Вы находитесь на странице: 1из 22

UNIVERZITET U BIHAU

TEHNIKI FAKULTET
BIHA
POSTDIPLOMSKI STUDIJ
Odsjek: MAINSKI




KONSTRUKCIJA ALATA ZA PROBIJANJE I PROSJECANJE

Predmet: Konstrukcija alata





Profesor-mentor: Kandidat:
doc.dr. Mehmed Mahmi Mirza Hadali

Biha, juni 2013

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

1

ZADATAK :

Proraunati i konstruisati alat za izradu predmeta prikazanog na slici za
sljedee podatke:

Veliina serije: N=200.000 kom.
Materijal lima: Al 99.5
Debljina lima: s=1,2 [mm]

Izradna tolerancija predmeta je IT 10 na osnovu koje je potrebno odrediti
toleranciju izrade alata.

Slika 1. Radni komad








Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

2

1) Analiza iskoritenja lima

Jednoredni raspored
Slika 2. Jednoredni raspored
Izlazna irina trake za jednoredni raspored reznih elemenata prema sl.2
B
1
=L+2b
Ulazna irina trake za isti raspored se uveava za veliinu zasjecanja
graninog noa:
B=L+2b+
2
c
=B
1
+
2
c


Prema tabeli 2.2. (Konstrukcija alata i pribora autor: Himzo uki) usv. za
zadanu debljinu lima
b=1,6 [mm]
b
1
=2,1 [mm]

Poto se zadani materijal Al 99.5 razlikuje od materijala za kojeg su dati
podaci u tabeli 2.2. usvajane veliine se koriguju prema vrijednostima
koeficijenta koji je dat na strani 2.20.

b= 1,3 * 1,6=2,56 [mm]
b
1
= 1,3 * 2,1=2,73 [mm]

Usvajam: b= 2,6 [mm]
b
1
= 2,7 [mm]

Posmak (korak) trake odnosno duina graninog noa iznosi:
X= L
1
+b
1
X= 90+2,7= 92,7 [mm]
Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

3

irinu graninog noa odreujemo iz tabele 5.1. str. 5.5. za X=92,7 [mm]
imamo da je:
c= 14 [mm]

Na osnovu dobijenih podataka imamo da je:

B
1
= L+2b= 44+2*2,6= 49,2 [mm]
B= L+2b+(C/2)= 44+2*2,6+(14/2)=56,2 [mm]

Povrina radnog komada (A):


A5
A4
A1
A6
A3
A2
Slika 3. Prikaz povrina


1 2 10 7 8 9 5 6 3
2
A A A A A A A A A A
A 3088,915 mm
= + + +
( =


Poetni oblik materijala su table limova dimenzija 1000 x 2000 (mm) iz kojih
se odsijecaju trake dimenzija BxL
t
= Bx1000 (Tab.2.1. obrada metala
plastinom deformacijom Binko Musafija ).
Predpostavlja se da se pri odsijecanju na makazama gubi 3% materijala.
Ako sa ''Z'' oznaimo broj komada u jednoj traci tada je potreban broj traka
za izradu N=200000 kom.

Y =
1,03 N
Z


Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

4

Z =
t
L
x
=
1000
92,7
= 10,787
Usv. prvi manji cijeli broj Z=10

Y =
1,03 N
Z

=
1,03 200000
10


Y =20600 traka

Procentualna vrijednost odpadka se rauna po sljedeem izrazu:

A
1
=
1 t
t
Y B L N A
100%
Y B L




N- broj komada u seriji
A- povrina jednog radnog komada
Y- broj traka lima potrebnih za izradu serije od N komada
B- ulazna irina trake
L
t
- duina trake

1
A
20600 56,2 1000 - 200000 3088,9
100%
20600 56,2 1000

=



1
A =46,63 %

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

5

Dvoredni raspored
Slika 4. Dvoredni raspored - I varijanta


Izlazna irina trake prema sl.4 iznosi:
B
1
= L
1
+ 2b + b
1
= 90+2,7+2,6*2
B
1
= 97,9 [mm]
Ulazna irina trake iznosi:
B = B
1
+
2
C
= 97,9 +
14
2

B = 104,9 [mm]
Posmak (korak) trake odnosno duina graninog noa iznosi:

X = L
1
+ 2*b
1
= 44+2,7*2
X = 49,4 [mm]
Trake dimenzija B x L
t
= B x 1000 (mm) se odsijecaju iz poetne table 1000 x
2000 (mm) pri emu se pretpostavlja da se pri odsijecanju na makazama
gubi 3 % materijala.
Broj komada koji se dobije iz jedne trake:

