Visnja BabiC

Ptelarska 9, V. Rakovica
10430 Samobor
Gradsko kazaligte Tregnja
MoSter~iEka 1, 10000 Zagreb
Prijava na natjeraj za imenovanje ravnatelja
Na temelju oglasa za natj ekj za imenovanje ravnatelja Gradskog
kazaligta Tregnja objavljenog u Veternjem listu od 15. svibnja 2014.
godine, prijavljujem se na natjetaj.
Budui-i da ispunjavam sve uvjete natjeEaja, molim da razmotrite moju
prijavu.
Traieni uvjeti:
1. VSS - diplomirala sam na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu
1985. godine program studija glume u trajanju od osam semestara
2. U Gradskom kazali3u TreSnja imam neprekinuti radni st ai od
1986. godine kao dramska glumica, a posljednjih mjeseci kao v, d.
ravnateljice
3. Na ADU Sam poloZila sve ispite iz engleskog jezika u Eetiri godine s
odliEnim uspjehom, a s odliEnim uspjehom Sam poloSila i ispit iz
engleskog jezika u jkoli stranih jezika
Prilozi uz prijavu:
- preslik domovnice
- skenirana diploma i potvrda o vjerodostojnosti
- skenirana strariica iz radne knjiiice o zaposlenju u Gradskom kazaligtu
Tregnja iz 1986. godine
- skenirana svjedodiba o stanom jeziku
- program CetverogodiHnjeg rada
- iivotopis
Kaza li5te Treinja, najveke profesionalno repertora no kazaligte za
djecu i rnlade u Hrvatskoj, ima dugu tradiciju i ugled, a po
umjetnirkini dometima ulazi u red najboljih europskih kazaligta za
mladu publiku. SvrSetkom 20. stoljeta postavljeni su visoki
kriteriji, a tada dovr5ena nova zgrada TreJnje omoguCila je
dobrorn opremljenoSdu izvodenje zahtjevnih ansambl-predstava.
Izborom dramskih djela za djecu i mlade, angaiiranjem vrsnih
suradnika i odMEnirn glurnaekirn ansambtom, Gradsko kamliae
Tregnja uspjelo je odgovoriti zadadi da mladu publiku priblizi
teatru, odnosno odgoji nara3aje buduCe kazaligne publike. Isto
tako, Treinja je oduvijek bila svojevrsna kreativna postaja i
odskoena daska za mnoge rnlade glurnce koje su poslije
angaiirala najbolja hrvatska kazaliita. Zapaiena vrijednost
Tresnjina repertoara bio je velik broj praizveda ba nastali h
narudibama od hrvatskih i stranih pisaca.
U zadnjih desetak godina repertoar Tregnje se djelomitno
oslanjao na provjerenu programsku orijentaciju, ali je u nizu
projekata bio vidljiv otklon i teZnja prema eksperimentima koji su
znaSli reduciranje dramske umjetnosti. Premda su i u takvim
izritajima nastajale i poneke solidne predstave, u vekini je
glumaeko urr~ijete zanemarivano u korist sporednih efekata, a tzv.
"nova Eitanja" klasika donosila nesporazurrle i repertoarna lutanja,
h mu se sve v i 8 pridruiivala i ocita neorganiziranost, nered u
poslovanju, naruiavanje meduljudskih odnosa i podjela ansambla
na interesne skupine, 5to je rezultiralo stanovitim
nezadovoljstvom i zaposlenih i publi ke.
Razdobfje v. d. ravnateljstva
Dolaskom na mjesto v. d. ravnateljice u kasno proljete 2014. zatekla
Sam dugovanja iz 2013. te prvi h mjeseci 2014. U kratko vrijeme detaljno
Sam fiksirala propuste i probleme te ih poEela rjesavati, zapoEela platati
zaostale dugove za umjetnitke honorare i materijalne trobkove, te
izradila analizu poteza potrebnih da Kazaligte TreSnja vratim u stanje u
kojemu moie normalno funkcionirati.
