9.

ZNAAJKE, STATIKE I DINAMIKE KARAKTERISTIKE ANALOGNIH

MJERILA

1. Znaajke analognih mjerila?
Vrsta veliine
Vrsta signala istosmjerni i izmjenini
Vrsta odziva i pokazne vrijednosti ( naelo rada )
Mjerna podruja raspon vrijednosti neke veliine koje instrument moe mjeriti
Frekevencijski opseg vrijednosti frekvencije za koje je instrument toan
Tonost iskazuje se graninim pogrekama
Unutarnji otpor
Referentni uvjeti
2. to znae i koji je znaaj sljedeih znaajki: vrsta veliine, vrsta signala, vrsta odziva i
pokazne vrijednosti, mjerna podruja, frekvencijski opseg, tonost, unutarnji otpor, referentni
uvjeti.
3. ime je definirana tonost analognog mjerila?
Razredom tonosti.
4. U odnosu na to se definira tonost/gr. pogreka analognog mjerila?
Mjerni domet ( za skale s nulom na lijevoj strani)
Raspon ( za skale s nulom u sredini)
Duljina skale ( za nelinearne skale )
90 elektrinih stupnjeva ( za mjerila faznog pomaka )
Oitana vrijednost ( za logaritamske skale )
5. Koji su tipini razredi tonosti.
0.05 0.1 0.2 0-5 1- 2 5 (doputeno 0.3 1.5 2.5 3 )
6. Opisati utjecaj unutarnjeg otpora pri mjerenju struje?
Ampermetar ima neki svoj mali otpor. Pri prolasku struje kroz ampermetar stvara se pad
napona na njemu, i smanjuje se ukupna struja strujnog kruga.
7. Opisati utjecaj unutarnjeg otpora pri mjerenju napona?
Voltmetar ima neki konaan otpor. Kada je na njega narinut neki napon, prolazi neka mala
struja kroz njega.
8. Razlika izmeu referentnih uvjeta i nazivnog podruja upotrebe?
Nazivno podruje upotrebe obuhvaa ire podruje od referentnih uvjeta.
9. Koji se podaci navode u oba sluaja?
Temperatura,vlanost,elektrino i magnetsko polje.
10. Kada za neko mjerilo moemo rei da je pravilno upotrijebljeno?
Kada se nalazi u odgovarajuem mjernom podruju i u referentnim uvjetima.
11. Koje su vrste odstupanja statike karakteristike analognih instrumenata?
Nelinearnost ( sistematske pogreke )
Nulti poloaj ( sve sistematske osim zadnje )
Histereza
Starenje
Klizanje
Ponovljivost ( sluajne )
12. Koje su vrste odstupanja posljedica sluajnih, a koje sistematskih pogreaka?
13. Opisati histerezu pokazivanja kazaljke? Zbog ega se dogaa histereza kazaljke?
Imamo neku malu pobudu. Kako se ona poveava zbog statikog trenja kazaljka se nee
odmah pomaknit. Zbog statikog trenja koje je vee od dinamikog.
14. Na koji nain, tj. u kojim podrujima se mogu opisati dinamike karakteristike?
Vremensko i frekvencijsko podruje.
15. Uz pomo kojih ispitnih signala se odreuje dinamika karakteristika u vremenskom
podruju? Koji uvjet mora pritom instrument zadovoljavati?
Uz pomo signala jedininog impulsa. Uvjet je da sustav mora bit linearan.
16. Uz koje se transformacije dinamika karakteristika prikazuje u frekvencijskom podruju?
Fazorska i Laplaceova transformacija.
17. S pomou kojih dijagrama se prikazuje dinamika karakteristika u frekvencijskom
podruju?
Bodeov dijagram. Nyquistov dijagram.
18. Od ega se sastoji Bodeov dijagram, a od ega Nyquistov dijagram?
Bodeov dijagram prikazuje ovisnost amplitude i faznog pomaka o frekvenciji.
Nyquistov dijagram prikaz frekvencija u kompleksnoj ravnini ( odreena frekvencija
odgovara jednoj toki u kompleksnoj ravnini )
19. Kako od Bodeovog dobiti Nyquistov dijagram i obratno?
Pretvaramo amplitudu i fazni pomak za neku frekvenciju, u kompleksni broj kojem odgovara
ta frekvencija.
20. emu slui instrument s ukrienim svicima i permanentnim magnetom i kvocijentni
instrument s pominim magnetom?
Za mjerenje omjera dviju veliina.
21. emu slui elektrodinamski instrument?
Za mjerenje snage.
22. emu slui bimetalni instrument?
Za mjernje neke veliine i istovremenu zatitu od preoptereenja.
23. emu slui instrument s titrajuim jezicima?
Za mjerenje frekvencije.

