HRANA JE KAUZALNA U POTPUNOM SMISLU RIJEI

LIJEENJE HRANOM

NOVI-STARI NAIN IVOTA











Autor:
SLAVKO CRNI

2
1. UVOD

Ovo je jedna cjelina predavanja koju smo objavili putem nae
stranice www.zelenestaze.org i u raznim asopisima, s ciljem da
ponudimo itaocima neka nova saznanja o zdravlju i ivotu, nainu
ishrane, lijeenju svih bolesti od kijavice do raka, od anemije do
paralize.
ovjek je svjesno otiao u jednu stvarnost, koja nije realna ni
po emu. Nee da razmisli o tome ko je najvie kriv za njegovo
zdravstveno pa i duhovno stanje, a da bi opravdao sebe i druge, ostaje
u stanju ekanja da se desi udo.
Definitivno udo nee doi i ono to inimo preko ishrane loe ili
dobro je osnova za sva uda koja se deavaju i koja e se desiti.
ovjek je sebi najvei neprijatelj, ako ne pazi ta unosi u organizam:
- hranom,
- piem,
- uivanjem alkohola, kafe, narkotika i
nainom ivota u sjedenjeu i leanju.
Ovakvo ponaanje je neodgovorno, promjenom hrane
mijenjamo izgled, svijest, stanje organizma i odnos do okoline i
duhovnosti.
Ve smo doli do faze kada najmanje brinemo o sebi i svojim
zdravlju.. Ako cijela planeta die glas protiv pogrenih stilova
ivljenja onda je doao trenutak i za nas da shvatimo da su uzroci
gladi, bolesti, patnje (i nae i tue), u nama i naem ponaanju i da je
doao kraj slijeganju ramenima. Naa nepanja je savreno i
zauujua.
Po Bibliji, ovjek je stvoreno bie, po praksi, on silno eli da bude
Stvoritelj. To mu nikako ne ide od ruke i nee mu nikada ni ii. Sve
to je stvorio ima dobru i lou stranu, zapravo manje slui dobru i
veinom je to potajno ili otvoreno upereno protiv ovjeka.
3
Ko ne eli vie da luta, ko hoe da vjeruje da je spas jednog
ivota spas cjelokupnog ovjeanstva, neka ini dobro po sebe i svoje
blinje, a onda e, vjerujte, svijet biti sretniji.
Traenje rjeenja za bolesti i pokuaj da ih se rijeimo, a ne shvatanje
kako je dolo do njih je guranje glave u pijesak i potreba da za nae
zdravlje budu odgovoran neko drugi.
Miljenje da je za vas kasno i da postoje neizljeive bolesti je samo
zabluda. Zabluda je i naa pasivna elja da budemo zdravi ko dren
uzdajui se samo u genetiku i redovne posjete ljekaru. Samo troenje
lijekova je neodgovorno ponaanje, a jo gore je to to mislimo da je
to dovoljno i da na tom planu ne elimo nita da promijenimo.
Pronalaenje lijeka se uvijek pretvori u pronalaenje veeg i
beskonkurentnog profita, a kad to postane vidljivo, ve su napravljene
dvije nove fabrike lijekova, pronaeno pet novih bolesti i nova
prevara i sticanje profita je krenula stampedom u koji se ne moe
zaustaviti. To niko i ne eli, zato vi morate uzeti stvar u svoje ruke,
mijenjati sebe, a ne svijet.
Kada saberemo svoje znanje i doemo do zakljuka da smo eksperti
za vie podruja, ali kada je u pitanju hrana i nain ivota, sami
priznajemo da o tome nita ne znamo ili znamo jako malo.
Pokuajmo tu neto promijeniti!
Vjerujte, bez promjena neemo biti sretniji, biemo svakim
danom nesretniji i ako nemate drugog motiva, mijenjajte se bar da bi
bili sretniji.
Posluajmo-proitajmo ove stranice, pitajmo, traimo savjet i budimo
odluni u stvaranju zdravlja kao i u lijeenju - jednostavno uzmimo
stvar u svoje ruke. Nemojmo prestati ii ljekaru, sluati njegove
savjete, uzimajmo lijekove sve dotle dok nam sam ljekar ne kae da
prestanemo da uzimamo lijekove i da smo zdravi. Uostalom vi ete to
sve ve poslije nekoliko dana osjetiti i sami ete pohrliti ljekaru da
mu saoptite veselu vijest!
I va ljekar e biti sretniji, vjerujte.
4
Poeemo o spoznajama o hrani, pripremi hrane, nainu
uvanja, praktinim receptima, primjerima iz prakse, samim
namirnicama i kombinacijama istih, vezi izmeu funkcije ovjeijeg
organizma i hrane (koja uvijek mora biti i hrana i lijek) i jo o mnogo
emu.
Zapamtimo jednom zauvijek: sami unosimo loom hranom
bolest i zdravom hranom stvaramo zdravlje i nikada nije kasno da
ponemo s lijeenjem! Hranom! Toliko je primjera da su ljudi bolesni
od karcinoma i kada je medicina digla ruke od daljeg lijeenja,
promijenili nain ishrane i ozdravili. Naki su probali i pod velikim
rizikom poslije ozdravljenja, vratili se konvencijalnoj hrani. ta
mislite ta se desilo? Karcinom se vratio i opet poeo da razjeda
zdravo tkivo.
Ako elite biemo va servis, posredovaemo vam dnevne, sedmine i
mjesene recepte sa samo jednom obavezom: da budete zdravi i svoje
iskustvo prenosite na druge koje volite! Pardon, jo jedna obaveza, da
budete sretni i da se trudite da svi oko vas budu sretni! Moe?
Primjer 1.
- Ernst Ginter na 16. strani svoje knjige IVETI BEZ
BOLESTI (prevod Miodraga Marinkovia, Beograd 2006.
godine). ovjek u Australiji je u 50. godini dobio rak debelog
crijeva. Proveo je lijeenje po metodama koje vam ovom
knjigom preporuujemo. Promijenio je nain ishrane i poslije
tri mjeseca je potpuno nestalo krvarenje, a ve poslije est
mjeseci je bio potpuno zdrav. Javio se pismom u 94. godini,
autoru knjige IVETI BEZ BOLESTI (Ernst Ginter) da mu
javi kako se dobro osjea, kako je potpuno aktivan i nema
starakih problema.
Primjer 2.
- Takoe na strani 17. Enst Ginter u knjizi IVETI BEZ
BOLESTI pie kako se jedan mlai brani par vegetarijanaca
javio strunjaku za prehranu, jer su oboje bolovali od tekog
5
artritisa, tvrdei da ih ni vegetarijanstvo nije spasilo. Poslije
konsultacije, utvreno je da svu hranu kuvaju i peku i da
skoro nita ne upotrebljavaju prijesno. Bili su u etrdesetim
godinama i nisu imali djece. Savjetovano im je da jedu isto,
samo sirovo. Samo poslije tri nedelje bolovi su potpuno
nestali a poslije 6 mjeseci su se javili da su potpuno zdravi.
Poslije godinu dana su javili da oekuju bebu.
Primjer 3.
- esto u porodici imamo asimetriju po nainu ishrane i
situaciju da jedni druge ne ele da shvate. Jedni su
vegetarijanci a drugi jedu uobiajenu hranu. Nae je da
upozorimo, a izbor je va!
- U istoj knjizi autora Ernsta Gintera pie kako je otac jednog
pacijenta koji se hranio prijesnom hranom teko obolio od
raka na debelom crijevu. Kuni prijatelj je vodio njegovo
lijeenje, propisivao dijete i uopte vodio rauna o pacijentu.
Sin mu je predlagao ienje organizma i prelazak na prijesnu
hranu.
- Otac ga nije posluao, ali mu je bilo sve gore i gore. Poeo je
strano da se mui i kada je ljekar ve digao ruke od lijeenja,
pozvao je sina i upitao ga ta je mislio o posebnoj ishrani kao
lijeku. Odmah je pristao na terapiju i zaudo, poslije sedam
dana se osjeao puno bolje i trpio dosta manje bolove. Poslije
60 dana je ustao iz postelje, a poslije 6 mjeseci se vratio
uobiajenim poslovima ne osjeajui nikakav umor,
malaksalost i tegobe. Poslije godinu dana isti ljekar je poslije
detaljnih pregleda utvrdio da je pacijent potpuno izlijeen.

U daljem tekstu emo navoditi dosta primjera, ne da bi vas
uvjerili u ispravnost onoga to radimo, ve da bi u ponekom primjeru
pronali sebe ili svog najmilijeg i poli putem izleenja.
6
Takoe, imamo namjeru da vam napravimo i preporuimo
nekoliko desetina recepata za spremanje jela od prijesne hrane, koji
nisu zavrene i u kojima ni jedan sastojak nije nezamjenjiv. Nisu
recepti zakljueni pa da se ne mogu proiriti, s namjerom da sami
ponete da sklapate svoje recepte. Pristup je prost: vano je da je
sirovo i dovoljno ukusno. Sitost, snaga i ivotna srea dolaze s tim.
Pouiemo vas o namirnicama, ljekovitim biljaka i o
tehnologijama sprmanja hrane, pa se vi sami odluite ta da
primijenite.
Da li ste sebi postavili prosto pitanje: recimo, ta sve sadri hljeb? Ne
znamo ili smo pogreno obavijeteni.
Znamo li ta o naoj krvi-ivotnoj tenosti, jednom od
najveih organa koji je tean i ulazi u svaku nau eliju i tamo neto
radi. Da li je kisela, bazina i od ega to zavisi? Shvatamo kad
uspemo u rezervoar automobila vodu umjesto benzina da ga neemo
staviti u pogon, ali ne shvatamo da sve to unosimo u eludac, da se
apsorbuje u krv i ako to nije to to organizam trai nastaju problemi u
cijelom sistemu-organizmu. Znamo vrlo malo o hrani i zbog
pogrenog vjerovanja samo etiketama i veletrgovcima, gubimo
zdravlje, ivotnu energiju, imamo nasljedne bolesti, ali neemo da
uinimo ni mali korak, da bi popravili stanje svog organizma.
Uite o hrani i budite sreni!

2. O KRVI IVOTNOJ TENOSTI

Ovdje neemo govoriti o krvi kako to pie u udbenicima.
Osloniemo se na grub sastav krvi, ali emo ukazati na funkcije koje
obavlja krv, a da mi na to i ne mislimo.
Istina, rijetko kad pomislimo na teret koji preuzimaju nai organi od
momenta kada se prepustimo uivanjima u jelu, piu, puenju ili, ne
daj Boe, uivanju u drogama. Kada bi o tome razmiljali - mnogih
uivanja bi se odrekli i veoma mnogo hrane bi prestali da jedemo, a
7
naroito bi prestali da tu istu hranu nuditi drugima. Kada spravljamo
dobrodolicu najdraima, esto to inimo s ponudama koje nisu u
skladu sa emocijama.
Prvo, krv je tenost koja, ako je zdrava, sastoji se od 20% ili
1/5 tvari kiselog sastava i 80% ili 4/5 tvari baznog sastava, ili luina.
Ovo je idealan sastav krvi kod zdravog ovjeka, direktno zavisan od
naina ishrane. Krv je blago bazina i pH joj je 7,34 do 7,36 (zavisno
da li je venska ili arterijska). Ph je oznaka za kiselost i kree se od
7,5 na dole i od 7,5 na gore. Ako je neemu pH 5,5 onda je to blago
kiselo, ako je pH 7,8 onda je to blago bazino ili slano kako to prosto
kaemo u naem argonu.
Moramo znati da sve dobro i loe, zdravo i otrovno odlazi u
crijeva, a iz crijeva se apsorbuje u krv, pa je ona rijeka u organizmu
koja nosi dobro i loe, odnosno sve to smo unijeli u eludac.
Bitno je zapamtiti, da sva hrana, ukoliko se dugo zadrava u
crijevima, proizvodi toksine, koji preko stijenke crijeva odlaze
direktno u krv. Samo jedan momenat moe da pokvari sve i stvori
preduslove za bolesno stanje, a to je ako se hrana zadrava u
probavnom traktu due od 12 sati, ili ne daj Boe, da se zadrava due
od 24 sata (to vidimo po vremenu pranjenja debelog crijeva, ako se
prazni svakih 12 sati, onda se i hrana zadrava 12 sati). Ukoliko je to
iva hrana, to jo i ne izaziva tegobe zbog enzimskog bogatstva hrane,
ali ako je to meso i kuhana hrana, postepeno trovanje organizma
sigurno nastaje poslije 12 sati.
Rauna se da bi bilo idealno kada bi stolicu praznili najmanje dva
puta dnevno, odnosno bar svakih 12 sati. Pravilo je da je jedna stolica
dnevno premalo i vie od tri je previe, a da svaka i najzdravija hrana,
koja se zadri due od 12 sati u organizmu poinje sa raspadanjem
(enzimi su zavrili svoj posao i sami se uputili u krv u istim ili drugim
oblicima i nastaje raspadanje-truljenje, koje nije moglo ranije da se
odvija zbog prisustva enzima).
8
Svi produkti raspadanja odlaze direktno u krv i truju krv, a
krv to raznosi po cijelom organizamu. Na stranom udaru su sve
lijezde, koje su u veini sluajeva deurni istai i straari
organizma. lijezde jedno vrijeme podnose ovaj ogroman pritisak
otrova i izluuju ih, a poslije i same postaju pretrpane otrovima i
otkazuju poslunost. Uloga jetre i bubrega i jo mnogo drugih lijezda
je postavljena tako da krv, koliko je to mogue, dovedu u ravnoteu
koju smo ve ranije pomenuli, a to je da se sastoji od 20% kiselih
sastojaka i 80% baznih sastojaka. Ovo je veoma vano zapamtiti, jer
e kroz budui tekst biti preteno govora o tome.
Za organizam i krv, ne postoje drugi ukusi osim kiselo i
bazno, odnosno ne postoji slatko, ljuto ili gorko. Treba dobro
zapamtiti: sve gorke stvari veoma dobro ine organizmu i
izuzetno su zdrave, jer je njihova gorina (kako mi to osjeamo)
naglaena bazinost. Slatko je kiselo, ak i gore, jer kada unesemo
kaiku meda na prazan eludac, on s eludanim kiselinama stvara
takva jedinjenja koja su sposobna da momentalno otvore ranu na
elucu.
Pazite s hranom i biete sreni!
Ukoliko se budete hranili prijesnom hranom, nikada neete
poeljeti kola niti slatkie. Ako vam se trai slatko, provjerite,
organizmu neto manjka i osjeaj ukusa nas vara pa nam se ini da
nas slatko zadovoljava. Sva slast i sav eer treba da je u vou, pa i
ono treba da se unosi adekvatno sastavu krvi, tj. da se nikad ne unese
vie od 20% od koliine obroka.
Sada je pravi momenat da obrazloimo raniju tvrdnju kada
smo rekli da su eer i med ljuti. Pod ljutim podrazumijevamo to, da
kad dou u eludac, u dodiru sa eludanim sokovima, ili ui
(enzimi koje stvara jetra), nastaju tako jake kiseline, koje nagrizaju
stijenku eludca i crijeva. Zbog toga, svi koji ujutro uzimaju med,
obolijevaju na eluca i drugih crijevnih tegoba, a skoro u pravilu od
eerne bolesti. Unoenje slatkog izaziva insulinski ok, i odjednom je
9
potrebno da guteraa ubrizga u krv neuporedivo vee koliine
endogenog enzima da bi sveo u normalu nivo eera u krvi. Kao i
svaki drugi organ, guteraa, usled velikog neprezanja jednom otkae
i nastaje poremeaj u koliini eera to mi zovemo eerna bolest.
Zakljuujemo da je slatko u stvari izuzetno tetno i kiselo, i
manifestuje se tako da nagriza sluzokou i ostala tkiva aludca i
crijeva, te izaziva inzulinski ok.
Zapamtimo, med je dodatak hrani i veoma rijetko lijek. Onaj
ko se zdravo hrani tretira med kao dodatak, koji treba da popravi
neemu ukus, a nikad se ne uzima vie od jedne kaike dnevno i to ne
svaki dan, zapravo preporuujem da to bude rjee od jednom
sedmino.
Ni jedan organ nije toliko jak da vjeno izdrava nae hirove i
nebrigu. Logino bi bilo da prvo obolijevaju ovi organi, ali se esto to
ne deava. Ovi organi se ponekad prilagode pa prebace problem na
drugi organ, koji obolijeva (srce, krvni sudovi, nervi, jetra, bubrezi,
kosti, miii itd.) Da li treba lijeiti njih ili se vratiti stvarnom uzroku
bolesti, a to je neodgovarajua hrana i pie. O tome ovjek odluuje
sam. Na alost, esto pogreno, zbog ega trpi teke muke i bolove i
na kraju prevremeno umire.
Kada o tome govorimo, zato ne pogledamo ivotinje, koje
imaju Boiji dar da same prepoznaju dobru i lou hranu. Ako nema
dobre, one ne jedu, ako su bolesne, odmah prestaju da jedu kako bi
dale organizmu ansu da se izbori s bolesti, a ne da ga zatrpavaju s
hranom. ovjek to sve radi suprotno i jedina je ivotinja koja
godinama trpi bolove i ne zna od ega umire. Posledice su predmet
razgovora i zakljuaka, a ne uzroci.
Neka mi neko navede samo jedan primjer da je neka ivotinja
bolovala mjesecima ili godinama. To ne postoji, a i kad umiru, od
toga ne prave tragediju, ve se jedinke sakriju - izdvoje od ostalih i
umiru.
10
Poslije bolesti traje oporavak i tada treba naroito voditi
rauna o prehrani. Ona mora biti laka i probavljiva.
Kada elimo brzi oporavak nabrojimo najsvarljivije namirnice
(zdrave naroito) a to su:
Nekuhano mlijeko (kuvano nije zdravo), banane, voe,
sokovi od povra, gusta voda od klica sa dodacima praha gorkog
bilja, kao i voda od mekinja sa dodacima praha gorkog bilja.
Kasnije emo obraditi svaki recept posebno i svaku namirnicu
posebno.
Ovdje sam spomenuo biljni prah. ta je to?


3. PROCES ISHRANE JE PROCES STARENJA ILI
PODMLAIVANJA

Proces starenja poinje kada proces elijske regeneracije
elija biva poremeen iz raznih uzroka i kada se proces izgradnje
novih elija uspori.
Usporavanja se najece deavaju zbog poremeaja u dolasku
i odlasku raznih tvari u eliju ili meuelijski prostor. Razni
nesvarljivi i neprobavljivi sastojci se gomilaju i spreavaju normalan
proces, ili ne daju uslove izgradnje novih elija ili regeneracije
postojeih.
Svaka elija ima vlastiti metabolizam. eliju treba redovno
snabdijevati kiseonikom i ostalim tvarima za ishranu i tvarima za
odnoenje nepotrbnih produkata ishrane elije. Ako je bilo koji proces
poremeen (dotok kiseonika, hrane ili odnoenje produkate ishrane)
proces metabolizma je usporen i to se odraava na starenje odnosno
poremeaj odnosa zdravih elija, elija koje se recikliraju i novih
elija koje nastaju u svakom trenutku dok je ovjek iv.
Najee starenje i brzo propadanje organizma nastaje zbog
pogrene ishrane i pogrenog naina ivota. Tijelo-elije odgovaraju
11
na razne naine, ili propadaju cijeli organi ili se pojavi ubrzana
reprodukcija, pa organ umjesto da podrava ostale organe i bude
podran od ostalih organa, postaje sam za sebe toliko neprohodan i
pretrpan, da prekida sva kretanja energija i funkcija, ugroava ostale
organe i dolazi do veoma bolnog i munog raspada sistema.
Uzroci bolesnog stanja, a naalost najee to stanje nastaje
neopaeno dok ne postane teko izljeivo, su sledei:
- Nutritivni nedostaci,
- Usporeni metabolizam.
- Sjedei nain ivota,
- Prekomjerno unoenje hrane,
- Unoenje neadekvatne-pogrene hrane i slino.
Kad govorimo o metabolizmu ili probavi brkamo te pojmove, pa
opaamo slabu probavu tvari kroz crijevni trakt, dok o suptilnijoj i
nevidljivoj probavi nemamo pojma. Kad se neprobavljive tvari
ponu gomilati u eliji i usporavati procese metabolizma elije, to
objanjavamo gojenjem ili mravljenjem i ne pridajemo tome veliku
panju, sve dok ne doe do velikih problema. Svaki poremeaj u
ishrani elija ili prirodnoj i redovnoj zamjeni elija je degenerativni
proces, nae tijelo poinje da stari, njegova otpornost je drastino
smanjena i samo je pitanje dana, kad e bolest biti vidljiva.To se
moe desiti u svakoj dobi naeg ivota.
im se uoi usporavanje metabolizma, ostipacija ili neki drugi
lako vidan poremeaj, pria je daleko odmakla i to je posledica
eliminacije otrova iz organizma-iz svake elije, retencija je ve
nastala loa je prehrana elija i starenje je u zamahu, ubrzano. elije
bre propadaju nego to nastaju nove uzrokujui bolesti i ubrzano
starenje.
Proces kod zdravih ljudi je sledei: polovina naih elija je na
vrhuncu razvoja i obavlja funkciju tekueg ivota, jedna etvrtina je u
procesu razvoja i rasta i jedna etvrtina u procesu umiranja i zamjene.
12
Ako se ova ravnotea poremeti nastaje proces bolesti i proces
starenja, bez obzira koliko nam je godina.
U naslovu ove knjige pie da je hrana kauzalna u punom smislu te
rijei. Ta uzrono posledina funkcija se naroito primijeti kod
metabolizma, probave, procesa starenja i nastanka bolesnog stanja, ali
uvijek preko naina ishrane i sadraja hrane koju uzimamo.
Svaki organizam je originalan, ali su sve jedinke u jednom veoma
sliane; kada dobija prirodnu i sirovu hranu, sve su zdrave, dok na
pogrenu i neadekvatnu hranu razliito odgovaraju. To zavisi od
sposobnosti lijezda sa unutranjim luenjem i njihovog kapaciteta u
proizvodnji enzima, koji nedostaju u termiki obraenoj hrani.
Problemi su vidni tek onda kad neka funkcija tih lijezda otkae, a
onda se lijei taj organ umjesto da se promijeni ishrana i pone unositi
sve potrebno iz biljnog svijeta u obliku hrane. lijezde i pojedini
organi moraju biti podrani enzimima i svim ostalim iz hrane. One
koje vre ulogu organa koji intervenie svojim produktima da bi
odrali organizam zdravim i u punoj funkciji, prvenstveno da bi
uticale na adsorpciju hraniva iz organa za varenje, predstavljaju
njiohovu dopunsku ili rezervnu funkciju u procesu.
Uzrono-posledina funkcija hrane se najvie i najbre primijeti
preko probave. Ako uzmemo pogrenu hranu ili hranu koja nema
dovoljno sastojaka za podravanje elijskog procesa i ciklusa (mrtva
hrana), sama elija alje signale da se proces uspori, jer hrane je
dovoljna koliina u probavnom traktu, te se nastoji iz postojee hrane
izvui potrebno za eliju. Taj proces zadravanja, dovodi do proesa
raspadanja, gladi organizma i pored optereenosti probavnih organa,
toksikacije umjesto ishrane i proces bolesti i starenja se galopski
ubrzava.
Mi najee glavnu hranu za elijski proces i stabilnost uzimamo
kao pomonu hranu (pogreno tumaimo unosom celuloze i vlakana
koji treba da ubrzaju probavu, a ne kao hranu, jer ono to unosimo
13
kao hranu uopte nije hrana, ve neto to treba im prije izbaciti iz
organizma) umjesto kao jdedno to je organizmu potrebno.
Funkcija hrane je u procesu stabilnog metabolizma, regeneracije i
zamjene elija, osnovnih jedinica cijelog organizma, a ne u funkciji
zadovoljavanja i kultnosti, pokazivanja standarda i moi.
Pogreno hranjen organizam stari, mogue je podmladiti. Kada
smo zakasnili sa pravilnom ishranom i toliko natrpali organizam,
svaku eliju i svaki meuelijski prostor nepotrebnim i neizbacivim
sastojcima, potebne su radikalne mjere kao to je gladovanje uz vodu
ili sokove i davanje organizmu anse, prestankom unoenja otrova i
nepotrebnog i otkidanju i izbacivanju nagomilane ljake, koja koi
svaki zdrav proces.
O procesu podmlaivanja, nekom drugom prilikom, ali
najefikasniji proces podmlaivanja poinje promjenom ishrane i
ishranom sirovom hranom!
Budite srein!
4. TA SU ENZIMI?

Na organizam i organizam svakog ivog bia je sredite
stalnih hemijskih procesa.
Poto su u zdravom organizmu stalne i burne hemijske
reakcije, upitali smo se, ta nam to pokree sve te procese, ubrzava,
usporava i zadrava u toj mjeri da bi organizam bio iv, zdrav,
izdrljiv i sposoban za reprodukciju?
To su enzimi.
Prvi put su otkriveni 1926. godine, dok su konano i potpuno
objanjeni 1940. godine. Obzirom da je njihova uloga vanija i vea
(ako se tako moe rei) od vitamina, razni lobiji se nisu potrudili da o
enzimima svaki ovjek sve naui, kako je to uinjeno sa vitaminima.
Kad prosjeno obrazovanog ovjeka upitate o vitaminima, zakljuite
da on o tom ima dosta solidno znanje, ali kad upitate o enzimima,
nema odgovora. Zato? Vitamini su supstance iz kojih je vidljivo, da
14
se mogu vjetaki proizvoditi i da je to biznis. Odmah su promijenjeni
obrazovni sistemi, nastale fabrike, a mega proizvoai hrane i
preraivai su se potrudili da vitamina u dostupnoj hrani ima to
manje da bi se kupovali posebno.
Sa enzimima nije taj sluaj. Ima ih oko 1.000, nalaze se samo
u ivoj i sirovoj hrani, unitavaju se kuhanjem ili peenjem ve na
temperaturi od 40 stepeni i moraju se uzeti iz prirode, to znai da se
ne mogu proizvoditi u fabrikama. Iako je est sluaj da se u manjku
enzima poveavaju vitamini - organizam ne moe vitamine pretvarati
u enzime i tako ostaje bez ivotne energije. Kao posljedica toga
procesi se usporavaju ili potpuno prestaju (otkazivanje organa), otrovi
se gomilaju u organima i nastaje bolesno stanje.
Ovdje se neemo uputati u strunu raspravu o enzimima, ali
navodei par zanimljivosti u vezi s enzimima, nee nikom koditi.
Naziv enzimi je potekao od naziva kvasca, zymi=kvasac.
Ispoetka se mislilo da se nalaze samo u kvascu (istina, tamo ih
najvie ima) pa kod zdrave ishrane, skoro nema obroka koji se
preporuuje bez doze jestivog kvasca, ali sirovog. esto sam uo da je
pekarski bijeli hljeb najvie koristan, jer sadri produkte kvasca.
Kvasac zagrijavanjem na temperaturu od 40 stepeni postaje
neprobavljiv i beskoristan, svi enzimi i vitamini su uniteni pa i u
kvascu ija je priroda da je enzim.
Enzimi koji se unose hranom su neophodni, vei ih je broj i
imaju svoju neizostavnu funkciju u ivom organizmu. Unutranji
enzimi su uglavnom iz grupe koja vri razlaganja, dok nosai NH2
(transaminoza), dekarboksilatori (iznosai CO2) i enzimi koji imaju
funkciju sinteze moraju doi iz vanjskog ivog svijeta-biljaka u obliku
hrane.
Neki enzimi su neophodni mikroelementi, kao to su Cu, Mg,
Zn i slino. Jedna vrsta enzima iz grupe koenzima su derivati
vitamina kao to su B1, B2, B6, PP, B9 itd.
15
I jo jedna zanimljivost, koja govori u korist ishrane
prijesnom hranom. Enzimi djeluju-aktivni su u svim pH sredinama
(sredinama kiselosti organizma). Primijeeno je da su neki enzimi
neaktivni sve do odreene kiselosti ili bazinosti, kada se aktiviraju (ti
enzimi imaju jedan ili vie aktivnih centara, koji su u proteinskoj
ovojnici i aktiviraju se ba onda kada treba). Meutim, svaki enzim
ima svoje podruje kiselosti u kojem daje maksimalne rezultate,
odnosno izaziva burne reakcije svoje namjene. Ti maksimumi su u
rasponu od pH 1,5 (enzimi za varenje u elucu) pa do 14,8. Dakle
treba voditi rauna da se organizmu ne promijeni kiselost, ako se eli
dobar rad enzima i zdravlje. Veina enzima razvija burne reakcije na
kiselosti koju ima krv, tj. 7,34 do 7,36 pH.

5. ISHRANA PRIJESNOM HRANOM

Kad samo spomenete metod ishrane prijesnom hranom,
dobijete lavinu argumenata kako to nije primjenljivo i navodi se
sve osim jedinog pravog argumenta: veina ljudi ne eli da ui i ne
eli nita da mijenja. Inae, argumenti su uglavnom sastavljeni od
dijelova povrnih saznanja.
Ranije sam rekao da je koncentracija tetnih materija u
artiklima direktno proporcionalna mjestu u lancu ishrane. Ako jedemo
artikle biljnog porijekla onda emo unijeti u organizam samo ono to
je biljka nakupila i pohranila u svoj korijen, stablo, list ili plod. Ako
jedemo meso bilo koje ivotinje koja se iskljuivo hrani biljem, onda
emo u svoj organizam unijeti sve ono to je ta ivotinja nakupila u
svom organizmu tokom mjeseci i godina prehrane, jer se teki metali,
otrovi, herbicidi i ostalo to je tetno, ne probavljaju ve gomilaju u
ivotinjskom organizmu. Ako jedemo meso ivotinja, koje jedu biljke
i druge ivotinje, onda je ta situacija jo gora.
Vrena su ispitivanja i na ivotinjama iz podruja gdje ne ivi
ovjek (van podruja gdje se intenzivno uzgajaju poljoprivredni
usjevi) i nije naena bitna razlika u sadraju tetnih materija u
16
miiima tih ivotinja u odnosu na ivotinje koje se uzgajaju u samom
kraju intenzivne poljoprivrede.
Ovo potvruje mudrost ekolokog pokreta: Svi mi ivimo
nizvodno! Ovo upozorenje se odnosi na to da gdje god neki otpad ili
otrov bacimo, vratie nam se na trpezu u obliku hrane! Ili kako kau
proizvoai povra iz Lijeva polja kada trae od stanovnika Banje
Luke da bolje vode rauna o otpadu: Sve to vi bacite u svoje potoke
i Vrbas, to e vam biti prodato u povru na vaoj pijaci i vi ete to
pojesti!
Ovo upozorenje ne moe biti ozbiljnije i posledice
morbidnije, pa ipak....
Prijesna hrana se neopravdano stavlja u potinjeni poloaj u
odnosu na preraenu hranu, ali pogledajmo samo nekoliko injenica:
- svi podaci o sastavu hrane koji se navode u deklaracijama na
preraenoj hrani (to predstavlja namjerno nainjenu greku),
su podaci o tome ta sadre prijesni sastojci te hrane (za
tjestenine se prepisuju podaci o penici, za kiselu paprika se
prepisuju podaci prijesne paprika i sl.). Podaci o sadraju
peenog hljeba su podaci o sadraju sirovog zrna penice.
Navedenih koliina i nekih sastojaka poslije prerade, peenja,
kuhanja, kiselenja ili nema dovoljno ili su neprobavljivi ili ih
uopte nema (vitamina i enzima),
- u prijesnoj hrani su sve tetne materije na neki nain vezane s
organskom materijom, dok se u preraenoj hrani pretvaraju u
slobodne radikale i njihova tetnost je drastino
koncentrovanija i vea (primjer tekih metala),
- u preraenoj hrani je dodato jo vie nepotrebnih i tetnih
materija (konzervansi, aditivi i sl.) pa je besmiseno loije
prikazivati prijesnu hranu od preraene (pogledajte sastav na
pakovanju svakog proizvoda ili poluproizvoda, recimo tijesta
za pitu ili makarona) i
17
- pripremom prijesne hrane je mogue mnoge tetne materije,
fiziki odstraniti (pranje, ljutenje, odstranjivanje povrinskih
listova i sl.), dok ste kod preraene hrane dovedeni pred
svren in.
Kada sam zadnji put razgovarao sa jednom simpatinom damom,
uo sam toliko pogrenih zakljuaka i razloga da je najbolje ipak
uzimati konvencionalnu hranu, jer zdrave i nema.
Izmeu ostalog, to je bio meni motiv da nastavim pisati ovu knjigu.
Navedeno e, nadam se, dati odgovor, a za vie, toplo preporuujem
itanje sline literature i razgovor sa ljudima koji ovaj vid prehrane
upranjavaju.
Pitanja koja ne saekaju odgovor su pokazatelj neznanja i
zabluda, raznih fetiistikih pristupa (recimo: jedna popularna dijeta
preporuuje da treba samo jesti salatu od kupusa, i to e sve izlijeiti),
kao i pogrenog shvatanja uloge mesa u ishrani.
Mnogi tvrde da se salate i voe teko mogu preporuiti kao
zdrava hrana zbog prskanja otrovnim sredstvima i sl. to je tano ali...
Salata i voe su samo jedan od segmenata za spravljanje
prijesne hrane, naprotiv, ako se misli, a misli se na zelenu salatu, ona
je poeljna, ali veina voa spada u kiselu hranu i ne preporuuje se
vea upotreba. Kada govorim o salati mislim i dajem recept salate od
povra kao kompletnom obroku, pa vam odmah nudim jedan od
stotine recepata:

OBILAN OBROK-SALATA OD POVRA
- dva ena bijelog luka, isjeckana
- glavice crvenog luka isjeckano
- 2 supene kaike narendane mrkve,
- 2 supene kaike narendane cvekle,
- 1 srednji krompir oguljen i narendan-sirov,
- 2 supene kaike narendane rotkve,
- jedna mala kaika kvasca u prahu,
- jedna mala kaiica biljnog praha,
18
- 2 supene uvrene kaike mekinja, ili peninih klica,
- 1 supena kaike prekrupe kukuruza (prekrupu radim sam na
mlinu za kafu)
- jedna mala kaiica soli i
- 2 supene kaike bundevinog ili maslinovog hladno cijeenog
ulja.
Napomena: Ovo bi trebalo da bude dovoljno za dvije osobe.
Morate prilagoditi koliine svom ukusu i potrebama. Ako nemate sve
sastojke, nita strano, stavite neto drugo od povra ili kotuniavog
voa, a moe i kaika suhih groica. Ukoliko osjetite stvaranje
gasova u eludcu (podrigivanje) ili u crijevima (vjetrovi) prvo
smanjujte koliinu kvasca u obroku, a ako se to i dalje deava potpuno
ga iskljuite. U daljem tekstu e biti rijei o kvascu kao artiklu i
nainu njegove primjene (ne bi se smjeli odrei ogromne koliine
enzima kojih ima u termiki neobraenom kvascu).
Sadrina se izmijea i u slast pojede, s tim da je poeljno da
vakanje i zadravanje hrane u ustima (radi spajanja s enzimima za
varenje) traje to due. Kada pojedete ovaj obrok, veoma dugo ne
osjetite glad, osjeate lakou i elite biti umno i fiziki aktivni.
Kad pojedeta ovaj obrok, osjetiete sitost i lakou u eludcu
odjednom. Priznajte da to rijetko osjetite poslije konvencionalnih
obroka, ali je vano ba to da uinite, kako bi shvatili da sitost nije
pun eludac!
Kod prorauna cijene kotanja, ovaj obrok, ne prelazi 0,30 KM (da bi
izraunali koliine i pomnoili sa cijenama morate znati da supena
kaika uzima masu od 12 grama, jedva neto vie od 1 dkg). Nije vam
potrebna nikakva energija za pripremu, osim to na 3-5 sekundi
ukljuite mlin za kafu da bi samljeli penicu, proso, jeam, kukuruz ili
drugu itaricu. Jo neto veoma vano o emu vas molimo da
razmislite: nije potrebna posebna kuharica za pripremu ove hrane,
prava je radost initi to za sebe i za sve one koje volimo. Ne samo to
e manje vremena upotrijebiti za pripremu, serviranje hrane i pranje
19
posua, ve to prijesnu hranu, svaka odrasla osoba moe pripremiti
za par minuta, ali o tome detaljnije u sledeim poglavljima.
Pitanje je emu onda toliko vrijeme, ako neemo pei hljeb 1
sat, kuhati varivo 1 sat i praviti kolae par sati svaki dan. Upotrebite
to vrijeme za obrazovanje i duhovno uzdizanje, vodite razgovore u
porodici, idite u planine i etnje i budite sretniji!
Kod prelaska na prehranu sirovom hranom mogu nastati sledei
problemi:
- svrab koe,
- kiseli i pojaani sekret mokrae,
- poveano znojenje i promjena mirisa znoja i
- psihiki osjeaj i strah da je obrok mali i nekvalitetan.
Svrab koe se pojavljuje iz razloga to ste nainom prehrane
pokrenuli otrove i kiseline iz organizma. Organizam ih izbacuje kroz
mokrau, kroz plua putem respiracije i kroz kou. Dolaskom otrova i
kiselina u epidermalni sloj, mijenja reim koe i pojavljuje se svrab
kao posledica izluivanja vee koliine otrova, koji su naglo
osloboeni iz organizma. Preporuuje se poveano znojenje
vjebama, tranjem ili brzim hodanjem, ukoliko nemate saunu.
Pomozite organizmu da izbaci otrove i koa e se smiriti i dobiti
zdrav i barunast izgled.
Pojaani sekret mokrae i isparenja koja daju kiseli zadah je iz
istog razloga. Kada se organizam oisti od otrova i kiselina, sve e se
smiriti i imaete osjeaj da isijavate zdravlje.
Poveano znojenje i promjena mirisa znoja je zbog vika otrova i
kiselina u sadraju znoja. Odravajte kou istom (tuiranje dva puta
dnevno sa ili bez sapuna) i sve e biti u redu.
Psihiki osjeaji nastaju iz vie razloga. Recimo da je to malo za
organizam i da se bespotrebno strada. To je posledica neznanja,
zabluda i prevara proizvoaa hrane koju decenijama obmanjuju
kupce i potroae.
20
Drugi problem koji nastaje je u tome da morate promijeniti
odnos i shvatanje gladi. Mi smo zamijenili osjeaj gladi ili sitosti sa
punoom eludca. esto nam je bio eludac prepun, a bili smo gladni.
Izdrite, ili postepeno prelazite na ishranu sirovom hranom, vodei
rauna da svakodnevno smanjujete koliine, tako da ni jedan obrok
nije obilniji od mase veliine vae stisnute ake. Prouite vie gradiva
o pravilnoj ishrani i utvrdite svoje znanje do nivoa da saraujete sa
organizmom, a ne da ga stalno prisiljavate na neto to mu je teko i
varate raznim zainima. Kada budete tu saradnju digli na nivo da
osjetite ukus svakog sastojka i miris svakog zalogaja, kada vam se
ula ukusa i mirisa vrate na nivo koji je prirodan (puenjem, pijenjem
alkohola, upotrebom zaina koji popravljaju ukus i miris, a ne istiu
ukus i miris osnovnih sastojaka hrane - ula se umrtvljuju, a to je
opet veoma opasno zbog prepoznavanje dobre i loe hrane), osjetiete
pravi uitak. Poseban je uitak osjetiti sitost, a ne osjetiti teret u
eludcu; ne osjetiti malaksalost poslije obroka ili pospanost, ve elju
za tranjem odmah kad odloite kaiku.
Tvrdim da je izbor namirnica za ishranu prijesnom hranom
mnogo vei od izbora preraenom hranom. To to imate 50 vrsta sira
od kuhanog mlijeka ne znai da su to po nutricionistikoj vrijednosti
razliiti sirevi.
Napominjem da se preporuuje, da se vraate na prethodno
prikazani recept za OBILNI RUAK. Neki se pitaju: da li je to
dovoljno za obrok?
Ja tvrdim i dokazujem da je ovo i previe, ali vama za
primjer: ovakav obrok jedem kada idem u planinarenje na stazu dugu
od 50-60 km za jedan dan i kada savladavam visinsku razliku od
najmanje 700 m nosei opremu od najmanje 20 kg, to traje
neprekidno 10-15 asova. Probajte i vi!
Pozovimo nae sjeanje o namirnicama u pomo i korist pa se
prisjetimo da nam uz povre i voe stoji na raspolaganju: veliki broj
itarica, koje se mogu sluiti kao glavno prijesno jelo (sjetite se
21
rimskih legionara koji su vakali penicu), sjemenje uljarica,
jezgrasto voe (orasi, bademi, ljenici), slanutka, prijesnog
mlijeka, prijesnog vapskog sira, mekinja, peninih klica,
drugih klica i mnogo toga jo, to emo spomenuti ili u tekstu, ili u
receprima.
Na dilemu gdje nabaviti i na nevjericu o zdravstvenoj
ispravnosti, te o mogunosti onih koji stanuju u gradovima nudim kao
primjer jedan recept koji je primjenljiv kod pravljenja salata od
itarica i nekih mahunarki:

6. KAKO PREI NA PRIJESNU HRANU

Sreo sam mnoge ljude koji su mi se alili da im nikako ne
polazi za rukom da preu na prijesnu hranu. Kako znate, teko se
odrie nekih navika i pored svijesti da su loe Navike su gvozdene
kouklje, koje se teko skidaju!)
Za sve pa i za ovo trebate pronai svoj metod ili kombinovati
vie metoda. Ja u vam sugerisati jedan, a vi naite svoj.Ponite sa
sokovima. Vjerovatno pijete gazirane, negazirane sokove, kisele vode,
ajeve, sve to vam padne aka. Kisele vode niko ne preporuuje vie
od 2 dl dnevno. Voda mora biti nezasiena i aktivn to znai ista
izvorska ili esmovaa. Kisela voda je zasiena i neaktivna te ne
moe iznijeti iz elije produkte sagorijevanja, ve se vee za te
produkte, uveava se elijska tenost i tenost meuelijskog prostora
i tako nastaje gojaznost. Gojaznost je najee nakupljena prljavtina i
neizbaeni produkti sagorijevanja vezani sa vodom.
Dakle pijte istu vodu kad god to moete i odrecite se svakog
drugog pia osim vode i sokova koje sami napravite. Sokovi moraju
biti od svjeeg povra ili voa, ali.. Zapamtite da sokovi nisu pie ve
hrana. Pravite sokove od povra, voa, kombinovane i od suvog voa,
ali uvijek raunajte da je to hrana i opet pijte dovoljno vode. Ako
22
pravite penine klice, vodu poslije namakanja penice upotrijebite
kao sok i kao veoma vanu hranu.
Evo jednog praktinog recepta, a ostalo radite tako dok vam
se ne svidi kombinacija i to zapiite kao svoj recept:
Uzmite 10 dkg suvih smokava, 10 dkg suvog groa, 10 dkg suvih
ljiva i recimo jo 10 dkg suvih brusnica. Sve stavite u vei lonac od
rostfraja sa poklopcom i dospite 3 l vode. Ostavite 12 sati i iscijedite
vodu u posebnu posudu, moete dodati malo vanile ili cimeta i imate
odlian sok. U lonac dospete novih 3 l vode i opet poslije 12-18 sati
imate 3 l soka. Ovo ponavite i 3 put (sve dok suvo voe ne postane
kaasto), a na kraju dodajte u kau od suvog voa isjeckanih jabuka,
kruaka, banane ili nekog drugog sezonskog voa i imate odlinu
vonu salatu, kojoj e se ukuani obradovati isto kao i soku.
Treba zapamtiti: prosjeno zdrav ovjek jede 3 obroka
dnevno u kom je jedan kompletan obrok od salata-prijesna
hrana. Znai jede 30% sirove hrane. Pije ponekad alkohol.Veoma
zdrav ovjek ne jede nita poslije 18,00 asova, gladuje dva dana
mjeseno i jede oko 40% sirove hrane (salate, povre voe i
sjemenke). Alkohol pije veoma rijetko.Uvijek zdrav ovjek jede
preko 60% sirove hrane, ne jede nita poslije 18,00 asova,
gladuje dva puta mjeseno po 36 sati, gladuje dva puta godinje
po 8-12 dana, bavi se fizikim aktivnostima-rekreacijom. On ne
pije alkohol. Naroito zdrav, duhovno aktivan, fiziki aktivan do
kraja ivota, sposoban za sve to je sopstveno ovjeku, ivi pun
ivot, spoznaje i opaa sve oko sebe, pun je ljubavi, razumijevanja
i ljudskosti je vegetarijanac, koji sve upranjava gore navedeno,
planinari, tri, pie, pjeva, putuje, nita mu nije teko. On je iznad
patnje i ispred ogranienja, ne troi lijekove, ne pije, ne pui, ui
cijeli ivot i bavi se humanitarnim radom, pomae druge. Bavi se
naukom i stalno radi na nekom inovacijama.
O ljudima koji jedu kuvano, peeno, konzervirano, zainjeno,
koji ne jedu sirovu hranu, piju alkohol, pue (oni to zovu uivanje)
23
neu govoriti u ovoj knjizi. Njih je prepuna ulica, ambulanta, bolnica,
svi su mrzovoljni, veseli ili opaki samo kad se napiju, oekuju da
cijeli svijet i svi srodnici pomau samo njima. Oni slabo spavaju, ne
mogu da se kreu, ali zato mogu da uivaju irei mudrosti kao
to je ona o broju koraka koje je Bog svakom odredio pa ako mnogo
hoda brzo e to istroiti i mora sa ovog Svijeta.
Duh i tijelo su u ravnotei! Ako je tijelo slabo i duh je
slab, svijest se mijenja, trai se krivac izvan sebe i postaje se
stereotip za koga svi kau: pusti ga on je bolestan pa se ne
kontrolie.
Ako nije vano ta jede, zato ne naspe vodu u auto i ne
vozi se okolo. Zna da auto nee maknuti s mjesta, a sili svoje tijelo
da ispunjava sve tvoje hirove sa nikakvom hranom. Jedno vrijeme to i
moe, sve dok ne ponu otkazivati unutarnje lijezde koje
nadoknauju nedostatak kojeg ne unosimo hranom (otprilike do 40-te
godine). Onda ponu da otkazuju jedan organ za drugim, pa je kod
ljudi koji jedu lou hranu (kuvanu i peenu, bez sirove hrane)
normalno da poslije 40-te ne spavaju sa enom, imaju svoju bolest
ili svoje bolesti, redovno piju lijekove i polako gledaju ivot kako
ide mimo njih, priajui o njegovoj velikoj snazi, velikom zdravlju i
velikoj ljepoti. On i nije svjestan da je tek na poetku ivota i da
iskustvo treba da olaka a ne da optereti ostatak ivota. Kad bi samo
promijenio hranu, mogao bi i u 60-tom godinama postzati rekorde i
poeti sa potpuno novim sportovima.
Prelazimo ne prijesnu hranu. Prvo ponite mijenjati u glavi
pogrene predstave i strahove da ete stradati ako svaki dan ne jedete
maksimalno kuvane i peene hrane. Sirova je nekoliko puta
kvalitetnija i daje mnogo vie energije, osim ako niste zamijenili
osjeaj sitosti sa osjeajem prepunog eludca. To ini veina pa jede
sve dok ne zategne stomak. Pravite kompletne obroke od bogatih
salata, a sve dok ne smognete snage da jedete onoliko koliko treba
energije za sve funkcije ivota, pravite salate kao masu koja e vam
24
napuniti eludac, Dakle, dosta sezonske salate (zelena, krastavci,
paprike, paradaiz, mrkva, kupus itd) sa sjemenkama koje ete samljeti
u usitnjivau ili mlinu za kafu. Sjemenki dodati do 3 SK za svaki
obrok, a onda dodati malo soli, po obroku do 2 SK hladno cijeenog
ulja i po obroku po 2 dl jogurta ili 2-3 kaike milerama ili pavlake po
obroku. Ako ne ide bez hljeba, samo na poetku dok se ne naviknete
uzmite 1-2 tanke njite integralnog hljeba. Mlijene proizvode
uzimajte nekoliko dana dok se ne navioknete na ukuse, a kasnije ih
maksimalno smanjite i potpuno iskljuite. Mlijeni proizvodi nisu
zdrava hrana, to dobro zapamtite, osim nekuhanog mlijeka i
proizvoda od nekuhanog mlijeka (kiselo mlijeko).
Ovaj nain ishrane prati promjenu nabave obaveznih artikala,
pa se ponu kupovati sjemenke, sezonsko voe i povre, suvo voe,
jogurt i pavlaka, a sve u zamjenu i svakim danom manje i manje
kobasica, peenja, fairanog, makarona, hljeba na kilograme i slino
to ste do sada kupovali. poret se rijetko pali, a vremena za linu
uzdizanje je na pretek. Polako se pone seliti iz kue ljutnja,
agresivnost, netrpeljivost i sline neugodnosti, isto kao i smrad zbog
neadekvatne hrane. Linija dolazi sama po sebi i elja za aktivnou je
sve vea.
Dobar znak da li je hrana godila ili ne, je taj, ako se poslije
jela gubi energija, pone zijevanje i spava vam se, nikada nemojte
jesti tu hranu. Kad jedete prijesnu hranu, odmah poslije jela dobijate
energiju i elite izai na atletsku stazu. Prava hrana die i odrava
energiju, a ne izaziva dreme, malaksalost i nemo.
Dobar savjet! Dok ne nauite slagati svoje recepte (dok ne
nauite ta sa im moei da ide, jedite: uvijek sloite artikle za
obrok od iste grupe, a to je kad jedete povre ne jedite voe ili
skrob. Stari nain zdrave ishrane je da se ne jede druga hrana za
najmanje 5 sati i da se izmeu obroka ne jede nite. Ako jedete
hljeb, neka bude za obrok samo hljeb, ako je to voe onda je samo
voe i sl.
25
Ako ste navikli da jedete velike obroke, dok ne ojaate volju,
jedite isto tako obilno ali sirove hrane, neku od omiljenih salata. Ja za
postizanje dobre linije takvima preporuujem uvijek istu koliinu
sjemenki, ulja, soli, meda ili suvog voa, a ostalo neka bude salata od
kupusa, zelena salata, maslaak, krastavci. Za neodoljive trenutke
napada gladi imajte spreman jedan ili vie krastavaca, ili glavicu
kupusa ili salate, koje spremite i sa veoma malo soli, bez ulja ili
veoma malo HC (hladno cijeenog) ulja i utoliti glad. eludac e se
od ovakve brzo probavljive hrane poeti skupljati i napadi gladi e
biti sve rjei i rjei.
I na kraju, ako ve ne izdrite, najedite se konvencionalne
hrane i ako ste samo jednu sedmicu pokuavali da veinom jedete
prijesnu hranu, opaziete teret te hrane i manjak energije. Ovo je
potrebno da bi poeli da shvatate znaaj ishrane prijesnom hranom.
I jo neto: klasine grickalice i mezetluke zamijenite klicama
i sjemenkama, a pivo i rakiju zamijenite sokovima od suvog voa.
Kolae zamijenite vonim salatama za domae i za goste. Promjena
osvjeava i spodbuuje osjeaj da ste se posebno trudili da ugostite!
Recite otvoreno gostima i domaima da ste vrsto odluili da
ih sve vie volite i da ih ne elite initi bolesnim kroz ast s
pogrenom hranom i piem. Ukoliko neko odluno eli alkohol ili
pogrenu hranu, recite mu da to uini sam bez vae pomoi.
Izmislite svoj nain da veinom jedete prijesnu hranu i budite
sreni!