Plan poslovanja
U planu poslovanja koji se odnosi na upravu i popratne sluibe
namjeravam postaviti racionalan naEin upravljanja, uz dono5enje
svih potrebnih pravilnika, odluka i procedura, uskladivanje pravnih
akata sa zakonima, razjahjavanje ovlasti zaposlenih u
administraciji, promidibi i tehnici, odgovornost osoba zaduienih
za sigurnost zgrade i ljudi - Sto smatrarn posebno vainim zbog
djetje publike koja rnora imati najvedu mogudu zagtitu. Takoder
t u uvesti red u nadzor i uporabu tehnitke oprenie, dokirruti
neorganizirano koristenje dvorane i drugih kazalijni h prostora.
Vet dug0 aktualni navodni problem gluhote dijela dvorane rije5it
Cu uz pomoC strurnjaka i tako dokinuti praksu da se bas sve
predstave moraju igrati uz pornod mikrofona, koji umrtvljuje
glumatki izraz. U sklopu istih potePkoCa narnjeravarn provjeriti i
po potrebi rekonstruirati rasvjetni i tonski pult.
Neophodna je potpuna i toEna inventura postojete opreme i
cjelokupnog vlasnigtva Trehje.
Rad na pripremi predstava organizirat ku na narin da glumci i
tehnieko osoblje ne ovise o nepripremljenosti redatelja, te
zahtijevati potpunu profesionalnu predanost u priprerni i
izvedbama predstave. S tirn je u svezi i uvodenje reda u raspored
pokusa i predstava - kao i u raspored iznajmljivanja dvorane - Sto
t e donijeti ugodniji tad, ali i olakgati prodaju jer pogtivanje
najavljenoga repertoara u8vrStuje povjerenje publike. I u tom
segmetnu Gradsko kazaligte Tregnja treba voditi raruna da je
profesionalno kazaligte, te se tako i odnositi prema potencijalnirn
partnerima, kupcima predstava i publici.
Arhiv Tregnje je u nedopustivo lojern stanju, razbacan i dostupan
neovlaStenim osobama. Rijec je kako o urnjetnitkim
svjedotanstvima proSlih vremena, tako i o poslovnim
dokumentima. Posvetit Cu posebnu pozornost sredivanju grade i
redovitom dostavljanju plakata i programskih knjiiica Odsjeku za
povijest hrvatskog kazaligta HAZU, 5to je i obveza koja u zadnje
vrijeme nije pogtivana. kovige, neke predstave Tregnje nisu imale
plakat ili programsku knjiiicu, Sto je neprofesionalno i Stetno jer
tako ostaju prazrrine u povijesti teatra.
Marketing, odnosi s javnogtu i prodaja
Svjesna Sam iznimne vainosti promidibe i prodaje predstava u
okolnostinia smanjenog obvezatnog posjeta Skolske djece
kazalitima. Za htijevat du u marketingu Skolovane i angaiirane
kadrove koji uz strueno znanje imaju i sposobnosti za socijalne
kontakte, bududi da su u danalnjeni otudenom svijetu osobrbi
kontakti neprocjenjivi. Promidibeni materijali moraju biti
pravovremeno dostavljani ne samo u elektronitkom nego i
tiskanom obliku.
Takoder du nastojati da i uz moju pomod budu ostvarene veze s
novinarima kulturr~ih rubrika u t-rwatskim listovima, na radiju i
televiziji, kako bi javnost i svi zainteresirani i na taj nadn bili
obavijelter~i o predstavama i radu TreSnje.
Promidibene materijale TreBnje oblikovat Ce vrhunski umjetnici, a
bit de uspostavljena i trajna veza s umjetnitkim Skolama poput
gkole primijenjene umjetnosti, kao i s Akademijom likovnih
umjetnosti, te dizajnerskim studijima.
