnu sadrinu djelatnosti krivinog suda u
toku ostvarenja funkcije suenja u krivinim stvarima.
113
Zakonodavac nije posebno
propisao koje se vrste odluka donose u krivinom postupku protiv pravnih lica. To znai da
se donose sve odluke koje se uobiajeno donose u postupku protiv fizikih lica. Prema
svojoj formi, sudske odluke donijete u krivinom postupku mogu imati oblik:

presude,

rjeenja i

nareenja (lan 74. ZKP RS).

Presudu donosi samo sud, a ostale odluke i drugi organi koji uestvuju u krivinom
postupku.
114
U pogledu sadrine donijetih odluka, jedino je propisano da presuda pravnom
licu, pored uobiajenog sadraja, mora da ima jo neke elemente (lan 385. ZKP BiH, lan
391. ZKP RS, lan 406. ZKP FBiH, lan 385. ZKP BDBiH). Ovo se tie uvoda presude i
njene izreke, a odnosi se na sve vrste presuda u krivinom postupku. Poseban sadraj
presude pravnom licu je posljedica specifinosti postupka protiv pravnih lica i logino je
povezan sa sadrinom optunice protiv pravnog lica, koja se odnosi na njegov naziv pod
kojim nastupa u pravnom prometu i njegovo sjedite.
115



Sadraj presude pravnom licu:




113
. Stevanovi, V. uri: Krivino procesno pravo, Opti deo, Ni, 2006. godine, str. 313.
114
M. Simovi:Krivino procesno pravo, Uvod i opti dio, op. cit. str. 523.
115
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 434.
97

Uvod presude pravnom licu mora da sadri: naziv pod kojim pravno lice u
skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite pravnog lica, kao i
ime i prezime zastupnika pravnog lica koji je bio prisutan na glavnom
pretresu.

Izreka presude mora da sadri: naziv pod kojim pravno lice u skladu s
propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite pravnog lica, kao i zakonski
propis po kojem se osuuje, po kojem se oslobaa od optube za to djelo ili po
kojem se optuba odbija.

Sve su ovo elementi koji identifikuju pravno lice prema podacima iz registra nadlenog
organa. Oni su neophodni za izvrenje izreene sankcije, oduzimanje imovinske koristi,
pravnih posljedica osude i slino. Sva pravna lica moraju da imaju naziv ili firmu. Naziv ili
firma je ime pod kojim pravno lice obavlja svoju, zakonom dozvoljenu djelatnost i pod
kojom je ono upisano u registar koji se vodi kod nadlenog organa. Svako pravno lice
mora imati svoje sjedite. Za pojedina pravna lica (grad, optina) ono je odreeno
zakonom, dok se sjedite drugih pravnih lica odreuje njihovim aktom i upisuje u registar
nadlenog organa. Svako pravno lice moe imati jedno sjedite.


3.15. Postupak po pravnim lijekovima

Pod pravnim lijekovima u krivinom postupku razumiju se pravna sredstva kojim
ovlaena lica napadaju sudsku odluku, zato to je zbog stvarnih ili pravnih nedostataka
smatraju nepravilnom, nezakonitom, sa ciljem da postignu njeno ukidanje ili
preinaenje.
116
Za razliku od drugih pravnih sredstava u krivinom postupku, pravni
lijekovi su upereni protiv odluka suda. Uobiajena je podjela pravnih lijekova na:

a) redovne i

b) vanredne pravne lijekove.

Zakon nije propisao posebne odredbe koje bi se primjenjivale na pravna lica u postupku po
pravnim lijekovima.

3.15.1. Redovni pravni lijekovi

Redovni pravni lijekovi (remedium ordinarium) odnose se na odluke koje jo nisu
postale pravnosnane i njima se onemoguava stupanje na pravnu snagu odluke nieg
suda.
117
Ostaje da se na presudu donesenu protiv pravnog lica moe izjaviti alba, kao
redovni pravni lijek. alba je potpuni pravni lijek kojim se moe pobijati i injenina i
pravna osnova presude. alba protiv prvostepene presude odnosi se na sve vrste

116
V. uri: Krivino procesno pravo, Tok krivinog postupka, Ni, 1998. godine, str.187.
117
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 367.
98

prvostepenih presuda, a osnovi ove albe su jednaki.
118
Izuzetno je dozvoljena i alba na
presudu drugostepenog suda. Ona se izjavljuje u roku od petnaest dana i ima suspenzivno
dejstvo. U vezi sa tim postavlja se pitanje, ko su subjekti albe. Prema odredbi lana 293.
stav 1. ZKP BiH (lan 299. stav 1. ZKP RS, lan 308. stav 1. ZKP FBiH, lan 293. stav 1.
ZKP BDBiH) albu mogu izjaviti stranke, branilac i oteeni. U postupku protiv pravnog
lica samo je tuilac stranka, dok se zastupnik, kao i branilac, moe smatrati samo
uesnikom u postupku. Polazei od ve izloenog poloaja zastupnika, smatramo da su
subjekti albe u postupku protiv pravnih lica:

Tuilac;

Zastupnik pravnog lica;

Branilac (ako je angaovan);

Oteeni kome pripada samo pravo izjavljivanja albe u vezi sa odlukom o
trokovima i imovinskopravnim zahtjevom (lan 299. stav 4. ZKP RS).

3.15.2. Vanredni pravni lijekovi

Vanrednim pravnim lijekovima (remedium extraordinarium) napadaju se pravnosnane
sudske odluke,
119
oni nemaju suspenzivno dejstvo, mogu se koristiti smo izuzetno, u
zakonom tano odreenim sluajevima i to tek kada su iskorieni redovni pravni
lijekovi.
120


3.15.2.1. Ponavljanje postupka

Od vanrednih pravnih lijekova svi procesni zakoni u BiH poznaju ponavljanje postupka.
Ponavljanje krivinog postupka postoji u dva oblika: a) u korist osuenog i b) na tetu
osuenog. Zahtjev mogu podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti osuenog zahtjev u
njegovu korist mogu podnijeti tuilac i lica navedena u lanu 293. stav 2. ZKP BiH ( lan
299. stav 2. ZKP RS, lan 308. stav 2. ZKP FBiH, lan 293. stav 2. ZKP BDBiH). Ovdje
znai da pored ostalih, prijedlog moe podnijeti i zastupnik pravnog lica.

3.15.2.2. Zahtjev za zatitu zakonitosti (samo u ZKP RS)

Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, pored ovog pravnog lijeka, propisuje i
zahtjev za zatitu zakonitosti (lan 339.a. - 339. . ZKP RS). Zahtjev se moe podnijeti

118
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 379.
119
V. uri: Krivino procesno pravo, Tok krivinog postupka, op. cit. str.191.
120
M. Simovi: Krivino procesno pravo, Tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, op. cit. str. 379.

99

zbog: a) povrede Krivinog zakona i b) zbog povrede odredaba krivinog postupka iz lana
303. stav 1. taka g.) ovog zakona. Zahtjev mogu podnijeti, tuilac, osueni i branilac, a
poslije smrti osuenog i lica iz lana 299. stav 2. ovog zakona. Tuilac moe podnijeti
zahtjev na tetu, ali i u korist osuenog.
Ovdje se ne navodi zastupnik pravnog lica kao ovlaeno lice za podnoenje zahtjeva za
zatitu zakonitosti, pa se opravdano moe postaviti pitanje da li je i on ovlaen za
podnoenje ovog pravnog lijeka. Polazei od uloge zastupnika pravnog lica koju smo ve
ranije analizirali i njegove uloge u albenom postupku, smatramo da mu pripada pravo da
podnosi ovaj pravni lijek u korist zastupanog pravnog lica. I kod ovih vanrednih pravnih
lijekova, zakonodavac nije predvidio da se njihove odredbe ne primjenjuju ili da se
primjenjuju u izmijenjenom obliku samo za pravna lica. Zato smatramo da nije potrebno
posebno analizirati njihovu primjenu.

3.16. Praktini efekti krivinog postupka protiv pravnih lica

Uvoenje odgovornosti pravnih lica u pravni sistem i zakonodavstva Bosne i
Hercegovine izazvalo je razliite efekte. U poetku je bio glasno izraen otpor prema novim
shvatanjima, koji se pred argumentima i svjetskim kretanjima postepeno smanjivao. Ali,
nakon uvoenja ove odgovornosti kao da je prestao interes za samu problematiku. Rijetki su
nauni radovi, a jo rjei nauni skupovi na kojima bi se o ovoj materiji raspravljalo.
Statistiki podaci o efektima primjene novih rjeenja su teko dostupni ili ih uopte nema.
Sudska praksa je siromana, nesistematizovana, teko dostupna i zaposlenim u pravosuu,
koji za nju i ne pokazuju vei interes. Znaajnije presude, koje bi izazvale panju strune i
naune javnosti, nisu donijete.
U izvjetajima o radu sudova i tuilatava Visokog sudskog i tuilakog savjeta BiH
(VSTS BiH) nigdje se posebno statistiki ne iskazuju krivina djela pravnih lica. Sudovi i
tuilatva takoe ne vode posebno ovu statistiku. Radi toga, za potrebe ovog rada koristili
smo ranije pribavljene podatke od tuilatava. Podaci tuilatava su i najpotpuniji jer prate tok
postupka od krivine prijave pa do donoenja konane odluke. Meutim, s obzirom da se po
slubenoj dunosti ne vode odvojeno za pravna lica, oni su sainjeni samo po molbi za
potrebe ovog istraivanja. Ovi podaci su dati sa ogranienim brojem elemenata, tako da nije
ni bilo mogue dati potpunu i kvalitetnu analizu odgovornosti pravnih lica u sudskoj praksi.
Prema podacima pribavljenim od tuilatava u Republici Srpskoj, moemo samo
govoriti o ukupnom broju krivinih djela pravnih lica od uvoenja ove odgovornosti 1. jula
2003. godine zakljuno sa 2008. godinom. Podaci po godinama nisu nam bili dostupni, tako
da nije mogue izvriti odgovarajuu analizu kretanja i strukture ovog kriminaliteta po
godinama i prijavljenim krivinim djelima. Ali zbog malog uzorka (mali broj donijetih
presuda, podijeljen po godinama bio bi zanemarljiv), to bi i tada bilo nepouzdano. S druge
strane, za Federaciju BiH dobijeni su podaci po godinama ali bez podataka o krivinim
dijelima. Za Tuilatvo i Sud BiH i sudove u BDBiH podatke nismo pribavljali jer je namjera
da se samo ukae na osnovne pravce kretanja, a ne da se da sveobuhvatna statistiki podrana
analiza jer to nije cilj ovog rada.
Bez obzira na njihovu nepotpunost, ovi podaci nam ipak daju odreen uvid u
kriminalitet pravnih lica na prostoru BiH, a to je najvidljivije iz priloenih tabela.

100

3.16.1. Republika Srpska
121


Statistiki podaci koji su izloeni u tabeli (br. 1) pokazuju da se radi o malom broju
podnijetih krivinih prijava protiv pravnih lica, ali i malom broju optuenja u odnosu na broj
prijava. U skladu s tim, veoma je malo i donijetih presuda, pogotovo osuujuih. Ako se ima
u vidu da je samo u 2008. godini
122
protiv svih uinilaca krivinih djela u RS podnijeto 8 315
krivinih prijava, a u radu bilo 12 355 (to je prikazano u tabeli br. 2) i podignuto ukupno 5
310 optunica (prikazano u tabeli br. 3), uee u tom broju krivinih prijava i optunica
protiv pravnih lica je zanemarivo. Ovi podaci nam daju osnov za zakljuak da odgovornost
pravnih lica u praksi jo uvijek nije prihvaena.

Tabela br. 1: Prijave protiv pravnih lica, odluke tuioca i presude za period od 2003.
do 2008. godine


T
u

i
l
a

t
v
o
*
1
2
3

P
r
i
j
a
v
a


Odluka tuioca

Presuda
alba
tuioca
D
r
u
g
o
s
t
e
p
e
n
a

o
d
l
u
k
a


N
e

e

s
e

p
r
o
v
o
d
i
t
i



i
s
t
r
a
g
a

N
a
r
e

e
n
j
e


o

i
s
t
r
a
z
i

O
b
u
s
t
a
v
l
j
e
n
e

i
s
t
r
a
g
e

U

r
a
d
u

O
p
t
u

n
i
c
a

O
s
l
o
b
a

a
j
u

a

O
s
u

u
j
u

a

O
d
b
i
j
a
j
u

a
l
b
a

o
d
b
i
j
e
n
a

a
l
b
a

u
v
a

e
n
a

OT
BL
53 16 8 10 8 11 2 3 2 2 2 0
OT
BN
12 2 1 1 4 4 0 3 0 0 0 0
OT
DO
16 7 0 3 5 1 0 0 0 0 0 0
OT
TB
8 1 0 4 3 0 0 0 0 0 0 0
OT
IS
2 0 0 0 0 2 1 1 0 1 0 1
Uku
pno
91 26 9 18 20 18 3 7 2 3 2 1

Za pet godina postojanja ove odgovornosti za uinjeno krivino djelo prijavljeno je 91
pravno lice, to prosjeno godinje iznosi 18 lica. U 26 predmeta odlueno je da se nee
provoditi istraga, a istraga je u 18 predmeta obustavljena, podignuto je 18 optunica, a 20
predmeta je u radu. Po optuenjima je donijeto 12 presuda, a od toga 3 oslobaajue, 7
osuujuih i 2 odbijajue. Na oslobaajue presude izjavljene su dvije albe, ali su one
odbijene i prvostepena presuda je potvrena.




121
U tabelama su korieni podaci za pravna lica koji su pribavljeni od okrunih tuilatava u Republici Srpskoj
122
VSTS BiH, Godinji izvjetaj za 2008. godinu
123
Okruno tuilatvo-OT: BL Banja Luka, BN Bijeljina, DO Doboj, TB Trebinje, IS Istono Sarajevo

101

Tabela br. 2: Protok krivinih prijava za sva lica u tuilatvima u BiH tokom 2008.
godine
124



T
u

i
l
a

t
v
a

Nerijeeno
prijava iz
ranijih
godina
Primljeno
prijava u toku
izvjetajnog
perioda
Ukupno u radu
prijava tokom
izvjetajnog
perioda
Rijeeno
prijava u toku
izvjetajnog
perioda
Djelimino
rijeeno prijava u
toku izvjtajnog
perioda
Nerijeeno
prijava na
kraju 2008. god.
BiH 698 644 1.342 468 18 874
FBiH 14.253 14.823 29.076 15.942 13 13.134
RS 4.040 8.315 12.355 8.844 0 3.511
BD BiH 0 523 523 523 0 0
Ukupno 18.991 24.305 43.296 25.777 31 17.519


Tabela br. 3: Optunice pred sudovima protiv svih lica u BiH u 2008. godini


T
u

i
l
a

t
v
a

Ukupan broj
podignutih
optunica
tokom 2008.
godine
Ukupan broj
potvrenih
optunica
tokom 2008.
godine
Broj ptunica
ije je
potvrivanje
odbijeno u toku
2008. god.
Broj optunica
povuenih
prije donoenja odluke
o potvrivanju u toku
2008. godine

Ukupan broj
podignutih a nepotvrenih
optunica na sudovima na
31.12.2008.
BiH 170 167 1 0 2
FBiH 10.743 9.996 42 9 696
RS 5.310 4.912 14 5 379
BDBiH 425 405 0 0 20
UKUPNO 16.648 15.480 57 14 1.097


Tabela br. 4: Izreene sankcije pravnim licima u RS u periodu od 2003. do 2008.
godine



OKRUNO
TUILATVO

Izreena sankcija

Oduziman
je
imovinske
koristi
Uslovna Novana Oduziman
je imovine
Prestanak
pravnog
lica
BANJA LUKA 0 1 1 2 1
BIJELJINA 1 2 0 0 0
DOBOJ 0 0 0 0 0
TREBINJE 0 0 0 0 0
I. SARAJEVO 1 0 0 0 0
UKUPNO 2 3 1 2 1

Sudovi u RS su izrekli ukupno 8 sankcija i to najvie novanih kazni (3), a jednak broj
uslovnih osuda (2) i prestanka pravnog lica (2). U jednom predmetu oduzeta je i imovinska
korist pribavljena krivinim djelom. Ovdje je znaajno napomenuti, da je sud u jednom

124
VSTS BiH, Godinji izvjetaj za 2008. godinu.
102

predmetu (KtII-674/04), za krivino djelo utaje poreza i doprinosa iz lana 287. stav 3. u vezi
stava 1. KZ RS (iznos obaveze ije se plaanje izbjegava iznosi preko 150 000 KM, a
zaprijeena kazna zatvora od tri do petnaest godina), izrekao kaznu prestanka pravnog lica i
kaznu oduzimanja imovine, a takoe je oduzeo i imovinsku korist od 5.597.813,00 KM,
pribavljenu krivinim djelom.

Tabela broj 5: Vrsta pravnog lica


OKRUNO
TUILATVO

VRSTA PRAVNOG LICA

DOO AD JP OSTALO

BANJA LUKA 31 17 0 5
BIJELJINA 11 0 0 1
DOBOJ 11 3 0 2
TREBINJE 1 3 2 2
I. SARAJEVO 0 1 0 1
UKUPNO 54 24 2 11

Iz prikazane tabele vidimo da su krivina djela najee inila drutva sa ogranienom
odgovornosu, mnogo rjee akcionarska drutva, a najmanje javna preduzea. Iz ovoga
moemo zakljuiti, da bliskost i identifikacija vlasnika kapitala sa rukovodeim i kontrolnim
organima koja postoji u DOO, olakava vrenje krivinih djela. Ovdje je i sama korist
najdirektnije vezana za fiziko lice, koje ima lanski udio u pravnom licu. Kod AD je to
manje ispoljeno, kontrolni organi su odvojeni od vlasnika i snaniji su, a najjaa kontrola i
najmanji lini finansijski interes fizikih lica izraen je kod javnog preduzea. Dakle, moglo
bi se rei da je stepen identifikacije fizikog lica sa pravnim licem u direktnoj
proporcionalnosti sa uestalou forme pravnog lica u injenju krivinih djela.

Tabela 6: Pregled postupka protiv pravnih lica po glavama KZ u periodu od 2003. do
2008. godine


GRUPA
K.D.
PROTIV

Ukupno
u radu

P R E S U D E

Optuenja

Osuujua

Oslobaajua

Odbijajua
privrede i
platnog
prometa
16 2 1 0 0
ivotne
sredine
12 3 4 0 0
bezbjednosti
javnog
saobraaja
7 5 0 1 1

imovine

24 2 1 0 0
103

opte
bezbjednosti
ljudi i
imovine
10 6 0 2 1

pravosua

4 0 0 0 0
slubene
dunosti
12 1 1 0 0
javnog reda
i mira
3 0 0 0 0
pravnog
saobraaja
2 0 0 0 0
prava iz
radnih
odnosa i
socijalnog
obezbjeenja
1 1 0 1 0

Pravna lica najee ine krivina djela protiv: imovine (24) , privrede i platnog
prometa (16), slubene dunosti (12), ivotne sredine (12), opte bezbjednsoti ljudi i imovine
(10), a neto rjee i ostala krivina djela iskazana u gornjoj tabeli. Najvei broj optuenja je
za krivina djela iz grupe protiv opte bezbjednosti ljudi i imovine. Ovdje se uglavnom radi o
krivinim djelima stvaranja opasnosti nepropisnim izvoenjem graevinskih radova iz lana
403. KZ RS. Suprotno oekivanjima broj optuenja za krivina djela protiv privrede i platnog
prometa je relativno mali.
3.16.2. Federacija BiH
125


Tabela broj 1: Pregled podataka o procesuiranju pravnih lica u periodu od
01.01.2004. do 30.06.2009. godine


Godina

Prijava

Nerijee
no
prijava

Optunic
a

P R E S U D A


Oslobaaju
e

Odbijaju
e

Osuuju
e

2004. 16 8 5 0 0 3
2005. 41 25 2 0 0 0
2006. 75 16 9 0 0 2
2007. 68 38 5 0 0 1
2008. 96 59 7 0 0 1
2009. 83 74 0 0 0 0


125
U tabelama su korieni podaci o procesuiranju pravnih lica dobijeni od Federalnog tuilatva Federacije
BiH, Broj. A-309/09 od 24.7.2009. godine.
104

Uporedni podaci nam govore da se moe govoriti o konstantnom porastu broja
krivinih prijava od 2004. godine do prve polovine 2009. godine, uz malu stagnaciju koja je
uslijedila u 2007. godini i prognozirani znaajan porast u 2009. godini. O ueu krivinih
prijava, optuenja i presuda protiv pravnih lica u ukupnom broju predmeta vai isto kao i za
Republiku Srpsku. Ovdje je veliki broj nerijeenih prijava koje se prenose u naredne godine i
veoma mali broj optuenja u odnosu na broj prijavljenih lica. Uzroci za to mogu da budu
viestruki, od nesnalaenja u ovoj materiji do davanja prioriteta radu na predmetima protiv
fizikih lica. S obzirom na privredni ambijent i znaaj krivinih djela koja ine pravna lica za
ovakav trend potrebno je utvrditi razloge. Oni se na osnovu same statistike, bez obzira kako
ona bila potpuna, ne mogu ustanoviti.

Tabela broj 2: Vrste izreenih sankcija pravnim licima


Godina
Novana
kazna
Kazna
oduzimanja
imovine
Kazna
prestanka
pravnog lica
Uslovna
osuda
2004. 1 0 1 1
2005. 0 0 0 0
2006. 2 0 0 0
2007. 1 0 0 0
2008. 0 0 0 1
2009. 0 0 0 0

Ukupno


4

0

1

2

U malom broju donijetih presuda i izreenih krivinih sankcija, novana kazna
zauzima najznaajnije mjesto. Ona je izreena u etiri sluaja ili vie od polovine svih
sankcija.
U ovom periodu Optinski sud u Sarajevu donio je jednu osuujuu presudu,
126
na
osnovu sporazuma o priznanju krivice, kojom je pravnom licu (DOO) izreena kazna
prestanka pravnog lica i oduzimanja imovine pravnog lica i oduzeta imovinska korist
pribavljena krivinim djelom. Voen je jedinstven postupak protiv pravnog i fizikog lica. U
Opinskom sudu u Mostaru u radu su dva predmeta u kojima se vode dva krivina postupka, i
to jedan protiv pravnog lica (DD-banka), a drugi jedinstven protiv pravnog (DOO) i protiv
fizikog lica.
Oigledno je da ovi podaci zbog malog uzorka ne daju dovoljno elemenata za
sagledavanje i valjanu analizu sudske prakse u procesuiranju pravnih lica za krivina djela.
Bez obzira na, to vidimo da se primjenjuju skoro sve sankcije koje su zakonom propisane, kao
i oduzimanje predmeta i imovinske koristi. Samo jedna navedena presuda kojom je oduzeta
imovinska korist pokazuje koliki bi mogli da budu efekti uvoenja ove odgovornosti ako bi se
ona u praksi tretirala kao i odgovornost fizikih lica. Od ukupnog broja podnesenih prijava i
izvjetaja, bilo je mnogo obustava istrage ili nareenja o njenom nesprovoenju, a samo mali
broj optuenja. Ovo ukazuje na probleme koji postoje u otkrivanju i istrazi, a manje u samom
postupku pred sudom.
Zato je potrebno izvriti potpunu analizu efekata uvoenja ove odgovornosti u
segmentima otkrivanja, optuenja i suenja. Iz toga je potrebno izvesti zakljuke gdje se
javljaju problemi u gonjenju poinilaca ovih krivinih djela koja su oigledno brojnija nego

126
Presuda Optinskog suda u Sarajevu Broj: K- 815/04
105

Napomene za edukatore:

Ovdje se teite stavlja na analizu izloenih statistikih
podataka, komentarisanje i izvoenje odgovarajuih zakljuaka;
Potrebno je polaznike podstai da izvedu zakljuak da li i zato
smatraju da su rezultati (kvantitativni i kvalitativni)
procesuiranja pravnih lica dobri ili loi;
Diskusiju usmjeriti ka razmiljanju o potrebi i pravcima
promjene postojeeg stanja;
Usmjeriti polaznike da iznose sluajeve iz sopstvene prakse
onako kako ih oni doivljavaju.
to to turi, nesreeni i ogranieni statistiki podaci govore i koja nanose tetu i podrivaju
stabilnost privrede itave zemlje.






