7. OPTI PROGRAM IZLJEENJA HRANOM (primjenljiv kod svih
oboljenja)

UVOD

Promijenimo navike i molimo se Svevinjem da bi shvatili da
je jedna jabuka, jedna kruka, 100 gr kupina ili 150 grama peninih
klica obrok, a ne poslastica ili neto to treba da se nae, da je
26
potrebna molitva hrani za to to e nam ta hrana donijeti. Mora da
shvatimo da emo prije stradati, oboljeti, postati neljudi sa izobiljem
slasne i pogrene hrane.
ovjek nije pokretna grobnica drugih ivih bia (kad jede meso
postaje pokretna grobnica), niti deponija rezerve hrane, ali ako
jedemo ono to nam donosi radost, sreu, zdravlje, ljepotu, duhovnost
i razum, onda smo ljudi. Treba da shvatimo da je nemogue stradati
sa malim koliinama hrane koja je predviena za ovjeka i kojoj smo
poslali pozitivne misli, molitvu i ljubav, a ne da halapljivo gutamo
komade mrtve hrane. ovjek nije koral pripet za stijenu i zato mora
da vodimo aktivan ivot. Kad govorimo o aktivnom ivotu svi
mislimo na rekorde, kojima smo svakodnevno bombardovani putem
medija, imamo u vidu tamo neije rekorde umjesto svojih vlastitih
rekorda. Svako kome se prepurui etnja, pomisli da je to mnogo,
pomisli nemogue je etati sat ili dva dnevno. To je apsolutno
pgreno!
Nemogue je odmah etati sat ili dva, ali malo po malo i
stigne se. Nemogue je bez promjene navika, koje su loe, jer da su
dobre, nebi bili bolesni, nesposobni potrati i hodati satima, ili imati
ivot sa smetnjama, koje nas ograniavaju u svemu, a i kad leimo
sve nas boli i sve nam smeta. Kada se predloi planinarenje, prva
pomisao je da se na Himelaje popne malo ljudi, ali na oblinje brdo se
popnu svi bar jednom, vi treba samo da se popnete na to brdo bar dva
puta u sedmici. Razmislite koliko ima ljudi da su roeni u vaem
gradu, tu ive decenije i nikada se nisu popeli na prvi breuljak. To su
bolesnici, koji su smatrali to suvinim.
Hrana je u svemu prva i poslednja, uzrok i posledica (poslije
duhovnosti), ona, ako je pogrena podrava nae mane, onemoguava
nae napredovanje i podrava bolest. U ovom tekstu e biti rijei o
hrani, fizikim aktivnostima i duhovnom jaanju kao jednom procesu
i tri karike jednog lanca, lanca koji nosi zdravlje, sreu, zadovoljstvo,
duhovnost, ljubav prema Bogu, sebi, svojima, ovjeanstvu, planeti,
okolini....
ta smo uradili kad pojededemo peeno meso uz malo ili vie
salate ili 100 gr voa? Nismo obezbijedili ni dovoljno energije da
organizam moe probaviti tu lou hranu-meso, nismo obezbijedili
ienje organizma od loe hrane i zategli smo jo vie strunu zdravlja
27
i ivota do samog pucanja. Da smo pojeli samo salatu i voe, bilo bi
nam potrebno 7-15 x manje energije da ostatke salate i voa
probavimo kroz organizam i dobili bi najmanje 24 x vie energije
nego to je u peenju. Kod hrane je tako; loe trai loe: pojedemo
puno peenja, da bi nam bilo lake popijemo mnogo alkohola i sve to
zainimo kafom, jer taj trenutni osjeaj lakote poslije pia (otupili
smo od pia i nije nam lake) treba dovesti u red sa jo malo otrova.
Kad pogrenom hranom svakodnevno prenapreemo organizam,
sistem mora da puca i posledica je bolest i patnja, a patnja je najvei
uzrok nevjerstva, bogohulstva i izaziva svaki dan glasnije pitanje o
postojanju Boga i Njegove uvene ljubavi. ta je u ovom svemu
uinio Bog, sve smo to uradili sami, a nama je lake prozvati Boga
nego sebe.
Ja od vas traim da za sve prozivate sebe, a da bi jaali duh,
poprimali karakter ljudskog bia i postali kompletna linost kojom se
svakodnevno vie pribliavamo Bogu-naem Tvorcu. Bog je
nepromjenliv, On trai da se mi stalno mijenjamo da postanemo
predmetom evolucije i stalnog napretka, do granice kad emo stati s
desne strane Oca. Bog ne eli da gmiemo kao ivotinje koje
ubijamo i jedemo, ne eli ni da ubijamo i jedemo ivotinje, ne eli nas
iskrivljene, bolesne i nesrene ve da se uzdiemo, a Njegova ljubav
je tako velika da nas eli uzdii do Sebi ravnog.
Kada postavljamo svoj jelovnik, maksimalno vodimo rauna
o ovim i mnogim drugim principima i napravimo svoju listu dobre
hrane (i listu loe hrane koja je sada u jelovniku koja mora konstantno
da se smanjuje i na kraju da nestane). Ja u vam u ovom tekstu
pomoi da ponete postajati zdravi, da se ponete oslobaati pritiska
bolesti, mana ili nelagodnosti. Ostalo morate sami da uinite. Ja u
vam na poetku navesti zdrave i nezdrave namirnice, napraviti recepte
za spremanje hrane, ali vi, vi morate uzeti aktivnu ulogu u tome i
zavriti recepte koji zavravaju sa dvije poruke: Budite sreni i Naite
svoj recept!
Ovo, radi toga to su vam do sada spremali i prodavali
namirnice i hranu oni kojima je cilj samo profit, a ne vae zdravlje.
Svi kuvari i recepti su plaeni od lobija proizvoaa loe hrane,
kupljeni zbog vaeg neznanja i neodoljive elje da se pravimo vani
pred drugima (EGO) i s namjerom da se svi recepti svedu na to da se
28
hrana ne moe napraviti bez njihovog proizvoda. Ostavite to za arhivu
i ako budete postupali po svojoj pameti ukljuujui aktivan odnos do
kompletnog ivota, gospodariete sa svojim zdravljem, tijelom,
umom, duhom, postajui samouvjereni i stabilni u svakom pogledu.
Svevinj je stvorio hranu i ostavio nam saznanje o hrani, a najvaniji
princip je da se uzme u obliku kakav je u prirodi. Pa reiete da se
neka hrana ne moe uzeti bez kuhanja ili peenja. Da tako je, ali to i
nije za hranu, ve zbog neeg drugog to je potrebno da postojao
lanac ishrane i da se nebi prekinuo. Tako je sa svim mahunarkama,
koje su naproito popularne kod nas. One nisu ljdska hrana!
Nauimo jedan univerzalni princip: Sve to se nemoe jesti u obliku
kako je izraslo ili sazrelo, nije hrana i nije za jesti!
Ovo je za zdravlje. Oni koji se brinu za ljepotu, postii e da
budu lijepi, jer svaki zdrav ovjek je lijep. Vedrina i pozitivna
energija e zraiti iz vas, a to e svi opaziti u vaem okruenju. Samo
tada vam je srea i ivotni uspjeh na dohvat ruke. Strah od gladi je
takoe produkt onih koji vas hoe uvjeriti da ako ne budete uzimali
pogrenu-njihovu hranu, stradaete od gladi. Istina je da se za
proizvodnju kilograma loe hrane upropasti preko 10 kg dobre hrane
(ponegdje i preko 40 kg), da se naa nacija pogreno hrani, troi 40
puta vie resursa nego je to potrebno. To je uzrok svih kriza, jer
ljudski rod ima samo nekoliko esencijalnih potreba (potreba po hrani i
odjei, poreba po stanovanju i potreba po duhovnosti), koje su
dovedene u zavisnost drugih prividnih potreba i kao esencijalne
nestale u trci za zadovoljavanjem istih na pogrean nain.

8. PROGRAM FIZIKIH AKTIVNOSTI
Koliko god je vana ishrana za zdravlje, toliko je vana stalna
fizika aktivnost. Stari narod kae: lezi zdrav i poslije nekoliko dana
e biti bolestan!. Izgovori kao to je i ja bih, ali nemam vremena,
su samo pokuaji opravdanja ljenosti. Fizika aktivnost se sastoji iz
dva dijela: prvo aktivan fiziki rad najmanje 2-3 sata dnevno i
hodanje ili etnja s tim da etnja mora biti tempirana na brzinu kao
kad urite na autobus. Znai malo bre i otrije hodanje u trajanju
najmanje 30 minuta svakodnevno, prvi mjesec dana, a poslije 30
29
dana, etnja se poveava na najmanje dva puta po 30 minuta dnevno,
ujutro i uvee.
Aktivan fiziki rad moe biti spremanje stana, pranje sua ili bilo koji
drugi posao koji nije sjedei i koji izaziva mijenjanje poloaja
(Recimo nije dobro da se stojei vrti neki stroj pomou poluge).
Dakle mora se izmisliti posao ili ii na trim ili na plivanje.
to se tie hodanja prvo se odredi X ruta koja je individualna.
To je ruta koju bez pripreme otrim korakom moe da pree za 30
minuta. Svaki sledei dan se ili poveava tempo ili produava vrijeme
hodanja i produava se staza za 10 metara. Oni koji su vini hodanju
(planinari) znaju svoje mogunosti, ali moraju svaki dan napraviti po
jedan mali podvig (ili pojaavanjem tempa ili savlaivanjem prepreka
ili sl.). Radi orjentacije ovjek bez kondicije treba da pree za 30
minuta oko 1,5 km prvi dan. Za mjesec dana treba da pree za 30
minuta tano 2,0 km.
Uvijek ponijeti dovoljno vode i ne piti nita drugo osim vode.
Poslije etnje se istuirati i pojesti najvie 200 gr nekog voa ili 100 gr
klica.

9. JELOVNIK ZA 15 DANA
NAPOMENE:
Uzrok bolesti ili nepravilnog razvoja (nesklada i teine bilo
da je pretilost ili anoreksija) je uvijek kiseo organizam. Treba
zapamtiti da se kisele hrane ne smije uzimati vie od 20% od
ukupne hrane. Sva termiki obraena hrana je kisela, tako da
ukoliko uzimate hljeb i peciva u predvienoj koliini u ovom
jelovniku to predstavlja ukupnu koliinu kisele hrane koja je
predvien i dozvoljena. Dakle, od ostalih kiselih artikala se
nesmije uzeti ni grama, ili ako se uzme do 10 dkg sledeih
proizvoda onda morate potpuno iskljuiti hljeb i pecivo. Va je
izbor u pogledu jednog ili drugog, ali ne smijete ni jednog od
sledeih artikala utzeti vie od 10 dkg dnevno, ako uzmete bilo ta
od kiselog. Hljeb i pecivo ne smiju prei koliinu od 250 gr
dnevno! Vama je za zdravlje, sreu i sve vae sposobnosti
potrebno tek 2,5% proteina (bjelanevina). Svaka biljka koja je
jestiva sadri u sebi najmanje toliko proteina, dok recimo zob
(ovas) ima oko 16% proteina, koji su potpuno kopatabilni sa
30
naim potrebama. Meso ima izmeu 15 i 19% proteina, kad se
ispee ili skuva, probavljivo je tek 3-5%, a ostalo trune i truje
preko 70 sati cijeli organizam ( nemogue je da proe meso kroz
naa crijeve prije 90-94 asa, a sve to se zadrava u crijevima
vie od 24 asa trune i truje na organizam).
Kisela hrana-ovu hranu maksimalno smanjiti I uzimati najvie do
1/5 dnevno (smiju se uzeti najvie 20% dnevno, jer je naa krv i
koloidna tenosr sastavljena od 17-20% kiselih sastojaka I 80-83%
alkalnih sastojaka. Taj odnos je mjera za unos hrane I za ocjenu
povoljnog karaktera hrane)
Mleni proizvodi: maslac, topljeni sir, sladoled, sojino i kravlje
kuvano mleko, tvrdi sirevi, svi sojini proizvodi, sva kuhana i peena
hrana.
Meso: sva mesa, jaja, ribe i rakovi, iznutrice i mesne
preraevine
itarice: sve itarice i preraevine ukljuujui hleb, testeninu i
pirina (osim klica od itarica).
Voe: ueereno voe, ljiva, brusnica, rabarbera, vinja.
Zaslaivai: eer, kukuruzni sirup, roga
Zaini i ostalo: dem, ele, kvasac, okolada, eer, kakao,
vanilla eer, crni aj, balzamsko sire, kari, med, okoladno mleko,
gazirana pia, duvan, vino i alkohol.
Vrijeme doruka do 8,00 asova
Vrijeme I uine je izmeu 10,30 i 11,15 asova
Vrijeme ruka je izmeu 15,30 i 16,30
Vrijeme II uine je izmei 18,30 i 19,00 asova i
Vrijeme veere izmeu 20,45 i 21,15 asova
VANO: ovi termini vae samo za prvih 30 dana, poslije
se izbacuje II uina, veera se prebacuje na najkasnije
18,00 asova i poslije veere se smije uzeti samo aa
jogurta ili nekuhanog mlijeka. Ovo, u interesu zdravlja
potovati do kraja ivota. Alkohol se potpuno iskljuuje.
Ukoliko se ne odoli hrani koja je ovdje navedena kao
zabranjena, uzeti ponekad, ne ee od jednom u 15 dana
31
i ne vie od jednog obroka. Jaati volju da se ovo ne
ponavlja esto.
Priprema aja: u 1 l vode se stavi 3 supene kaike aja,
poklopi se i prokuva. Ostavi se da se ohladi, procijedi,
stavi u bocu i pohrani u friider. Pije se prije svakog
glavnog obroka na pola sata po 1 dl.
JELOVNIK ZA 15 DANA (ovaj jelovnik se vrti-ponavlja sa
izmjenama u pogledu sezonskog voa i povra)
dan doruak I uina ruak II uina veera
I Crni hljeb
70 gr
2 dl kefira
(jogurta)
100 gr
klica
100 gr voa
ili
100 gr
suvog
groa
250 gr
salate od
povra
Crni hljeb
70 gr

Banana
aa jogurta
Salata 150
gr
Klice 100 gr
II 40 gr
oraastog
voa
2 dl jogurta

150 gr voa
2 dl soka od
narande
150 gr
klica
1 naranda

Krka Salate 200
gr od
povra

III 100 gr zobi
(uvee
namoiti) u
koju
naribati
100 gr
mrkve
1 limun
(sok)
100 gr klica Salata od
povra
250 gr
(cvekla,
celer, luk,
kelj,
mrkva,
prasa,
brokule,
krompir)
1 jabuka
1 kruka
150 gr klica

32
IV Samljeveno
sjemenje
40 gr. sa
kefirom i
100 gr
kruaka
1-2 banana

150 gr
klica
1 banana
2 dl
jogurta
40 gr
samljevenog
sjemenja u 2
dl k. mlijeka
Salata (150
gr) od
kupusnjaa
i celera
1 jabuke
V Banana 1
kom.
150 gr
klica
150 gr
salate od
kupusa
1 jabuka
U 2 dl
jogurta
namoiti:
50 gr
groia,
50 gr
isjeckanih
smokava i
30 gr
brusnica.
1 jabuka
Salata od 1
jabuke, 1
kruke, 1
limuna, 1
banane i 50
gr groica
1 banana
150 gr klica

VI Kaa od 1
limuna, 1
slatke
jabuke
i 100 gr
salatae od
kupusa
100 gr klica
1 banana
Mljevenoe
sjemenke
40 gr u 2
dl jogurta
+
Jabuka

100 gr klica
1 jabuka
150 gr
salate od
luka,
paprike,
krompira,
kupusa
cvekle i
celera i
1 kruka
VII Salata 150
gr
(cvekla,
luk, mrkva,
celer, kelj,
50 gr
Crnog
hljeba 70 gr
2 dl Jogurta
Skuhati
:75 gr
heljde sa
75 gr
prosa u 2,5
dl vode,
dodati
150 gr
salate kao i
za doruak
1 banana
Poslije
ruka staviti
100 gr zobi
u 2 dl vode,
uvee
ocijediti
vodu, dodati
33
krompira
sirovog sa
malo soli i
2 i 2
sup.ka
hladno
cijeenog
ulja +1
jabuka
malo soli i
2 kaike
milerama.
Crni hljeb
70 gr

100 gr
naribane
mrkve
VIII Crnog
hljeba 70
gr sa
mladim
sirom
1 naranda
1 banana
1 jabuka
250 gr
salate od
sezonskog
povra
(sve vrste
koje imaju
i kelj) i 50
gr sjemena
bundeve,
suncokreta
i kikirikija
neprenog
Crni hljeb
70 gr
2 dl ejka
150 gr klica
sa mljeveni
sjemenkama

IX 150 gr
klica
2 dl kefira
Crnog
hljeba 70 gr
1 jabuka
U 100 gr
ribane
mrkve
dodati
ribanog
celera,
cvekle,
jabuke,
malo
orasa
1 banana
1 kruka
250 grama
salate kao i
za veeru za
VI dan
1 jabuka
X 2 banane
Crnog
hljeba 70
gr
100 gr klica
sa
sjemenkama
1 jabuka
200 gr
klica sa
bademima,
ljen.i
bundevom
Crnog
hljeba 70 gr
2 dl k.
mlijeka
Vona
salata od: 1
jabuke, 1
narande, 1
kruke, 1
banane i 1
34
aa kefira limuna
XI Uvee
staviti 75
gr heljde,
50 gr prosa
i 50 gr zobi
u vodu,
procijediti,
izribati 30
gr mrkve i
1 jabuku te
pojesti
1 kruka
1 banana
200 gr
raevih
klica i 100
gr salate
od povra
Mljevene
sjemenke
namoiti u 2
dl k. mlijeka
200 gr
salate od
sezonskog
povra, crni
hljeb 70 gr
XII Uvee
namoiti
50 gr
groica u
2 dl jogurta
I 1 banana
Crni hljeb
70 gr
1 kruka
Salata od
naribanih:
1 banane,
1 jabuke,
50 gr
groica i
2 kaike
milerama i
70 gr
crnog
hljeba
150 gr klica
sa
sjemenkama
1 jabuka
40 gr
mljevenih
sjemenki
namoiti u 2
dl kiselog
mlijeka
1 jabuka
XIII pripremiti:
200 gr
salate od:
kupusa,
celera,
brokule,
blitve, kelja
i 1 jabuke
1 jabuka
1 kruka
250 gr
salate od :
cvekle,
brokula,
kelja,
kupusa,
mrkve,
prase, luka
i
krompira.
Crnog
hljeba 70
gr
2 banana

200 grama
salate od :
rotkve,
bundeve,
mrkve,
cvekle i
crvenog
kupusa
35
XIV 2 dl soka
od limuna i
narande,
Crni hljeb
70 gr
Crni hljeb
70 gr
2 dl jogurta
150 gr
klica
1 jabuka
50 gr
groica
namoiti u 2
dl k.mlijeka
1 banana
2 dl kefira
Crni hljeb
70 gr
XV Uvee
namoiti
heljde i
prosa po 75
gr, vodu
odliti i
dodati 70
gr ribanog
povra,
dodati
malo soli i
ulja.
1 banana
2 banane Crni hljeb
70 gr
2 dl
jogurta i
100 gr
salate od
kupusa sa
malo soli i
ulja
Crni hljeb
70 gr
2 dl jogurta
150 gr klica
1 banana
1 jabuka
slatka
Za svaki dan su mogue zamjene voa ili povra kako je isto
pristiglo.
U vrijeme posta, a i inae se moe jogurt, kiselo mlijeko,
kefir zamijeniti paradajz sokom ili nekim drugim cijeenim
sokom koji vam odgovara (jabuka, naranda, kruka, cvekla i
sl.).
Potrebno je uzimati i u svako jelo dodavati Zeleni biljni
prah po 1 malu kaiicu.
Ako je propisan aj, isti se ne smije propustiti niti promijeniti
doza i vrijeme uzimanja.
Sva pitanja i nejasnoe rasistiti putem E-mail pote
zelenestaze@blic.net.


36
10. MIKS ZA ZDRAVLJE

Poslije vremena za koje odredite da ova ishrana ne daje
dovoljno rezultata (ovakvom ishranom raste svijest i ire se granice
svjesnih mogunosti, te spoznaja da treba neto promijeniti u ishrani
da bi se stekle mogunosti ljudskog duhovnog, mentalnog ili fizikog
maksimuma) treba polako uvoditi u prehranu miks od povra i voa.
Ovi miksevi nisu dodatak hrani i poveanje obilnosti obroka
do zatezanja stomaka, ve iz poetka samostalni obroci, a kasnije
jedina ishrana, kada ete iskljuiti sve predviene obroke iz prvog
dijela ovog teksta.
Za poetak, dok se dovoljno ne izotre vai magnetizmi (ula
nisu nita drugo nego ljdski magnetizmi) koristite i priloge koji nisu
uzgajani u naoj okolini. Kasnije ete shvatiti da je sasvim dovoljno
jako i ukusno voe koje raste u vaem okruenju. Radi se o
banani, avokadu i urmama (datule). Uostalom ako niste aktivni
sportista i ne elite da se ogledate u vrhunskim sportovima, ovo voe
vam ni na poetku nije potrebno. Ono se dodaje kao dodatna energija
za brzo troenje energije za postizanje vrhunskih rezultata u sportu.
Svakodnevno, na poetku jedan obrok, a kasnije prelazite na
jedinu i kompletnu ishranu ovim kaama ili sokovima (zavisno kako
ih zovete, meni je komplatniji naziv kaa) pripremite od:
jedne oljice sitno isjeckanog panae, (ukoliko vam je to
previe, uzmite manju oljicu, ili premalo onda veu oljicu;
koristite oljice od kafe)
jedne oljice sitno isjeckane blitve,
jedne oljice sitno isjeckanog kelja,
jedne.oljice sitno isjeckanog lista celera
Jedne banane,
Jedne jabuka
Jedne kruke,
4 urme,
Jedne oljice borovnica (svjee ili zamrznute), ako nema
izostaviti i
Dvije ajne kaike polena.
37
Sve to ste pripremili stavite u blender, dodati 0,5 dl vode, dobro
izmiksajte, istresite u primjernu posudu i prijatno. Ova koliina
predstavlja 3 puna obroka.
Tri ovakva obroka su kompletna ishrana za odraslu osobu koja se
intenzivno bavi sportom, ljude koji se bave napornim i zahtjevnim
umnim radom i ljude koji su izloeni velikom stresu.. Za ljude koju
obavljaju svakodnevne poslove profesije ili svakodnevne fizike
poslove nisu potrebni dodaci kao to su banane, avokado i urme,
borovnice, a polen treba smanjiti za polovinu.
Takoe treba kombinovati drugo voe iz okruenja i ostalo
korjenasto, lisnato ili glaviasto povre. Umjesto ve pomenutih
dodataka koji nisu sa naeg podruja, treba dodavati oraarke i
itarice, ali u koliinama za polovinu manjim od predvienih u
receptima (ako je predvieno 4 urme, treba dodati 2 kaike
samljevenih orasa, badema ili ljenika). Ako se radi o itaricama,
onda ne izostavite ovas koji ima zavidnu koliinu cinka i itarice ili
povre koje sadre ostale potrebne mikroelemente. itarice i
sjemenke treba prethodno samljeti u elektrinom mlinu za orase i to
da se ne samelje previe sitno (prekrupa) jer se struktura zrna ne smije
previe razbiti. Previe razbijena struktura zrna gubi 70% energije ta
24 sata i za 10 dana nije upotrebljivo za ishranu.
Ovaj program je dio kompletnog programa je skraeni dio
kompletnog programa za ljudsko fiziko, mentalno i duhovno
ozdravljenje. U prvom redu je jelovnikom za 15 dana koji treba da se
vrti dok se ne stekne navika i elino zdravlje. Prvo smo se odrekli
mesa i mesnih preraevina, velikog dijela hrane ivotinjskog
porijekla, maksimalno smanjujui mlijene proizvode. Sada ovim
kaama se odriemo u potpunosti i mlijenih proizvoda, kada
dostiemo zdravlje i ivot bez ikakvih bolesti ili tegoba.

11. DODACI SA UPUTAMA
Sok od mladog jema
U 2 dl bilo kojeg vonog soka se dodaje 2 gr (1 kaiica)
praha od mladog jema, dobro izmijea i popije. Uzimati svaki dan
poslije ustajanja i prije spavanja po 2 dl soka od mladog jema.
aj
38
U 50 gr majine duice dodati 10 gr ruzmarina. Svaki dan
ajnu kaiku smjese preliti sa 2,5 dl vrele vode, ostaviti poklopljeno
3-5 minuta, procijediti i po tri olje dnevno. Terapija traje 3 sedmice.
Preporuuje se boravak na istom vazduhu svaki dan
najmanje po 3 sata.
Kada nastupi kriza pred napad uprazniti duge kupke toplom
vodom nogu do koljena i ruku do laktova. Naspe se topla
voda (oko 36 stepeni) u kanrtu i potope noge do koljena, a u
pliu posudu takoe gdje se potope ruke do lakata. Odravati
vodu toplom do 30 minuta dodavajui vruu vodu.
Imati u blizini drvenu kaiku koju staviti u usta pacijentu koji
ima napad.
Ova terapija traje najmanje 60 dana, osim dijelova koji su
predvieni da traju krae. ajeve upotrebljavati tako da se piju
odreeno vrijeme, pravi pauza 10 dana i piti ponovo predvieno
vrijeme. Rezultati se ponu pokazivati ve poslije 15 dana. Kod
ljudi osjetljivih na bolestI ili alergije, ishrana prijesnom hranom
je za cijeli ivot. Svaki prekraj se kanjava povratkom bolesti.

12. PET PRAVILA ZDRAVE ISHRANE

Ko nije ubijeen u to da skoro sve zavisi od zdrave ishrane
teko mu se moe pomoi. Poto je krv natovareni putnik do svake
elije predpostavka je, da ona mora biti uvijek zdrava, odnosno uvijek
u odnosu 1/5 kiselih tvari i 4/5 lunatih tvari, bez otrova, tekih
metala i drugih primjesa, koje su tetne, ali ih povremeno ili stalno
unosimo u organizam.
Kada su u pitanju teki metali, herbicidi ili druga sredstva
zatite biljaka, ili koristiti organski (BIO) proizvedenu hranu ili
koristiti sirovu konvencijalno proizvedenu hranu, poslije karence
(karenca je period kada sredstva za prskanje protiv bolesti prestaju
biti otrovna).
39
Kod organske (BIO) hrane je dosta malverzacije na tritu,
tako da pojedine zemlje zabranjuju etiketiranje BIO HRANA ili
Organski proizvedena hrana.
Ovakav stav je razumljiv naroito poslije istraivanja u
vajcarskoj koje se odnosilo na porodilje koje su za vrijeme trudnoe
upotrebljavale samo hranu sa etiketom BIO. U majinom mlijeku
tih porodilja su pronaena hemijska sredstava za zatitu bilja i teki
metali za vie za 16 puta od dozvoljene koliine. Trgovci su uzimali
neprimjerenu hranu i opremali etiketom zdrave. Ovdje moram navesti
jednu injenicu u vezi konvencionalno proizvedene hrane:
- ako se ta hrana upotrebljava sirova im 12x manje kodljivih materija
od najkvalitetnijeg mesa,
- ako se upotrebljava kuhana, ima i do 40 puta vie kodljivih
materija, jer se kuvanjem poveava koncentracija i smanjuje
probavljivost. Kuvanjem se organski vezani radikali pretvaraju u
slobodne radikale (svi teki metali i otrovi), za ljudski organizam
neprobavljive materije, to predstavlja veliku opasnost po zdravlje.
Sve ivotinje koje se upotrebljavaju za proizvodnju mesa su krajnji
potroa bilja i itarica. Poto su herbicidi i druga sredstva, pa i teki
metali neprobavljivi, zadravaju se u organizmu i njihov procenat
stalno raste. Tako se deava i sa ovjekom u ijem se organizmu te
tetne materije taloe i izazivaju bolesna stanja. Ako su teki metali i
otrovi u biljci, oni su hemijski vezani za razne produkte tog
organizma i ako se unose u sirovom stanju u ljudski organizam oni se
ne oslobaaju u procesu varenja i veina se izbacuje iz organizma.
Dok suprotno tome, ako je hrana termiki obraena prije jela ili je
konzervisana, ne samo da unosimo jo neprobavljivih materija (ili
tekih kao to je so i neki vjetaki dodaci), ve poveavamo i
koncentraciju i stvaramo tu hranu tee probavljivom.
Treba napomenuti: svi nalazi i tabele za pojedine artikle o
sadraju vitamina, enzima, masti, skroba, bjelanevina,
mikroelemenata su rezultat ispitivanja sirovih proizvoda,
proizvoda u prirodnom stanju i nepreraenih!
Kada bi ispitivali pripremljenu hranu koju jedemo, bili bi
iznenaeni i odmah bi preli na sirovu hranu. Vitamini su nestali pri
40
temperaturi do 50 stepeni, svi enzimi na temperaturi od preko 40
stepeni, na temperaturi pasterizacije (80 stepeni) sve bjelanevine su
se promijenila i postale skoro neprobavljive, tena hrana i sokovi su
uveali svoje klastere (mlijeko) i postale teke i neprobavljive, svi
vezani radikali su postali slobodni radikali i spremni da se nepovratno
slau u naim elijama.
Kada je u pitanju izbor i nabava namirnica ja preporuujem
najsigurnije i najzdravije namirnice sa bregova i sa planina, sa visine
iznad 600 m/nv.
Pri ispitivanju sastava i kvaliteta namirnica (Zelene staze,
Organizacija za podrku odrivom razvoju, ekologiju, zatitu
ivotne sredine i organsku proizvodnju hrane Republike Srpske,
Banja Luka) ispitivali smo proizvode sa povrina koje su ispod 200
m/nv i proizvode koji su proizvedeni na povrinama iznad 600 m/nv
(ujedno je to visina do koje se pojavljuje ambrozija). Uz ispitivanja
smo proveli i evidentiranja pojave insekata i bolesti na tim visinama i
doli do prvog ohrabrujueg rezultata: na visinama iznad 600 m/nv
uslovi ne dozvoljavaju razvoj preko 70% tetoina (insekata) i bolesti,
ne samo u biljnom svijetu, ve i kod ivotinja.
Dakle, nema potrebe za upotrebu sredstava i otrova, pa je tima i hrana
zdravija. Ove studije e biti predmet obrade jedne druge knjige koja
e moi posluiti proizvoaima hrane da se posvete proizvodnji za
vlastite potrebe ili za trite. Bitno je jedno: poslije ovih studija i
ispitivanja Zelene staze ne forsiraju organsku proizvodnju po
svaku cijenu i svugdje, jer je dovoljno plodnih povrina na visini
iznad 600 m/nv, da bi se svi zdravo hranili.
Sada vie popularizujemo proizvode sa etiketom i sa
geografskim porijeklom Proizvod planine sa obaveznom adresom
proizvoaa i mjestom proizvodnje. Treba mnogo mijenjati u nainu
ishrane i to najtei poduhvat na nivou cijele civilizacije. Prvo treba
svako da proui i prihvati rezultate istraivanja u tom smjeru, a
zdravstvo naroito. Ono je neprikosnoveno kada je u pitanju sticanje
41
povjerenja. Imamo ljekare koji tvrde da su sve bolesti, pa i rak
izljeivi hranom, i imamo ljekare koji tvrde da su neke bolesti fatalne,
da hrana mora biti ba takva kakvu je standardizovala tehnologija
prije vie desetina godina i da je nasledni faktor najvaniji. Mnogi su
razlozi za ovakvo miljenje, pa nije na odmet jedan lini primjer: moj
roak i vrnjak je obolio od raka. Operativnim putem i terapijama je
mislio da je izlijeen, bar tako su mu rekli ljekari. Poto se nije poslije
novog zdravlja uvijek ba dobro osjeao, pribliio se meni, poeo
vie da provodi vrijeme u prirodi, i dane smo provodili u diskusiji o
zdravlju i ishrani. Sugerisao sam mu da pree na sirovu hranu, jer je
imao hronini zatvor (i po sedam dana bez pranjenja debelog crijeva)
izmeu ostalog. Pri jednoj diskusiji je bila prisutna i njegova supruga,
stalno su ponavljali: ljekar drugaije kae, on zna kako se sada moram
hraniti (preporuena je svakodnevno kuhana hrana sa mesom ribe,
piletinom i teletinom).
Iako su imali primjer moje fizike i psihike snage i
izdrljivosti (ja se hranim sirovom hranom), zavrili su priu
zakljukom: ja sam bolestan ovjek i meni treba jaka hrana!
Poslije toga nismo vie govorili o ishrani. Kada je samo poslije
nekoliko mjeseci pao na postelju i ekao kraj ivota (samo nepuna tri
dana pred smrt) postavio mi je pitanje: ta misli gdje sam
pogrijeio?. Odgovorio sam mu istim pitanjem jer sam bio ubijeen
da zna moj stav o tome. Odgovorio je: sada je sve kasno, ali mislim
da sam se pogreno hranio.
Ponekad neko kasno sazna, ali je to ipak uticalo na
zajednikog prijatelja, koji je bio prisutan tom razgovoru, a inae je
do tada mislio da je jedino dobro za ruak imati kilogram peenja.
Sada je on taj koji sprema biljni prah, jede povre i na poslu za
doruak i redovno planinari sa mnom. Nije vjerovao da biljojedi-oni
koji jedu sirovu hranu ne mogu dobiti upalu miia i da imaju toliko
snage, puno vie nego mesojedi.
42
Ovo to govorim u ovoj knjizi ima jake veze sa onim iz Svetog pisma:
rekoh i svoju duu spasih!, a ko ne vjeruje ne mora da poslua,
sigurno e se svega ovoga sjetiti kad ga spopadnu muke i bolest. Ni
jednom rijeju i nikada ne treba rei da se ne koriste lijekovi i da se ne
sluimo ljekarskom praksom. Naprotiv, da, ali dajte i tim ljekarima da
ee pregledaju zdravo tijelo i oni e biti sretni zbog toga. Dajte im
ansu da se bave vie preventivom, a ne samo bolestima, vjerovatno
emo biti dio sretnijeg svijeta. To nam je cilj, zar ne!
Ovaj opirni uvod u pet pravila ishrane bi morao posluiti
svakom, pa neka svako uzme iz toga ono to misli da e njemu biti
korisno. itaoce moram upozoriti na artikle koje u velikim
koliinama upotrebljavamo svakodnevno kao to su so i ulje. Sva
jestiva ulja za iroku upotrebu su rafinirana ulja. Pri rafiniranju se
deavaju udne strukturalne promjene, koje ga ine loom hranom i
ak kancerogenom hranom.
Pravilo je: Upotrebljavajte samo hladno cijeena ulja!!! U
drugim poglavljima u opisati veinu artikala detaljno, pa i rafinirana
ulja.
12.1. PRVOPRAVILO

Ranije smo govorili o krvi i o odnosu 1/5 kiselih tvari i 4/5
lunatih tvari. Ovo znai da naa ishrana, a naroito ishrana bolesnika,
mora to uvijek da ima na umu. Prijesno povre, sokovi od prijesnog
povra i voa ukljuujui i prijesan krompir, prijesne mekinje,
prijesne penine klice, prijesno (nekuhano) mlijeko (ako ga ne
moete nabavljati, nabavljajte preko rodbinskih veza sa sela
kiselo mlijeko od nekuhanog mlijeka, kefir ili jogurt, koji e moi
due stajati), odgovaraju tom procentu u krvi. Takva ishrana e
sigurno neutralisati i razgraditi suvine deponovane kiseline i otrove u
naem tijelu. Prelaskom na ishranu prijesnom hranom se zasigurno
43
poinju unositi tvari koje su 20% kisele i 80% lunate. Ispotujte prvo
pravilo i budite sreni!

12.2. DRUGOPRAVILO

Zbog regeneracije (obnove elijskog tkiva) enzimi u ishrani
imaju glavnu ulogu. U enzimima je sila, zatita, snaga organizma
protiv razvoja neprijateljskih elija raka.
Primer:
Dr. Nolfi je prijesnom hranom izleila rak. Poslije
ozdravljenja je ponovo prela na kuhanu i peenu hranu (bila je i
ranije vegetarijanac, lat. vegetarijanus znai zdrav i snaan ovjek),
rak se ponovo poeo razvijati. Poslije ponovnog prelaska na sirovu
hranu, rak je nestao. Dakle, vegetarijanska ishrana nije dovoljna za
potpuno zdravlje, ve vegetarijanska ishrana prijesnom hranom.
Umrtvljena (kuhanu hranu zovemo i umrtvljenom hranom
zbog mijenjanja svojih oblika, ukrupnjenja klastera-stvaranje mrvica,
koje su neprobavljive i stvaraju velike koliine kiselina) hrana nema
nikakvih enzima (nestaju pri temperaturi 40 stepeni), ve doslovno
hranimo elije raka (svaki ovjek ima te elije, razvoj raka zavisi
od toga koje elije emo hraniti). Sam organizam se poveanom
proizvodnjom unutranjih enzima (enzimi koje proizvode nae
lijezde-egzogeni) do izvjesne mjere i izvjesnog vremena bori sa
elijama raka da ne bujaju, ali svi znamo da su unutranje lijezde
veoma ogranienog kapaciteta i snage. Ve smo ranije rekli da
pogrenom hranom previe optereujemo te lijezde pa one meu
prvima stradaju, a onda organizam nema nikakvu zatitu. Ukoliko je
enzima manje, (unitavaju ih i rentgenski zraci), poinje da buja rak.
Sama injenica da rentgenski zraci unitavaju enzime i zdrave elije
je suprotna pomisli da postoji virus ili bakterija raka. to je manje
enzima i to je VIE bolesnih ili modifikovanih enzima, vie je i
44
elija koji obolijevaju usled velike koliine kiselina i raznih otrova i
trule poinje da caruje, a to mi zovemo rak. Umjesto da velika
koliina enzima upravlja i pospjeuje regeneraciju elija, enzima
nema, poveava se kiselost i jedini proces je trulenje koje izaziva
trulenja elija i cijelih organa. Pravilo je u tome, da moramo
svakodnevno unositi u organizam velike koliine enzima, a oni su
samo u sirovoj hrani. Ne mislimo da opravdavamo upotrebu kuhane i
peene, odnosno neadekvatne hrane, ali za vae dobro, bar 30%
svakodnevne hrane neka bude sirova hrana. Ukoliko to postignete,
ula e se izotriti, organizam e reagovati tako da e vam se traiti
bolja hrana i da e vam sve vie mirisati sirova hrana a sve manje
peenje.
Ovdje moram zastati i pokuati da vam prenesem saznanja o mesu,
samo o jednom sastojku, i ukazati na procese, koji nastaju u svakom
mesu.
Da bi doli do mesa, jedini nain je da ivotinju ubijemo. U
svakom ivotinjskom organizmu, postoji neto to se zove elijsko
pamenje, a jedno od vanih pamenje je, da jednom mora nastupiti
kraj ivota. Bile bi uasne muke, kada bi nastupila smrt organizma i
istovremeno ne bi nastupila smrt svake elije. Zato svaka elija ima
sposobnost proizvodnje enzima smrti. Ona nastupa kada elija preko
nervnog sistema dobije poruku da je kraj ivota, i to tako to
proizvede dovoljno enzima smrti da uniti ivot elije. Taj enzim
ostaje u mesu u velikim koliinama i mi ga unosimo preko eluca i
krvi direktno u nae elije. Bez da bi sama elija dobila poruku od
vlastitog nervnog sistema, pojavljuje se nepotrebni enzim, koji
zbunjuje. Jedan od uzroka nastanka truljenja je unos tih enzima, koji
mogu izazivati samo raspad, ne postoji nikakva protivzatita, niti je
elija svjesna, pa se raaju razni devijantni procesi, izmeu ostalog i
sam rak.
Drugi razlog protiv hrane animalnog (ivotinjskog) porijekla (ima ih
jako mnogo, od morfologije ljudskog organizma, neprilagoenosti
45
probavnog trakta za probavu mesa, do toga da je meso iskljuivo
kisela hrana i da su bjelanevine iz mesa zbog termike obrade skoro
neprobavljive, pa do toga da meso trune i zadrava se u crijevima
najmanje 72-96 sati), je da sama ta hrana postaje svakim momentom
od smrti ivotinje sve trulija i trulija. Mi nismo u stanju uzimati meso
kao ivotinje da dok je jo ivotinja iva, kidamo i gutamo njene
dijelove. Sva sredstva koja usporavaju proces truljenja (itaj
konzerviranje) mesa su posebni i najee neprobavljivi otrovi.
Trule nije dobra za na organizam.

12.3. TREEPRAVILO

Tree pravilo je hrana bez otrova, zdrava i svjea. To
uglavnom ne zavisi od nas, osim spoznaje o zdravoj hrani i dobre
ponude iste na tritu. Morate biti oprezni zbog malverzacija, jer je
bioloki ili organski zdrava hrana skuplja pa se esto zamijene etikete.
Treba naglasiti: ako se u krvotoku i jetri ne izoloju hemijski
otrovi oni e stii do elija i nanijeti nepopravljive tete. Po pravilu:
kuu najlake odrava istom tako to prestane unositi smee u
kuu, prestanite unositi u organizam sve to mu kodi.
Unoenjem sirove hrane, unose se i sredstva za ienje
organizma, pored adekvatne hrane. Sirova hrana sadri pomona
sredstva za neutralisanje otrova u organizmu i sredstva koja veliki dio
otrova vee i stvara ih pogodnim za izbacivanje iz organizma. U
svakom sluaju zapamtimo: i konvencionalno proizvedena hrana
(povre, voe i itarice), sa svim tretmanima hemijskim
sredstvima ima najmanje 12x manje otrova od najzdravijeg
mesa!.
to se tie svjeine hrane, ona se koristi svjea, a ako se teko
odrava svjeom, nikakva greka nije ako je zamrznemo i tako
uvamo. Zamrznuta hrana sauva sve enzime i vitamine
46
12.4. ETVRTOPRAVILO

Umjerenost! Koliko smo samo o tome itali ili sluali. Svaka
dobra knjiga, od najkompletnije knjige na svijetu Svetog pisma, pa
do bilo koje knjige o ovoj temi, sadre sasvim dovoljno prie o
umjerenosti u ishrani. Ni sirove hrane se ne smije unositi previe i ne
smije se opteretiti ni jedan organ pa ni eludac.Ima jedno pravilo kod
toga: svaki obrok treba koliinski da bude manji od stisnute ake
pojedinca. Razmak izmeu obroka je individualan, ali se mora teiti
da se osjeti glad. Iskustva govore da nikada niko nije uivao u sitosti,
koliko duhovno jaki ljudi u gladovanju, zato ga treba esto
upranjavati, ali o tom u drugom poglavlju.

12.5. PETOPRAVILO

Upranjavajte terapije znojenja. Vodite aktivan ivot, hodajte,
trite, odlazite u planine, boravite u prirodi. Zato? U samom poetku
prelaska na ishranu sirovom hranom ili terapijom sokovima od povra
u kombinaciji sa vodom od mekinja, odnosno jednom ili drugom
terapijom, mogu se pojaviti tegobe kao to su svrab po koi ili
vrtoglavica. Pokrenuti otrovi trae izlaz, jetra i bubrezi takvu invaziju
otrova mogu preistiti samo polovino. Zbog toga moramo pomoi
organizmu da preko koe izbaci to vie tih kiselina i otrova (niste li
primijetili kad imate grip, da vam je znoj izuzetno kiseo). Zato, ako
nemate saunu, upotrebite neku od metoda: od vjebi, zagrijavanja,
tranja pa do utopljavanja u postelji. Ovo neka vam postane praksa i
kada u potpunosti preete na ishranu sirovom hranom. Pomozite
organizmu da se oisti i sjetite se tog elana, svjeine i poleta kojeg ste
ne jednom osjetili kada ste preleali grip. Jo neto o gripu.
Organizam je esto prenatrpan otrovima i trai ienje. Sam stvara
odbojnost prema hrani i trai veliko spremanje (uli ste ve od svog
47
ljekara pijte tenost, jer grip, ako se lijei traje jednu sedmicu, a ako
se ne lijei traje sedam dana). Dakle grip je opomena i ansa
organizmu da sam pospremi to moe. Bolesni nikad ne jedite (!!!),
kako bi organizam imao vie snage za pospremanje, jer svaki ivi
stvor troi vie od polovine snage za preradu hrane. Ta snaga i
energija su potrebne za izleenje organizma i zato ne jedite
bolesni.
Budite sreni!

13. KARAKTER HRANE

Iz svega do sada izloenog i ako to sve nauite i primijenite
nije dovoljno za sigurno zdravlje. Nije dovoljno ni to da ste samo
vegetarijanac. Ako hranu biljnog porijekla kuhate i prite, peenjem
ste unitili sve vitamine i veinu enzima. Da ponovimo, vitamini i
enzimi se ponu razgraivati ve pri temperaturi veoj od ljudskog
organizmu, dok pri zagrijavanju na temperaturi od preko 40 stepeni,
veina njih nestaje. U peenoj i kuhanoj hrani, ukoliko nije prekuhana
(to je skoro redovna pojava u kuhinjama) ostane tek 1/40 enzima.
Znai, ako bi htjeli unijeti potrebnu koliinu enzima kuhanom
hranom, morali bi pojesti 40 obroka odjednom!
esto ujete od nekog, kako je bio na gozbi uz peenje
(meso) i govori: pojeo sam mnogo i jo bi jeo, ali mi je dolo do
grla. Ne postavljamo logino pitanje: zato nekad jedemo malu
porciju i osjeamo potpunu sitost, a nekad jedemo ogromne koliine
(to je u savremenoj civilizaciji redovna pojava, pa ak i kult) pa bi
jeli jo, ali nam je eludac premali? Jednostavno, kada unosimo
odgovarajuu hranu, osjetimo sitost i zadovoljstvo, a kada unosimo
hranu koju organizam ne trai, osjeamo punost eluca i elju za jo
hrane. ovjek je izgubio, ne samo pamenje, nego i saznanje o
zdravoj prehrani i funkciji gladi.
Kako nastaje glad?
48
Svaka elija naeg organizma je putem nervnog sistema
vezana preko mozga sa svim ulima, odnosno ula i postoje da bi
pokazala-prepoznala potrebu, zadovoljstvo ili odvratnost na ono to
organizam odbacuje. Kada eliji nedostaju energenti ili graevni
elementi, ona alje poruku mozgu. Mozak to prosljeuje ulima na
osnovu ega mi osjeamo glad. ulo mirisa nam je osjetljivo na miris
hrane, odnosno predodreuje nam mirisom ono to organizam trai.
Tada sledi unos hrane. Ako hrana sadri ono to elija trai (a to je
ponekad dugaak spisak: minerali, voda, vitamini, enzimi i sl), nervni
sistem to registruje i prestaje glad. Ukoliko unosimo jednolinu hranu,
hranu koja je siromana sastojcima koje trai organizam ili ne sadri
uopte ono to organizam trai, onda i dalje ostaje osjeaj gladi i
pored prepunog eludca. Ovo je najbolji put da se vremenom
naviknemo da osjeaj gsitosti potpuno zemijeni osjeajem prepunog
eluca. Prepun eludac izaziva druge probleme, bolje reeno niz
problema, jer je prepun eludac gotovo bolesno stanje, koje
pokuavamo otkloniti unoenjem alkohola ili drugih degistiva, kako
bi pomogli elucu. Dakle, ovdje bi nam moralo biti jasno, da je
odabir hrane veoma bitan i najvaniji zadatak u sistemu prehrane.
Primjer:
Jedan moj prijatelj je elio da pone s planinarenjem.
Zamolio me je da idemo zajedno, te sam mu saoptio da u sledeu
subotu idemo rano i da ako ima naviku da dorukuje, neka to uini,
jer ja inae ne nosim hranu na jednodnevne pohode, a da i nije
pametno prepunjavati eludac pri planinarenju. Ve oko 9 asova je
poeo da se ali, kako je gladan, ve je popio zalihe vode, hvata ga i
umor (karakteristino za poetnike). Savjetovao sam ga da nastavi i
pokazao nekoliko vrsta trava, te ako mu se da neka uzme listia
koliko mu bude odgovaralo, savae i proguta, jer e mu to moda
olakati situaciju.
Zanimao se tim jedno vrijeme, nastavili smo hod uz duge
prie i tek oko 14 asova je zastao i skoro sav srean uzviknuo: Ja
49
vie ne osjeam glad, e a ni umor! Zar je to od ono malo lia i
trava? Ovo bi trebalo da bude naravouenije za hranu, pa i sreu -
koliko ovjeku malo treba, te da nema potrebe za mnogo tota to
mislimo da nam treba ili da nam ini zadovoljstvo.
Stvoren je kult sjedenja, redanja vozova sa hranom, toenja potoka
pia i ostalih raskalaenih i zdravlju tetnih uitaka. Na tim velikim
gozbama se najee i ne sjete motiva ili povoda sastanka. Ljudi vie
ne znaju upotrijebiti vrijeme za druenje, za duhovno uzdizanje, ne
znaju razviti prie, kako bi pokuali otkloniti vlastite dileme, stei
nova saznanja, muzika ne razgaljuje ve razbija mozak i sve se svodi
na jedenje i gledanje, to nije u prirodi ovjeka.
Da li je u prirodi ovjeka da pola vremena upotrijebi za
jedenje, a drugu u borbi kako bi to sve probavio? Gdje je tu mjesto za
mentalno zdravlje, a da ne govorimo o mnogim drugim manama
takvog ivota, u koji sve vie uranjamo. Ali, poeli smo o karakteru
hrane, pa da u tom smislu i nastavimo.
Od svih artikala, koji su nam na raspolaganju, mlijeko je
jedina hrana koja ima taan odnos kiselina i baza kao to je u krvi,
20% kiselina i 80% baza. Ovaj odnos se mijenja kuhanjem, a
zasigurno se ukrupnjavaju klasteri u tolikoj mjeri prilikom termike
obrade da mlijeko izgubi skoro sva svojstva prve i jedine hrane za
ovjeka u prvim danima ivota.
Veliki niz namirnica donosi samo baze ili samo kiseline, a za veliki
broj namirnica nije jo usklaeno miljenje o tome da li su kisele ili
bazine, odnosno da li se vie naginju ka kiselosti ili bazinosti.
Slijede izrazito kisele namirnice tj. 100% kisele u procesu
metabolizma a to su: meso, ivotinjske masti, biljna mast u
vrstom stanju, rafinirano ulje, sve vrste hljeba osim integralnog,
bijeli eer, kolai, kuhinjska so, mnoge vrsta voa, rabarbara,
sve spremljeno s bijelim eerom i bijelim i polubijelim branom,
okolada, svi alkoholi i ostala pia.