Web stranicu Tregnje, koja je sada nedovoljno iskoriStena,
preuredit Cu uz porno6 dizajnera i redovito ju popunjavati novim
podacima, a uz informacije razviti i kom~~nikaciju s publikom,
plasirati razgovore s glumcima, redateljima i ostalim autorima
predstava, te izabranim, kratkim ulomcima predstava povedati
zanimanje publike.
Gostoaranja
Predstave Treinje u pravilu imaju scenografiju prilagodenu
matiEnoj pozornici, nepodesnu za prilagodbu drugim prostorima.
0 mogutnosti gostovanja izvan zgrade treba, smatram, razmizljati
ved prilikom dogovora o budutoj predstavi, a u nekim sluEajevima
osmisliti i dvije verzije scenografije. U svakom sluEaju, nisam
prista lica tendencije da Treinja postane putujude kazaliSte, ali
povremena gostovanja u dijelovima Hrvatske koji su daleko od
Zagreba i ieljna kazaligta za djecu, bit ke wakako potrebna. S tim
u vezi, pokuht Cu nabaviti za gostovanja vete vozilo, pogodno za
prevoienje kulisa manjeg opsega, kostima i osoblja.
Gostovanja izvan granica H rvatske ta koder driim znatajnima zbog
otvorenosti i novih iskustava, a kvaliteta predstava bit ie ulaznica
za festivale u Europi i izvan nje, IVamjeravam uspostaviti kontakte
s kazaligtima za ~ J ~ C U i mlade u svijetu, a u nekim sluCajevima i
zajednitke projekte.
Posebnu pozornost posveti la bih gostovanjima u zemljama u
kojima i i vi hrvatska manjina, te u iseljenigtvu.
Dodatni programi
Podriat du dvije plesne manifestacije koje su postale tradicijom
TreBnje. Dani Silvije Hrecigonje i Mia eirak Slavenska dragocjeni
su projekti, no i njima je potreban profesionalni pristup.
Nastavit Cu i bolje organizirati program predstavljanja kazalista
Skolama UKOK (U kazalijtu o kazaligtu), za koji Skole pokazuju
velik interes.
Dramska i Plesna radionica za koje je interes i vedi od
moguCnosti, zahtijevaju veiu sustavnost i organiziranost, kao i
profesionalniju razinu rada. Uz godiSnje produkcije, nadarena
djeca bit Ce povremeno angaiirana u profesionalnim
predstavama, u mjeri koja ih ne Ce optereCivati.
Pozornica Tresnje mogla bi, po mojoj zamisli, biti s vremena na
vrijeme ustupljena za izvooenje predstava (glumafkih ispita) u
suradnji s Akademijom dramske i filmske umjetnosti u Zagrebu.
U Kazaliau Tregnja postoje prostori u kojima je mogude
odriavanje predstavljanja knjiga za djecu, izloiaba svih grana
umjetnosti vezanih uz kazaliSte, ternatski h djetjih izloiaba i drugih
popratni h dogadanja sadriajno veza ni h uz predstave.
Klu b
KazaliBni klub namjeravam javnim natjetajem dati najboljem
ponudatu koji Ce osim hladnih i toplih napitaka po prihvatljivim
cijenama, imati i svakodnevnu ponudu manjih obroka. Ktub treba
prerasti u ugodno mjesto za druienje i zaposlenih i posjetitelja.
Parkiraligte u stvari ne postoji, 30 stvara velike probleme.
Autobusi koji dovoze djecu u KazaliSte parkiraju se sada na
prostoru koju nije za to predviden, a dogada se da Skole i drugi
zainteresirani odbijaju kupiti predstavu zbog nedostatka
parkiraligta. Isti je problem s parkiranjem vozila zaposlenih, kao i
osobnih vozila posjetitelja subotom i nedjeljom, te u vrijeme
premijera. Rjegenje Cu traiiti u dogovoru s Gradskim uredom za
prostorno uredenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet.