3.17. Etiologija krivinih djela pravnih lica

Kriminalna etiologija pokuava da rijei vjeite probleme kriminologa: kako pouzdano
utvrditi uzroke kriminaliteta, da li je kriminalitet nastao djelovanjem jednog ili vie uzroka,
imaju li svi uzroci podjednako ili razliito dejstvo i sl.
127
Uzroci kriminaliteta pravnih lica su
raznovrsni i u pojedinim oblicima razliiti od uzroka kriminaliteta fizikih lica.


Uslovi i uzroci pojave krivinih djela pravnih lica:

Interes fizikog lica da odreeno pravno lice, sa kojim je u odnosu svojine, uspjeno
posluje i ima to veu imovinu;

Nain sticanja dobiti ponekad izlazi van dozvoljenih okvira;

Drutvene okolnosti i ekonomski uslovi;

Globalizacija i sve njene prednosti i nedostaci;

Uruavanje jednog politikog sistema i nestajanje bloka drava koji je bio njegov dio
(socijalizam i Varavski ugovor), svojinska transformacija, otvorenost granica, ratovi
koji su to pratili;


127
S. Konstatinovi Vili, V. Nikoli Ristanovi, M. Kosti: Kriminologija, Ni, 2009. str. 260.
106

Ulazak multinacionalnih kompanija, pojava domaih firmi sumnjivog porijekla i
namjera, a sve bez dovoljno jakih dravnih institucija i kontrolnih mehanizama;

Razvoj i brzina svih vidova komunikacija, praeni kretanjem stanovnitva, poslovnih
ljudi i novca oteali su i umanjili mo ranije kontrole tih procesa;

Sredstva masovnih komunikacija, uz odreene pretpostavke, mogu snano da utiu na
kretanje kriminaliteta voenjem kampanja za poboljanje uslova ivota graana.
128


Unitena je dosadanja privreda,
129
poelo je osnivanje novih firmi, ule su strane
kompanije i banke.

U tom procesu dolo je do velike preraspodjele bogatstva. Stvoren je veliki sloj
siromanih, a sa druge strane grupe bogatih i monih.

Nova elita esto smatra da je u procesu bogaenja sve dozvoljeno, pa svoje firme
koriste i van zakonom ureene aktivnosti.

S druge strane, osiromaeni sloj pokuava da tu elitu imitira i na isti ili slian nain
pribavi materijalna sredstva. Ovo znai, da siromatvo i bogatstvo ostvaruju svoj uticaj
na pojavu kriminaliteta pravnih lica.

U svemu tome rue se institucije pravosua, obrazovanja, socijalne slube.

Tehnoloki napredak koji se zloupotrebljava u prikrivanju transfera novca, omoguava
njegovu brzu pokretljivost, mogunost registrovanja firmi u drugim dravama ili
zemljama jeftine zastave.

Dakle, drutvena kriza, oruani sukobi i nemogunost drave da potpuno kontrolie i uredi
trite uzrokovali su da se javi kriminalitet pravnih lica. Sve ovo to smo do sada nabrojali
kao uzroke na makro i mikro planu ini objektivne uzroke kriminaliteta pravnih lica.
Kada treba definisati subjektivne uzroke, tu je situacija mnogo tea. Polazei od pojma
pravnog lica, vidjeli smo da ono nema psihika svojstva fizikog lica. Zato se ovdje ne moe
govoriti o postojanju subjektivnih uslova u tom smislu (psihike bolesti organskog porijekla,
neuroze, psihike anomalije, narkomanija...). Samo pravno lice ima odreen profil, svojstva i
osobine, kao unutranje, individualne inioce. Oni su proizvod djelovanja odgovornih lica u
pravnom licu, rukovodeih struktura i kontrolnih organa, fizikih lica, koji pravnom licu
pozajmljuju svoja svojstva. Ove okolnosti imaju povratni uticaj na fiziko lice, koje na taj
nain uspostavlja odreenu psihiku vezu sa pravnim licem.
Pravno lice misli, osjea i djeluje kroz fiziko lice koje, ispoljavanjem svojih subjektivnih
faktora, definie objektivni odnos pravnog lica prema kriminalnoj djelatnosti. Zato subjektivni
uzroci koji se ispoljavaju kod odgovornog fizikog lica predstavljaju, na odreen nain,
subjektivne uzroke kriminalnog ponaanja pravnog lica.
3.18. Fenomenologija krivinih djela pravnih lica

Kriminalna fenomenologija prouava pojavne oblike, strukturu, strukturne promjene i
dinamiku kriminaliteta.

128
. Ignjatovi: Kriminologija, Beograd, 2000., str. 225.
129
M. Bokovi: Organizovani kriminalitet, Prvi deo, Beograd, 1998., str. 91.
107

Napomene za edukatore:

Ova oblast je za polaznike posebno znaajna jer ih upoznaje sa pojavnim
oblicima, strukturom i dinamikom krivinih djela pravnih lica;
Pravilnom prezentacijom polaznicima treba omoguiti da prepoznaju
krivina djela pravnih lica, oblasti gdje se ona javljaju i nain
prikrivenog djelovanja korporacija;
Polaznici na kraju moraju da budu u mogunosti aktivno uestvovati u
otkrivanju odreenog krivinog djela pravnog lica, prikupljanju
potrebnih dokaza i podvoenju pod odgovarajuu pravnu normu u
optunici;
Ovdje se treba posluiti primjerom iz prakse koji je u prilogu,
predstavljajui samo injenini opis, a od polaznika traiti da sami
odrede povredu pravne norme, vezu izmeu fizikog i pravnog lica i
slino;
Traiti da prikau primjer iz svoje prakse.





Do saznanja o obimu, dinamici i strukturi kriminaliteta dolazi se uvidom u podatke iz
nacionalne statistike evidencije i, ukoliko postoje, uvidom u podatke dobijene anketama o
viktimizaciji.
130
Pojedini autori razliito razvrstavaju razliita krivina djela u fenomenoloke
kategorije.
131

Ovaj kriminalitet je dio privrednog kriminaliteta, ali i prevazilazi okvire njegovog
tradicionalnog shvatanja. Pojedini autori u okviru grupe imovinskog kriminaliteta posebno
izdvajaju kriminalitet korporacija
132
ili ga svrstavaju zajedno sa kriminalitetom bijelog
okovratnika.
133
Kriminalitet korporacija jeste poseban vid kriminaliteta, ali on je samo jedan
dio kriminaliteta pravnih lica. On ne obuhvata kriminalitet drugih pravnih lica koja nisu
korporacije, a ine krivina djela i po pozitivnim propisima za to odgovaraju.
Kriminalitet korporacija je tijesno vezan za kriminalitet bijelog okovratnika, ali se od
njega ipak razlikuje. Osnovna razlika je u tome, to ga korporacije vre krenjem propisa
kojima je regulisano njihovo poslovanje.
Pravna lica se bave djelatnostima u svim oblastima poslovanja i ljudskog ivota
uopte. To su oblasti od interesa za funkcionisanje, postojanje i razvoj odreene zajednice, ali
i cjelokupnog ljudskog drutva. One su zato ureene propisima drave i entiteta, ali i
meunarodnim pravnim aktima. Uobiajeno je da se djelatnost svakog fizikog i pravnog lica
odvija uz potovanje tih normi.




130
S. Konstatinovi Vili, V. Nikoli Ristanovi, M. Kosti: Kriminologija, Ni, 2009. str. 91.
131
B. Petrovi, G. Meko: Kriminologija, Sarajevo, 2008., str. 209.
132
I. Markovi: Kriminologija, Banja Luka, 2007., str.218.
133
. Ignjatovi: kriminologija, Beograd, 2000., str. 212.
108

Oblici krenja propisa:

Korienjem zastarjele tehnologije;
Prekomjernim iskoriavanjem prirodnih bogatstava;
Zloupotrebom savremenih tehnologija i bavljenjem zabranjenom djelatnou;
Neplaanjem poreza i pranjem nezakonito steene dobiti u cilju ostvarenja ekstra
profita i uveanja ekonomske moi.

Najea krivina djela:

protiv ovjekove sredine,
protiv opte bezbjednosti ljudi i imovine, koja su propisana u veini nacionalnih
zakonodavstava. To mogu da budu: izazivanje opte opasnosti, stvaranje opasnosti
nepropisnim izvoenjem graevinskih radova, oteenje zatitnih ureaja na radu,
nepropisno prevoenje ili prenoenje opteopasnih materija, zagaivanje ivotne
sredine, protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja i sl.
krivina djela u vezi osiguranja,
potroake prevare, poreske prevare,
krivina djela uslovljena radnim mjestom i zloupotrebom poloaja,
kompjuterski kriminal,
korupcija i
lani steaj.

tete koje nanose ova krivina djela su:

materijalni gubici (lano prikazivanje prihoda, multinacionalno podmiivanjei pranje
novca),
povreivanje i smrt velikog broja ljudi. Pojedini istraitelji navode da godinje u
svijetu zbog zloina bijelog okovratnika 110 000 ljudi postane nesposobno za rad,
dok 30 000 ljudi umre.
134

krenje propisa o kvalitetu i higijenskoj ispravnosti hrane (za nau zemlju ne
raspolaemo podacima),
zagaivanje ovjekove okoline sa svim posljedicama,
odlaganje otrovnog otpada i korienje opasnih tehnologija u procesu proizvodnje.
Ovdje razvijene zemlje nastoje da otpadne materije izvezu i odloe van svojih granica,
a najee u siromane i nerazvijene zemlje, tako da je i naa zemlja potencijalna
meta,
izmjetanje otrovnih tehnologija u nau zemlju u procesu proizvodnje.

Krivina djela u vezi osiguranja su sve rasprostranjenija, a najee prevare, u kojima
uestvuju pravna lica, su kod saobraajnih osiguranja. Osiguravajua drutva ne prijavljuju
prevare radi ouvanja ugleda, servisi daju pogrene podatke o visini tete i ispravnosti
prevoznih sredstava...
Potroake prevare su dio namjernog dovoenja potroaa u zabludu zbog lakeg
predstavljanja stvarnih okolnosti, kako bi on novac upotrijebio za kupovinu odreene koristi.

134
. Ignjatovi: Kriminologija, Beograd, 2000., str. 212.
109

Ovdje su najee povjerljive igre, prevare u vezi poboljanja stambenih prilika, zavodljivo
oglaavanje i reklamiranje, prevare sa nekretninama i prevare u vezi preduzetnitva.
135

Kompjuterski kriminalitet je kod nas novija pojava i jo se ne mogu pouzdano utvrditi
njegov obim, dinamika i struktura. Kompjuterski kriminalitet obuhvata kriminalitet vezan za
kompjuterske mree, gdje se kompjuterske mree koriste kao cilj napada, sredstvo ili alat i
kao okruenje u kome se napadi realizuju.
136
On se najee vee za ostale oblike
kriminaliteta bijelog okovratnika.

Ovaj kriminalitet se dijeli u pet grupa:

a) raunarska prevara,

b) raunarska pijunaa,

c) raunarska sabotaa,

d) raunarsko hakerstvo i

e) kraa korienog vremena, programa i mainske opreme.
137


Ova krivina djela najee ine zaposleni u institucijama i ustanovama, meu kojima
su i odgovorna lica na podruju informatike, programeri, blagajnici...
Osim ovih krivinih djela, posebno opasan, najmanje poznat i u posljednje vrijeme u
ekspanziji je organizovani kriminalitet. Ova vrsta kriminaliteta prelazi okvire jedne drave,
dobijajui meunarodne razmjere bez poznavanja granica i dravnog suvereniteta.
138


Meu osnovne djelatnosti organizovanog kriminaliteta spadaju:
139


trgovina drogama,

trgovina orujem,

kraa i trgovina automobilima,

trgovina ljudima,

kreditiranje (zelenaenje),

trgovina djecom, trgovina ljudskim organima,

pranje novca,


135
Prema podacima meunarodnog pregleda rtava kriminaliteta (ICVS) najvei procenat prevarenih potroaa
je u Istonoj Evropi (40%), u Aziji neto manje (oko 30%), Africi (25%), svjetski prosjek je oko 22%, neto nii
je u Latinskoj Americi i Karibima, u Zapadnoj i Centralnoj Evropi (16%), Sjevernoj Americi (12%) i u Okeaniji
8%.
135

136
S. Konstatinovi vili, V. Nikoli Ristanovi, M. Kosti: Kriminologija, Ni, 2009. str. 184.
137
B. Petrovi, G. Meko: Kriminologija, Sarajevo, 2008., str. 222-223.
138
S. Konstatinovi Vili, V. Nikoli Ristanovi, M. Kosti: Kriminologija, Ni, 2009. str. 194.
139
M. Bokovi: Organizovani kriminalitet, Prvi deo, op. cit. str. 87.
110

kompjuterski kriminal,

falsifikati,

trgovina nuklearnim materijalima,

prostitucija, igre na sreu, reket, pedofilija, porno industrija, trgovina cigaretama i
alkoholom.
140


Kao to vidimo same djelatnosti odreuju neophodnost njihovog vrenja preko pravnih
lica kao to su: fabrike, laboratorije, bolnice, filmske kue, transportne kompanije, banke,
osiguravajua drutva i slino.
Razlog rasprostranjenosti privrednog kriminala pravnih lica nalazi se u pristupu odreenoj
djelatnosti ili postojanju mogunosti koja se moe na odgovarajui nain iskoristiti za
ostvarenje nezakonite dobiti kroz privredne aktivnosti, kao pretpostavci za izvrenje bilo kog
oblika privrednog krivinog djela. Za izvrenje privrednih krivinih djela karakteristino je
preduzimanje prividno legalnih radnji koje su uobiajene u obavljanju odreenih
zanimanja,
141
pa su i njihovi uinioci najee privredni subjekti.
Krivina djela utaje poreza, carinske prevare, pronevjere, zloupotrebe steaja, kreditna
prevara, krenje prava konkurencije, lani steaj, pranje novca i mnoga druga ine se u ime
privreivanja, sticanja ekstra profita, odupiranja konkurenciji, izbjegavanja steaja i boljeg
finansijskog i trinog poloaja kompanije.
U vrenju kriminalne djelatnosti rijetko uestvuje jedno privredno preduzee, jer se ona
nuno udruuju, dobrovoljno ili po prirodi posla, ali najee radi uspjenog ostvarenja
zajednike namjere. Ovi legalni privredni subjekti povremeno, kada se za to prui prilika ali
ne sluajno i nasumice, zajedniki uestvuju u planiranju, organizovanju i izvravanju
kriminalne aktivnosti. Ovakav vid kriminalne aktivnosti je poznat kod utaja carinskih prihoda
i subvencijskih prevara. Ovo uglavnom ine proizvoai, preraivai i izvoznici koji zajedno
organizuju izvrenje prevare, sluei se raznim sredstvima, ukljuujui i podmiivanje
dravnih slubenika. Za ovaj kriminalitet se zato i koristi naziv organizovani kriminalitet
prilike.
Osim ovog oblika organizovanog kriminaliteta prilike koji ine legalna pravna lica, ona
takoe osnivaju i zloinaka udruenja ili organizacije kao mnogo opasniji oblik
organizovanja. Organizovani kriminalitet se, pored organizacija fizikih lica, javlja u mnogo
opasnijem obliku organizovanja legalno osnovanih preduzea koja nastupaju tako to pod
platom dozvoljene djelatnosti obavljaju kriminalnu aktivnost.
Organizovani kriminal se vie ne bavi iskljuivo tradicionalnim djelatnostima podzemlja
kao to su droga, prostitucija, cigarete i slino. On sve vie izlazi na trita, ukljuujui se u
legalne privredne tokove (npr. organizovani narko-karteli ulau novac u privatizaciju
preduzea, kupovinu graevinskog zemljita, graevinarstvo, transportnu djelatnost...).
Ovdje se mora spomenuti i kriminalna djelatnost multinacionalnih kompanija koja je
poseban problem i velika opasnost jer njihova mo postaje vaan politiki faktor i na
globalnom planu. Ova snaga je esto vea i od ekonomske i politike snage pojedinih drava.
Ovo ukazuje na svu ozbiljnost potrebe inkriminisanja pravnih, a ne samo fizikih lica jer
tradicionalni krivinopravni sistem nije odgovarajui za njihovo spreavanje i procesuiranje.


140
B. Petrovi, G. Meko: Kriminologija, Sarajevo, 2008., str. 232.
141
Eisenberg, Ulrich (1990) Kriminologie, 3. izdanje, Kln: Carl Heymanns Verlag KG, 725, prema Z.
urevi, navedeno djelo, strana 8.
111

3.19. Politika gonjenja pravnih lica

Krivina djela pravnih lica napadaju osnovne vrijednosti na kojima poiva jedno
drutvo. Kako bi se zatitilo od ugroavanja, drutvo na njih reaguje sa ciljem spreavanja i
suzbijanja kriminalnih ponaanja. Ovo se ostvaruje formalnom reakcijom, na pravu
zasnovanom djelovanju subjekata krivine represije.

Ova se kontrola ostvaruje u dvije faze:

a) prva je otkrivanje i rasvjetljavanje kriminalnog akta i njegovog uinioca,
optuivanje i suenje zbog izvrenog djela, da bi se okonala izricanjem sudske odluke i
b) druga faza se svodi na izvrenje krivinih sankcija.
142


Politika gonjenja pravnih lica neodvojivi je dio politike suzbijanja i spreavanja
ukupnog kriminaliteta. Prema svemu to je do sada izloeno, ona je od velikog znaaja. U
realizaciji svake politike gonjenja pravnih lica prvi korak predstavlja njihovo otkrivanje i
dokazivanje.
143

Ako imamo u vidu ko su uinioci krivinih djela koja se uraunavaju pravnom licu, koja
pravna lica ine krivina djela, njihovu ekonomsku mo i drutveni uticaj, oekivano veliki
broj krivinih djela pravnih lica ostaje neprijavljen. On spada u tamni broj kriminaliteta, iji
su okviri iri od poznatih i utvrenih u krivinom postupku.
144


Zahtjevi koji se postavljaju pred organe otkrivanja i gonjenja:

Policijski organi: zahtijeva se visoka strunost, obuenost i veliko iskustvo zaposlenih
policijskih istraitelja koji moraju da raspolau sa znanjem iz raznih oblasti, kao to
su: ekonomija, finansije, elektrotehnika, informatika, tehnologija. Ovakvi strunjaci
mnogo kotaju i siromane zemlje ih teko mogu angaovati za rad u policiji.
Razni kontrolni organi za bankarstvo, revizori, carinski slubenici, finansijska
inspekcija, poreske uprave i slino: od strunosti njihovih slubenika, opremljenosti i
raspoloivih finansijskih sredstava, zavisi i efikasnost otkrivanja ovih krivinih djela,
Specijalizacija u okviru tuilatava, stalna edukacija tuilaca koji rade na tim
predmetima i nabavljanje strune literature (domae i strane),
Korienje steenih iskustava razvijenih drava, koje su prve prihvatile taj vid
odgovornosti iji su kontrolni mehanizmi efikasniji od naih,
Meusobna razmjena podataka i saradnja sa drugim dravama, posebno susjednim, u
cilju postizanja vee efikasnosti u otkrivanju i procesuiranju poinjenih djela.






142
. Ignjatovi: Kriminologija, Beograd, 2000., str. 244.
143
Prema nekim istraivanjima u SAD se prijavljuje samo dvije petine kriminaliteta. Tu se radi uglavnom o
djelima protiv ivota i tijela i krivinim djelima protiv imovine, a najvie ih prijavljuju same rtve ili lanovi
domainstva.
143

144
Strukturu tamnog broja kriminaliteta prema miljenju H. Levi-Brula ine tri grupe krivinih djela: savreni
zloini, poznata djela koja ne daju povoda za voenje krivinog postupka i djela tzv. bijelog okovratnika. Po
miljenju ovog pisca, najvei dio tamnog broja predstavlja kriminalitet bijelog okovratnika, tj. kriminalitet
imunih i bogatih slojeva.
144

112

ta oteava otkrivanje i procesuiranje:

Ograniena finansijska sredstva,
Nedostatak iskustva,
Nedostatak kvalitetnog kontrolnog mehanizma,
Neusklaenost i zastarjelost propisa,
Slaba zainteresovanost i nesnalaenje pravosua.