50
Voe je posebna pria oko koje se nauka ne slae u potpunosti, ili bar
za veinu voa, osim voa koje sadri gorke komponente i voa koje
nije kiselo pa se smatra ili neutralnim ili blago bazinim.
Alkalne namirnice, odnosno namirnice koje stvaraju alkalno
stanje u organizmu su: sve vrste povra, luk crveni i bijeli, krompir
(nekuhan), pitomi kesten, penine mekinje, penine klice, ostale
klice i sjemenke suncokreta. U irokom spisku namirnica koje se
koriste, sve ostale su izmeu ovih vrijednosti, a izrazito neutralne su:
(nekuhano) mlijeko, kiselo mlijeko, jogurt, kvark i naginju ka
neutralnim, zrele banane paradajz, zrele slatke i nekisele jabuke
i lubenice. Penino zrno stvara u organizmu preko 60% baza, ali
samo sirovo, dok se prilikom kuvanja taj odnos pomjera ka kiselosti,
to je veoma bitno kod oboljelih od reume, kojima esto savjetuju da
uzimaju vee koliine kuvane penice, umjesto da savjetuju da jedu
penine klice i sirovo zrno, prekrupu od penice, sirovu ili mekinje.
Robovanje tabelama je lo izbor i zato u ovoj knjizi neemo insistirati
na izradama tabela, ve samo na receptima.
Takoe se ne insistira na robovanju prijesnoj hrani i apriori prijesnoj
hrani. Ovdje se insistira na koliinama koje smijemo uzeti u tolikoj
koliini koju e organizam bez velikih potresa probaviti. Tako, ako
vam neko iznese na sto izrazito ili jedino kiselu hranu, uzimamo je,
ali oprez, koliina mora biti smanjena, pa ak manja od koliine koja
je normalno za jedan obrok, a to je veliina vlastite pesnice. Ovo vai
za zdrave osobe, dok oni koji su pod terapijom moraju zapamtiti: u
toku terapije, samo jedan pogrean obrok moe pobrisati
viednevni uspjeh u lijeenju i opet kreete od samog poetka.
Bolesno tijelo se teko rjeava bolesti i lako se vraa na bolesno
stanje. Jedan obrok kisele hrane zapoljava organizam u
otpremanju kiselina iz organizma danima, a dotle caruje bolest.
Vana je probava!
Ako nemate drugog parametra, onda je dovoljan taj, da svako
zna koliko dana se neka vrsta hrane zadrava u organizmu. Ako smo
51
primijetili da nam se prilikom konzumiranja nekih namirnica
usporava ili ak izostaje pranjenje debelog crijeva probajte da
smanjite koliinu, pa ako je pojava ista, onda prestanite uzimati tu
hrani, bez obzira kako je bila dobro zainjena i kako ste uivali
jedui. Problem savremene kuhinje su zaini, odnosno prevelike
koliine zaina koji se termiki obrauju. Najee se uzimaju za
dobre kuhare oni koji imaju jednu kombinaciju zaina vie, a ne oni
koji ouvaju ukus hrane - ukus sastojaka, ali o tom problemu malo
kasnije.
Pravila, odnosno principa da se jede iskljuivo bazna hrana se
moraju drati oboljeli od: iijasa, artroze, reumatizma, bolesti
kostiju, bolesti zuba i artritisa.
Kiseline oduzimaju iz tkiva organizma kalcijum i druge bazne
minerale, pa je kod ishrane kuhanom i peenom hranom spisak bolesti
predvidljiv.
Poto se viak unesenih kiselina teko transportuju iz
organizma, a krv se ne mijenja (kako bi ona koja prolazi razne filtere
doprinijela filtriranju i razgradnji kiselina), one se taloe u organizmu,
ali ne tako to se stvara depo kiselina, ve se veu sa bazinim
elementima koje uzimaju iz elijske opne, kosti i zuba. Da bi
neutralisali kiseline, organizmu najbolje pomaemo kada unosimo
baznu hranu, ako nita drugo, vee koliine kiselog mlijeka i jogurta
(ako se prave od nekuhanog mlijeka).
Vodi se rauna da se ne unose tvari neorganskog porijekla (razne
tablete kalcija i drugih baznih elemenata), jer su one neorganskog
porijekla i posebno teko se izbacuju iz organizma (organizam ih ni u
kakvom obliku ne moe iskoristiti, a zadri ih ako ih ne moe
probaviti, stvara naslage ili se veu za neke korisne materije (oduzima
ih organizmu i tako nastaje bolest).
Budite sreni!
14. BILJNI PRAH

Biljni prah se pravi od najmanje 15 ljekovitih biljaka iz naeg
okruenja, koje se koriste za ajeve i lijeenja raznih bolesti. Ovdje
52
biljni prah ima ulogu prevencije i sirove hrane po onom starom
Hipokratovom neka ti hrana bude lijek i jedini lijek neka ti bude
hrana. Te biljke se osue, sitno samelju, smijeaju u kombinacijama
koje vam gode, ostave u staklene tegle i u svako jelo stavlja se po
jedna mala kaiica (ukoliko neko eli vie, dozvoljeno je do jedne
supene kaike) praha.
Zato?
Svi vitamini i sve enzimi se unitavaju ve na 40 stepeni C.
Bez ovih sastojaka hrana mijenja svoja svojstva i postaje nezdrava.
Kuhanjem se bjelanevine zgunjavaju i postaju neprobavljive isto
kao to mlijeko kuhanjem uveava klastere svojih molekula i postaje
neprobavljivo.
Ako ove trave kuvamo u aju, odnosno, podvrgnemo ih
temperaturi vioj od 40 stepeni, unitavamo sve u njima osim nekih
eterinih ulja, koja daju miris aju. Stvoritelj nije spremio nita da bi
se kuhalo i onda postalo ljekovito. On je stvorio biljke koje lijee
onakve kakve jesu i zato ih preporuujemo svjee ili osuene.
Viskozitet krvi je 4x vei od vode i u svakom ljudskom
organizmu je 1/14 mase ukupnog organizma krv. Krv je glavni nosa
i inilac koloidnog stanja u organizmu. Ona je neutralna sa Ph 7,34 do
Ph 7,36, zavisno da li se vadi arterijska ili venska krv. Razlika Ph
izmeu venske i arterijske krvi je veoma bitna i u cilju zdravlja se ne
smije poremetiti, jer je poremeena opta ravnotea cijelog
organizma. Poto tenosti pa i aj brzo dolazi u krv, kuvanjem postaje
aj kisela namirnica, on brzo mijenja kiselost krvi, te moe postati
vie tetan nego koristan.
Tu je ovjek veoma osjetljiv jer je ta razlika (arterijskog i
venskog faktora Ph) svega 0,02, dok je kod drugih ivih bia mnogo
vea: ovca 0,18; krava 0,23; Konj 0.40; ptice 0,30 i svinja 0,15, pa je
kod njih u toj mjeri tolerisan unos kisele i alkalne hrane. ovjek, da bi
bio zdrav, mora o tome vie voditi rauna.
53
Dakle za krv je najvanije da ve u startu dobije 80% bazine
hrane i 20% kisele hrane i nita otrova. Trave o kojima je rije se
kuhanjem pretvaraju u neto loe, unitavaju se enzimi i ostali zdravi
sastojci; aj nije zdrava hrana a biljke treba uzimati svjee ili u suhom
stanju.
Budite sreni !

15. SALATA OD ITARICA-KLICE
(salatu od nikle, zelene penice ne treba mijeati sa samim klicama)
(Ako pravite samo klice, bez da gajite zelene klice za salatu,
postupak je isti, posuda sa penicom za zelenu salatu stavlja na
svijetlo mjesto, a posuda za klice koje se jedu zajedno sa zrnom se
stavlja na tamno mjesto i klica mora biti bijela i duga do 2,5 cm)
Nabavite staklenu teglu sa irokim otvorom. Dobro operite i
naspite do polovine dobro opranom penicom. Dospite vodom dok ne
pokrijete penicu. Zaveite gazom i ostavite 12 sati da zrno dobro
nabubri. Okrenite teglu i procijedite vodu iz zrnevlja, koju pijete, jer
je povukla iz penice korisne materije, naroito minerale (ovo se
naroito preporuuje onima koji imaju hronian zatvor ili oteano
pranjenje debelog crijeva).
Sjemenje mora ostati stalno vlano (ako je potrebno navlaiti
dodavanjem vode). Teglu stavimo na svijetlo mjesto (balkon ili
prozor) na sobnu temperaturu. Poslije 3-4 dana sjemenje proklija i
kada pusti klicu 1-2 cm kompletnu masu treba usitniti na mikseru za
usitnjavanje (klica zna biti ilava). Ovu masu moete rasporediti na
koliine potrebne za obroke, upakovati i zamrznuti (zamrznuto
potroiti u sledeih 30 dana, a za 7 dana uvati u friideru). Isitnjenoj
smjesi klica i zrnevlja dodati po ukusu, ali ne vie od po jednu do
dvije supene kaike: isitnjeno sjemenje lana, suzama, orasa, badema,
jednu ribanu slatku jabuku, najmanju kaiicu soli i 2 kaike hladno
cijeenog bundevinog ili maslinovog ulja.
Izmijeajte i prijatno, jer ste napravili ruak, koji je
rapsodija za organizam. Budite sreni !
54
16. PRIPREMA KLICA, VRIJEME NAMAKANJA I VRIJEME
KLIJANJA

Ve smo napomenuli da se klice proizvode od vie vrsta
itarica, mahunarki i paraitarica. O sastavu i koristi da bude ishrana
raznovrsna ne treba posebna elaboracija, a u ovom tekstu se vie
bavimo ljudskim organizmom i zdravljem, dok je priprema hrane kao
bitnog faktora u ivotu, samo sredstvo, a ne tema.
Kasnije emo govoriti o nabavci i uvanju sirove hrane za
zdrav duh i organizam, a ovdje elimo dati podatke o vremenu
namakanja i vremenu klijanja pojedininog zrnevlja. Takoe se mogu
izvui pouke o nabavci pojedinih itarica i dranje u zalihama, jer
skoro sve, osim mahunarki se moe mljeti u prekrupu, kao prekrupa
dodavati prijesnim jelima ili namakati i dodavati jelima.

Vrsta Vrijeme natapanja Vrijeme klijanja
Azuki pasulj 12 sati 5 dana
Kukuruz 12 sati 2-3 dana
Heljda 3-4 sata 2-4 dana
pasulj 12 sati 3-5 dana
Naut 12 sati 5 dana
Ovas 10 sati 2-3 dana
Penica 12 sati 3-4 dana
Pirina 24 sata 4-5 dana
Proso 3-5 sati 3-6 dana
Ra 12 sati 3 dana
Suncokret 24 sata 3-4 dana
Soivo 12 sati 3-5 dana
Susam 8 sati 2 dana
Soja 12 sati 2 dana
(proso je neljuten, pirina je integralni!
55
17. ITARICE
Da li poznajemo itarice? Veina graana koje poznajem ne
moe da nabroji vie od 3-4 vrste, to iskljuuje mogunost da veina
poznaje sastav, nutricionistike vrijednosti ili druge osobine i
specifinosti.
Veina ljudi se zadovoljava s tim da je dobra ponuda,
uglavnom, peninih proizvoda, koji se uz pomo aditiva i raznih
dodataka mogu napraviti da su veoma ukusni ali...
Treba znati da je ukus i izgled ne znae da je to zdrava hrana.
O tome smo dosta govorili, a naroito o u ovoj knjizi o termikoj
obradi proizvoda koja nije prirodna i koja korisne materije u
proizvodima pretvara u beskorisne i esto tetne.
Kada govorimo o peninom hljebu, pecivima i keksu, a
naroito o tjesteninama, moramo znati da je u tim proizvodima dio
peninog zrna, a da bi se dobile osobine proizvoda kao da su od
integralnog, dodaju se aditivi i mirisi, koji su zabranjena hrana po
vjerskim ubjeenjima i duhovnim ubjeenjima. Ovo se naroito
odnosi na aditiv E-920, koji se ne nalazi na deklaracijama jer je
prirodnog i organskog porijekla, a proizvodi se od ljudskih dlaka
(sakupljaju se po salonima), pa bi po tome trebali znati da smo svi
pretvoreni u male kanibaliste.
18. Dinkel
Krupnik, dinkel ili pir je jedna od najstarijih itarica, koja
potie iz Azije. Spominje se u Starom zavjetu. Uzgaja se u Sloveniji
gdje ga nazivaju PIRA.
Dinkel sadri neto vie proteina od penice, nezasiene
masti, vitamine A, C i grupu B, minerale (kalcijum, selen, kobalt,
eljezo, fosfor, magnezijum, kalijum, bakar) te vlakna.
Pomae u borbi protiv anemije, djeluje laksativno i
okrepljujue. Ima izraeno antioksidativno djelovanje. Povoljno
djeluje kod konih i alergijskih osipa, neurodermitisa, reumatskih
oboljenja te povienog holesterola.
Da bi se pojaalo njegovo korisno djelovanje, preporuuje se
da se uzima u proklijalom obliku (o klicama je dosta rijei u ovoj
knjizi).
56
U trgovinama moete pronai mekinje, griz, kuskus i brano
pira. Pir se koristi za izradu hljeba i peciva, piva i proizvoda za djecu.
Preprena i mljevena zrna pira koriste se kao zamjena za kavu.
Dinkel je lako probavljiv, zato je pogodan za prehranu
bolesnih, starijih osoba i djece.
19. Amarant,bez glutena
Amarant, ili tir, je jedna od najzdravijih paraitarica.
Poput kvinoje i heljde, amarant je pseudo-itarica (ove biljke
nisu itarice).
Istraivanja potvruju da amarant moemo svrstati meu
najstarije hranu na svijetu.
Njegovo porijetlo je Srednja i Juna Amerika. Sistematskim
istrebljenjem starih naroda (Indijanci) tir je gotovo u potpunosti
nestao.
Danas se tir ponovno otkriva. Moderna nutricionistika mu
pridaje veliki znaaj.
Amarant sadri visokokvalitetne proteine i lizin u veem
postotku nego druge itarice.
Sposobnost bioloke asimilacije njegovih proteina je vea
nego kod mlijeka, soje, jema i penice.
tir je poseban i po tome to ne sadri gluten. tir je bogat
mineralima (kalcijum, eljezo, fosfor, magnezijum). Koliina kalcija
u amarantu premauje onu koju sadri mlijeko.
Amarant u zrnu moete kuhati kao i ostale itarice. Njegovo
brano moete pomijeati sa peninim branom i koristiti za izradu
hljeba i peciva. Obino se dodaje 15-20% amaranta.
20. Proso, bez glutena
Proso je bezglutenska itarica, koja dolazi sa Istoka. Njegovo
porijeklo nije sasvim poznato, ali sigurno je uzgajano u Kini prije vie
hiljada godina.
U srednjem vijeku proso je bilo popularno u mnogim
dijelovima Europe i smatralo se odlinom zamjenom za meso.
Moglo se uvati u skladitima dugi niz godina - ak i do
dvadeset godina.
Venecija se od opsade enovljana spasila upravo zahvaljujui
prosu sauvanom u svojim skladitima.
57
Zrno prosa je veoma bogato skrobom i po tome se moe
uporediti sa kukuruzom.
Proso je odlian izvor proteina, vitamina A i B te minerala -
posebno eljeza, magnezijuma, fosfora i silicijuma.
Zbog visokog sadraja salicilne kiseline proso se smatra
pravim kozmetikim preparatom - odlino djeluje na nokte, kou,
kosu i zubnu caklinu.Proso isti organizam, uspostavlja ravnoteu,
regulie probavu i jaa imunitet. Preporuuje se u sluajevima
poveanog fizikog i psihikog napora, trudnicama i dojiljama.
Proso se brzo i lako priprema. Zrno mu je slatkasto zbog ega
je vrlo ukusno. Ova itarica ne sadri gluten, ali moe se mijeati sa
peninim branom i koristiti za izradu hljeba i tjestenina.
21. Quinoa (kvinoja), bez glutena
Quinoa je drevna junoamerika biljka i jedna od najstarijih
itarica na svijetu. Kultivisana je u Andama jo prije 5000 godina.
Inke su prepoznale ovu namirnicu kao izvor snage i
izdrljivosti. Zvali su ju zlatom Inka i majkom itarica.
Quinoa je bogata visokokvalitetnim proteinima i sadri sve
esencijalne aminokiseline. Bogata je lizinom, koji sudjeluje u
procesima rasta i zacjeljivanja tkiva.
Od minerala quinoa sadri kalcijum, eljezo, magnezijum,
fosfor, cink i bakar. Od vitamina - tiamin, riboflavin, niacin, vitamin
B6, folnu kiselinu, vitamine A i E. Bogata je vlaknima i
karotenoidima.Quinoa pomae kod migrena, poboljava zdravlje srca
i krvnih ila, smanjuje holesterol i krvni pritisak, spreava alergije i
astmu.
Prije kuhanja quinou dobro operate (u vie mlakih voda), jer
njezina ljuska sadri saponin - prirodnu gorkastu materiju. Operite i
procijedite quinou, a zatim kuhajte kao patu (u velikom loncu sa
puno vode) ili poput rie na pari (u omjeru 2 oljice vode na 1 oljicu
quinoe).
22. Kamut
Kamut je drevna itarica, bliski roak dananje tvrde (durum)
penice.
Zrno kamuta je malo zakrivljeno na sredini i 2-3 puta vee od
zrna klasinih sorti penica.
58
Po hranjivoj vrijednosti, kamut je superiorniji od penice.
Sadri 20-40% vie bjelanevina, vie masnoa, aminokiselina,
vitamina i minerala.
Ukus mu je slatkast zbog ega su ovu itaricu prozvali
slatkom penicom.
Zbog visoke energetske vrijednosti kamut je posebno
pogodan za tjelesno aktivnije ljude i sportae. Ljudi alergini na
gluten pokazuju 70% manju osjetljivost na kamut. Stoga je kamut
izmeu alergiara prozvan penicom koju moete jesti. Kamut
moete koristiti za hljeb, kolae, palainke i u mnogim drugim
receptima, gdje se inae koristi penica. Od kamuta se mogu
pripremati kuskus i tjestenine.
23. Jeam
U mnogim civilizacijama jeam je bio poznat jo prije 12000
godina. Spada u najstarije biljke koje je ovjek koristio za svoju
prehranu.
Meutim, danas upotreba jema u ljudskoj prehrani se sve
vie smanjuje. Sada rije jeam veinu nas podsjea samo na pivo.
Jeam je iznimno hranjiv. Bogat je skrobom, proteinima,
eerima, vlaknima, mineralima (kalcijum, eljezo, fosfor, kalijum,
silicijum) te vitaminima A,B1,B2 i B5.
Ova itarica isti organizam od otrova, ima svojstva diuretika,
potie stvaranje mlijeka, jaa kosti, obnavlja organizam i isti krvne
sudove.
Jeam moete koristiti u supama, kuvanim jelima (kao i riu),
te za doruak u obliku namoenog jelma. Pahuljice se termiki
obrauju i ne spadaju u zdracu hranu.
24. Zob
Danas se zob koristi prije svega za ishranu stoke, ali u
prolosti je imala veliki znaaj u ljudskoj ishrani. Novosadski institute
je proizveo sortu zobi koja nema ljusku, pa e to promijeniti namjenu
zobi i sve vie e se koristiti za ljudsku ishranu.
Kinezi su poznavali zob jo prije vie hiljada godina, a
koristili su je i stari Rimljani i drugi narodi u antikom razdoblju.
Danas se zob jo uvijek koristi u velikim koliinama u Rusiji,
kotskoj i Irskoj. Poznati porid se priprema od zobi kuhane na vrlo
59
niskoj temperaturi. Zob je jedna od najhranjivijih itarica. Njezina
kalorina vrijednost je ak 400 kalorija na 100 grama.
Ova itarica je bogata proteinima, mastima te vlaknima.
Sadri veliku koliinu minerala (kalcijum, eljezo, fosfor,
magnezijum) i vitamine grupe B. Zob jaa organizam, poveava
stvaranje tjelesne topline, regulie metabolizam, pomae kod
anksioznosti i depresije.
U zrnu zobi prisutan je hormon rasta zajedno sa velikim
koliinama kalcija. Zbog toga je zob idealna hrana za mlade u fazi
razvoja i trudnice. Zob se koristi u mnogim preparatima za njegu
tijela. isti kou, omekava je, hidrira, smiruje i titi.
25. Tef, bez glutena
Tef je minijaturna itarica, koja raste u Etiopiji.
Tef sadri vie kalcijuma i eljeza, nego ostale itarice. Tef je
dobar izvor fosfora, magnezijuma, cinka i tiamina.
Ova itarica sadri 8 esencijalnih aminokiselina i odlian je
izvor proteina.
Od brana tefa sa pravi poznata injera - hljeb, koji etiopljani
jedu svaki dan.
Tef je bezglutenska itarica i zbog toga je pogodna za osobe
alergine na gluten.Od tefa moete napraviti kau, a njegovo brano
dodavati uhljeb i peciva.
26. Kukuruz, bez glutena
Kukuruz je zaista udesna biljka. Raste brzo i njegova zrna
postaju jestiva jo prije nego to sazore. Raste skoro sam - njegov
uzgoj ne zahtjeva puno truda.
Kukuruz potie iz June Amerike, gdje ga smatraju
boanskom biljkom.
Kukuruz sadri ugljene hidrate, proteine, nezasiene masti,
vitamine i mnoge minerale (eljezo, fosfor, magnezijum, kalijum).
Ova itarica ima diuretika, hranjiva i okrepljujua svojstva.
Potie rad jetre i bubrega. Aktivno djeluje na tiroidnu lijezdu,
usporavajui njezin rad. Preporuuje se u sluajevima nervoze i
razdraljivosti. Jaa srce, krvne ile, miie i kosti.Svjea kukuruzna
zrna mogu se u obliku klipa kuvati ili pei.
60
Od kukuruznog brana se pravi palenta, tjestenina, hljeb i
kolai. Kukuruz moete konzumirati i u obliku kokica ili pahuljica,
koje se jedu za doruak, to ne spada u zdravu hranu.
Popcorn je jedna od najzdravijih grickalica, pod uslovom da
za njegovu izradu ne koristite velike koliine ulja, ne pripremate ga u
mikrovalnoj penici i ne pravite ga od GMO kukuruza.
27. Ra
Ra se tradicionalno smatra siromanom namirnicom, to nije
istina. Ra je namirnica sa znaajnim nutritivnim svojstvima: sadri
ugljene hidrate, proteine, minerale (eljezo, fosfor, kalcijum),
vitamine (grupe B i E). Bogata je vlaknima i lizinom.
Ova itarica isti organizam, djeluje okrepljujue, spreava
bolesti crijeva i sklerozu, potie cirkulaciju, usporava starenje krvnih
sudova.
Ra je posebno pogodna za osobe izloene intelektualnom
stresu, trudnice, dojilje i starije osobe.
Ra moete koristiti u obliku cijelih zrna, ali ee se
upotrebljacva brano. Preprena i mljevena zrna rai mogu zamijeniti
kavu.
Mogu se koristiti i raene pahuljice, koje su odline za
doruak, za pripremanje musli ili kao dodatak kremama i supama, ali
to ne spada u zdravu hranu.
28. Heljda (haja, hajdina), bez glutena
Iako ne pripada porodici itarica, heljda je po sastavu i nainu
upotrebe srodna itaricama.
Heljdino porijeklo je Azija, a danas se najvie uzgaja na
podruju Rusije. Heljda je vrlo izbalansirana namirnica. Izuzetno
bogata dragocjenim proteinskim sastojcima. Sadri vitamine grupe B,
E i P, minerale (kalcijum, eljezo, fosfor, magnezijum, bakar) te
esencijalne aminokiseline (lizin i triptofan).
Heljda jaa organizam i poveava tjelesnu toplinu, zbog ega
je pogodna za zimsku sezonu.
Zbog svog okrepljujueg djelovanja heljda se posebno
preporuuje sportistima, trudnicama, dojiljama te osobama u
razvoju.Heljda isti organizam, titi krvne sudove, spreava bolesti
bubrega i polnih organa.
61
Od preprenog zrna heljde u Rusiji se priprema fina kaa.
Nain kuhanja kae je slian kao i kuhanje rie na pari.Od mjeavine
heljdinog i peninog brana izrauje se najkvalitetniji hljeb.
29. Sirak, bez glutena
Sirak, ili sorghum, je itarica koja se koristi za ljudsku i
stonu hranu. Njegovo porijeklo je Afrika, a danas je ova itarica
popularna u Indiji, Africi i Kini.
Sirak je bogat eljezom, kalijem i fosforom. Od vitamina
sadri tiamin i niacin. Sirak je dobar izvor proteina i vlakana i ne
sadri gluten.
Sorghum je dobar kao prevencija bolesti srca, dijabetesa,
artritisa, prekomjerne teine i alergije.
Od sirka moete napraviti kau, njegovo brano se koristi za
izradu hljeba i kolaa. Sa malom koliinom ulja u tavi s poklopcem
moete pripremiti ekspandirani sirak - zdravu zakusku, slinu
kokicama.
30. Ria, bez glutena
Ria, nakon penice, je druga najpopularnija itarica u naoj
kuhinji.
Na Istoku ria je dominantna biljka i pokriva ak 80-90%
prehrane azijskih naroda.
Konzumiranje integralne rie osigurava organizmu
neophodne ugljene hidrate, proteine, vitamine (posebno grupe B),
minerale (kalcijum, eljezo, fosfor) i enzime.
Ova itarica ima antialergijsko djelovanje. Obzirom na to da
ne sadri gluten, lako se probavlja.
Ria blagotvorno utiee u sluaju hipertenzije, kolitisa i
eluanih tegoba. Koristiti je smiju i dijabetiari, jer se skrob iz rie
probavom pretvara u dekstrozu, a ne u glukozu.
Osim u zrnu, ria se koristi u obliku pahuljica i brana.
Pahuljice, koje se dobiju gnjeenjem zrna rie, mogu se koristiti za
lagan i zdrav doruak. Integralno riino brano moete upotrebiti za
pripremu hljeba i kolaa.
31. Penica

Penica je najee koritena itarica u naoj kuhinji.
62
Ova biljka je prvobitno uzgajana u Aziji i Africi, a pretpostavlja se da
je stara vie od 17000 godina.
Postoji dvije vrste penice: mekana i tvrda (durum).
Mekana penica se koristi za izradu hljeba, peciva, kolaa,
dok tvrda - za izradu tjestenina.
Penica ima nevjerojatna nutritivna svojstva. Ova itarica
sadri sve to nam je potrebno za ivot - proteine, masti, ugljene
hidrate, vitamine, minerale i enzime.
Ako biste imali samo penicu za jelo, ne biste samo
proivjeli, nego i ostali zdravi. Pod uslovom da je koristite u
integralnom obliku.
Oprezno - pseudo integralni proizvodi
Sa poveanim zanimanjem za zdravu hranu, pojavilo se
veliko mnotvo pseudo integralnih proizvoda - posebno hljeba i
brana.
Kao integralno, podmee se reintegrirano brano -
mjeavina rafiniranog brana i mekinja, to je pokuaj obnavljanja
onoga to je ranije uniteno. To nema nikakve veze sa pravim
integralnim branom.
Moete lako razlikovati pravo integralno brano na sljedei
nain:
Reintegrirano brano je bijelo sa puno tamnijih takica, dok je
pravo integralno brano ujednaeno i ima tamnoutu boju.
Gdje kupiti?
Veinu integralnih itarica sa ove liste moete pronai u
trgovinama zdrave hrane. Integralne itarice su vrlo zdrave. Naunici
povezuju njihovo redovno koritenje sa smanjenim rizikom od
dijabetesa, visokog krvnog pritiska i mnogih vrsta raka. (tekst o
itaricama je preuzet iz asopisa Alternativa i preraen) Zato
uvrstite ove itarice u Va meni i jedite ukusno i zdravo!

32. NABAVA I UVANJE PRIJESNE HRANE

U prethodnom poglavlju smo govorili o klijaloj penici i
receptu za spremanje iste. Na isti nain se spremaju klice od grbaa
63
(Lepidum Sativum), lucerke, goruice, graka i svih ostalih, kod nas
poznatih itarica.
Ove itarice moete nabaviti u sjemenarama (ukoliko nisu
tretirane fungicidima i protivu bolesti klice) i na pijacama. Svaku
vrstu dobro oprati u nekoliko mlakih i hladnih voda, kako bi bile
potpuno iste, radi pijenja vode poslije namakanja i radi boljeg ukusa
klica. Klica je ivot i od klice nastaje ivot.
Probajte da zapazite jednu duhovnu razliku, poslije najmanje mjesec
dana ovakve prehrane: odjednom osjetite da pripadate neem
uzvienijem, nije vam potrebno dva puta itati isti tekst kako biste ga
zapamtili, odjednom dobijate prosveenje i neke pojave opaate lake,
bre shvatate i imate energije da radite umno i fiziki koliko elite, a
ne koliko moete. Granica izdrljivosti se pomjera a i sam prag
tolerancije je mnogo vii. Pojedinih saznanja koje ste davno
zaboravili se jasno prisjeate. Punom snagom osjeate zdravlje i imate
utisak da vie ne pritiskate zemlju kao ranije, kao da ponekad
lebdite.
Za ovakvo bie je stvoren ovjek, a ne da pije dnevno aku
tableta, pola dana kuka da je gladan a drugu polovinu da se prejeo.
Uasno!
Mnogo puta spominjani biljni prah je potrebno objasniti i rei
od ega se spravlja. Ako ga budete kupovali, bie preskup. Kada ja
spremam biljni prah, od jedne papirnate kese suhog bilja od 3 kg,
jedva da spremim jednu malu teglicu praha.
Moda je ovdje potrebno rei da se vae sue sastoji od
staklenki, flaa od stakla, nerajueg elika, medicinske plastike i
drveta. Vree su papirnate ili od prirodnih vlakana. Bilje iz naeg
podneblja (podruje bive Jugoslavije) za biljni prah je:
1. Hajduica (Achillea millefolium) list i cvijet,
2. Petrovac (Agrimonia eupatoria) list,
3. Bela rada (Bellis perenis) list i cvijet,
4. Rusomaa (Capsulla bupsa pastoris) list,
64
5. Vodopija (Cichpium intybus) list i cvat,
6. Suruica (Filipendula ulmaria) cvat,
7. umska jagoda (Fragaria vasca) list, cvijet i plod,
8. Kantarion (Hyporicum perforatum) list i cvat, (paziti da se ne
mijea onima koji troe lijekove, jer lijekovi nee djelovati),
9. Kamilica (Matricaria chamomilla) list i cvat,
10. Matinjak (Melissa officinalis) list,
11. Divlja nana (Mentha piperita) list,
12. Bosiljak (Ocimum bosilcum) list,
13. Vranilova trava (Origanum vulgare) list,
14. Muka bokvica (Plantago lanceoleta) list i korijen, (Korijen se
koristi preko cijele godine)
15. enska bokvica (Plantago major) list i korijen,
16. Majska rua (Rosa gallica) cvijet,
17. Gavez (Symphytum officinale) list,
18. Maslaak (Taraxacum officinale) list, korijen, cvat (korijen se
koristi preko cijele godine),
19. Majina duica (Thymus serpyllum) list,
20. Ljubiica (Viola odrata) list i cvat.
Uvijek moete etnjom po livadama i umarcima nabrati koju
platnenu vreu jedne od ovih trava, osuiti u sjenci i samljeti
usitnjivaem ili u avanu. Kada se pomijea najmanje 15 trava dobijete
malo gorkast prah koji naroito prija u kiselom mlijeku, jogurtu,
sokovima od povra, pavlaci, zajedno sa vapskim sirom ili u bilo
kojoj salati koju pripremate. Organizam posebno voli stvari koje su
gorke. To je naglaeno lunato i sve gorke stvari ine podlogu za
zdravlja. One su samo u poetku gorke, probajte izvaditi iz zemlje
korijen maslaka, dobro ga oistite i pojedite. Odmah vam prestaje
glad, ispoetka je gorak a poslije sladak i daje toliko energije da je
neuporediv osjeaj pri uzimanju vee koliine bilo koje
konvencionalne hrane.
65
Ako se uputate u branje trava pazite! Morate to nauiti od
ljudi koji dobro poznaju trave i samo u nabrojati nekoliko trava,
koje ni sluajno ne smiju zalutati u salate: Jedi, Gorocvet, Sasa,
Kandilka, Vuija stopa, Kopitnjak, Beladona, uti ipak, Debela
tikva, imir, Rusa, Kukuta, urevak, Vilina kosa, afran, Brljan,
Kukurijek, Bunika, Divlja salata, Zeija soca, Kiselica i Vrati.
Treba napomenuti da su dobrodole sve vrste djetelina, a kad se
tome dodaju i povrtne biljke kao to su perun, mrkva i ostalo lisnato
povre, uitak je kompletan. Naravno, ne treba pretjerivati,
zapamtimo da je supena kaika mjera. Jednog i te kako poeljnog
sastojka je sasvim dovoljno do jedne supene kaike za jednu osobu.
Prilikom mljevenja se dodaje kurkuma (Cury), samljeveni list
ruzmarina, mljeveni komora, mljeveni origano i mljeveni kim,
perun, celer i ostalo mirisno i jestivo povre. Probajte i svoju matu,
neete pogrijeiti. Sve to dobro izmijeajte i stavite u vie manjih
staklenih tegli i spremite na suho. Dnevna doza za elino zdravlje je
jedna kafena kaika. Morate znati da je to i energetska bomba, ali se
ne bojte. Poslije samo 30 do 50 dana ovakve ishrane osjetiete da se
pojavljuju tetive i da nema bespotrebnih debelih naslaga ispod koe,
tako da napipate samo miie.
Ako moete da nabavite kineski ming-bob, on je veoma
zahvalan, jer klija ve poslije nekoliko sati a veoma je zdrav i
hranljiv, ako mu se dodaju oraarke i jedna kafena kaika biljnog
praha sa jednom ribanom slatkom jabukom, imate Carski ruak.
Priprema salate od kineskog boba je ista kao i od klijale penice.
Kako imati stalno zelenu salatu, a da ne idemo na trnicu? Uzmite
veu saksiju, naspite zemljom za cvijee i posijte do dva zrna penice
na svaki cm2, na dubinu do 2 cm. Ve poslije par dana izrastu
stabljike penice kao etka. Svaki dan moemo jedan dio ili cijelu
povrunu podiati za 2 do 3 cantimetra i spremiti divnu zelenu
salatu. Kad prestane da raste, nita strano, zasijmo opet.
66
Morate paziti da je ova salata posebno jaka i da se umjereno
uzima. O koliinama u receptima.
Sve te sjemenke, itarice i suho voe i povre uvajte u velikim
staklenkama sa irokim otvorom i sa original poklopcom, Brano
nikad ne kupujte ve ga pravite sami u avanu ili na malom mlinu sa
kamenom ili sa sjeivom od rostfrajnog elika. Ako ste trolana
porodica, nije vam potrebno vie od 5-6 kaika brana ili prekrupe na
dan, a to se dobije za manje od dva minuta.
Sva brana ve u prva 24 sata gube 70-80% energije, a za 10 dana
su tetna za ljudsku ishranu. Zato drite zalihe itarica, a ne brana i
ne zaboravite uvijek da imate par kilograma oljutene heljde, par
kilograma rai, par kilograma integralne rie, par kilograma oljutene
zobi, par kilograma prosa, par kilograma oljutenog jema i par
kilograma kukuruza. Ne zaboravite par kilograma oljutenog
suncokreta i dosta susama i sjemena lana.
Vae spremite bi obavezno trebalo da ima tegle sa rai,
kukuruzom, integralnim pirinaem, integralnim prosom, heljdom,
jemom, penicom, pirom (pira=vrsta stare sorte penice, uzgaja se u
Sloveniji) i druge itarice.
Va balkon ili neki drugi otvoren prostor je pravi izazov za
gajenje zainskog bilja i povra. Samo morate biti malo dovitljivi.
Poredajte saksije za cvijee raznih veliina i umjesto cvijea
zasadite bosiljak, miroija (koper), nanu, majinu duicu, papriice i
ostalo zainsko bilje. Redovno zalijevajte i obnavljajte kada ga
potroite ili se osui, zasijte ponovo.
U veim saksijama moete zasaditi paradaiz, papriku i ostalo
povre. Stavite na viu poziciju vei plastini sud sa slavinom,
sprovedite tanko plastino crijevo do svake biljke, ugradite diznu za
kap po kap (nabavi se u poljoprivrednoj apoteci) i pustite da raste
va vrt. Isto napravite sa natronskom vreama od 50 kg kad zasadite
krompir. Napunite vreu s zemljom za cvijee pomijeanom sa
pijeskom (80% zemlje za cvijee i 20% sitnog pijeska), na povrinu
67
na dubinu od 5-7 cm zasadite tri manja krompira, koji su poeli
klijati, sa strane na svakih 20 cm zareite vreu 15 cm i tu stavite po
jedan krompir u krug spiralno do vrha vree i na razmaku rez od reza
po 20 cm. Sprovedite sistem kap po kap u svaki otvor, svakom
krompiru i imaete ogroman grm krompira na balkonu. Kada se cima
(zelene stabljike) ponu suiti, razvalite kesu i dobiete pola cijele
takve kese zdravog i kvalitetnog krompira. Isto se sade repe, mrkva,
celer i ostalo korjenasto povre.
Ako se na to odluite, imaete zabavu, rekreaciju (svakodnevni
rad u bati) i ogromnu korist, a nadasve zdravu hranu. Nikad neete
takav paradaiz nai u trgovini kakvog sami proizvedete. O izgledu
vaeg skladita hrane se pobrinite sami i naruite regale, imajui u
vidu da je od sada vae skladite hrane svako svijetlo mjesto,
zamrziva, friider, prozor (klice i biljke), balkon, kuhunja, pultovi i
razne komode, pa do merdevina na koje se stepenasto poredaju saksije
i od kojih se napravi vrt.
Budite sreni!

33. JEDAN DAN ZDRAVOG IVOTA
(nemojte da probate sve ovo u jednom danu dok ne preete na
sirovu hranu bar 6 mjeseci-neete izdrati)

Nema ovjeka koji ne moe sebi odrediti jedan dan zdravog
ivota. Ako je to porodian ovjek onda je to jedan dan zdravlja
porodice.
Najee se ljudi pravdaju s nedostatkom vremena. To nije
tano, jer kad provedete jedan dan zdravog ivota, sve drugo i svi
drugi dani vam idu lake, lake i bre se reavaju problemi, imate
manju potrebu za snom i odmorom, tako da gubitkom toga dana
viestruko dobijate!
Ovdje se podrazumijeva kompletno zdravlje, aktivizam i
duhovno uzdizanje, ovjeka kao duhovno-fizike pojave na ovom
Svijetu. Duhovno se uvijek stavlja ispred fizikog, jer je ovjek
prvenstveno duhovna pojava koja je podrana ili ostvarena u
68
fizikom. Duh ovjeka je zavretak duge Kosmike niti koja se
ostvaruje i zavrava na Zemlji. Njegov duhovni smisao i bit su volja
Svevinjeg kroz ovjeiju volju, dok je fiziko podrano i izraz
sokova i energije Zemlje. Sokovi i energije zemlje su zavisni od
kosmikih sokova i energija, promjenljivi su, ogranienog trajanja,
kao i fiziko u ovjeku. Fiziki dio ovjeka nosi karakter zemaljskog,
koje zavisi od istog tvorca, Apsoluta.
U zadnjih nekoliko vijekova se stvar obrnula, a u zadnjih
nekoliko decenija je naroito izraen fiziki aspekt i materijalni
aspekt, te nam se deavaju uasne stvari od naznaka unitenja planete
do nepostojanja duhovnosti, morala, iskrenosti, Boanskog poslanstva
svake linosti, do otvorenog i u nekim drutvima, slavljenog i
propovijedanog satanizma.
Tako se akumulira negativna energija koja moe i Svetu
Zemlju kao planetu izbaciti iz orbite i dovesti do kataklizme.
Treba dobro zapamtiti: fiziko tijelo je slika i odraz duhovnog stanja.
Duhovno je ef i projekcija fizikom. Duhovno posrnue znai velike
fizike promjene u obliku mijenjanja izgleda, izraza i na kraju
zdravlja. Duhovan ovjek je lijep ovjek, ma kakve crte lica imao, on
zrai svjetlou i ljepotom. Zbog toga treba posvetiti uvijek vie
vremena (cijelo vrijeme kroz ponaanje i misli) duhovnom, pa dan
poinje s duhovnostima, svaki dan i ne samo ovaj dan koji opisujemo
kao dan zdravog ivota.
Ustajanje rano, uglavnom prije 6 asova, toliko prije da se
istuirate ili bar dobro umijete i presvuete u isto. Molitvi i
meditaciji pristupate isti, to je najvanije i prvo pravilo. Od 6 pa do
6,30 se meditira ili tihuje po pravoslavnim principima. Tihovanje
treba da traje 10 do 30 minuta. Ako niste proli bar kratak kurs
meditacije, nemojte meditirati (meditacija je posebno znanje) ve se
potpuno umirite, zauzmite poloaj koji vam odgovara tako da vam je
potpuno ravna kima i provedite to vrijeme u molitvi, tiini (iskljuite
sve vanjske zvuke i dogaaje), odbacite svaku misao (um mora biti
prazan, bilo kakva misao se odbacuje bila pozitivna ili negativna) i
u svojoj vjeri. Imajte svoj kuni oltar, mjesto na kojem je
postavljena ikona tvog svetitelja sa blagim i svetakim izrazom, a sve
misli prilikom tihovanja, pozitivne ili negativne bacajte pod noge
svetitelja i izgovorite ili pomislite najveu molitvu na Svijetu. neka
69
bude volja Tvoja. U molitvi se obraajte direktno i neposredno
Svevinjem, ako neznate molitve na pamet, molite Svevinjeg svojim
rijeima, ali predano, iskreno i neposredno. Pustite tiho duhovnu
muziku da vam ulazi u uvo i duu, da vas uzdie i posveuje.
Poslije meditacije ili tihovanja, itajte duhovne knjige,
potpuno u miru i predano. Ne gasite duhovnu muziku, koja treba da
bude uvijek prisutna, radi mira i odravanja uzviene atmosfere. Prije
meditacije ili tihovanja unesite u atmosferu blage mirise (mirisne
svijee, mirisni tapii, tamjan ili druge miomirise).
Kod mene sve te faze traju subotom po pola asa, pola asa
meditacije, pola asa itanja duhovnih knjiga i pola asa molitve uz
duhovnu muziku. U ostale dane se sve ponavljaju i esto traju krae,
ali svaka faza nije ispod 15 minuta. Sve to se zavri oko 7,30 asova,
kada kreem na tranje.
Na teren ili stazu stiem oko 8,15 asova (do staze idem
pjeke, redovno i bez obzira na vrijeme). Od 8,15 do 9,00 je
zagrijavanje i vjebanje.
U 9,00 poinje tranje sa mjerenjem vremena. Vrijeme treba uvijek
mjeriti i to zapisivati kako bi se odravao duh i tenja po
napredovanju, odnosno kako bi se pratila fizika spremnost. Tri se
oko 2 milje ili tanije 3.212 m (tolika je staza). Poslije istravanja
uzmem neto od voa (jabuku ili bananu), presvuem se i odlazim u
planinarenje, koje traje do pred sam suton. Prelazim dnevno najmanje
40 km, penjem se na visinu od najmanje 700 m/nv (550 do 600m
visinske razlike).
U planinu se ne nosi hrana, nosi se dovoljna koliina vode, ili
ako je zamiljena marruta pored izvora, onda dovoljno vode do
prvog izvora. U planini se uvijek moe neto nai za jelo, ali
zapamtite sve naporne i vane stvari radite gladni ili polugladni, samo
ne siti. Energija koju imate e biti dovoljna za sve napore (ja najee
idem 50-60 km u pjeaenje). Ako se najedete sva energija se
angauje na probavu silne hrane koju ste unijeli u organizam. Kad
sam bio na planinarskom supermaratonu (staza od 104 km koja se
prelazila za najvie 26 sati) i kad smo u grupi zastali da se malo
okrijepimo, ja sam uzeo vode i dvije male njite integralnog hljeba,
namazanog sa unanamazom od sjemenki, dok je drugi uesnik uzeo
velike koliine mesa, kobasica i pivo. Komentarisao je kad sam odbio
70
da jedem s njim, da neu daleko stii s tom hranom. Desilo se da on
sa te take nije dalje ni krenuo, a ja sam preao svoju stazu za 18 sati i
40 minuta.
U planini se uzima energija u koncentrovanom obliku i
oblika, kako je to priroda ponudila. Nikako ne nosite i ne uzimajte
razne koncentrate ili stimulanse iz fabrika ili kupljene putem oglasa,
nikako ne uzimajte proteine ili bilo ta to se nudi pod privlanim
imenima. U prirodi se uzimaju biljke (imate preko 30 ljekovitih i
jestivih trava, umsko voe ili druge plodove (vrste gljiva u malim
koliinama se uzimaju sirove), zimi se nae poneki plod (divlje
jabuke, kruke, ipak traje sve do marta), bukov ir, ali ako ba nita
ne naete nije katastrofa, nee vam biti nita, imaete vie energije, a
kada vas obuzme napad gladi popijte koji gutljaj vode.
Bolji poznavaoci, ispod snijega pronau korijenje slatke
paprati, oiste ga i pojedu dva do pet rizoma, a korijen maslaka vam
je uvijek na raspolaganju. On najee raste pored staza i zapamtite
gdje ga ima jo dok raste u ljetnom periodu. Veoma je kalorian i
izuzetno zdrav je srijemu. Poslije juna on jednostavno nestane (list),
ali su lukovice na 3 do 7 sm ispod zemlje. Dovoljno je 5-7 lukovica
da dobijete dovoljno energije za cijeli dan napora.
Na planinarenju se u drutvu opustite, a ako ste sami potpuno
spojite sa prirodom. Naroito ete se sjeati dana kada je temperatura
nia od 6 i ako je etinarska uma pa etinari radi svoje zatite
isputaju velike koliine smole koja bajno mirie i inhalira vam plua.
Ako nemate uslova za planinarenje onda organizujte etnju u prirodi.
Neka vam to traje najmanje 3 sata. Nemojte spremati obilne rukove,
iako ne idete u planinu. Dajte organizmu ansu i odmor, uzmite samo
po malo kad vas obuzme glad i cijeli dan provedite u razmiljanju o
plemenitosti, u duhovnom uzdizanju, vodite ljubazne i prijatne
razgovore sa blinjima i prijateljima i budite krajnje skromni, bez
dizanja tenzija i glasa, skrueni i naroito je vano da budete posluni
do svih iz svog okruenja. Ovo e vas uiniti potpuno drugaijim i
prirodnijim, a kada se vratite u vrevu ivota sledei dan ete sa punom
lakoom savlaivati sve potekoe. ivot i svijet e vam izgladati
puno ljepi i zapamtite:
MA TA DA UINITE, NEETE PROMIJENITI SVIJET,
PROMIJENITE SEBE I SAV SVIJET E SE PROMIJENITI!
71
Ako ste planinarili, onda svu opremu sa planinarenja sami
sredite i operite. Posvetite vie vremena nogama. Dobro ih nakiselite i
ostruite stopala kako bi koa bila njena i mekana, jer samo s takvom
koom neete dobiti uljeve. Jedite laganu hranu, sirovo povre u
obliku salata, neto voa i uzmite sjemenke suncokreta, ili oraarke,
dodajte tome i par dekagrama bundevinog sjemena. Pijte dovoljno
vode (poslije ovog napora ja najee kad sve sredim popijem i do 2 l
vode, jer treba nadoknaditi tenost izgubljenu znojenjem.
Uvee pred spavanje opet isto, sluanje duhovne muzike,
itanje duhovnih knjiga (ako je porodica, dobro e doi neka
drutvena igra, ili da svako proita po jednu poemu, mudrost ili lijep
tekst), molitva, tihovanje ili meditacija i tek onda san.
Prije spavanja obavezno zamolite Svevinjeg za lijepe snove i
ugodan san i to e vam se i desiti. Drugi dan ete ustati preporoeni;
svijet, ukuani i radne kolege e vam izgledati puno ljepe, ak i
komija s kojim ste u svai e biti ljepi i sa manje zlobe.
Ovo je jedan ljudski dan. Ako se upranjava redovno po jedan ovakav
dan u sedmici, ubrzo e vam biti ovakvi svi dani ili bar veina svih
preostalih dana. Osjetiete da vam ide sve lake, a svi oko vas e
opaziti pozitivnu promjenu na vama. Nebo e biti s vama, a bezdani i
tame daleko,daleko, zraiete pozitivno i sva okolina i svi ljudi e
promijeniti odnos do vas. U obraanju drugima i komunikaciji sa
okolinom budite uravnoteeni, vie tihi nego glasni, ali uporni i
odluni. Ovako se neete moi ponaati ako ne budete upranjavali
bar duhovni ivot iz ove preporuke, ali zapamtite: vi se duhovno
uzdiete u tijelu pa ako ne odravate tijelo i duhovn no e birti
ogranieno. Zato budite fiziki krajnje aktivni!
Koliko je svijet otiao u pogrenom smjeru, uporedite dan
uivanja po sadanjim standardima, a on se sastoji od
prederavanja loom hranom, pijenja kafa i alkohola, sjedenja i
pametovanja po cijeli dan, gledanja televizije, pretjeranog leanja i
spavanja, bez i jedne trunke duhovnosti, ukoliko ne smatrate
duhovnosu prianje viceva i neukusnih ala, poniavajuih zgoda i
nezgoda, nekih dogaaja. Sve to vodi preko smijeha jednih u
razoarenje i uvrede drugih i u stvaranje konflikta, svaa, tua i sl.
Promijenite to i
Budite sreni!
72

Vane napomene

Kada ste proitali prvi dio knjige, primjeujete da se radi o
potrebnim malim koliinama hrane u odnosu na konvencionalnu
hranu. Uporedimo samo krompir. Pie, jedan manji krompir za obrok
porodice, izrendati i dodati u svaku porciju po jednu do dvije supene
kaike. Tano je da mi unosimo prijesnu hranu sa svom energijom,
vitaminima i enzimima. Sjetimo se da svega toga ostane u kuhanom
ili peenom krompiru tek 1/40 (jedna etrdesetina). Zato nam je
potrebna neuporedivo vea koliina kuhane ili peene hrane i opet
smo ostali gladni. Ako prijesnu hranu blago podgrijavamo (bolesnima
se preporuuje da hrana bude priblino topla kao organizam tj. 35-38
stepeni), morate paziti da temperatura ne smije prei 40 stepeni i nita
nemojte zagrijavati na 40 stepeni, rae grijete na 35 stepeni. Ako
nemate termometra na penici ili na ringli, zagrijavajte u toploj vodi
koju zagrijemo na 40 stepeni.
Kada bi veina ljudi nauilo da se hrani prijesnom hranom,
glad bi bila rije koja se rijetko izgovara, a svijet bi bio mnogo
sreniji. Tano je da treba o tome mnogo nauiti i postepeno prelaziti,
ali da bi plivali uvijek treba prvo skoiti u bazen!
Vidite da se moete sa malo znanja prehraniti sa svog
balkona, a da i ne govorim o tome kako veinu budeta troite na
hranu. Ni jedan Carski ruak, spremljen na ovakav nain, vam ne
moe prei cijenu od 1 do 1,5 KM ili najvie 0,80 EVRA. Nauite i
budite sretniji! Pozovite u pomo Vede stara znanja o ivotu,
duhovnosti, o sebi samima i o prehrani.
Budite srni!