24. emu slui instrument s pominim svitkom i permanentnim magnetom, i ispravljaem?
Zato se ugrauje ispravlja? Kada je taj instrument elektroniki? Kako to prepoznati?
Slui za mjerenje izmjeninih veliina. Ispravlja se ugrauje jer instrument s PS nemoe
mjeriti sinusne veliine. Elektroniki je kada ima ima vlastiti izvor napajanja.
25. to opisuju znakovi vrsta veliina?
Opisuju kakvu vrstu pobude instrument moe mjeriti ( istosmjerno izmjenino,trofazno..)
26. to opisuju znakovi poloaja instrumenta (primjeri)?
U kojem poloaju kazaljka instrumenta treba biti. ( vodoravna,okomita..pod kutem).

27. to opisuju znakovi ispitnih napona (primjeri) i dodatni znakovi?
Na kakvom je ispitnom naponu podvrgnut instrument. Zvjezdica i unutri broj.
Dodatni elektrostatski magnetski oklop,stezaljka za uzemljenje.


10 . DIGITALNA MJERILA UVOD

1. Prednosti i nedostaci digitalnih mjerila.
Prednosti manje granine pogreke, vea ulazna impedancija, bri odziv,nemoemo
pogrjeiti pri oitavanju
Mane oitavanje,umjeravanje,napajanje

2. Koje su vrste A/D pretvornika? Opisati svaku od vrsta.
A/D pretvornik s dvostrukim pilastim naponom integrira se mjereni napon nepoznate
vrijednosti,kada doe do odreene razine,preklopka se prebacuje i zatim integrator integrira
negativni referentni napon.Pri obje integracije broja broji impulse,koji zapravo mjere vrijeme
inegracije. Imamo Nx, Nn, Un i izraunamo lagano Ux.
S postupnim priblienjem komparator usporeuje pad napona na otpornicima i mjereni
napon ux. Ako je pad napona vei 1. Otpornik se iskljuuje a drugi ukljuuje.Ako je sljedei
pak manji onda se ukljuuje i 3. I tako redom.ukljuena sklopka predstavlja jedicu a
iskljuena nulu.
Paralelni flash pretvornik imamo niz komparatora,svakom komparator usporeuje mjereni
napon s nekim referentnim koji ja na svakom komparatoru drugaijega iznosa. Na izlazu
komparatora dobivamo logike nule ili jedinice.Zadnji komparator slui za provjeru dali je
napon vei od mjernog opsega.

3. Koje su najznaajnije pogreke A/D pretvorbe?
Gitter (podrhtavanje),pogreka kvantizacije,pogreka nelinearnosti A/D pretvorbe.
4. Tehnologije izrade zaslona?
LCD(liquid crystal display) ,LED, OLED.
11. ZNAAJKE DIGITALNIH MJERILA
1. Znaajke digitalnih mjerila?
Vrsta mjerene veliine ( napon struja otpor itd)
Vrste parametara izmjeninih signala ( ef. Vrijednost,srednja ispravljena,tjemena,trenutna)
Mjerna podruja
Tonost (granine pogreke)
Razluivost
Frekvencijski opseg
2. to znae znaajke: vrste parametara izmjeninih signala (efektivna, srednja ispravljena,
tjemena, trenutna), tonost (granine pogreke), razluivost, frekvencijski opseg, tjemeni
faktor, ulazna impedancija?
3. Koji je nain prikazivanja graninih pogreki? to spada u svaku grupu prikazivanja
pogreaka?
Primarna grupa(granine pogreke u ref uvjetima),sekundarna grupa(modificira
primarne),tercijalna grupa(definiraju uvjete,vlanost,elektrina,magnetska polja).
4. Na koji se nain moe prikazati razluivost digitalnih mjerila? Koji je najpouzdaniji nain i
zato?
Broj znamenka pokaznika ( tri i po znamenke ), broj bita, omjer 1:N..Najbolji je omjer jer
tono govori koliko se znamenki moe pojaviti.