Ukidanjem slube drutvenog knjigovodstva nestao je snaan kontrolni mehanizam i
podnosilac prijava za privredne prestupe. Slian kontrolni mehanizam nije uspostavljen, ve
se oekuje da se primjenom odredbe ZKP da je svako duan da prijavi krivino djelo koje se
goni po slubenoj dunosti, doe i do pravnih lica kao poinilaca krivinih djela. Ovo
oigledno ne funkcionie u praksi i potrebno je traiti nove puteve da se to pobolja. Pored
propisivanja obaveze kontrolnim organima finansijskog, trinog, upravnog i sudskog
segmenta da prijave krivino djelo, potrebno je propisati i sankcije ako to ne uine (van
krivinog zakonodavstva). To trai i efikasnu kontrolu kontrolnih organa, ali i da se ne
prepliu nadlenosti, to stvara mogunost da se svi smatraju nenadlenim. Zato drava mora
da te svoje organe stimulie za predan rad, a za propuste da sankcionie i obezbijedi im punu
nezavisnost i linu bezbjednost. Politika gonjenja zbog toga zavisi od drutvene atmosfere,
elje da se zaista preduzima krivino gonjenje i kanjavanje, a za to je potreban drutveni
konsenzus i prije svega stvarna volja zakonodavne i izvrne vlasti.
U dijelu kada predmet dospije u tuilatvo sve e zavisiti od strunosti i spremnosti da
se primjenjuje novo zakonsko rjeenje, koje vie i nije novo. ini nam se da je ovdje prisutno
odreeno nesnalaenje i opredjeljivanje da se goni fiziko lice i time dobije osuujua
presuda. Progon pravnog lica u jedinstvenom postupku, predstavlja odreen rizik za uspjeh
optube, trai mnogo vie rada i strunosti, ali i iskustva i odvanosti. Osim toga, skopan je i
sa duim trajanjem postupka istrage i optuenja, to je esto suprotno oekivanjima javnosti
ija je panja usmjerena na fiziko lice. Ovo bi mogao i biti jedan od razloga malog broja
optuenja pravnih lica, iako se fizika lica gone za djela koja su oigledno povezana sa
pravnim licem u smislu njihove mogue odgovornosti.
3.20. Kaznena politika

Kaznena politika predstavlja posebno podruje politike suzbijanja kriminaliteta. U
okviru kaznene politike izriu se i izvravaju krivine sankcije predviene pozitivnim
zakonodavstvom, u cilju spreavanja kriminaliteta i resocijalizacije osuenih lica.
Pretpostavku uspjenog funkcionisanja kriminalne politike, a posebno krivinopravne politike
karakteriu dvije oblasti. Prva se odnosi na zakonodavstvo i aktivnosti koje su sa njima
povezane. Druga obuhvata krivino pravosue sa svim njegovim elementima, preko koga se
konkretizuju krivinopravne mjere u praksi krivinopravne borbe protiv kriminaliteta.
145

Propisivanjem krivinih sankcija i odreivanjem granica u kojima one mogu biti
odmjerene, krivino zakonodavstvo odreuje otrinu reakcije za odreena krivina djela.
Tako je i sa krivinim djelima pravnih lica, gdje su propisane razne krivine sankcije i uslovi
pod kojima se one mogu izricati. Nae pravo, kao i sva prava, propisuje novanu kaznu, ali
pored nje tu su i druge tee kazne, kao to su oduzimanje imovine ili prestanak pravnog lica,
kao i uslovna osuda. Novana kazna se moe izricati za sva krivina djela koja uine pravna
lica. Time je odreen i pravac u kome e se sudovi kretati pri izboru krivinih sankcija, kao i

145
M. Milutinovi: Kriminalna politika, Beograd, 1984., str. 146.
113

orijentir tuiocima za ostvarenje njihove uloge u kreiranju kaznene politike pomou pravnih
lijekova.
Praksa sudova je tijesno povezana sa krivinim zakonodavstvom i ona se oslanja na
zakonska rjeenja. U tom procesu sudija je duan, drei se normativnih okvira, da cijeni sve
okolnosti vezane za pravno lice, pod kojima je krivino djelo uinjeno, teinu posljedica,
visinu tete, trajnost, ugroavanje stabilnosti trita i ekonomije drave i slino.
Prema gore izloenim podacima o presuenim predmetima, moglo bi se zakljuiti da
kaznena politika jo uvijek nije u potpunosti izgraena. Statistiki podaci pokazuju da se
najee izriu novane kazne, to je i oekivano, s obzirom da veina krivinih djela po
svojoj teini zahtijeva njihovo izricanje. Meutim, teko se moe prihvatiti da je opravdan
mali broj ili izostanak kazni oduzimanja imovine ili prestanka pravnog lica. Oigledno je da
ovdje postoji raskorak izmeu zakonodavnih rjeenja i njihove primjene u praksi. Ovo se
odnosi na izbor sankcija ali i njihovu visinu, kao i primjenu mjera bezbjednosti i oduzimanje
imovinske koristi. Dakle, nije samo problem u otkrivanju i optuivanju pravnih lica, ve i u
postupku pred sudom. Sankcije koje se propisuju moraju biti prilagodljive, efikasne i
uvjerljive. Njih moraju da prate mjere bezbjednosti i oduzimanja imovinske koristi. Upravo
pribavljanje imovinske koristi motivie pravna lica na vrenje krivinih djela. Zato njeno
oduzimanje i saznanje da je nee moi zadrati predstavlja snano oruje u provoenju
kaznene politike.
Drugi vaan instrument je ukidanje subvencija, koncesija, pristupa javnim radovima,
korienju budetskih sredstava. Na taj nain se uskrauju sve pogodnosti redovnog i
sigurnog izvora prihoda i stabilnog poslovanja, to je ozbiljnim privrednim drutvima esto
presudno za poslovanje. Kao to smo vidjeli iz statistikih podataka, ove sankcije nisu
izricane.
U okviru razmatranja kaznene politike moemo konstatovati da je zakonodavni okvir
postavljen tako da obezbjeuje prilagodljivu i zadovoljavajue efikasnu kaznenu politiku. Ali
u okviru krivinog gonjenja, optuenja i presuivanja, ovaj normativni dio se neujednaeno
sprovodi u ivotu. Oigledno je odsustvo efikasnog gonjenja i optuenja pravnih lica za
krivina djela. S druge strane, izricanje preteno novanih kazni, koje nesporno trebaju biti
najzastupljenije, teko moe biti prihvaeno kao adekvatno kanjavanje za ova krivina djela.
Odsustvo ili minoran broj kazni oduzimanja imovine, prestanka pravnog lica, mjera
bezbjednosti, pravnih posljedica osude, govori da postoji raskorak izmeu normativnog i
praktinog ostvarenja ove odgovornosti.
S obzirom da se radi o drutvu u tranziciji, kaznena politika mora da odigra znaajniju
ulogu u uspostavljanju efikasne zatite drutva od protivpravnih aktivnosti pravnih lica. Samo
novanom kaznom to nije mogue ostvariti, ve znaajnije uee u izreenim kaznama
moraju imati kazne oduzimanja imovine i prestanka pravnog lica. Takoe mjere bezbjednosti
i nastupanje pravnih posljedica osude trebaju da dopune svrhu kanjavanja, u kojoj do sada
oigledno nisu bile zastupljene.

Uloga tuioca u kreiranju kaznene politike:

Da svaku odluku suda paljivo proui i ocijeni potrebu da albom izrazi svoj stav o
kaznenoj politici, utiui tako da je vii sud po potrebi koriguje,
Da utie na znaajnije uee u izreenim kaznama kazne oduzimanja imovine i
prestanka pravnog lica,
Da utie na ee izricanje mjera bezbjednosti i nastupanja pravnih posljedica osude
koje trebaju da dopune svrhu kanjavanja.


114

3.21. Predstavljanje sluaja sa primjerima odluka


SLUAJ BR. 1.

NAREENJE O SPROVOENJU ISTRAGE


OKRUNO TUILATVO U DOBOJU
Broj: KT- 829/05
Doboj, 05.09.2005. godine

VT/SN

Na osnovu lana 43. stav 2. taka 1., lana 216. stav 2. Zakona o krivinom postupku RS,
donosim


NAREENJE O SPROVOENJU ISTRAGE

PROTIV:

DOO "P." O. i P.B., sina K. i majke M. ro. S., roen 07.03.1961. godine, u O.,
nastanjen u Obudovcu br. 272, optina ., po zanimanju ekonomista, osniva i direktor
preduzea DOO "P." O., oenjen, otac troje djece, Srbin, dravljanin RS,

Zbog osnova sumnje da je:

U vremenskom periodu od 13.06.2003. godine do 08.08.2003. godine, u O., optina
., kao osniva i odgovorno lice u "P." DOO O. i poreski obveznik u smislu lana 18. Zakona
o akcizama i porezu na promet ("Slubeni glasnik RS" br. 25/00), u namjeri da izbjegne
plaanje poreza na promet nabavio robu (pivo "Jelen" i kiselu vodu "Vitinka"), ukupne
vrijednosti 305.609,60 KM koju robu je potom prodao za gotov novac raznim nepoznatim
kupcima, koji promet nije prijavio Poreskoj upravi RS, niti je na isti platio porez, a da bi to
prikrio, po prethodnom dogovoru sa K.D., vlasnikom tzv. "Fiktivnog preduzea" "D.P." DOO
L., preuzimao bjanko ovjerene narudbenice sa izjavama da roba slui za daljnju prodaju
(uslov oslobaanja obaveze plaanja poreza na promet), te je na osnovu tako zaprimljenih
lanih narudbenica sainio lane isprave (narudbenice sa izjavama, otpremnice, raune,
fakture), iako navedenu robu u stvarnosti nije prodao preduzeu "D.P." DOO L., koje
preduzee u sutini se nikada nije bavilo kupovinom niti prodajom bilo kakve robe, odnosno
sainio je lane izlazne fakture "P." DOO O. prema lanom kupcu "D.P.T" DOO L., ukupne
vrijednosti robe 305.609,60 KM, na koji iznos je trebao da plati porez na promet u iznosu koji
prelazi 50.000,00 KM, a to nije uinio,

ime je imao uiniti krivino djelo utaje poreza i doprinosa iz lana 287. stav 2. u vezi
sa stavom 1., istog lana i krivino djelo falsifikovanje ili unitenje poslovnih ili trgovakih
knjiga ili isprava iz lana 274. stav 1., a u vezi sa lanom 42. Krivinog zakona Republike
Srpske.


115

OVO NAREENJE OPRAVDAVA SLJEDEE:

1. Presuda Suda Bosne i Hercegovine kojom je K.D. oglaen krivim zbog krivinog djela
pranje novca iz lana 209. stav 2. u vezi sa stavom 1. i lana 54. Krivinog zakona Bosne i
Hercegovine,
2. Zapisnik o sasluanju svjedoka K.D., od 14.12.2004. godine,
3. Poslovna dokumentacija preduzea "P." DOO O., a koja se odnosi na poslovanje sa
"Fiktivnim preduzeem" "D.P."DOO L.,
4. Analiza i komparativno uvezivanje finansijske dokumentacije preduzea DOO "D.P." L. i
njegovih dobavljaa, u konkretnom sluaju dobavljaa "P." DOO O., uraene od strane
ovalenih slubenih lica Poreske uprave RS Banja Luka.

Stoga

N A R E U J E M

Preduzimanje sljedeih istranih radnji:

1. Da se pozove i ispita osumnjieni na okolnosti izvreenja predmetnog krivinog djela,
2. Zatraiti provjeru od PS amac line karte i matinog broja koji se pojavljuje na
otpremnicama "P." DOO O. i utvrditi identitet lica iji se broj line karte nalazi na pomenutim
otpremnicama, kao i vlasnika vozila kojim je navodno otpremana roba prema D. P" DOO L.,
3. U preduzeu "P." DOO O. izuzeti deset nespornih otpremnica i narudbenica iz 2004. i
2005. godine (originale ili ovjerene fotokopije istih), a radi usporedbe sa otpremnicama prema
preduzeu D. P" DOO L., koje su ve izuzete u ovom predmetu,
4. Pribaviti rjeenja o upisu u sudski registar preduzea P DOO O.,
5. Za osumnjienog P. B. pribaviti izvod iz kaznene evidencije,
6. Utvrditi taan iznos utajenog poreza na promet u poslovanju kao dobavljaa-prodavca
DOO "P." O., sa preduzeem D. P" DOO L., kojom prilikom smatrati utvrenom injenicom
da stvarnog prometa robe izmeu preduzea "P." DOO O. i preduzea "D. P." DOO L. nije ni
bilo.


Predloene istrane radnje je potrebno provesti u to je mogue kraem roku.


OKRUNI TUILAC

Vaja Todorovi

116

ZAHTJEV ZA DODATNE ISTRANE RADNJE


OKRUNO TUILATVO U DOBOJU
Broj: KT - 829/05
Doboj, 21.09.2005. godine


CENTRU JAVNE BEZBJEDNOSTI

DOBOJ


PREDMET: Zahtjev za preduzimanje dodatnih istranih radnji u predmetu istrage
protiv osumnjienog P.B. i DOO "P.O." zbog krivinog djela utaje poreza i doprinosa iz lana
287. stav 2. u vezi sa stavom 1. istog lana i krivino djelo falsifikovanje ili unitenje
poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava iz lana 274. stav 1., Krivinog zakona Republike
Srpske.
Ovo tuilatvo vodi istragu protiv osumnjienog P.B. i DOO "D.P." O., zbog gore
navedenih krivinih djela, (neke od istranih radnji provodi tuilac, a neke istrane radnje
provodi PS amac), pa kako je osumnjieni P.B. u svojoj odbrani naveo da je robu ("Jelen
pivo" i kiselu vodu) a po narudbenicama preduzea "D.P." DOO L. (za koje je preduzee
utvreno da se radi tzv. Fiktivnom preduzeu) vozio i istovarao kod razliitih kupaca za
koje mu je telefonom D.K. rekao, pa je izmeu ostalih robu po narudbenici preduzea "D.P."
vozio i istovarao kupcu u D. tj. preduzeu "A.".
Kako bismo provjerili ove navode odbrane osumnjienog, potrebno je identifikovati
vlasnika preduzea "A." D., te istog sasluati na okolnosti nabavke piva od preduzea D.P."
DOO L., a preko DOO "P. O." i P.B.
Takoe je potrebno u poslovnoj dokumentaciji preduzea "A." utvrditi da li je
navedeno preduzee u navedenom periodu od 13.06.2003. godine do 08.08.2003. godine,
kupovalo "Jelen pivo" i "Vitniku" od preduzea "D. P." DOO L. i ili od preduzea DOO
"P.O.". Ukoliko se utvrdi da jeste, izuzeti poslovnu dokumentaciju u tom pravcu.


Navedene istrane radnje potrebno je preduzeti u to kraem roku.


OKRUNI TUILAC

Vaja Todorovi

117

NAREENJE O OBUSTAVLJANJU ISTRAGE ISTRAGA


OKRUNO TUILATVO U DOBOJU
Broj: KT- 829/05
Doboj, 24.10.2005.godine
VT/A

Na osovu lana 382. Zakona o krivinom postupku Republike Srpske, donosim


N A R E E NJ E


Protiv P. Drutva sa ogranienom odgovornou za trgovinu i usluge O., optina .,
vlasnitvo P.B. iz O., NEE SE VODITI ISTRAGA, zbog krivinog djela utaje poreza i
doprinosa iz lana 287. stav 2. u vezi sa stavom 1. istog lana i krivinog djela falsifikovanje
ili unitenje poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava iz lana 274. stav1. Krivinog zakona
Republike Srpske, jer je uinilac navedenih krivinih djela jedini vlasnik navedenog pravnog
lica.


O b r a z l o e nj e

Tuilatvo Bosne i Hercegovine dostavilo je ovom tuilatvu na nadleni postupak
krivini predmet protiv pravnog lica P. DOO O. i protiv direktora i odgovornog lica P.B.,
zbog krivinog djela utaje poreza i doprinosa iz lana 287. stav 2. u vezi sa stavom 1. istog
lana Krivinog zakona RS.
Nakon pokretanja istrage protiv Peri Bogdana, zbog navedenog krivinog djela,
utvreno je da je Peri Bogdan uinilac krivinih djela utaje poreza i doprinosa iz lana 287.
stav 2. u vezi sa stavom 1. istog lana i krivinog djela falsifikovanje ili unitenje poslovnih
ili trgovakih knjiga ili isprava iz lana 274. stav 1. Krivinog zakona Republike Srpske, a
kako je P.B. jedini vlasnik pravnog lica protiv kojeg bi se krivini postupak inae pokrenuo,
to je odlueno kao u dispozitivu nareenja.



OKRUNI TUILAC

Vaja Todorovi
118

SLUAJ br. 2.

NAREENJE O OBUSTAVLJANJU ISTRAGE


OKRUNO TUILATVO U DOBOJU

Broj:KT- 1701/05
Doboj, 06.09.2006.godine

MS/A


Na osnovu lana 43. stav 2. taka v. i lana 224. stav 1. taka b. ZKP-a, donosim


N A R E E NJ E
o obustavi istrage


Obustavlja se istraga protiv B.., sin M., i pravnog lica preduzea DOO B.K." B.B., zbog
osnova sumnje da je uinjeno krivino djelo poslovne prevare iz lana 265. Krivinog zakona
Republike Srpske, jer nema dovoljno dokaza da su prijavljena lica uinila navedeno krivino
djelo.


O b r a z l o e nj e


Ovom tuilatvu podnio je krivinu prijavu M.Z., putem punomonika, advokata H.J.
a, protiv Bardak eljka i pravnog lica B.K., vlasnitvo B. ., zbog krivinog djela poslovne
prevare iz lana 265. KZ RS.
Ovo tuilatvo je po navedenoj krivinoj prijavi donijelo nareenje o sprovoenju
istrage dana 28.04.2006. godine, nakon ega je PS Brod dostavila izvjetaj o preduzetim
radnjama broj 11-9/02-230.5-8/06 od 31.05.2006. godine. Pripadnici PS Brod su po
navedenom nareenju sasluali oteenog M.Z. te su od istog prikupili poslovnu
dokumentaciju u vezi poslovnog odnosa izmeu preduzea DOO M. D., vlasnitvo
oteenog i DOO B.K. B., vlasnitvo B.., a prije svega izvod iz sudskog registra, devizne
izvode o stanju prometa DOO M., te su sasluali svjedoka K.A. iz B., a iz firme DOO B.
K. izuzeta je dokumentacija u vezi poslovnog odnosa sa DOO M. i to rauni izdati od
strane DOO B.K." kojim je izvren povrat robe DOO M., te izvodi o deviznoj uplati od
strane B.K. prema M., kao i otpremnice - certifikati izdati od strane CI Brod, pediterske
usluge, kao i izvode banaka o plaenoj carini, te izvjetaj o knjienju u preduzeu DOO
B.K. kojom se firma M. tereti po jednom izvjetaju za umanjenje cijena od 10% po tri
fakture, a po drugom izvjetaju vri se knjienje tj. tereti se za carinske trokove po dvije
fakture, a izuzete su i fakture o trokovima prevoza robe, te je u svojstvu osumnjienog
ispitan B. ., a i sasluan je kao svjedok V. B., knjigovoa u preduzeu B.K..
B.. u svom iskazu navodi da nije sporno da je dolo do poslovnog odnosa izmeu
dva navedena preduzea, te da je on prihvatio da njegovo preduzee vri prodaju robe
preduzea M., te je u tri navrata u njegovo preduzee dovezeno robe u vrijednosti od
119

40.372,03 KM, na koju je on platio carinu u vrijednosti od 5.000 KM. Osumnjieni dalje
navodi da je dio robe uspio prodati i u etiri navrata je izvrio uplatu oteenom u ukupnom
iznosu od 14.696,00 KM, a potom je oteenog upoznao da mu je roba preskupa zbog nastalih
trokova carine, pediterskih usluga, a potom je traio da se roba umanji za 7 - 10%, to mu je
oteeni odobrio, te je on izvrio umanjenje vrijednosti robe u iznosu od 4.000 KM.
Osumnjieni je jo naveo, s obzirom da je roba ila loe, da je njemu oteeni rekao da robu
vrati oteenom tj. da se ista vrati preduzeu M., te je on na to i pristao i u dva navrata i
vratio robe u visini prvi put od 5.669,76 KM, a drugi put 6.654,24 KM. Osumnjieni je jo
naveo da je on imao dug oko 5.000 KM prema preduzeu M. kada je izvrio povrat robe, ali
da mu je M. izvrio plaanje povrata robe u visini od 6.654,24 KM, te se poslije toga sa
oteenim dogovorio da izvre prebijanje dugova, ali da oteeni nikada nije doao u
knjigovodstvo da sravne raune. Osumnjieni jo naveo da je njegovo preduzee uvijek
pozitivno poslovalo, kao i danas, ali da o njihovoj poslovnoj saradnji nije sainjavan nikakav
pismeni ugovor.
Oteeni M.Z. u svom iskazu navodi da je on sklopio usmeni ugovor tj. dogovor sa
osumnjienim u prisustvu K.A. o transportu njegove robe u sjedite preduzea B.K., te je on
u tri navrata robu i dostavio navedenom preduzeu za ta postoje fakture kao i carinski papiri,
te mu je isti djelimino u poetku platio robu, prvi put u iznosu od 2.991,50 Evra, drugi put u
iznosu od 1.495,00 Evra i u teem navratu u iznosu od 995 Evra, dok je ostala neplaena
obaveza u iznosu od 16.257,00 Evra. Oteeni je dalje naveo da je vie puta telefonom
pozivao prijavljenog i traio da plati dug, ali da to prijavljeni do danas nije uinio.
Svjedok V.B. je naveo da je on vodio u svojoj agenciji poslovne knjige za firmu
B.K., te navodi da mu je poznato da je ova firma u tri navrata uvezla robu iz Hrvatske od
firme M. i to koliko se sjea u vrijednosti od 40.000 KM, te mu je poznato da je firma B.
K. zapoela prodaju navedene robe, ali je ista ila teko, te mu je B.. rekao da se dogovorio
sa oteenim da robu vrati nazad, te mu je poznato da je u vrijednosti od 5.000 KM robe
vratio oteenom, a poznato mu je da je vraenu robu M. platio deviznim raunom, to
njemu nije bilo jasno zbog ega, kada je ve postojao dug prema M. od strane B.K. u
visini od 5.000 KM. Ovaj svjedok je jo naveo da je njemu poznato da je u 2004. godini
preduzee B.K." pozitivno poslovalo, a koliko je njemu poznato nije postojao pismeni
ugovor o poslovnoj saradnji izmeu ove dvije firme. Svjedok je na kraju jo naveo da je on
upozoravao u toku 2005. godine oba preduzea da izvre sravnjenje nastalih obaveza i
potraivanja jer je bilo nekih spornih poslovnih dogaaja, meutim, niko mu se ni sa jedne ni
sa druge strane nije obraao.
to se tie svjedoka K.A. da je njemu poznato da su oteeni i prijavljeni dogovorili
poslovan odnos izmeu firmi, te da je oteeni u vie navrata isporuio robu firmi B.K. a da
je prijavljeni manji iznos duga platio, a vei dio duga nije plaen, te da je i njega traio
oteeni radi plaanja duga, ali da on nije mogao stupiti u kontakt sa prijavljenim.
Analizirajui paljivo iskaze osumnjienog i sasluanih svjedoka, a dovodei iste u
vezu sa materijalnim dokazima, jasno proizilazi da je preduzee B.K. djelimino platilo
dug, a vidljivi su i rauni izdati od strane DOO B.K. kojima je izvren povrat robe
oteenom i izvod devizne uplate od strane preduzea B.K. prema M. kao i carinske
isprave o plaanju carine i pediterskih usluga, a vidljivo je da postoji i dokumentacija u
preduzeu Bardak Komerc tj. izvjetaji o knjienju na teret oteenog u vezi umanjenja
cijena, kao i umanjenje u vezi carinskih trokova.
Paljivom analizom svih, kako subjektivnih, tako i objektivnih dokaza jasno proizilazi
da je dolo do poslovnog odnosa izmeu preduzea oteenog i preduzea osumnjienog, te
da je djelimino preduzee B.K. izvrilo plaanje svojih dugova, a da je u odreenom dijelu
dolo i do povrata robe oteenom, te da je roba carinjena. Dakle, poslovna saradnja je bila
nesporna. Dolo je i do odreenih finansijskih transakcija, ali kako i sam knjigovoa navodi
120

nije dolo u potpunosti do zatvaranja tj. sravnjenja nastalih obaveza i potraivanja, iz ega
jasno proizilazi da u ovoj krivinopravnoj stvari nema dokaza da je osumnjieni u samom
startu tj. prilikom sklapanja poslovnog odnosa imao namjeru da obmane drugog,
prikazivanjem da e obavezu izvriti, a da to ustvari nee izvriti ili da nije u mogunosti da
izvri svoju obavezu, ve se u konkretnom sluaju radi o graanskopravnom odnosu tj.
ugovorenim obavezama i neizvrenjem tih obaveza, zbog ega je i odlueno kao u dispozitivu
nareenja.