73
34. DODACI PRIJESNIM JELIMA

Bjelanevine
Veina ljudi je u zabludi i prvo pitanje koje se postavlja je,
kako organizam dobija bjelanevine? Ovo je posljedica zablude i
vjerovanje da se bjelanevine nalaze samo u mesu. Meso jedemo
peeno ili kuhano. Pri termikoj obradi bjelanevine iz mesa i bilo
koje bjelanevine (proteini) postaju neprobavljive zbog zgruavanja
(mrviasta hrana =kuhana hrana) ili se razlau zbog temperature, pa je
istina da onaj ko jede meso dobije manje bjelanevina od onog ko
jede prijesnu hranu. Ni jedna treina bjelaevina iz mesa nije korisna
za organizam, tako da junee meso, koje ima oko 20 % bjelanevina,
kalira na tek neto iznad 5-6%. Ako zanemarimo ovo malo
bjelanevina, meso ima vrlo malu hranljivu vrijednost. Radi se o
poveanju klastera proteina zbog termikog uinka, a takvi proteini
nisu probavljivi jiti korisni za ljudski organizam.
Kad pogledamo prijesan ovas, on ima 15-16%, sjemenke uljarica
imaju oko 25% bjelanevina u prijesnom stanju. Ako ih koristimo kao
prijesnu hranu, to je prava i punovrijedna hrana, koju u kombinaciji s
ostalim povrem i salatama moemo trajno koristiti kao punovrijednu,
besprekornu i zdravu. Bjelanevine iz ovsa su lako probavljive, kao i
bjelanevine iz ostalih namirnica biljnog porijekla.
Pored toga dovoljno bjelanevina, vie nego u mesu, ima u
soji u zrnu, slanutku, jajima (jaja se jedu sirova), klicama, prijesnom
mlijeku, kiselom mlijeku, vapskom siru i jo nekim drugim
namirnicama. Kada uzimate sireve, oni se pri izradi zagrijavaju iznad
40 stepeni, te predstavljaju kuhanu-kiselu hranu.
Sirova soja ima lo ukus, ali joj se postupkom klijanja i
mijeanjem sa drugim sastojcima moe dotjerati ukus. Treba
upotrebljavati zrela i proklijala zrna, ponekad prekrupu od soje.
Zelena zrna soje nisu otrovna, ali ni korisna i ukusna (ponegdje
preporuuju zelena zrna soje).
Hranite se prirodno i budite sreni !
74

35. Stanje zrnaste hrane

Vrijednost zrnaste hrane se ispituje postupkom klijanja. Ukoliko
ne klija, nije za upotrebu iz vie razloga.
- ukoliko je znjeveno sirovo i dosueno u suarama, sui se
vrelim vazduhom, unitava klica i predstavlja termiki
obraenu-tetnu hranu,
- prijesan ovas u zrnu je naroito teko nabaviti, jer ima omota
i najee se dosuuje u suarama (isto je sa heljdom, jemom
i ostalim itaricama), traite prirodno sueno zrno,
- nikada ne uzimajte ovsene i druge pahuljice, kao zamjenu, jer
se one obrauju u vreloj pari,
- proso se najee prodaje sa izvaenom gorinom, to je
termo proces i taj proso nije vie za prijesnu hranu (nazivaju
ga zlatni proso), uzmite neobraeni proso,
- proso se nabavlja sa ljuskom i sa klicom, koji se preporuuje
za zdravu ishranu, jer mu klica nije oteena ili izvaena
ljutenjem. Mekinje prosa nisu primijetne, a sadre velike
koliine silcijuma, kalijuma, magnezijuma i fluora,
- ne treba propustiti dan a da se ne uzme najmanje 2-3 kaike
prosa,
- u sluaju stomanih tegoba zbog penice rae koristite
uljarice, proso i mekinje od penice (penica zna da stvara
kiseline u elucu, dok mekinje ne),
- kupujte samo integralni pirina, oljuteni nema osobine koje
mu se pripisuju (ako niste sigurni probajte da li klija),
- jeam takoe kupujte integralni a ne glazirani,
- oljuteni suncokret, sjeme lana i susam se smatraju
prioritetnom hranom za ishranu prijesnom hranom.
Budite sreni!

75
36. Pahuljice, klice, namoene mekinje

Sve vrste pakovanih pahuljica su raene na pari visoke
temperature i spadaju u kuhanu hranu. Naroito im nedostaju vitamini
i enzimi, a o zgruavanju i razlaganju do neprobavljivosti da ne
govorimo.
Radi provjere moete uporediti ukus pahuljica koje sami
spremite od namoenog i nagnjeenog (ili krupno mljevenog) zrna
itarica sa ukusom kupljenih.
Sirove, svjee penine klice su namirnice sa najvie enzima
koji su najvredniji, a spadaju u grupu najjeftinijih namirnica. Vrednije
su od jezgrovitog voa i semenja uljarica.Ne smiju se zamijeniti sa
domaim klicama, klice koje se nabavljaju u prodavnicama. Ove
(kupljene) klice su ubijene pri postupku zagrijavanja kako se nebi
uegle. Klice se mijeaju u svako jelo, slatko, slano, ljuto, kiselo.
Budite sreni!
37. Sirovo brano

Ve smo rekli da mljeveno brano bilo kojom tehnologijom u
prvih 24 sata izgubi 70% energije, a u roku od 10 dana je
neupotrebljivo za ishranu ljudi. Ovaj nain ishrane (ishrana prijesnom
hranom) ne uslovljava velike koliine brana (kao ni bilo kojih
namirnica) te se preporuuje mljevenje itarica na licu mjesta,
neposredno prije spremanja hrane.
Brano moe biti sitnije ili krupnije (prekrupa). Krupnije
brano je punovrednije i preporuuje se prekrupa, jer se sitnijim
mljevenjem razbija molekularna struktura sastojaka ita.
Potrebno je nabaviti mali mlin na kamen (proizvode ga neke
firme u Sloveniji) koji stoji na pultu kuhinje. Dok istite ostale
sastojke, perete i pripremate, stavite potrebnu koliinu zrna na
mljevenje i to brano odmah upotrebite.
76
Ukoliko imate usitnjiva za orahe ili druge kotunjaste
plodove, tako mala koliinu brana moete samljeti i u tom mlinu, ali
noevi moraju biti od rostfraja (nerejueg elika). Za jednu
etvorolanu porodicu je dovoljno 8-10 supenih kaika brana dnevno
(10-12 dkg frikog brana).
Ukoliko pravite hljeb (po ovom principu se pravi hljeb koji se
sui a ne pee) potrebno vam je najvie do 1 kg brana, a taj hljeb
vam traje vie dana.
Vano je da je brano od punog zrna, svjee (ne starije od par
sati) i da ne sadri nikakve konzervanse ili aditive.
Budite sreni!

38. Ulje

Ulje treba da je hladno cijeeno, bez transmasnih kiselina i
konzervansa ili aditiva. Ulja za prehranu su suncokretova, maslinova,
lanena ili bundevina, jer se druga ulja ne mogu hladno cijediti. Biljne
masti i margarini nisu za upotrebu u zdravoj prehrani, jer se
postupkom zgunjavanja stvaraju transmasne kiseline.
ta su transmasne kiseline? Normalne masne kiseline iz kojih
se sastoji ulje u prirodi, suncokretu, bundevi, maslini ili lanu su iz
grupe ugljenih hidrata, odnosno iz ugljenika i OH grupa. U prirodi se
ne veu grupe tako da su direktno vezani ugljenik za ugljenik, ve je
izmeu svaka dva atoma ugljenika atom kiseonika, veza -C-O-C-.
Postupkom rafinisanja dolazi di cijepanja ove strukture i dolazi do
direktnog spoja ugljenika s ugljenikom, veza H-O-C-C-O-H i tako
nastaju transmasne kiseline koje su tetne za ljudski organizam i
kancerogene. Vei procenat transmasnih kiselina se dobija
zagrijevanjem, pa i zagrijavanjem hladno cijeenih ulja. Zbog
toga uljima ne dizati temperaturu iznad 40 stepeni, to znai da se
dodaju i konzumiraju u hladnom stanju. Ovaj princip se potuje i
to se najbolje vidi iz priloenih recepata. Budite sreni!
77

39. Prirodno sire i limun

Ne postoji prirodno sire, svako je vjetako, sire ne nastaje
u prirodi ve u procesu fermentacije. Fermentacija je prvi proces
raspadanja prirodno nastali tvari i zato ne predstavlja zdravu hranu.
Mnogo je primjera upotrebe ova dva artikla na osnovu fetiistikog
pristupa. Znate ono: za sve uzmi mnogo limuna i redovno, ili
jabukovog sireta pa e ozdraviti. Ovo je potpuno pogreno.
Ovakav pristup je primjenljiv i za med. Med je hrana koja se
pomalo koristi, nikako redovno uzimanje ne dolazi u obzir, jer osim
limuna, sire i med spadaju u red najkiselijih artikala dostupnih
ovjeku.
Redovna konzumacije meda, ili sireta dovode do
prekieljavanja organizma i do obolenja koja nepovratno unitavaju
pojedine organe. To je najee pankreas, jetra, eludac, bubrezi
naroito.
Ove tvari treba uzimati povremeno, kontrolisano i samo
kao lijek u dozama lijeka. Znai malo i oprezno, redovno
posmatrajui reakcije i kontraindikacije. Med uzimati samo kao
zaslaiva i kao hranu i to malo, do 1 K (ajne kaike) dnevno.
Limun je vie bazian nego kiseo. Ukus kiselog je od, ne
toliko velikog procenta kiseline, ali je izraen ba da bi nas upozorio
da se ne uzima u koliini u kojoj moemo uzimati jabuke, kruke ili
ostalo voe. U kombinaciji sa eerom dobijate efekat pobrisanog
teksta, od kojeg na papiru ostaje fleka a u organizmu bolesno stanje.
Jedite i troite limuna koliko vam godi bez ikakvih dodataka ili kao
dodatak ostaloj hrani, naroito salatama.
Budite zdravi, ne trujte se i budite sreni!


78
40. Zeleni prah-salata, zain

Zeleni prah je predvien za sve mjesece u godini, za period
kada ne moete sami nabrati biljke i ljekovite biljke ili ih nabaviti na
vaoj trnici. To znai da je dobro imati u kuhinji ili u kancelariji
staklenku sa zelenim prahom i preko cijele godine uzimati po jednu
ajnu kaiku dnevno, najbolje u mlijeku, jugurtu, pavlaci ili vapskom
siru, kojeg maemo po hljebu za obrok.
Najee se priprema od suenog peruna, grbaa (Lepidum
sativum) i dostupnih ljekovitih biljaka. Pitanje je doze, to najee
pitaju poetnici. Doza u jelima je odreena receptima, a za vlastite
doze se napominje da je skoro nemogue predozirati se. Da bi se
predozirali, morali biste pojesti vie nego vam moe stati u eludac i
po nekoliko puta, pa je sluaj predoziranja nezapamen.
U lanku o nabavci i uvanju prijesne hrane sam nabrojao
ljekovite trave koje se stavljaju u zeleni biljni prah, dodue samo neke
od njih. Vi morate izabrati trave i sami praviti prah, ili odabrati
kombinacije koje kupujete po svom ukusu.
Ako imate namjeru sami praviti zeleni biljni prah, morate znati
sledee:
1. ta e vam biti osnova (masa koje ima najvie u sadraju
praha) tj. ega ete staviti 60%,
2. koje trave ete dodati i kako dotjerati ukus i mirise,
3. kada se beru trave, kako sue i kako melju, usitnjavaju i
4. kada je vrijeme da spremate zeleni prah.

Ve sam vam dao jednu ideju, neka va prvi zeleni prah bude sa
osnovom lista peruna (moe kopriva, mrkva, maslaak, bokvica,
srijemu i slino). List se nabere, opere i u hladovini postepeno osui
(moe i u suari ali ne s zagrijanim vazduhom), upakuje u papirnate
kese ili platnene kese i ostavi na suho i tamno mjesto. Od proljea
(srijemu se bere ve u februaru ili poetkom marta) se u etnji po
79
prirodi nabiraju ljekovite biljke i cvatovi kako koji stie, sui i pakuje.
Kada imate dovoljno nabranih biljaka (bar 15 vrsta) ili ako mislite
koristiti za dodatke jelima moe i do 5 vrsta, pristupite spremanju.
Odvoje se stabljike (ako ih ima) a sadraj se moe usitnjavati u
avanu (avan mora biti drveni ili od keramike) ili u mlinu sa sjeivom
od nerajueg elika. Melje se sitno do krupnoe prekrupe ili bijelog
peninog brana. Svaka vrsta se melje zasebno i pakuje u posebne
staklene posude i tako uva. Zamijeajte jedan dio a drugi dio
ostavite, moda ete imati novu ideju.
Mirise dotjerujete po svom ukusu (koji e miris preovladavati).
Savjetujem da sve trave i povre samljeveno uvate odvojeno i da
zamijeate koliinu koju ete potroiti u sledeih 15-30 dana, da
napravite vie kombinacija i da napravite i kombinaciju kakvu ele
vai gosti ili srodnici.
Ja lino volim kurkumu i volim da njen miris prevlada.
Kurkuma nije na proizvod. Nalazi se kod nas na tritu kao prah
sastavljen od najmanje 8 vrsta kurkume. Prodaje se kao Cury (kari) i
jedna doza od nekoliko grama (pakovanje u staklenci ili u kesici) je
dovoljna za najmanje kg zelenog biljnog praha. Ovdje moete
potpuno razigrati svoju matu i napraviti rapsodiju od mirisa i ukusa s
tim da kupujete razne egzotine biljke u vaoj trgovini i mijeate, ali
pazite da najmanje 95% praha budu biljke iz vaeg okruenja. Ovaj
prah ima malo gorak ukus, ali je veoma prijatan i kad se naviknete
onda vam veoma nedostaje. Ako budete redovno uzimali dnevnu
dozu, recimo s jogurtom, od jedne ajne kaike praha nikada neete
imati grip, prehlade, curenja nosa i slinih tegoba. Naroito
preporuujem da osnova zelenog praha bude 30% suenog koprivinog
lista i sjemena i 30% lista peruna. Ovo preporuujem zbog
prevencije preko 40 bolesti koje lijei kopriva, a najee su to bolesti
polnih i urinarnih organa ena i mukaraca, i naroito prevencija
bolesti prostate kod mukaraca.
Neka vam hrana bude lijek i jedini lijek neka bude hrana!
80
Budite sreni!
Ja mojim prijateljima poklanjam Zeleni biljni prah, a vi?

41. Najee koriteno zainsko bilje

Aleva paprika je izmeu povra i ljekovite biljke. Kako god
je nazovete niste pogrijeili. U dosadanjem tekstu nismo spominjali
alevu papriku, ljutu ili blagu. Preporuujemo je u to veim
koliinama, ako vam godi ljuto uzmite koliko moete, kombinujte je i
ako nemate drugi sastojak za salatu uzmite uvijek papriku, bilo kako,
sirovu, svjeu, tuenu, mljevenu, samo vodite rauna o kiseloj (i u
tom obliku ponekad) i da se vodi rauna da se ne uzme vie od 20%
kisele paprike ili kupusa od ukupne koliine obroka!
Bora: (Borrago oficinalis) je poznata zainska biljka. Gaji se
u vrtovima (moe i u saksiji), razmnoava se preko sjemena koje
samo otpada i ponovo nie. Koristi se svjee (par listova ili cvjetova
se isitni) i sueno i mljeveno kao mjeano jelo ili salata.
Bosiljak (Ocimum basilicum) je jak zain. Stalno je prisutan
u zdravim kuhinjama u vie oblika: u saksiji kao svje list i miris, suh
u vezici ili mljeven u staklenoj posudi-teglici. Neizostavan je u
zelenom biljnom prahu, a stalno se dodaje kao samostalan zain u
salate i gotova prijesna jela. Blago stimulie nerve, slui kao blagi
antibiotik i odgoni insekte. Ukoliko su prisutne gljivice koje nismo
primijetili, unitava ih. Spada u jake zaine.
Celer (Apium) Listovi i korijen se uveliko upotrebljavaju
kao dodatak salatama, suhi listovi za spravljanje Zelenog biljnog
praha, a zbog svojih osobina moe sluiti i za osnovicu biljnog praha
(kao i perun). Veoma je zdrav.
Cimet slui kao dodataka za slatka jela. Dodaje se u kiselo
mlijeko i u vone salate. Kod nas se ne gaji. Kupuje se u obliku praha
ili tapia u veletrgovinama
81
Crna rotkva (Rephanus sativus) se upotrebljava za jake i
veoma korisne salate, naroito radi suzbijanja zaraza i prehlada.
Dodajemo je u salate jer je njena ljekovita snaga ravna klasinim
lijekovima. Pomae kod ienja disajnih puteva, uklanjanja lajma,
protiv unih kamenova, reumatizma i bolesti jetre. Sijemo je u
ardinjere ili u batu svakih 3 nedjelje, kako bi stalno imali svjeu
rotkvu.
Glavo ili Brka (Cyprinus gobio) slui za salatu kao sam ili
dodatak salatama i kao dodatak ostalim jelima. Da bi imali stalno na
raspolaganju ove njene biljke, treba sijati u batu ili u ardinjeru
svakih tri nedelje novo polje.
Gomoljasti gavez (Symphytum tuberozum) slui za salate
(list) a korijenje zimi za dodatak jelima. Raste na ivici umaraka i
veoma je vidljiv. Ne preporuuje se da ga ne berete dok ne nauite od
nekog ko ga dobro poznaje. Ako niste sigurni u bilo koju biljku, rae
je ostavite na miru.
Goruica sjeme (senf) (Sinapis albae semen) je veoma zdrav
dodatak jelima, naroito salatama i prijesnim jelima. Pogodan je kao
zain kada se semelje. Ako goruicu ne dodajete jelima uzmite jednu
kaiicu cijelog zrna sa vodom, pomae radu eludca i crijeva.
Kim (Carum carvi) se upotrebljava od postanka ovjeanstva
(naen u podrumima starih gradova star 3.000 godina prije Hrista).
Osobine su mi iste kao kod komoraa. Samljeven u prah se koristi kao
dodatak salatama i za mjeavine Zelenog biljnog praha.
Komora (Foeniculum) je slian kopru i kimu. Pomae
protiv nadimanja i kalja kada se sjemenje samelje i doda salatama ili
gotovim jelima. Obavezan sastojak Zelenog biljnog praha. Zelen je
dobar za salate i kao osnovno jelo, a najbolja kombinacija je salata sa
rotkvom kao kompletan obrok.
Koper (Anteum graveolens) je veoma dobra i neizostavna
zainska biljka kod spravljanja salata, Zelenog biljnog praha i
82
spremanja ostalih jela. Spreava nadimanja i podstie varenje. Osuen
i samljeven zadrava karakteristian miris.
Korijander se koristi uglavnom za slatka jela, vone salate i
sirova peciva.
Krabljica (Chaerophylum) je slina perunu (divlji perun).
Razreuje krv kao bijeli luk, alkalna je i ne treba nikada izostaviti
krabljicu u jelima, svjeu ili suenu. Za salate se koriste listovi,
cvjetovi i sjeme, za dodatke jelima sueni listovi i sjeme.
Mauran (Origanum majorana) ili timijan, kod nas ga esto
nazivaju majinom duicom. Sirov se dodaje salatama i svim
vrstama jela. Sui se list i granice
Matinjak (Melissa officinalis) se koristi za jaanje nerava,
bubrega i ostalih lijezda s unutranjim luenjem. Najbilje efekte daje
preventivno kada se koristi u salatama, ostalim jelima (sirovim
obrocima) i kao dodatak u Zelenom biljnom prahu. U jela i salate se
dodaje izmiksan.
Miloduh, lutek, izop (Ligisticum levisticum) se nalazi na
livadama. Koristi se za dodatke salatama, jelima i Zelenom biljnom
prahu jer je veoma zdrav. Djeluje antiseptiki u ustima, protiv astme i
problema s pluima i greva. Dodajte ga do 5% (list) u mjeavine
biljnog praha u salate i jela.
Nana, menta (Mentha piperita) se koristi kao zain u prijesna
jela. Takoe se dodaje u Zeleni biljni prah. Dakle, ne preporuuje se
vea koliina od nekoliko listia u zelenom stanju (izmiksano) i 2-3%
u biljnom prahu.
Paprika (Capsicum friburgensa) je poznati uplji plod iz
porodice Solanaceae. Postoje ljuti i slatki plodovi. Poznat kuhinjski
artikal, u sirovom stanju veoma ukusan kao samostalno jelo i
podnoljiv u svim jelima, lako se mijea. O zdravlju ljudi koji
redovno koriste papriku, neroito uticaju na srce i krvne sudove ne
treba posebno govoriti. U sva sirova jela treba dodati bar jednu malu
ljutu papriicu.
83
Pelin (Artamisia absithium) je veoma dobar lijek za skoro sva
stanja probavnog trakta, nerava i lijezda. Veoma je gorak.
Upotrebljavaju se listovi i cijela stabljika kada je u cvatu. Dodaje se u
malim koliinama u jela koja se miksaju i u Zeleni biljni prah.
Perun (Petroselinum sativum) je jedna od neizostavnih
biljaka u ishrani prijesnom hranom, osnovica za Zeleni biljnio prah
(dodaje se i do 60 % suhog lista), upotrebljava se korijen, list i sjeme.
On spada u najpoznatije, najzdravije i najkvalitetnije biljke koje se
koriste u savremenim kuhinjama. Naalost se termiki obrauje i gubi
sva svoja svojstva, osim u salatama. Znai, treba ga koristiti svjeeg-
sirovog i termiki neobraenog, osim kada se radi o biljnom prahu,
gdje se dodaje suv.
Praziluk (Allium schoenoprasum) je veoma zdrav za bubrege
i ostale lijezde. Upotrebljava se u svjeem-zelenom stanju. Ima ga
preko cijele godine, tako da se svakodnevno moe dodavati u prijesna
jela i salate.
Ren (Armoracia rusticana) ima iste osobine kao crna rotkva,
ali otriji ukus. Veoma je ljekovit i zdrav dodatak jelima. Koristi se
list i korijen. List se sui za dodatak Zelenom biljnom prahu.
Ruzmarin (Rozmarinus officinalis) treba tedljivo koristiti,
jer ima isto dejstvo kao i bijeli luk; kao i mnogo drugih dobrih
osobina jer je vaan za ishranu mozga, kod smirivanja astme,
omoguava lake disanje i isti krvne sudove. Koristi se list, svje
izmiksan kao i samljeveni prah od suvog lista.
Vanila je kao dodak slatkim jelima neizostavna (misli se na
slatka sirova jela, vone salate i peciva (peciva koja se ne peku).
alfija, kadulja (Salvia officinalis) je jedna od univerzalnih
ljekovitih biljaka. Najee se koristi za aj, ali i kao dodatak jelima
ili Zelenom biljnom prahu. Pri dodavanju se mora voditi rauna o
koliini, tj. dodaje se u malim koliinama.
84
Ovom spisku treba dodati i sve trave sa strane 56 (
nabrojaemo ih jo jednom): Bilje iz naeg podneblja (podruje bive
Jugoslavije) za biljni prah je:
1. Hajduica (Achillea millefolium) list i cet,
2. Petrovac (Agrimonia eupatoria) list,
3. Bela rada (Bellis perenis) list i cvijet,
4. Rusomaa (Capsulla bupsa pastoris) list,
5. Vodopija (Cichpium intybus) list i cvat,
6. Suruica (Filipendula ulmaria) cvat,
7. umska jagoda (Fragaria vasca) list, cvet i plod,
8. Kantarion (Hyporicum perforatum) list i cvat, (paziti da se ne
mijea onima koji troe lijekove, jer ponitavaju dejstvo
lijekova),
9. Kamilica (Matricaria chamomilla) list i cvat,
10. Matinjak (Melissa officinalis) list,
11. Divlja nana (Mentha piperita) list,
12. Bosiljak (Ocimum bosilcum) list,
13. Vranilova trava (Origanum vulgare) list,
14. Muka bokvica (Plantago lanceoleta) list i korijen, (Korijen se
koristi preko cijele godine)
15. enska bokvica (Plantago major) list i korijen,
16. Majska rua (Rosa gallica) cvet,
17. Gavez (Symphytum officinale) list,
18. Maslaak (Taraxacum officinale) list, koren, cvat (koren se
koristi preko cijele godine),
19. Majina duica (Thymus serpyllum) list,
20. Ljubiica (Viola odrata) list i cvat.
Ako bi po ovom principu nabrajali povre, voe, itarice,
oraarke i ostalo to spominjemo u ovoj knjizi, opet bi nabrajali
samo ljekovita svojstva tih proizvoda, pa je to istovremeno
obrazloenje velikog Hipokrata: Neka ti hrana bude lijek i jedini
lijek neka ti bude hrana. Dakle, ovjek je sve poeo koristiti kao
85
lijek i u tim koliinama da je zadovoljio sve svoje potrebe po
energiji.
Kada govorimo o preraevinama od mesa i preraenim ve
navedenim artiklima, govorimo samo o kalorinosti. Vjeta prevara
uvijek uspijeva i sada vie od 90% ljudi na svijetu vjeruje da je vana
kalorinost i to zamjenjuje sa energetskom i drugom snagom hrane.
Pretvaranje zdrave hrane u kalorinu hranu donosi profit i to je
motiv lobija i multinacionalnih kompanija.
Ovdje vas neemo zamarati sa problemom energetske vrijednosti
hrane i sa burnim i prirodnim procesima koji se deavaju, ali vam
moramo rei: Termiki i tehnoloki preraena hrana je izgubila
veinu svojih svojstava i nije dobra za zdravlje ovjeka!
Budite sreni!
Crni i bijeli luk. Prethodnom poglavlju treba dodati jo par
opisa kako bi se dobila kompletna slika jednog zdravog naina
ishrane, u kojem su zastupljeni svi enzimi, vitamini, ugljeni hidrati,
proteini i lijekovi. Moete li zamisliti i sve dobrobiti istinskog
zdravlja ovjeka uz ovakvu hranu? Sasvim jasno: moe!
Uporedite to sa preraenom hranom! Uporedite to sa termiki
obraenom hranom! Gdje su u deklaracijama i uputstvima sastavi koji
sadre ove ivotne esencije i eliksire? Zbog ega treba posebno
uputstvo za dodavanjem dodataka kako bi hrana bila probavljiva? Da
li mi to treba da cementiramo ili hranimo svoj organizam?
Izbor je va, vi uzimate i bolest i zdravlje, Bog je sve to
ponudio na jednom mjestu a vi razmislite o tome ta ete uzeti. Ovdje
moram da ispriam jednu priu:
Doe jedna grupa bijelaca u Junu Ameriku na razgledanje
ostataka starih graevina. Kada su doli do jedne ruevine u blizini
vidjee domorodca koji je obavljao svoje poslove oko prikupljanja
hrane. Iznenada - jednog posjetioca ugrize zmija koja je toliko
otrovna da se vjeruje da ne postoji lijek i da se umire za nekolko
minuta poslije ujeda. Sve je uhvatila panika. Tada dolazi domorodac,
86
uzima sa istog mjesta odakle je izala zmija pregrt trave, savae je u
ustima, prilijepi na ranu, postavi listove iste trave kao zavoj i zavee
likom. Okrene se preplaenim ljudima, koji su nijemo posmatrali ta
se dogaa, i ree: Nee mu biti nita. Nikad neu razumjeti bijelog
ovjeka. Bog je dao zlo i dobro na isto mjesto, a bijeli ovjek uvijek
uzima zlo i gazi po dobrom. Da, i kada uzmemo dobro, toliko na
njemu eksperimentiemo, toliko ga promijenimo dok ne postane zlo i
loe. ovjek ne zna i nee da zna da je STVORENO BIE A NE
STVORITELJ, da treba samo da uzima onakvo kakvo jeste i da to ne
pokuava promijeniti, naroito hranu. Treba shvatiti da tehnologija,
primjenljiva za druga prirodna bogatstva nije primjenljiva kod dorade
i prerade hrane. Nije hrana nafta ili ugalj. Hrana je isto kao kamen,
moe se usitniti, oblikovati, u njemu uvati i ivjeti kao bi nam sluio,
ali kada ga termiko obradimo postaje kre koji razjeda ivo tkivo i
potpuno mijenja svoja svojstva.
No, da preemo na lukove.
Za zdravu prehranu je potrebno da svakodnevno pojedete
najmanje 2-3 enja bijelog luka i jednu polovinu glavice crnog luka
(crvenog luka).
Ako ponu nadimanja, treba znati da su lukovi
nekompatibilni sa kuvanim bjelanevinama, koju treba ograniavati
jer bjelanevine iz drugih kuvanih sastojaka i bjelanevine iz lukova
se ne podnose. Ovo se (nadimanje) najee deava kod mesojeda,
te mesojedi uglavnom izbjegavaju lukove. Ponekad i ponekom se desi
da lukovi izazovu nadimanja i kod ove vrste prehrane, naroito kod
uzimanja ovsenih klica. Da bi spreili bilo kakvo nadimanje i vjetrove
poslije konzumiranja luka, recimo sa ovsenim sirovim klicama
(ovsene sirove klice imaju vie lako probavljivih bjelanevina od
najkvalitetnijeg mesa), treba popiti 1-2 ae vode poslije jela.
Inae vjetrovi i nadimanja su znak samo jednog: PREVIE
JEDEMO! Znai treba smanjivati koliinu unijete hrane u eludac.
87
Preporuuje se da se jede manje ali ee. Recimo dobra je preporuka
za recept za jedan dan (ja ga esto koristim):
- ujutro poslije ustajanja 4-5 oraha i jedna slatka jabuka,
- izmeu 10 i 11 asova jedan jogurt (od nekuhanog mlijeka) ili
kiselo mlijeko sa tri ajne kaike mljevene mjeavine lana,
susama i suncokreta i sa dodatkom jedne male kaiice
Zelenog biljnog praha, jedna krika (oko 100 grama) svjeeg
kupusa i jedna krika (oko 50 grama) crne rotkve,
- oko 15 asova dobra salata od povra (rotkva, mrkva,
krompir, mekinje, kokosovo brano, kvasac, malo soli, crni i
bijeli luk i dvije kaike hladno cijeenog ulja,
- za veeru jednu veu ili dvije manje slatke jabuke (umjesto
jabuke moe biti mrkva, perun, neka od rotkvi, korijen
komoraa i sl.)
Luk donosi sitost i ako se dodaje u jela u svjeem stanju daje
osjeaj sitosti, a adekvatno tome i ogromnu energiju. Vrlo su bazni, te
otklanjaju kiselost organizma. Za probavu se ne brinite, to je stvar
hrane koju unosite a ne vaa. Luka se nemojte odrei i zbog
kvalitetnog i dobrog sna.
Zadah iz usta? Da, postoji kod drugih vjerovanje da nije sramota
kad vam smrdi iz usta zbog pogrene hrane (recimo kod mesojeda,
ija usta stalno smrde na raspadnuto meso), ali je sramota mirisati na
luk. Zelena salata naroito s dosta peruna, kim, klekinje i nekuhano
mlijeko spreavaju zadah po luku. Luk (bijeli) nee imati nikakav
zadah ako ga nakiselimo jednu no (radi lakeg guljenja ljuske),
oistimo od ljuske, sloimo u teglu i zalijemo hladno cijeenim
maslinovim uljem, te ostavimo do sutra. Na alost ovaj luk gubi
svojstva te se poslije 7 dana mora baciti, a uva se iskljuivo u
friideru.
Za one koji se hrane prijesnom hranom vai pravilo: jesti
malo i nikako ne izostavljati bijeli luk!.
88
Inae, ako miksate obrok, ili ako pravite veinu salate mikserom i
dodate luk, nita se nee osjetiti, u to budite sigurni.

42. Hljeb

Hljeb za pristalice prijesne hrane ima manju ulogu od uloge
koju ima za one koje se hrane konvencionalno. Ponekad proe i vie
sedmica a da se ne pripremi ni jedan hljeb, rae se koriste prekrupe
kao dodatak raznim jelima ili kao dodatak salatama, tako da ta jela
postanu kompletna i popunjena sa itaricama.
Naravno da mislimo na prijesan hljeb, a ne na klasini.
Upotrebom prijesnog hljeba se tedi mnogo posla i zdravlje naroito.
Ako spremamo hljeb, onda ga suimo na suncu ili ga suimo na
vazduhu tako da temperatura vazduha ne prelazi 40 stepeni C (vidjeti
recept za spravljanje hljeba).
Peeni hljebovi imaju veliki viak kiselina i potpuno su
obezvreeni to se tie drugih sastojaka. Enzimi, vitamini i
bjelanevine su potpuno uniteni, skrob oteen (zgruavanje i
nesvarljivost), tako da postaje vie tetan nego koristan. Dodaci koji
se dodaju u tijesto su takoe obezvrijeeni ili uniteni, te
deklaracijama ne treba vjerovato.
Jedno je istina: najmanje tetan je hljeb bez ikakvih
dodataka i od integralnog brana.

43. Kvasac kao zain
Kvasac se upotrebljava u sirovom stanju, kao hranivo i kao
zain. Koristi se suvi i mekani kvasac.On je nezaobilazan i mora biti
svakodnevan u upotrebi. Najbogatiji je izvor vitamina grupe B i
sadri oko 8 enzima. Za jednu osobu je dovoljna koliina od jedne
kafene kaiice dnevno napunjene do vrha, koju rasporedimo u salate,
prijesna jela ili u nekuhano mlijeko, jogurt ili kiselo mlijeko.
89

44. Mlijeko vapski sir ili kvark
Svjee, nekuhano mlijeko je delikatna i kompletna namirnica.
Kuhano mlijeko ima uveane klastere, zgruane bjelanevine i sve
ukupno postaje neprobavljivo i beskorisno. Ovdje sam vie puta
spomenuo klaster i uveani klaster. ta se misli pod tim? Klaster
je skup vie cjelina sa odreenom istom ili slinom funkcijom. Pod
klasterom u prehrani se podrazumijevaju grupe molekula istog
sastojka. Dakle, ja pravim razliku izmeu: grupe molekula/klasteru u
prirodnom obliku i grupe molekula/klastera (vee i nikad manje)
koje nastaju pri termikoj obradi ili peenju namirnica. Kada su u
prirodnim veliinama, recimo kod svjeeg mlijeka 3-5 molekula
zajedno, onda su probavljiv materijal, dostupan je svaki sastojak u za
drugi organizam koji mlijeko uzima kao hranu, dok prilikom termike
obrade dolazi, zavisno od broja termikih obrada i temperature do
enormnog uveanja klastera i samo mlijeko postaje neprobavljivo,
beskorisno a esto i tetno zdravlju. radnici i sami sastojci hrane, oni
znaju preraditi Kada ovo objanjavam, ljudi teko shvate da su enzimi
i prirodno pripremljen sastojak, ali nisu obueni da to isto rade sa
termiki promijenjenom hranom.
Znai, ovdje se misli na nekuhano mlijeko, kiselo mlijeko od
nekuhanog mlijeka i jogurt od nekuhanog mlijeka, kao i o siru od
nekuhanog mlijeka zvanom kvark ili vapski sir.
Kako se priprema kvark?
Nekuhano mlijeko se ostavi na temperaturo od 25 do 35
stepeni 12-24 sata kako bi se ukiselilo. Ve za nekoliko sati poslije
sastojci se ponu odvajati u sir i sirutku. Sve zajedno se izlije u sitno
sito ili gazu i ostavi nekoliko sati da se ocijedi. U gazi ostaje kvark i
istee kisela sirutka. Kvark je gotov, pakuje se u manje koliine i
ostavlja u friider.
U daljem postupku se za kiselo mlijeko dodaje jedna kaiica
kisele sirutke, kako bismo dobili kiselo mlijeko ili opet kvark.
Surutka iz kvarka je prekisela za nae principe ishrane, ali se koristi
neutralisana, recimo mineralnim materijama (Basica) ili zeolitima.

90
45. So, zain ili neto drugo?
Ako se hranite presnom hranom, troite veoma malo soli ili
nikako. Ja esto sedmicama ne upotrebim ni grama soli. Ako ve
koristite so, onda nikako mineralnu ve iskljuivo sitnu morsku so.
Dobra je zamjena kalijeva so i preporuuje se koritenje ove soli, ako
ve mora. Dobro je da pripremite i biljnu so (mjeavinu Zelenog
biljnog praha i soli), ali nije obavezno i teko se uva radi
hidrofilnosti soli i promjena na biljnom prahu. Treba zapamntiti, da je
so mineral nepotreban za organizam i sva koliina koja se unese mora
da izae iz organizma inae izaziva cijeli niz bolesti od reumatizma
do svih posledica kiselosti organizma. So se inae teko probavlja i
njen lo uticaj na organizam je vidan i po tome to je so prva koja se
izbacuje kroz kou putem znojenja. Ovo bi trebalo da opomene
ovjeka, ali on ne posmatra sebe i ne slua svoje tijelo, ve ita
deklaracije, koje ga zavaravaju.

46. Suva i namoena prekrupa
U svakoj kuhinji bi morao da se nae jedan snani mlin za
spravljanje prekrupe. Ve smo u prethodnim tekstovima pisali o tome
kako se brano i prekrupa moraju spremati neposredno prije pripreme
obroka i ne mogu biti u zalihama. U zalihama su itarice u zrnu,
sposobne za klijanje-ive i bez bilo kakve termike ili kakve druge
tehnoloke obrade. Noevi na mlinu moraju biti od rostfraja ili to
mora biti mlin sa kamenovima za mlevenje (mogu se kupiti u
Sloveniji, ima par proizvoaa). Kada se sprema na nepeeni hljeb,
melje se tano koliina od koje e se zamijesiti hljeb i nita vie. Ovo
nije teko niti komplikovano. Za jednu porodicu je potrebno za jedan
obrok najvie 8-10 supenih kaika prekrupe ili brana (ako je 5-lana
porodica), to se samelje za par sekundi. Kako mljeti? Ne sikirajte se
to je slabije samljeveno (krupnije) zdravije je. Ne smije se struktura
zrna previe razbijati kako bi se usitnila. Na tom mlinu ete mnogo ta
mljeti i svaki dan, recimo uljarice, mak, lan, susam, oraarke, proso,
91
heljda, ovas, pirina, ra i slino. Pazite za uljarice je bolje imati
usitnjiva sa noevima. Na mlinu od kamenova meljava se lijepi, ali
ete to brzo shvatiti (odmah poslije prvog ienja). Ako nemate mlin,
nita strano stavljajte najmanje 12 sati da se namau cijela zrna, koja
nagnjeite i obavezno kupite dovoljno mekinja. Proso i heljda su
naroito pogodni za namakanja. Ne zaboravite klice koje sami
proizvodite na prozoru ili balkonu. Ako je iznenadna posjeta, nema
panike. Uzimaju se mekinje, dodaju se usitnjene klice, dodajmo ulje,
suvi kvasac, zaine, malo crnog luka (za bijeli pitajte goste) i samo
malo soli i obrok je gotov. Ovome moete dodati i bogatu salati od
najmanje tri vrste lisnatog ili korjenastog povra. Uvijek i na svaki
slan ili sladak obrok po osobi moete dodati po jednu kaiku suvog
groa, i po malo mljevenih oraarki ili mljevenog sjemena
suncokreta. Ako elimo da nam jelo bude slatko, umijeajmo po jednu
ajnu kaiku meda ili mlijenog eera, kockice banane i kockice
slatke jabuke uz obavezno dodavanje kvasca. Priprema se i meka-
namoena prekrupa ili mekinje. To se radi tako to se grubo mljeveno
zrnevlje po izboru pomijea sa orasima, oljutenim zrnevljem heljde, i
semenjem suncokreta stavi u vodu, ali samo da se potopi sadrina i
nastane kaa. Ako je prerijetka, kau zgusnemo mekinjama i
peninim klicama. Ova hrana je laka, prava je energetska bomba i
izaziva osjeaj sitosti i sree.
Budite sreni.

47. eer (med, smokve i groice)
Kada govorimo o eeru u ovoj knjizu uvijek mislimo na
zaslaivae kao to su uti eer od trske, voni eer, groani eer,
med, zgusnuti sok od kruke i jabuke, mlijeni eer ili zgusnuti sok
od stevije. Ostali eeri se izbjegavaju u ovakvom nainu prehrane,
odnosno, oni su nedopustivi. Vidjeete poslije da se ovi eeri dijele
na eere koje treba tedljivo upotrebljavati i na zdrave eere, a to su
voni eeri i mlijeni eer. U svakom sluaju, eeri su kisela hrana
92
i izazivaju izuzetnu kiselost, ali se kod ovog principa ishrane, eer
nikad ne poeli. Kada je u pitanju slatki obrok, on se ne uzima kao
desert, ve se uzima kao normalan obrok koji ima 80% bazinih i 20
% kiselih sastojaka-eera. Treba napomenuti da eeri izazivaju
inzulinski ok i da u dodiru sa eludanim kiselinama stvaraju
materije koje nagrizaju sluzokou. Zato treba upotrebljavati sve slatke
stvari tano po uputstvima i potujui propisane koliine. Kada se radi
o slatkom vou, ono se preporuuje (smokve, urme, slatke jabuke,
kruke i sl.) radi visokog procenta minerala, koji su kompenzatori
kiselosti.

48. Bijeli eer se smatra otrovom i nikada se ne koristi!
Poslije svakog slatkog obroka, poastite sebe i sve ostale s
jednom manjom mrkvom, komadom sirovog komoraa, krikom
kupusa ili slinim povrem, kako bi se vakanjem otklonio eer iz
usta i oko zuba i fizikim vakanjem i pojaanim luenjem enzima
lijezda u ustima. Ako ste upotrebili smei eer, onda obavezno
dodajte po jednu kaiicu mlijenog eera. Mlijeni eer je
izvanredan pomonik za varenje i blokator raspadanja u crijevnom
traktu.
49. Koji se dodaci meusobno ne podnose?
Ovdje se ne radi o klasinom nepodnoenje hrane i nisu
sastojci toliko suprotni da se nebi podnosili; Bog nije stvorio ni jednu
hranu, koja bi poslije kombinacije s drugom izazvala probleme. Sve je
kompatibilno do uenja. Meni se to desilo kada sam prvi put samljeo
lan, susam, malo badema, proso i dodao mekinje te sve to stavio u
kiselo mlijeko. Na kraju sam dodao groice i malo soli uz kvasac.
Osjetio sam takvu laku sitost, energiju i polet da sam se cijelo
poslijepodne udio i zahvaljivao Bogu. Moe se desiti na poetku
prelaska na prehranu sa sirovom hranom da osjetite neke smetnje.
Ako su smetnje prisutne i ako imate utisak da se neto ne podnosi radi
se o dugogodinjoj pogrenoj ishrani, zakiselenju organizma i organa
93
i nesposobnosti organizma da bre izbacije otrove od brzine kojom se
isto oslobaaju u organizmu zbog poveane koliine enzima.
Oslabljena je jetra, pankreas radi polovino, una kesa je
deformisana i kanali zaepljeni, nema dovoljno egzogenih enzima
(enzimi koje lui sam organizam), a odreeni plodovi, uzeti sa
presnom hranom mogu izazvati vrenje (ako je nedovoljno egzogenih
enzima). Dalje svi prelaze tako da je u eludcu i crijevima ostatak
konvencionalne hrane od prije nekoliko dana ili uzimaju zajedno
konvencionalno i prijesno, to izaziva razne reakcije, koje se tumae
kao neslaganje ili odbijanje organizma.
Ipak: groe, trenje, kruke, breskve, ljive, smokve, urme i
pomorande ne uzimajte zajedno sa povrem, naroito s korjenastim
povrem.
Jabuke, banane, limun, lubenice, kaki, ananas, i sve bobiavo
voe se slau sa svim vrstama povra i mogu se mijeati. Vrenje se
dobrim dijelom spreava dugotrajnim i temeljnim vakanjem,
zadravanjem to due u ustime, jer enzimi koji se lue iz lijezda u
ustima spreavaju procese vrenja. Naravno da je obavezna umjerenost
u jelu i ne prejedanje, to zasebno moe stvoriti potekoe, jer nema
organizma koji e izluiti dovoljno enzima kada se prejedemo. Neka
obrok bude neto manji od stisnute pesnice, najvie do veliine
pesnice. Ako vam se ini da vam je malo (gladne oi) jedite opet za
par sati.
Morate sebe pratiti (pratiti svoje organe od usta do debelog
crijeva), jer ste dobili uputstva u ovom tivu kako je normalno da se
ponaate vi i kako da se ponaa svaki va organ. Pratei to doiete do
vlastitog iskustva, napraviete recepte koji vama odgovaraju i tano
ete odrediti koliinu sastojaka i veliinom obroka.
Obroci u ovakvom nainu ishrane ne prelaze ni koliinu
predjela u konvencionalnoj ishrani, a puno ste spremniji, vispreniji,
jai, zdraviji i veih umnih sposobnosti od onih koji se hrane na
94
konvencionalni nain. Zadovoljniji ste i sreniji, niste neraspoloeni
ni lijeni, ne mrzite nikoga i nije vam teko nita-sreniji ste!
Ako imate salatu kao predjelo i poslije glavno jelo, napravite
pauzu izmeu jela, a salatu temeljito prevaite, bie vam sve
potaman. Ako nikako ne ide imajte vone i povrtne dane, odnosno
ako vam zasmeta kombinacija voe i povra, svaki put kombinujte
voe sa itaricama a za sledei obrok kombinujte povre sa
itaricama. Vremenom ete nai svoj nain i shvatiti da je i
organizmu trebalo vremena poslije prelaska na ovaj nain ishrane.
Ponekad pri prelasku na ovaj nain ishrane imate vrtoglavicu,
muninu i pretjerano znojenje. Zamislite svoj organizam. Godinama
ste unosili u njega hranu osiromaenu vitaminima, enzimima,
mineralima. Sve se to slagalo u vaem organizmu (kada imate 100 kg
umjesto 70, nemate ni jednu eliju vie, ve je u vama naslagano
mnogo toga nepotrebnog i to za skoro 40% vae normalne teine).
Sve se to pokree kada dou vitamini, enzimi i korisni sastojci i
organizam eli sve to im prije izbaciti van. Dolazi do pojaanog rada
lijezda, naroito jetre, znojnih lijezda i bubrega, a sve to zna da
smrdi.
Ljudi koji se hrane prijesnom hranom nemaju neprijatan
zadah niti neprijatan miris znoja. Oni se kupaju i tuiraju da bi
proistili svoju auru i samo djelimino da bi sprali kou.
Moda vam nije poznato, ali se deava da se kod nekih ljudi
fekalije zadravaju u debelom crijevu i po 8 do 12 godina (kod
mesojeda). Zamislite taj organizam, ako znate da hrana poslije
zadravanja dueg od 12, a najvie 24 sata lui samo otrove, te se sve
deavalo sa tim organizmom u ijem debelom crijevu su fekalije tvrde
kao katran i stare 12 godina.
To ovaj nain ishrane pokree i izbacuje vani, ali se deavaju
i mali problemi, osim problema zatvora. Zatvor nestaje kao pojava
ve poslije 3-5 dana kako ste primijenili ovaj nain prehrane. Pri
95
ovakvom nainu ishrane nikada nemate zatvor i nikada nemate
problema sa probavom.

50. Jo neto o prijesnoj hrani
Pitaju se mnogi, jer su im ubjeenja veoma kruta, da li je
mogue ivjeti bez bjelanevina ivotinjskog porijekla. O tome
smo dosta govorili, ali da se ne zaboravi: mesnu hranu
odbacujemo zato to intenzivno formira kiseline (osim toga to su
bjelanevine u mesu beskorisne i naprobavljive), to za posledicu
ima patoloko stanje organizma.
Kada sam navodio primjere, pa ak sam i opisao upotrebu
mlijeka, kiselog mlijeka, jogurta i kvarka, dao sam do znanja da je
mlijeko poeljno u prehrani ovim nainom. Naravno ne treba
pretjerivati. Recimo meni 400 grama kvarka traje oko sedam dana.
Mlijeko sadri najsavrenije bjelanevine u prirodi, ali samo dotle dok
se ne skuva. Kuvanjem postaju bjelanevine neprobavljive i mlijeko
loa hrana, koja isto kao i kuvano meso stvara kiseline.
Nekuvano mlijeko ima veliki broj baza, koje neutraliu kiseline u
organizma i iste ga od tih tetnih materija (nekuvano mlijeko), ali
kad se skuva ono postaje samo kiselo i negativno utie na kiselost.
Mogue je da se hranite bez mlijeka. Stvar je samo navike, svega to
ima u mlijeku ima i u drugim sastojcima povra, itarica i voa.
Moete umjesto mlijeka uzimati bazne mineralne prakaste
proizvode, ali samo ako su aktivirani, recimo tribomehaniki obraen
klinoptilolit (vrsta zeolita).