Repertoar
Publiku Tregnje fine tri uzrasta djece i toj Einjenici, prirodom
stvari, treba prilagoditi repertoar. Subotom i nedjeljom u kazaliste
dolaze uglavnom djeca predgkolske dobi u pratnji roditelja, a
radnim danima djeca niiih razreda osnovne Skole, ali i djeca viSih
razreda osnovne Skole i niiih razreda srednje, tiji su interesi
drukfiji.
Da bi se izbjegli nesporazumi, treba totno znati kojemu je uzrastu
djece namijenjena predstava, te izbjegavati interpretacije
dramskih djela u kojima ostaje nejasno za koju su dob
predvidene. Iskustvo pokazuje da publika ne otekuje od Tregnje
eksperimente, razaranje iluzije i poigravanje klasicima koje test0
proizlazi iz vrlo osobne frustriranosti redatelja ili podilazenja (i
oponaganja) tzv. trendova kojima robuje suvremeno hrvatsko
kazaligte za odraslu publiku. Gradsko kazaligte Tregnja radit Ce
klasiEne bajke, a jedini otklon od poznatih prita bit Ce
izbjegavanje okrutnosti koje su danak vremenu u kojima su
nastale. U dijelu repertoara naniijenjenog osnovndkolskom
uzrastu posegnut t u za najboljim hrvatskim i stranim piscima za
djecu i mlade, klasicima iz proglih vremena, ali i iivudm. Premda
je dramska knjiievnost za djecu podosta siromaha i teie ju je
pronadi u tiskanom obliku, sjajna prozna djela - od kojih su
mnoga i lektirni naslovi - mogu se uz porno6 vrsnih dramaturga
prometnuti u isto tako vrijedne dramske tekstove. Hrvatska
knjiievnost za djecu i mlade iznimno je bogata i iivotna, naBi su
pisci rado Eitani, a i r~jihova djela pretofena u dramski oblik dobro
prihvakena. Postoje, naravno, i prvorazredni dramski pisci Eiji
opus obuhvada i djela za djecu ili mladei, te Ce se i njihovi
tekstovi naCi na Tregr~jinom repertoaru, kao i nova djela koja 6e
nastati narudibom Tresnje. Takoder imam namjeru raspisati
natjefaj za dramske tekstove i tako animirati mlade pisce. U obzir
dolaze i strani suvremeni autori, osini onih fija su djela navodno u
ovom trenutku popularna i prikazuju se u kazaligtima za djecu u
europskim zemljama, a veCina njih je daleko ispod razine hrvatske
produkcije. Povezanost s drugim e~~ropskim i izvaneuropskim
zemljama, narodima i njihovom bagtinom traiit Cu u uprizorenju
mitova i legenda koje se u teatrima rijetko izvode, a poradi (ne
samo) fantastifnih elemenata pristupaena su djeci i razbuduju
njihovu magtu, ali pobuduju i razmizljanje. Ni tu hrvatska
knjiievnost, usmena i pisana, ne zaostaje - StoviSe, naSe su
legende vezane uz povijesne ili izrrrizljene osobe, nastanak
gradova i sl., medu najljepSima. Za necto zahtijevniju publiku (viSi
razredi osnovne, prvi razredi srednje) namjeravam postaviti djela
starije hrvatske knjiievnosti koja daci uglavnom nemaju priliku
vidjeti u teatrima, a napor Eitanja umanjuje im fascinaciju
tekstoni. Tom bi uzrastu bili posvedeni i komadi Eije su teme
odrastanje, odnosi medu mladima, zlostavljmje u Skdama i sl.