5. to znai razluivost npr. 3 znamenke?
6. Kako se dijele digitalna mjerila s obzirom na referentne vrijednosti?
3 razreda (1,2 i 3 ) Razred I najbolji uvjeti ,razred III najgori uvjeti
7. Kako se dijele digitalna mjerila s obzirom na elektriku okolinu?
4 kategorije (1. Kategorija najvii naponi)
12. ANALOGNI MULTIMETRI
1. Opisati naelo mjerenja napona analognim multimetrom s pominim eljezom?
Kod mjerenja napona netrbamo ispravlja,jer instrument s pominim eljezom mjeri ef. Vr.
Bez obzira na valni oblik.Stavljamo otpornik R da otpor bude to vei.
2. Opisati naelo mjerenja struje analognim multimetrom s pominim eljezom?
Takoer netrebamo ispravlja.Nemamo dodan otpor u seriju jer otpor ampermetra treba bit to
manji.


3. Opisati naelo mjerenja napona analognim multimetrom s pominim svitkom i
permanentnim magnetom?
Trebamo najprije ispravit izmjenini napon u istosmjerni, jer P.S. ima odziv na srednju
ispravljenu vrijednost.Stavljamo otpornik Ru da to manja struja tee kroz voltmetar.
4. Opisati naelo mjerenja struje analognim multimetrom s pominim svitkom i
permanentnim magnetom?
Imamo zapravo voltmetar kojem je u paralelu dodan otpornik Rs (otpor shunta)poznatog
iznosa.Mjerei napon na njemu preko ohmovo zakona izraunamo struju.
5. Opisati naelo mjerenja napona analognim multimetrom s pominim svitkom,
permanentnim magnetom i ispravljaem?
6. Opisati naelo mjerenja struje analognim multimetrom s pominim svitkom, permanentnim
magnetom i ispravljaem?
7. Opisati naelo mjerenja otpora analognim multimetrom? Koja je specifinost skale za
mjerenje otpora analognim multimetrom? Zato ona nastupa?
Imamo pokaznik ije je pokazivanje proporcionalno struju.Skala je kalibirarna u
ohmima.skala je naopaka jer to je vei mjereni otpor Rx to je pokazivanje manje.
13. DIGITALNI MULTIMETRI
1. to znai na digitalnom multimetru oznaka True RMS (AC +DC)?
Efektivna vrijednost AC + DC
2. to znai na digitalnom multimetru oznaka True RMS?

3. to znai kada digitalni multimetar nema oznake?
To znai da ima ima odziv na srednju ispravljenu vrijednost i zatim je mnoi s 1.11.
4. Koji je od navedana tri sluaja slian analognom multimetru s pominim svitkom,
magnetom i ispravljaem i po emu je slian?
3. sluaj
5. Opisati naelo mjerenja struje multimetrom.
Dovodimo napon na mjerni pretvornik koji pretvori to u mjerni signal koji je u analognom
obliku,zatim se u jednom od A/D pretvaraa pretvori u binarni zapis.
6. Navesti realizacije mjerenja otpornosti multimetrom.
Usporedba napona s referentnim naponom na ugraenom otporniku.
Realizacija pomou operacijskih pojaala.
Realizacija s pomou strujnog izvora.
7. Opisati naelo mjerenja kapaciteta multimetrom.
Instrument integrira napon na otporniku.Taj inegral e zapravo biti proporcionalan koliini
naboja pohranjenog u kondezator.Iz formule C = Q / U izraunamo kapacitet.
8. Opisati naelo mjerenja frekvencije multimetrom.
Imamo oscilator koji broji kolko puta mjereni signal proe kroz nulu.Time on izbroji neki Nt
broj. Usporeujui s frekvencijom oscilatora moemo izraunat frekvenciju.
9. Opisati naelo odreivanja ispravnosti bipolarnih tranzistora i dioda.
Dioda u propusnom smjeru ima napon na sebi 0.7 V a u nepropusnom smjeru nevodi struju.
Kod tranzistora se ispituje koliko je strujno pojaanje uspoju zajednikog emitera.Struja Ic je
puno vea od struje ib.
10. Koje pretpostavke vrijede za operacijsko pojaalo upotrijebljeno za opis naela mjerenja
multimetrom?