51. O HRANI ZNAMO VEOMA MALO
Kako smo vidjeli, naroito iz ovih zadnjih poglavlja da o
hrani, nainu ishrane, sebi i svom organizmu znamo veoma malo ili
nita. Zato nam sva ova nova-stara saznanja o hrani i ovjeku lie na
senzacije i izazivaju uenja. Mnoge stvari nisu bile ni poznate nauci,
a savremeni ovjek se u potpunosti oslanja na nauku, koja ponekad
96
neke stvari postavlja potpuno pogreno. Uzmimo samo jedno: na
pakovanoj hrani, instant hrani, kuhanoj hrani, peenoj hrani i hrani
obraenoj termiki ili nedozvoljenim preparatima u tehnolokoj
preradi, namjerno je sastav postavljen onakav kakav je imala sirovina
dok je bila u sirovom stanju. Poslije prerade, nikom nije u interesu da
prikae da je stanje materije promijenjeno i da mnogih sastojaka
jednostavno vie nema jer su uniteni. Ovako odgovorna tema kao to
je hrana mora biti predmet stalne brige i uenja. To se ne smije
prepustiti fabrikama instant hrane i lobijima, jer je u pitanju srea ili
nesrea porodice, bolest ili zdravlje, siromatvo ili bogatstvo,
duhovnost ili mrak, itave kulture i drutva. Mnoge stvari nisu bile ni
poznate, ali onaj ko je odredio hranu za ovjeka je to zasigurno znao i
zato rekao ta da se jede da bi ovjek bio ono to jeste, prvenstveno
duhovno bie pa tek onda materijalno. Recimo bakarni peptidi i
njihova uloga nisu bili poznati sve do samog kraja 20. vijeka, kako
funkcionie elija ivog bia sve do druge polovine 20. vijeka,
vitamini sve do 19 vijeka, enzimi sve do 1940. godine i slino.
Neko provienje je to sve znalo, jer kad god otkrijemo neto novo,
sjetimo se da smo napravili greku i da se moramo vratiti nainu
ivota naih predaka.
Mi spadamo u narod jogina, odgovara nam vedski nain
ivota, obrazovanja, prehrane i kulture. To je bilo normalno kod nas
sve do kraja 17. vijeka, a onda smo postali savremeni i zaboravili
ko smo. Nije bilo razlike u duhovnosti balkanskog seljaka i princa sve
do 20 vijeka, jer je vedski nain obrazovanja uzdizao duhovno bie a
ne linosti po namjeni: seljake, radnike, proletere, intelektualce i elitu.
Onda je dolo do pada. Ovo je propast ovjeka, propast i po tome da
ne znamo ko smo i ne znamo od kada smo. Malo intelektualaca
Balkana zna da su ovdje svi istog porijekla i da je naa kalendarska
7.519. godina! Da ba 7.519. dakle 2011. je 7.519, 2011 je od ro]enja
Hrista, a 7519 od postanka svijeta. Isus je roen 5.508. godine. Taj
97
zapis postojao u Aleksandriji do 634. godine i ponegdje jo postoji to
zapisano.
Nije tano da je do roenja Hrista bio totalni mrak i nije
tano da je poslije njegovog roenja sve svijetlo. Tano je da je
ovjeanstvo u zadnjih 2.000 godina u stalnom nazadovanju,
duhovnom nazadovanju, i da je tehnoloki napredak usmjeren
ljudskom unitenju u krajnjoj odrednici.
ovjek nije sposoban da shvati, teko ui, unitavan je preko
hrane, a sve u cilju stvaranja enormnog materijalnog bogatstva
nekoliko hiljada lobista i takozvane elite.
Obian ovjek je doveden u situaciju da se povinuje hrani
koja ga unitava i ini potroaem svih ostalih zavisnih proizvoda
(lijekova da se lijei, kozmetike da ne smrdi, a sve to mu se deava
to uzima hranu koja to izaziva) i da nije u stanju da razmilja o sebi.
Postao je zavisna maina, ije dugme ivota i smrti dri neko ko i ne
haje za njega. Vidite li ta se deava s ovjekom koji prestane biti
potroa iz bilo kojeg razloga? Nema prema njemu humanosti, moe
da crkne gdje god se nae, ali ako ima materijalno bogatstvo, sve mu
je dozvoljeno, ak i da ubija. To je ovaj svijet, sav izvitoperen i
naopak.
Pogrenim nainom ishrane va um postaje ogranien a va
duh zamraen. Vaa dua ne odlazi na mjesto sastajanja dua, vi ne
znate ko ste i ne znate svoje poslanstvo na ovom svijetu.
Kuda mislite da idemo i zato uopte postojimo?
Vratimo se onome to odrava tijelo zdravim i stvara prostor
u kome moe stanovati zdrav i ist um i zdrava i ista dua, jer u
ovom materijalnom svijetu imamo vie dimenzija, ali je najvanije:
nae fiziko tijelo-zdravo i sposobno, zdrav i ist um i zdrava i ista
dua, kada govorimo o uzlaznoj ljestvici. Ove tri osnovne stvari
obezbjeujemo zdravom i ispravnom prehranom, a za ostalo se ne
brinite. To e doi samo po sebi i vidjeete kako je mogu srean
ivot.Budite sreni!
98

52. NETO O RECEPTIMA KOJI SU U NASTAVKU KNJIGE

Recepata se ne treba drati kruto. Prelazak na prijesnu hranu
moe biti postepen ili odjednom, kako izaberete. Moda spadate u
grupu koja se esto prejedala pa e vam to faliti. Nema veze, prejedite
se ponekad i sada, ali ne vie od jednom sedmino. Ne moete da se
rijeite onih koji po svaku cijenu ele da vi napravite prekraj (ljudi
koji jedu meso su esto nasilni i vole da likuju), nema veze, jedite s
njima sve to oni jedu. Ali neka vam je jasna i obaveza da ete se
oistiti u sledeih par dana, jer vama se nee ta hrana zapei u
crijevima. Vaa maina je ispravna, pa ako u diznu i zaluta voda ili
prah umjesto goriva ona e se proistiti.
Jogini koji u potpunosti potuju principe ajur-vede, kada
imaju mlade uenike, namjerno im jednom sedmino spremaju vee
obroke i to tako da se svi prejedu. Dodue to nije hrana koja je
drugaija, ali i vi ste u jednoj tekoj situaciji, jer se vie od 99% ljudi
u naoj sredini hrani pogreno i ne eli duhovni napredak ili
proienje, a da ne govorimo o prosvetlenju jo za vrijeme ivota.
Ljudi u naoj sredini imaju panini strah od toga da se prosvijetle i
saznaju ko su bili i ko su sada.
Izjava, poslije samo par godina jedne prosjeno obrazovane
linosti, koja je prela na ishranu prijesnom hranom glasi: Naroito
mi se svia to mi se otvaraju nesluene mogunosti, vratila mi se
mata i svaki dan postignem i nauim neto novo, eksperimentiem sa
receptima i hranom i svi su oduevljeni i sreni. Nisam ni vjerovala da
se moe desiti ovoliko promjena. O ovakvom ivotu ak nikad nisam
ni sanjala!.
Ovako se osjea jedno ljudsko bie poslije samo nekoliko
mjeseci ishrane prijesnom hranom. Ima li smisla objanjavati
sugestiju koja se ponavlja na kraju svakog naslova Budite sreni!.
99
Nema, ali to i ne moe da shvati onaj ko nikada ne pree na ishranu
prijesnom hranom.
Potrudite se, kako bi mogli da budete sreni!
Jo nekoliko uputstava. Ovdje se kao osnovna hrana nude
penine klice. Inae imajte stav: ukoliko neto nije sposobno da klija
nije ni za jesti na osnovu vedskog saznanja od prije vie od 7 hiljada
godina od ivog nastaje ivo, a od mrtvog mrtvo!
Ovo imajte stalno na umu!

NETO VRLO VANO!
Ja sam doao do ovih recepata jer sam probao. Neki su
prepisani iz knjiga koje principijelno podravaju nain ishrane
prijesnom hranom (naprimjer Ernest Ginter), ali nikako ne
podravam upotrebu jaja, toleriem, ali veoma rijetko da se
upotrebljava mlijeko i mlijeni proizvodi, naravno bez termike
obrade, ali to sam rjee upranjavam. Moj princip je da sve to je
ivotinjskog porijekla, poslije majinog mlijeka, nije potrebno i
stvara odreene probleme. Probajte i vi i napravite svoje recepte.
Svaki recept treba da se zavri izjavom: ako vam neto nedostaje,
nema veze stavite neto drugo po svom ukusu ili ukusu svojih
najmilijih!
Penine klice u prvim danima imaju slatkast i veoma prijatan
ukus. On se na uobiajenoj temperaturi veoma brzo mijanja, zato
trebate penine klice upakovati u pakovanja veliine za obrok i
staviti u duboko zamrzavanje. Znate da se penica podvrgava niskim
temperaturama (jarovizacija) i bez tih niskih temperatura nema
prinosa, pa se sije ujesen i prezimljava. Tako se klice stabilizuju na
niskim temperaturama, zadravaju ukus i ostaju puna hrana za
ovjeka.
Ovo se ne odnosi na saksije sa niklim stabljikama o kojima
govorimo kao o salati. Klice koje se zamrznu u fazi prije pojave iz
zrna i neposredno poslije pojave iz zrna imaju ljekovita svojstva, daju
100
vanrednu snagu fiziku i duhovnu i poveavaju polni nagon. U svaku
hranu moete dodavati sve vrste suvog voe po ukusu, neete
pogrijeiti. Napravite ono to vam se svia, jer je od sada spremanje
hrane i uivanje hrane igra, radost i poseban osjeaj sree. Jo neto
veoma vano: dekoriite svaki obrok, ako nita drugo poredajte te
artikle po bojama kako vam se svia. Evo jednog sretnog doruka:
Prvo nasjeckam mrkvu na kolutie i poredam na tacnu,
zatim odsijeem kriku kupusa i dam na nju veoma malo soli da
se pojave vodene kapljice po kupusu, operem i isijeem jednu
jabuku, razbijem 4-5 orasa i poredam jezgre i postavim jednu
arenu oljicu za kafu sa dvije kaike kvarka u koga je umijeana
jedna kaiica Zelenog biljnog praha i dvije kaiice mljevenog
lana i susama, a na kraju dodam jednu kriku rotkve. Ovo izgleda
veoma privlano, pobuuje blaenost i mir i dugo vam ostaje
osjeaj sree i zadovoljstva.
Zakljuak je da je prehrana osnov svega, predmet stalnog
uenja i srea za onog ko postigne zdravlje, zadovoljstvo, sreu,
duhovno uzdignue. Uimo i saznajmo sve o svakoj biljci i sve o
svakom novom naunom dostignuu u naunom svijetu.
Proitajte svaki dan po jednu pjesmu ili kratku priu i budite sreni!

53. OPTI PROGRAM IZLJEENJA HRANOM (primjenljiv kod svih
oboljenja)

UVOD
Promijenimo navike i molimo se Svevinjem da bi shvatili da
je jedna jabuka, jedna kruka, 100 gr kupina ili 150 grama peninih
klica obrok, a ne poslastica ili neto to treba da se nae, da je
molitva hrani to to e nam ta hrana donijeti i da shvatimo da emo
prije stradati, oboljeti, postati neljudi sa izobiljem slasne i pogrene
hrane. ovjek nije pokretna grobnica drugih ivih bia (kad jede meso
postaje pokretna grobnica), niti deponija rezerve hrane, ali ako
jedemo ono to nam donosi radost, sreu, zdravlje, ljepotu, duhovnost
101
i razum, onda smo ljudi. Treba da shvatimo da je nemogue stradati
sa malim koliinama hrane koja je predviena za ovjeka i kojoj smo
poslali pozitivne misli, molitvu i ljuba, a ne da halapljivo gutamo
komade mrtve hrane. ovjek nije koral pripet za stijenu i zato mora
da vodimo aktivan ivot. Kad govorimo o aktivnom ivotu svi
mislimo na rekorde, kojima smo svakodnevno bombardovani putem
medija, imamo u vidu tamo neije rekorde umjesto svojih vlastitih
rekorda. Svako kome se prepurui etnja, pomisli da je to mnogo,
pomisli nemogue je etati sat ili dva dnevno. To je apsolutno
pgreno!
Nemogue je odmah etati sat ili dva, ali malo po malo i
stigne se. Nemogue je bez promjene navika, koje su loe, jer da su
dobre, nebi bili bolesni, nesposobni potrati i hodati satima, ili imati
ivot sa smetnjama, koje nas ograniavaju u svemu, a i kad leimo
sve nas boli i sve nam smeta. Kada se predloi planinarenje, prva
pomisao je da se na Himelaje popne malo ljudi, ali na oblinje brdo se
popnu svi bar jednom, vi treba samo da se popnete na to brdo bar dva
puta u sedmici. Razmislite koliko ima ljudi da su roeni u vaem
gradu, tu ive decenije i nikada se nisu popeli na prvi breuljak. To su
bolesnici, koji su smatrali to suvinim.
Hrana je u svemu prva i poslednja, uzrok i posledica (poslije
duhovnosti), ona, ako je pogrena podrava nae mane, onemoguava
nae napredovanje i podrava bolest. U ovom tekstu e biti rijei o
hrani, fizikim aktivnostima i duhovnom jaanju kao jednom procesu
i tri karike jednog lanca, lanca koji nosi zdravlje, sreu, zadovoljstvo,
duhovnost, ljubav prema Bogu, sebi, svojima, ovjeanstvu, planeti,
okolini....
ta smo uradili kad pojededemo peeno meso uz malo ili vie
salate ili 100 gr voa? Nismo obezbijedili ni dovoljno energije da
organizam moe probaviti tu lou hranu-meso, nismo obezbijedili
ienje organizma od loe hrane i zategli smo jo vie strunu zdravlja
i ivota do samog pucanja. Da smo pojeli samo salatu i voe, bilo bi
nam potrebno 7-15 x manje energije da ostatke salate i voa
probavimo kroz organizam i dobili bi najmanje 24 x vie energije
nego to je u peenju. Kod hrane je tako; loe trai loe: pojedemo
puno peenja, da bi nam bilo lake popijemo mnogo alkohola i sve to
zainimo kafom, jer taj trenutni osjeaj lakote poslije pia (otupili
102
smo od pia i nije nam lake) trba dovesti u red sa jo malo otrova.
Kad pogrenom hranom svakodnevno prenapreemo organizam,
sistem mora da puca i posledica je bolest i patnja, a patnja je najvei
uzrok nevjerstva, bogohulstva i izaziva svaki dan glasnije pitanje o
postojanju Boga i Njegove uvene ljubavi. ta je u ovom svemu
uinio Bog, sve smo to uradili sami, a nama je lake prozvati Boga
nego sebe.
Ja od vas traim da za sve prozivate sebe, a da bi jaali duh,
poprimali karakter ljudskog bia i postali kompletna linost koja se
svakodnevno vie pribliavamo Bogu-naem Tvorcu. Bog je
nepromjenliv, On trai da se mi stalno mijenjamo da postanemo
predmetom evolucije i stalnog napretka, do granice kad emo stati s
desne strane Oca. Bog ne eli da gmiemo kao ivotinje koje
ubijamo i jedemo, ne eli ni da ubijamo i jedemo ivotinje, ne eli nas
iskrivljene, bolesne i nesrene ve da se uzdiemo, a Njegova ljubav
je tako velika da nas eli uzdii do Sebi ravnog.
Kada postavljamo svoj jelovnik, maksimalno vodimo rauna
o ovim i mnogim drugim principima i napravimo svoju listu dobre
hrane (i listu loe hrane koja je sada u jelovniku koja mora konstantno
da se smanjuje i na kraju nestane). Ja u vam u ovom tekstu pomoi
da ponete postajati zdravi, da se ponete oslobaati pritiska bolesti,
mana ili nelagodnosti. Ostalo morate sami da uinite. Ja u vam na
poetku navesti zdrave i nezdrave namirnice, napraviti recepte za
spremanje hrane, ali vi, vi morate uzeti aktivnu ulogu u tome i zavriti
recepte koji zavravaju sa dvije poruke: Budite sreni i Naite svoj
recept!
Ovo, radi toga to su vam do sada spremali i prodavali
namirnice i hranu oni kojima je cilj samo profit, a ne vae zdravlje.
Svi kuvari i recepti su plaeni od lobija proizvoaa loe hrane,
kupljeni zbog vaeg neznanja i neodoljive elje da se pravimo vani
pred drugima (EGO) i s namjerom da se svi recepti svedu na to da se
hrana ne moe napraviti bez njihovog proizvoda. Ostavite to za arhivu
i ako budete postupali po svojoj pameti ukljuujui aktivan odnos do
kompletnog ivota, gospodariete sa svojim zdravljem, tijelom,
umom, duhom, postajui samouvjereni i stabilni u svakom pogledu.
Oni koji se brinu za ljepotu, postii e da budu lijepi, jer svaki zdrav
ovjek je lijep. Vedrina i pozitivna energija e zraiti iz vas, a to e
103
svi opaziti u vaem okruenju. Samo tada vam je srea i ivotni
uspjeh na dohvat ruke. Strah od gladi je takoe produkt onih koji vas
hoe uvjeriti da ako ne budete uzimali pogrenu-njihovu hranu,
stradaete od gladi. Istina je da se za proizvodnju kilograma loe
hrane upropasti preko 10 kg dobre hrane (ponegdje i preko 40 kg), da
se naa nacija pogreno hrani, troi 40 puta vie resursa nego je to
potrebno. To je uzrok svih kriza, jer ljudski rod ima samo nekoliko
esencijalnih potreba (potreba po hrani i odjei, poreba po stanovanju i
potreba po duhovnosti), koje su dovedene u zavisnost drugih
prividnih potreba i kao esencijalne nestale u trci za zadovoljavanjem
istih na pogrean nain.

54. PROGRAM FIZIKIH AKTIVNOSTI
Koliko god je vana ishrana za zdravlje, toliko je vana stalna
fizika aktivnost. Stari narod kae: lezi zdrav i poslije nekoliko dana
e biti bolestan!. Izgovori kao to je i ja bih, ali nemam vremena,
su samo pokuaji opravdanja ljenosti.
Fizika aktivnost se sastoji iz dva dijela: prvo aktivan fiziki
rad najmanje 2-3 sata dnevno i hodanje ili etnja s tim da etnja mora
biti tempirana na brzinu kao kad urite na autobus. Znai malo bre i
otrije hodanje u trajanju najmanje 30 minuta svakodnevno, prvi
mjesec dana, a poslije 30 dana, etnja se poveava na najmanje dva
puta po 30 minuta dnevno, ujutro i uvee.
Aktivan fiziki rad moe biti spremanje stana, pranje sua ili
bilo koji drugi posao koji nije sjedei i koji izaziva mijenjanje
poloaja (Recimo nije dobro da se stojei vrti neki stroj pomou
poluge). Dakle mora se izmisliti posao ili ii na trim ili na plivanje.
to se tie hodanja prvo se odredi X ruta koja je individualna.
To je ruta koju bez pripreme otrim korakom moe da pree za 30
minuta. Svaki sledei dan se ili poveava tempo ili produava vrijeme
hodanja i produava se staza za 10 metara. Oni koji su vini hodanju
(planinari) znaju svoje mogunosti, ali moraju svaki dan napraviti po
jedan mali podvig (ili pojaavanjem tempa ili savlaivanjem prepreka
ili sl.). Radi orjentacije ovjek bez kondicije treba da pree za 30
minuta oko 1,5 km prvi dan. Za mjesec dana treba da pree za 30
minuta tano 2,0 km.
104
Uvijek ponijeti dovoljno vode i ne piti nita drugo osim vode.
Poslije etnje se istuirati i pojesti najvie 200 gr nekog voa ili 100 gr
klica.
JELOVNIK ZA 15 DANA
NAPOMENE:
Uzrok bolesti ili nepravilnog razvoja (nesklada i teine bilo da je
pretilost ili anoreksija) je uvijek kiseo organizam. Treba zapamtiti
da se kisele hrane ne smije uzimati vie od 20% od ukupne hrane.
Sva termiki obraena hrana je kisela, tako da ukoliko uzimate
hljeb i peciva u predvienoj koliini u ovom jelovniku to
predstavlja ukupnu koliinu kisele hrane koja je predvien i
dozvoljena. Dakle, od ostalih kiselih artikala se nesmije uzeti ni
grama, ili ako se uzme do 10 dkg sledeih proizvoda onda morate
potpuno iskljuiti hljeb i pecivo. Va je izbor u pogledu jednog ili
drugog, ali ne smijete ni jednog od sledeih artikala utzeti vie od
10 dkg dnevno, ako uzmete bilo ta od kiselog. Hljeb i pecivo ne
smiju prei koliinu od 250 gr dnevno!
Kisela hrana (smiju se uzeti najvie 20% dnevno)
Mleni proizvodi: maslac, topljeni sir, sladoled, sojino i kravlje
kuvano mleko, tvrdi sirevi, svi sojini proizvodi, sva kuhana i peena
hrana.
Meso: sva mesa, jaja, ribe i rakovi, iznutrice i mesne preraevine
itarice: sve itarice i preraevine ukljuujui hleb, testeninu i pirina
(osim klica od itarica).
Voe: ueereno voe, ljiva, brusnica, rabarbera, vinja.
Zaslaivai: eer, kukuruzni sirup, roga
Zaini i ostalo: dem, ele, kvasac, okolada, eer, kakao, vanilla
eer, crni aj, balzamsko sire, kari, med, okoladno mleko,
gazirana pia, duvan, vino i alkohol.
Vrijeme doruka do 8,00 asova
Vrijeme I uine je izmeu 10,30 i 11,15 asova
Vrijeme ruka je izmeu 15,30 i 16,30
Vrijeme II uine je izmei 18,30 i 19,00 asova i
Vrijeme veere izmeu 20,45 i 21,15 asova
VANO: ovi termini vae samo za prvih 30 dana, poslije
se izbacuje II uina, veera se prebacuje na najkasnije
105
18,00 asova i poslije veere se smije uzeti samo aa
jogurta ili ejka. Ovo u interesu zdravlja potovati do
kraja ivota. Alkohol se potpuno iskljuuje. Ukoliko se ne
odoli hrani koja je ovdje navedena kao zabranjena, uzeti
ponekad, ne ee od jednom u 15 dana i ne vie od jednog
obroka. Jaati volju da se ovo ne ponavlja esto.
Dragan ne uzima aj
Milan obavezno prije doruka, ruka i veere uzima po 1
dl aja protiv gihta.
Priprema aja: u 1 l vode se stavi 3 supene kaike aja,
poklopi se i prokuva. Ostavi se da se ohladi, procijedi,
stavi u bocu i pohrani u friider. Pije se prije svakog
glavnog obroka na pola sata po 1 dl.


JELOVNIK ZA 15 DANA (ovaj jelovnik se vrti-ponavlja sa
izmjenama u pogledu sezonskog voa i povra)
dan doruak I uina ruak II uina veera
I Pogaica 70
gr
2 dl ejka
(jogurta)
100 gr klica
100 gr voa
ili
100 gr
suvog
groa
250 gr
salate od
povra
Pogaica 70
gr
1 jabuka
Banana
aa
jogurta
Salata 150
gr
Klice 100
gr
II 40 gr Una
seed-a (2-3
SK)
2 dl jogurta
(spremiti
uvee za
150 gr voa
2 dl jogurta
150 gr klica
1 naranda

Pogaica 70
gr
2 dl k.
mlijeka
Salate 200
gr od
povra i
dodati 40
gr Una
seed-a i 1
106
jutro)
Jabuka
Jabuka
III 100 gr zobi
(uvee
namoiti) u
koju
naribati 100
gr mrkve
1 limun
(sok) i 1 SK
HC ulja

100 gr klica Salata od
povra sa 2
SK HC ulja
i malo soli
250 gr
(cvekla,
celer, luk,
kelj, mrkva,
prasa,
brokule,
krompir)
1 pogaica
70 gr
1 jabuka
1 kruka
150 gr
klica
2 dl ejka
IV Pogaica 70
gr
Fini namaz
40 gr. i 100
gr kruaka
1 banana
2 dl kis.
mlijeka
150 gr klica
1 banana
2 dl jogurta
40 gr una
seed-a u 2
dl k.
mlijeka
Salata
(150 gr) od
kupusnjaa
i celera
2 jabuke
V Banana 1
kom.
Pogaica 70
gr i 2 dl
ejka

150 gr
salate od
kupusa
1 jabuka
U 2 dl
jogurta
namoiti:
50 gr
groia, 50
gr
isjeckanih
smokava i
30 gr
brusnica.
1 jabuka
Salata od 1
jabuke, 1
kruke, 1
limuna, 1
banane i 50
gr groica
1 banana
150 gr
klica
2 dl
jogurta
107
VI Kaa od 1
limuna i 1
slatke
jabuke
1 pogaica
70 gr i 100
gr salatae
od kupusa
100 gr klica
1 banana
Pogaica 70
gr
Namaza 40
gr
Jabuka
2 dl jogurta
100 gr klica
1 jabuka
150 gr
salate od
luka,
paprike,
krompira,
kupusa
cvekle i
celera i
1 kruka
VII Salata 150
gr
(cvekla,
luk, mrkva,
celer, kelj,
2
ampinjona,
50 gr
krompira
sirovog sa
malo soli i
2 SK HC
ulja)
1 jabuka
Pogaica 70
gr
2 dl Jogurta
Skuhati 75
gr heljde
pomijeano
sa 75 gr
prosa u 2,5
dl vode,
dodati malo
soli i 2
kaike
milerama.
Pogaica 70
gr
Voe 100
gr
150 gr
salate kao i
za doruak
1 banana
Kuhana
kaa od 75
gr heljde,
75 gr prosa
sa malo
soli i 2 SK
milerama
Pogaica
70 gr
VIII 40 gr Finog
namaza
Pogaica 70
gr
1 naranda
1 banana
1 jabuka
250 gr
salate od
sezonskog
povra (sve
vrste koje
imaju i
kelj) i 100
gr sjemena
bundeve,
suncokreta i
Pogaica 70
gr
2 dl ejka
200 gr
klica
2 dl ejka
ili jogurta
108
kikirikija
neprenog
IX 150 gr klica
2 dl ejka
Pogaica 70
gr
2 dl Jogurta
Samljeti 75
gr zobi i 75
gr heljde ,
dodati 100
gr ribane
mrkve,
celera,
cvekle,
jabuke, 2
ampinjona,
malo soli i
HC ulja i 2
dl jogurta.
1 banana
1 kruka
250 grama
salate kao i
za veeru
za VI dan
1 jabuka
X 2 banane
Pogaica 70
gr
Namaza 40
gr
100 gr klica
sa
sjemenkama
1 jabuka
200 gr klica
sa
bademima,
ljen.i
bundevom
2 dl ejka
Pogaica 70
gr
2 dl k.
mlijeka
Vona
salata od:
1 jabuke, 1
narande,
1 kruke, 1
banane i 1
limuna
100 gr
klica
109
XI Uvee
staviti 75 gr
heljde, 50
gr prosa i
50 gr zobi u
vodu, vodu
popiti i u
sjemenke
izribati 30
gr mrkve i
1 jabuku te
pojesti
1 kruka
2 dl kiselog
mlijeka
200 gr
raevih
klica i 100
gr salate od
povra
40 gr una
seed-a
namoiti u 2
dl k.
mlijeka
200 gr
salate od
sezonskog
povra,
malo soli i
2 SK HC
ulja
Pogaica
70 gr
XII Uvee
namoiti 50
gr groica
u 2 dl
jogurta
Pogaica i
2 banane
Pogaica 70
gr
2 dl ejka
Salata od
naribanih:
1 banane, 1
jabuke, 50
gr groica
i 2 kaike
milerama.
Pogaica 70
gr
150 gr klica
sa
sjemenkama
1 jabuka
40 gr una
seed-a
namoiti u
2 dl
kiselog
mlijeka
1 jabuka
XIII Uvee
pripremiti:
200 gr
salate od:
kupusa,
celera,
brokule,
blitve,
kelja, 2
ampinjona
i dodati 50
gr klica
dodati 2 SK
HC ulja a
ujutro
1 jabuka
1 kruka
250 gr
salate od :
cvekle,
brokula,
kelja,
kupusa,
mrkve,
prase, luka i
krompira.
Pogaica 70
gr

1 banana
1 kruka
200 grama
salate od :
rotkve,
bundeve,
mrkve,
cvekle i
crvenog
kupusa sa
malo soli i
2 SK HC
ulja.
50 gr
groica
namoeno
110
dodati malo
soli i
pojesti.
1 jabuka
u 2 dl
jogurta
XIV 2 dl soka od
limuna i
narande,
Pogaica 70
gr
40 gr
namaza
Pogaica 70
gr
2 dl jogurta
200 gr klica
1 jabuka
50 gr
groica
namoiti u 2
dl k.
Mlijeka
1 banana
2 dl ejka
Pogaica
70 gr
XV Uvee
namoiti
heljde i
prosa po 75
gr, vodu
odliti i
dodati 70 gr
ribanog
povra,
dodati malo
soli i 2 SK
HC ulja.
1 banana
2 banane Pogaica 70
gr
40 gr
namaza
2 dl jogurta
i
100 gr
salate od
kupusa sa
malo soli i
2 SK HC
ulja
Pogaica 70
gr
2 dl ejka
150 gr
klica
1 banana
1 jabuka
slatka
Za svaki dan su mogue zamjene uz konsultaciju.
U vrijeme posta jogurt, kiselo mlijeko, kefir zamijeniti
paradajz sokom ili nekim drugim cijeenim sokom koji vam
odgovara (jabuka, naranda, kruka i sl.). Pavlaku zamijeniti
vonom kaom,
Potrebno je uzimati i u svako jelo dodavati Zeleni biljni
prah po 1 malu kaiicu na cijeli dan.
Ako je propisan aj, isti se ne smije propustiti niti promijeniti
doza i vrijeme uzimanja.
111
Sva pitanja i nejasnoe rasistiti putem E-mail pote ili
telefonom.
Pogaice, una seed, ejk, namaze, klice i ostalo to mislite da
ne moete sami napraviti, potraite recepte od autora na E-
mail zelenestaze@blic.net
HELJDA
(Fagopyrum eskulentum moensh.)Sastav zrna: visok procenat
rutina i drugih flavonoida, sadri mineralne masti, vitamin B i
bjelanevine. Ima svojstvo P vitamina te pojaava djelovanje
vitamina C izmeu ostalog. NE SADRI GLUTEN I
HOLESTEROL !!
TINKTURA OD HELJDE
Regulie krvni pritisak, djeluje kao diuretik, smanjuje rizik
sterilnosti kod mukaraca, upotrebljava se za prevenciju paralize
(kod oduzetosti usled modanog udara efikasno smanjuje
posledice i sanira stanje), osnauje pamenje i koncentraciju,
spreava nesanicu, ublaava strahove-protiv paranoje, ublaava
tegobe i sanira stanje kod proirenih vena, sanira popucale
kapilare po tijelu, lijei hemeroide, preventivno djeluje protiv
sranog i modanog udara, regulie cirkulaciju i zbog velike
koliine rutina, zaustavlje razvoj tumora.
Heljdine ljuspice: Izrauju se jastuci i preporuuju kod
poremeaja u kimenom stubu, spondiloze, nesanice, znojenja,
bolova u vratu i leima kao i protiv alergija i astme.
Onemoguava razvoj grinja, sredstvo protiv hrkanja (spreava
zagrijavanje nazalnog sekreta) omoguava ispravan poloaj i
oputanje svih miia i tetiva vrata, kime i glave, relaksira
miie, stabilizuje cirkulaciju i krvni pritisak, ublaava
glavobolje. Zbog poloaja glave i vrata, vazduni putevi su vie
otvoreni i hrkanje se ispoetka smanjuje, a kasnije potpuno
nestaje. Omoguava elektromagnetnom polju da funkcionie
112
pravilno. Za inhalacije, umjesto termofora koristi se jastui
35x15 cm napunjen heljdinim ljuspicama i mentom.
HELJDINO ZRNO (OLJUTENO)
Dobro osuena heljda se ljuti (posebna maina ljutilica, koja
se upotrebljava za ljutenje heljde, prosa, jema i zobi) i dobija se
zrno bez ljuspica. Ljuspice se upotrebljavaju za izradu jastuka i
inhalator jastuka, to predstavlja veoma unosan posao kune radinosti.
Od ukupne koliine zrna se dobija 5-20% ljuspica. Od ljutene heljde
se dobija veoma kvalitetno brano za spravljanje hljeba, pekarskih
proizvoda i konditorskih proizvoda, kao i za spravljanje specijaliteta.
Zdravije je brano kada se melje heljda s ljuspicama ( upotrebljava se
prosijano)
Sirova heljda: Staviti uvee 2-3 kaike heljdinog zrna, 3 kaike
pahuljica, 1 kaiku meda, 1 kaiku sojinog mlijeka u prahu, sve preliti
sa 2 dl tople vode i ostaviti preko noi. Ujutro promijeati i pojesti za
doruak. Mljevena heljda: Mljevena heljda (prekrupa se upotrebljava
kao sirova hrana u svim vrstama namaza od sjemenki , zajedno sa
prosom i ostalim itaricama ili paraitaricama. Naroito je pogodna i
korisna da se upotrebi u pripravcima bezglutenske hrane. Ovako
prekrupljena daje namazima gustinu i punou, a organizmu zdravlje.
Daje se u dnosu 4:3:3 kukuruz:heljda:proso, ili 60:30, heljda proso za
pripravljanje gotovih jela od sjemenki i itarica. Dobra je i u
kombinaciji s ostalim paraitaricama.

55. RECEPTI
(recepti su uvijek za jednu osobu i za jedan obrok, ako je drugaije
onda to pie na receptu)
(zaine dodajte po svom ukusu)

ta mislimo pod nazivom artikla u receptu?
113
- brano............. od punog zrna, mljeveno neposredno prije
upotrebe,
- prekrupa......... finije ili grublje samljevena mjeavina itarica,
ukljuujui proso i heljdu,
- meka prekrupa.. namoena prekrupa obino 6-12 sati prije
spremanja i jela
- so.................... sitna morska so,
- sjeme suncokreta.. oieno, kao zamjena mogu biti usitnjene
oraarke,
- eer............... uti - smei eer, voni eer, groani,
mlijeni ili sirovi eer,
- heljda............. oiena od ljuske
- Ulje.... hladno cijeeno ulje (suncokretovo, kukuruzno,
sojino, maslinovo ili najbolje, bundevino, laneno, kokosovo.
Ukoliko nemamo zelenog biljnog praha, pokuajmo ga napraviti tako
da sastojke kupimo u biljnoj apoteci, ili koristimo neki drugi prirodni
prah.

Skraence:
SK = supena kaika
KK = kafena kaika
K = ajna kaika
56. RECEPTI SA OVSOM
VANA NAPOMENA: Ako ste oboljeli od karcinoma ili
ovom hranom lijeite bilo koju bolest pa i pretjeranu gojaznost
izbacite mlijeko i mlijene proizvode iz recepata ili ih zamijenite
povrem i ne upotrebljavajte jaja. Ako vam ne pae kvasac iz bilo
kojeg razloga IZBACITE GA I ZAMIJENITE NEKIM DRUGIM
SIROVIM I PRIRODNIM SASTOJKOM!

1. Recept-puni obrok
4 SK ovsene prekrupe
1 SK susama ili prekrupe od badema
114
2 SK ulja
1 SK meda ili sirovog eera
1 SK kima u prahu (samljeven)
Preko svega pospite 50 grama ljutenog suncokreta.
Recept s mekom prekrupom

Prethodno prekrupu namoimo u vodi po ranije datom uputstvu, ako
je viak vode, iscijedi se i pije. Namakanje se vri 8-12 sati prije
pripreme obroka.
56.1. Slatkiobrok
4 SK meke prekrupe
2 SK ulja ili pavlake ( od nekuhanog mlijeka)
2 SK suvog groa
1 zgnjeena banana ili ribana jabuka
1 KK eera ili meda
malo sitno nasjeckanog luka
1 KK limunovog soka
1 KK kvasca
Sve dobro promijeati. Preko svega posuti prekrupom od oraha ili
badema (50 miligrama). Ako koristite peninu prekrupu ili istu
mijeate s ovsenom, koristite tedljivo jer je teka za varenje. Bolje je
da prekrupu kombinujete ovas-kukuruz (60% ovsa i 40% kukuruza).
56.2. Pikantniobrok
6 SK meke prekrupe
1 SK kvasca
1 SK Zelenog biljnog praha
2 SK ulja
2-3 SK crnog luka
3 ena bijelog luka
so (malo - do 1 KK)
115
Dodati senfa 2 SK ili ribanog rena 2 SK i nasjeckati-dobro usitniti
ljutu papriicu.
56.3. Mekaprekrupaskvarkom
3 SK meke prekrupe ili namoenih mekinja
3 SK kvarka
2 SK peninih klica (moe i sitna ovsena prekrupa namoena)
1 SK ulja
so
crni luk (do glavice manje)
zaini po ukusu, moe i 1 KK zelenog biljnog praha.
56.4. Mekaprekrupaslobodno
2 SK meke prekrupe
1 jaje (jaje se daje svjee i ne smije se kuhati niti pei)
2 SK peninih klica
1 SK prekrupe od lanenog sjemena
1 SK heljde (heljda je meka i daje se oljutena i cijela)
1 SK zelenog praha
1 SK kvasca
2 SK ulja
so
crni luk
senf po ukusu
Za svaki recept je dozvoljena zamjena, odnosno uvijek radite obrok
od onoga to imate, vano je da je sirovo.

57. RECEPTI S MEKINJAMA

Kao i kod prekrupe, mekinje mogu biti suve ili namoene. Ukoliko ih
namaete u prethodnom poglavlju su uputstva, a vodu iz mekinja
obavezno pijete.
116
57.1. Suviobrok
2 SK mekinja
1 SK sjemenki od suncokreta
1 SK grubo mljevenih badema ili oraha
1 SK grubo mljevenog lanenog sjemena
1 SK kratko natopljenog suhog groa
1 KK kvasca
1 SK ulja
1 KK mlijenog eera
1 K limunovog soka
cimet (malo, po ukusu)
1 SK ovsene prekrupe
1 KK meda
Ovu mjeavinu treba dugo vakati i to due zadravati u ustima prije
gutanja. Pie je najbolje ista voda, moe i svjee cijeeni sok, bilo
koji.
57.2. Pikantnemekinje
2 SK mekinja
2 SK ovsene prekrupe
2 SK zgnjeenog susama (u avanu), ili mljevenog
1 SK sjemenki od suncokreta
1 SK zelenog biljnog praha
2 SK crnog luka
so
ljut zain
ren
bijeli luk
Pie uz ovo jelo je isto za sve vrste suvih obroka. Po naim
principima se ne pije nita to sadri alkogol, to je fermentiralo i to
je gazirano, ili bilo kako drugaije konzervirano.

117
58. RECEPTI OD PENINIH KLICA
(razlikujte klice od peninih izdanaka za salate)

58.1. Klicesabananom
1 izgnjeena banana ili ribana jabuka
3 SK peninih klica
1 KK limunovog soka
1 SK suvog groa
sve dobro promijeati i dodati:
1 SK heljde
1 jaje
1 SK kima pa opet izmijeati

58.2. Penineklicesaparadajzom
3 SK klica
1 SK lanene prekrupe
1 isjeckan paradajz
1 SK ulja
1 KK kvasca
luk
so
zain ili biljni prah
po elji se doda pavlaka ili limunov sok
Slatke penine klice-Desert
Potrebna koliina peninih klica (3-4 SK kaike) se pomijeaju sa
kiselim mlijekom ili kvarkom, doda se sok od pomorande i malo ulja
i meda. Prijatno!
59. PEURKE

118
Poneko voli peurke pa bi ih jeli svaki dan. Gledano s aspekta
zdrave i hrane za ivot, ne preporuuju se, ali se mogu jesti. Razlog je
ivotna istina: od ivog nastaje ivo, od mrtvog mrtvo. Peurke
rastu na raspadnutim tvarima, iz mrtvog, i zato nisu na velikoj cijeni
kao dobra hrana.
59.1. Peurkeskvascom
Peurke (ampinjoni) dobro isjeckati, pripremiti kvasac sa zainima i
peurke uvaljati u smjesu. Jedu se sirove.

59.2. Peurkescelerom

50 gr usitnjenih peurki
100 gr fino rendanog korijena celera
isjeckane papriice
Malo semenki od suncokreta
Luka crnog i bijelog po ukusu
Kvasca
Za garniranje ostavite par kapica peurke koje napunite celerom.

60. JELA OD KVARKA

60.1. Kvarksmrkvom
3 SK kvarka
2-5 fino narendane mrkve
1 SK peninih klica
1 SK ulja
1 SK kvasca
2 SK crnog luka
so
119
zain ili biljni prah
1 KK limunovog soka

60.2. Kvarksaparadajzom
2 SK Kvarka
1 SK ulja
1 isjeen paradajz
1 SK sjemenki od suncokreta ili oraha
1 K ribane rotkve
luk po ukusu
so i zeleni prah ili zain po ukusu.
Garnirati ranjiima od mrkve.

NAPOMENA: Tamo gdje se spominje zain, misli se na zain koji vi
sami napravite i to bez soli. To je zain od zainskih biljaka.

60.3. Kvarksabananomjabukom
3 SK kvarka
1 SK ulja
3 SK peninih klica
1 izgnjeena banana ili naribana jabuka
1 KK limunovog soka
2 SK suvog groa
med po ukusu (ne vie od K)
Garnirati ranjiima od mrkve.

VANA NAPOMENA: Svako ovo jelo se moe garnirati ranjiima
od mrkve, krikom kupusa malo posoljenog, ili krikom bilo kojeg
povra, recimo komoraa.
120
60.4. Kvarksalukom

3 SK kvarka
2 SK isjeckanog crnog luka+1 eanj bijelog luka
2 SK peninih klica
1 SK lanene prekrupe
2 SK ulja
1 SK kvasca ( moe i jedna KK kvasca)
so
zeleni prah
Garnirati s komadima mrkve i peruna korijena.

60.5. Kvarksakvascom
4 SK kvarka
2 SK ulja
1 SK kvasca
malo soli po elji
Dobro promijeati i prijatno!

61. Obrok za teki fiziki rad
2-3 SK slanutka dobro natopljenog, dobro istuenog drvetom ili
usitnjenog u usitnjivau, pomijeanog sa solju,
1 SK kvasca
2 SK peninih klica
3 SK ulja
1 SK crnog luka sa malo soli
1 KK zainskog bilja (ruzmarin i majina duica sa papriicom ili
malo aleve paprike)

62. Veera banana
2 zrele banane
121
2 SK maslinovog ulja
2-3 enja bijelog luka
2 SK brana od prosa
do 50 gr sjemenki suncokreta


63. Sojino zrno
1 SK sojinog zrna
1 SK penice
1 SK pirina
1 SK prosa
1 SK lanenog sjemena, sve staviti u prekrupa i smljeti u prekrupu,
natopiti i ostaviti 12 sati da se nakiseli.
Poslije toga umijeati:
2 SK crnog luka
1 KK zainskog bilja-praha
2 SK ulja
1 SK kvasca
malo ribanog rena ili crne rotkve
senf
po ukusu soli i perunovog lista.

64. RECEPTI SA INTEGRALNIM RIOM ILI PROSOM

64.1. Ljutojelo
2 SK sirovog prosa ili pirina
1 SK ovsa
1 SK susama
(sve samljeti u prekrupu)
1 SK kvasca
1 SK ulja
122
1 paradajz u komadiima
so
zainsko bilje i
ren ili crna rotkva (do 1 SK)
Dodati jo jedan paradajz u kolutovima.


64.2. Slatkojelo
Napravi mjeavinu kao kod prethodnog recepta ( proso ili pirina,
ovas, susam) i dodaj:
1 bananu
med
2 SK pavlake
Garnirati ranjiima od banane.

65. MIKS OBROCI

22. Raznovrsno bilje za salatu koje je otvrdnulo (maslaak, kupus,
srijemu, bokvica, listovi gomoljastog gaveza i sl.) sameljemo u finu
kau i dodajemo:
luk crveni
luk bijeli
sjemenke od suncokreta
samljeveno laneno sjeme
malo banane
biljni zeleni prah
ren
kvasac
zainsko bilje
ulje
samljeveni orasi ili susam
123
Ovo jelo se moe jesti u roku 24 sata. Naroito je pogodno uz dobru
salatu kao samostalno ili kao preliv salati.

66. Drugi mikser obrok za 2 osobe
2-3 naribane jabuke i umuene u malo prijesnog mlijeka
1 SK namoenog suvog groa
1 SK susama
Ovu kau umutiti sa:
4-5 SK mekinja
1-2 SK peninih klica
1 SK namoenog suvog groa ili 2 sitno isjeckane i namoene
smokve
1 SK namoenog suncokreta
1 SK komadia suene banane
U ovo jela se moe umijeati 2-3 enja bijelog luka bez straha od
mirisa.

67. JELA SA VOEM

24. Voe sa prosom
2 SK mljevenog prosa
1 SK sjemenki od suncokreta
1 SK mljevenog lanenog sjemena
1 fino ribana jabuka ili bobiasto voe
1 SK suvog groa
2 SK pavlake
1 SK maslinovog ulja ili sitno mljevenih badema
1 meka banana
sve smijeati i posuti mljevenim orasima.
Garnirati renjevima od banane ili krikama slatke jabuke.


124
25. Povre sa prekrupom
3 SK meke (nakiseljene) prekrupe od itarica
1 izgnjeena banana
1 ribana jabuka
2 SK pavlake
1 SK suvog groa
eer. Posuti mljevenim bademima i garnirati sa komadima banane.

26. Voe s peninim klicama i lukom

4 SK peninih klica
glavice crvenog luka
2 SK ulja
1 SK kvasca
1 SK mlijeka
so po ukusu (manje od 1 KK)
Sve dobro izmijeati, smjesa je dosta suva pa je treba dugo vakati.

27. Banane s drugim voem
1 jabuka sjeckana u kockice
1 banana sjeckana u kockice
3-4 SK pavlake
1 SK peninih klica
1 KK jezgara pitomog bora ili suncokreta
Garnirato sa krikom povra ili jednom mrkvom.

28. Smokve i urme
1 kafena olja isjeckanih i malo namoenih smokava i urmi
2 SK sjemenki suncokreta ili oraha
2-3 SK pavlake
Sve posuti mljevenim bademima i garnirati voem u krikama po
elji.
125

29. Voe sa susamom
2 SK susama i 1 SK peninih klica paljivo samljeti
1 SK suvog groa
1 olja sasjeckanog voa ili bobica (borovnice, jagode, maline i sl.)
2 SK kvarka
mlijeni eer
mineralni prah (zeolit) ili zainski zeleni prah.

30. Voe sa krastavcima
2 SK oraha
2 SK fino isjeckanog crvenog luka
1 olja isjeckanih krastavaca
1 SK peninih klica
1 SK kvasca
1 SK ulja
so po ukusu (ne vie od 1 KK)
1 SK suvog groa
Garnirati rotkvicama ili krikom repastog povra.

31. Voe sa prijesnim krompirom 2 osobe
1 prijesan krompir s ljuskom, prethodno odstranimo okanca (vrhom
noa)i fino izriban, odmah mijeati sa:
1 prethodno izgnjeenom mekom bananom
1-2 zrele slatke jabuke ribane
1 SK ulja
1 SK mekinja
1 SK oienog sjemenja bundeve ili suncokreta
1 KK limuna
1 SK prekrupe od prosa
Smjesu zagrijati na 40 stepeni, ukrasiti krikama banana i servirati.

126
32. Voe sa cijelim zrnom (moe penica, heljda, pirina i
sve druge itarice).
2 SK cijelih zrna prethodno namoenih 12 sati u vodi
50 gr mrkve narendati
1 Sk meda
1 SK ribanog rena ili rotkve
1 dl pavlake (slatke)

33. Voe sa cijelim zrnom za 2 osobe
1 dl slatke pavlake
1 SK ribanog rena
1 SK meda
50 gr ribane mrkve
2 SK cijelog zrnevlja prethodno namoenog

34. Voe sa smokvama
Uvee namoiti 2-4 smokve, (sasjeckati) dodati:
1 aku suvog groa
1 SK sjemenki suncokreta
1-2 SK mekinja, a ujutro dodati:
1 SK peninih klica
jo 2 isjeckane smokve i
1 bananu

35. Suho voe 1.
3 SK prekrupe
2 SK mekinja
1 SK soka od narande
1 SK kratko namoenog suvog groa
1 KK kima
Ovo pojesti i popiti au prijesnog (nekuhanog) mlijeka

127
36. Suvo voe 2.
2 SK mekinja
1 SK ovsene prekrupe
1 SK bademove prekrupe
1 SK ulja
1 KK kvasca
1 prstohvat soli
2 enja bijelog luka
glavice crvenog luka

SUPE
37. Supa sa paradajzom
1,5 olja soka od paradajza (ceo paradajz se isjecka i dobro izgnjeiti)
2 SK isjeckanog crvenog luka (sitno)
2 SK grubo i fino usitnjenih oraha
2 SK pavlake
sjeckani praziluk i zeleni prah po elji
Supu temperirati ( staviti na ne tako zagrijanu plou i stalno mijeati
dok ne postigne temperaturu do 40 stepeni, kao kaica za bebe).
Bolje, sigurnije i lake je grijanje u vodi, spusti se posuda sa supom u
vodu koja ima temperaturu izmeu 50 i 60 stepeni i ostavi par minuta.

38. Supa od povra
1 olja miksanog povre (raznog) ili sitno naribane mrkve
2 enja dobro usitnjenog-stucanog bijelog luka sa malo mlijeka
1 olja mlijeka
1 SK suncokreta ili oraha
1 KK kvasca
1-2 SK ulja
1 KK zainskog bilja-prah
1 prstohvat soli
39. orba od soiva
128
3 SK namoenog soiva
3 SK mekinja
2 SK lanene ili susamove prekrupe
1 isjeckan paradajz
1 K aleve paprike
1 Banana izgnjeena
1 SK ulja
1 SK kvasca
1 prstohvat soli
1 K kima
Sve se izmijea i garnira paradajzom.
Pardon, odavno nismo rekli:
ako neto nemate onda kombinujte neto drugo po ukusu ili
potrebi, ako nemate ni neto drugo, nema veze, imaete drugi put!
Hranite se zdravo i budite sreni! Da li ste nekad poeljeli da neto
proitate i da vam ostane u glavi? Da li ste poeljeli da pamtite i da ne
morate zapisivati? Da li ste poeljeli da svoju duhovnost toliko
izdignete, da prepoznajete znanja koja ste nekad tako dobro znali i da
ih i sada znate? Hoete li da imate fiziku snagu kao kad vam je 20
godine, i da postiete vrhunske rezultate? Ako ste stariji i ako vam je
npr. 70 godina, da li elite da opet trite, imate snage, budete stalno
veseli i raspoloeni, da imate elje i ivite ljubav?
MRTVOM HRANOM TO NEETE MOI!!!

AKO SE BUDETE HRANILI KAKO SE U OVOJ KNJIZI
PREPORUUJE, SVE VAM JE OMOGUENO, AK ETE SVE I
ELJETI!!!
BIETE SRENI I ZADOVOLJNI I SVI OKO VAS E BITI
SRENIJI!
Grob je mrtav, u grobu je savren mir i nema nikakvih
kretanja. Ne budite grob u koji se pohranjuje kuvano i peeno, i ono
to je mrtvo, grob gdje svakodnevno zavravaju dijelovi ubijenih
129
ivotinja. Vi to moete zvati meso, neophodni proteini ili bilo
kako. Va duh i tijelo dobijaju energije smrti i trulei, a ne ivota i
zato nema nikakvog napretka. Mislite da je vae tijelo pametnije od
vas? Ne! Kada godinama dobija trule i mrtvo ono poinje i samo da
trune i odumire.
Ovdje treba napomenuti neto to se kosi sa ranije iznesenim
principima, kada je rije o upotrebi banane. One ne rastu u naem
podneblju, a ipak ih preporuujemo, beru se zelene i pomou gasa
dozrijevaju, a opet ih preporuujemo. Zato?
Banane su kompletno jelo-hrana od koje moete zdravo
ivjeti bez da bi uzimali bilo ta drugo. One su lako svarljive. ta god
da mislimo o bananama, obrok sa njima je bolji i zdraviji od bilo ega
kuvanog ili peenog.
Banane imaju same kalija vie nego bilo koje drugo voe
(rotkva ima vie, ali je ona povre). Banane nemaju tetoina i ne
tretiraju se niim pa su zato zdrave. Ako se obrauju gasom,
zatvorene su i sve ostaje na ljusci koja se ne jede. Dostupne su po
cijelom svijetu, jednako u ruralnim krajevima kao u gradu. Lake su za
pripremu. Slau se sa svim drugim dodacima.