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

6

Z = 2
Lt 1000
2
X 49,4
= = 20,24
Usv. prvi manji cijeli paran broj Z=20

y =
1,03 N 1,03 200000
Z 20

= = 10300 - traka
Procentualna vrijednost otpadka iznosi:
A
2
=
y B Lt N A
100
y B L t



%

A
2
=42,82 %

















Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

7

2) Odreivanje rasporeda reznih elemenata i dimenzionisanje rezne
ploe

Iz konstrukcijskih razloga usvajam dvoredni raspored
Slika 6. Raspored reznih elemenata


Za limove debljine do 6 (mm) i otvore do 300 (mm) visinu rezne ploe
moemo odrediti po obrascu:
H = ( 10 + 5 s 0,7 a b ) c + +
S - debljina lima
a,b - dimenzije najveeg otvora
c - koeficient koji zavisi od vrstoe lima, bira se prema tabeli (str.2.28,
Konstrukcija alata i pribora Himzo . )
Visinu rezne ploe moemo odrediti i prema tabeli 2.9 strana 2.29 za
[b = 50 100 (mm) i s = 1 3 (mm)]
H = ( 0,22 0,35 )b
H = ( 0,22 0,35) 90 -
H = 19,8 31,5 [mm]
Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

8


Usvajamo standardnu vrijednost visine, prvi vei stabdardni broj (str.2.29)
H = 32 [mm]
- irina rezne ploe
B = b + e
4
+ e
6
= (90+2,7+45)+64+64 = 265,7 [mm]
e
4
= e
6
= 2 H = 2*32= 64 [mm]
B=266 [mm] Usvojena vrijednost iz konstrukcionih razloga
- Duina rezne ploe
Vrijednosti e
1
i e
2
odreujemo prema odabranim vijcima i cilindrinim
koiima iz tabele 3.9 strana 3.10 za max. dimenziju matrice od 125 160
(mm) te za silu manju od 500 (KN) biramo:
- vijak M10
- cilindrini koi | 8

Iz tabele 3.10 strana 3.13 za max. dimenzije matrice 125 160 te za vijak
M10 i cilindrini koi | 8 biramo vrijednosti e
1
i e
2.
e
1
= 12 (mm)
e
2
= 20 (mm)
Prema tabeli 2.8 strana 2.28 odreujemo preostala najmanja rastojanja
izmeu otvora:
e
3
=0,6*d
0
=0,6 *10=6 [mm]
e
5
=0,8*d
0
=0,8 *10=8 [mm]
e
7
=1,2*d
0
=1,2 *10=12 [mm]
e
8
=1,5*s = 1,5 *1.2=1,8 [mm]

Uzimajui u obzir najmanja rastojanja izmeu otvora, duina rezne ploe
iznosi .
A = 270,9 [mm]
B=271 [mm] Usvojena vrijednost iz konstrukcionih razloga

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

9

3) Odreivanje sile prosijecanja i probijanja, ukupna sila

Sila potrebna za probijanje otvora 10 [mm]



| |
1 m
2 m
1 m
1
F O s
s debljina lima
N
60 70 vrstoa za smicanje za Al 99.5
mm
F d s
F 2449,2 N
t
t
t t
= - -

(
=
(

= - - -
=


Sila potrebna za probijanje otvora



| |
2 m
2
F O s
F 4188,6 N
t = - -
=



Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

10

Sila potrebna za prosijecanje

| |
3 m
3
F O s 227,345 1,2 65
F 17732,91 N
t = - - = - -
=

Sila zasijecanja graninog noa
91,9
7

( )
| |
Z m
Z
c
F X s 49,4 7 1,2 65
2
F 4399,2 N
t
| |
= + - - = + - -
|
\ .
=


Ukupna sila sastoji se od sile potrebne za probijanje, sile potrebne za
prosijecanje i sile na graninom nou.
F = 2*F
1
+ 2*F
2
+2* F
3
+F
Z
F = 53140,62 [N]
Silu mjerodavnu za izbor prese dobijemo ako ukupnu silu poveamo za 30 %
F
M
= 1,3 * F
F
M
=69082,86 [N] ~70 [kN]