OKRUNI TUILAC

Simi Mladen

121

SLUAJ BR. 3

OPTUNICA



Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
KANTONALNO TUILATVO MOSTAR
Broj: Kt-220/06
Mostar, 10 .11. 2006. godine



OPTINSKI SUD MOSTAR



Na osnovu 61. 45 stav 2. taka h., lan 241. stav l., lan 242. stav l. i stav 2. i lan 396. stav l.
i stav 3. Zakona o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine podiem


O P T U N I C U


PROTIV:


M.S. sin S. i H. djevojaki D., roen 29.03.1946. godine u M. gdje je i nastanjen na
adresi Ul. D.P. br. 16, Bonjak, dravljanin Bosne i Hercegovine, po zanimanju nastavnik,
zavrio VSS, oenjen, otac troje punoljetne djece, vojsku sluio, vodi se u Vojnoj evidenciji
M., srednjeg imovnog stanja, do sada neosuivan.

Pravnog lica ,,S.B." d.o.o. I. sa sjeditem u I. na adresi Ulica B.p. br. 215, zastupan po
direktoru H.M., sinu O., roenom 19.05.1952.godine u T., nastanjenog u S. na adresi Ul. G.K.
br. 1.

Da su:

Neutvrenog datuma u vremenskom intervalu od 13.03.2006. do 15.03.2006.godine S.
M. kao direktor Podrunice M., pravnog lica ,,S.B. d.o.o. I sa sjeditem podrunice B.p. bb
M., u ime i za raun pavnog lica ,,S.B. d.o.o. I., od N.N. lica pribavio 90 komada eljeznih
kolaca koji su vlasnitvo H. d.d. M., i koji potiu od krivinog djela Krae, za koje stvari je
mogao znati da su pribavljene krivinim djelom iz razloga to su ovlaena slubena lica -
policajci Policijske stanice Mostar Jug, do toga trenutka u dva navrata i to dana 09.12.2004. i
10.03.2005. godine iz kruga Podrunice M. privremeno oduzimali identine eljezne koeve
jer su isti poticali od krivinih djela Krae.

122

Dakle, S.M. u svojstvu direktora Podrunice pravnog lica pribavio stvari za koje je
mogao znati da su pribavljene krivinim djelom, a pravno lice koristilo predmete nastale
krivinim djelom i propustilo duni nadzor nad zakonitou rada zaposlenika - direktora P.

ime su: S.M. i pravno lice ,,S.B. d.o.o. I. poinili krivino djelo Prikrivanje iz 51.
300 stav 2. u vezi istoga lana stav l. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Radi toga stavljam:


PRIJEDLOG DOKAZA KOJE TREBA IZVESTI


1. Sasluati u svojstvu svjedoka: predstavnika - oteenog pravnog lica H. d.d. M.
direktora T.H. sin J. na adresu Ul. H.m. br. 6 M. ili mjesto zaposlenja H. dd Ul. B. p. bb M.

2. Sasluati svjedoke:
- K.M.d sin R.e na adresu T. br. 30 M.
- P.R. sin R. na adresu Ul.B. L. br. 54 M.
- I.A. sin I. na adresu U. bb optina S.
- .E. sin H. na adresu D. bb optina .
- .Z. sin M. na adresu Ministarstvo unutranjih poslova HNK Policijska uprava Mostar
PS Jug
- T.O. sin M. na adresu MUP HNK PU Mostar PS Jug

3. Izvriti uvid u:
- Pismeno odjela Registra privrednih drutava Optinskog suda u Sarajevu broj: RF-
1238/06 od 30.05.2006. godine
- Ugovor o radu izmeu ,,S. B. I.i S. M. od 01.03. 2006.godine Fotodokumentacija PU
Mostar u predmetu H., foto-metalnih kolaca iz vinograda, sa mjestom dogaaja Mostar,
Teretna stanica, Preduzee ,,S.B. sa vremenom 15.03.2006. godine datirano 25.03.2006.
godine
- Nareenje Optinskog suda Mostar broj Kpp-42/06 od 16.03.2006. godine
- Potvrdu o privremeno oduzetim predmetima PU Mostar PS Mostar Jug broj: 02-
02/5-5-20/06 od 16.03.2006. godine
- Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PU Mostar PS Mostar Jug broj: KU-122/06
od 16.03.2006. godine
- Ulaz robe za fizika lica broj 58 za S.B. S. Mostar za blagajnu IV od 14.03.2006.godine
ukupno dvije strane A4 formata.
- Potvrdu o privremeno oduzetim predmetima sainjenu od PU Mostar PS Mostar Jug broj:
02-02/5-5-25/05 od 27.01.2005. godine
- Potvrdu od privremeno oduzetim predmetima sainjenu od Policijske uprave
Mostar PS Mostar Jug broj: 02-02/5-5-51/05 4d 10.03.2005. godine
- Pismeno sainjeno od He. d.d. M. rukovodioca straarske slube P.
R. pod brojem: 1-49/05 od 10.03.2005.godine
- Potvrda o privremeno oduzetim predmetima sainjena od PU Mostar PS Mostar Jug pod
brojem: 02-02/5-5-113/04 od 09.12.2004. godine
- Pismeno Policijske uprave Mostar broj: 02-02/5-2-12-205/06 od 11.05.2006. godine

Rezultati provedene istrage na nesporan nain potvruju osnovanost ove Optunice tj.
da je S.M. i pravno lice ,,S.B. d.o To. I. poinili krivino djelo stavljeno im na teret, to
123

proizilazi iz izjava svih ponuenih svjedoka kao i ostalih dokaza navedenih u prijedlogu
dokaza ove Optunice.
Zbog navedenog smatram da je ova Optunica osnovana i da su se stekla bitna
obiljeja krivinog djela koje se optuenima stavlja na teret, pa predlaem da sudija za
prethodno sasluanje ovu Optunicu potvrdi u cijelosti.


KANTONALNI TUILAC

Nuspahi Adis
124

SLUAJ BR. 4.


OPTUNICA


Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
KANTONALNO TUILATVO HNK
BROJ: KT-874/06
Mostar, 26.12. 2008. godine


OPTINSKI SUD U MOSTARU

MOSTAR

Na osnovu lana 45. stav 2. taka h. i lana 241. stav 1. Zakona o krivinom postupku F BIH,
podiem


O P T U N I C U

Protiv:

PRAVNOG LICA U.Z. banka" d.d. M., K. S.b.b., zastupanog po direktoru B.K., .B., F.V.
K. b.b.

Da je:

Poetkom oktobra mjeseca 2006. godine u M., shodno lanu 58. Statuta U.Cr.Z.
banka. d.d. Uprava Banke koja rukovodi poslovnom politikom Banke, zauzela stav da sluba
za poslove izvrenja ne postupi po pravosnanoj odluci Optinskog suda Mostar - Rjeenju o
izvrenju br.I-018631/06 od 02.10.2006. godine i odmah, u oktobru mjesecu 2006. godine
izvri isplatu potraivanja traiocima izvrenja J. S. i dr. sa transakcijskog rauna Izvrenika
HNK br.3381002200424167.

Dakle, pravno lice kao odgovorno lice - banka u Federaciji nije postupila po
pravosnanoj odluci suda;

ime je pravno lice poinilo krivino djelo Neizvrenje sudske odluke iz lana 351.
KZ-a FBiH.

Radi toga, tome sudu kao stvarno i mjesno nadlenom,

P R E D L A E M


Da se nakon potvrivanja optunice zakae i odri glavni pretres na koji pozvati:
125

- Kantonalnog tuioca Kantonalnog tuilatva HNK,
- za pravno lice, zastupnika B.K., kao i branioca Z.R., advokata iz M.

Prijedlog dokaza koje treba izvesti na glavnom pretresu

1. Da se sasluaju svjedoci:

- predstavnik oteenih J.a S., M., .B. br. 26.
- D.G., M., K.S. b.b.
- J.R., M., K.S. b.b.
- A.K., M., K.S.b.b. 2.

2. Da se proitaju:

- Presuda Optinskog suda Konjic br.348/05 i br. 56 07 P 001963 05 P od 19.05.2006.
godine (D-l)
- Presuda Kantonalnog suda Mostar br.007-0-G-06-000 787 od 24.08.2006. godine (D-
2)
- Rjeenje o izvrenju Optinskog suda Mostar br.07 58 I 018631 06 I od 06.10.2006.
godine (D-3)
- Rjeenje Kantonalnog suda Mostar br. 007-0-G-06-001 186 od 18.10.2006. godine
(D-4)
- Dostavnica za lino dostavljanje Optinskog suda Mostar - UniCredit Zagrebaka
banka Mostar, oznaka spisa IP-018631/06 - dopis uz Rjeenje od 02.10.2006. godine (D-5)
- Dostavnica za lino dostavljanje Optinskog suda Mostar U.C.Z. banka M., oznaka
spisa IP-018631/06 - dopis od 27.10.2006. godine (D-6)
- Akt U.C.Z. banka upuen Optinskom sudu Mostar na br. 09-3-9098-1/06 od
23.10.2006. godine (D-7)
- Akt Optinskog suda Mostar br. 07 58 I 018631 06 I od 27.10.2006. godine upuen
UniCredit Zagrebaka banka. (D-8)
- Akt U.C.Z. banka upuen Optinskom sudu Mostar na br. 09-3-8591-2/06 od
06.10.2006. godine (D-9)
- Rjeenje o upisu promjena podataka o subjektu upisa, U.C.Z. banka, u sudski registar,
rjeenje br. U/I-1254/92 od 30.11.1992. godine, sa registarsim listovima 6 i 7, matini
registarski broj subjekta upisa 1-3251, datum upisa 13.09.2006. godine (D-10)
- Akt U.C.Z. banka d.d. M. br.04-9-9749/06 od 07.11.2006. godine upuen Federalnom
ministarstvu pravde Sarajevo. (D-11)
- Akt - odgovor, Federalnog ministarstva pravde Sarajevo br. 03-02-2643/06 od
08.11.2006. godine, U.C. Z. banka d.d. M. (D-12)
- Statut U.C.Z. banka d.d. broj 01-426-1-1/2004 od 19.007.2004. (D-13)

Rezultati provedene istrage

Iz prikupljenih dokaza u toku istranog postupka vidljivo je da je Uprava Banke bila
upoznata sa problemom izvrenja sudskih rjeenja na raun izvrenika HNK, a problem je
nastao iz razloga donoenja Zakona o dopunama Zakona o izvrnom postupku, odnosno
ispravci istog zakona, po kome se izvrenja rjeenja na raun izvrenika HNK mogu provoditi
samo ukoliko na odreenoj poziciji budeta - za sudska izvrenja, imaju izdvojena sredstva.
Naime, prema izvjetaju Ministarstva finansija HNK na navedenoj poziciji nije bilo sredstava.
126

Kako direktor i zakonski zastupnik Banke, B.K., tako i direktor Direkcije podrke
poslovanja, D.G., te voditelj Slube domaeg platnog prometa J.R., kao i neposredni izvrilac,
mlai specijalista za platni promet A.K., saglasno su izjavili da je Uprava banke preduzimala
sve da se doe do zakonitog rjeenja nastalog problema, te da su se obraali kako Sudu, tako i
Federalnom ministarstvu pravde i navode da su se obratili Federalnom ministarstvu pravde,
kao predlagatelju Zakona o dopunama Zakona o izvrnom postupku iz razloga, jer su i nakon
instrukcija Suda bili u dilemi na koji nain postupiti. Dileme su otklonjene dostavljanjem
miljenja Federalnog ministarstva pravde da Banka ne moe provesti izvrenje ako nisu
izdvojena sredstva na odreenoj poziciji budeta, a to je bio i stav Udruenja banaka sa
kojima su takoe kontaktirali. Nakon to su obezbijeena sredstva na odgovarajuoj poziciji
budeta HNK i nakon to su od Ministarstva finansija HNK dobili o tome obavijest, odmah su
pristupili izvrenju spornog rjeenja i to je uinjeno 19.02.2007. godine.
Svjedok J.S. je izjavio da je tano da je u februaru mjesecu 2007. godine Banka
postupila po spornom rjeenju o izvrenju i to u potpunosti, te da ne postavlja imovinsko
pravni zahtjev, jer je u potpunosti namiren.
Imajui u vidu objektivnu dokumentaciju u spisu, prije svega meusobnu
komunikaciju Suda i Banke u spornom predmetu br. 07 58 I 018631 06 I Optinskog suda u
Mostaru, i pored radnji koje je preduzimala Banka u rjeavanju nastalog problema u postupku
izvrenja, smatram da postoji dovoljno osnovane sumnje da je osumnjieno pravno lice
poinilo krivino djelo Neizvrenje sudske odluke iz lana 351. stav 1. KZ FBiH.

Materijali koji potkrepljuju optunicu:


- Zapisnik o ispitivanju zastupnika osumnjienog, B.K., HNK Kantonalno tuilatvo Mostar,
br. KT-874/06 od 23.02.2007. godine.
- Zapisnik o sasluanju svjedoka, J.R., HNK Kantonalno tuilatvo broj KT-874/06 od
26.03.2007. godine.
- Zapisnik o sasluanju svjedoka, D.G., HNK Kantonalno tuilatvo broj KT- KT-874/06 od
26.03.2007. godine.
- Zapisnik o sasluanju svjedoka, A.K., HNK Kantonalno tuilatvo broj KT-KT-874/06 od
26.03.2007. godine.
- Zapisnik o sasluanju svjedoka, J.S., HNK Kantonalno tuilatvo broj KT-KT-874/06 od
26.11.2007. godine.

KANTONALNI TUILAC

Dubravka Ivanievi

127

SLUAJ BR. 5


OPTUNICA SA PRIJEDLOGOM ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA


REPUBLIKA SRPSKA
OKRUNO TUILATVO U ISTONOM SARAJEVU
BROJ: KT-198/09
Istono Sarajevo, 28.09.2009. godine



OSNOVNOM SUDU U SOKOCU
- Sudiji za prethodno sasluanje -

S o k o l a c



Na osnovu lana 43., 233., 234. i 340. Zakona o krivinom postupku, podiem

O P T U N I C U

PROTIV:

1. .Z., sin B. i majke R., roene R., roen 03.12.1963. godine u P., optina P., Srbin,
dravljanin RS BiH, nastanjen u ulici T. bb, optina P., JMBG: 0312963173131,
2. Drutvo za trgovinu i usluge V. d.o.o. P., P., T. bb, upisano u registar kod
Osnovnog suda Sokolac broj, reg. uloka 1-281, oznaka i broj upisnika suda 089-0-REG-07-
000-505 posljednjeg upisa od 31.12.2007. godine (upisnik U-707/05 od 26.09.2005. godine),

to su:

Osumnjieni .Z. u svojstvu vlasnika i direktora D.O.O. V. P., u ime i za raun
pravnog lica u vremenskom periodu od 05.05. do 13.05.2009. godine, u Odjelu 48. GJ
Jahorina" Pale, optina Pale, kojim gazduje G Jahorina" Pale, a nakon to je D.O.O. V.
P. na osnovu Ugovora broj: 01-2939/09 od 07.04.2009. godine zakljuenog izmeu JP
ume Republike Srpske. a.d. Sokolac, kao naruioca radova i D.O.O. V. P., kao
izvoaa radova, a radi izvoenja radova u G Jahorina." Pale na sjei, izradi, izvozu i
iznosu umskih drvnih sortimenata (DS) i popravci traktorskih vlaka u Odjelu 48. GJ
Jahorina uao u pomenuti odjel radi izvoenja radova, pa osumnjienom .Z., u svojstvu
odgovornog lica vlasnika i direktora D.O.O. V. P. protivpravno prisvojio devet komada
umskih drvnih sortimenata J/S oznaenih DS i to: broj ploice 90822 duine trupca 8 m,
prenika 50 cm, broj ploice 53434, duine 8 m, prenika 36 cm, broj ploice 90823 duine 8
m, prenika 33 cm, broj ploice 81078, duine 5 m, prenika 45 cm, broj ploice 97939
duine 8 m, penika 22 cm, broj ploice 53781, duine 4 m, prenika 50 cm, broj ploice
54490, duine 6 m, prenika 38 cm broj ploice 97362 duine 6 m, prenika 34 cm i broj
ploice 53430, duine 8 m, penika 27 cm, ukupne koliine 5,85 m/3 vrijednosti 633,86 bez
PDV-a, koji DS su mu povjereni na radu kao izvoau radova u Odjelu 48. GJ Jahorina po
128

osnovu ugovora o izvoenju radova od 07.04.2009. godine tako to je odsjeene drvne
sortimente, umjesto da ih iznese od panja do kamionskog umskog puta i da ih sortira na
odreenim umskim stovaritima pokraj kamionskog puta u Odjelu 48. izvezao u mjesto Lj.
bb, optina P. - postrojenje za primarnu preradu drveta u krugu D.O.O. V." P. gdje su
pomenuti DS pronaeni dana 13.05.2009. godine prilikom redovnog inspekcijskog pregleda
inspekcije za umarstvo i lovstvo Republike uprave za isnpekcijske poslove Banja Luka -
Odjeljenje Istono Sarajevo,

Dakle, protivpravno prisvojio pokretne stvari (drvne sortimente) koje su mu povjerene
na radu po osnovu ugovora o izvoenju radova,
ime su poinili krivino djelo - Pronevjera iz lana 348. stav J. KZRS.
Osnov odgovornosti pravnog lica d.o.o. V. P. sadran je u lanu 127. stav 1. taka 3.
4. i 1. KZ RS.

Na osnovu lana 340. ZKP-a, a u vezi sa lanom 134. i 139. KZ RS, predlaem da Sud izda,

KAZNENI NALOG

Kojim se osumnjieni .Z. zbog poinjenog krivinog djela izrie krivina sankcija
NOVANA KAZNA u iznosu od 1.000 KM, koju je duan platiti u roku od est (6) mjeseci
od pravosnanosti presude u korist Budeta Republike Srpske, a osumnjienom pravnom licu
Drutvo za trgovinu i usluge V. d.o.o. P.,T. bb, zbog poinjenog krivinog djela izrie
USLOVNA OSUDA, kojom se utvruje novana kazna u iznosu od 5.000 KM, a koja se nee
izvriti ako pravno lice u roku od dvije (2) godine ne bude odgovorno za novo krivino djelo
(vrijeme provjere), te da snose trokove krivinog postupka (sudski paual) po odluci Suda.

Predlaem

1.Da Sud protiv osumnjienih provede jedinstven postupak (lan 381. ZKP-a),
2.Da Sud pozove pravno lice V. d.o.o. P. da u skladu sa Statutom drutva imenuje
zastupnika (lan 383. i 384. ZKP-a).



Stoga stavljam
PRIJEDLOG DOKAZA

1. Pozvati i sasluati u svojstvu svjedoka:
-A.S., selo M. bb, optina P.,
-D.B., K. b. bb, optina P.,
-L.R., Lj. bb, optina P.,
-T.V., Republika uprava za inspekcijske poslove Odjeljenje Istono Sarajevo.

2. Da se proita i izvri uvid u:

1. Akt Osnovnog suda u Sokocu br. reg. uloka 1-289 od 31.08.2009. godine, sa prilozima
ovjerene kopije rjeenja upisa u sudski registar za Drutvo za trgovinu i usluge V." d.o.o. P.,
T. bb, br. upisa U-327/95, U-767/97, U-591/99, U-232/00, U-152/03, U-707/05 i 089-0-REG-
000-505,
129

2. Akt Republike uprave za inspekcijske poslove Banja Luka Odjeljenje Istono Sarajevo
broj: 26.5.040/333-1245.8/09 od 28.08.2009. godine, sa prilozima ovjerene kopije-prepis
zapisnik br. 26.5.040/333-1245/09 od 13.05.2009. godine (prepis i kopija) i potvrda o
privremenom oduzimanju proizvoda umarstva broj 26.5.040/333-1245.1/09 od 13.05.2009.
godine.
3. Informacija Republike uprave za inspekcijske poslove Banja Luka Odjeljenje Istono
Sarajevo broj 26.5.040/3334245.7/09 od 19.05.2009. godine.
4. Ovjerene fotokopije prekrajnih naloga Republike uprave za inspekcijske poslove
Banja Luka Odjeljenje Istono Sarajevo broj 26.5-040/333-1245.4/09 od 14.05.2009. godine i
br. 26.5-040/333-1245.5/09 od 14.05.2009. godine, protiv d.o.o. V. P. i .Z.
5. Obavjetenje Republike uprave za inspekcijske poslove Banja Luka-Odjeljenje Istono
Sarajevo broj 26.5.040/333-1245.3/09 od 14.05.2009. godine.
6. Ovjerena fotokopija Zapisnika o izvrenom redovnom inspekcijskom pregledu Republike
uprave za inspekcijske poslove Odjeljenje Istono Sarajevo broj 26.5.040/333-1317/09 od
18.05.2009. godine u JP ume Republike Srpske a.d. Sokolac -G Jahorina" Pale.
7. Potvrda o dobrovoljnoj predaji predmeta CJB Istono Saajevo broj 11 -02/2-EOP-26/09 od
26.05.2009. godine.
8. Ovjerena fotokopija Ugovora JP ume Republike Srpskea.d. Sokolac bro|: 01-2939/09
od 07.04.2009. godine o izvoenju radova zakljuenog izmeu JPS kao naruioca radova i
d.o.o. V. Pale.
9. Ovjerena fotokopija knjige premjerbe drveta za dravne ume reg. br. 189/09 Odjel 48.
10. Otpremni iskaz - dispozicija G Jahorina" Pale broj 48/09 od 19.03.2009. godine i 86/09
od 04.05.2009. godine.
11. Zapisnici:
- Zapisnik o prikupljanju izjave od lica A.S. u svojstvu svjedoka CJB Istono Sarajevo
broj: 11-02/2-44/09 od 27.05.2009. godine,
- Zapisnik o prikupljanju izjave od lica D.B. u svojstvu svjedoka CJB Istono Sarajevo
broj: 11-02-EOIR-47/09 od 08.06.2009. godine,
- Zapisnik o prikupljanju izjave od lica L.R. u svojstvu svjedoka CJB Istono Sarajevo
broj: 11-02/2-EOIR-46/09 od 08.06.2009. godine,
- Zapisnik o prikupljanju izjave od lica .Z., u svojstvu osumnjienog CJB Istono
Sarajevo broj: 11-02/2-EOIR-48/09 od 09.06.2009. godine.
Rezultati provedene istrage nedvojbeno ukazuju da postoji osnovana sumnja da su
osumnjieni .Z., u svojstvu vlasnika i odgovornog lica u pravnom licu d.o.o. V. Pale i
pravno lice d.o.o. V. P. poinili krivino djelo - Pronevjera iz lana 348. stav 1. KZ RS, na
nain i u vrijeme kako je to injenino opisano u dispozitivu optunice.
Navedeno proizilazi iz iskaza svjedoka i materijalnih dokaza pribavljenih tokom
istrage, a navedenih u taki 2. prijedloga dokaza. Tokom istrage nesporno se utvrdi da je
osumnjieni .Z. odgovorno lice u pravnom licu D.O.O. V. P., a na osnovu ovjerenih
kopija rjeenja o upisu u sudski registar za Drutvo za trgovinu i usluge V. P., i to u
svojstvu direktora i suvlasnika. Za Drutvo V. P. se utvrdi da je dana 31.12.2007. godine
izvrena dopuna djelatnosti, te da se drutvo moe baviti i uzgojem i zatitom uma,
iskoriavanjem uma i pruanjem uslune djelatnosti u umarstvu i iskoriavanjem uma
(dokazi pod red. br. 1. prijedloga dokaza). Uvidom u dokaz pod red. br. 8. - Ugovor o
izvoenju radova moe se konstatovati da je JP ume Republike Srpske a.d. Sokolac sa
d.o.o. V. P. dana 07.04.2009. godine zakljuila ugovor o izvoenju radova na sjei, izradi,
izvozu i iznosu umskih drvnih sortimenata i popravci traktorskih vlaka u odjelu 48. GJ
Jahorina". Po navedenom odjelu d.o.o. V." je naveo u radove i navedeni radovi su im
povjereni tako to su trebali posjeene drvne sortimetne iznijeti od panja do kamionskog
umskog puta (ln 11. Ugovora), nadalje izvoa radova je obavezan da za izvedene i
130