68. NEPEENI HLJEB
Potrebno je:
1 kg prekrupe od rai,
200 grama suvog groa,
1 dl ulja,
2 KK morske soli i
1 KK kima.
Potopiti u to je mogue manje vode. Ako vam se omakne vie vode
dodajte prekrupe. Dobro promijesite rukama (moe se propustiti i
kroz mainu za meso). Ostaviti da odstoji (da se sjedini) 15- 30
minuta. Razviti na debljinu od 4-5 mm. Rasporedimo na sito okrenuto
naopako i povucimo plitki rez po mjestima kuda treba da ga lomimo
130
(na veliinu jednog obroka). Staviti ispred ventilatora i ukljuiti da
duva, ljeti na sunce i kada se jedna strana ispee osui, okrenuti i
osuiti i drugu stranu. Ako imate penicu sa termostatom, natimajte
ventilator i ukljuite 40 stepeni i ispecite hljeb. Ovaj hljeb ima
najbolji ukus dok je jo relativno mek. Ako spremamo vie hljeba,
neto meki stavljamo u duboko zamrzavanje da se nebi ukiselio, a
ako nemamo zamrziva, osuimo hljeb do kraja i uvamo u papirnoj
ambalai. (Ako hljeb peemo u penici, on mora biti odmaknut 10-15
cm od grijaa i ne smije dobiti veu temperaturu od 40 stepani).
Varijante:
1. 41. smjeu prekrupe moemo nainiti od vie itarica
naprimjer: mekinje, kukuruzna prekrupa, laneno
sjeme, susam, suncokret),
2. 42. ako elimo, moemo umjesto vode da naribamo
kg jabuka i u jabukama zamijesiti sve dodatke i
napraviti hljeb,
3. 43. mjesto suvog groa i vode, propasirajmo 1,5 kg
paradajza i zamijeajmo hljeb, uz dodatak 2 KK soli,
4. 44. isto moete napraviti i sa naribanom mrkvom,
umjesto vode, dodati sve to vam se svia od oraarki
do voa i povra, naroito bobiasto voe (jagode,
borovnice, ribizle i sl.),
5. 45. Isto moemo raditi sa jemenim, pirinanim,
ovsenim sa dodatkom oraha, meda, i sl.
Ne preporuuje se hljeb od prosa, jer postaje gorak, ali nije tetan.
Proso rae upotrebite na drugi nain kako se to prikazuje u receptima.

69. Bademovi biskviti
150 g brana (prekrupe)
150 g bademovog pirea
150 g oienih urmi
150 g sjeckanih i prethodno natopljenih smokava
131
Urme i smokve propustiti kroz mainu za meso.
Sve dobro zamijeati i oblikovati u papirnatim kalupima, opremiti sa
akalicama.

70. Praznini keks
200 g urmi
200 g smokava
200 g ljiva (suvih)
200 g suvog groa
Sve propustiti kroz mainu za meso i dodati-umijeati:
200 g orasa
200 grama cijelog suvog groa
malo ribane limunove kore
Zaine za kolae (zainsko bilje).
Podmazati kalup uljem staviti smjeu i pustiti da odstoji najmanje 1
as. Servirati tokom dana ili ostaviti u friider za vie dana.

71. KOLAI

48. Potipan
300 g suvog groa usitnjenog i samljevenog u maini za meso
200 g brana od punog zrna
Umijesiti, posuti branom i posuiti na situ, ili ostaviti na plehu.

49. Voni kola
300 g suvog groa samljevenog u maini za meso)
200 g brana
ribana limunova kora
zaini za kolae (vanila i sl.) i
po potrebi dodati brana i ulja.
Sve dobro zamijeati, staviti na kalup. Obloiti sa tankim renjevima
banane, posuti tankim slojem samljevenih badema premazati
132
izgnjeenim voem po elji (borovnice, jagode i sl.) i naredati cijelo
voe. Zasladiti medom (pustiti da med tee u trakama po kolau).
Garnirati pavlakom i cijelim voem. Kola isjei i odmah stavljati na
tanjire za posluivanje.

50. Banana kola

Potipan prekriti izrezanim bananama, presuti slojem mljevenih oraha
i preko oraha opet sloj banana.
Preko toga tanak ili u trakama sloj meda i posuti sa sitno sjeckanim
orasima.

51. Banana-jabukov kola
Dvije banane ugnjeiti u kau i umutiti sa 3 ribane jabuke i 200 g
sitno sjeckanih oraha.
Poravnati i garnirati sa cijelim orasovim jezgrima i krikama jabuka.

52. Kola od ljiva
Nadjev:
400-500 g suvih ljiva bez kotica fino isjeckati i pomijeati sa 200 g
sitno sjeckanih oraha (ljenika, badema i sl.).
Dodati malo cimeta i garnirati prepolovljenim ljenicima.

72. KARAMEL I POSLASTICE

53. Karamel od kokosa
400 g suvog groa
100 g ribanog kokosa (moe kokosovo brano)
Sve zajedno propustiti kroz mainu za meso, izvaljati i isjei na
komade.

54. Susamove kugle
133
300 g sjemena susama
350 g brana od punog zrna
250 g meda
Sve zajedno zamijeati, dobro provaljati i oblikovati kuglice uz
pomo ulja i uvaljati u susam.


55. Kuglice od groa
Suvo grie propustiti (jednom do dvaput) kroz mainu za meso,
oblikovati u kuglice pomou ulja i uvaljati u kokosovo brano.

56. Urmice
Oistiti urme od kotica, samljeti u maini za meso (mala reetka),
dodati malo mljevenog ili isjeckanog badema, malo slatke pavlake,
razviti i sjei na komade.

57. Oraica
100 g urmi
100g suvih ljiva
100 g smokava.
Sve propustiti kroz mainu za meso i dodati prethodno samljevene
orase, ljenike ili bademe da se napravi tvrda masa, razviti je i isjei
na kocke.

58. Punjeno voe
Suve ljive ili urme puniti prethodno pripremljenim filom od slatke
pavlake, kokosovog brana i badema.
U svaku voku staviti cijeli ljenik ili komada oraha.

59. Krem od meda
1 SK meda
4 SK kvarka
134
1 SK mlijeka
1 SK mljevenih oraha.
Sve dobro promijeati i garnirati s borovnicama ili orasima.


60. Krem od jabuka
2 jabuke
1 banana
1 SK groa
2 SK orasa
1 K meda
1 olja mlijeka
Mikserom izmijeati dok ne postane fina gusta masa. Garnirati
bananama ili bobiastim voem.

61. Krem od jagoda
1 olja kvarka
1 olja izgnjijeenih jagoda
1 K meda
Sve dobro izmijeati, posuti mljevenim orasima i garnirati jagodama.

62. Namaz od crne rotkve
1 olja kvarka
1 SK sitno isjeckanog crvenog luka
3 SK sitno izrendane crne rotkve
1 SK kvasca
1 SK zelenog biljnog praha
so po ukusu (ne vie od 1 KK)
1 KK kima
Preko svega posuti krupnije izribanu mrkvu.

63. Marmelada
135
2 olje urmi ili ljiva, jabuka i sl.
1 olja slatkog vina ili soka od ananasa
1 olja suvog groa
Sve dobro izmijeati i ostaviti nekoliko sati, zatim isjeckati sjekaem
za povre i izmijeati u kau.

64. Marmelada od jagoda
1 olja urmi bez kotica
1 olja namoenog suvog groa
2 olje dobro izgnjeenih jagoda
malo kore od limuna. Sve dobro izmijeati i spakovati u tegla.
Na ovaj nain se pripremaju smokve za zimnicu.

73. PRELIVI ZA SALATE

65. Preliv od kvasca
1 SK kvasca
2 SK ulja
glavice naribanog crvenog luka
1 eanj sitno isjeckanog bijelog luka
1 SK surutke u prahu
2 SK ribanog rena (moe i rotkva)
prstohvat soli
malo (po potrebi mlijeka)
Ako elimo da smjesa bude majonez, mora biti gustine majoneza, a
ako elimo da bude preliv za salatu dodaje se mlijeko.

66. Preliv od paradajza
1-2 paradajza propasirati
3 SK kisele pavlake
dodati kuhinjski zain od: bijelog luka, crvenog luka, maurana i soli.

136
67. Pomorandin preliv
3 SK soka od pomorande
1 SK mljevenih oraha
1 SK surutke u prahu
Sve dobro ulupati i upotrijebiti.
68. Kvark-majonez
2 SK kvarka 1 SK mlijeka dobro umutiti i dodati:
1 SK ulja
po 1 SK fino ribanog crvenog luka, 1 SK usitnjenog i utuenog
praziluka, 1 SK sitno isjeckanog peruna (list),
1 K meda.
Dobro umutiti. Moe se umjesto kvarka upotrebiti iste koliine
mjeavine kiselog mlijeka i slatke pavlake.

74. SALATE
Kod ove vrste ishrane, salate su kompletni obroci. Pored salate se
moe uzeti pare hljeba (nepeenog) ili popiti olja mlijeka
(nekuhanog).
esto se kombinuje povre, voe, mekinje ili ta vam odgovara, ali
nemojte propustiti bar jednom dnevno same, ili u kombinaciji uzeti
klice. Klice dosta uspjeno zamjenjuje prekrupa, ali nikada vam ne
moe dati snagu, volju i zadovoljstvo kao to to mogu klica.

69. Kelj salata
2 olje sjeckanog kelja
olje sjeckanih rotkvica (ribana rotkva)
1 KK sjeckanih zelenih papriica
1 paradajz, isjeen
1 SK isjeckanog praziluka
3 SK fino isjeckanog peruna
Preliti s prelivom ili majonezom.

137
70. Salata od jabuka
1 SK jabuka u kockicama
1 olja sjeckanog celera
olje usitnjenih oraha (mogu i indijski)
olje suvog groa (moe i sirovo)
Sve zajedno izmijeati sa majonezom, servirati na listovima zelene
salate i ukrasiti jezgrima oraha.

71. Mijeana salata
Razliite vrste korijenastog i lisnatog povra dobro usitniti pomijeati
s kockicama banana i usitnjenim orasima i preliti prelivom po izboru.

72. Graak salata
Graak izdrobiti, dodati malo crvenog luka, kvasca i zaina i preliti s
prelivom po izboru.

73. Salata od izdanaka (ita-mahunarki)
Ranije smo spominjali izdanke i kako se proizvode. Izdanci mogu biti
od svih itarica i svih mahunarki. Po vrijednosti i bogatstvu ovjeku
potrebnim tvarima, svrstavaju se odmah iza klica.
Veoma su pogodne za mijeanje sa drugim vrstama salata i za mikser
obroke.Izdanke naiati, dobro nasjeckati i dodati sjeckane banane,
sjeckane jabuke, dodati cimeta i slatku pavlaku.Dobro je mijeati
izdanke sa samoniklim biljem kao to je maslaak, bokvica. Kada
pravite salatu imajte mate. Ja spremam salatu od svega to se
zatekne, pa evo jednog primjera:

74. Moja salata
1 SK mekinja (njih uvijek imam u kui)
1 SK kokosovog brana
1 K kvasca
2 SK ulja (obino jednu od bundeve i jednu od maslina)
138
2 SK ribane mrkve
1 SK ribane rotkve
1 SK suvog groa
malo sjeckanog kupusa
glavice usitnjenog crvenog luka
2 enja bijelog luka
1 K lana
1 SK susama
1 KK soli
Ovaj obrok jedem za ruak ili za doruak kada se spremam za vee
napore. Poslije ovog doruka pojedem jednu jabuku.

75. Moj najei doruak
4-5 oraha
1 jabuka
1 krika kupusa
1 krika rotkve
mrkve
pare hljeba (nepeenog)
Ponekad aa mlijeka ili jogurt.
esto napravim miks namaz od: 100 g mljevenog lana, 100 g susama,
100 g malo mljevenog suncokreta i 4 SK biljnog praha sa 1 l pavlake
ili jogurta. Ova smjea mi traje sedam dana i tada mi je doruak:
Pare hljeba (nepeeni)
miks namaz i komad bilo kojeg povra.

76. Salata od maslaka
Maslaak je veoma zahvalna i zdrava biljka, Jestivi su mu svi
dijelovi: korijen, list, stabljika i cvijet. Svi su jedako ljekoviti i
hranljivi. Treba ga uzimati bar jednom sedmino, a kad se naviknete
na njegov gorki ukus ne moete bez njega. Listove sa stabljikom i
cvijetom fino isjeckati (korijen narendati) i pomijeati sa:
139
1 SK ribane mrkve
1 SK ribanog celera
Preliti sa prelivom od kvasca.Salati se moe dodati malo banana ili
ribane jabuke.

77. Salata od maslaka
Listove sa stabljikom i cvijetom, ako ih ima, fino isjeckati i dodati po
ukusu:
ulja ili pavlake
rotkvice ili ribane rotkve
soli
bijelog i crvenog luka i
presuti semenjem od suncokreta.

78. Salata od cvekle
1 umance
2 SK soka od smokava ili jabuka
1 KK limun soka
2 SK ribane cvekle
dobro izmijeati i garnirati bananama ili jabukama (krike).

79. Cvekla s jabukom
200 g fino ribane cvekle
1 jabuka naribana (ne tako sitno)
glavice crvenog luka isjeckano
2-3 SK preljiva od kvasca
1 SK mljevenih badema, orasa ili drugih oraarki.
Posuti sjeckanim bademima ili orasima.

Mnogo je dilema oko kiselog kupusa. Neki teoretiari tvrde da ga ne
treba upotrebljavati, dok neki tvrde da treba upotrebljavati samo kiseli
kupus. Mi se drimo jedne sredine, imamo kupus za kiselu prirodnu
140
hranu, skoro kao kisele jabuke, limun ili kivi.Znai da ga treba
uzimati, ne vie od 20% od ukupnog dnevnog obroka, odnosno
onoliko koliko ima krv kiselosti u sebi.Vidjeli ste da su svi obroci
koje smo prikazali kroz recepte, uglavnom sastavljeni od baznih
artikala. Kiselo ne treba traiti i posebno unositi. Svaka hrana, koja se
loe kombinuje ili dugo odstoji postaje malo do umjereno kisela (prva
faza raspadanja je nastanak kiselina), tako da ne treba posebno traiti
kiselo.Spominjali smo jabuke. Jabuke uvijek uzimamo slatke, u
najgorm sluaju malo nakisele, inae spadaju u kiselu hranu.

75. PIA
Kad govorim o piu, nikada ne mislim na alkoholna pia u koje
svrstavam pivo i vino u veim koliinama.Ponekad se preporuuje
malo vina, ee crnog vina od bijelog i to dnevno do 1 dl, odnosno
uz potpuno bazinu hranu, jer je 1 dl crnog vina i prevelika koliina
kiselina na dan (vie od 20% kiselina od ukupne koliine uzete hrane.
Kod ovog vida ishrane, alkoholi ne dolaze u obzir, nikada, niti se
trae. Kada ste u prilici ili neprilici da morate popiti aicu, odbijte, ili
to rasporedite na pijuckanje na dugi rok, ali u principu ne pijte radi
zdravlja.Vremenom dolazite u priliku da vam konvencionalana hrana
iako veoma mirisna ne mirie vie i da vam se uopte ne trai.
Postajete zdravi, ula vam se izotravaju do te mjere osjetite i one
mirise koji nisu dostupni veini ljudi i jaa vam se karakter.Dakle,
mislimo na pia kao to su voda i sokovi!

80. Miks od sokova
Sve ostatke od miksanog povra (sirove) uz dodatak svega to
nam je ostalo od pripremanja hrane (dobro oprano) uz dodatak
(isjeckanog) maslaka, koprive, raznih ljekovitih biljaka,korjenastog
povra, ljusku od krompira (dobro oprati) staviti u lonac i dosuti istu
vodu.Sve mineralne materije, enzimi i vitamini iz miksa e prei u
vodu. Ovu vodu poslije nekoliko sati piti i dolijevati novu vodu sve
141
dok ne vidimo da je povre potpuno isprano. Ovu vodu moemo
mijeati sa jednakom koliinom kiselog mlijeka i drati u friideru.
Pomae kod problema loe probave, terapija glau i loe probave.
Ova voda sama ili kisela s kiselim mlijekom slui da gasi e i kao
sredstvo za prvenciju bolesti.

81. Voda od mekinja
5-10 SK mekinja natopiti sa 1 l vode i ostaviti preko noi.
Ujutro ispresovati s rukom i procijediti kroz gazu. Mekinje
upotrebiti preko dana ili sutradan (drati u friideru) za pripremu
hrane. Mekinje se mogu dva puta natopiti i tako emo imati dva dana
po 1 l vode za pie i kao lijek. Ovu vodu moemo mijeati sa svjee
cijeenim sokovima po ukusu. Slui za prevenciju i lijeenje
reumatizma (dnevno po 1 l vode) i drugih niz bolesti, kao i za bolju
probavu.
82. Sok od mrkve
Dobro narendati ili u centrifugi za sok, iscijediti sok od
mrkve, dodati nekoliko kapi limuna, 1 K zelenog biljnog prahai 1
prstohvat praha od ruzmarina. Moete dodati i malo prijesnog
mlijeka. Ovaj sok se koristi i za popravljanje ukusa soka od kupusa i
drugog povra.
Ostatke upotrebi za pripremu obroka od mrkve ili salate.

83. Pie za jaanje i odravanje snage
U veliku au soka od narande i mrkve umijeati dva
umanca. Ovo pie zamjenjuje jedan obrok.

84. Najzdraviji sok od mlijeka (za bolesne ili djecu)
U au mlijeka umijeati iste koliinu mlijeka i 2 dl svih
ostalih sokova; soka od narande, celera, kelja ili kupusa, sok od
groa. Dodati 1 K zelenog biljnog praha. Veoma ljekovit sok i za
dobijanje snage, kompletan je obrok te pogodan za teke bolesnike od
142
karcinoma, srca i drugih tekih bolesti. Nije rijedak sluaj da dovede
do potpunog ozdravljenja.



85. Sok od jagoda
Umutiti 1 kg jagoda, i dvije banane dok ne postanu teni.
Dodati prijesno mlijeko i 2 KK zelenog biljnog praha.

86. Ljekoviti sok
Izmijeati jednake koliine soka od kelja, cvekle, celera,
mrkve i krompira. Piti prije jela. Ovim sokom se lijee karcinom i
druge bolesti eluca i teki srani bolesnici.

87. Zamjena za kafu
Umutiti 1 KK sirupa od eerne trske, 1 olju prijesnog
mlijeka i dodati vruu vodu.
88. Sok od krastavaca
Iscijediti sok od krastavaca i dodati malo soka od narande,
malo jabukovog soka i pavlake. Sve ove kombinacije i druge koje
vam padnu na pamet probajte sa mlijekom (nekuvanim). Moe se
napraviri hiljade kombinacije, a sve su zdrave. Jednostavno dodajte
mlijeko i ako vam se svidi samo nastavite.

89. Najbolji, najbri, zlatni sok
Uzmite po 10 dkg suvog voa, najmanje 3 vrste (smokve,
ljive, groe, brusnoce, datule i slino) i pravilo je da se sipa na
svakuh 10 dkg suvog voa po 0,75 do 1 litre vode. To znai da ako
stavite 30 dkg sivog voa moete sipati do 3 litre vode. Moete dodati
kaiicu vanile ili cimeta. Sve stavite u veu posudu sa poklopcem i
ostavite da se namae 12 sato. Poslije toga iscijedite sok i posluite ili
odloite u friider i naspete novu vodu. Namakanje moe da traje do
143
24 sata i moe da se ponavlja sve dotle dok suvo voe ne postane
kaasto. Tada ocijedite sok, u kau dodajte nasjeckanog svjeeg voa
po ukusu, dodajte malo limuna, narae i meda i posluite odlinu
vonu salatu, koja zamjenjuje kompletan obrok.

Jo malo praktinih recepata

76. NAMAZI

90. SUPERHRANA
SASTAV: brano od: bundeve 150 gr, suncokreta 100 gr,
kikirikija 150 gr, orasa 100 gr, heljde 100 gr, lana 100 gr, susama 100
gr i kokosa 100 gr; zatim: urakota 30 gr, miroije 10 gr, cimeta 15
gr, ruzmarina 10 gr, majarona 15 gr i unabiljnog praha od 26 vrsta
trava 10 grama.
SMJESA SE DOBRO ZAMIJEA I PAKUJE U TEGLA PO
200 I 400 GRAMA. ROK TRAJANJA 12 MJESECI.
Za puni obrok je dovoljno 2 supene kaika zamijeati u jedan
dl mlijeka, jogurta, pavlake, soka ili kefira i dodati jednu malu
kaiicu meda. Ostaviti da odstoji 15 minuta da se sastojci sjedine.
Mazati na integralni hljeb od domaeg brana. Jesti uz aj, sok ili
kafir. ZAMIJEANOM S JOGURTOM, ROK TRAJANJA 45
DANA.

91. SLATKA VARIJANTA SUPERHRANE
Uzeti 200 grama smjese i u drugoj posudi zamijeati 2 S
kaike meda (zagrijanog na 35 ctepeni) dvije kaike vode i jednu
kaiku HC ulja. Smjesu mijeati toliko dugo dok se ne sjedine sastojci
i nestanu sve grudvice. Upakovati u tegle i mazati na integralni hljeb
jedanput do dvaput na dan u koliini po jednu S kaiku za jednu
osobu. Ukoliko je smjesa pregusta za mazanje, izvaditi kaiku
sadrine u tanjiri, dodati jednu kaiku vode, dobro izmijeati i onda
mazati po hljebu. ROK TRAJANJA 3 GODINE.


144
92. SUPERHRANA bez glutena, bez aditiva, bez konzervansa i
bez termike obrade
SASTAV: brano od: bundeve, suncokreta, kkikirikija, orasa,
heljde, lana, susama i kokosa, zatim: urakot, miroija, cimeta,
ruzmarina, majarona i unabiljnog praha od 26 vrsta trava. Zamijeano
s medom, HC uljem i pimetom.
SMJESA SE DOBRO ZAMIJEA I PAKUJE U TEGLA PO 200 I
400 GRAMA. ROK TRAJANJA 12 MJESECI. Za puni obrok je
dovoljno 2 supene kaike namazati na integralni hljeb i uz aj, jogurt,
mlijeko ili sok pojesti. Obrok daje snagu i raspoloenje sledeih 10-12
sati.
93. UNA SEED
(rok trajanja 12 mjeseci)

SASTAV:
- Bundevine sjemenke, sjemenke suncokreta, kikiriki (paziti na
alergije), kokos
- mljeveni lan, susam, ljenici, bademi, groice i orasi
- zeleni biljni prah (od 27 vrsta ljekovitih trava), cimet,
urakot, vanila i ruzmarin.
Dovoljno je 2-3 supene kaike preliti sa jogurtom ili ajem te
zamijeniti doruak ili veeru. Vrlo je ukusno, zdravo i zanimljivo kao
obrok. Najbolje je kada se pripremi uvee za doruak. Kada malo
odstoji groice i ostali sastojci nabubre pa je obrok masivniji.
Potpuno zadovoljava organizam po energiji, konzument se osjea
lakim i poletnim! Sastav i ukus su prilagoeni za ene, djecu i
omladinu, bolesne ili stare i iscrpljene. Naroito je korisno enama.
Svim konzumentima popravlja stanje tena, kose, nokata, popravlja
probavu, pozitivno utie na mo i raspoloenje, jaa jetru i bubrege,
regulie holesterol i masti u krvi, regulie krvni pritisak, otklanja
zamaenu jetru, lijei hemeroide, relaksira prostatu, jaa imuno
sistem, utie na aktivnost mozga (vie lecitina nego u tabletama Q-10)
i poboljava intelekt. sposobnosti, regulie i usklauje rad lijezda i
povoljno utie na rad titne lijezde.
Preporuuje se uzimanje najmanje, 2-3 supene kaike dnevno

94. Hljeb od klica
145

Samljeti klice penice (rai ili kombinovano u odnosu penica
1: ra 0,5), samljeti do 5% heljde (oljutene) i dodati smjesi, samljeti
do po 5% (svake pojedinano) samljevenih bundeve, suncokreta,
badema, kokosa orasa), dodati do 3% HC ulja, cimeta i vanile, dobro
izmijeati i formirati hljebie 60-80 grama. U sredinu hljebia
staviti suvu ljivu ili namoenu smokvu. Zaviti u ambalau od al u
folije.

95. Kako od glutenske penice i penice sa velikom koliinom
skroba napraviti BEZGLUTENSKI hljeb?

Naspite u veu posudu penice za koliinu hljeba za 7 dana za
porodicu. Ako imate, naspite u drugu posudu jo 40% rai (neka ra i
penica budu ukupna koliina za hljeb za 7 dana). Dobro isperite
penicu i ra u nekoliko voda, svaki put naspite vodu do vrha posude,
izmijeajte rukom penicu da se sva neklijava zrna i sve primjese
dignu i vodu odaspita (perite u 5-6 voda). Kada ito postane isto
(crne bobice graka ostanu, ali ne smetaju jer e pasti na dno i ostati u
posudi kada budete vadili ito za mljevenje), naspite vodu za dva
prsta vie od nivoa ita, pokrijte krpom posudu i ostavite u kuhinju na
pult 12 sati. Poslije 12 sati ocijedite vodu iz ita. Saspite penicu u
veliko sito, zamotajte mokrom krpom i ostavite na tamno mjesto da
klija. Svaki dan dok klice ne izrastu 2,5 cm stavite sito pod mlaz
vode, isperite, ponovo zamotajte mokrom krpom i ostavite da klija.
ito e proklijati u ljetnom periodu za 2-3 dana i u zimskom za 3-4
dana. Kada naraste klica do 1,5-2 cm, uzmite ito i sameljite u
blenderu (kunom usitnjivau), dodajte kvasac, od te koliine dodajte
85% integralnog peninog brana i 15% heljdinog brana (moe se
dodati suncikreta, bundeve, ili (i) groica), malo vode da tijesto
postane gusto i ostaviti da nadolazi. Naraslo tijesto (tijesto e slabije
narasti radi heljde) prekuvati, formirati u hljebove ili pogaice i
ispei. Na ovaj nain se skrob koji je lo i gluten koji je jo loiji
pretvara u korisne eere-amilaze. Ovaj hljeb je potpuna, veoma
ukusna hrana za ovjeka, naroito za djecu i omladinu.


146
96. RECEPT ZA UNA SEED II

UNA SEED BEZ GLUTENA
- Heljda 150 gr
- Proso 50 gr
- UNA biljni prah 25 gr
- Bundeva 150 gr
- Suncokret 200 gr
- Bademi ili orasi 100-150 gr
- Ljenik 50 gr
- Kikiriki 200 gr
- Groice 200 gr (moe da se melju suve ljive, smokve,
datule ili bilo koje suvo voe, zavisno od ukusa kojki se eli)

- Lan 75 gr
- Susam 75 gr
- Cimet 25 gr
- Vanilin eer 100-120 grama
- urakot 30 gr
Svaki sastojak dobro samljeti (svaki za sebe), dobro izmijeati
sve sastojke i upakovati u papirnu ili staklenu ambalau. Dobije se
1.200 do 1.400 gr praha to praktino predstavlja 28-35 obroka (za
kompletan obrok je potrebno 2-3 supene kaike ili 40-60 grama praha
sa 2 dl jogurta ili kiselog mlijeka)

97. PATETA OD BUNDEVINIH SJEMENKI

Rok trajanja 12 mjeseci. uvati na tamnom i hladnom mjestu (moe i
u friideru)
SASTOJCI:
- 400 gr brana od bund. sjemena
- 250 gr senfa
- 4 dl HC ulja
- 500 gr kuhanog pardajz soka
- 1 ajna kaika bosiljka
- 1 supena kaika ruzmarina
147
- 1 ajna kaika bibera
Sastojke sastaviti u posudu, dobro promijeati, ostaviti da odstoji
oko 1 sat, ponovo promijeati i staviti u tegle, zatvoriti i drati u
friideru.Dovoljno je 1-2 supene kaike namazati na integralni hljeb i
sa jogurtom ili ajem zamijeniti doruak ili veeru. Vrlo je ukusno,
zdravo i zanimljivo sluiti male komadie hljeba i namazati (malo
deblje) za sluenje na zabavama. Moete prilagoditi ukus potrebi
korisnika. Kod mukaraca blagotvorno utie na smanjenje prostate i
otklanjanje problema nastalih zbog njenog uveanja. enama, a i svim
korisnicima, popravlja stanje tena, kose, noktiju. Izuzetno popravlja
probavu, pozitivno utie na peristaltiku i uopte mo i raspoloenje.
Prepuruuje se peenje utipaka ili pogaica od brana tipa 500 sa
20% bundevinog brana. Pekarski proizvodi od bundevinog brana
imaju specifian, prijatan i miris i ukus. Da naglasimo: povoljno utie
na poboljanje probave, jaa jetru i bubrege, protiv hemeroida,
relaksira prostatu, jaa imuno sistem, utie na aktivnost mozga i
poboljava intelektualne sposobnosti, regulie i usklauje rad lijezda
i povoljno utie na rad titne lijezde.
Preporuuje se uzimanje najmanje 1 supene kaike dnevno

SASTAV BUNDEVINOG BRANA:
VEOMA BOGATO ESENCIJALNIOM AMINO
KISELINAMA,
CELULOZOM,
VITAMIN E,
ELJEZO, MAGNEZIJ, CINK, FOSFOR, BAKAR I
MANGAN,

NAROITO SE PREPORUUJE SPORTISTIMA, MLADIMA U
RAZVOJU, BIVIM BOLESNICIMA KOJI SE OPORAVLJAJU
OD TEKE I ISCRPLJUJUE BOLESTI I IZNEMOGLIM
OSOBAMA.
DODAJE SE U GOTOVA VARIVA (NIJE POTREBNO KUHATI)
ILI SUPA PO JEDNA SUPENA KAIKA NA PORCIJU !

Vaso Pelagi u svojoj knjizi kae: Mladoenja, kome je stalo do
svoje ljubljene u doba tekog i iscrpljujueg rada, neka svaki dan
148
pojedu po aku bundevinih sjemenki pa e biti ili kao da nita preko
dana nisu radili!

98. SLATKI NAMAZ OD BUNDEVINOG BRANA
Sastav: esencijalne amino kiseline, celuloza, cink,
Vitanin E, minerali, eljezo, magnezij, fosfor, bakar, mangan, lecitin,
sredstvo za oputanje i relaksaciju krvnih ila, kose, noktiju, tena i sl.
Preporuuje se sportistima, mladim u razvoju, starijim i osobama koje
se oporavljaju od bolesti i iznemoglosti, kao i licima koja se
oporavljaju od modanog ili sranog udara. Sastav: 200 gr
bundevinog brana, 100 gr suncokretovog brana, 2 kaike meda, 3
kaike kokosovog brana, 2 kaike sojinog mlijeka u prahu, 1 mala
kaika ruzmarina, 1 mala kaika kopra, 2 dl hladno cijeenog ulja, 1
dl sirupa od groa ili samljevenih groica, (mogu i ostale miroije
po ukusu).
99. Hrana za mozak-odstupanje od principa prijesne hrane
etiri grupe nutrijenata su osnovna hrana za mozak, pa je
preporuljivo uvrstiti namirnice bogate sledeim nutrijentima u
svakodnevnu prehranu.
1. Esencijalne masne kiseline vane su za izgradnju membrana i
sastavni su dio elija mozga koje su kljune za proces razmiljanja i
osjeanja. Hrana bogata esencijalnim masnim kiselinama su oraasti
plodovi, sjemenke suncokreta i bundeve, suZam, laneno sjeme i
kukuruz.
2. Aminokiseline, ili gradivne jedinice proteina predstavljaju vane
dijelove hemijskih nosaA - neurotransmitera. Neurotransmiteri
igraju vanu ulogu u regulaciji budnosti, pamenja, sna, dobrog
raspoloenja, koncentracije, refleksa, koordinacije, te ivane
funkcije. Nekuhana i nepeena jaja, nekuhano mlijeko i mlijeni
proizvodi osigurae sve potrebne aminokiseline za sintezu
neurotransmitera.
3. Glukoza porijeklom iz ugljenih hidrata glavno je gorivo za elije
mozga. Goriva ne smije manjkati u vrijeme intelektualnih naprezanja.
U svrhu odranja stalnog nivoa glukoze u krvi valja konzumirati to
149
vee koliine "sporih" ugljenih hidrata, poput proizvoda od cjelovitih
itarica, voa, povra, grahorica i oraastih plodova.
Vitamini i minerali iz svjeeg voa i povra tite elije mozga od
slobodnih radikala, te tako pruaju snanu antioksidativnu zatitu.
Glavni neprijatelj mentalne funkcije je neuravnoteena prehrana, a
unos kofeina, nikotina, alkohola i rafiniranog eera treba iskljuiti jer
imaju kratkoroni stimulativni efekt i ne pospjeuju mentalnu snagu i
inteligenciju.
77. JAANJE ORGANIZMA
NETO O ISHRANI I JAANJU ORGANIZMA
VISOKOPOTENTNIM MULTIVITAMINIMA SA HELIRANIM
MINERALIMA
Ovo su recepture na bazi medicinske nauke, za oporavak od
tekih i iscrpljujuih bolesti. Svi dodaci se mogu nabaviti u
apotekama bez recepta. Dokazano je da daju dobre rezultate, ne samo
onima koji se oporavljaju, ve i za prevenciju onima koji trpa velike
psiho-fizike napore.
Napominjem da ovi preparati nisu potrebni onima koji se
hrane prijesnom hranom. Te osobe jednostavno ne padaju u tako teka
stanja i dobiju dovoljno eliksira u sirovoj hrani.

100. UZ DORUAK
1. Vitamin E (suvi oblik), 400 i.j.
2. Helirani mineral Acidofil, 3 kapsule ili 2 kaike tenosti
3. Helirane 3 tablete kalcija sa magnezijumom
4. Vitamin B-15, 50 mg i
5. Koenzim Q-10, 50 mg

101. UZ RUAK
1. Acidofil, 3 kapsule ili 2 kaike tenosti
2. Lecitin u granulama, 1 kaika, ili 3 kapsule od 1200 mg
3. Koenzim Q-10, 50 mg i
4. Vitamin B-12, tablete digerice i digestivni enzimi

102. UZ VEERU
(VEERA NE SMIJE BITI POSLIJE 18,00 ASOVA)
1. Vitamin E (suvi oblik), 400 i.j.
150
2. Acidofil, 3 kapsule ili 2 kaike tenog
3. Lecitin u granulama 1 kaika ili 3 kapsule po 1200 mg
4. Koenzim Q-10, 50 mg i
5. Digestivni enzimi
Efekti se podrazumijevaju pod uslovom da se izbjegavaju svaki
drugi napici, osim najmanje 6 aa iste vode dnevno (obavezna aa
vode pola sata pre obroka). Podrazumijeva se, da to bude zaista ista
pitka voda, nikako mineralna ili ne daj Boe gazirana. Koliina
tanosti na dan za jedan organizam je 40 ml/Kg teine, to znai da
ovjeku od 80 Kg treba 3,2 l tenosti, od ega se odnosi, najmanje
65% na istu vodu i 35% na tenu hranu (supe i orbe) i nikako na
druga pia.
Izbjei tri uobiajene greke savremenog ovjeka PREVIE,
PREMASNO, PREKASNO.
- JEDEMO PREVIE (Obrok smanjiti na ispod 600 grama, ako
je hrana biljnog porijekla, na 300 g ukoliko sadri meso, sir i
ostalo. IDEALNO je 300-400 biljno vone hrane i 200-250
kombinovane sa itaricama i ostalim sjemenkama.
- Vodu ne smanjivati ni u kom sluaju!
- JEDEMO PREMASNO (ukoliko jedete samo biljno vonu
hranu, nikada ne treba dodavati ulja ili masti, osim zbog
ukusa-male koliine hladno cijeenih ulja, i
- PRAZNIMO CRIJEVA PREKASNO (VEINA HRANE SE
MORA PROBAVITI ZA 8 DO 12 ASOVA)
VANO: Hrana mora sadravati najmanje 30% zrnaste hrane,
Hljeba ili kae, FIZIKE AKTIVNOSTI NAJMANJE ASA
DNEVNO, ILI JOGE 20 MINUTA DNEVNO.

POTUJTE KOPRIVU
Kopriva je udesna biljka. Lijei mnoge bolesti, a zeleni biljni
prah bi bio preslab protivu bolesti kada nebi bilo koprive. Evo spiska
bolesti na koje kopriva djeluje blagotvorno: Alchajmerova bolest,
alergije, artritis, astma, bronhitis, burzitis, tenditis, elavost,
gingivitis, infekcije beike, iijas, kamen u bubregu i ui, kaalj,
otklanja probleme sa prostatom, koprivnjaa, kostobolja, laringitis,
multipla skleroza, otklanja predmenstrualni sindromi.
151

103. KAA ZA ISHRANU MOZGA
Ova kombinacija poboljava stanje pamenja i odrava
funkciju mozga. Dokazano je da ova kombinacija znatno usporava
napredovanje ve nastale ALCHAJMEROVE BOLESTI, te da pri
duem konzumiranju smjee znatno ublaava stanje ve oboljelih
osoba.
Svakom ovjeku poslije 45-te godine ivota, preventivno se
preporuuje jedan obrok sedmino, a najbolje je kada se u sedmici
jedan dan konzumira samo kaa.
Napomena:
Prilikom mijeanja kae potrebno je da se sastojci dobro samelju i da
se namoe u jogurtu. Potrebno je iskustvo, tako da se prvo namau
sastojci tvri za kiselenje a vremenom da se dodaju oni koji su meki!
MIJEA SE KAA OD PO JEDNE KAIKE (SUPENA)
SLEDEIH SASTOJAKA: jeam, bob, cvjetovi i list maslaka,
laneno sjeme, soivo, zrno maka, kopriva, orah, i penica. (Cvet i list
maslaka i kopriva, van sezone svjeeg ubiranja se upotrebljavaju
suvi.) Svakog sastojka po jedna puna supena kaika je dovoljna
koliina za cjelodnevnu ishranu jedne osobe. Kada je kaa sjedinjena
u kaasti oblik, zaini se sa po jednom kafenom kaikom nane,
ruzmarina, alfije i ubre. DRUGIH ZAINA ILI MASNOE NE
DODAVATI ! MOJE ISKUSTVO JE DA SE TRBA KAA
NAMAKATI 12-18 ASOVA, A VIAK VODE SE ODLIJE.
Prijatno! Budite sreni!
104. ELIKSIR ZA SRCE

Sastav:
Srijemu (za jaanje sranog miia, ienje krvi, smanjenje
masnoe u krvi)
B.Glog (Jaanje funk. srca, bolje prokrvavljenje)
Maslaak (regul. rada jetre, ui, pankreasa, eluca, urino
trakta, lijeenje hemeroida)
Bokvica (rad crijeva, regulacija probave, hemeroidi, eludac)
Timijan (rad plua, proienje svih dis. puteva, jaanje
nerv.sistema)
152
Rosopas (protiv svih izraslina na glatkoj i ostaloj muskulaturi,
prevencija protivu malignih i belignih tumora,
prevencija raka materice, prostate, mjehura, deb. crijeva i
bubrega)
Konzervansi: (med, limun i sunce, sve stoji na svjetlosti i suncu 40
dana, procijedi se i pije 0,3 do 0,5 dl dnevno)

O ruzmarinska kiselina
Odavno je poznato da pojedine aromatine biljke poput rumarina,
origana, timijana, majine duice, mente, peruna, bosiljka, lavande,
lovora posjeduju ljekovita svojstva i da se od davnina koriste za
lijeenje i ublaavanje simptoma pojedinih bolesti. Do nedavno nije
se tano znalo koji je zajedniki sastojak, odnosno ta je zajedniko
svim spomenutim aromatinim biljkama koja posjeduje to ljekovito,
terapijsko djelovanje. Odgovor je - rumarinska kiselina. Ta je
molekula jak antioksidans, mnogo jaa od ve vie puta spominjanog
vitamina E. Smatra se da biljke stvaraju rumarinsku kiselinu i ostale
eterine komponente, u prvom redu da bi sebe zatitile od napada
raznih mikrooganizama, parazita i od biljojeda kojima zbog
intenzivnog mirisa ovakva vrsta "trave" nije uvijek ukusna.
78. AJEVI
105. aj za oboljele od eerne bolesti
(pacijenti zavisni od insulina)

Za aj se upotrebljava: suhi list od borovnice i crveni luk
Priprema aja:
Isjei na etvrtine srednje veliku glavicu crvenog luka sa ljuskom i
kuhati 15 minuta u 1 litri vode.Na samom kraju dodati jednu supenu
kaiku lista od borovnice, skinuti sa vatre, poklopiti i ostaviti da se
ohladi. Ohlaen aj procijediti i piti po nekoliko gutljaja svakih 1-2
sata preko cijelog dana i tokom noi. Od svih namirnica jedino crveni
luk sadri inzulin, te pijenje ovog aja pomae oboljelima, uz pravilnu
ishranu utie i na smanjenje uzimanja insulina.Obavezna stalna
kontrola ljekara. Ne smije se smanjivati ili ukidati insulin bez
odobrenja ljekara, ni u sluaju, kada se pacijent izuzetno dobro osjea.

106. aj protiv poveanog eera u krvi
153
Jedna velika kaika suvih mahuna pasulja se prelije sa 3 dl
vrele vode, ostavi 15 minuta i pije po 1 dl 3x dnevno. Puno je
djelotvorniji ako se doda i jedna kaika suhog maslaka (korijen).


107. Napitak od peruna
Uzme se kompletna stabljika peruna (korijen i list), list sitno
sasijee, a korijen izrenda. Sadrina se doda u 2 dl jogurta ili kiselog
mlijeka i pije uvee pred spavanje.
Ovo je poeljno da piju preventivno i zdrave osobe, radi odravanja
tjelesne teine, zdravlja urinotrakta i dobrog raspoloenja.

108. Sigurna prevencijaza elino zdravlje
Najmanje jedanput sedmino pripremiti salatu od
maslaka. (Salata se priprema kao i svaka druga zelena salata u
periodu od marta do oktobra, s tim da se upotrebljavaju cvjetovi i
stabljike u svjeem stanju, a od oktobra do marta se upotrebljava
korijen, sitno izrendan u kombinaciji sa jabukom, kupusom ili
ostalim salatama)Poznato je da se od srednjeg vijeka maslaak
upotrebljavao kao sredstvo za odranje ljepote i njegu u
porodicama plemia i graanskim porodicama. Poto maslaak
regulie rad jetre, ui, pankreasa, bubrega i crijeva, a sve to
utie na zdravlje koe i lijep izgled koe, nije teko zakljuiti, da
je zdrav ovjek-lijep ovjek!
Napomena:
Potrebno je za izleenje izmijeniti reim ishrane. Treba
izbjegavati, totalno smanjiti, ili potpuno prestati jesti sir osim mladog
i neslanog sira od nekuvanog mlijeka, mlijeko osim nekuvanog i
kiselog mlijeka i jogurta, meso nikad i opet nikad. So, eer i ulje
smanjiti na najmanju mjeru (hladno cijeeno ulje ako se uzima ne
smije se priti ili kuhati, ve dodavati jelu kada se ohladi).
Za akutno i brzo smanjenje eera (ako eer poraste na iznad
12) potrebno je par dana jesti kuhanu boraniju bez ulja i soli te
smanjiti hljeb, odnosno jesti samo dvopek (moe se prepei i domai
154
hljeb, koji treba da odstoji 3 dana). Obino ulje zamijeniti
maslinovim.
Za potpuno izleenje promijeniti ishranu i prei na povre i
birano voe koje se smije uzimati na povieni eer, ili promijeniti
ishranu tako da 60% ishrane budu salate sa malo soli ili nikako i malo
ulja.Sire se ne smije nikad vie upotrebljavati.Obroci su: salata od 1
glavice luka, jednog paradajza, jedne paprike i jednog krastavca, malo
soli ili nikako i jedna kaika maslinovog ulja sa dva pareta dvopeka.
Salate su sezonske pa se uzimaju stalno, a ako nema ovih plodova
onda se upotrebi kupus i doda bilo ta. Treba prei na heljdin hljeb i
iskljuivo kukuruzni hljeb, kau, kokice, pura i sl. Kukuruz mljeti to
krupnije (sitno brano bre gubi vrijednost).

78. HREN

Preporuuje se protiv zaepljenja krvnih ila, kalja, bronhitisa,
astme, reume, potie izluivanje mokrae (djelotvoran je protiv
izluivanja bjelanevina u mokrai i mokranih kamenaca), jaa cijeli
organizam i djeluje nadraujue. Hren je mono sredstvo protiv
skorbuta, pospjeuje mokrenje i iskaljavanje. Preporuuje se i za
lijeenje bljedila, slabokrvnosti, malaksalosti, rahitinosti, TBC
limfnih lijezda. "vedski recept" za reumatizam i vodene bolesti:
Izribati korijen hrena, navlaiti ga vodom u kojoj ima malo octa.
Zatim, sve to preliti uzavrelim mlijekom. Kad se mlijeko ugrua,
obrati surutku i svaki dan popiti aicu-dvije. Vrlo je djelotvoran sirup
od hrena koji se priprema tako da se korijen hrena naree na tanke
kolutie koji se zatim sloe na gazu napetu preko posude. Na kolutie
se posipa debeo sloj eera u prahu. U posudu ispod gaze kaplje sirup
koji se daje bolesniku jednu do dvije velike lice dnevno prije jela. Za
plune bolesnike koristan je aj od 10 grama korijena na dva dcl
kipue vode. Nakon to se naribani hren prelije kljualom vodom,
pustite da odstoji pet minuta, procijediti i piti ga 2-3 puta dnevno po
jednu alicu. U vanjskoj primjeni naribani ili narezani korijen u
vruim oblozima ublaava bol. Preporuuje se protiv lumbaga,
ishijasa, bolova u elucu i trbuhu, te protiv migrene. U tu svrhu valja
na bolesno mjesto staviti to tanje krike svjeeg korijena ili
pripremiti oblog od naribanog korijena, zajedno s korom.
155
Pije li se 3-4 sedmice po 3 puta dnevno jedna mala olja mlijeka u
kojem se namakao naribani korijen hrena, organizam se svestrano
isti. Kod glavobolje i kihanja pomae duboko disanje para hrena
pomijeanog s vinskim siretom. Protiv umora i tekog disanja
pomae jedna kaika naribanog hrena sa kaikom meda, svako jutro
natate, tokom jednog mjeseca.


79. KESTEN
109-a
Jesen je vrijeme skupljanja plodova kestena. Plod sadri
skrob, ulje, bjelanevine, vitamine B1, C, K i druge ljekovite sastojke.
Ekstrakt od kestena dobijemo ako 12-15 svjee ubranih i sitno
naribanih kestena zajedno s njihovom smeom korom, sipamo polako
u dva i po decilitra kljualog konjaka i profiltriramo.
109-bEkstrakt moemo pripremiti i tako da naribani kesten
prelijemo s hladnim konjakom i ostavimo da stoji u utoj boci,
zatvorenoj staklenim epom, od 6-8 sedmica, a potom ocijedimo i
profiltriramo.
Ekstrakti slue za unutranju upotrebu: piju se u obliku
kapljica za lijeenje krvotoka, hemoroida i proirenih vena. Pomae i
kod katara nosne sluznice i bronhija, plunih i crijevnih poremeaja.
Ekstrakt se pije 3 puta na dan, po 15-20 kapi u vodi. U sluaju akutnih
bolova od hemoroida i 6 puta dnevno po 40 kapi. Ekstrakt je
najprikladniji kao lijek, ali se esto pije i aj od pupoljaka i cvjetova
kestena.
109-caj od mlade kore drveta i smee kore ploda (bez ute
iznutrice) pomae kod hemoroida, poveane prostate, upale i
proirenja vena, i smiruje bolove kod tih poremeaja. U taj aj
moemo dodati i koru od orahovog ploda, vrbe i preslice, te lagano
kuhati 10 minuta, ostaviti da odstoji desetak minuta, procijediti i piti
ujutro i na vee po oljicu - pomae kod gihta.
109-d Proirenim i nateenim venama pomae mast koja se
priprema od 20 grama ekstrakta divljeg kestena pomijeanog sa 60
grama lanolina (masna tvar koja se dobija iz ovje vune). Premazana
mjesta treba pokriti zavojem. Protiv groznice i prehlade moe se
uzimati dva-tri dana etvrtina naribanog kestena natate s malo vode.
156
80. IAK
Korijen djeluje protiv otrova, pospjeuje izluivanje mokrae i
znoja te isti krv. Visoki sadraj inulina ini korijen ika
korisnim kod bolesti jetre, a vri koristan uticaj na izluivanje
ui. Inulin je znaajan i kod eerne bolesti. aj od ikova
korijena koristan je za jetru i u, za ienje krvi, a izvana kao
kupelj kod konih bolesti. Puna ajna ikaka svjeeg i
usitnjenog korijena stavi se u olju hladne vode te se ostavi
namoeno 7-8 sati nakon ega se sasvim kratko prokuha. Pije
se dnevno 2-3 oljice. Svjei sok od tek iskopanog i dobro
oienog korijena, te usitnjenog, prelije se polovinom koliine
vode i stijesni. Tako dobivenu tekuinu piti u gutljajima 2-3
alice dnevno. aj od ikova korijena slui kao kupelj za
mokre liajeve, apscese i ostale kone neistoe. Nakon kupelji
zgnjei se svjei korijen i poloi kao oblog na oboljela mjesta.
Svjei sok iz korijena kapa se na otvorene rane, kraste,
oboljenja koe na obrazu novoroenadi. Kod konih ireva taj
sok ne brisati ve ostaviti da se sam osui. Kod vodenih ireva
u ustima i u drijelu, ili kod ispucanih usana, grglja se ili ispire
ajem od ikova korijena. Mast od ikova korijena
upotrebljava se za vanjsko lijeenje rana i ireva, te za lijeenje
ireva. aj od ikova sjemena upotrebljava se protiv stvaranja
kamenca i za pospjeivanje izluivanja mokrae.

81. PATETA-NAMAZ OD SJEMENKI
I PAVLAKE
1. 2 kaika lj. Heljde
2. 1 kaika prosa
3. 1,5 kaike kokosovog brana
4. 1 kaika suncokreta
5. 1 srednja kaika lana
6. 2 srednje kaike susama,
7. 1 mala kaika zrna senfa ljutog i
157
8. 1 mala kaika zrna senfa slatkog
sve samljeti u blenderu i dodati : 1 kaika zelenog biljnog praha, 1
kaike mljevenog divljeg vlasca, 1 malu kaiku kvasca i pavlaka ili
kvark (da se postigne gustina patete), 1 kaika hl.cijeenog
maslinovog, bundevinog ili sunc. ulja, malo soli i dobro izmijeati i
sluiti namazano na integralni hljeb ili integralno pecivo.