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

11

4) Proraun probojaca i prosjekaa

Probojci i prosijekai se provjeravaju na izvijanje i pritisak. Tanki probojci se
provjeravaju na izvijanje.
a) Provjera na izvijanje probojca za |10 (mm)
Izjednaavanjem kritine sile izvijanja po Euler-ovom kriteriju sa ve
odreenom silom probijanja dolazimo do izraza za maksimalnu duinu
probojca uzimajui u obzir da je alat izveden sa vodeom ploom.
2
min.
kr 2
2 E I
F
L
t - -
=
Gdje je:
E=215*10
3
[N/mm
2
] modul elastinosti za alatni elik
I
min
najmanji moment inercije poprenog presjeka probojca
L slobodna duina probojca

Za probijanje otvora potrebna je sila probijanja F
1
=2445,2 [N] =>F
kr
=F
1
Moment inercije:

| |
4
4
min. min
2 2 3
min.
max .
1
max .
d
I I 490,625 mm
64
2 E I 2 215 10 490,625
L
F 2449,2
L 520,06 mm
t
t t
( = =

- - - - -
= =
=


Usvajam ukupnu duinu probojca prema preporukama 65 mm (T. 3.2, str.
3.5), pri emu radni dio 16 mm prema izraunatoj kritinoj duini.
b) Provjera na pritisak probojca optereenog silom F
2


Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

12


| |
2 8
2
2
p2 pdoz
2
p2 pdoz
A 20* 9 A
A 337 mm
F
A
4188,6
12,429 zadovoljava
337
o o
o o
= +
=
= s
= = <

c) Provjera prosjekaa na pritisak
2 1 2 10 7 6 5
2
2
3
p3 pdoz
31
p2 pdoz
A A A A A A A
A 3484,415 mm
F
A
17732,91
5,089 zadovoljava
3484,415
o o
o o
= + + +
( =

= s
= = <

5) Proraun rezne ploe

Rezna ploa se provjerava na mjestu najveeg otvora na reznoj ploi
odnosno u zoni kritinog presjeka (str.2.41)
Napon savijanja u reznoj ploi mora biti manji od dozvoljenog napona na
savijanje.
o
s
= 0,75
2
F L
(B b) H


< o
sdoz
H [mm] visina rezne ploe
F [N] sila probijanja / prosijecanja
L [mm] raspon oslonca ispod rezne ploe
B [mm] duina rezne ploe
b [mm] duina otvora rezne ploe

o
sdoz
= 500 [N/
mm
2
] dozvoljeni napon na savijanje za alatne elike prema
slici 2.22, str 2.41

Da bi mogli odrediti napon savijanja u reznoj ploi potrebno je prije toga
usvojiti oblik rezne ploe.
Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

13

Prema preporukama u tabeli 2.10 strana 2.30 usvajamo oblik presjeka rezne
ploe TIP A matrice.

Za ve odreenu visinu rezne ploe i zadanu debljinu lima imamo:

9
0

+
(H-h)sin ~1,26
h
H


H=32 [mm]
h=7 [mm]
o=4
A=20'
o
s
=0,75
4
2
F L
(B b) H




L = 90 + 2x = 93,496 (mm) usvajamo L = 94 [mm]

o
s
=0,75
2
17732,91* 94
( 266 90) 32


o
s
=6,899 (N/
mm
2
) < o
sdoz
=500 (N/
mm
2
) uslov zadovoljen

6) Proraun meuploe

Kod veeg broja alata izmeu probojaca / prosjekaa i gornje ploe kuita
postavlja se meuploa koja slui za ravnomjerno prenoenje pritiska sa
glava probojaca / prosjekaa na gornju plou kuita.
Kriterij za ugradnju meu ploe je dozvoljeni pritisak izmeu probojaca /
prosjekaa i gornje ploe ili ako alat ima vei broj probojaca odnosno ako se
radi o veim serijama izrade radnog komada.
Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

14

Pritisak se odreuje po obrascu F=
P
A
s P
doz
=250 [N/
mm
2
]
F sila probijanja/prosjecanja
A povrina poprenog presjeka probojca/prosjekaa
P
doz
dozvoljeni specifini pritisak

Pritisak na probojcu je ve odreen u taci 4.

2 2 doz
17732,91
N N
p 5,089 < p 250
mm mm
3484,415
( (
= = =
( (


I ako je pritisak manji od dozvoljenog usvajam meuplou jer ima vei broj
alata i radnih komada.
7) Odreivanje teita alata

Teite svih sila na alatu odreuje se s ciljem definisanja poloaja
cilindrinog rukavca. Postavljanjem cilindrinog rukavca u teite svih sila
izbjegavamo dodatno optereenje alata na savijanje i izvijanje i tako
poveavamo vijek trajanja alata.

