Вы находитесь на странице: 1из 22

Sveuilite J.J.

Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Preddiplomski studij flozofje i pedagogije
Jelena Kukuli
Socioloke teorije devijantnosti
!avrni rad
"entor# $r.s%. &ranko &ognar
Sumentor# do%.dr.s%. 'eljko Pavi
Osijek( )*+,.
0
Saetak:
Devijantnost oznaava bilo koje krenje drutvenih normi, ono je relativan problem i moe se
razlikovati na temelju lokacije, dobi, socijalnom statusu.
U ovom radu opisane su tri vrste teorija za objanjenje devijantnosti bioloke, psiholoke i
socioloke! na socioloke teorije stavljen je najve"i na#lasak. $ioloke teorije % devijantnost
proizlazi iz &izike konstitucije pojedinca. 'redstavnici ove teorije su (ombroso i Sheldon.
'siholoke teorije objanjavaju devijantno ponaanje na individualnoj razini )misaoni procesi,
osobina linosti*. +reud je usmjeren na podsvijest, $o,lb- je razvio teoriju privrenosti, a prema
.-sencku postoje dva tipa linosti: introverti i ekstroverti. Socioloke teorije nastoje potpunije
razumjeti kako vanjski drutveni utjecaji mo#u doprinijeti devijantnosti. /nterakcionizam %
$ecker i 0o&&man prouavali su procese kojima su pojedinci oznaeni kao devijantni, uskoro i
postali takvi )teorija etiketiranja*. 1eorija kulturno# prijenosa #ovori o tome kako u razliitim
supkulturnim drutvima, neka socijalna skupina ohrabruje kriminalno ponaanje, a dru#a odbija.
2to su mo#u"nosti povoljnije, ve"a je vjerojatnost za poinjenje devijantno# ina. 0lavni
predstavnik ove teorije je Sutherland. +unkcionalistika perspektiva &okusirana je na drutvo u
cjelini, prije ne#o na samo# pojedinca koji se nalazi u njemu. 3ajistaknutiji teoretiari %
Durkheim i 4erton. Supkulturne teorije objanjavaju devijantnost supkulturom neke drutvene
skupine. 5dre6ene skupine razvijaju norme i vrijednosti koje se razlikuju od dru#ih pripadnika
drutva. 0lavni predstavnici ove teorije su 7ohen, 4iller, 7lo,ard i 5hlin, te 4atza. 1eorija
socijalnih veza pokuava objasniti zato pojedinci ne odstupaju od pravila. 1ravis 8irschi tvrdi
kako pojedinci oponaaju one ljude u kojima vide uzor i ele slijediti njihov primjer, jer bi
ponaanje koje ne odobravaju, mo#lo nai"i na osudu. Spominje 9 oblika za objanjenje te
povezanosti % vezanost, privrenost, ukljuenost i vjerovanja.
1ako6er su opisana istraivanja za dvije teorije teoriju socijalnih veza i teoriju etiketiranja, koje
su njima i potvr6ene.
:ljune rijei: devijantnost, bioloke teorije devijantnosti, psiholoke teorije devijantnosti,
socioloke teorije devijantnosti
S;D<=;>:
?. U@5D.........................................................................................................?
A. D.+/3/<;3>. D.@/>;3135S1/...........................................................?
B. 1.5</>. D.@/>;1350 '53;2;3>;...................................................B
B.?. $ioloke teorije devijantnosti..............................................................9
B.A. 'siholoke teorije devijantnosti...........................................................9
B.B. Socioloke teorije devijantnosti..........................................................C
B.B.?. /nterakcionistika teorija devijantnosti.......................................C
B.B.A. 1eorija kulturno# prijenosa.........................................................D
B.B.B. +unkcionalistika perspektiva.....................................................D
B.B.9. Supkulturne teorije devijantnosti................................................??
B.B.C. 1eorija socijalnih veza.................................................................?B
9. E;:(>UF;:.............................................................................................?G
C. (/1.<;1U<;............................................................................................?H
?. Uvod
Devijantno ponaanje du#o je vremena jedno od arita socioloke misli. Socioloko zanimanje
za uspostavu i odravanje drutveno# reda povezano je sa praktinim zanimanjem za djelovanje
koje se smatra tetnim za pojedince i drutvo, te se panja sociolo#a usmjerava na irok spektar
razliito nazivano# ponaanja, kao npr. kriminalno ponaanje, nekon&ormistiko ponaanje,
zastranjeno ili ekscentrino. Dakle, &okus sociolo#a usmjeren je otkrivanje zato se ljudi
ponaaju na neprihvatljiv nain, bio to nekakav prijestup ili problematinije kriminalno
ponaanje. )navedeno prema: $ecker, ?HH?: HH*
U ovome radu prvo "u opisati to je to devijantnost ili delinkvencija iznoenjem razliitih
de&inicija isto#, na koji nain se moe sprijeiti, kako se razlikuje od ono#a to nazivamo
kriminal, te sukladno mojem osobnom interesu, tako6er "u biti &okusirana na ono to se odnosi
na djecu i maloljetnike. U dru#ome dijelu rada navest "u teorije devijantnosti, od biolokih
teorija, prema psiholokim, te u konanici socioloke teorije, o kojima "u re"i neto vie.
3adalje, prikazat "u i interpretaciju rezultata nekoliko empirijskih istraivanja koje se odnose na
tu temu.
A. De&iniranje devijantnosti
Devijantnost je vrlo teko odrediti jednom op"e prihva"enom de&inicijom. <azlo# tome je
posebice taj to je devijantnost kulturno determinirana, a kultura postoji mno#o, te one u
drutvima evoluiraju i sto#a se mijenjaju tijekom #odina. 5no to bi danas nazvali devijantnim
ponaanjem, ne mora znaiti da "e biti devijantno u budu"nosti, kao i ono to je u prolosti imalo
takvu oznaku, u dananje vrijeme je drutveno prihvatljivo )na primjer homoseksualnost*.
IDevijantnost je ponaanje koje preko prihvatljive mjere odstupa od normi to ih ve"ina lanova
skupine ili drutva prihva"a. 1akvo se ponaanje naje"e ne#ativno vrednuje i izaziva
neprijateljske reakcije.J
?
Drutvena devijantnost se odnosi na ponaanje koje odudara od op"eprihva"enih drutvenih
vrijednosti i normi, pa se sto#a i drutveno osu6uje. S obzirom da se norme i vrijednosti s
?
+anuko, 3enad )?HHK*. Sociolo#ija udbenik za #imnazije. Ea#reb: 'ro&il international, 9B. str.
?
vremenom mijenjaju, kao i da se razlikuju izme6u razliitih drutava i kultura, proizlazi da je
svaka devijantnost relativna tj. ovisna o mjestu i vremenu.
A