82. KISELINA-POVEAN HOLESTROL
- POVEANA KISELINA U ELUDCU,
- POVEANA KOLIINA BAKTERIJA KISELOSTI U
ELUCU
- POVEAN HOLESTEROL
- POTKONE NASLAGE NA KAPCIMA(SLINI
MITISERIMA)

Pojava bijelo-utih naslaga-ugruaka (granulacija onih
kapaka) na kapcima je najee posledica povienog holesterola, a
povieni holesterol je usled neaktivnosti i neusklaene ishrane sa
potrebama organizma.I simptomi nedostatka kalijum hlorida, daje
siptome kao to (ili neuravnoteenog dotoka istog) su: granulacija
onih kapaka, pojava ekcema u vidu mjehuria (plikovi) i pojava
bradavica na koi.esto je ova pojava posledica neuravnoteenosti
prisustva kalijum hlorida (pomanjkanje). U veini studija pie
doslovno: Granulaciju onih kapaka izaziva pomanjkanje kalijum
hlorida u jednom sloju konog tkiva. Potrebna je konsultacija sa
ljekarom. Samo pomanjkanje kalijum hlorida je povezano sa
pogrenom, rae reeno neusklaenom ishranom, a pojavljuje se u
pravilu poslije simptoma poveanja koliine eludane kiseline,
pojave goruice, a kao posledica istog stanja se povea koliina
bakterija kiselosti eludca. Treba zapaziti siptome ovog poremeaja u
obliku: razdraljivosti, depresije, mentalnog umora, smuenosti,
zabrinutosti, nestabilnosti, zlovolje, estog tekog disanja, a u
poodmaklom obliku pojave ranica u ustima.
LIJEENJE: Potrebno je provjeriti-uporediti jelovnik, koji
primjenjujete i pravilan jelovnik. Iz prehrane treba izbaciti ili
maksimalno smanjiti, masnoe, meso, slatkie i sve ostalo to izaziva
kiselost u organizmu (NUTRICIONISTI TO ZOVU KISELA
158
HRANA) Treba uvesti jelovnik Bazne HRANE, hrane koja izaziva
lunatu reakciju, a to su sastojci: gotovo svo povre (zeleno),
penine i kukuruzne klice, soja, maslac (paziti na holesterol u
maslacu), sirutka, med, melasa, badem, brazilski orai, kesten,
ljenjak, voe i voni sokovi, limun, papaje, jabuka, smokva, ananas,
banane, kokos, paradajz, marelice, naranda i sve vrste bobiavog
voa (samo ako je zrelo). SVA HRANA MORA BITI NESLANA,
NEZAINJENA, I NEZASLAENA (osim samo malo medom).
Dobro je uzimati dnevno 2-3 kaike meda u mlijeku. OVIM
POJAVAMA-BOLESTIMA VEOMA DOPRINOSI PRETJERANA
ZABRINUTOST, SLABA TJELESNA AKTIVNOST (NAJEE)
I ESTO UZIMANJE JAKIH LIJEKOVA. Upotrebljavajte integralni
hljeb (sami spremite isti, jer je u pekarama najee bijelom branu
dodata grupa aditiva, koji daju privid da je upotrebljeno integralno
brano). Za lijeenje sastavite jelovnik od MEKINJA, KIKIRIKIJA,
BADEMA, GRAHA, MLIJEKA, PENINIH KLICA; UZ
UZIMANJE JEDNE DO DVIJE AE MLIJEKA SA 2-3 KAIKE
KVASCA. ZAPAMTITI: Biljna hrana, dopunjena mlijenim
proizvodima odgovara svakom prehrambenom zahtjevu (od tekih
fizikih radova do suptilnih intelektualnih aktivnosti), i za sve
uzraste! Potrebno je sanirati (ili uporedo sa drugim lijeenjima
istovremeno) eludac, jetru, u i pankreas. Najefikasniji je aj od
VODOPIJE.

83. Priprema aja za eludac:
Uvee u 2 dl kljuale vode se doda supena kaika (ravna) aja
od vodopije, pusti da kljua do jedan minut, poklopi i ostavi do jutra.
Ujutro po ustajanju na gladno se aj bez podgrijavanja procijedi i
popije. aj piti redovno 15 dana. Poslije 3-5 dana se mora osjetiti
poboljanje. Ukoliko je bolest poodmakla, napraviti pauzu 5 dana i
ponoviti aj jo 15 dana. U dosadanjoj praksi nije bilo neizlijeenih.
Za zdravu prehranu su potrebne esencijalne aminokiseline i potpune
bjelanevine iz biljaka i sjemenki (bjelanevine iz mesa su nepotpune)

159
JELOVNIK-kisela hrana sa garantovanom potrebnom koliinom
esencijalnih aminokiselina i potpunih bjelanevina (kombinacije koje
se najbolje i najbre iskoriste-provare)

- MLIJEKO sa riom, penicom, kikirikijem, sezamom,
grahom ili krompirom,
- GRAH sa riom, penicom, kukuruzom, orasima, suzamom,
- KIKIRIKI sa riom, penicom, kukuruzom, zobi,
- SOJA sa penicom, kukuruzom, suzamom i
- POVRE sa riom ili bilo kojom itaricom ili suzamom.

U praksi su najbolji rezultati dostignuti uz najmanje pola sata
dnevno brzog hodanja, aerobika ili druge tjelesne aktivnosti i
najmanje tri vjebe joge dnevno: masaa unutranjih organa disanjem
i svijea. Razmislite o tome, kvalitetan ivot je nezamjenljiv i ma
koliko dugo trajao kratak-bolestan veoma puno kota i predugo traje.

84. Recept za zdravlje PROSTATE

RECEPT-1
Uzeti jednake koliine sjemenki dinje i lubenice, osuiti, ispriti (kao
kafu) i sitno samljeti. Svako jutro se uzima po pola kafene kaike
praha i zalije sa pola decilitra vode. Terapiju uzimati do poboljanja
stanja. Poslije 15 dana dolazi do poveanja sjemene tenosti (sperme)
i do toga da se povea seksualna mo.

RECEPT-2
Uzeti pola litre sirovog hladno cijeenog suncokretovog ulja i pola
litre vone rakije (jabukovae) jaine najvie 42%. Svako jutro, u
podne i uvee se uzima po 0,3 dl ulja i rakije, u veoj ai, promijea
(postane bijelo) i popije.
Terapija traje 10 dana 5 dana pauze; opet 10 dana i pet dana pauze i
10 dana i 10 dana pauze. Traje do poboljanja stanja.

RECEPT-3
160
aj od male mljeike (paziti sve mljeike su otrovne, osim male
mljeike (mora je nabrati osoba koja poznaje trave). Svaki dan skuhati
2 supene kaike aja mljeike u 1,5 l vode i piti cijeli dan do
izleenja. Mala mljeika je siguran lijek protiv raka prostate.
aj je dobar i za ene, odnosno najboli lijek protiv raka kod ena je
sok (ree aj) potoarke.

85. SOJINO MLIJEKO-nezdrava hrana
Potrebna jedna olja sojinog brana i 4-5 olja vode. U brano
se postepeno doliva voda, uz stalno mijeanje da se ne bi stvorile
grudvice. Ostavi se da stoji dva sata, a poslije toga kuva 40 minuta u
sudu za kuvanje mlijeka sa duplim dnom. Ako je mlijeko suvie
gusto, dolije se jo malo vode, prokuva i ostavi da se ohladi. Hladno
se procijedi kroz cjediljku obloenu trostrukom gazom ili istim
platnom. Mlijeko se po elji moe malo posoliti ili zasladiti medom i
njime preliti kukuruzne pahuljice.
Sojino mlijeko:
Sastojci:
300 grama sojinog zrna,
kaiice (kafene) sode bikarbona,
kaiice morske soli,
2 kafene ravne kaiice eera i
2 l vode.

Postupak:
Sojino zrno natopiti u vruoj vodi 10-15 minuta. U 1,2 l vrue
vode sipati oprano zrno soje i sodu bikarbonu. Ostaviti 2-3 sata uz
odravanje temperature 60-70 C (vrua voda, ali da ne kljua). Nakon
toga odliti vodu i samljeti i blendirati zrno. Predhodno zagrijati 2 l
iste vode (na 60-70 C), koju dodavati zrnu prilikom mljevenja u
blenderu (odnos 2x vie vode od zrna). Mjeavinu samljevenog zrna i
vode mljeti sa prekidima 10 minuta. Dobijenu masu procijediti kroz
lanenu krpu ili etvoroslojnu gazu. Dobijeno mlijeko (oko 1,5 l)
kuvati uz stalno mijeanje dok ne prokljua i kuhati na blagoj vatri
20-30 minuta (u ekspres loncu smije biti dopunjen samo do polovine,
kuhati 15 minuta). U jo vrue mlijeko dodati so, eer i po elji
161
vanilin eer ili drugu dozvoljenu aromu. Ohlaeno mlijeko drati u
friideru.
Mlijeko je upotrebljivo dva dana!
Okara:
Dobijenu branastu masu poslije cijeenja mlijeka nazivamo
OKARA. Upotrebljava se za dodatak u jela kao zamjena dijela
mesa, umjesto natopljenog hljeba kod spremanja ufte, kao smjesa za
pohovanje uz dodatak jaja i vode, umjesto dijela oraha za kolae,
maka i drugih zrna u kolaima i u svim receptima gdje se koristi
kuhana samljevena soja. Okara se uva u zamrzivau.
Tofu (sir od sojinog mlijeka):
Mlijeko od soje zagrijati do vrenja i dodati 4 supene kaike kiseline
(limunske, vinske ili bilo koje vono sire). Ostaviti da se ohladi i
odstoji pa procijediti kroz gazu i posoliti po elji. Tafu se koristi kao
sirni namaz uz dodatak luka, paprika ili drugog povra, ili kao
dodatak drugim jelima umjesto sira.
Spravljeni sir uvati u friideru.

86. VEDSKA SPOZNAJA O PREHRANI

Vie puta smo kroz ranije tekstove spominjali vede i vedske
principe. Mislim da smo na jednom mjesti i dali pojanjenje tog
starog-novog termina, te spomenuli da su to saznanja, koja je
Stvoritelj dao ljudima, kako bi se drali tog znanja i kako bi ljudi
ispunili svoje poslanstvo u ivotu. Da, tako je, svako ima svoje
poslanstvo i svako ima svoju zadau kroz ovaj ivot. Spomenuli smo i
da je ovo 7.519 godina, nismo rekli da je to mogua godina znaajnih
saznanja, koje je Stvoritelj izruio-darovao odreena znanja ovjeku.
Zato priamo o vedama i o principima veda, kada je rije o hrani,
koja ini ovjeka zdravim? Ne ini li nam se da je dovoljno da smo
zdravi, a sve drugo nam je tada dostupno ako elimo? Ne! Najvii
ovozemaljski princip, poslije Boijeg principa pravo na raanje je
pravo na zdravlje, sreu i razum, ali da bi se ostvarili svi ljudski
principi, ovjek ih ostvaruje svojim postojanjem, a da bi izrastao i
postojao, mora potovati princip hrane. Zato na koricama ove knjige
162
pie da je hrana kauzalna u pravom smislu ove rijei. Mogli bi jo
mnogo da govorimo u ovom smislu, ali ovdje nije rije o filozofiji,
ve o hrani i zdravlju, dva vana kauzalna principa.
Iz tih starodrevnih (Boijih znanja koje je sam Svevinji
darovao ovjeku) mudrosti i istina morate obrnuti svoje principe od
samog roenja, od samog svog vlastitog prapoetka! Dua je vjena,
nju je stvorio sam Bog i ona ima saznanja o Bogu (zato je ovjek
stalni tragalac i po prirodi i Stvoritelju religiozno bie). Dua bez
Boga ne moe doi na ovaj svijet i kada je odluila da doe na ovaj
svijet da bi se ostvarila kroz ljudski ivot, javila se svom Stvoritelju i
saoptila MU tu, za sve radosnu vijest. Stvoritelj je tada veoma
srean i odobrava postupak due uz napomenu: Idi i kroz svoj ivot
ostvari i Mene!
Sama dua bira porodicu, bira majku i oca i dolazi radi svog
ostvarenja, kako bi se vratila Stvoritelju i saoptila mu svoj uspjeh.
Stvoritelj je ljubav, ljubav je posluna i pokorna, ljubav ne unitava i
ljubav nije kad imate neto ljubavi i neto mrnje! Ako samo malo
mrzite, niste bie ljubavi i udaljili ste se od Boga!!!
Vae vjerovanje da ste vi stvorili djecu nije tano. Djeca su
izabrala vas, dola na ovaj svijet kao produkt vae i Boije ljubavi i
zato morate da imate veliku ljubav do onog koga ste zajedno s
Stvoriteljem izabrali, inae ne potujete ni svog Stvoritelja!
Na osnovu tih saznanja, ovjek treba da tei ravnotei svih
principa, da se stalno ui i da se prosvjetljuje te da dovoljno poznaje i
dri u ravnotei sebe, svoju okolinu, Planete i Boanstva, odnosno da
stalno tei ka jedinstvu, jednosti, da bude jedno sa SVIM, to je samo
Stvoritelj, poetak i kraj svega, godspodar svega i kreator svega.
Ne mislite da smo neto pobrkali i da trebamo da budemo ponizni
pred Svemoguim. Pred Njim ne moemo da budemo ponieni. Jer je
On samilost! Mi smo Boije ostvarenje i sam Bog eli da ostvarimo
Njega svojim ivotom, jer smo Mu obeali, kada smo izabrali da se
rodimo i za to traili Njegov blagoslov. On nam je pun radosti
saoptio da je srean zbog toga i rekao: Hvala ti to si odluio da
163
ostvari sebe, idi rodi se i ostvari sebe kao ovjeka i Mene tvog
Stvoritelja.
U ovom tivu vas neemo mnogo opteretiti ovim novim ili
prastarim saznanjima i mudrostima, jer ono to smo vijekovima
zaboravljali, uei neke stvari i pogreno, ne moemo se nauiti iz
jednog tiva.
Stavljajui sebe u centar bivstva, stavljamo materijalno pred duhovno,
i sve smo dalje od centra bivstva, bolje reeno - vie udovoljavamo
ivotinjskom u sebi (robovi nagonima) nego to teimo prosvjetljenju
i Stvoriteljskoj mudrosti. Dostizati i troiti materijalno kako bi
obezbijedili rast duhovnog i stavljati te principe u centar svoga svijeta
ne moemo tako brzo nauiti i shvatiti. ovjek je optim
materijalizmom kao filozofijom ivota pokvario prirodu, cijelu
Planetu, pokvario hranu i poeo preraivati sve radi materijalne dobiti
pa i po cijenu trovanja vlastite vrste. Teko je nauiti sebe, shvatiti da
ako spasimo sebe spaavamo planetu (nije to materijalistiki princip,
niti egocentrizam), nama nekako lake ide da toleriemo okolinu sa
materijalnog principa, mada treba jo jednom ponoviti: ovjek je
prije svega duhovna pojava, pa tek onda materijalna.
Tu nas zbunjuje to to smo u materijalnom obliku i to su u
koleraciji um, duh i tijelo. Jedno bez drugog ne moe samostalno da
postoji. Gledajui pogreno, zaboravili smo na duh, dok nam je um
pogreno usmjeren, tijelo je to koje sve to trpi, pa koliko izdri. Mi
smo umu dali zadatke duha i due, poto je um tehniko lice i
administrator u tijelu, on to tako i rjeava, pa duh i tijelo nikada nisu
zadovoljni. Prva pobuna je bolest i konana prerana smrt. Ako svemu
nedostaje via dimenzija, duhovna dimenzija, onda nita nije vano,
nismo iskreni ni u vezi ega, istina postoji da bi se plasirale nebrojene
lai i svaki dan udaramo u zid. Zid neznanja, jer donekle znanje
podrava um, a ako hoemo preko toga, moramo upitati duh i prei na
vii nivo spoznaje i znanja, spoznaje gdje zapisi nemaju apsolutni
monopol prenosa spoznaje, ve spoznaja dolazi iz drugih izvora i sa
164
drugih nosaa. Ovo je vedski pristup i pristup do vjenih znanja i do
izvora znanja. U sluaju da se ne ponaamo tako, svaka e naa
akcija biti novi udar na prekida koji gasi ivot, a to nam nije
poslanstvo na ovom svijetu.
Onaj prekida koji znai smrt uma i tijela i oslobaanje due
toliko puta stiskamo, svaki put kad se pogreno hranimo, da nam to
jednom i uspije, ali spremno to pripiemo Stvoritelju, koga nismo ni
spoznali, ili sudbini koja je ista izmiljotina i rije koja nita ne
znai. Tako odlazimo s mukama, iz postelje s tekim bolestima, uz
izazivanje saaljenja, tugu i munine ostavljajui te sve negativnosti
svima onima koje volimo, a da oni to niim nisu zasluili. To je kao
da se guimo zbog nedostatka svjetlosti u tami i zadnji prozori kroz
koji ulazi svjetlost (u ovom primjeru ljubav i pozitivna energija
najmilijih) zalijepimo vlastitom slinom i zatamnimo put svjetlosti i
radosti. Vede su kompletna nauka, nisu teke, ue se kroz primjere,
prie slike, prikazivanja i kroz knjige od samog roenja do smrti, ali
nikako nisu teke, jer se ui o sebi, okolini, drugim ljudima, o svim
ljudskim djelatnostima, kosmosu, stvoritelju i dui kao vjenom
ivotu (dua je neunitiva) i vjenom putniku kroz mnoga tijela i
mnoge ivote. Imate i dobre-zlatne knjige o tim saznanjima, recimo
Iskra izvora od mariboranke Nerine Darman. Ova divna knjiga
poinje pjesmom:
Le kam hiti, popotnik?
Tu postoj
In pot pred sabo si oglej!
prevod:
Kuda uri putnie?
Tu stani!
I put pred sobom pogledaj!
Ova veoma korisna knjiga zavrava s porukom: Neka vas svetlost i
srea prate na vaem putu kroz ivot. Da, Vi putujete!!! Vi ste putnik
165
koji dolazi i odlazi, mijenjajui odoru (tijelo) kroz ivote i stiui
iskustvo, koje vodi jednom jedinom Bogoostvarenju i Bogospoznaji !
Za promjenu se poastite time to ete svaki dan proitati po jednu
pjesmu, recimo od Prevera, Rakia ili nekoga od banjalukih
pjesnika. Za promjenu proitajte pjesmu nad pjesmama Solomonovu
pjesmu o ljubavi u Starom zavjetu. Aktivirajte duh, tijelo e sluati,
vjerujte i obavezno probajte svjetlost! Budite sreni!
Vedski principi ili naela

Ovdje emo opisati samo principe i nain ishrane, principe
vazduha (VATA), vatre (PITTA) i zemlje (KAPHA), koji ljudi kojim
tipovima pripadaju u kojima koji princip preovladava, a kroz
preporuku hrane, odgovarajue za svaki tip, nauiemo mnogo o sebi
o svojim blinjima, o ponekad neobjanjivim postupcima i kako sebe i
postupke smirivati, organizujui svoj stan, svoju ishranu, svoje
zanimanje i svoje drutvo, sve do izbora ivotnog partnera
(neodgovarajui partner donosi neravnoteu principa, bijedu, neslogu
i nesreu). Ovo nije decidno reeno, ali ako niste istih sklonosti, to
donosi velike nevolje u ivote, recimo ako vama odgovara da boravite
na istonoj strani stana a partneru na sjeverozapadu i ako ste zajedno,
uvijek jedno ima problema.
Da bi se ovo nauilo po savremenoj nauci i materijalistikim
principima, potrebno je apsolvirati vie drutvenih nauka od ega vam
se zavrti u glavi, a vidite, ovo su majke i oevi kada su stigli
pouavali svoju djecu od roenja do zrelosti kroz igru, prie, primjere
i svu ljudsku aktivnost. Svaki rad je bio rad i uenje, prije svega
posmatranje djeteta i njegovih stremljenja, elja, sklonosti, a mi danas
najee steknemo sve diplome, kako bi djecu dali na posmatranje i
vaspitanje drugima.
Ne treba naglaavati da svakim danom postajemo sve manje
znalci i sve vie povodljivci za svim to nas vodi u orsokak: duhovni,
zdravstveni i umni. Kad se nakupi dovoljno praine na naem
166
vlastitom ogledalu (dua i um su nae vlastito ogledalo) ona pokrije
projekciju duhovnog i inserti znanja postanu gomila gluposti.
Moda je sada vrijeme da objasnim zavretke pojedinih naslova u
ovoj knjizi: svi zavravaju s Budite sreni!
Nita nam bilje ne pokae koliko smo moralni, isti i
iskreni do sebe, okoline, Stvoritelja i prirode od naina ishrane.
Moramo imati odnos do hrane takav da nikome ne ini tetu. Sve
to negativno uinimo, prije ili kasnije dobijemo nazad.
Budite sreni i proitajte jednu pjesmu dnevno!


87. IVOTNA ISKRA

Da li vam je i sada u sjeanju blaeni izgled djeteta koje
spava. Takoe ima blaen izgled osoba koja ima spoznaje izvan
materijalnih spoznaja, produhovljena osoba.
Blaeni su oni koji su u stalnom dodiru s neunitivom
ivotnom iskrom, sa svojim najdubljim postojanjem, sa duom. Ona
je izvan vremena i prostora, znai izvan svega i ujedno proima sve,
energiju i materiju, tijelo i istovremeno je u svemu, vlada svim i daje
svemu smisao, to je dio Stvoritelja u nama, koga smo zapostavili, jer
imamo vlastitu pamet i inteligenciju.
Naelo: sve u jednom i jedno u svemu je najdublje bivstvo
svijeta na nivou kompleksnih nivoa od neuronskih mrea kao
ljudskog ivanog sistema do biolokih struktura i elija, osnovnih
dijelova i sklopova pa sve do svega oko nas, drutva, ekonomije,
kulture, znanja, politike i sistema koje je ovjek stvorio.
Kontakt s tim to je najdublje u nama nam daje sve, sve to
nam je potrebno: radost, kreativnost, mir, znanje, sigurnost, utjehu i
sposobnost da vodimo druge. To obnavljamo i uveavamo sa zdravim
ivotom, redovnim tihovanjem (tihovanje je pravoslavni izraz za
meditaciju) i prirodnim nagonom za korisno, preko ega ostvarujemo
167
vlastiti smisao i vlastito poslanstvo koje se ujedinjuje s poslanstvom
svojih najbliih i svih drugih na ovom svijetu.
Zbog neprirodnog naina ivota, iskrivljene prehrane,
prebrzog tempa ivota smo kontakt s neunitivim dijelom sebe,
duom-neunitivom iskrom ivota, potpuno izgubili.
Svako od nas ima priroenu sposobnost doivljavanja dubljih
nivoa i kontakta sa svojom duom. U svakodnevnom ivotu,
optereenom samo materijalnim problemima i po svemu upuivani
samo na materijalnu stranu problema, mi smo usmjereni na vanjsko i
zaboravili smo na unutranju potrebu, na kontakt sa iskrom ivota,
neunitivom i vjenom, duom. Niko se nije upitao (bar preko 90%
savremenih ljudi nije ni uo za to) gdje je naa dua kada smo
ovladani dubokim snom? Nismo uradili analizu zato ovjek moe da
ivi preko 100 dana bez hrane, a bez sna ne izdri ni peti dio tog
vremena. Za vrijeme dubokog sna naa dua odlazi na mjesto u
kosmosu gdje se sastaju due i razmjenjuju znanja, samo ako se
pogrno hranimo i ne znamo kontaktirati sa vlastitom duom, ona
nema kome prenijeti svoje spoznaje, jer je mi ne razumijemo. Izmeu
materijalnog ja i duhovnog ja su pokidane veze.
Potrebno je uspostaviti ravnoteu, ee kontaktirati sa
svojim unutranjim postojanjem, sa svojom duom, a tom kontaktu i
poveanju suptilnosti najvie doprinosi hrana, pored sistematinog i
znalakog tihovanja, iskrenosti u vezi sebe i drugih, morala, osnovnih
naela ivota. Istina, ostali preduslovi se ne mogu ostvariti bez prvog
preduslova, a to je zdrava ishrana, koja je otvaranje vrata i za
moralnost i za tihovanje i za kontakt sa svojim unutranjim JA.
Zdravom ishranom vam se otvaraju nesluene sanje i otkrivate svoje
nove potencijale i to sve u skladu sa svojim vlastitim ivotnim
smislom



168
Koliko smo svjesni iskre u nama?

Neunitiva ivotna iskra je izvor svega, proima sve, ovjeka
i njegovo cijelo okruenje, predstavlja temelj i izvor svega. To je
savjest, koja se ostvaruje tako, da ste svjesni samoga sebe i svog
znaaja. Poto je to svijest, samo pomou svijesti se usmjerimo u
spoznaju samoga seba i postajemo dio korpusa ISTE SVIJESTI. Iz
iste svijesti izviru prirodni impulsi dobrote, ljenosti i strasti koje
osjeamo kroz svoje misli i nagoni koje imamo kao akciju, znai to je
uloga mozga za koga mi mislimo da je sve u nama. Savjest je ustvari
temelj naeg postojanja i djelovanja.
ista svijest je izvor sveukupne energije i materije, svega
osnovnog u prirodi, od kojeg sve izvire i u koje se sve vraa. Ako
elimo uspjeti i biti sreni, moramo se obratiti istoj svijesti
neposredno, prvim korakom, a to je zdrava ishrana. Ako to ne
uinimo, zbog neprirodne ishrane emo cijeli ivot biti prezauzeti
jurnjavom za neadekvarnom hranom, jurnjavom za materijalnim
dobrima, jurnjavom po zdravstvenim ustanovama i u mukama zbog
bolesti koje smo mogli izbjei. Kad bi uinili prvi korak i poeli se
pravilno i prirodno hraniti, sveukupno vrijeme koje sada koristimo za
nabavku neadekvatne hrane, lijeenje i trpljenje muka, bi nam ostalo
da se posvetimo naoj neunitivoj ivotnoj iskri i da postanemo dio
vjene iskre.
ta je srea bez toga? Najbolji auto. Ne! im neko proe s jo
boljim autom, srea nas mine. Najvea i najmodernija kua. Isto je
kao i sa autom. Osvojiti bogatog i uspjenog mua? im ga osvoji
druga, imate razoarenje i niste vie sreni. Tako je sa svim
materijalnim stvarima, zato se okrenite svojoj iskri i nemate pojma
koliku nepresunu sreu moete doivjeti.
Ako stvarno elite biti sreni, put je siguran i nain poznat
ve vie od 10.000 godina. Prvo zdrava ishrana, obraanje direktno
najvioj svijesti, ali je to nemogue ako se pogreno hranite.
169
Osjetiete svijest i napredak ka vioj svijesti bez da bilo ta drugo
poduzmete, ako ponete pravilno da se hranite. Samo e vam doi da
se toj svijesti neposredno obratite i usmjerite k onom to je najdublje
u vama. To neete moi preko vida, sluha, ukusa, dodira i mirisa, ali
ete sva ta ula koristiti do izvjesne mjere.
Ponite vjebati tihovanje (umirite i iskljuite svoj um, svoje
pokrete i svoja ula i pokuajte nai nevidljivi dio vjene iskre u sebi,
pronaite svoju duu u sebi i upoznajte je, od nje traite sve to elite
i dobiete. Ona je tano na sredini grudi, tamo gdje i malo dijete i
zreo ovjek pokae rukom kad upita jel ja! Tu lei svjetlost, ista
svjetlost, koju ete upoznati na poetka kao tamu, jer je usamljena i
tuna. Niste s njom kontaktirali moda nikada ili samo ponekad i to
nesvjesno. Ako ste iskreni i poteni u sebi, sve e vam uspjeti.
Molitva mora biti iskrena i direktna, vaa dua se mora obratiti dui
Stvoritelja, vaa savjest se mora obratiti univerzalnoj savjesti i
uspjeete. Ne zaboravite preduslove (hrana, potenje, iskrenost i
neposrednost). Da bi sve to u sebi pojaali i znali ta je poteno da
trai vaa savjest od univerzalne svijesti tj. od samog Stvoritelja,
obraajte se neposredno Stvoritelju kad se etate po prirodi, kad
planinarite, ujutro im se probudite i svako vee prije spavanja. Ako
se budete pravilno i zdravo hranili, sve e se postrojiti samo, dobiete
nadljudsku volju, snagu i elju za sreom, a kad sve to pretvorite u
neposredne zahtjeve i molbe vae svjesti univerzalnoj svjesti, sve je
mogue i ostvarljivo.
Svi ljudi oko vas e promijeniti odnos prema vama. Svi e
vas potovati, a vaa mirnoa, upornost, estitost, iskrenost i potenje
e izazivati divljenje i naklonost svih oko vas, a da to i ne traite od
njih!.
Da bi sve to radite, radili sa ljubavlju, prvo budite radosni to
ste rijeili najvei egzistencijalni problem-problem ishrane. Kako
budete to radili s ljubavlju tako ete sve to uzmete da radite raditi s
ljubavlju. Znate onu staru: najbolji dio obroka je onaj ko uiva obrok
170
sa vama. Obrok koji je spremala mrzovoljna osoba ne uzimajte,
obrok koji je spremila osoba bez ljubavi ne jedite, jer s tim obrokom
unosite svu tu negativnu energiju u sebe i vi postajete takvi.
Energetski naboj se formira i teko se razbija, tako da o tome
morate voditi rauna, jer kad unesete negativnost u sebe hranom, ona
izaziva va nazadak danima, a esto i mjesecima, dok svaki atom ne
napusti va organizam. Naprimjer da uivate meso. Kako se meso
dobija? Prvo ubijete ivotinju i sva ta energija, strah, svijest o
ugroenosti i svijest o nasilnom uzimanju ivote se unosi s tom
hranom. Vi unosite u sebe mrtvo i ne moete oekivati ivost i radost.
Ove energije blokiraju sve pozitivne svijesti u vama i to traje sve dok
se ne proistite. U nastavku emo govoriti pojedinano o principima,
pa ako ste odluili da se pravilno hranite, primjenom ostalih znanja
obezbjeujete napredak.

Vazduni princip (VATA)
Ovaj princip sjedinjuje elemente vazduha i prostora. U prirodi
i organizmu preovladava pokret i kretanje. Razvija se kao energija
koja stalno ubrzava. Smjer principa i tih energija je sjeverozapad.
Najbolje se izraava u jesen i zimu. Odgovarajue vrijeme za porast i
neravnoteu ovog principa je jesen i zima kad je suvo, vjetrovito i
hladno.
Suv zimski vazduh naroito utie na rast vazdunog principa
u okruenju. Tada preovladava princip vazduha i toj neravnotei (u
odnosu na princip vatre i zemlje) su izloeni oni ljudi koji imaju
uroen vazduni princip. To su veoma ivahne linosti, lako
pokretni, osjetljivi, skloni promjenama raspoloenja, spontani i
ivahni.
Po ovim principima ih prepoznajemo i svrstavamo ve od
prvih koraka u djetinjstvu u ovu grupu u krugu porodice. Raaju se u
odreeno vrijeme i ve po roenju znamo koji princip vlada naim
171
novoroenetom. Po gore navedenim karakteristikama ih
prepoznajemo u svom okruenju.
Ovo je veoma vano, jer gdje je ugodno u kui ili stanu da
boravi linost koja ima ove principe, nije onima koji pripadaju
principima zemlje ili vatre. Razlika je u prehrani, spavanju, pasijama,
zanimanjima, ljubavnom doivljaju, duhovnosti, praktino u svemu
pa i materijalima od kojih e se izraivati odjea, obua, opremati
stan, nabaviti posue i sl. Kada preovlada vazduni princip (doe u
neravnoteu) postajemo napeti, nervozni, nesreni, govorljivi, ak
previe govorimo i esto nas boli glava.
Tipine bolesti koje imaju linosti kod kojih prevlauje ovaj princip
su: ivane bolesti, bolesti kostiju i zglobova, dehidriranost, hronini
umor, migrena i druge glavoblje.
Neuravnoteenost vazdunog principa umirujemo s vruim
napicima, odmorom, molitvom, tihovanjem, bogatim i neto masnijim
(stavite tri kaike ulja umjesto dvije u salatu) obrokom, vruom
kupkom, masiranjem, nanoenjem krema po cijelom tijelu, a najvie
po rukama, licu i nogama i aromoterapijom (poveajte koliinu
zalenog praha).
Preporuuje se sladak, kiseo i slan obrok, sa puno plodova
oraarki (ljenik, orasi i bademi) sjemenje i neutralno voe, kao to su
banane. Boja za umirenje vazdunog principa je zelena, to znai da
ako ste taj tip imajte okreenu sobu u zeleno i veinu zelene odjee,
boravite u prirodi i odmarajte se gledajui zeleno.
Izbjegavajte sjeverozapadne dijelove stana ili kue, boravite
na jugozapadu ili sjeveroistoku, gdje preovladava princip zemlje. Tu
ete imati manje tekoa, bolje ete spavati , biete oputeni i mirni.

Princip vatre (PITTA)
Princip vatre ujedinjuje elemente vatre i elemente vode. On
daje ravnoteu promjena i poetnih zamisli, planova i projekata,
namjera i htijenja. Daje mentalne sposobnosti i zdrav intelekt. Pravac
172
ili smjer je istok. On upravlja vrhuncem poleta i preduzimljivosti,
inicijative i vostva.
To su poduzimljivi ljudi, ljudi puni ideja i projekcija,
povjerljivi, intenzivno otrog intelekta i znaajni, veoma primijeeni i
ne ostaju nigdje ne zapaeni.
Ko je po prirodi ovjenan principom vatre podloan je
neravnotei zbog rasta vatrenog principa u okolini.
Naravnotea se ogleda u brzoj ljutnji, razdraljivosti i sklonosti
nepotrebnom i besmislenom takmienju.
Tipine bolesti neravnotee ovih tipova su: upale, infekcije, poviene
temperature, visok krvni pritisak, slab vid, kod ena sklonost
nakupljana celulita, problemi s koom i kiselina u eludcu. Kada je
neravnotea vatre, osjea se unutranja temperatura u obliku zaarene
kugle na elu ili u prsima, ili su nam vrue ruke, crvene ui i slino.
Probleme neravnotee vatre stabilizuju hladni napici, sladoled, salata,
krompir i sva svjea (sirova) vegetarijanska hrana, gorki napici i gorki
plodovi, biljni prah, pomijean sa oporim i slatkim ukusom.
Izbjegavajte zainjenu i kiselu hranu, kavu i alkohol, jer to sve
poveava neravnoteu vatre. Boja za umirivanje ove neravnotee je
plava, koja hladi i uravnoteuje princip vatre. Kada smo u toj
neravnotei, izbjegavajmo jugoistone dijelove stana ili kue, jer je
tamo poveano djelovanje principa ili elemanta vatre.

Zemaljski princip (KAPHA)

Zemaljsko naelo zdruuje vodu i zemlju. Odgovorno je za
grau tijela. Uzima usporene energije, daje im snagu i pretvara ih u
burne energije vode i vitalnosti. Naglaena je na pravcima
sjeveroistoka i jugozapada. U prirodi preovlauje u proljee, u kinim
i hladnim periodima. Ljudi s priroenim vikom ovog principa su
oputeni, mirni, srdani, blagi i ljubazni. Kada u okolini preovladava
zemaljski princip, a to je u hladnim tekim, oblanim i kinim
173
periodima, tada se izraavaju neravnotee i kod ljudi koji ne pripadaju
ovom principu. Znaci neravnotee ovog principa nastaju bezvoljnost,
ljenost, usporenost i opta nemotivisanost. Do tih simptoma doe
takoe kad predugo i nepotrebno mirujemo i kada se premalo
kreemo. Tada se elijske tekuine gomilaju u elijama i takoe
otrovi u elijama. Usporava se probava, koloidnost u samoj eliji i
ako to traje due vrijeme, ponu se stvarati mrtva tkiva, tumori ciste,
razvijati rak, ili se pojavi diabetes, povean holesterol, astma, i
zadravanje tekuine i sluzi u tijelu. Ovo su tipine bolesti
neravnotee principa zemlje, koje e se pojaviti svakom tipu ako ovu
neravnoteu ne suzbijamo due vrijeme. Neravnoteu principa zemlje
umiruje kretanje, koje pospjeuje prokrvavljenje organizma, poveava
srane otkucaje, sva zainjena, topla i nemasna hrana, vrui napici,
svjee voe i povre. Dobro je poveati konzumaciju gorkih plodova,
zelenog praha, jabuka i kruaka. Boja je crvena, treba je imati
dovoljno u stanu i meu odjeom, jer te boje daju ivost i umiruju
uticaj zemaljskog principa. Linosti sklone prevelikom uticaju ovoga
naela neka ne borave, spavaju ili neka se due ne zadravaju u
jugozapadnim prostorijama stana, neka nemaju kancelariju ili radno
mjesto na jugozapadnoj strani zgrade ili radnog prostora. Ako vas
prostorija u kojoj boravite stvara usporenim i tekim a niste taj tip,
imate neravnoteu tog principa i promijenite prostor.

88. PRIRODNA NAELA I ZDRAVLJE

Sva prirodna naela su meusobno prepletena i ni jedno ne
moe postojati bez drugih i samo za sebe. Svaki put kada reagujemo
na jedno naelo, automatski djelujemo na druga dva. Naprimjer, kada
u stresnim i napetim danima u organizmu raste vazduni princip i ako
ga ne neutraliemo, ve dopustimo njegovu rast, to se naelo
poveava i stanje se preobrne u svoju suprotnost i izazove jo dublju
neravnoteu zemaljskog principa. Ako to traje due vrijeme, recimo
174
pretjerana aktivnost organizma, iscrpi organizam i ponovo proizvede
neravnoteu vazdunog naela do vrhunca, koje opet povlai
neravnoteu zemaljskog principa. Tada postanemo teki, umorni, bez
volje za bilo im, nemamo energije ni za osnovne ivotne funkcije.
Priroda od nas prije ili kasnije trai tihovanje, mirovanje i meditaciju.
Ako s odmorom pretjeramo i s toplotom umirujemo vazduni princip,
moemo izazvati neravnoteu jednog od drugih principa. Tada se
pogorava prokrvavljenje organizma i postanemo teki. Ako u tome
pretjeramo, izazovemo neravnoteu zemaljskog principa te postanemo
razdraljivi i svadljivi. Pretjerano sjedenje, pa i rad na raunaru su
opasni i izazivaju neravnoteu zemaljskog i vazdunog principa.
Sjedenje uspori prokrvavljenje, elijski sokovi se uspore, u tijelu se
zadravaju otrovi i elijska tekuina miruje, a to je neravnotea
zemaljskog principa. Pretjeran umski rad djeluje na ivani sistem i
ako traje predugo, izaziva nemir u vazdunom principu. Ponu nas
pei oi, boljeti vrat i postanemo ivani i napeti. To spreavamo
razgibavanjem i kretanjem kako bi potjerali krv kroz organizam.
Pojedimo kakvo voe, salatu ili popijmo aj. Da bi smirili vazduni
princip, odmorimo se i utoplimo. Veoma je vano da se nauite
opaati svoje osjeaje i samog sebe. Kad dobro razmislimo, uvidimo
da najmanje poznajemo sebe, da o blinjima znamo vrlo malo
(ispitajte gdje ste postavili spavau i rednu sobu svog djeteta) i da
uglavnom ne opaate znaajne stvari u vezi samog sebe. To se morate
nauiti, ako mislite imati vedski, Boanski pristup sebi, svojima i
okolini.
Za odravanje ravnotee principa vatre: izbjegavajmo
due zadravanje u jugoistonim prostorijama, gdje djeluje princip
vatre koji dodatno aktivira princip vatre u naem organizmu.
Zadravajmo se u prostorima na sjeveroistoku i jugozapadu.
Za odravanje ravnotee vazdunog principa izbjegavajmo
due boravke na jugozapadu stana ili kue. Umirujemo ravnoteu
175
vazdunog principa odmarajui se i spavajui na jugozapadnoj strani
stana, gdje djeluje princip zemlje.
U neravnotei zemaljskog principa naroito moramo
izbjegavati jugozapadne prostorije stana ili kue, kao i jugoistone
prostore. Da bi umirili ravnoteu zemaljskog principa boravimo,
radimo i spavajmo na jugoistonoj strani stana, kue ili radnih
prostorija, jer tamo utiu visoki i laki principi vazduha. Da bi se sve
objasnilo, bila bi potrebna nova i puno vea knjiga, pa ipak jo
nekoliko vanih principa kada je u pitanju zdravlje i maksimalno
plodan ivot svakog ivog bia.
Ureenje stana, izbor stana, kreenje stana, raspored po stanu, gdje ta
radimo, kao i sve to za radni prostor, morate se vie ptruditi i proitai
najmanje sve knjige autorice Nerine Darman iz Maribora. Naravno da
postoje i drugi autori, koje toplo preporuujem. Ukoliko elite da
vidite svoje predispozicije po godinama roenja, onda trebate znati da
vedska godina poinje 4. februara i zavrava se 3. februara sledee
nae kalendarske godine. Postoji ukupno devet tipova enskih i devet
tipova mukih, to iznosi ukupno 18 tipova ljudi. Ako ste roeni
1947. godine, onda su vam pravci (mjesta za rad i boravak)
jugozapad, sjeverozapad, zapad i sjeveroistok. To su pravci na kojima
se moe nalaziti glava kad spavate i okrenuta lea kad radite. Kad
pravite kuu ili kupujete stan veoma je vano kako je okrenut krov te
kue, gdje gledaju prozori i odakle je ulaz u stan ili kuu. To morate
nauiti i primijeniti, jer vas neodgovarajui poloaj moe dovesti du
gubitka sree, zdravlja, bogatstva i svega to imate. Takoe je vano
kada su taj stan ili kua napravljeni (napravljenim se smatra kada je
pokrivena i kada su zatvoreni svi otvori, a ne kada je ozidana). U
nekim kuama i nekim stanovima nikada niko nije bio srean, zdrav i
bogat.
Budite sreni! Razumite sebe kako bi razumjeli druge!


176
89. GLADOVANJE

Poznata je metoda gladovanja kao terapija, koja nikada ne
zataji. Ukoliko nekom nije pomogao nain ishrane koji smo obradili u
ovoj knjizi - za izleenje, preporuuje se gladovanje kao terapija.
Gladovanje uz pijenje sokova povra i voa (ne cijeenog povra ili
voa, ve da se samo isijee sitno i stavi u vodu par sati i ta voda pije)
nije potpuno gladovanje, a veoma je efikasno. Moramo napomenuti
da nikada ne smijeti ii u terapiju gladovanja bez nadzora ljekara ili
poznavaoca te metode.
Gladovanje daje veoma brzo efekte, samo je u pitanju ta vi elite
izlijeiti, pa vam ovom prilikom dajemo saznanja o vremenu kada se
dese izleenje:
- za izljeenje ula sluha-gluvoe je dovoljno gladovati 9-16
dana, kada se desi potpuno i trajno izleenje, odnosno sluh se
potpuno vrati,
- za lijeenje vida je potrebno izmeu 21 i 28 dana gladovanja,
- za izleenje slabe potencije je dovoljno 11 do 19 dana
gladovanja,
- za lijeenje visokog krvnog pritiska je potrebno izmeu 27 i
36 dana gladovanja i tako dalje po principu teine bolesti. to
je tea bolest terapija due traje, tako je potrebno za izleenje
raka debelog crijeva gladovati izmeu 45 i 60 dana.
Ne treba se brinuti za ivot, ako gladujete pravilno i uz nadzor.
Poznati su sluajevi gladovanja i preko 100 dana bez ikakvih loih
posledica. Uz gladovanje se naroito preporuuje solarna joga o kojoj
e biti malo kasnije rijei. Gladovanje koje mi svakom ivom stvoru
preporuujemo je dva dana gladovanja mjeseno i dva puta
gladovanja po 8-14 dana godinje.

Mjesena gladovanja
Svi smo uli za mijene mjeseca i za plimu i oseku na moru.
177
To se deava kada su osjetno vee sile mjeseeve tee koje
djeluju na zemlju, vodu i na svaki ivi stvor koji je sazdan od vode i
minerala.
Ove sile mjeseeve tee su naroito velike tri dana prije
pojave mladog mjesece i tri dana prije pojave punog mjeseca. To se
tano deava svaki 14. dan (lunarni mjesec ima 28 dana). Tada
mjeseeva tea privlai vodu i die njen nivo. Kako na moru nastaje
plima, tako se ta voda die u gornje dijelove ljudskog tijela, te se
poveava pritisak i koliina vode na srce, plua i mozak.
Zajedno sa vodom, svi otrovi iz probavnog trakta mijenjaju
pravac i odlaze put plua, srca i mozga. Veoma teko i dugo se
sputaju u abdomen i deava se da svakih 14 dana ostaje vea
koncentracija vode i otrova u srcu, pluima i mozgu i da se potpuno
nikada ne povuku.
Zbog toga nastaju patogena stanja, teke bolesti i stalna
zatrovanost vitalnih organa.
Organizam gubi ravnoteu, preovlauje princip zemlje i prvi
poremeaj je poveanje tjelesne teine, to nije nita drugo nego
gomilanje vode, otrova i sluzi u organizmu.
Da bi ovo sprijeili od tih tri dana jedan dan nita ne jedemo niti
pijemo vodu. ini se teko, ali kad to proete par puta, organizam se
navikne i jednostavno to osjetite kao potrebu. Vjerovatno niste opazili
(ako niste nauili vede i upoznali sebe), da u te dane imate povean
apetit i sklonost po prejednju.
Nabavite crkveni kalendar, prepiite datume mijene mjeseca i
datume punog mjeseca na kuni zidni kalendar i drugom bojom
obiljeite trei dan prije te pojave.
Dan prije dana D ne jedite niti pijte nite poslije 18,00
asova. Sledei dan ne jedite, ne pijte napitke, ne pijte vodu sve do
18.00 asova, a poto se u cilju zdravlja poslije 18,00 nikada ne jede
niti pije, ne jedete do sledeeg doruka. Osjeaete se lakim, srenim,
178
zadovoljnim i biete zdravi. Nikada neete imati problema sa kilaom
i sa aktiovnostima, osjetiete poveanje snage i volje.
Ukoliko ste zbog puta, ili neeg drugog sprijeeni taj trei dan
pred promjenu mjeseca, uradite to drugi ili zadnji dan pred promjenu
mjeseca. Gladajte da to bude izuzetak, a ne pravilo jer je vrlo bitna
redovnost i da se to deava tano u isto vrijeme.
Kada ovo ispotujete, onda ete biti sposobni da izvrite
veliko ienje i veliko spremanje organizma. Obino viednevno
gladovanje spajamo sa jednodnevnim i po pravilu u proljee i u jesen.
Ako budete gladovali po dva dana mjeseno, bie vam pravo
zadovoljstvo i nikakav napor za viednevno gladovanje. Ono to
donosi potpuno zdravlje i potpunu snagu i molbilnost donosi i
neizmjernu sreu i zadovoljstvo u ivortu.
Budite sreni!

90. SOLARNA JOGA
Cilj joge je da pronaete Boansko u sebi, da sve prilagodite tom
cilju i da doivite Prosvjetljenje ili Bogostvarenje.
Ovo je jedan od naina da to sve postignete. Ljudi najee kao
metod za iskreno pribliavanje Stvoritelju, biraju meditaciju ili
solarnu jogu.

Svi ste uli za jogu, meditaciju, u pravoslavlju tihovanje i da
postoji vie naina upranjavanja ovih aktivnosti. Izmeu svih,
najbre daje efekte i najlaka je za upranjavanjem SOLARNA
JOGA.
Da bi ovo shvatili, pokuau vam objasniti ta je ovjek.
Neka pitanja nismo shvatili, i ne opaamo sebe pa proputamo
mnogo. Biljka ima hlorofil za asimilaciju, a ovjek i sve ivotinje
hemoglobin u krvi za disimilaciju. Funkcije su potpuno iste, ak
imaju potpuno isti hemijski sastav hlorofil i hemoglobin. Zakljuak je
179
da hemoglobin asimilira sunevu energiju i pretvara je u ivotnu
energiju, ak i u kalorije.
Vrena su ispitivanja na zaposlenima na tekim fizikim
poslovima (izgradnja puteva, graevinski radnici i sl). Ovi radnici su
dobijali hranu u vrijednosti 3.000 kalorija dnevno. Pri mjerenju
potronje energije kroz teki fiziki rad, stalno su biljeili potronju
4.500 kalorija dnevno. Pri zdravstvenim pregledima su ustanovili da
nije viek potroene energije izazvao nikakve posledice po kondiciju,
zdravlje i tjelesnu teinu.
Zakljueno je da ak 50% energije sam organizam uzima od
sunca. Ti isti radnici kada su bili prebaeni na takve iste poslove u
prostorije gdje nije bilo dovoljno prirodne svjetlosti, nisu mogli
izdrati vie od nekoliko dana, a da nisu imali posledice, intenzitet
rada je pao na ekvivalent dobijene energije u hrani, odnosno na 3.000
kalorija. Ovo je uticaj solarne energije na jedan vid energije, ali
daleko vei uticaj ima solarna energija na zdravlje duha, zdravlje
nervnog sistema i ope zdravlje i protok ivotne energije, savjesti i
svijesti, porast osjeaja bivstva i Boenskog u sebi. Svi ste uli da
ovjek ima Pinealnu lijezdu ili Tree oko, koja se nalazi tano na
sredini izmeu oiju i jedan santimetar iznad spoje obrva.
Ovo je ujedno i akra ili energetski centar koji podrava
duhovnost i sposobnosti lijeenja, predvianja, vienja drugih dua i
drugih bia, vienja sudbine i sl.
Malo je znano da se ona postepeno smanjuje i da kada
potpuno nestane, nastaje smrt. Takoe se ova ista lijezda, akra, ili
kako god je nazovete hrani svjetlou i sunevom energijom, moe da
se povea i uspori njeno nestajanje kada pravilno dobijamo direktnu
sunevu energiju preko oiju.
Kako ona djeluje u naem organizmu? Na organizam i svi
organi, prestankom rasta jedno vrijeme stagniraju i ponu da gube
svoju funkciju, to mi zovemo starenja.
180
Za to su odgovorna dva naa dijelu, jedan vidljiv, a to je
mozak i jedan nevidljiv, fluidan, a to je naa dua, dio Boga u nama.
Kad pospjeujemo rad pinealne lijezde ili ti treeg oka, mozak
obnavlja sve svoje umrtvljene dijelove i spoznaje da postoji kvar u
naem tijelu, to mi zovemo bolest. O uticaju na vjeitu i neunitivu
iskru u nama, nau duu, nekom drugom proilikom, ali trebate znati
da je Sunce Boija svjetlost i Boiji dar, samo temelj svjetlosti i
samog Njegovog postojanja i bivstva.
Nama neki organi i funkcije otkazuju, a da mozak i ne zna za to, jer je
taj centar umrtvljen ili sam bolestan.
ta se deava u oima dok gledate u Sunce? Kroz oi protie
krv. U krvi suDNK u obliku zavijenih lestvica. Svaka preka na tim
lestvicama je nosilac neke vane funkcije, ali je veoma vano koliko
je sama preka postavljena pravilno pa da tu funkciju podrava. Zato
preke imaju nagib pod odreenim stepenom i kad se taj nagib
promijeni, gubi se funkcija. Kada krv protie kroz oi solarna energija
dovodi taj nagim u odreeni pravilni poloaj, popravlja oteenja i
DNK poprima prvobitnu funkciju dirigenta u organizmu. Za 900
sekundi ili 15 minuta protee toliko krvi kroz oi da se poprave DNK
za zdravlje, a za 45 minuta protekna sva krv kroz oko i popravi se
solarnom jogom, te je zato vano upranjavati solarnu jogu do 45
minuta.
Pinealna lijezda, punjena suncem, dovodi mozak u punu
funkciju i svjeinu, zdravlje i sposobnost da registruje bolest, te daje
nalog da se kvar otkloni, to mi zovemo ozdravljenje. Ovo
postiete za 15 minuta solarne joge po ovom pravilu.
Solarna joga mora biti zastupljena tano onako kako bi dala najvee
efekte, pa je vana redovnost i stalnost. Poto sunce 2 sata poslije
izlaska i sve do 2 sata prije zalaska zrai ultraljubiaste zrake, tetne
za zdravlje ovjeka, mora se odvijati odmah poslije raanja sunca i 1-
2 sata prije zalaska jednom dnevno. Moe se upranjavati iz svakog
poloaja, i sa svakog mjesta, samo da se gleda u sunce. Pri gledanju
181
se moe teptati, a vremenom neeti imati potrebe po tome. Kako se
odvija solarna joga?
Prvi dan, jednom dnevno se gleda u sunce ujutro ili navee 10
sekundi, ili dok polako ne odbrojite do deset. Ako imate topericu,
podesite da zvoni kada se joga zavri. Drugi dan se gleda 20 sekundi i
svaki sledei dan po 10 sekundi vie, to znai 3 dan 30, etvrti 40,
peti 50 i tako dalje.
Ukoliko je oblano vrijeme a znate gdje je sunce, gledajte u oblak iza
koga je sunce, isti je efekat. Te zrake i ta energija prolaze kroz oblake
i preko vaih oiju ulaze i hrane tree oko, ili pinealnu lijezdu.
Ukoliko su kini dani, nita streno, ukoliko ste u prilici da
par dana preskoite gledanje, nita strano, nastavite tamo gdje ste
stali. Ukoliko ste zadnji put gledali 310 sekundi i niste gledali 5 dana
prvi dan kada budete nastavili, gledajte 320 sekundi i nastavite
poveavati svaki dan po 10 sekundi.
Kada budete stigli do 15 minutnog gledanja ili stigli na 900
sekundi, biete potpuno zdravi i bez ikakvih bolesti. Vae tree oko e
izazvati poveanje duhovnosti i jaanje pozitivnih principa, da e svi
iz vaeg okruenja primjeivati vae izuzetno fiziko, duhovno i
mentalno zdravlje. Va apetit e se smiriti i do krajnjih granica
smanjiti, odjednom ete osjetiti jasnou svog poslanstva na ovom
svijetu, kao kad skinete maglu sa ogledala. Vaa dua i vae mentalno
i fiziko zdravlje je zapraeno vae unutranje ogledalo, vi sebe vidite
iskrivljeno i iskrivljeno postupate, sve dok ne stradate.
Ako nastavite sa gledanjem i stignete do 45 minuta gledanja,
to iznosi 2.700 sekundi, postajete solarni ip i nije vam potrebna
nikakva hrana da bi imali potpunu i u punom kapacitetu ivotnu
funkciju. Tada vam je potrebno da samo dio tijela izloite suncu na
petnaest minuta godinje i da se va solarni ip potpuno napuni i da
traje u punom kapacitetu sledeih godinu dana.
Kod izleenja, uz izleenje prijesnom hranom, a za duhovno
jake i kao ivotni proincip se preporuuju zajedno ishrana sirovom
182
hranom, ne jedenje niega to je bilo prethodno ubijeno (ako je samo
skapalo i nije za hranu) i solarna joga do 15 minuta godinje.
Budite sreni, uzmite Boansku energiju, promijenite sebe i
promijeniete cijeli svijet!