primljene radove ispostavi raun naruiocu radova, a radi plaanja (lan 8. Ugovora).
Konano plaanje svih radova izvrie se nakon tehnikog prijema radova.
No, suprotno tome, izvoa radova je dio posjeenih stabala odvezao sebi na skladite,
a to je utvrdio prilikom inspekcijskog pregleda Republiki umarski inspektor T.V. dana
13.05.2009. godine prilikom pregleda postrojenja za primarnu preradu drveta - redovna
kontrola d.o.o. V. P.
Naime prilikom inspekcijskog pregleda na postrojenju su zateeni trupci etinara DS
i to 9 komada koji su igosani umskih igom br. 17, crna farba i obrojeni ploicama, a za
koje osumnjieni . nije mogao predoiti pratee otpremne iskaze (zapisnik o inspekcijskom
Pregledu dokaz pod rednim brojem 2. prijedloga dokaza), a to znai da za navedene DS ne
postoji dokaz o njihovom porijeklu. Navedena radnja predstavlja za pravno lice i odgovorno
lice u pravnom licu prekraj iz lana 83. Zakona o umama.
Dana 18.05.2009. godine nadleni Republiki inspektor za umarstvo izvrio je inspekcijski
pregled u G Jahorina" Pale (dokaz pod rednim brojem 6. prijedloga dokaza), kojim
zapisnikom je na osnovu broja iga i broja ploica konstatovano da drvni sortimenti koji su
pronaeni prilikom redovnog inspekcijskog pregleda na postrojenju d.o.o. V. P. dana
13.05.2009. godine potiu iz 48. Odjela GJ Jahorina", a u kojem odjelu radova na sjei i
izvozu po Ugovoru broj: 01-2939/09 od 07.04.2009. godine izvodi d.o.o. V. P.
Iz iskaza svjedoka A.S., te iz drugih dokaza moe se utvrditi da poslove primanja DS
u umi vri rejonski lugar A. S., a koji dui umski ig G Pale br. 17, a koji umski ig je
registrovan u registru umskih igova OPS - 5 pod rednim brojem 17. na strani 37. Pomenuti
ig je zaduen 01.01.2009. godine. umarski inspektor je utvrdio uvidom u registar ploica za
obiljeavanje drvnih sortimenata da su ploice broj 90822, 53434, 90823, 81087, 97939,
53789, 54490, 97362, 53430 zaduene od rejonskog lugara A.S. u 2009. godini. Takoe je
utvreno kontrolom knjiga premjedbe drveta - obrazac ISK - 4 registarski broj 189/09 i
143/09 i konstatovano da su drvni sortimenti na navedenim ploicama (naprijed navedenim)
primljeni u mjesecu maju 2009. godine u odjelu 48.
Iz svega navedenog nesporno proizilazi da su se u radnjama osumnjienih stekla sva
bitna obiljeja krivinog djela Pronevjera iz lana 348. stav 1. KZ RS tako to su protivpravno
prisvojli pokretne stvari - drvne sortimente koji su mu povjereni u radu po osnovu ugovora o
izvoenju radova od 07.04.2009. godine.
Osnov odgovornosti pravnog lica sadran je u odredbi lana127. KZ RS, odnosno
pravno lice je raspolagalo i koristilo predmete nastale krivinim djelom (DS su naeni na
skladitu), a odgovorno lice u pravnom licu direktor d.o.o. osumnjieni .Z. propustio je
duni nadzor nad radom radnika, odnosno omoguio je izvrenje krivinog djela, kako
proputanjem, tako i injenjem, tako to je dao nalog ili odobrenje da pomenuti DS uu na
skladite d.o.o a znao je za izvoenje radova (lan 127. stav 1. taka 3. 4. i 1. KZ RS).
Na osnovu lana 340. ZKP-a tuilac je predloio da Sud izda kazneni nalog smatrajui
da se sa predloenim krivinim sankcijama moe postii svrha kanjavanja, s obzirom da je
zbog prekraja iz lana 83. Zakona o umama protiv osumnjienih izdat prekrajni nalog, to
po miljenju tuioca treba da bude osnov za blau krivinu sankciju prema osumnjienim.
Predlaem da Sudija za prethodno sasluanje Osnovnog suda Sokolac potvrdi ovu
optunicu.


Zamjenik glavnog tuioca

Senaid Ibrahimefendi


131

SLUAJ BR. 6.

PRESUDA


REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Broj: 89 1 K 013139 09 K 2
Sokolac, 28.03.2011. godine


U IME REPUBLIKE SRPSKE!

Osnovni sud u Sokocu, i to sudija Branka Malovi, uz uee zapisniara Borovanin
Milanke, u krivinom predmetu protiv optuenih .Z., zastupa branilac J.Z., advokat iz P.,
punomo u spisu i Drutva za trgovinu i usluge V. d.o.o. kojeg zastupa punomonik L.M.,
po ovlaenju uloenom u spis, zbog krivinog djela Pronevjera iz lana 348. stav 1. KZ RS,
po optunici Okrunog tuilatva u Istonom Sarajevu br. KM98/09 od 28.09.2009. godine,
potvrena dana 07.10.2009. godine, nakon odranog glavnog i javnog pretresa, dana
28.03.2011. godine u odsustvu uredno obavijetenih stranaka, donio je i javno objavio
sljedeu:


P R E S U D U

OPTUENI:

1. .Z., sin B. i majke R. ro. R., roen 03.12.1963. godine u P., optina P., nastanjen
u Ul. T. bb., P., po zanimanju radnik, vlasnik V. d.o.o. P., oenjen, otac dvoje malodobne
djece, po nacionalnosti Srbin, dravljanin RS - BiH, JMB: _______________, neosuivan,

2. Drutvo za trgovinu i usluge V. d.o.o. P., sa sjeditem T. bb. P., upisano u registar
kod Osnovnog suda u Sokocu br. reg. uloka 1-281, broji 12 zaposlenih, srednje ekonomske
moi, direktor .Z. i lice ovlaeno za zastupanje, neosuivano.

Na osnovu lana 298. stav 1., taka v) ZKP-a RS, Preieni tekst (Sl.Glasnik RS br.
100/09)


OSLOBAAJU SE OD OPTUBE

DA SU:

. Z. u svojstvu vlasnika i direktora D.O.O. V. P., u ime i za raun pravnog lica u
vremenskom periodu od 05.05. do 13.05.2009. godine, u Odjelu 48. GJ Jahorina Pale,
optina Pale, kojim gazduje G Jahorina" Pale, a nakon to je D.O.O. V. P. na osnovu
Ugovora broj: 01-2939/09 od 07.04.2009. godine zakljuenog izmeu JP ume Republike
Srpske." a.d. Sokolac, kao naruioca radova i D.O.O. V. P., kao izvoaa radova, a radi
izvoenja radova u G Jahorina. Pale na sjei, izradi, izvozu i iznosu umskih drvnih
sortimenata (DS) i popravci traktorskih vlaka u Odjelu 48. GJ Jahorina uao u pomenuti
132

odjel radi izvoenja radova, pa osumnjienom .Z., u svojstvu odgovornog lica vlasnika i
direktora D.O.O. V. P. protivpravno prisvojio devet komada umskih drvnih sortimenata
J/S oznaenih DS i to: broj ploice 90822 duine trupca 8 m, prenika 50 cm, broj ploice
53434, duine 8 m, prenika 36 cm, broj ploice 90823 duine 8 m, prenika 33 cm, broj
ploice 81078, duine 5 m, prenika 45 cm, broj ploice 97939 duine 8 m, penika 22 cm,
broj ploice 53781, duine 4 m, prenika 50 cm, broj ploice 54490, duine 6 m, prenika 38
cm broj ploice 97362 duine 6 m, prenika 34 cm i broj ploice 53430, duine 8 m, penika
27 cm, ukupne koliine 5,85 m/3 vrijednosti 633,86 bez PDV-a, koji DS su mu povjereni na
radu kao izvoau radova u Odjelu 48. GJ Jahorina po osnovu ugovora o izvoenju radova
od 07.04.2009. godine tako to je odsjeene drvne sortimente umjesto da ih iznese od panja
do kamionskog umskog puta i da ih sortira na odreenim umskim stovaritima pokraj
kamionskog puta u Odjelu 48. izvezao u mjesto Lj. bb, optina P. - postrojenje za primarnu
preradu drveta u krugu D.O.O. V. P. gdje su pomenuti DS pronaeni dana 13.05,2009.
godine prilikom redovnog inspekcijskog pregleda inspekcije za umarstvo i lovstvo
Republike uprave za inspekcijske poslove Banja Luka - Odjeljenje Istono Sarajevo;

ime bi poinili krivino djelo - Pronevjera iz lana 348. stav J. KZ RS.

Na osnovu lana 100. stav 1. ZKP-a RS optueni se oslobaaju od dunosti plaanja
trokova krivinog postupka i isti padaju na teret budetskih sredstava suda, o ijoj e visini
sud shodno lanu 97. stav 2. ZKP-a RS, donijeti posebno rjeenje, jer ne postoje podaci o
visini istih.

Na osnovu lana 108. stav 4. ZKP-a JP "ume RS" a.d. Sokolac, G "Jahorina" Pale
mogu imovinskopravni Zahtjev za naknadu tete, ostvariti u parninom postupku, ukoliko se
smatraju oteenim.

O b r a z l o e n j e

Kao nepotrebno izostavili autori Modula.


ZAPISNIAR SUDIJA

Milnka Borovanin Branka Malovi



POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu, u roku
od 15 dana, od dana prijema pismenog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka,
putem ovog suda.









133

SLUAJ BR. 7.


OPTUNICA


REPUBLIKA SRPSKA
OKRUNO TUILATVO ISTONO SARAJEVO
PODRUNA KANCELARIJA VLASENICA
BROJ: KT-02-238/06
Vlasenica,12.03.2008. godine
DV

OSNOVNOM SUDU U VLASENICI
-Sudiji za prethodno susluanje-


Na osnovu lana 233. stav 1. i lana 234. stav 1. ZKP-a RS, podiem


O P T U N I C U

PROTIV:

1. B. V., sin . i majke J., roene K., roen 28.08.1940.godine u mjestu S., optina I.,
stalno nastanjen u M., ulica N.T., po zanimanju diplomirani mainski inenjer, zaposlen u
preduzeu A.D. "I." M., oenjen, otac dvoje djece, Srbin, dravljanin BiH-RS,
JMB:____________ , do sada neosuivan,
2. A.D. Fabrika montanih kua I.M., sa sjeditem u M., Ul.B. bb, upisano u sudski
registar Osnovnog suda u Sokocu u reg.uloak broj 1-1601, kao registarskog suda pod
brojevima U-929/05.U-686/05,11-218/04 i Osnovnog suda u Srpskom Sarajevu U-308/01 i U-
351/98.

TO SU:

B. V.

1. U 2004. godini, 2005. godini, i do kraja 2006. godine u M., u svojstvu direktora
preduzea A.D. I. M.i, drao u radu radnike K.V., S. , P.Z., I.S., P.D., .G., V.D., M.D.,
I.Z., D.B., B.R., Z.M., V.G., M.N., K.M.,C.I., P.M. i B.D., a koji su redovno dolazili na
posao, primali platu, topli obrok i trokove prevoza sa posla i na posao, a za to vrijeme nije im
donio ugovore o radu i uruio istima, a to je suprotno lanu 19. stav 4. Zakona o radu, a
nijednom od navedenih radnika nisu uplaivani porezi i doprinosi, te nijedan od radnika nije
imao obezbijeenu zdravstvenu zatitu, a to je u suprotnosti sa lanom 68. Zakona o radu, te
na ovaj nain povrijedio prava radnika koja im pripadaju.
Dakle, svjesno se nije pridravao zakona o zasnivanju radnog odnosa i time povrijedio
radnicima pravo koje im pripada.
ime je uinio krivino djelo Povreda osnovnih prava radnika iz lana 226. KZ RS.
A.D. FABRIKA MOTANIH KUA I. M.

134

2. Kao pravno lice, u obavljanju svoje registrovane djelatnosti po rjeenju Osnovnog
suda Srpsko Sarajevo i rjeenja Osnovnog suda u Sokocu broj U-351/98, U-308/01, U-
218/04, U-685/05 i U-929, radnjama odgovornog lica B.V., direktora preduzea A.D. I.
M.i, u 2004. godini, 2005. godini pa do kraja 2006. godine, kojima je svjesno krio propise
Zakona o radu i to lana 19. stav 4. i lana 68. ovog zakona, te radnike K.V., S.J., P.Z., I.S.,
P.D., .G., V.D., M.D., I.Z., D.B., B.R., Z.M., V.G., M.N., K.M., C.I., P.M. i B.D., drao na
poslu, te za to vrijeme primali platu, topli obrok i plaao im prevoz sa posla i na posao, a da
im nije donio ugovore o radu a niti iste uruio, te nisu im plaeni porezi i doprinosi, i nisu
imali obezbijeenu zdravstvenu zatitu i na taj nain povrijedio prava radnika koja im
pripadaju po Zakonu o radu.
Dakle, svjesno se nije pridravao zakona o zasnivanju radnog odnosa i time povrijedio
prava radnicima koja im pripadaju.
ime je uinio krivino djelo Povreda osnovnih prava radnika iz lana 226. KZ RS.
Osnov odgovornosti A.D. Fabrika montanih kua "I." M. sadrana je u nareenju
lana 127. KZRS.
ime su uinili prvoosumnjieni B.V. i drugoosumnjieno pravno lice A.D. Fabrika
montanih kua "l." M. krivino djelo - Povreda osnovnih prava radnika iz lana 226. KZ RS.

PRIJEDLOZI DOKAZA KOJE TREBA IZVESTI I MATERIJAL
KOJIM SE POTKREPLJUJU NAVODI OPTUNICE

1. Zapisnik o ispitu osumnjienog B.V.,
2. Zapisnik a sasluanju svjedoka oteenog K.V., iz Z., Ulica S. S. 242,
3. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog S. J., iz mjesta M., optina M.,
4. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog P.Z., iz mjesta V. p. optina M.,
5. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog .G., iz M., Ul. V.K. br. 19,
6. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog V.D., iz mjesta R.bb, optina M.,
7. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog M.D., iz Z., Ulica V.K. broj 48,
8. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog I.Z., iz mjesta V. p. bb, optina M.,
9. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog D.B., iz mjesta S. p. bb, optina M.,
10. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog Z.M., iz M., Ul. C.D.,
11. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog V.G., iz mjesta D., optina M.,
12. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog M.N., iz mjesta Z., optina M.,
13. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog K.M., iz M., Ul. K.P. 15,
14. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog C.I., iz M., Ul. M.O. bb,
15. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog P.M., iz M., Ul. P.P. N. 15,
16. Zapisnik o sasluanju svjedoka oteenog B.D., iz mjesta L. p., optina M.,
17. Analitike kartice od 01.01.2002. do 31.12.2002. godine, a zakljuno sa 08.08.2006.
godinom (Omladinska zadruga Bolji dani, Vlasenica),
18. Analitike kartice od 01.01.2002. do 31.12.2002. godine (Omladinska zadruga Duga
Milii),
19. Potvrda o predaji predmeta PS Milii broj 12-1-7/02-230-2/07, od 31.01.2007. godine,
20. Rauni broj 72/02, 31/03, 16/04, 35/04, 58/04, 47/04, 64/05, 46/05, 47/05, 12/06, 13/06,
20/06, 32/06, 36/06, 46/06, 22/05 i 37/05, sa spiskom radnika i ostalom finansijskom
dokumentacijom u omotu-prilozi 1999-2006. godina,
21. Ugovor od 28.11.1998. godine zakljuen izmeu Republikog zavoda za zapoljavanje i
ODP ,,I." M., koga zastupa V.B. direktor, aneks ugovora zakljuen dana 10.02.1999. godine i
ugovor o obuci broj 126-71/99, od 05.01.1999. godine i Odluka o osnivanju Centra za
obrazovanje i razvoj poduzetnitva,
22. Slubena zabiljeka PS Milii 12-1-7/02-230-45/07, od 31.01.2007. godine,
135

23. Zapisnik o sasluanju svjedoka G.Lj. iz H.P.,
24. Slubena zabiljeka Poreske uprave RS broj 06/1.01/0301-452-56/06, od 23.11.2006.
godine,
25. Nalaz i miljenje od 06.06.2007. godine, i dopuna nalaza i miljenja od 07.08.2007.
godine, sainjen od vjetaka ekonomsko-finansijske struke J.S., iz Z., i akt vjetaka od
05.12.2007. godine,
26. Prijava Kolovi Vladimira i dr. od 20. 10.2006. godine, protiv B.V. i A.D. I. M.,
27. Akt PS Milii broj 12-1-7/02-230-288/06 od 04.03.2008. godine,
28. Odluka o imenovanju direktora A.D. I. M.i B. V. broj 212/01 od 24.08.2001.godine,
29. Akt Osnovnog suda u Sokocu broj reg.uloak 1 1601 od 20.02.2008.godine,
30. Rjeenja o upisu Akcionarskog drutva Fabrika montanih kua I." M., B. bb sa svim
promjenama i rjeenja U-351/98 od 31.08.1998.godine, U-308/01 od 07.11.2001.godine, U-
218/04 od 19.05.2005. godine,U-686/05 od 30.09.2005.godine i U-929/0.5 od
15.12.2005.godine,
31. Izvod iz kaznene evidencije za osumnjienog B.V.,
32. Shodno lanu 96. stav 1. i 2. ZKP RS trokovi krivinog postupka su trokovi vjetaenja
po vjetaku ekonomsko-finansijske struke u unosu od 600,00 KM.

REZULTAT ISTRAGE na nesumnjiv nain potvruje osnovanu sumnju da su
prvoosumnjieni B.V. i drugoosumnjieno pravno lice A.D. Fabrika montanih kua "I." M.
poinili krivino djelo-Povreda osnovnih prava radnika iz lana 226. KZ RS, a na nain
injenino opisan u dispozitlvu optunice.
Osumnjieni B.V. u cijelosti negira izvrenje ovog krivinog djela i na ovaj nain
pokuava ublaiti stepen svoje krivine odgovornosti.
Utvreno injenino stanje u istrazi proizilazi iz iskaza sasluanih svjedoka oteenih
K.V., S.J., P.Z., .G., V.D., I.Z., D.B., Z.M., V.G., K.M., C.I., P.M. i B.D. i finansijske
dokumentacije u vidu analitikih kartica Omladinske zadruge "Bolji dani" Vlasenica i
Omladinske zadruge Duga Milii, rauna sa spiskom radnika i ostalom finansijskom
dokumentacijom za period od 1999. do 2006. godine, ugovora i slubenih zabiljeki PS Milii
i Poreske uprave, izjave svjedoka Golijan Ljubomira i nalaza i miljenja vjetaka ekonomsko-
finansijske struke dipl.ekonomiste Jovii Stamene od 07.08.2007.godine i dopuna tog nalaza
od 07.08.2007.godine i akta vjetaka od 05.12.2007. godine.
U nalazu i miljenju, dopuni i svom aktu od 05.12.2007.g. vjetak ekonomsko-
finansijske struke J.S. navodi da nije postojao zakonit radni odnos podnosilaca prijave, a to je
suprotno lanu 8. i 10. Zakona o doprinosima, radnici su radili u kontinuitetu, te su po tom
osnovu i primali platu, a da u tom periodu nisu bili prijavljeni kod penzijskog i invalidskog
osiguranja, nisu im uplaivani porezi i doprinosi. S obzirom da lica nisu imala zakonit radni
odnos kod poslodavca A.D. I. M.i ne postoji ni obaveza plaanja poreza i doprinosa.
Po lanu 8. i 10. Zakona o doprinosima, plate i sve nadoknade isplauju se u skladu sa
Ugovorima o radu, Kolektivnim ugovorima i Pravilnikom o radu, a u ovom sluaju
podnosioci prijave nisu bili u radnom odnosu kod A.D. "I. "M., a isti su bili angaovani da
rade i primali su platu.
Osumnjieni B.V. je kao direktor preduzea A.D. I. M.i u 2004., 2005. i do kraja
2006. godine drao u radu radnike Kolovi Vladimira i druge, a za koje nije donio ugovore o
radu, nije im uplaivao poreze i doprinose, a niti im obezbijedio zdravstvenu zatitu, a to je u
suprotnosti sa Zakonom o radu A.D. Fabrika montanih kua I. M. kao pravno lice,
radnjama odgovornog lica i direktora preduzea, svjesno krio propise Zakona o radu i
radnike drali na poslu, a nije sainjen ugovor o radu sa istima, nisu im plaeni porezi i
doprinosi i nije im bila obezbijeena zdravstvena zatita, te su se povrijedila prava radnika, a
koja im pripadaju kao osnovno pravo po Zakonu o radu.
136

Iz prethodnog proizilazi osnovana sumnja da su prvoosumnjieni B.V. i
drugoosumnjieno pravno lice A.D. Fabrika montanih kua "I. M. poinili krivino djelo -
Povreda osnovnih prava radnika iz lana 226. KZ RS, te se stoga predlae Sudiji za prethodno
sasluanje da ovu optunicu potvrdi kao osnovanu i na zakonu zasnovanu.

OKRUNI TUILAC

Petrovi Biljana
137

DRUGOSTEPENA PRESUDA



REPUBLIKA SRPSKA
OKRUNI SUD U ISTONOM SARAJEVU
Broj: 92 0 K 000214 08 Kk
Istono Sarajevo, 13.01.2009. godine



U IME REPUBLIKE SRPSKE!