14. OSCILOSKOPI
1. emu slui osciloskop?
Za dvodimenzionalni prikaz signala.
2. Naelo rada analognog osciloskopa?
Uarena kadodna cijev emeitira elektrone.Pomou sustava za vertikalni i horizontalni
otklon,elektroni se raspruju i udaraju u u fosforni zaslon gdje vidimo svijetlost.
3. Koji su osnovni dijelovi analognog osciloskopa?
Katodna cijev i sustav za vertikalni i horizontalni otklon,zaslon.

4. to je luminiscencija ?
Emitiranje hladne svjetlosti.
5. to je inkandescencija?
Svjetlost arne niti.
6. to je fluorescencija?
Svojstvo materijala da zrai pri udaru elektrona.
7. to je fosforescencija?
Svojstvo materijala da zrai nakon udara elektrona.
8. to je perzistencija?
Trajanje fosforescencije.
9. emu slui generator pilastog napona?
Da simulira vremensku domenu.
10. emu slui sklop za sinkronizaciju?
Slui za dobivanje mirne slike na osciloskopu. Imamo okidni sklop koji je potican
promatranim signalom a upravlja pilastim naponom.

11. Koji moe biti problem zajednike mase prikljunica vie kanala? Kako ga izbjei?
Sve mase prikljunica su kratko spojene.Ukoliko uzemljimo obje na razliitim mjestima moe
do do zatvaranja strujnog kruga preko mase.
12. Koji moe biti problem zatitnog uzemljenja osciloskopa? Kako ga izbjei?
Problem je to se na istom potencijalu nalazi sonda oscilatora
Ispravljamo to galvanskim odvajanjem
13. Koja je svrha kompenzacije sonde?
Priguuje harmonike kako bi dobili signal odgovarajueg oblika na ulazu.
14. Na koji se nain sonda kompenzira?
Mjenjamo kapacitet trimer kondezatora.
15. Razlike digitalnog i analognog osciloskopa?
Digitalni osciloskop moe prikazati prijelazne pojave,ima vrlo brz A/D pretvornik koji
podatke zapisuje u memoriju te ih ispisuje na ekran,najee LCD. Mogu se spojiti na
raunalo.

16. Razlika izmeu DSO i DPO, i to znae kratice?
DSO digital storage osciloskope,neprikazuje um
DPO digitalni fosforni osciloskop,usporeuje 10 perioda i prikazuje neku srednju periodu
i po tome moemo prepoznat um
17. Zato se DPO zove DPO?
Jer je slian analognom po tome to moemo prepoznati um.
15. NEKA DODATNA MJERILA

1. emu slui elektrometar?
Slui za mjerenje napona,otpora,struje i naboja.To su spojevi izvedeni pomoi
operacijskih pojaala.
2. emu slui nanovoltmetar?
Za mjerenje malih napona.
3. emu slui pikoampermetar?
Za mjerenje malih struja.
4. emu slui galvanometar?
Za mjerenje malih struja.
5. Koji su nazivi omometara s obzirom na vrijednosti koje mjere?
Megaohmmetar, miliohmmetar ,mikorohmmetar.
6. Koji se omometri upotrebljavaju za ispitivanje izolacije?
megaohmmetri
7. Razlika izmeu ampermetara i strujnih klijeta/Rogowskijevog svitka?

8. Kako se mjeri sa strujnim klijetima/Rogowskijevim svitkom?
Obuhvatimo
9. Naelo rada strujnih klijeta? Koje se vrste signala mogu mjeriti?
Strujna kljeta u obruu se nalazi magnetska jezgra.Prolaskom struje stvara se magnetsko
polje oko vodia,i taj magnetski tok se zatvara kroz jezgru. Postoji zrani raspor unutar jezgre
gdje se nalazi halova sonda. Ona radi na principu pojave sile na naboj koji se kree unutar
magnetskog polja. Zbog tog razdvajanja naboja javlja se napon na krajevima sonde.Taj napon
je proporcionalan struji koju mjerimo. Samo istosmjerne.
10. Naelo rada Rogowskijevog svitka? Koje se vrste signala mogu mjeriti?
Radi na principu elektromagnetske indukcije. Izmjenina struja stvara izmjenino manetsko
polje,a promjenjivo magnetsko polje u svitku inducira napon. Samo izmjenine.