Poloaj teita svih sila moe se odrediti grafiki i analitiki.

Analitiki se odreuje prema izrazima:

X
c
=
n
i i
i 1
n
i
i 1
F X
F
=
=

; Y
c
=
n
i i
i 1
n
i
i 1
F y
F
=
=



F
i
sila probijanja/prosjecanja pojedinog elementa
X
i
rastojanje od

y-ose
Y
i
rastojanje od x-ose

Kako sila probijanja/prosjecanja zavisi od materijala, duine i debljine rezne
ivice gornji izrazi se mogu svesti na oblik:

X
c
=
n
i i
i 1
n
i
i 1
L X
L
=
=

; Y
c
=
n
i i
i 1
n
i
i 1
L y
L
=
=



L
i
duina rezne ivice pojedinog elementa

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

15

7
Y
4
X4
91.9
Y
X

| |
| |
2
i i
i 1
4 2
i
i 1
4
2
i i
i 1
4 2
i
i 1
4
L X
49,4* 24,7 7 * 49,4
X
49,4 7
L
X 27,76 mm
L Y
49,4 0 7 ( 3,5)
Y
49,4 7
L
Y 0,434 mm
=
=
=
=

+
= =
+
=

+
= =
+
=


5
4
1,5 2 3

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

16


| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
1
2
3
4
5
6
Z
1
2
3
4
5
6
Z
X 198,3 mm
X 193,236 mm
X 171,5 mm
X 176,564 mm
X 117,014 mm
X 55,086 mm
X 208,3 mm
Y 76,15 mm
Y 181,85 mm
Y 189,85 mm
Y 84,15 mm
Y 159,239 mm
Y 109,761 mm
Y 54,45 mm
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=


| |
| |
n
i i
i 1
c n
i
i 1
c
n
i i
i 1
c n
i
i 1
c
F X
X
F
X 120,85 mm
F Y
Y
F
Y 126,49 mm
=
=
=
=

=
=

=
=


8) Tolerancije izrade alata

Tolerantno polje alata za probijanje/prosjecanje je manje za tri od tolerantnog
polja radnog predmeta. Spoj rezna ploa probojac/prosjeka:
Rezna ploa H7 H8 H9
= ; ;
probojac / prosjeka h6 h7 h8

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

17

Kod probijanja probojac je jednak nazivnoj mjeri otvora a kod prosjecanja
rezna ploa ( otvor ) je jednaka nazivnoj mjeri radnog predmeta koji se treba
prosjei.









a)prosjecanje b)probijanje


- Probijanje

d
s
= d + t
d
m
= d
s
+ z = d + t + z
d
s
nazivna mjera probojca
t tolerancija probijanog otvora
d dimenzija probijanog otvora
z zazor
Za maksimalni broj otrenja :
d
smin
=d
s
-t
s

t
s
izradna tolerancija probojca

- Prosijecanje

Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

18

d
M
= D t
d
S
= d
M
z = D t z
d
M
nazivna mjera rezne ploe
d
S
prenik prosjekaa
t
M
izradna tolerancija rezne ploe
Za maksimalni broj otrenja :
d
Mmax
= d
M
+ t
M

Materijal obradka (trake) je Al 99.5, debljine s=1,2 (mm), zazor iznosi z=0,12
(mm) prema tabeli 2.17 strana 2.53.

Kvalitet izrade alata je IT 7 ( 10-3=7 ) odnosno

Rezna ploa H7
h6 probojac / prosijeka
=

- Probojac za probijanje otvora |10 [mm]

Prenik probojca D= 10 [mm], za podruje mjera od 6 10 i kvalitet izrade
IT10 izradna tolerancija iznosi: = 0,058 [mm]

Najvei prenik otvora pri probijanju je:
d
max
= d + = 10 + 0,058 =10,058 [mm]
Prenik probojca jednak je max. preniku otvora:
d
s
= d
max
= 10,058 [mm]
Tolerancija izrade probojca t
s
= 0,009 [mm] za tolerancijsko polje h6 u
podruju od 6 10 (mm)
Najmanji prenik probojca
d
smin
= d
s
t
s
= 10,058 0,009 = 10,049 [mm]
Prenik otvora na reznoj ploi:
d
m
= d
s
+ z = 10,058 +0,05 = 10,108 [mm]
Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

19

Tolerancija prenika otvora na reznoj ploi iznosi t
m
= 0,015 [mm] za
H7 u podruju od 6 10 [mm]
Najvei prenik otvora na reznoj ploi je:
d
mmax
= d
m
+ t
m
= 10,108 + 0,015 = 10,123 [mm]

- Probojac za probijanje otvora 20x19

Poto je u pitanju kvalitet izrade predmeta IT10 za podruje 1830 izradna
tolerancija iznosi =0,084.