91. ZAKLJUAK

Mnogi ne vjeruju. Mnogi nemaju dovoljno predznanja da bi
bilo ta mijenjali. Mnogi su preplaeni, jer pogreno vjeruju. Mnogi
ne ele nita mijenjati. Mnogi su lijeni da bi bilo ta izmijenili u svom
ivotu.
Ne vrijedi ponavljanje istine, onome ko ne eli da sazna
istinu. Ne vrijedi ubjeivati vjernika, koji hranei sebe i svoje
najmilije pogrenom hranom, da ini straan i smrtan grijeh, jer nema
pravo uticati na nestanak ivota. Pravo uzeti ivot ima samo
Stvoritelj, jer je on i dao ivot. Ljudi su zalutali i otili s one strane
pameti! Moramo se vraati prirodi, brzo jer je ivot veoma kratak.
Moda i predug, jer najkrai ivot je predug, ako se u ivotu muite
bolestima.
Nemojte da doivite prosvjetljenje kao moj roak dan ili
dva pred smrt i da kaete: jeste sve ove muke i sve bolesti su bile
zato to sam se pogreno hranio!. Uinite to prije.
Nema sree, nema prosvjeenja, nema blaenosti, nema
zdravlja, ako se hranite pogreno!Davno je reeno: Reci mi ta jede
pa u ti rei ko si! Nije sueno da sazna ko si ako se pogreno
hrani. Nema vremena, jedan dan te mui probava, jedan gojaznost,
jedan kijavica, etvrti reuma, peti ide kod ljekara da vidi ta ti je,
esti die lijekove i ita deklaracije, sedmi prati kakve su promjene
od lijekova, a Bog je stvorio samo sedam dana. Da li si ostavio bar
jedan dan za sebe. To je nesrean ivot!!! Promijeni nain ishrane i
budi srean, imaj svih sedam dana za sebe i svoje najmilije!!
183
UMJESTO POGOVORA
S ONE STRANE PAMETI
(lanak objavljen u asopisu Srpski Borac 2010. godine)
Poljoprivreda JE BOGOM DATA obnovljiva energija!
Sve vie i vie se dolazi do minimalnih reenja i obilaze se
maksimalistiki pristupi, kao veoma neuspjeni ili potpuno pogreni.
Iako se veina hrane u svijetu proizvede na ogromnim poljima, uz
pomo maina i uz primjenu preparata iz ogromnih hemijskih fabrika
iz sjemena modifikovanog u ogromnim laboratorijama, iza ega stoje
tajne i javne korporacije, lobiji, organizovani kriminal, svijetu nita
nije bolje niti lake. Pogledajmo samo to da kupujemo po niskoj cijeni
povre koje nema ukus, miris, jeftino je, ali je od kupljene koliine do
koliine koja se iznese na sto velika razlika (velike koliine
neupotrebljivog) te da se na to potroi skoro sva zarada obinog
malog ovjeka, koji ini 95% populacije. Zakljuimo tako to emo
iznijeti injenicu da od tog dana niko nije zdrav i skoro ne postoji
ovjek koji nije zavisan od ake tableta dnevno.
Zaboravili smo da zdravlje porodice ide preko ruku
domaice i to nas je uinilo bolesnim i bolesnim (misli se na
psiholoko stanje porodice i pojedinca). Sada zdravlje porodice ide
preko fabrika instantih proizvoda, mega marketa, restorana koji imaju
5 vrsta rezervnih mirisa pa je svejedno ta je osnovna sadrina
porcije, raznih mekova i mekia koji nas ekaju na svakom uglu i du
cijelog puta naeg kretanja od posla do kue. Priprema, serviranje i
uopte spoznaja o hrani nije vie predmet nae brige ni truda. O tome
brine tamo neko, ne znamo ni ko ni odakle je ni bilo ta o njemu.
Megalomanija u prirodi nije princip, te prelaskom na
megalomaniju plaamo danak u ivotima, zdravlju, bezizlaznosti,
ropskom odnosu i praktino ne imanju vremena za duhovnost i
184
duhovni razvoj, te je opta zaostalost i pored naopakih pokazatelja
napretka svakodnevno jasna i bez anketa i posebnih studija.
Osnovne potrebe ovjeka su: potreba za hranom, potreba za
duhovnou, potreba za odijevanjem, potreba za prostorom za
stanovanje. Prvi i drugi princip su zamjenljivi i po tome se mjeri
vrijednost ovjeka. Zavisi, ako si shvatio da je ovjek duhovna
pojava uobliena materijalnim izgledom, usmjeren si srei i Boijoj
namjeni ovjeka, a ako ti je neko utuvio u glavu da je sve
materijalno i da duh postoji kako bi osmislio materijalizam i
gomilanje trulei, onda si okrenut sotoni i ljudskoj pohlepi koja se
nahrani preranom sahranom due i duhovnosti.
Sve se obrnulo. Sada se vrijednost mjeri po poloaju, po
dobrom autu, po velikom stanu i punoi novanika. Sve je to
neupotrebljivo i ne podrava samog ovjeka-duhovno bie, ve ga
survava, ako ti uspjesi nisu rezultat vrednoe, rada ili posebno
izraene potrebe za viim standardom ili za viim vrijednostima.
Vie nismo sigurni ni u ta. Megalomanu nije cilj da nahrani
mase ve da ostvari profit, farmaceutu nije cilj da izlijei mase ve
opet profit i tako dalje. Sam cilj opravdava sredstvo i kod kvaliteta
ivota i kod hrane i kvaliteta hrane, pa se izgubio osnovni zadatak
postavljen od same prirodne potrebe i prirode ovjeka kao duhovno-
fizikog bia na planeti.
Drugo je sa energijom. ovjek kopa planetu na kojoj ivi i
sagorjeva je da bi dobio ogromne koliine energije, preko potrebne za
sve to ovjek misli da mu treba. Energije vie nema, planeta se buni
i opominje, ravnotea, koja se uspostavljala milenijima na takav nain
da bi se ovjek mogao naseliti na planeti je poremeena i planeta ga
na razne naine istiskuje, kao zadnju tetoinu. Nastaju sue, poplave,
185
orkani, klizita, cunamiji i planeta se polako ali sigurno izmie ispod
nogu ovjeka.
Sama planeta je stvorila ogromna koliina obnovljive
energije, ali ovjeku megalomanu to nije dovoljno, jer ne moe sve to
oteti samo za sebe i ne moe od toga napraviti sam svoj biznis i
ogroman profit, ne moe pomou toga postaviti u ropski odnos
stanovnike cijele regije ili ogromne dijelove planete. Zbog toga u tu
vrstu samopotovanog i duhovno-fizikog opstanka niko ne ulae,
osim entuzijasta organizovanih u NVO za ekologiju, za organsku
proizvodnju hrane ili u udruenja za ponovnu uspostavu
uravnoteenog ivota na planeti, naravno sami, bez subvencija drave
i na malom prostoru.
Stvoreni drutveni odnosi u kojima je sve vie tapova i
angarepe, lijepih obeanja, velikih rafa i brojne sirotinje, druva u
kom nisi nikad siguran, jer se preko noi mijenja gazda i novi gazda
moda nee izabrati tebe, a to bi moglo da znai siguran bankrot.
Drutva u kom je sve vie svega i sve manje mogunosti da ima
osnovno, drutva u kom ti se nude ljatee slike mogunosti sa TV
ekrana, a ti u trci za tim koristi samo radno odijelo i pidamu. Ko te
pita za duhovnost, kome trebaju razgovori sa porodicom, prijateljima i
igre sa djecom. Svi rastemo kao da smo drveni i svi imamo tano sve
propisano. Protokol, siromatvo, neimatina, okrutost i osorost se tako
brzo smjenjuju da nama vremena ni za ta drugo. Stvoreno je
savreno drutvo koje funkcionie na kritinoj masi od 90% sirotinje.
Izgubio se ovjek, ini se - odjednom.
Tako je grupa entuzijasta u Italiji odluila uzeti stvar u
svoje ruke odbacila licemjerno veselje zbog punih rafa svega i
svaega na rafama veletrgovaca, prestala vjerovati raznim
dekaracijama na robama za pripremu hrane, jer su poslije toga postali
samo zavisnici od farmacije i zavisni od uzurpatora energije i due,
186
koja se prodaje, ne po cijeni kotanja, ve po cijeni lobija, kako se to
kae po uslovima na tritu.
Oni stvaraju odrivi nain ivota upotrebom i primjenom
znanja, ne odriui se udobnosti, nove tehnologije, dobre hrane i
slinog. Kod nas, sam pomen naturalizacije ivota izaziva pomisli
vraanja u srednji vijek. Vaspitanje i obrazovanje masa u zadnjih 60
godina u cijelom regionu je takvo da, samo bavljenje proizvodnjom,
obradom zemlje izaziva odbojnost i pokoru, jer je to zanimanje niih
i neosvijeenih, uglavnom tretiranih kao neprijatelja uspostave
savremenog drutva.
Prva realizovana ideja je nastala kada je grupa entuzijastam iz
Velsa, ogorena efektima zbog nastanka i troanja nuklearne
energije, osnovala Centar za alternativnu tehnologiju (CAT). Cilj je
bio da se pokae koliko je nuklearna energija nepotrebna. Osnovali su
vrstu komune koja ivi bez zagaenja.
Danas je CAT ekoloki park sa preko 80.000 posjetilaca
godinje, gdje se dre kursevi za strunjake o proizvodnji i upotrebi
solarne energije, o pravljenju biodizela, o odrivoj proizvodnji
organske hrane, o zdravlju ljudi i o efektima koji se postiu u vezi
mira, dostojanstva, nezavisnosti, nauke i duhovnosti ljudi koji ive u
tim uslovima.
Sada i u centralnoj Italiji, na 40 Ha jednog naputenog
imanja, grupa entuzijasta uspostavlja neto malo drugaiju zonu
zdravlja, ivota bez stresa i bilo kakvog zagaenja. Od ukupnog
imanja 30 Ha je pod umom.
Vodovod u ovoj zajednici nee biti izgraen, jer se koristi
kinica koja se sistemom oluka skuplja u cisterne. Gas i struja se ne
uzimaju iz javne mree, ve se proizvode od energija sunca i vjetra.
187
Ukoliko bude manjak energije iz ovih izvora, automatski e se
ukljuivati elektromotori na biljna ulja, koja se proizvode na imanju.
Zbog toga je pod repom i suncokretom svake godine 10 Ha.
Energiju sunca skupljaju solarne ploe od 2,5 kilovata i
solarne tende 1,4 kilovata iz solarnih tendi na verandama. Ulja iz repe
i suncokreta e pored rezervnog generatora za proizvodnju elektrine
energije pogoniti traktore i ostale poljoprivredne maine, a ponekad
pri manjku suneve energije i pogone za proizvodnju samog ulja i
druge proizvodne maine.
Cilj ovog projekta je da se pokae mogunost sasvim
udobnog i modernog ivota uz primjenu potpuno iste tehnologije i uz
pomo obnovljivih izvora energije.
Izjava jednog od aktera glasi: odrivi nain ivota ne znai
povratak u srednji vijek, odricanje od udobnosti, nove tehnologije,
hrane i mi to dokazujemo.
esto se pribjegava promjeni namjene raznih ureaja: ljeti
poret na solarnu energiju slui za pripremu hrane, dok zimi njegova
solarna ogledala zagrijavaju staklenu batu, a hrana se priprema na
poretu u kom sagorijeva razni drveni ili drugi otpad. Takvih dvojnih
ili vienamjenskih postrojenja ima dosta.
Sve tehnologije koje se primjenjuju u ovom centru su
izmiljene davno i samo mata i praktino razmiljanje dovode do
primjene u svrhu iste okoline i udobnog, prije svega zdravog ivota.
Kue su paljivo napravljene sa visokim standardom
ekologije i s primjenom najefikasnije termike izolacije. Ugraeni su i
geotermalni sistemi, koji izvlaei geotermalnu energiju a stalno se
dovodi svje vazduh iz ume. Ukoliko je potrebno vie hrane zbog
188
navale turista, hrana se kupuje na okolnim imanjima, ne daljim od 40
km (hrana, voe i povre se ne smiju transportovati dalje od 40 km,
jer gube svojstva i postaju vie tetni nego korisni). Nae trnice
imaju preko 80% namirnica, koje su transportovane preko nekoliko
hiljada kilometara. Ne pitajte se to smo svi kao oamueni i
polumrtvaci.
Ovdje i djeca pri igri stvaraju energiju na raznim vrtekama. Umijee
je u proizvodnji energije pri svakom radu (mentalni sklop koji
pretpostavlja svaku radnju u smislu stvaranja energije, utede
energije i uravnoteenog ivota sa prirodom i zdravljam) i utedi iste
pri svakoj akciji ili radu. Tako se koriste Fresnelova soiva za rasvjetu
i drugi razni pojaivai svjetla. Umjesto sijalica se koriste nove
tehnologije, koje troe tako malo energije, daju vee efekte, a poznate
su ve vie decenija. Teko nalaze primjenu kod obinog ovjeka, jer
on ta zna-zna, a zna da se koristi samo zastarelim tehnologijama,
koje su same skupe i koriste neuporedivo vie energije, koja je takoe
veoma skupa.
Za sluaj sue postoje sistemi za kaptiranje podzemnih voda,
odavno primijenjeni u Keniji i Tanzaniji, tako da je vode dovoljno, a i
poljoprivredna proizvodnja nikada nije ugroena.
Sva proizvodnja hrane je po principima organske
proizvodnje. Karakteristika organske proizvodnje, nedovoljno
naglaena u projektima, koje elimo kod nas sprovesti, je u tome da
kod organskih proizvoda nastaje karta nekoliko puta manje od
konvencionalnih proizvoda. Recimo samo to da je kart kod
konvencionalnog povra oko 50% pa ak i do 70 %, dok je kod
organskih prouizvoda izmeu 10 i 15%.
Ovdje treba napomenuti i takozvanu sitost hrane po
porijeklu, organska hrana je sitija za 50-70% pa je unos hrane za
189
zadovoljavanje potreba organizma manji (nema velikih stomaka).
Ovdje se svi hrane prijesnom hranom, a jedino tako se moe potpuno
nahraniti stanovnitvo sa 10 puta manjom koliinom hrane. Za
prijesan obrok se po osobi planira 7-10 dkg krompira, a za kuhani
obrok ne manje od kg.
Projekat Zelenih staza vrakava, koji je ponuen
optinama koje pokrivaju prostor omeen r. Ugar, r. Vrbas i r.
Vrbanja, te pretvaranje tog cijelog prostora u eko-zonu, je naiao na
razumijevanje kod malih optna, dok najveu, Banja Luku to ne
zanima.
Program lijeenja-samoizljeenje
Na ovom nivou duhovnog razvoja je ovjeku vrlo teko
shvatiti da bolest i zdravlje predstavljaju energije, te njegovo stanje
zavisi od toga koju energiju uzima. Ove energije su posredne i
uzimaju se putem ishrane prvenstveno, ptem upotrebe pia i opijata,
te kroz upranjavanje poroka kao to su droge ili puenje, a samo
traenje i uzimanje pogrene hrane, pia moe biti posledica
podsvijesti, pogrenog razvoja svijesti ili pogrenih percepcija. To
doprinosi stanju bolesti i zdravlja, sree i tuge, uivanja i patnje. Stav
i nain ienja organizma od svega to izaziva negativne posledice
po zdravlje, duh i UM je preneen u skraenom obliku iz knjige
NULTE GRANICE ili Tajni havajski sistem za bogatstvo, zdravlje,
mir i mnogo drugog, autora John Vitale, Sons Inc. Sam metod
lijeenja se naziva hooponopono, a sastoji se od mase mudrosti i
efikasnih metoda za mentalno i fiziko zdravlje.
Postoji stalna kauzalnost kompletnog okruenje, percepcija
energija iz okruenja, korelacija tih energija i energija vlastitog duha.
Sve to se deava oko ovjeka je stvarno ono to se deava u njemu i
ako je u stanju da lijei sebe, otklanja negativne energije iz sebe i
prihvata pozitivne, sve se mijenja, zli postaju dobri, mrnja se
pretvara u ljubav, glupost u mudrost, neuspjeh u uspjeh. Na tehniki
UM rado prihvata tehniki nain zakljuivanja. Kosmos neogranien
u potpunosti, um samo moe biti neogranien ukoliko odbacimo
tehniko zakljuivanje i sigurnost vlastitih zakljuaka na osnovu
190
0,001 do 0,01% informacija koje je u stanju da perceptira na UM.
Kosmos nema ogranienja, UM je dio kosmosa i nema ogranienja,
osim onih koja mi sebi postavimo i projektujemo to nazad u Kosmos.
Sve to projektujemo odlazi u beskonanost, uveava se i kao od
ogledala se odbija nazad, poveavajui svoj efekat, koji je u vidu
energija:mrnje, bolesti, nesree i svega onog to smo pomislili ili
poeljeli sebi ili drugima, svjesno ili nesvjesno. Umjesto da to
prihvatamo kao svoja, prihvatamo kao strana ogranienja koja mi ne
znamo ili ne elimo da promijenimo, pripisujui to Svevinjem. Mi
smo toga tvorci i mi to moemo popraviti. Uopte nije istina da to
Tvorac eli i da to samo Tvorac moe promijeniti. Ovo se uopte ne
moe deifrovati, sa ogranienom svijesti, pogotovo to veina ljudi
upotrebljava samo UM. Veina ljudi planira, programira, usmjerava
sebe, druge i ne vodi rauna da su to energije i esto samo misli da
zna kuda to vodi. UM, za nae dobro, treba shvatiti kao dio koji je
najmanje obavijeten, koji je pun ogranienja svake vrste, sa
sposobnoti manjom od 0,001 % percepcije stvarnih dogaaja i
energija i najmanje moan u svemu to mu pripisujemo..
Kada bi ojek znao, a uskoro e znati, da je njegov UM
sposoban akceptirati 15 do 20 informacija (informacija je takoe
energija) u sekundi, dok se uistinu u njegovom okruenju deava
1,000.000 do 2,000.000 informacija u sekundi, shvatio bi da je u
stranom zaostatku i stranom neznanju-zabuni, kada je u neke stvari
toliko siguran da pokree sebe ili druge u akciju. Uperdbe radi, to bi
znailo da je poeo pisati knjigu tada kad je saznao da postoje slova i
kada nije bio nauio ni jedno slovo. Naravno knjiga je naopaka.
Radimo pogreke jednu za drugom, koje zateu strunu duha i ivota
do mjere kad one ponu da pucaju. To dovodi do toga da umiremo
prije vremena, u bolu i na mukama, to nije predvieno za duhovno
bie-ovjeka. ovjrk je prvenstveno duhovna pojava, duh je vjean i
Boanski, on evoluira kroz promjenu oblika i tjelesnu promjenu, tijelo
nam se ponavlja hiljade puta, a due je ista. Pa ipak, svaka smrt prije
150-te godine ivota je nasilna smrt, izazvana naim grekama.
Ubijamo se sami i koristimo sva sredstva protiv sebe od duhovnih do
hrane, pia, alkohola, cigareta, droga i sl.
Nae akcije i nae stanje su stanje blokada sjeanja kroz
podsvijest, blokada i zarobljavanje energije, koja umjesto da stalno
191
tee i da nain traenja drugaijeg i promjena mora nas vratiti u nulto
sjeanje (kada poinjemo da sluamo i razvijamo se samo sluajui
Tvorca). Treba iskljuivati podsvijest kad se to god moe i kad smo
toga imalo svjesni, brisati optereujua sjeanja podrivajui programe
koji dre zarobljene odreene energije (bolestt, mane, mrnju i sl.),
dovoditi svijest i sjeanje u nulto stanje i projektovati prihvat
informacija iz Sveznanja, bez opterenja. Ovo se postie stalnim
ienjima duha, svijesti, uma i fizikog tijela.
Za lo kvalitet ivota trebamo osuditi samo svoje neznanje.
Neznanje podrava i hrani EGO. Tijelo/UM su zarobili odreenu
energiju, napravili vlastiti program, zaustavili odreene tokove, a
posledica je mana ili bolest. Pogrean nain ishrane, neaktivnost,
uivanja u pogrenim stvarima je kult ega koji zatrpava otvoreni put i
vezu sa Stvoriteljem. Ego duhovnost pretvara u formalnost, ego nau
duhovnost brie, a mi postajemo samo ego spreman da lano bljesne i
trune. Tijelo se ponaa kao ego i zato sami sebi postavljamo
nepremostive granice koje postaju vre duinom ivota, umjesto
obrnuto. Ali, poto je dua u tijelu, materijalno i duhovno, moraju biti
u korelaciji i moramo materijalni dio imati stalno u ljubavi, energije
moraju da teku, a ne da su zarobljene u tijelu/UM-u, tijelu moramo
davati stalnu podrku da bi se dua mogla baviti duhovnom
progresijom. Ukoliko je tijelo bolesno, onda nam je dua prezauzeta i
zarobljena mukama ega i tijela i nema napretka. Zarobljena dua ne
eli da bude izostavljena i zarobljena te dolazi do naglog prekida
ivota i spasa due, koja e, na alost, odnijeti loe iskustvo (to kler
zove pakao).
Znai zbog due i njene evolucije moramo voljeti svoje tijelo
i biti zdravi, Nikakvo pomodarstvo nije imati lijepo tijelo (lijepo tijelo
je zdravo tijelo). Kaem vrlo ozbiljno, da se mora svaki dan,
najmanje tri puta proetati svojim tijelom od organa do organa rei
mu da ga voli, zamoliti ga za oprost za greke iz neznanja i zamoliti
ga da radi ispravno i bude zdrav. To pomae, bolje nego sve drugo.
Svaki ovjek, koji ima probleme, kad bi bio do kraja iskren i umirio
se potpuno, sjetio bi se tano vremena kad je poeo da bude
nezadovoljan svojim tijelom, pa ak i kad ga je poeo da mrzi. Kad
izae iz smirenosti i pogleda svoj zdravstveni karton ili svoju sliku iz
tog vremena, vidi da se to poklapa sa vremenom nastanka bolesti ili
192
druge devijacije tijela. Ako je devijacija posledica povrede (mi
povrede i posledice povreda hvalimo, gajimo, traimo prednosti za
svoj ego, umjesto da tu energiju otpustimo i dozvolimo da naim
tijelom krue druge-pozitivne energije), to je dan kada smo napravili
program sa posledicom greke, koja je izazvala povredu.
Zbog toga, napiite velikim slovima i stavite na vidno mjesto arobne
mantre koje ete vie puta iskreno izgovarati Boanstvu i svom tijelu,
(ako to nemoete da shvatite, ili ste nevjernik, nema veze samo to
izgovarajte, ue to onaj ko treba da uje) potpuno smireni i nalazei
se u svom tijelu: ao mi je!; Molim te oprosti mi!; Hvala ti!
i Volim te!. Ovo pomae vie nego sva farmaceutska industrija
Svijeta. (Mantre i molitva su iz knjige NULTE GRANICE autora:
Joe Vitale i Ihaleakala Hew Len, Tajni Havajski sistem).
ao mi je i molim te oprosti mi govorite kako bi priznali da
je neto bez vaeg svjesnog znanja dospjelo u vae tijelo/UM. Vi to i
netrebate da znate, vi ste jednostavno zakaili pogrean program i
zbog toga ste takvi (bolesni, devijantni, izvitopereni, invalidni i sl.).
Govorei ao mi je govorite Boanstvu da elite oprotaj. Vi ne
molite Boanstvo da vam oprosti, vi molite Boanstvo da vam
pomogne da vi sami sebi oprostite. Valda vidite da u ovom svemu
nema nigdje Boanske grereke, sve pogrke su vae, pa i ta da iz
nekog razloga do sada nistre eljeli da sami sebi oprostite i zato i niste
molili Boanstvo da vam pomogne.
Poslije prve mantre-kratke molitve, obavezno i iskreno se
zahvalite sa Hvala ti i ponite biti stvorenje ljubavi sa Volim te.
Ovim iskazujete svoju vjeru, da e se problem raspriti za dobrobit
svih onih koje on dotie. Tako se ponovo povezujete s Boanstvom,
idete ka nultom stanju, koje je ljubav i ona ima nulte granic.
Izraavajui ljubav, prestajete da volite neto drugo vie nego sebe,
jer ste vi Boansko stvorenje, stvoreno iz Boanske ljubavi i
najodgovorniji za Boansko-sebe u ivotu.
Napiite krupnim slovima i sledeu molitvu, koja e vas
dovesti do nultog stanja, (nulto stanje je poetak i kraj, sve je stvorio
Svevinji iz niega, prvo uspostavljajui ljubav i sve e postati nita,
kad preemo dimenzije koje nam je Svevinji odredio iz ljubavi.
Nastanak i postanak su poslije nastanka ljubavi, to se zove nulto
stanje. Da bi postao Boanski, mora pobrisati svoja podsvjesna
193
sjeanja, koja ti remete ivot, doi do nulte dimenzije i uz pomo
Svevinjeg postati duhovno i fiziki zdravo bie, stvoreno po liku
Gospoda). Morate izbrisati vaa negativna podsvjesna sjeanja (iako
ih najee i neznate, jer vam nisu u svijesti), koja vas ne vode Tvorcu
kroz ivot, podsvijest vjeto koristi va nesavreni UM i lano vam
daje sigurnost. UM ini da je Tvoreva intuicija koja treba da vas
vodi, potpuno iskljuena.
Evo molitve: Boanski stvoritelju, Oe, Majko, Sine, kao
jedan; ako sam ja, moja porodica, moji roaci i preci uvrijedili
Tebe, Tvoju porodicu, Tvoje roake i pretke u mislima, rijeima,
djelima, od kada smo stvoreni do danas, molimo Te za oprotaj....
Dopusti da se sve oisti, proisti, oslobodi, izbriu sva negativna
sjeanja, blokade, izazvane energije i vibracije i preobraze ove
neeljene energije u istu Svjetlost... I to bi uinjeno! Ovom
molitvom treba da shvatite da se nita ne ubija, ve se sve preobraa u
istu ljubav-istu svjetlost.
Kad sam rekao istiti, istiti, i neprestano istiti, treba poi od
toga da je sve u nama i nita izvan nas. Izvan nas pogreno vidimo, u
nama smo malo zaronjeni. Izvan sebe vidimo loe, projektujemo sve
to nam se deava od mrnje do vlastitog samounitenja, a da bi to
promijenili u sreu i ljubav moramo istite sebe, jer ta energija koja
nas je dovela do mjesta ili dogaaja, bolesnika ili hulnika je u nama.
Kad je oistimo iz sebe, pojava e nestati, lo sin e postati dobar sin,
neko ko vas mrzi e da vas voli i sve loe jednostavno nestaje
preobraajui se u dobro, tama u svjetlost, nesrea u sreu. Druge ne
moete mijenjati, oni su vaa projekcija, oistie sebe, oni e biti isti!
Zato mantre koje sam u gornjem tekstu naveo i naroito molitvu
izgovaramo kad god nam um nije zauzet drugim stvarima. Snaga
naeg duha je ogromna i svijet je sazdan iz energija koje kolektivno
mi projeciramo. Kosmos e se promijeniti kada se mi promijenimo.
To iz ove tree dimenzije nevidimo i neznamo, ali ulazei u petu i
dalje dimenzije do devetnaeste, (poslije 19-te dimenzije su Boanstva)
postajemo mediji koji utiu i mijenjaju sve, pa i Kosmos.
Da bi stalno napredovali ponimo s mantrama i molitvom i
pod uslovom da to ne razumijemo. Da bi bre duhovno napredovali
moramo promijeniti nain ivota, polazei od ishrane i aktivnosti.
Aktivnost treba da bude svakodnevna. Hran ne smije biti sa
194
negativnom energijom, ne smije biti niko ubijen da bi vi imali hranu,
ne smije biti niko povrijeen ako ne elite da budete povrijeeni, ne
smijete nikoga mrziti, ako ne elite da budete omraeni.... Da bi mogli
pozitivno misliti morate se osloboditi unosa smrti, straha i jeze kroz
hranu. Znai, morate prvo pozitivno misliti, biti zadovoljni i voljeti
hranu na pokazujui halapljivost i elju da se proguta ogromna
koliina, ve molei i volei hranu sa molbom da nam donese sreu,
zdravlje i energiju, kako bi bili boanska bia. Ne jesti hranu koja je
spremljena bez ljubavi, sa predomiljajem ili s mrnjom. Ne slati
hrani (vodi) loe poruke, jer je tako pretvaramo u lou hranu. Hrani
nesmijemo slati negativne misli. Ako bi najzdravijem izvoru poslali
misli da je to loa voda, samo nas e zaboljeti stomak kad se napijemo
te vode. Potraite od hrane i pia da vam bude ugodna i energija i to
ete dobiti. Ne poniavajte je da vam je nedovoljna i nekvalitetna
energija iz te hrane, jer e vam sjesti na pojedine dijelove (stomak,
kukove i sl.), neete je probaviti i uinie vam velike muke te donijeti
bolest. Dakle zamolite hranu da vam donase dovoljno energije,
zdravlje, lakou, sreu i zadovoljstvo.
Dakle: ao mi je, molim te oprosti mi, hvala ti i volim
te! svaki put izgovarate i hrani! Hrana e biti to to si projektovao
i drugi lijek ti nee biti potreban.
Loa i dobra hrana
Rekli smo da je svijet koji nas okruuje naa projekcija, naa
Boanska mo i na projekat. Dakle, neko projektuje velike koliine
preteno iste hrane, stvorio je program za taj cilj, zarobio te energije i
poremetio vjeito kruenje i kretanje. Drugi je projektovao sebi neto
drugo i time zarobio druge energije. Programi koje stvaramo su
nepotrebni i uvijek tetni. Postoji program, sav u zamahu i kretanju,
on se stalno giblje i mijenja, ali ga mi pokuavamo blokirati i
prilagoditi naem programu. Taj Boanski program je samo
pristizanje i smjena sa drugim plodovima tokom godine. Na program
je da elimo stalno da jedemo jagode koje su nekoliko dana
predviene da se jedu po Boanskom programu (programi nisu naa,
ve Boanska stvar), ali mi pravimo programe da to konzerviramo,
mijenjamo i skladitimo. Tako radimo sa mesom, ribom, itom i
slino, tako Boanske blagodeti pretvaramo u greke i tek onda to
uzimamo. Postali smo paranoini, kolektivno. Svi strahujemo da e
195
nestati hrane, zbog toga ubijamo i radimo milione nesrea drugima
kako bi mi bili sreni ili sigurni. Onda nam se desi bolest i sve to
postaje bezvrijedno i nita od toga nam ne moe pomoi. Milijarde
dolara ne pomau bolesniku od raka. Samo malo ljubavi i dobrote
moe da ga spasi, jer je rak negativna energija, koja uzmie pred
pozitivnom.
Jabuka je iva poslije opadanja dok je u prirodi i dok se ne
desi da je neko pojede nosei njeno sjeme da se dalje razmnoava.
Cvijet je iv dok ima boju, miris i svjeinu. Sve konzervirano i
stavljene u neprirodne uslove da izgleda isto, znajui da nije ivo,
predstavlja mrtvu hranu. To nam ini loe. Mi imamo program da
neprirodnim postupcima odravamo formu, izgled i sjeanje na pravu-
ivu hranu. Osnovni princip, Boanski program kae: Od ivog
nastaje ivo, od mrtvog nastaje mrtvo, gazimo i postajemo sve vie
pokretne grobnice. Ono to se ne moe pojesti ivo i nije za jesti i po
Boanskom programu, ima drugu ulogu na ovom svijetu. Poto smo
uveli preko 60% tvari koje se ne jedu u obaveznu, ak i po literaturi,
zdravu hranu, poeli smo sve da prvo pretvaramo u mrtvo, pa tek
onda da jedemo. Vie i neznamo ta je za jesti i te nije. Mislimo da
su zaini-aditivi svemoni, i da se sve moe pretvoriti u jelo.
Zaboravili smo opomenu: ovjee sve ti je dostupno, ali ti nije sve
od koristi!.
Kad ste vidjelo drugo stvorenje da jede neto to nije za jesti?
Ono rae umire, ali ovjek, ovjek misli da moe sve promijeniti iz
Boanskog reda i poretka u svoj poredak i to mu se obija o glavu. Kad
sam spomenuo Boanski poredak, koji se odnosi na nastanak i trajanje
hrane, nisam pomenuo da je ljudski ivot u osnovi stalno ienje i to
e trajati do savrenstva. Hrana koja stie u proljee, nas hrani, isti
od ostataka hrne koju smo jelu u zimu i ostavlja naslage, koje e
istiti hrana koja e stii u ljeto. To je vjeiti ciklus, tako ovjek
postaje sve vie Boansko bie koje ne misli na smak svijeta ve na
evoluciju due. Takav ovjek ne boluje, ne ivi u mrnji, takav ovjek
je spreman da shvati da je on iz ljubavi, kraj i poetak Boanskog
stvaranja, jer je uistinu stvoren po liku i duhu Samog Tvorca-iste
energije i iste ljubavi.
Sve liste dobre hrane liste obavezne hrane su pogrene,
postoje liste kojima s kojima smo roeni i koje smo posisali s
196
majinim mlijekom i koje su u prirodi od postanka do kraja, zajedno
sa ljubavi i ovjekom. Dakle uzmite ozbiljno da nauite da se hranite
od marta do juna hranom koja stie u proljee, u ljeto hranom koja
stie u tom periodu i tako sve po godinjim dobima. Ovdje nisam
napomenuo da jedete meso kad stigne, jer Tvorac i nije stvorio
meso, ve druga iva bia, to znai da to nikada ne stigne, da
njgovom nastanku predhodi smrt, a ne ivot i njegovim trejanjem traje
raspadanje, a ne oivljavanje. Iz mesa ne nastaje nikakav ivot. Ovo
e, obzirom na navike, potrejati dugo, ali bar tu hranu svedite na
minimum svih minimuma, kao i kuhanu hranu, jer je kuhanjem ili
peenjem hrana ubijena i ne donosi nam nita dobro.
Koja je vaa osnovna hrana i koja e vam uvijek donijeti
oduevljenje, zdravlje, sreu i napredak? To je hrana koja je pristigla
kada ste vi roeni. Ako ste roeni u proljee, vaa osnovna hrana su
salate, rano voe i rano povre. Ako ste roeni u zimu onda je vaa
osnovna hrana oraarke, sjemenke, itarice (nemojte u itarice
svrstavati proizvode od itarica, ve radite klice ili ih usitnite
(prekrupa) i kombinujte sa drugim primjesama i jedite sirove). Ako se
dobro udubite i ponete uporeivati sve ljude oko sebe sa njihovim
periodom roenja, vidjeete da na naim prostorima ima 4 podtipa i
da su roeni u proljee svi sa odreenim karakteristikama koje ih ine
slinim. Ovo pravilo nemojte nikada da zaboravite!
Promijenimo navike i molimo se navedenim molitvama da bi
shvatili da je jedna jabuka, jedna kruka, 100 gr kupina ili 150 grama
peninih klica obrok, a ne poslastica ili neto to treba da se nae,
da je molitva hrani to to e nam ta hrana donijeti i da je lake stradati
sa puno pogrene hrane i nemogue stradati sa malim koliinama
hrane kojoj smo poslali pozitivne misli, molitvu i ljubav.. ta smo
uradili kad poslije pola kg peenja pojededenog uz malo ili vie salate
ili 100 gr voa? Nismo obezbijedili ni dovoljno energije da organizam
moe probaviti tu lou hranu-meso, nismo obezbijedili ienje
organizma od loe hrane i zategli smo jo vie strunu zdravlja i ivota
do samog pucanja. Da smo pojeli samo salatu i voe, bilo bi nam
potrebno 7-15 x manje energije da ostatke salate i voa probavimo
kroz organizam i dobili bi najmanje 24 x vie energije nego to je u
peenju. Kad ovako svakodnevno prenapreemo organizam, sistem
mora da puca i posledica je bolest, patnja, a patnja je najvei uzrok
197
nevjerstva, bogohulstva i izaziva svaki dan glasnije pitanje o
postojanju Boga i Njegove uvene ljubavi. ta je u ovom svemu
uinio Bog, sve smo to uradili sami, a nama je lake prozvati Boga
nego sebe. Bog je nepromjenliv, On trai da se mi stalno mijenjamo
da postanemo predmetom evolucije i stalnog napretka, do granice kad
emo stati s desne strane Oca. Bog ne eli da gmiemo kao
ivotinje koje ubijamo i jedemo, veda se uzdiemo, a Njegova ljubav
je tako velika da nas eli uzdii do Sebi ravnog.
Kada postavljamo svoj jelovnik, maksimalno vodimo rauna o ovim
principima i napravimo svoju listu dobre hrane (i listu loe hrane koja
je sada u jelovniku koja mora konstantno da se smanjuje).

























198
SADRAJ:
1. UVOD ......................................................................................... 2
2. O KRVI IVOTNOJ TENOSTI............................................ 6
3. PROCES ISHRANE JE PROCES STARENJA ILI
PODMLAIVANJA......................................................................... 10
4. TA SU ENZIMI?..................................................................... 13
5. ISHRANA PRIJESNOM HRANOM........................................ 15
6. KAKO PREI NA PRIJESNU HRANU.................................. 21
7. OPTI PROGRAM IZLJEENJA HRANOM (primjenljiv kod
svih oboljenja) ................................................................................... 25
8. PROGRAM FIZIKIH AKTIVNOSTI .................................... 28
9. JELOVNIK ZA 15 DANA........................................................ 29
10. MIKS ZA ZDRAVLJE.......................................................... 36
11. DODACI SA UPUTAMA..................................................... 37
12. PET PRAVILA ZDRAVE ISHRANE .................................. 38
12.1. PRVO PRAVILO.......................................................... 42
12.2. DRUGO PRAVILO....................................................... 43
12.3. TREE PRAVILO........................................................ 45
12.4. ETVRTO PRAVILO .................................................. 46
12.5. PETO PRAVILO........................................................... 46
13. KARAKTER HRANE........................................................... 47
14. BILJNI PRAH....................................................................... 51
15. SALATA OD ITARICA-KLICE........................................ 53
16. PRIPREMA KLICA, VRIJEME NAMAKANJA I VRIJEME
KLIJANJA......................................................................................... 54
17. ITARICE............................................................................. 55
18. Dinkel .................................................................................... 55
19. Amarant,bez glutena.............................................................. 56
20. Proso, bez glutena.................................................................. 56
21. Quinoa (kvinoja), bez glutena ............................................... 57
22. Kamut .................................................................................... 57
23. Jeam..................................................................................... 58
24. Zob......................................................................................... 58
25. Tef, bez glutena ..................................................................... 59
26. Kukuruz, bez glutena............................................................. 59
27. Ra......................................................................................... 60
28. Heljda (haja, hajdina), bez glutena ........................................ 60
199
29. Sirak, bez glutena .................................................................. 61
30. Ria, bez glutena ................................................................... 61
31. Penica................................................................................... 61
32. NABAVA I UVANJE PRIJESNE HRANE....................... 62
33. JEDAN DAN ZDRAVOG IVOTA .................................... 67
34. DODACI PRIJESNIM JELIMA........................................... 73
35. Stanje zrnaste hrane............................................................... 74
36. Pahuljice, klice, namoene mekinje....................................... 75
37. Sirovo brano......................................................................... 75
38. Ulje ........................................................................................ 76
39. Prirodno sire i limun......................................................... 77
40. Zeleni prah-salata, zain........................................................ 78
41. Najee koriteno zainsko bilje.......................................... 80
42. Hljeb ...................................................................................... 88
43. Kvasac kao zain ................................................................... 88
44. Mlijeko vapski sir ili kvark ............................................... 89
45. So, zain ili neto drugo?....................................................... 90
46. Suva i namoena prekrupa..................................................... 90
47. eer (med, smokve i groice) ............................................ 91
48. Bijeli eer se smatra otrovom i nikada se ne koristi! ........... 92
49. Koji se dodaci meusobno ne podnose?................................ 92
50. Jo neto o prijesnoj hrani ..................................................... 95
51. O HRANI ZNAMO VEOMA MALO................................... 95
52. NETO O RECEPTIMA KOJI SU U NASTAVKU KNJIGE
98
53. OPTI PROGRAM IZLJEENJA HRANOM (primjenljiv
kod svih oboljenja) .......................................................................... 100
54. PROGRAM FIZIKIH AKTIVNOSTI .............................. 103
55. RECEPTI............................................................................. 112
56. RECEPTI SA OVSOM....................................................... 113
56.1. Slatki obrok ................................................................. 114
56.2. Pikantni obrok ............................................................. 114
56.3. Meka prekrupa s kvarkom........................................... 115
56.4. Meka prekrupa slobodno ............................................. 115
57. RECEPTI S MEKINJAMA................................................. 115
57.1. Suvi obrok ................................................................... 116
57.2. Pikantne mekinje ......................................................... 116
200
58. RECEPTI OD PENINIH KLICA................................... 117
58.1. Klice sa bananom......................................................... 117
58.2. Penine klice sa paradajzom...................................... 117
59. PEURKE........................................................................... 117
59.1. Peurke s kvascom....................................................... 118
59.2. Peurke s celerom........................................................ 118
60. JELA OD KVARKA........................................................... 118
60.1. Kvark s mrkvom.......................................................... 118
60.2. Kvark sa paradajzom................................................... 119
60.3. Kvark sa bananom-jabukom........................................ 119
60.4. Kvark sa lukom............................................................ 120
60.5. Kvark sa kvascom........................................................ 120
61. Obrok za teki fiziki rad..................................................... 120
62. Veera banana .................................................................. 120
63. Sojino zrno........................................................................... 121
64. RECEPTI SA INTEGRALNIM RIOM ILI PROSOM
121
64.1. Ljuto jelo ..................................................................... 121
64.2. Slatko jelo.................................................................... 122
65. MIKS OBROCI ................................................................... 122
66. Drugi mikser obrok za 2 osobe............................................ 123
67. JELA SA VOEM.............................................................. 123
68. NEPEENI HLJEB............................................................. 129
69. Bademovi biskviti................................................................ 130
70. Praznini keks...................................................................... 131
71. KOLAI .............................................................................. 131
72. KARAMEL I POSLASTICE .............................................. 132
73. PRELIVI ZA SALATE....................................................... 135
74. SALATE.............................................................................. 136
75. PIA.................................................................................... 140
76. NAMAZI ............................................................................. 143
77. JAANJE ORGANIZMA................................................... 149
78. AJEVI ..................................................................................... 152
78. HREN.................................................................................. 154
79. KESTEN.............................................................................. 155
80. IAK................................................................................. 156
81. PATETA-NAMAZ OD SJEMENKI................................. 156
201
82. KISELINA-POVEAN HOLESTROL .............................. 157
83. Priprema aja za eludac: .................................................... 158
84. Recept za zdravlje PROSTATE .......................................... 159
85. SOJINO MLIJEKO-nezdrava hrana.................................... 160
86. VEDSKA SPOZNAJA O PREHRANI ............................... 161
87. IVOTNA ISKRA .............................................................. 166
88. PRIRODNA NAELA I ZDRAVLJE................................ 173
89. GLADOVANJE .................................................................. 176
90. SOLARNA JOGA............................................................... 178
91. ZAKLJUAK...................................................................... 182



























202
O piscu

Slavko Crni, roen 1947. godine u elincu (Republika
Srpska), gdje zavrio osmogodinju kolu. Srednju poljoprivrednu
kolu pohaa u Somboru. Tokom kolovanja je najbolji ili meu
najboljim acima generacije. Sklon pisanju, ve od drugog razreda
srednje kole je pokreta i urednik akog lista Vlatanje. Kroz rad
zavrava ekonomski fakultet i magisterij.
Dobar dio radnog vijeka se bavi analizom poslovnih sistema
i uticajem trokova na rezultate poslovanja, te pitanjem optimalne
proizvodnje u odnosu na strukturu proizvoda. Njegov sistem
obrauna i isplate plata u odnosu na koeficijent plaene realizacije,
je dugo primjenjivan u nekim velikim sistemima. Godine 1983.
zavrava specijalizaciju za finansije u Visokoj koli za financijske
radnike pri Privrednoj komori Slovenije iz tematike:
Planiranje i ulaganje ostvarene dobiti u tehnoloki razvoj sistema.
Svoja strune radove objavljuje u Gospodarskom vjesniku.
Pisac je mnogih studija, redovno sarauje u raznim asopisima, a
njegovi projekti se priznaju kao veoma inventivni, ivotni i
optimalno realni.
Pasija su mu konji. Kao dobar poznavalac konja, dugo
ostaje na komandnom mjestu (rezervni oficir) konjike jedinice
taba Slovenije.
Fascinira ga konj kao kompletna pojava i kao fenomenalan
prijatelj ovjeka i njegovo bezrezrevno sluenje ovjeku kroz
vijekove.
Napisane knjige o konjima, treba da poslue svima, koji ele
ponovo sresti i upoznati konja u novoj namjeni i ulozi sa motom:
Kroz istoriju, konj je spaavao ovjeka od pretjeranog rada, a u
budunosti e ga spaavati od pretjeranog nerada i neaktivnosti.
Stalni traga po prirodi i Boijoj volji, ne dri ga nivo spoznaje
ovozemljskog. esto ponavlja da su na glavu postavljene vrijednosti.
Ba to ga vodi u traganje za onim to nazivamo priroda ili Boije
ostvarenje.
Vrhunac traganja je traganje za svojim poslanstvom na
ovom svijetu, samootkrovenje sebe, ko sam i ta treba da ispunim da
203
bi ostvario seba i samog Stvoritelja u ovom ivotu. Samoostvarenje
je prva stepenica Bogoostvarenja i Bogootkrovenja.
Ova knjiga, kao i ostale njegove knjige nisu samo puko
prenoenje spoznaje i nauenog, ve prenoenje stila ivota kojeg
sam upranjava.
Kad ga je neko provokativno upitao: vjeruje li ti u
Boga?, odgovorio je: ne samo da vjerujem, ja znam do On postoji i
moja najvea tenja je da spoznam Boga!
Da bi shvatili ovu knjigu i uvidjeli vanost potovanja
izneenih naela za ishranu, autor podvlai: Nita nam bolje ne
pokae koliko smo moralni, isti i iskreni prema sebi, okolini,
Stvoritelju i prirodi od naeg naina ishrane. Moramo imati odnos
koji nikome ne ini tetu. Ni samom sebi nesmijemo initi tetu
ishranom, jer mi odravamo ivot, pogrenom hranom ga
unitavamo i tako inimo Bogohulne radnje. Sve to radimo
negativno, prije ili kasnije dobijemo desetostruko nazad, sve ide u
ogledalo, uveeva se i vraa.
Koliko je vana duhovnost u ivotu, kae se jednom
reenicom: Budite sreni i proitajte bar jednu pjesmu dnevno! Sav
mrak i svi problemi su u nama. Sve nepravde i sva posrnua,
muenja, gadosti, zlobe, lai, prljavtine koje nam se deavaju su u
nama. Ako oistimo sebe, sav svijet e biti ist. Stvoritelj e biti
veoma srean i planeta e pjevati od sree, pa makar to bila i jedna
jedina srena i ista dua na Zemllji! Da bi se poeli istiti,
promijenimo ishranu. Nae tijelo je ljutura u kojoj stanuje dua,
tijelo mirie po istoi due. Dua moe biti zatrpana mrtvom
hranom i miris due e biti izraen. Sve mrtvo zaudara. Isto kao to
je bure ljutura u kojoj stanuje vino, i ono mirie po vinu. Ako u
bure naspemo neistou, bure e zaudarati, pa makar u njemu bilo
skoro do vrha vino i samo malo neistoe.
Ako vam je tijelo puno mrtve hrane nee izazivati pozitivne
vibracije, niti ete ih znati prepoznati.

Dr R. Cviji


204