Moja je repertoarna vizija zasnovana na ravnoteii - ravnotezi
izmedu hrvatskih i stranih autora, generacijskoj ravnotezi u izboru
redatelja, pri Eemu imam u vidu i dosadasnji uspjeSan rad mnogih
u Tregnji, ravnoteZi u izboru suradnika, medu kojima mladi
donose novu livost i zanos, ali iskustvo starijih priziva realnost u
smislu troSkova produkcije. Ansan~bl Tregnje dovoljno je motan za
bilo koju vrst izazova, ali de uskoro biti potreban angazman vrlo
mladih, tek diplornirar~ih glumaca. Ako poradi krize ili drugih
neumjetniekih okolnosti Trejnja ne Ce moti neko vrijeme
zapogljavati nove glumce, za neke Ce uloge biti potrebno
angaiirati goste - &o je i inare bio obitaj koji se pokazao dobrim
jer gosti donose novu energiju, a i publika voli nova lica. Ne
namjeravam, takoder, zapostaviti starije glumce, pa ni one koji su
veC u mirovini, a odigrali su u Trehj i niz zapaienih uloga u svojim
karijerama.
U izboru suradrlika u radu na predstavi posebnu Cu vainost - uz
vrsne kostimografe i scenografe - posvetiti glazbenim
suradnicima, skladateljima koji su u dramskim predstavama za
djecu suautori, buduei da je glazba znaEajan element predstava, a
u mjuziklima za djecu i na prvome mjestu.
Pozornost Cu obratiti i pronalaienju kazalignih majstora koji de
raditi uz mlade suradnike, prenosedi im znanje koje bi s njihovim
odlaskom bilo zauvijek izgubljeno, jer je sustav gkolovanja
potpuno zanemario stare zanate, ukljuEujuCi i izradu masaka u
suradnji sa Sminkom koja je u Trefnji na vrlo visokoj razini.
Naslovi
1. Charles Perrault, Pepeljuga
Klasicna bajka koja je doiivjela golern broj kaza liSnih ada ptacija.
Tregnja ima podjelu za taj komad, uz eventualno jednu go%u. Bit
Ce to velika ansambl-predstava s raskoinom scenografijom i
kostimirna od kojih se mnogi mogu pronadi i u fundusu kazaligta -
predstava s elementima mjuzikla, vetim brojem songova i
scenskorn glazbom.
2. August Senoa, Posto/ari vrag
Senoino djelo u stihu s motivom iz narodne predaje ima velik
scenski kapacitet i brojne humoristihe elemente. Dramaturski
postupak ukljutivao bi i nove likove koji bi donijeli iivost, ali i
dodavanje situacija poznatih iz narodnih priEa s istom temorn.
Uloga glazbe bit 6e znaabjna. Predstava je namijenjena vrlo
mladoj publici.
3. Astrid Lindgren, &mu u skitnji
Roman Razmo u skitnji djelo je autorice Euvene "Pipi Duge
&rapeu. Protagonist je djetak Razmo koji i i vi u sirotigtu i sanja o
tome da ga usvoje bogati ljudi, a kako se to ne dogada - odluri
pobjeti i skitati se. SusreCe starijeg skitnicu, a oba uskoro upadaju
u neprilike. Pustolovno-kriminalisticki zaplet rjeSava se sretno, a
Razmo napokon nalazi dom u kojemu de ga voljeti.
4. Ivan Kugan, Domaka zadaCa
Sada vet klasiEno djelo hrvatske knjiievnosti za djecu i mlade.
Jedna nenapisana domaCa zadaCa postaje razlogom mnogih
nepredvidljivi h dogadaja.
5. Andersen, Carevo novo r h o
Poznata prita o caru koje je svoj izgled smatrao jedinom
vrijednoSCu u iivotu i carevini. Varalice odluEe iskoristiti priliku i
ponude se da 6e saSiti najljepze odijelo na svijetu ...
6. Lu ko Pal jeta k, Balada o kraoevim tregnjama
Kralj je zaielio treknja i nekoliko se osoba odlufilo da mu ispuni
za to doba godine gotovo neostvarivu ielju . . . Zanimljiv spoj i i vi h
glumaca i lutaka.
7. N i no Skra be, Snjeina kraljia
Bajka o prijateljstvu male Gerde i djdaka po imenu Kai, kojega
zatoti Snjeina kraljica u svom ledenom svijetu. Gerda ga odluEi
spasiti. ,.