16. OSNOVNO O METODAMA MJERENJA ELEKTRINIH VELIINA
1. Koje su osnovne elektrine i magnetske veliine, a koje neelektrine veliine koje se mjere
u elektrotehnici?
Elektrine struja,napon,kapacitet induktivitet frekvencija snaga..
Magnetske magnetski tok, magnetska indukcija ,jakost magnetskog polja.
Nelektrine masa duljina frkevencija brzina...

2. Na koji nain mjerimo neelektrine veliine?
Moemo mjeriti izravno ili mjernim pretvornikom pretvorimo u elektrini signal.
3. Koje su metode mjerenja istosmjerne struje?
Analogni instrument s pominim svitkom,s pominim eljezom,digitalni
multimetar,elektrometar,halova sonda...
4. Koje su metode mjerenja istosmjernog napona?
Analogni isntrument s P.S. kuglasto iskrite, kompezacijske metode..
5. Naelo rada elektrostatskog voltmetra i kuglastog iskrita?
Elektrostatski voltmetar- ima kondenzator s pominom i nepominom elektrodom,


6. Za kolike vrijednosti napona je predvieno mjerenje kuglastim iskritem?
Do 1000 kV
7. Opisati kompenzacijske metode?
Potenciometarska metoda imamo potenciometar i nul indikator, koji je spojen na
Un.Izmjerimo Rk zatim prebacimo na Ux i opet namjestimo 0 na nul indikator. Iz omjera R1 i
R2 dobijemo koliki je napon
Amepermetarska metoda mjenjanjem otpora potenciometra namjestimo nulu na nul
indikatoru, i tada cijela struja tee kroz Rk.
9. Kada i zato se upotrebljavaju?


10. Koje su metode mjerenja izmjenine struje?
Digitalni multimetar. P.S. P..
11. Koje su metode mjerenja izmjeninih napona?

12. Zato i kako se proiruje strujno podruje?
Proirujemo ga spajanjem otpora paralelno pokazniku. Jer kroz pokaznik nesmije potei
prevelika struja.

13. Zato i kako se proiruje naponsko podruje?
Spajamo otpornike u seriju pokazniku. Jer nesmije bit prevelik napon na pokazniku.
14. Kojim su podacima dimenzionirani (pred)otpornici?
Doputenom strujom kroz pokaznik kod proirenja strujnog podruja odnosno
doputenim naponom.
15. Objasniti pogreku instrumenta s ispravljaem uzrokovanu kalibriranjem za sinusne
veliine.
Instrument je napravljen da mjeri sinusne veliine. To znai da e on srednju
ispravljenu vrijednost mnoit s 1.11 kako bi dobio efektivnu vr.Ukoliko se oblik
razlikuje od sinusnog neemo dobit tonu vrijednost.

Naelo rada voltmetra koji mjeri tjemenu vrijednost napona? Objasniti njegovu pogreku
uzrokovanu kalibriranjem za sinusne veliine.
Imamo poluvalni ispravlja i kondezator. Kondezator se za vrijeme pozitivne poluperiode
nabije,a za vrijeme negativne se prazni. Kondezator dovoljno velikog kapaciteta pa se sporo
prazni za vrijeme negativne poluperiode. Ali ipak se malo isprazni i to je njegova pogreka.


16. Koliko ima U-I metoda mjerenja otpora i koje su razlike? Kada koristimo koju U-I
metodu mjerenja otpora?
2 metode.Razlika je u nainu spajanja voltmetra. U jednoj mjeri pad napona na otporu
( za male otpore ) a u drugoj mjeri pad napona na ampermetru + otporu ( za velike
otpore ).
17. Opisati mjerenje otpora metodom etiriju stezaljki. Kada se koristi i zato?
Struja poznatog iznosa puta se kroz otpor poznate vrijednosti i kroz mjereni otpor i
usporeuju se ti padovi napona. A zove se tako jer ima 2 strujne i 2 naponske
stezaljke. Koristi se u preciznim mjerenjima otpora,jer stezaljke imaju znaajno manji
otpor.
18. Opisati mjerenje otpora mjernim mostom? Koja su pritom upotrijebljena mjerna
naela?
Imamo 2 otpora poznate vrijednosti i jedan otpor nepoznate vrijednosti i promjenjivi
otpornik Izmeu 2 stezaljke se nalazi N indikator. KZN KZS.
19. Opisati mjerenje impendancije mjernim mostom? Koja su pritom upotrijebljena
mjerna naela?
Isto.