Okruni sud u Istonom Sarajevu, u savjetu sastavljenom od sudija: Boovi Mirka
kao predsjednika savjeta, Tanaskovi Milanke i Filipovi Erne, kao lanova savjeta, uz uee
zapisniara Furtula Veselinke, u krivinom predmetu protiv optuenih, B.V. i preduzea
Fabrika montanih kua "I." A.D. M., zbog krivinog djela - Povreda osnovnih prava radnika
iz lana 226. Krivinog zakona Republike Srpske, za koje ih je optuilo Okruno tuilatvo
Istono Sarajevo Podruna kancelarija Vlasenica, optunicom broj: KT-02-238/06 od
12.03.2008. godine, nakon javnog pretresa odranog dana 08.01.2009. godine, u prisustvu
Zamjenika Glavnog okrunog tuioca, Ibrahimefendi Senaida, optuenog B.V. i njegovog
branioca O.I., advokata iz V., te L.D., zastupnika optuenog pravnog lica, dana 13.01.2009.
godine, donio je i objavio

P R E S U D U


1. Optueni: B.V., sin . i J., roene K., roenog 28.08.1940. godine u mjestu S.
Optina I., nastanjen u M., Ul. N.T. bb, po zanimanju dipl. ing. mainstva, zaposlen u
preduzeu A.D. "I." M., oenjen, otac dvoje djece, Srbin, dravljanin BiH, do sada ne
osuivan

Na osnovu lana 290. taka a) Zakona o krivinom postupku Republike Srpske, u vezi
sa lanom 7. stav 2. Krivinog zakona Republike Srpske,


OSLOBAA SE OD OPTUBE

Da je:

U 2004. godini, 2005. godini i do kraja 2006. godine, u Miliima u svojstvu direktora
produzea A.D. "I." M., drao u radu radnike K.V., S.J., P.Z., L.S., P.D., .G., V.D., M.D.,
L.Z., D.B., B.R., Z.M., V.G., M.N., K.M., C.I., P.M. i B.D., a koji su redovno dolazili na
posao i primali platu, topli obrok i trokove prevoza sa posla i na posao, a da za to vrijeme
nije im donio Ugovor o radu i uruio istima, to je suprotno lanu 19. stav 4. Zakona o radu, a
za nijedno od navedenih radnika nisu uplaivani porezi i dopirnosi te nijedan od radnika nije
imao obezbijeenu zdravstvenu zatitu, a to je u suprotnosti sa lanom 68. Zakona o radu, te
na ovaj nain povrijedio prava radnika koja im pripadaju, Zakona o radu.

138

ime bi poinio krivino djelo - Povreda osnovnih prava radnika iz lana 226.
Krivinog zakona Republike Srpske.

2. Prema optuenom: A.D. Fabrika montanih kua "I." M., sa sjeditem u M. Ul. Bi.
bb., upisana u sudski registar kod Osnovnog suda u Sokocu pod brojem U-929/05, U-686/05,
U-218/04, te kod Osnovnog suda u Srpskom Sarajevu broj: U-308/01 i U-351/98,

Na osnovu lana 289. taka v) Zakona o krivinom postupku Republike Srpske

OPTUBA SE ODBIJA

Da je:


Kao pravno lice u obavljanju svoje registrovane djelatnosti, po rjeenju Osnovnog
suda Srpsko Sarajevo i rjeenju Osnovnog suda u Sokocu broj: U-351/98, U-658/05 i U-
929/05, radnjama odgovornog lica B.V., direktora preduzea, U 2004. godini, 2005. godini i
do kraja 2006. godine, u kojima je svjesno krio propise Zakona o radu i to lana 19. stav 4. i
lana 68. istog Zakona, te radnike K.V., S.J., P.Z., L.S., P.D., .G., V.D., M.D., L.Z., D.B.,
B.R., Z.M., V.G., M.N., K.M., C.I., P.M. i B.D., drao na poslu, te su za to vrijeme primali
platu, topli obrok i plaao im prevoz sa posla

ime bi poinio krivino djelo - Povreda osnovnih prava radnika iz lana 226.
Krivinog zakona Republike Srpske.

dok su oteeni sa imovinskopravnim zahtjevom za nadoknadu tete upueni u
parnini postupak.


O b r a z l o e n j e


Kao nepotrebno izostavili autori Modula



ZAPISNIAR
PREDSJEDNIK SAVJETA,
Furtula Veselinka S U D I J A

Boovi Mirko


139

PRIKAZ SLUAJA BR. 8.


Napomena: ovdje je predstavljen sluaj koji moe biti uzor kako se provodi efikasan,
potpun i kvalitetan krivini postupak protiv pravnog lica. Rezultat toga je sveobuhvatno i
sadrajno sankcionisanje uinilaca krivinih djela, na nain kako to propisuje nae
zakonodavstvo.


NAREENJE O SPROVOENJU ISTRAGE


OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA
KT-II-647/04
Banja Luka, 29.10.2004. godine

Na osnovu lana 216. ZKP-a donosim:


Nareenje o sprovoenju istrage

Protiv

l. K.M. ki . i majke R. roena 07.06.1954. god., sa prebivalitem u B. Ul. D. M. 13

2. K.G. , sin R. i majke M. roen 12.11.1973. god., sa prebivalitem u B. Ul. D. M. br 13

3. K.D., sin R.i majke M., roen 22.01.1978. godine sa prebivalitem u B. Ul. D. M. br. 13


Jer postoji osnov sumnje da su:

U periodu od 2001.godine do danas zajedno i po prethodnom dogovoru u namjeri
izbjegavanja plaanja poreza na promet, osumnjieni K.M. kao direktor i odgovorno lice
preduzea ,,A.l.d.o.o. B. L.i istovremeno knjigovoa preduzea D. a osumnjieni K.G. i
K.D. kao direktori i odgovorna lica preduzea D., preuzeli su poslovanje preduzeima Z.
t.","C.","C. c.","N."iji su osnivai druga lica koja su njima prepustila voenje ovih preduzea
i koja su registrovana na adresi preduzea"D." i preduzea"P." u B. Ul. J. P. broj 17 i u kojima
je preduzeima po dogovoru K.M. bila knjigovoa a K.G. i K.D. organizatori ovog posla, te
su od vie dobavljaa naruivali robu u ime i za raun ovih preduzea, a koju su robu
dobavljaima plaali avansno preko iro-rauna ovih preduzea otvorenih kod vie banaka
novcem steenim u poslovanju preduzea D., a potom su robu prodavali za gotov novac
proputajui da u poslovnim knjigama ovih preduzea obraunaju i plate porez na promet
proizvoda u smislu odredbi lana 43. Zakona po akcizama i porezu na promet proizvoda, te su
u namjeri da ovo prikriju dalje prikazivali kroz dokumentaciju sa neistinitim sadrajem da su
ovu robu prodali na veliko fiktivnim preduzeima MBS T." B.L.,"D.v." B.L.,"ZIP k.
B.L.,"Z. t." B.L.,"L.t." G. i D. .B., a novac dobijen prodajom robe za gotov novac
polagali su na raune ovih preduzea otvorenih kod vie banaka kao polog pazara tih
preduzea pretvarajui tako gotov novac u iralni, a zatim putem naloga za uplatu transferisali
na iro-raune preduzea Z.t.","C.","C.c."i ,,N.,kao uplaeni avans za robu, sainjavajui u
140

poslovnoj dokumentaciji ovih preduzea lane narudbenice, otpremnice i raune sve u
namjeri da se prikae daje roba-pie prodato na veliko navedenim preduzeima uz uslovno
oslobaanje od plaanja poreza na promet proizvoda iz lana 20. i 21. Zakona o akcizama i
porezu na promet, iako stvarnog prometa izmeu ovih preduzea nije bilo, na koji nain su
izbjegli da na ostvareni promet pia u ukupnom iznosu od 50.000.000,00 KM, obraunaju i
uplate na ime poreza na promet proizvoda iznos od oko 10.000.000. KM, a koji novac su dalje
upotrebljavali u privrednom poslovanju preduzea D., te za kupovinu vie preduzea u
procesu privatizacije u Republici Srpskoj.

Dakle, u namjeri da izbjegnu plaanje poreza dali lane podatke o predmetima i
drugim injenicama koje su od uticaja na utvrivanje ovakvih obaveza, a iznos obaveze ije
se plaanje izbjegava prelazi iznos od 50.000,00 KM, u poslovne knjige i isprave unosili
neistinite podatke, te novac za koji su znali da je pribavljen krivinim djelom upotrijebili u
privrednom poslovanju udrueni za izvrenje ovih djela,

ime su poinili krivino djelo utaje poreza i doprinosa iz lana 277. stav 2. u vezi
stava l. KZ RS, krivino djelo falsifikovanja poslovnih knjiga ili isprava iz lana 264. stav l.
KZ RS, i krivino djelo pranja novca iz lana 270. stav 4. u vezi sa stavom 1. KZ RS.


RAZLOZI

Ovo Nareenje opravdavaju dokazi prikupljeni od strane CJB Banja Luka koji su
dostavljeni uz izvjetaj o uinjenom krivinom djelu protiv K.M., kao i dokazi i obavjetenja
prikupljeni od strane Poreske uprave RS odjeljenja za istrane i obavjetajne poslove.

U toku istrage potrebno je preduzeti sljedee radnje dokazivanja:

- Izuzeti svu originalnu dokumentaciju vezano za poslovanje preduzea Z.t.", "C.", "C.c."
N.", ,,A.", a koja dokumentacija se prema podacima nalazi u poslovnim prostorijama
preduzea D.;
- Izuzeti svu dokumentaciju iz banaka kod kojih su ova preduzea imala otvorene raune i to
zahtjeve za otvaranje rauna, naloge za prenos sredstava;
- Sasluati sve svjedoke koji imaju saznanja o poslovanjima preduzea, i to vozae i druga
zaposlena lica u Dagoru;
- Izvriti grafoloko vjetaenje cjelokupne dokumentacije koja bude izuzeta;
- Izvriti finansijsko vjetaenje - preduzeti i druge radnje dokazivanja za koje se ukae
potreba u toku istrage;
- Nakon izuzimanja dokumentacije staviti prijedlog za odreivanje pritvora protiv
osumnjienih Karali Mirjane, K.G. i K.


OKRUNI TUILAC

SINIA VRANJE





141



PRECIZIRANA OPTUNICA


OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA
KT-II-647/04
Banja Luka, 19.08.2005. godine



OKRUNOM SUDU BANJA LUKA

Na broj predmeta K-23/05


U prilogu Vam dostavljam preciziranu optunicu protiv optuenih K.M. i dr., a nakon
to je izvreno spajanje krivinog postupka protiv optuenih K.M. i K.G. koji se vodio pod
brojem K-23/05 sa krivinim postupkom protiv optuenih K.D. i pravnog lica "D." D.O.O. B.
L. koji se vodio pod brojem K-44/05, tako da ista sada glasi:

Taka I.

Optueni K.G. sam:


Kao direktor i odgovorno lice P.T.P.P "S." p.o. u vremenskom periodu od 01.01.1998.
do 31.10.1998. godine, nakon to je izvrio nabavku robe-piva od dobavljaa ODP "B.p." i
"B.b.k." oba iz B. u vrijednosti od 2.258.781,90 KM (u dinarskoj protuvrijednosti
13.552.691,00 dinara), ovu robu je prodao raznim licima za gotov novac a da pri tom u
poslovnim knjigama preduzea nije izvrio obraun i plaanje poreza na promet i ostalih
propisanih doprinosa, ve je u namjeri da izbjegne obraun i plaanje poreza u poslovnoj
dokumentaciji sainjavao lanu dokumentaciju otpremnice-raune kao da je navedenu robu
prodao na veliko raznim kupcima uz uslovno oslobaanje od plaanja poreza na promet iz
lana 20. i 21. Zakona o akcizama i porezu (SI. glasnik RS 15/96, 25/98), na koji nain je
izbjegao da obrauna i uplati porez na promet proizvoda po vioj stopi u iznosu od 280.829,93
KM (ili 1.684.979,60 dinara),posebnog poreza na promet za VRS u iznosu od 22.697,00 KM
(ili 136.182,00 dinara),poreza za eljeznicu u iznosu od 27.993,33 KM (ili 167.960,00 dinara)
i nadoknade za finansiranje finansijske policije u iznosu od 13.813,34 KM (ili 82.880,06
dinara) ili ukupno izbjegnutih poreza i propisanih doprinosa u iznosu od 345.333,60 KM ili
protuvrijednosti dinara u iznosu od 2.072.001,66

ime je poinio krivino djelo Utaje poreza i doprinosa iz lana 136. stav 2. Krivinog
zakona Republike Srpske - Posebni dio, kanjivo po istom zakonskom propisu.


Taka II.

Optueni K.M., K.G. i K.D.:

142

Zajedno i po prethodnom dogovoru, na nagovor K.M. registrovali su dana
25.12.1996. godine Rjeenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci broj U/I 2888/96 preduzee "D."
d.o.o. B.L. sa sjeditem u B.L. Ulica J.P. broj 17, u kojem preduzeu su K.D. i K.G.
suvlasnici, K.D. direktor a K.M. knjigovoa preduzea, pa su u periodu od 01.01 2000. do
30.04.2004. godine u namjeri izbjegavanja plaanja poreza na promet proizvoda za preduzee
"D.r" d.o.o. B.L., na nagovor K.M. preuzeli poslovnu dokumentaciju preduzea Z.t.","C.r.",
"C.c.", "N." i "A.", iji su osnivai druga lica koja su njima prepustila voenje ovih preduzea
(Z.t.", "C.c.") ili su registrovana na osnovu lanih dokumenata ("C." i N.") ili su
registrovana tako da je K.M. osniva i odgovorno lice u preduzeu ("A.") nakon ega je K.M.
vodila sve knjigovodstveno-raunovodstvene poslove u ime ovih preduzea, a sve troje su od
vie dobavljaa naruivali robu u ime ovih preduzea, i to:

- u toku poslovne 2000. godine nabavili su robe u ime preduzea "N." u vrijednosti od
4.492.147,93 KM,

- u toku poslovne 2001. godine nabavili su robu u ime preduzea "C." u vrijednosti od
4.031.364,42 KM i u ime preduzea "N." u vrijednosti od 871.269,30 KM, ili ukupno
4.902.633,37 KM,

- u toku poslovne 2002. godine nabavili su robu u ime preduzea "C." u vrijednosti od
5.462.560,58 KM, u ime preduzea "Z.t." u vrijednosti od 979.312,55 KM, u ime
preduzea "C. c." u vrijednosti od 7.348.935,41 KM, ili ukupno 13.790.808,00 KM,

- u toku poslovne 2003. godine nabavili su robe u ime preduzea "Z.t." u vrijednosti od
253.125,07 KM i u ime preduzea "A." u iznosu od 5.546.537,00 KM, ili ukupno
5.799.622,00 KM,

- u toku poslovne 2004. godine nabavili su robe u ime preduzea "A." u vrijednosti od
1.604.201,20 KM,

kojom prilikom su dobavljaima dostavljali narudbenice ovih preduzea i ostalu
dokumentaciju o registraciji. Plaanje su im vrili preko iro-rauna ovih preduzea otvorenih
kod vie poslovnih banaka, a nakon to su naruili robu, prevoz robe su organizovali tako to
su u veini sluajeva prevoz vrili vozai zaposleni u preduzeu "D." kamionima preduzea
D.. U nekim sluajevima su prevoz obavljali dobavljai i ista roba je najveim dijelom
istovarana u skladitima preduzea D. u B., a nakon toga je prodavana u maloprodajnim
objektima ,,D."-a irom Republike Srpske, a dijelom je direktno od dobavljaa voena na vie
lokacija u Bosni i Hercegovini i prodavana raznim kupcima za gotov novac, a da pri tom
K.M. nije u poslovnim knjigama preduzea "D." evidentirala nabavku i prodaju ove robe, niti
je vrila obraun i plaanje poreza na promet proizvoda ve je sainjavala poslovnu
dokumentaciju za ovih (5) pet preduzea, i to lane otpremnice i raune, a sve u namjeri da se
prikae da je roba od strane ovih preduzea prodana dalje raznim drugim fiktivnim
preduzeima na veliko uz uslovno oslobaanje od plaanja poreza na promet proizvoda iz
lana 21. Zakona o akcizama i porezu na promet (Sl. glasnik RS 25/98 ) za period poslovanja
do 28.05.2002. godine, te lana 28. Zakona o akcizama i porezu (SI. glasnik RS 25/02) za
period poslovanja od 28.05.2002. godine, iako stvarnog prometa izmeu ovih preduzea nije
bilo i koju dokumentaciju je K.M. prikazivala kontrolnim organima koji su vrili kontrolu
poslovanja ovih preduzea, na koji nain su omoguili preduzeu "D.", da na ostvareni
promet robe izbjegne plaanje poreza na promet proizvoda proizvoda kako slijedi po
poslovnim godinama:
143


u toku 2000. iznos od 862.943,03 KM, u toku 2001. iznos od 918.018,37 KM, u toku 2002.
iznos od 2.489.631,00 KM, u toku 2003. iznos od 1.043.200,30 KM, u toku 2004. iznos od
284.020,03 KM,

odnosno, u cijelom periodu od 2000. do 2004. godine izbjegli su da na ostvareni promet razne
vrste roba u vrijednosti od 30.589.452,00 KM obraunaju i uplate poreza na promet proizvoda
za preduzee "D." kao poreskog obveznika u iznosu od 5.597.813,00 KM za koji iznos je

oteen Budet Republike Srpske a za isti pribavljena protivpravna imovinska korist
preduzeu "D." d.o.o. B. L.

ime su poinili produeno krivino djelo Utaje poreza i doprinosa iz lana 277. stav 2. u
vezi stava 1. Krivinog Zakonika Republike Srpske (Sl. glasnik RS 22/00 ), a u vezi lana 23.
istog zakona, kanjivo po istom zakonskom propisu.

Taka III.

Optueno pravno lice "D." d.o.o. B. L.:

Kao pravno lice u vremenskom periodu od 01.07.2003. do 30.04.2004.godine (za
period krivine odgovornosti pravnog lica) raspolagalo protivpravno ostvarenom imovinskom
koristi u iznosu od 1.327.220,33 KM koju su u ime i za raun iste ostvarili optueni K.D.,
K.G. i K.M. od iznosa 5.597.813,00 KM ukupno izbjegnutog poreza za vremenski period od
01.01.2000. do 30.04.2004.godine za koji je oteen Budet Republike Srpske na nain opisan
u stavu II. ovog sporazuma

ime je poinilo produeno krivino djelo Utaje poreza i doprinosa iz lana 287. stav
3. u vezi stava 1. Krivinog Zakona Republike Srpske (Sl. glasnik RS 49/03), u vezi sa
lanom 127. stav 1. taka 3. Krivinog zakona Republike Srpske, kanjivo po lanu 134.
Krivinog zakona Republike Srpske (Sl. glasnik RS 49/03).
144

SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE


OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA
KT-II-647/04
Banja Luka, dana 18.08.2005. godine


Na osnovu odredbi lana 238. stav 3. ZKP-a RS , Okruni tuilac Okrunog tuilatva Banja
Luka Vranje Sinia i optueni K.M. ki ., K.G. sin R. i K.D. sin R. zastupani po
braniocima J.S.. advokatu iz B.L. i S.P. advokatu iz N.G., te optueno pravno lice "D."
d.o.o.B. L. sa sjeditem u B.i, Ulica J. P. broj 17, zastupano po zastupniku V. D. G., advokatu
iz B. L., zakljuuju sljedei

SPORAZUM O
PRIZNANJU KRIVICE

lan 1.

Ovaj sporazum o priznanju krivice zasniva se na potpunoj saglasnosti Okrunog
tuioca Okrunog tuilatva Banja Luka Sinie Vranjea, optuenih K.M. ki ., K.G. sin R.
i K.D. sin R., zastupanih po zajednikim braniocima J.S.. advokatu iz B.L. i S.P. advokatu iz
N.G.,te optuenog pravnog lica "D." d.o.o.B. L. sa sjeditem u B., Ulica J. P. broj 17,
zastupanog po zastupniku V.D.G., advokatu iz B.L. i to kako slijedi:


lan 2.

Taka I.

Optueni K.G. u saglasnosti sa svojim braniocima J.S.. i S.P. u cijelosti priznaje
krivicu da je:

Kao direktor i odgovorno lice P.T.P.P "S." p.o. u vremenskom periodu od 01.01.1998.
do 31.10.1998.godine, nakon to je izvrio nabavku robe-piva od dobavljaa ODP "B.p." i "B.
b.k." oba iz B. u vrijednosti od 2.258.781,90 KM (u dinarskoj protuvrijednosti 13.552.691,00
dinara), ovu robu je prodao raznim licima za gotov novac, a da pri tom u poslovnim knjigama
preduzea nije izvrio obraun i plaanje poreza na promet i ostalih propisanih doprinosa, ve
je u namjeri da izbjegne obraun i plaanje poreza u poslovnoj dokumentaciji sainjavao
lanu dokumentaciju otpremnice-raune kao da je navedenu robu prodao na veliko raznim
kupcima uz uslovno oslobaanje od plaanja poreza na promet iz lana 20. i 21. Zakona o
akcizama i porezu (Sl. glasnik RS 15/96,25/98), na koji nain je izbjegao da obrauna i uplati
poreza na promet proizvoda po vioj stopi u iznosu od 280.829,93 KM (ili 1.684.979,60
dinara),posebnog poreza na promet za VRS u iznosu od 22.697,00 KM (ili 136.182,00
dinara),poreza za eljeznicu u iznosu od 27.993,33 KM (ili 167.960,00 dinara) i nadoknade za
finansiranje finansijske policije u iznosu od 13.813,34 KM (ili 82.880,06 dinara) ili ukupno
izbjegnutih poreza i propisanih doprinosa u iznosu od 345.333,60 KM ili proti vrijednosti
dinara u iznosu od 2.072.001,66

145

ime je poinio krivino djelo Utaje poreza i doprinosa iz lana 136. stav 2. Krivinog
zakona Republike Srpske -Posebni dio, kanjivo po istom zakonskom propisu


Taka II.