Niz hrvatskih pisaca obradio je na raznovrsne natine pustolovine
potepuha Petrice Kerempuha. Predstava bi se zasnivala na
izvornim pritama o Petrieinim dogodovgtinama, njegovu lukavstvu
i duhovitosti u opreci s naivnim irtvama njegovih hl a.
9. Mi ro Gavra n, Profeorica 12 sno va
Humorni roman o Eetrnaestogodi8njem uhniku osmog razreda
osnovne Skole, koji se zaljubi u novu profesoricu iz zemljopisa, a
ne vidi da je u njega zaljubljena njegova najbolja prijateljica in
razreda.. .
10. Mladen Sirola, Dugonja, Trbonja i Udonja
DjeEak Ivo, da bi pobijedio ozaj zbog gubitka majke, odlazi od
kude i uz pomod dobre vile i tl-i SaSava pomagata krede uni8titi zlu
vje5ticu i osloboditi zahranu djevojku i njezin grad. Misao djela
jest da pomaiu6 drugima, pomaiemo i sami sebi.
11. Sanja Pilid, Foraje bifi faca, zar ne?
Duhovita i vesela pr i b o tinejdieru koji se ne snalazi najbolje s
djevojkom, prijateljima i okolinom, no onda shvati St0 je potrebno
da se sve to promijeni i da postane "faca". Kada nabavi novu
odjeCu i upiSe se na Facebook, i i vot mu kreCe u sasvim drugom
smjeru.
12. James Kriiss, Timm Tha/eri/iprodanism/i'eh
PriEa o djeEaku koji je prodao svoj srr~ijeh tajanstvenom Eovjeku u
zamjenu za sigurnost dobivanja svake oklade. Kad Timm shvati
gto je zapravo time izgubio, bez obzira koliko sad bogat bio, odluEi
vratiti svoj sniijeh i krene u potragu za rijini.
13. Sofoklo, Anf.@ona
14. Hani bal Lucii, Robinj8
15. Ivan Gundulit, Dubravka
16. Hrvoje Hitrec, Asasin l;/iLatica u nevolji
Drama o zlostavljanju medu mladima, za koju je autor dobio
"' '11
nagradu "Marin Drzrc . Drama je pisana po motivima istoimenog
romana .
Na pominjem da postoji mog udnost izmjene, u sluzaju pojave
nekih novih naslova, kojih se ne ielim unaprijed odricati.
Kadrovski plan
Trenutno je u radnom odnosu Tregnje 59 djelatnika.
I z sredstava Grada financirano ih je 55, a iz vlastitith sredstava 4.
Ustrojstvena jedir~ica kazalignih umjetnika - ima 24 djelatnika
(glumaca 19, od toga 6 na neodredeno vrijeme, a 13 na odredeno
vrijeme; 2 inspicijenta, 2 majstora Sminke i I majstor rasvjete, svi
na neoclredeno vrijeme).
Ustrojstvena jedinica adrninistracija - uprava ima 9 djelatnika, svi
su na neodredeno vrijeme (ravnatelj, tajnica, ratunovodsWo 3,
marketing, propaganda, blagajna 4).
Ustrojstvena jedinica tehnika - 26 djelatnika, 1 na odredeno
vrijeme, a 25 na neodredeno.
Namjera mi je traiiti od Grada da mi se odobri zapogljavanje
glumaca na odredeno vrijeme na ona radna mjesta koja se
oslobode odlaskom djelatnika u mirovinu ili prelaskom u drugo
kazaliste.
Buduki da za klasiEni repertoar u Trefnji postoji potreba za
odredenim tipom glumice ili glumca, do odobrenja Grada traiit Cu
zaposljavanje glumaca (prema potrebi predstave) na ugovor.
Takoder t u traziti od Grada da mi odobri mjesto u propagandi, na
kojem je za poslena djelatnica fina ncirana iz vlastiti h sredstava .
Financijski plan
U prvotnom financijskom okviru sredstava predvidenih
ProraEunom za razdoblje 2012. - 2016. godine, u 2014. je za
Gradsko kazaligte TreSnja predvideno 10.549.000,OO. Taj je iznos
poslije korigiran, pa su sredstva smanjena na 9.020.000,OO kuna.