20. Koliko nezavisnih parametara utvrujemo kod mjerenja otpora, a koliko kod mjerenja
impendancije?
Otpor 1 impedancija 2.
21. Koji su to parametri? I koja su dva naina zapisa parametara impedancija?
22. emu je jednaka djelatna snaga ? emu je jednaka djelatna snaga u istosmjernim
krugovima? emu je jednaka djelatna snaga u izmjeninim krugovima?

23. Kako se moe mjeriti djelatna snaga U-I metodom? Pod kojim uvjetom?
Isto kao i kod mjerenja otpora.****
24. Opisati U-I metode za mjerenje snaga? Koja je razlika? Kada se koja upotrebljava?
25. Na kojem se instrumentu temelji analogni vatmetar?
Elektrodinamski.
26. Koji su mogui naini spajanja vatmetra i kada koji upotrijebiti?
Spajanje na izvor(veliki otpori) i na troilo(mali otpori)
27. Zato je potrebno pri spajanju vatmetra spojiti i voltmetar i ampermetar?
Kontroliramo pojedinane veliine,jer vatmetar gleda umnoak tih veliina.
28. Na to je potrebno paziti pri spajanju vatmetra s obzirom na potencijal parova naponskih i
strujnih prikljunica?
Da kratko spojimo strujnu i naponsku granu.
29. Opisati naelo mjerenja frekvencije digitalnim brojilom. Kada se koristi?
Imamo frekvenciju oscilatora koja je relativno mala u usporedbi s mjerenom frekvencijom.
Sumator daje na izlazu jedinicu kad su na ulazu

30. Opisati naelo mjerenja periode digitalnim brojilom. Kada se koristi?
31. Kako se stabilizira frekvencija oscilatora digitalnog brojila?
17. MJERNI PRETVORNICI
1. Razlike izmeu aktivnih i pasivnih mjernih pretvornika?
Aktivni mjerena veliina se odmah pretvara ( netreba izvor)
Pasivni potreban je izvor energije mjerena veliina uzrokuje promjenu elektrine energije
izvora
2. Koja su naela aktivnih mjernih pretvornika?
Elektromagnetska, piezoelektrini efekt, termoelektrini efekt, fotoelektrini efekt.
3. Koji su osnovni mjerni pretvornici pomaka?
Otprorniki - ica namotana na otporniko tjelo,imamo kliza koji klizi po zavojima, i
mjenja otpor. Znai pomak klizaa je proporcionalan otporu.
Kapacitivni 2 izvedbe,ili razmiemo plou ili izvlaimo i uvlaimo dielektrik. Time se
mjenja kapacitet po formuli C = epsilon * s / d
Induktivni Imamo transformator s 2 namota na sekundaru. Pomiemo jezgru i time se
mjenjaju naponi na sekundaru. Izraunavajui omjer moemo saznati koliki je pomak.7
Digitalni imamo izvor svjetlosti i fotodetektor. Izmeu njih se nalazi pomini dio koji ima
niz rupica koje proputaju svjetolost. Brojei broj rupica saznajemo pomak.
4. Opisati naelo rada za svaki navedeni pretvornik pomaka.


5. Uz pomo kojih elektronikih komponenata se mogu realizirati digitalni mjerni
pretvornici?
LED dioda, fotodioda fototranzistor, fotootpornik.

6. Koja su mjerna naela pretvornika sile? Koji su od njih aktivni, a koji pasivni mjerni
pretvornici?


7. Opisati piezoelektrini efekt.
Djelovanjem sile na neke kristale javlja se napon na krajevima.
8. U kojim materijalima se javlja piezoelektrini efekt?
Kristalima (kremen)
9. Koji su mjerni pretvornici temperature?
Termootpornik,termistor,termopar.
10. Koje su osnovne vrste termootpornika?
Wolfram platina bakar i nikal.
11. to govori oznaka termootpornika npr. Pt100/A/3/-100/+200?
A- razred 3 troini spoj, -100 do 200 mjerni opseg. Imamo 2 razreda A i B (-200 do 850 )


12. Koje su vrste termistora? Na koji se jo nain mogu primijeniti PTC-termistori?
PTC i NTC. Zatita motora ili transformatora.
13. Naelo rada termoparova i osnove vrste termoparova.
2 razliita metala,jedan kraj spojen drugi krajevi slobodni....bla bla
Bakar- konstantan(400 stupnjeva), eljezo konstantan(800 stupnjeva) nikalkromnikal-1300,
platinoradij platina-1600

14. Na kojoj se temperaturi koriste pojedinane vrste termoparova?
18. MJERENJE U TEHNIKIM SUSTAVIMA
1. to je sustav?
Tvorevina koja u danoj okolini djeluje samostalno i s odreenom svrhom.