Optueni K.M., K.G.i K.D. u saglasnosti sa braniocima J.S.. i S.P. u cijelosti
priznaju krivicu da su:

Zajedno i po prethodnom dogovoru, na nagovor K.M. registrovali su dana 25.12.
1996. godine Rjeenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci broj U/I 2888/96 preduzee "D."
d.o.o.B.L. sa sjeditem u B.L. Ulica J.P. broj 17, u kojem preduzeu su K.D. i K.G.
suvlasnici, K.D. direktor a K.M. knjigovoa preduzea, pa su u periodu od 01.01.2000. do
30.04.2004. godine u namjeri izbjegavanja plaanja poreza na promet proizvoda za preduzee
"D." d.o.o.B. L. na nagovor K.M. preuzeli poslovnu dokumentaciju preduzea "Z.t.", "C.",
"C.c.", "N." i "A.", iji su osnivai druga lica koja su njima prepustila voenje ovih preduzea
("Z.t.","C.c.") ili su registrovana na osnovu lanih dokumenata ("C." i "N.") ili su registrovana
tako da je K.M. osniva i odgovorno lice u preduzeu ("A.") nakon ega je K.M. vodila sve
knjigovodstveno-raunovodstvene poslove u ime ovih preduzea a sve troje su od vie
dobavljaa naruivali robu u ime ovih preduzea, i to:

- u toku poslovne 2000. godine nabavili su robe u ime preduzea "N." u vrijednosti od
4.492.147,93 KM,

- u toku poslovne 2001. godine nabavili su robu u ime preduzea "C." u vrijednosti od
4.031.364,42KM i u ime preduzea "N." u vrijednosti od 871.269,30 KM ili ukupno
4.902.633,37 KM,

- u toku poslovne 2002. godine nabavili su robu u ime preduzea "C." u vrijednosti od
5.462.560,58 KM, u ime preduzea "Z.t." u vrijednosti od 979.312,55KM, u ime
preduzea "C. c. u vrijednosti od 7.348.935,41 KM ili ukupno 13.790.808,00 KM,

- u toku poslovne 2003. godine nabavili su robe u ime preduzea "Z. t." u vrijednosti od
253.125,07 KM i u ime preduzea "A." u iznosu od 5.546.537,00 KM, ili ukupno
5.799.622,00 KM,

- u toku poslovne 2004. godine nabavili su robe u ime preduzea "A." u vrijednosti od
1.604.201,20 KM,

kojom prilikom su dobavljaima dostavljali narudbenice ovih preduzea i ostalu
dokumentaciju o registraciji a plaanje su im vrili preko iro-rauna ovih preduzea
otvorenih kod vie poslovnih banaka, a nakon to su naruili robu, prevoz robe su
organizovali tako to su u veini sluajeva prevoz vrili vozai zaposleni u preduzeu "D."
kamionima preduzea D., a u nekim sluajevima su prevoz obavljali dobavljai i ista roba
je najveim dijelom istovarana u skladitima preduzea D. u B., a nakon toga je prodavana
u maloprodajnim objektima ,,D." irom Republike Srpske, a dijelom je direktno od dobavljaa
voena na vie lokacija u Bosni i Hercegovini i prodavana raznim kupcima za gotov novac, a
da pri tom K.M. nije u poslovnim knjigama preduzea "D."evidentirala nabavku i prodaju ove
robe, niti je vrila obraun i plaanje poreza na promet proizvoda ve je sainjavala poslovnu
dokumentaciju za ovih (5) pet preduzea, i to lane otpremnice i raune sve u namjeri da se
146

prikae da je roba od strane ovih preduzea prodana dalje raznim drugim fiktivnim
preduzeima na veliko uz uslovno oslobaanje od plaanja poreza na promet proizvoda iz
lana 21. Zakona o akcizama i porezu na promet (Sl. glasnik RS 25/98 ) za period poslovanja
do 28.05.2002. godine, te lana 28. Zakona o akcizama i porezu (Sl. glasnik RS 25/02) za
period poslovanja od 28.05.2002. godine, iako stvarnog prometa izmeu ovih preduzea nije
bilo i koju dokumentaciju je K.M. prikazivala kontrolnim organima koji su vrili kontrolu
poslovanja ovih preduzea, na koji nain su omoguili preduzeu "D.", da na ostvareni
promet robe izbjegne plaanje poreza na promet proizvoda proizvoda kako slijedi po
poslovnim godinama:

- u toku 2000. iznos od 862.943,03 KM,
- u toku 2001. iznos od 918.018,37 KM,
- u toku 2002. iznos od 2.489.631,00 KM,
- u toku 2003. iznos od 1.043.200,30 KM,
- u toku 2004. iznos od 284.020,03 KM,

odnosno, u cijelom periodu od 2000. do 2004. godine izbjegli su da na ostvareni promet razne
vrste roba u vrijednosti od 30.589.452,00 KM obraunaju i uplate poreza na promet proizvoda
za preduzee "D." kao poreskog obveznika u iznosu od 5.597.813,00 KM za koji iznos je
oteen Budet Republike Srpske, a za isti pribavljena protivpravna imovinska korist
preduzeu "D." d.o.o. Banja Luka

ime su poinili produeno krivino djelo Utaje poreza i doprinosa iz lana 277. stav 2. u
vezi stava 1. Krivinog Zakonika Republike Srpske (Sl. glasnik RS 22/00 ), a u vezi lana 23.
istog zakona, kanjivo po istom zakonskom propisu.



Taka III.

Optueno pravno lice "D." d.o.o. B.L., zastupano po zastupniku V.D.G. u cijelosti priznaje
krivicu da je:

Kao pravno lice u vremenskom periodu od 01.07.2003. do 30.04.2004. godine (za period
krivine odgovornosti pravnog lica) raspolagalo protivpravno ostvarenom imovinskom koristi
u iznosu od 1.327.220,33 KM koju su u ime i za raun iste ostvarili optueni K.D., K.G. i
K.M. od iznosa 5.597.813,00 KM ukupno izbjegnutog poreza za vremenski period od
01.01.2000. do 30.04.2004. godine za koji je oteen Budet Republike Srpske na nain
opisan u lanu 2. taki II. ovog sporazuma


ime je poinilo produeno krivino djelo Utaje poreza i doprinosa iz lana 287. stav 3. u
vezi stava 1. Krivinog Zakona Republike Srpske (Sl. glasnik RS 49/03), u vezi sa lanom
127. stav 1. taka 3. Krivinog zakona Republike Srpske, kanjivo po lanu 134. Krivinog
zakona Republike Srpske (Sl. glasnik RS 49/03).

lan 3.

147

Okruni Tuilac, optueni K.G. i njegovi branioci su saglasni da mu Okruni sud u Banjoj
Luci kao stvarno i mjesno nadlean sud za krivina djela za koja je optuen izrekne sljedeu
krivinopravnu sankciju:

- za krivino djelo Poreske Utaje iz lana 136. stav 2. Krivinog zakona Republike Srpske
koje je poinio u lanu 2. taka I. sporazuma utvruje mu se kazna zatvora u trajanju od 1
(jedne ) godine

- za krivino djelo produeno krivino djelo Utaje poreza i doprinosa iz lana 277. stav 2.
Krivinog zakonika Republike Srpske koje je poinio u lanu 2. taka II. sporazuma utvruje
mu se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

Te mu se kao jedinstvena kazna za oba djela utvruje Kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne)
godine i 8 (osam) mjeseci u koju kaznu mu se ima uraunati vrijeme provedeno u pritvoru

Tuilac, optueni i njegov branilac su saglasni da Okruni sud u Banjoj Luci kao stvarno i
mjesno nadlean sud optuenom izrekne shodno lanu 62. Krivinog zakonika Republike
Srpske Mjeru bezbjednosti Zabrane vrenja poziva djelatnosti i dunosti - lica ovlaenog za
zastupanje u pravnom licu - direktor u vremenskom trajanju od 5 (pet) godina raunajui od
dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uraunava u vrijeme
trajanja ove mjere.

Optueni se obavezuje shodno lanu 84. KZ RS-opti dio da plati novani iznos pribavljen
krivinim djelom poinjenim pod lanom 2. taka I. sporazuma u iznosu od 345.333,60 KM.


lan 4.

Okruni tuilac, optuena K.M. i njeni branioci saglasna je da joj Okruni sud u Banjoj Luci
kao stvarno i mjesno nadlean sud za krivino djelo za koje je optuena u lanu 2. taka II.
sporazuma izrekne sljedeu krivinopravnu sankciju:

- kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u koju kaznu joj se ima uraunati vrijeme
provedeno u pritvoru


Tuilac, optuena K.M. i njegov branilac su saglasni da Okruni sud u Banjoj Luci kao
stvarno i mjesno nadlean sud optuenom izrekne shodno lanu 62. Krivinog zakonika
Republike Srpske Mjeru bezbjednosti Zabrane vrenja poziva djelatnosti i dunosti - lica
ovlaenog za zastupanje u pravnom licu - direktor u vremenskom trajanju od 5 (pet) godina
raunajui od dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne
uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.

lan 5.

Okruni tuilac, optueni K.D. i njegovi branioci saglasni su da mu Okruni sud u Banjoj
Luci kao stvarno i mjesno nadlean sud za krivino djelo za koje je optuen u lanu 2. taka
II. sporazuma izrekne sljedeu krivinopravnu sankciju

148

- Uslovnu osudu kojom mu se utvruje kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i
istovremeno se odreuje da se ona nee izvriti ako optueni u roku od 5 (pet) godina ne
poini novo krivino djelo

Tuilac, optueni i njegov branilac su saglasni da Okruni sud u Banjoj Luci kao stvarno i
mjesno nadlean sud optuenom izrekne shodno lanu 62. Krivinog zakonika Republike
Srpske Mjeru bezbjednosti Zabrane vrenja poziva djelatnosti i dunosti - lica ovlaenog za
zastupanje u pravnom licu - direktor u vremenskom trajanju od 5 (pet) godina raunajui od
dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uraunava u vrijeme
trajanja ove mjere.

lan 6.

Okruni tuilac, optueno pravno lice "D." d.o.o. B.L. i njegov zastupnik su saglasni da
Okruni sud u Banjoj Luci kao stvarno i mjesno nadlean sud optuenom pravnom licu
izrekne, shodno lanu 134. Krivinog zakona Republike Srpske, sljedee kazne:

- kaznu oduzimanja imovine
- kaznu prestanka pravnog lica


Okruni tuilac, optueno pravno lice "D." d.o.o. B.L. i njegov zastupnik su saglasni da se od
optuenog pravnog lica oduzme imovinska korist pribavljena krivinim djelom u iznosu od
5.597.813,00 KM, a shodno lanu 94 Krivinog zakona Republike Srpske.

lan 7.

Potpisujui ovaj Sporazum optueni K.G., K.M. i K.D. kao i optueno pravno lice potvruju
da su nakon to su upoznati sa sadrajem ovog sporazuma, izjavu o priznanju krivice iz lana
2. ovog Sporazuma dali dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem u prisustvu svojih branilaca
i zastupnika, te da na potpisivanje Sporazuma nisu bili prisiljeni od bilo koga, te da su svjesni
i da razumiju znaenje priznavanja krivice po ovom sporazumu u lanu 2.

lan 8.

Potpisujui ovaj sporazum optueni K.G., K.M. i K.D. kao i optueno pravno lice potvruju
da razumiju da se ovim Sporazumom odriu prava na suenje i da ne mogu uloiti albu na
krivinopravnu sankciju - kaznu i mjere bezbjednosti koje e se izrei, a u skladu sa
utvrenima u lanovima 3., 4., 5., 6. ovog sporazuma.

Takoe, optueni su upoznati i sa moguim posljedicama vezanim za imovinskopravni
zahtjev koji moe uslijediti i trokove krivinog postupka koje su duni nadoknaditi po odluci
suda.

lan 9.

Ovaj Sporazum zakljuen je u Banjoj Luci dana 18.08.2005. godine u 10 (deset) istovjetnih
primjeraka od kojih tuilac, optueni i njihovi branioci zadravaju po jedan, dok se ostali
primjerci upuuju Okrunom sudu u Banjoj Luci.

149

OPTUENI BRANIOCI OKRUNI TUILAC
K.G. J.S.. S.V.
K.M. S.P.
K.D.

ZASTUPNIK PRAVNOG LICA

V.D.G.
150

PRESUDA


OKRUNI SUD U BANJOJ LUCI
BROJ: K-23/05 |
Dana: 23.08.2005. godine


U IME REPUBLIKE SRPSKE!


Okruni sud u Banjoj Luci, u savjetu sastavljenom od sudija: Daniele Milovanovi,
kao predsjednika savjeta, Tanje Bundalo i Srana Force, kao lanova savjeta, uz uestvovanje
Jakovljevi Zorice kao zapisniara, rjeavajui u krivinom predmetu protiv optuenih K.M.,
K.G., K.D. i pravnog lica "D." d.o.o. B., zbog produenog krivinog djela utaje poreza i
doprinosa iz lana 277. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivinog zakona Republike Srpske i lana
287. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivinog zakona Republike Srpske, u vezi sa lanom 127.
stav 1. taka 3. Krivinog zakona Republike Srpske, a optueni K.G. i krivino djelo poreske
utaje iz lana 136. stav 2. KZ RS - posebni dio, po optunici Okrunog tuilatva Banja Luka,
broj KT-II-647/04 od 19.08.2005. godine, nakon odranog roita za razmatranje sporazuma o
priznanju krivice, dana 23.08.2005. godine u prisustvu Okrunog tuioca Sinie Vranjea,
optuenih i njihovih branilaca J.., advokata iz B., S.P., advokata iz N.G. i zastupnika
optuenog pravnog lica V.G., advokata iz B., donio je i javno objavio



P R E S U D U

OPTUENI:

1. K.G., sin R. i majke M. r. A., roen 12.11.1973. godine u B., gdje je i nastanjen, Ul.
D. M. br. 13, Srbin, dravljanin RS, ekonomski tehniar, oenjen, nalazi se u pritvoru od
01.11.2004. do 23.08.2005. godine

2. K. M., ki . i majke R. r. G., roena 07.06.1954. godine u G., nastanjena u B., Ul.
D.M.br. 13, Srpkinja, dravljanka RS, udata, majka dvoje djece, neosuivana, vodi se krivini
| postupak kod Osnovnog suda u Banjoj Luci pod brojem K-373/04, zbog krivinog djela
falsifikovanja i unitavanja poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava iz lana 264. stav 1. KZ
RS, nalazila se u pritvoru od 01.11.2004. do 23.08.2005.godine

3. K. D., sin R. i majke M. r. A., roen 22.01.1978. godine u B.i, gdje je i nastanjen u
Ul. D. M.br. 13, Srbin, dravljanin RS, ekonomski tehniar, neoenjen, suvlasnik i direktor
preduzea d.o.o. "D." Banja Luka, neosuivan

4. PRAVNO LICE "D." D.O.O. B.L., sa sjeditem u B.i, Ul. J. P. br. 17



KRIVI SU

151

to su:

1. OPTUENI K.G., sam

Kao direktor i odgovorno lice P.T.P.P. "S." p.o. u vremenskom periodu od 01.01.1998.
do 31.10.1998.godine, nakon to je izvrio nabavku robe - piva od dobavljaa ODP "B.p." i
"B.b.k." oba iz B. u vrijednosti od 2.258.781,90 KM (u dinarskoj protuvrijednosti
13.552.691,00 dinara), ovu robu je prodao raznim licima za gotov novac, a da pri tom u
poslovnim knjigama preduzea nije izvrio obraun i plaanje poreza na promet i ostalih
propisanih doprinosa, ve je u namjeri da izbjegne obraun i plaanje poreza u poslovnoj
dokumentaciji, sainjavao lanu dokumentaciju, otpremnicu - raune, kao da je navedenu
robu prodao na veliko raznim kupcima uz uslovno oslobaanje od plaanje poreza na promet
iz lana 20. i 21. Zakona o akcizama i porezu (Sl. glasnik RS 15/96, 25/98), na koji nain je
izbjegao da obrauna i uplati porez na promet proizvoda po vioj stopi u iznosu od 280.829,93
KM (ili 1.684.979, 60 dinara), posebnog poreza na promet za VRS u iznosu od 22.697,00 KM
(ili 136.182,00 dinara), poreza za eljeznicu u iznosu od 27.993,33 KM ( ili 167.960,00
dinara) i nadoknade za finansiranje finansijske policije u iznosu od 13.813,34 KM (ili
82.880,06 dinara) ili ukupno izbjegnutih poreza i propisanih doprinosa u iznosu od 345. 333,
60 KM ili protuvrijednosti dinara 2.072.001,66.


2. OPTUENI K.M., K.G. i K.D.:

Zajedno i po prethodnom dogovoru na nagovor K.M., registrovali su dana 25.12.1996.
godine , Rjeenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci broj U/I - 2888/96 preduzee "D." d.o.o. B.
sa sjeditem u B. Ul. J.P. br. 17, u kojem preduzeu su K.D. i K.G. suvlasnici, K.D. direktor, a
K.M. knjigovoa preduzea, pa su u periodu od 01.01.2000. do 30.4.2004. godine u namjeri
izbjegavanja plaanja poreza na promet proizvoda za preduzee "D." d.o.o. Banja Luka, na
nagovor K.M. preuzeli poslovnu dokumentaciju preduzea "Z.t.", "C.", "C.c.", "N." i "A.",
iji su osnivai druga lica koja su njima prepustila voenje ovih preduzea ("Z.t.", "C.c."), ili
su registrovana na osnovu lanih dokumenata ("C." i "N."), ili su registrovana tako da je K.M.
osniva i odgovorno lice u preduzeu ("A."), nakon ega je K.M. vodila sve knjigovodstveno-
raunovodstvene poslove u ime ovih preduzea, a sve troje su od vie dobavljaa naruivali
robu u ime ovih preduzea i to:

- u toku poslovne 2000. godine nabavili su robu u ime preduzea "N." u vrijednosti od
4.492.147,93 KM,
- u toku poslovne 2001. godine nabavili su robu u ime preduzea "C." u vrijednosti od
4.031.364,42 KM i u ime preduzea "N." u vrijednosti od 871.269,30 KM ili ukupno
4.902.633,37 KM,

- u toku poslovne 2002. godine nabavili su robu u ime preduzea "C." u vrijednosti od
5.462.560,58 KM, u ime preduzea "Z.t." u vrijednosti od 979.312,55 KM, u ime preduzea
"C.c." u vrijednosti od 7.348.935,41 KM ili ukupno 13.790.808,00 KM,

- u toku poslovne 2003. godine nabavili su robu u ime preduzea "Z.t." u vrijednosti od
253.125,07 KM i u ime preduzea "A." u iznosu od 5.546.537,00 KM ili ukupno 5.799.622,00
KM,

152

- u toku poslovne 2004. godine nabavili su robu u ime preduzea "A." u vrijednosti od
1.604.201,20 KM,

kojom prilikom su dobavljaima dostavljali narudbenicu ovih preduzea i ostalu
dokumentaciju o registraciji, a plaanje su im vrili preko iro-rauna ovih preduzea
otvorenih kod vie poslovnih banaka, a nakon to su naruili robu, prevoz robe su
organizovali tako to su u veini sluajeva prevoz vrili vozai zaposleni u preduzeu "D."
kamionima preduzea "D.", a u nekim sluajevima su prevoz obavljali dobavljai i ista roba je
najveim dijelom istovarana u skladitima preduzea "D." u B., a nakon toga je prodavana u
maloprodajnim objektima "D."-a irom Republike Srpske, a dijelom je direktno od dobavljaa
voena na vie lokacija u Bosni i Hercegovini i prodavana raznim kupcima za gotov novac, a
da pri tom K.M. nije u poslovnim knjigama preduzea "D." evidentirala nabavku i prodaju
ove robe, niti je vrila obraun i plaanje poreza na promet proizvoda, ve je sainjavala
poslovnu dokumentaciju za ovih 5 (pet) preduzea i to lane otpremnice i raune, sve u
namjeri da se prikae da je roba od strane ovih preduzea prodana dalje, raznim drugim
fiktivnim preduzeima na veliko, uz uslovno oslobaanje od plaanja poreza na promet
proizvoda iz lana 21. Zakona o akcizama i porezu na promet (Sl. glasnik RS 25/98) za period
poslovanja do 28.5.2002.godine, te lana 28. Zakona o akcizama i porezu ( Sl. glasnik RS
25/02) za period poslovanja od 28.5.2002.godine, iako stvarnog prometa izmeu ovih
preduzea nije bilo i koju dokumentaciju je K.M. prikazivala kontrolnim organima koji su
vrili kontrolu poslovanja ovih preduzea, na koji nain su omoguili preduzeu "D." da na
ostvareni promet robe izbjegne plaanje poreza na promet proizvoda kako slijedi po
poslovnim godinama: u toku 2000. godine iznos od 862.943,03 KM, u toku 2001. godine
iznos od 918.018,37 KM, u toku 2002. godine iznos od 2.489.631,00 KM, u toku 2003.
godine iznos od 1.043.200,30 KM i u toku 2004. godine iznos od 284.020,03 KM, odnosno, u
cijelom periodu od 2000. do 2004.godine, izbjegli su da na ostvareni promet razne vrste roba
u vrijednosti od 30.589.452,00 KM obraunaju i uplate poreza na promet proizvoda za
preduzee "D." kao poreskog obveznika u iznosu od 5.597.813,00 KM, za koji iznos je
oteen Budet Republike Srpske, a za isti pribavljena protivpravna imovinska korist
preduzeu "D." d.o.o. B.


3. Optueno pravno lice "D." D.O.O. B.:

Kao pravno lice u vremenskom periodu od 01.07.2003. do 30.04.2004. godine (za
period krivine odgovornosti pravnog lica) raspolagalo protivpravno ostvarenom imovinskom
koristi u iznosu od 1.327.220.33 KM, koju su u ime i za raun iste ostvarili optueni K.D.,
K.G. i K.M. od iznosa 5.597.813,00 KM ukupno izbjegnutog poreza za vremenski period od
01.01.2000. do 30.04.2004.godine, za koji je oteen Budet Republike Srpske na nain
opisan u taki 2. Dispozitiva.

ime su poinili: optueni K.G. krivino djelo poreske utaje iz lana 136. stav 2.
Krivinog Zakona Republike Srpske - posebni dio, kanjivo po istom zakonskom propisu u
sticaju sa produenim krivinim djelom utaje poreza i doprinosa iz lana 277. stav 2. u vezi
stava 1. Krivinog Zakonika Republike Srpske (Sl. glasnik RS 22/00), a u vezi lana 23. istog
zakona, kanjivo po istom zakonskom propisu, te optueni K.M. i K.D. produeno krivino
djelo utaje poreza i doprinosa iz lana 277. stav 2. u vezi stava 1. Krivinog Zakonika
Republike Srpske, a u vezi lana 23. istog zakona, kanjivo po istom zakonskom propisu i
optueno pravno lice "D." d.o.o B. produeno krivino djelo utaje poreza i doprinosa iz
lana 287. stav 3. u vezi stava 1. Krivinog Zakona Republike Srpske (Sl. glasnik RS 49/03) u
153

vezi sa lanom 127. stav 1. taka 3. Krivinog Zakona Republike Srpske, pa sud primjenom
propisa iz lana 136. stav 2. Krivinog Zakona Republike Srpske-posebni dio, lana 277. stav
2. u vezi stavom 1., a u vezi lanom 23. Krivinog Zakonika Republike Srpske (Sl. glasnik RS
22/00), te lan 31., 36., 38., 39. stav 1. taka 2., lan 40. stav1. taka. 4. i 43. Krivinog
Zakonika Republike Srpske (Sl. glasnik RS 22/00),

OPTUENOM K.G., utvruje

- za krivino djelo poreske utaje iz lana 136. stava 2. KZ RS posebni dio, KAZNU
ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.
- za produeno krivino djelo utaje poreza i doprinosa iz lana 277. stav 2. Krivinog
Zakonika Republike Srpske, KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE,

pa sud primjenom gore naznaenih propisa optuenog K.G.


OSUUJE

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 8
(OSAM) MJESECI.


Primjenom propisa iz lana 277. stav 2. u vezi stava 1. Krivinog Zakonika Republike
Srpske, te lan 31., 36., 38. Krivinog Zakonika Republike Srpske, optuenu K.M., sud


OSUUJE

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.


Primjenom propisa iz lana 277.stav 2. u vezi stava 1. Krivinog Zakonika Republike
Srpske, te lan 31., 36., 38., 46., 47. i 48. istog zakonika optuenom K.D., sud izrie

USLOVNU OSUDU

Kojom mu utvruje KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE, i
istovremeno odreuje da se ista nee izvriti ukoliko optueni u roku od 5 (PET) GODINA ne
poini neko novo krivino djelo.