Sredstva za program iznosila su u 2013. godini 1.100.000, a za
2014. smanjena su na oko 600.000 kuna. Takav je ugovor
potpisao bivSi ravnatelj pocetkom 2014., obvezujudi se na jog tri
premijere do svrgetka godine.
U tren utku preuzimanja fun kcije v. d. ravnateljice, spoznala Sam
da programska sredstva preostala od spomenuti h 600.000 kuna
nede biti dovoljna ni za podmirenje dugova koji pripadaju
programu (umjetnitki i ostali honorari i sredstva utroSena za
premijere) iz 2013. i prvih mjeseci 2014.
U takvim okolnostima novi ravnatelj ne moie bez potpore Grada
sanirati dugove, niti maze - vremenski i financijski - u ostatku
2014. izvesti tri premijere. Postoje dvije solucije: igrati do kraja
2014. postojeke predstave, bez novih premijera, ili krenuti u jedan
ili dva projekta uz osigurana sredstva Grada.
cetverogodiSnji financijski plan Gradskoga kazali5ta TreSnja
susrete se s ograrti~eenjima, jer je za 2015. iznos smanjen na
9.226.000,OO kuna, za 2016. na 9.457.000,00, gto daje naslutiti
da t e i u 2017. biti manji nego &o je bilo predvideno
programskim okvirom iz 2012., odnosno sredstva se smanjuju
razmjerno znatnom padu programskih sredstava u 2014.
Ukoliko ne bude uvaieno da se s drastirno smanjenim sredstvima
za program ne moie realizirati dosadarnji broj prernijera u godini,
udi de se u posve novu situaciju u kojoj je potrebna 4tednja na
svim trojkovima (osim materijalnih) i racionalno troJenje vlastitih
prihoda, premda su i oni smanjeni zbog recesije, kao i donogenje
novih cjenika za autorske honorare. Takva de se gtednja odraziti
na program i uvelike oteiati postavljanje zami5ljertih predstava,
Sto ne znaci nuzno i pad kvalitete programa. Treba usprkos krizi
povedati vlastiti prihod, povedati broj izvedaba i privudi sponzore
premijernih naslova, ulaziti u koprodukcije s kazaliaima slicnoga
profila u zemlji i inozemstvu, te aplicirati za EU fondove iz
prograrna za kulturu "Kreativna Europa 2014.-2020."
Rodena Sam u Zagrebu 6. rujna 1961. godine, kao t r eh
ki i Stjepana BabiCa, tada profesora hrvatskog jezika na
Filozofskom fakultetu SveuEili3a u Zagrebu i majke Mire,
ekonomistice.
U osnovnoj gkoli Ivan Goran KovaEid bila Sam Clan literarne
i dramske grupe, a usporedo Sam pohadala satove gitare i
blok flaute. ZavrBila Sam glazbenu osnovnu Skolu Pavao
Markovac, smjer klavir, te solfeggio. Pohadala Sam i Skolu
za ritmiku i ples, a povremeno Sam se bavila i sportom
(karate, kung fu, jahanje).
Nakon dvije godine srednjo5kolskog obrazovanja u
nekadajnjoj VII. gimnaziji, a u to vrijeme Centru usmjerenog
obrazovanja za kulturu i umjetnost, prejla Sam u Centar za
upravu i pravosude, gdje Sam i maturirala 1980.
Primljena Sam otprve na Akademiju dramske urnjetnosti,
gdje su mi profesori bili Ranko Marinkovid, Nikola Batusit,
Georgij Paro, Vlatko Pavletik, Neva RoSiC, Izet Hajdarhodiii,
Tomislav DurbegiC, Vanja Drah i mnogi drugi cijenjeni
umjetnici. Diplomirala Sam 1985. godine u klasi Tomislava
RacliCa.