2. Koje su vrste sustava?
Otvoreni i zatvoreni.
3. Koje su razlike izmeu tehnikih sustava s otvorenom i zatvorenom petljom?
U otvorenim ovjek sudjeluje a u zatvorenim ne. ( on upravlja raunalom) .
4. Koji su naini prijenosa analognog signala?
Istosmjerno,izmjenino,impulsni niz.
5. Koji su rasponi vrijednosti struje prijenosa signala istosmjernom strujom? Zato?
4 20 mA .Kako bi razlikovali nulu od kvara.
6. Koji su naini prijenosa signala s pomou impulsnog niza. Opisati svaki nain.
PAM Pulse amplitude modulacion mjenjamo amplitudu impulsa,dok je fkrevencija
jednaka.
PWM pulse wight modulation irinsko impulsna modulacija
PPM modulacija poloaja impulsa
PFM pulse freqency modulation
7. Koji su osnovni naini prijenosa digitalnog signala?
Serijski i paralelno.
8. Koje su osnovne sabirnice i suelja za prijenos digitalnog signala?


9. Koji su razlozi za i protiv automatizacije tehnikog sustava?
Za prevelik broj informacija u kratkom vremenu,ovjek nemoe obraditi.
Protiv zamjenjuju ovjeka.
10. emu slui "data logger"? Koji su mu osnovni podaci? Na to treba pripaziti kod podatka
o frekvenciji rada/uzorkovanja?
Slui za prikupljanje i za pisivanje podataka. Brzina i broj ulaznih veliina.Frek mora bit 2
puta vea od mjerenog signala.
11. Opisati mjerni sustav upravljan raunalom, npr. s pomou GPIB sabirnice? Koja je
prednost Labviewa i Matlaba u takvim sustavima?
Mjerni pretvornici se preko sabirnice spajaju na raunalo. Prednost je to to podatke moemo
odmah spremiti i obraivati ih.
12. Kakvi su to modularni mjerni sustavi? Koja je razlika izmeu mjernog instrumenta i
modula?
To su sustavi koji mjere vie signala. Nemaju pokaznik nego se svi podaci prikazuju na
raunalu.Mogu se lako spremiti i obraivati dok mjerni instrument moe mjeriti samo jednu
veliinu u danom trenutku.
13. Koje su osnovne vrste modula i po emu se razlikuju?
Moduli za serijsko prikupljanje podataka
Moduli za paralelno prikupljanje podataka (najbolji) za svaki podatak imamo A/D pretvornik
Moduli za istovremeno uzrokovanje podataka
19. MJERENJE NEKIH NEELEKTRINIH VELIINA
1. Kako dijelimo mjerila duljine s obzirom na namjenu?
2. Gdje koristimo mjerila duljine za opu, a gdje za posebnu namjenu?
3. Koja su mjerila ope namjene, a koja su mjerila posebne namjene?
4. Koje su dvije specifinosti granine pogreke mjerila duljine?
5. Koji je mjerni domet mikrometra?
6. Koji je zajedniki uzrok pogreke za sva mehanika mjerila duljine?
7. Opisati naelo mjerenja optikog daljinometra? Koje su pretpostavke ukljuene u naelo?
8. Opisati naelo mjerenja Michelsonovim interferometrom?
9. to se dogaa s intezitetom svjetlosti na prijemniku ako pomino zrcalo kontinuirano
pomiemo u jednom smjeru? Za koliko treba pomaknuti pomino zrcalo da se intenzitet
promijeni od minimuma do maksimuma?
10. Opisati naelo rada GPS-a?
11. Koja je razlika izmeu polunih i oprunih, i elektronskih vaga? to kod njih (ne) moramo
uzeti u obzir?
12. to uzimamo u obzir izvagom?
13. Kako dijelimo vage s obzirom na ravnoteni poloaj? Koje su osnovne znaajke vage?
14. Koji su parametri vani za mjernu nesigurnost elektronike vage?
15. to su utezi i koliko razreda tonosti imamo? Koji je raspon granine pogreke?