Najvea mjera irina otvora pri probijanju je:
B
max.
= B + = 20+0,084=20,084 [mm]
irina probojca jednaka je max. irini otvora:
b
s
= B
max.
= 20,084 [mm]
Tolerancija izrade probojca je t
s
= 0,013 za h6 u podruju 18-30 [mm].
Najmanja mjera irine probojca:
b
smin
= b
s
+ t
s
= 20,084-0,013=20,071 [mm]
irina otvora na reznoj ploi:
b
m
= b
s
+ z = 20,084+0,12=20,204 [mm]
Tolerancija irine otvora na reznoj ploi je t
m
= 0,021 [mm] za H7 u
podruju 18-30 [mm]
Najvea mjera irine otvora u reznoj ploi je:
b
m max.
= b
m
+ t
m
= 20,204+0,021=20,225 [mm]

Duina probojca L= 19 [mm]
Poto je u pitanju kvalitet izrade predmeta IT 10 za podruje 18-30 izradna
tolerancija iznosi =0,084.
Najvea duina otvora pri probijanju je:
L
max.
= L + = 19+0,084=19,084 [mm]
Duina probojca jednaka je max. duini otvora:
l
s
= L
max.
= 19,084 [mm]
Tolerancija izrade probojca je t
s
= -0,013 za h6 u podruju 18-30 [mm]

Najmanja mjera duine probojca:
l
smin
= l
s
- t
s
= 19,084-0,013=19-071 [mm]
Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

20

Duina otvora na reznoj ploi:
l
m
= l
s
+ z = 19,084+0,12=19,204 [mm]
Tolerancija duine otvora na reznoj ploi je t
m
= 0,021 [mm] za H7 u
podruju 18-30 [mm]
Najvea mjera duine otvora u reznoj ploi je:
l
m max.
= l
m
+ t
m
= 19,204+0,021=19,225 [mm]

- Prosjeka za prosijecanje otvora 90 x 44 [mm]

irina prosjekaa B = 90 [mm]
Poto je u pitanju kvalitet obrade IT10 za podruje od 80 120 [mm] izradna
tolerancija iznosi: = 0,140 [mm]
Najmanja mjera irine otvora :
B
min
= B = 90 0,14 = 89,86 [mm]
irina prosijekaa jednaka je minimalnoj irini otvora:
B
s
= B
min
= 89,86 [mm]
Tolerancija izrade prosjekaa t
s
= 0,022 [mm] za tolerancijsko polje h6
u podruju od 80 120 [mm]

Najvea irina prosjekaa
B
smax
= B
s
+ t
s
= 89,86 + 0,022 = 89,882 [mm]
irina otvora na reznoj ploi :
B
m
= B
s
+ z = 89,86 +0,12= 89,98 [mm]
Tolerancija irine otvora na reznoj ploi iznosi:T
m
= 0,035 [mm] za
tolerancijsko polje H7 i podruje mjera od 80 120 [mm]

Najmanja irina otvora na reznoj ploi je :
B
mmin
= B
m
+ T
m
= 89,98 0,035 = 89,945 [mm]
Duina prosijekaa L = 44 [mm]
Za kvalitet IT10 i podruje od 30-50 [mm] izradna tolerancija iznosi:

=
0,100 [mm]
Najmanja mjera duine otvora:
L
min
= L

= 44-0,100=43,900 [mm]
Duina prosjekaa jednaka minimalnoj duini otvora:
L
s
= L
min
= 43,900 [mm]
Tolerancija izrade prosijekaa:T
s
= 0,016 [mm] za tolerancijsko polje
h6 i podruje mjera od 30-50 (mm)
Konstrukcija alata MASTER STUDIJ
2013

21

Najvea duina prosjekaa:
L
s
max = L
s
+ t
s
= 43,900+0,016=43,916 [mm]
Duina otvora na reznoj ploi:
L
m
= L
s
+ z = 43,916+0,12=43,928 [mm]
Tolerancija visine otvora na reznoj ploi iznosi: t
m
= 0,025 [mm] za
tolerancijsko polje H7 i podruje od 30-50 [mm]

Najmanja duina otvora na reznoj ploi je:
L
mmin
= L
m
t
m
=43,928-0,025=43,903 [mm]

Вам также может понравиться