Uz manja pojavljivanja na televiziji, dvije Sam godine
nastupala IJ putujukem teatru "iar-ptica" i odigrala
nebrojeno mnogo predstava u Hrvatskoj i inozemstvu,
posebno za hrvatske iseljenike u europskim zernljama.
Povremeno Sam glumila i u drugim kazaligtirna (Zmija Fadila
Hadlida u "Jazavcu", sada "Kerempuh", Vu/im Wfru
Milana Grgiea u 'Teatru u gostima", Ma/iraj Milana Grgida u
Kazalicnoj druiini "Dijalog", Hidrocentrala u Suhom do/u
Ive BreSana u "Histrionima").
SvrSetkom 1986. dobila Sam stalni angaiman u Kazaligtu
"Treinja" (sada Gradsko kazaligte Tregnja). Igrala Sam
uglavnom glavne ienske uloge u uspjegnirn predstavama,
koje godinama ostaju na repertoaru: Ljepotica i Nijer
Ivana KuSana, Pepe/JIuga, Tomis/av i Adriana, Eku Eko i
Zagrebac'ka /egenda H rvoj a Hi treca , A/an Ford Dome n i ka
H i ton i ja , Stani malo, Zvonimire Ive 6 rega na, Dan kad re
rodio Isus i Naj/ieph not Herberta Hitweillera, Pile na
rainju lirija Sotole, Gric'ki top Dubravka Horvatita i Hinka
Hrastinskog, ZagreLaatoj legend Hrvoja Hitreca,
6udno vatfm zgodama gegrta HlapiCa Iva ne Br l i C:
Maiuranid, Andeli imaju krila, zaf ne? Lade Martinac
Kralj, Andersenovim pric'anta Alfija Kabilja i Hrvoja
Hitreca, Dolasku Hmt a Nine Vavre, 6arottnjaku iz Oza
L. F. Bauma i Nine Kleflin i drugima.
S TreBnjom sam projla sve faze: predstave u troSnoj staroj
zgradi, selidbu u zgradu Centra za kulturu TreSnjevka, gdje
smo neotekivano ostali dugih deset godina koliko se gradila
nova zgrada TreSnje, te povratak u novo matiEno zdanje koje
je omogudilo nov uzlet i zahtjevne predstave.
Uz kazalif ne predstave glumila sam u talijanskim,
amerifkim, njematkim i kanadskim filmskim koprodukcijama,
odigrala glavne Zenske uloge u televizijskim dramama
Krizantema i Na kraju pmrta Marijana Matkovida, u reiiji
Georgija Para, te jednu od glavnih ienskih uloga u
popularnoj seriji za djecu i mladei SmogovcJ u re2iji
Milivoja Puhlovskog. Nastupala sam u nizu edukativnih
emisija namijenjenih djeci (Upoznajmo kazaIis'te, Zagto
zas'to], te Pric'ama ra Iaku no4 glas Sam posudivala
brojnim li kovima u sin kronizaciji crtanih filmova, te nastupala
u radiodramama i radijskim emisijama.
U razdoblju od studenog 1986. do kraja sijetnja 1987.
pohadala Sam satove glume na Odsjeku za kazali5te i dramu
u Ann Arboru, Ur~ivercity of Michigen, te satove govora
Guvur za glumce (Speach for actors).
U prvom desetljetu 21. stoljeCa igrala Sam zapaiene uloge
u telenovela ma ( Otric'ni gud4 Ponos Ratkajevih i Dofina
sunca), te hrva tski m fi l movi nla (Snivaj, zlato moje,
& gek ispad stola, Lea i Darija) .
Aktivno govorim engleski i slovatki jezik, a urila Sam i
kineski, francuski i latinski.
Nositeljica Sam odlirija Reda Danice hrvatske s likom Marka
Maruliba za osobite zasluge za kulturu.
Nakon ostavke ravnatelja, imenovana Sam potetkom 2014.
na mjesto v.d. ravnateljice Gradskoga kazalista ~ r e h j a .