Na osnovu odredbe lana 287. stav 3. u vezi stava 1., lan 127. stav 1. taka v) , lan
134., 136., 137. i 138. Krivinog zakona Republike Srpske (Slubeni glasnik RS 49/03),
optuenom PRAVNOM LICU "D." d.o.o. B.L., sa sjeditem u B., sud izrie

KAZNU ODUZIMANJA IMOVINE I
KAZNU PRESTANKA PRAVNOG LICA

Na osnovu odredbe lana 45. stav 1. Krivinog Zakonika Republike Srpske,
optuenima se u izreenu kaznu zatvora uraunava vrijeme provedeno u pritvoru i to poev od
01.11.2004. do 23.08.2005.godine
154


Shodno lanu 62. Krivinog Zakonika Republike Srpske, sud optuenima K.G., K.M. i K.D.,
izrie


MJERU BEZBJEDNOSTI


zabrane vrenja poziva djelatnosti i dunosti - lica ovlaenog za zastupanje u
pravnom licu - direktor, u vremenskom trajanju od po 5 (pet) godina raunajui od dana
pravosnanosti presude, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uraunava u vrijeme
trajanja ove mjere.

Obavezuje se optueni K.G. da plati novani iznos pribavljen krivinim djelom
opisanim u taki 1. dispozitiva presude u iznosu od 345.333,60 KM, a shodno lanu 84.
Krivinog zakona Republike Srpske - opti dio.

Na osnovu odredbe lana 94. Krivinog zakona Republike Srpske (Sl. glasnik RS
49/03) od optuenog pravnog lica "D." d.o.o. B. ODUZIMA SE IMOVINSKA KORIST
pribavljena krivinim djelom u iznosu od 5.597.813,00 KM.

Obavezuju se optueni K.G., K.M. i K.D. da na ime trokova krivinog postupka
solidarno plate iznos od 6.720,00 KM, te da na ime sudskog pauala plate sudu iznos od po
800 KM, sve u roku od 15 dana po pravosnanosti presude, pod prijetnjom prinudnog
izvrenja, a shodno lanu 99. stav 1. i 3. u vezi sa lanom 96. stav 1., stav 2. i stav 3. Zakona o
krivinom postupku.




O b r a z l o e n j e



Kao nepotrebno izostavili autori Modula.



Zapisniar Predsjednik savjeta
Jakovljevi Zorica Daniela Milovanovi










155

SLUAJ BR. 9.


OPTUNICA


REPUBLIKA SRPSKA
OKRUNO TUILATVO U ISTONOM SARAJEVU
BROJ: KT-138/0S
Istono Sarajevo, 15.10.2007. godine

OSNOVNI SUD U SOKOCU
Broj: 089-0-KPS-07-000 247
Sokolac, 2.11.2007 godine
Optunica Kt-138/05 od 15.10.2007. godine

POTVRENA: 2.11.2007. godine

SUDIJA ZA PRETHODNO SASLUANJE
Husi Zinaida



OSNOVNI SUD U SOKOCU
Sudiji za prethodno sasluanje
Sokolac


Na osnovu lana 43.233.234.381. stav 2. i lana 393. ZKP-a, podiem


O P T U N I C U

PROTIV:

STAMBENE ZADRUGE "S.", S.I. sa sjeditem S.I., K. b. 100 E, upisana u sudski
registar Osnovnog suda u Sokocu u reg. uloak broj: 2-24, kao registarskog suda pod
brojevima upisnika U-546/98 i V-266/04, sada sa sjeditem u optini I. I., D. 21;


to je:

Kao pravno lice, u obavljanju svoje registrovane djelatnosti, po rjeenju Osnovnog
suda Sokolac broj: U-546/98 od 21.12.1998. godine, radnjama odgovornog lica I.D., direktora
Stambene zadruge u periodu od 26.12.1998. godine do kraja oktobra 2004. godine, kojima je
svjesno krio propise i oigledno nesavjesno postupao ne potujui i postupajui suprotno
lanu 28. i 29. Statuta Stambene zadruge broj: 59-5/99 od 11.05.1999. godine i protivno
odluci Upravnog odbora Stambene zadruge "S." sa III. sjednice od 26.03.1999. godine o
odreivanju provizije SZ "S." u iznosu od 3% (tri posto) za posredovanje u izgradnji
stambenih jedinica, kao prihoda zadruge u odnosu na naplaena sredstva udruioca
156

investiranja, za koje vrijeme je Stambena zadruga ukupno naplatila sredstva 12.451.171,26
KM, i bez sredstava lanarine od kojeg iznosa je pravno lice Stambena zadruga mogla
raspolagati po zakljuku Upravnog odbora od 26.03.1999. godine (3%) sa iznosom od
373.535,14 KM i iznosom od 44.550,00 KM uplaenim na ime lanarine zadrugara, to
ukupno iznosi 418.085.14 KM, kao ukupna raspolagajua sredstva, a u navedenom periodu u
svom poslovanju zadruga je potroila 1.258.785.75 KM to znai da je Stambena zadruga "S."
utroila vie sredstava od moguih i protivno odluci Upravnog odbora od 26.03.1999. godine,
u iznosu od 839.914.61 KM (1.258.785,74 KM - 418.085,14 KM), to je Stambenoj zadruzi
omogueno radnjama odgovornog lica - direktora Stambene zadruge kojima je raspolagao
sredstvima i tako postupao suprotno odredbama Statuta SZ na koji nain je omogueno
Stambenoj zadruzi da ostvari korist u iznosu od 839.914,61 KM i da navedena sredstva
potroi za svoje potrebe, tuih sredstava - sredstava udruioca, odnosno omoguio korist
dobavljaima zadruge, koji nisu vratili primljene avanse, a na tetu udruioca sredstava
zadrugara, i tetu u izgradnji i dovrenju stambenih jedinica;

ime je poinila krivino djelo - Nesavjestan rad u slubi iz lana 354. stav 2. u vezi
sa stavom 1. KZ RS.

Osnov odgovornosti Stambene zadruge "S." I.I. sadrana je u odredbi lana 127. KZ
RS.

Stoga stavljam:


PRIJEDLOG DOKAZA


1. Pozvati i sasluati u svojstvu svjedoka:
-T.D., sin M., Ulica N. K. broj 39, optina I.I.,
-S. D., sin B., Ulica D. broj 5, optina I.I,
-L. S., sin M., Ulica O. broj 3, optina I.I..,
-L. S., sin T., Ulica B. S. broj 4, optina I.I.,
-V. D., sin I., naselje I.broj 37, optina I. N.S,
-K.M., sin Lj., Ulica K.b. broj 17-D, optina I.I.,
-C. N., sin S., Ulica V, R. P. broj 36, optina I. N.S.,
-T. Z., sin S., Ulica N.ikole T. A-1, optina I.I.,
-. Z., ki O., Ulica K. b. 34, optina I.I.,
-V.D., ki R., naselje S., optina K.
-U svojstvu vjetaka sasluati mr. sci. A. H., dipl. ecc. stalnog sudskog vjetaka finansijske
struke, Ulica D. 2l/II, N. S.

2. Proitati i izvriti uvid u dokaze navedene pod takom III optunice Okrunog tuilatva u
Istonom Sarajevu broj: KT-138/05 od 31.05.2006. godine navedeni od rednog broja 1 do
852.
3. Izvriti uvid u ovlaenje za zastupanje Stambene zadruge "S." I.I., D. 21 broj: 439-10/07
od 01.10.2007. godine
Protiv optuenog Ignjatovi D. Okruno tuilatvo u Istonom Sarajevu podiglo je
optunicu broj: KT-138/05 od 31.05.2006. godine zbog osnovane sumnje da je na nain kako
je to opisano u optunici poinio krivino djelo - Nesavjestan rad u slubi iz lana 354. stav 2.
157

u vezi sa stavom 1. KZ RS. Navedena optunica je potvrena odlukom sudije za prethodno
sasluanje Osnovnog suda u Sokocu broj: 089-0-KPS-06-000-211 od 16.06.2006. godine.
Iz injeninog opisa navedene optunice i predloenih dokaza, proizilazi da je
optueni u svojstvu odgovornog lica direktora stambene zadruge odobrio za trokove zadruge
vie sredstava nego to je to mogao po odluci Upravnog odbora zadruge, a od koje radnje
optuenog je korist imala stambena zadruga, koje radnje je I. poduzimao i uinio u ime i za
raun pravnog lica - stambene zadruge. Znai u konkretnom da obiljeja krivinog djela -
Nesavjestan rad u slubi iz lana 354. KZ RS, proizilaze iz odobrenja direktora pravnog lica
(lan 127. taka I. KZ RS). Nadalje, a u vezi sa takama 2. i 4. lan 127. KZ RS, osnovi
odgovornosti pravnog lica - stambene zadruge postoje, jer su nadzorni organi Upravnog
odbora stambene zadruge, koji je donio odluku od 26.03.1999. godine o visini provizije
zadruge, omoguili odgovornom licu da uini krivino djelo, jer su propustili Sluni nadzor
nad provoenjem odluke koju su donijeli (o visini provizije), u smislu nadzora nad
zakonitou rada radnika.
U navedenom, tuilatvo nalazi osnov odgovornosti pravnog lica - stambene zadruge
"S." za navedeno krivino djelo.
Takoe, iz iznijetih razloga stavljen je i prijedlog dokaza kao u potvrenoj optunici
protiv optuenog Ignjatovi Dragana broj: KT-138/05 od 31.05.2006. godine, no svi dokazi
koji su navedeni u prijedlogu dokaza ove optunice nalaze se u predmetu koji se kod
Osnovnog suda Sokolac vode pod brojem: 089-1-K-06-000-216 i svi dokazi su uloeni u spis
navedenog predmeta, u kojem Sud treba da donese odluku o zakljuenom sporazumu o
priznanju krivice broj: KT-138/05 od 22.06.2007. godine sa optuenim I.D.
Pored predloenih dokaza predloeno je da Sud izvri uvid u ovlaenje za zastupanje
jer je pravno lice odredilo u smislu lana 383. i 384. ZKP-a zastupnika kojem se dostavljaju
pismena (lan 386. ZKP-a).



Predlaem da Sudija za prethodno sasluanje Osnovnog suda u Sokocu potvrdi ovu optunicu.


ZAMJENIK GLAVNOG TUIOCA

Senaid Ibrahimefendi
158

SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE

REPUBLIKA SRPSKA
OKRNO TUILATVO U ISTONOM SARAJEVU
BROJ: KT-138/05
Istono Sarajevo, 27.11.2007. godine

Na osnovu lana 43. stav 2. i lana 238. stav 1. 2. i 3. Zakona o krivinom postupku
RS, Zamjenik glavnog tuioca u Istonom Sarajevu Senaid Ibrahimefendi i optuena
Stambena zadruga "S." S.I., zastupana po R.G., po ovlaenju Upravnog odbora Stambene
zadruge od 27.09.2007. godine, dana 27.11.2007. godine zakljuili su sljedei:



SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE


lan 1.

R.G., kao zastupnik Stambene zadruge "S." S.I., sa ovlaenjem za zastupanje
Upravnog odbora Stambene zadruge broj: 439-10/07, u smislu lana 383. ZKP-a, u ime
pravnog lica Stambene zadruge, "S." S.T. priznaje krivicu za krivino djelo - Nesavjestan rad
u slubi iz lana 354. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS, a koje je pravno lice optueno
optunicom Okrunog tuilatva u Istonom Sarajevu broj: KT-138/05 od 15.10.2007.
godine, a koja je potvrena Odlukom Sudije za prethodno sasluanje Osnovnog suda u
Sokocu broj: 089-0-KPS-07-000-247 od 02.11.2007. godine.



lan 2.

Okruni tuilac je shodno Sporazumu saglasan da se optuenom pravnom licu za
krivino djelo iz lana 1. ovog Sporazuma za koje zastupnik priznaje krivicu u skladu sa
lanom 238. ZKP-a, a primjenom odredbi lana 134. 138. i 139. KZ RS izrekne USLOVNA
OSUDA, kojom se utvruje NOVANA KAZNA u iznosu od 5.000,00 KM, koja se nee
izvriti ako pravno lice u roku od jedne (1) godine ne poini novo krivino djelo.


lan 3.

Zastupnik pravnog lica prihvata u potpunosti sankciju predvienu u lanu 2. ovog Sporazuma.


lan 4.

Zastupnik pravnog lica je svjestan da se ovim sporazumom odrie prava na suenje za
krivino djelo iz lana 1. ovog Sporazuma i da ne moe uloiti albu na sankciju predvienu
lanom 2. ovog Sporazuma, a koju e mu Sud izrei u smislu lana 239. ZKP-a.


159

lan 5.

Zastupnik pravnog lica je svjestan da ga Sporazum o priznanju krivice ne oslobaa
obaveza vezanih za nadoknadu trokova krivinog postupka.


lan 6.

Zastupnik pravnog lica potpuno svjesno dobrovoljno i sa razumijevanjem prihvata
ovaj Sporazum o priznanju krivice to potvruje svojim potpisom.


lan 7.

Ovaj Sporazum jc sainjen u etiri istovjetna primjerka od kojih po jedan primjerak
zadravaju zastupnik pravnog lica i Okruni tuilac, a dva primjerka sc dostavljaju
postupajuem sudiji Osnovnog suda u Sokocu.


STAMBENA ZADRUGA "S." S.I. ZAMJENIK GLAVNOG
TUIOCA

Po zastupniku Senaid Ibrahimefendi
G. R.













160

PRESUDA

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
ODJELJENJE U ISTONOM SARAJEVU

Broj: 089-1-K-06-000 216
I.Sarajevo, 01.07.2008. godine


U IME REPUBLIKE SRPSKE!


Osnovni sud u Sokocu Odjeljenje u Istonom Sarajevu i to savjet u sastavu sudija
Biljana ukovi kao predsjednik savjeta, te sudija Sedada Omerspahia i Nizame Lojo, kao
lanova savjeta, uz uestvovanje zapisniara Ljiljane Terzi u krivinom predmetu protiv
optuenog I.D., zbog krivinog djela nesavjestan rad u slubi iz lana 354. stav 2. u vezi sa
stavom 1. KZ RS i optuene SZ "S." I.Ilida, zbog krivinog djela nesavjestan rad u slubi iz
lana 354. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS, odluujui po optunicama Okrunog tuilatva
u Istonom Sarajevo KT-138/05 od 31.05.2006. godine i KT-138/05 od 15.10.2007. godine,
nakon odranog glavnog pretresa u prisustvu optuenog I.D. i njegovog branioca advokata
R.R., R.G. zastupnika optuene SZ "S." I.I., po ovlaenju Upravnog odbora SZ "S" od
27.09.2007. godine, te i branioca optuene SZ "S." I. I. po slubenoj dunosti advokata .R. i
okrunog tuioca Ibrahimefendi Senaida, dana 01.07.2008. godine donio je i javno objavio


PRESUDU


OPTUENI:

I.D., sin V. i majke C. roene K., roen 21.01.1958. godine u S., nastanjen u Ul. V.K.
br.8, optina K., po zanimanju metalogloda, oenjen, otac troje djece, po nacionalnosti Srbin,
dravljanin BiH,

STAMBENA ZADRUGA "S." S.I. sa sjeditem S.I., K.b. 100 E, upisana u sudski
registar Osnovnog suda u Sokocu u reg.uloak br. 2-23, kao registarskog suda pod brojevima
upisnika U-546/98 I V-266/04, sada sa sjeditem u optini I.I., Ul. Derokova br.21,

KRIVI SU

TO SU:

Optueni I.D., kao direktor SZ "S." iz I.I. u periodu od 26. decembra 1998. do kraja
oktobra 2004. godine, za trokove Zadruge odobrio ukupno 1.258.785,74 KM, iako je znao za
odluku Upravnog odbora SZ "S." od 26.03.1999. godine sa kojom je utvrena provizija
zadruge u iznosu od 3% od ukupno uplaenih sredstava i po kojoj je Zadruga za svoje potrebe
mogla utroiti 418.085,14 KM, pa je tako namjenska sredstva zadrugara u iznosu od
839.914,61 KM, koja su namijenjena za stambenu izgradnju utroio u nepotrebne
neuobiajene svrhe, to je imalo za posljedicu da zadrugarima koji su raskinuli ugovore i iji
161

stanovi su prodati drugim kupcima nije vraen uplaeni novac, a izgradnja stambenog naselja
nije dovrena, ime su zadrugari oteeni za iznos od 839.914,61 KM.

Optuena SZ "S.", kao pravno lice u obavljanju svoje registrovane djelatnosti, po
rjeenju Osnovnog suda Sokolac broj :U-546/98 od 21.12.l998. godine, radnjama odgovornog
lica I.D., direktora Stambene zadruge u periodu od 26.12.1998. do kraja oktobra 2004. godine,
kojima je svjesno krio propise i oigledno nesavjesno postupao ne potujui i postupajui
suprotno lanu 28. i 29. Statuta Stambene zadruge broj 59-5/99 od 11.05.1999. godine i
protivno odluci Upravnog odbora Stambene zadruge "S." sa III. sjednice od 26.03.1999.
godine o odreivanju provizije SZ "S" u iznosu od 3% (tri posto) za posredovanje u izgradnji
stambenih jedinica, kao prihoda zadruge u odnosu na naplaena sredstva udruioca
investiranja, za koje vrijeme je stambena zadruga ukupno naplatila sredstva 12.451.171,26
KM, i bez sredstava lanarine od kojeg iznosa je pravno lice Stambena zadruga mogla
raspolagati po zakljuku Upravnog odbora od 26.03.1999. godine (3%) sa iznosom od
373.535,14 KM, i iznosom od 44.550,00 KM uplaenim na ime lanarine zadrugara, to
ukupno iznosi 418,085,14 XM, kao ukupna raspolagajua sredstva, a u navedenom periodu u
svom poslovanju zadruga je potroila 1.258,785,75 KM, to znai da je stambena zadruga
"S." utroila vie sredstava i od moguih i protivno odluci Upravnog odbora od 26.03.l999.
godine u iznosu od 839,914,61 KM (1.258.785,74 KM - 418.085,14 KM), to je stambenoj
zadruzi omogueno radnjama odgovornog lica - direktora Stambene zadruge kojima je
raspolagao sredstvima i tako postupao suprotno odredbama statuta SZ na koji nain je
omogueno Stambenoj zadruzi da ostvari korist u iznosu od 839.914,61 KM i da navedena
sredstva potroi za svoje potrebe, tuih sredstava - sredstava udruioca, odnosno omoguio
korist dobavljaima zadruge, koji nisu vratili primljene avanse, a na tetu udruioca sredstava
zadrugara i tetu u izgradnji i dovrenju stambenih jedinica.

DAKLE: Optueni I.D. kao slubeno lice, svjesnim krenjem propisa oigledno
nesvjesno postupao u vrenju slube, iako je bio svjestan da usljed toga moe nastupiti vea
imovinska teta pa je takva teta i nastupila u iznosu koji prelazi 50.000,00 KM, a optuena
SZ "S." kao pravno lice utroila vie sredstva od moguih u iznosu od 839.914,61 KM na
tetu udruioca sredstava - zadrugara,

IME SU: Poinili krivino djelo - Nesavjestan rad u slubi iz lana 354. stav 2. u
vezi sa stavom 1. KZ RS,

Pa sud optuenog I.D. na osnovu lana 354. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS, te
lana 31. stav 2., KZ RS, lana 32., 35., 38. i 39. KZ RS,


OSUUJE

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (TRI) MJESECA
I
NOVANU KAZNU U IZNOSU OD 5. 500 KM

Koju je optueni duan platiti u roku od 6 (est) mjeseci od dana pravosnanosti
presude. Ukoliko optueni u odreenom roku ne isplati novanu kaznu, sud e je zamijeniti
kaznom zatvora tako to e za svaki zapoeti iznos od 50,00 KM novane kazne odrediti
jedan dan zatvora.

162

Na osnovu lana 99. stav 1. ZKP-a, optueni se obavezuje da na ime trokova
postupka plati iznos od 2.000 KM kao polovina od ukupnih trokova postupka i na ime
pauala iznos od 150,00 KM u roku od 15 dana po pravosnanosti presude.

Optuenoj Stambenoj zadruzi "S." na osnovu lana 354. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ
RS, te lanom 46. i 47. KZ RS, Sud izrie


USLOVNU OSUDU

Kojom se optuenoj utvruje novana kazna u iznosu od 5.000 KM, i istovremeno
odreuje da se ista nee izvriti ako optuena u roku od 1 (jedne) godine dana od dana
pravosnanosti presude ne poini novo krivino djelo.

Na osnovu lana 108. stav 3. ZKP-a sud oteene udruioce - zadrugare sa imovinsko
pravnim zahtjevom za nadoknadu tete upuuje na parnicu radi ostvarivanja imovinsko
pravnog zahtjeva.

Na osnovu lana 99. stav 4. ZKP-a sud optuenu SZ "S." oslobaa nadoknade
trokova postupka i to trokova vjetaenja po vjetaku finansijske struke od jedne polovine u
iznosu od 2.000 KM i 150,00 KM trokova pauala.


O b r a z l o e nj e


Kao nepotrebno izostavili autori Modula.



Zapisniar PREDSJEDNIK SAVJETA

Ljiljana Terzi S U D I J A

Biljana ukovi


POUKA:
Protiv ove presude alba nije dozvoljena jer su se stranke odrekle
prava na albu nakon objavljivanja presude.










163

Pregled koriene literature

- Babi, M., Filipovi, Lj., Markovi, I., Raji, Z.: Komentari krivinih/kaznenih zakona
u Bosni i Hercegovini, Knjiga I i II, Sarajevo, 2005., str. 460-497.

- Bele, I., Deisinger, M., Balaic, V., Jakulin, V.: Zakon o odgovornosti pravnih oseb
za kazniva dejanja s komentarjem, Gospodarski vestnik, Ljubljana 2000.

- Deisinger, M., Vrhovek, M.: Krivina odgovornost pravnih lica, Pravni fakultet
Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2009.

- Dereninovi, D.: Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s uvodnim
napomenama, komentarskim biljekama, pojmovnim kazalom i prilozima, Nocci
d.o.o., Zagreb, 2003.
- urevi, Z.: Komentar zakona o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela,
Zagreb, 2005.

- urevi, Z.: Kaznena odgovornost i kazneni postupak prema pravnim osobama u
Republici Hrvatskoj, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, vol. 10, broj
2/2003, str. 719-770.

- urevi, Z.: Pravna osoba kao okrivljenik: temeljna prava i predstavljanje, Hrvatski
ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, vol. 12, broj 2/2005, str. 739-762.

- Ili, G.: Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivina dela, Slubeni glasnik,
Beograd, 2009.

- Kurtovi, A.: Kaznena odgovornost pravnih osoba, Aktualna pitanja kaznenog
zakonodavstva, Inenjerski biro, Zagreb, 2002., str. 45-70.

- Markovi, I.: Kriminologija,Banja Luka, 2007.

- Petrovi, M./Meko, G.: Kriminologija, Sarajevo, 2008.

- Sijeri-oli, H., Hadiomeragi, M., Jurevi, M., Kaurinovi, D., Simovi, M.:
Komentari zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,
2005., str. 924-935.

- Simovi, M.: Krivino procesno pravo, Uvod i opti dio, Biha, 2009.

- Simovi,, M.: Krivino procesno pravo, Tree dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Banja
Luka 2009.

- Stojanovi, Z.: Odgovornost pravnog lica za krivina djela, Zbirka izlaganja uesnika
Seminara o odgovornosti pravnih lica za krivina djela i praenju, oduzimanju i
povraaju dobara, odranom u Kolainu, 21-24. oktobra 2009. godine, Podgorica
2010., str. 13-25.

- Stojanovi, Z./Shine, R.: Komentar zakona o odgovornosti pravnih lica za krivina
djela, Podgorica, 2007.