Spreavanje, ukidanje ili sankcioniranje devijantno# ponaanja nazivamo socijalna kontrola.
ISocijalna kontrola je skup sredstava kojima se nastoji osi#urati da ve"ina lanova drutva
potuje norme.J
B
3adalje, +anuko )?HHK* spominje i sankciju, te kae kako se sankcija svaka
reakcija dru#ih na ponaanje pojedinca ili #rupe koja kao cilj ima osi#uranje potivanja normi.J
Sukladno tome, devijantno ponaanje moe se sankcionirati na dva naina: pozitivno
sankcioniranje podrazumijeva na#ra6ivanje na#rada za kon&ormnost, tj. potivanje pravila
drutva, a ne#ativno sankcioniranje podrazumijeva kanjavanje )za ponaanje koje odstupa od
drutvenih normi*. 3o, sankcije tako6er mo#u biti &ormalne i ne&ormalne. +ormalne su one #dje
je prisutno tijelo koje odre6uje uskla6enost ponaanja i normi )npr. zatvorske i novane kazne
kao ne#ativne, i diplome, pohvale i na#rade kao pozitivne*. 3e&ormalne sankcije su vie
spontano# karaktera, a to su npr. usputna pohvala, smijeak, ili s dru#e strane sva6a, pokuda, ili
uvreda. )+anuko, ?HHK*

>ae krenje drutvenih normi, koje se zakonski kanjava, naziva se kriminal, a u sluaju mladih
maloljetnika delinkvencija. 4aloljetnika delinkvencija je kompleksni &enomen koji je teko
de&inirati, izmjeriti, objasniti i sprijeiti. <azlo# tome je taj to je ona povezana sa socijalnim
institucijama kao to su obitelj, kola, mediji, zakon, te maloljetniki sudovi i sudovi za
odrasle. 5p"enito, djeca i mladi na poetku poinju kriti pravila lijepo# ponaanja ili odijevanja,
nakon to#a dolazi do statusnih prekraja, odnosno ono# ponaanja koji je neprihvatljiv za mlade,
ali ne%kanjiv za odrasle )no"ni izlasci, neposlunost, konzumacija alkohola*, a u konanici do
delinkventno# ponaanja koje podrazumijeva nasilje prema dru#im ljudima i ivotinjama,
oduzimanje imovine, tj.kra6a i sl. )<e#oli, 8e,itt i De(isi, A0?0: ?H%A0*.
4no#e teorije devijantnosti temelje se u#lavnom na slubenim statistikim podacima policije,
sudstva i dru#ih dravnih a#encija koje sudjeluju u nametanju zakona to pokazuje da su neke
skupine ukljuenije u zloin od dru#ih, te sukladno tome, takve vrste istraivanja poivaju na
podatcima prikupljenim iz triju izvora: Islubene statistike prikuplja ih drava )policija,
statistiki zavodi...*, viktimizacijske studije ankete u kojima ljudi navode u kojoj mjeri su bili
rtve pojedinih vrsta kriminala, te studije samopriznavanja ankete u kojima ljudi navode u
A
8aralambos, 4ichael! 8olborn, 4ichael )A00A*. Sociolo#ija teme i perspective. Ea#reb: 0olden marketin#.
B
+anuko, 3enad )?HHK*. Sociolo#ija udbenik za #imnazije. Ea#reb: 'ro&il international, 9A. str.
A
kojoj mjeri su bili poinitelji pojedinih delinkventnih postupaka.J
9
3avesti "u jedan primjer
takvo# istraivanja. U analizi samoiskazane devijantnosti ra6enoj na pet nacionalnih uzoraka i
sedam uzoraka velikih europskih #radova 2aki" i sur. )A00A: AGK%AGD* doli su do zakljuka kako
postoje razlike u stopama devijantnosti u odnosu na varijable spola, roditeljsko# nadzora i
povezanosti sa kolom, dok su razlike u odnosu na socioekonomski status i obrazovanje roditelja
neto manje. 'okazalo se kako su djeaci skloniji antisocijalnim djelima od djevojica, kao i ona
djeca koja su loija to se tie kolsko# uspjeha i imaju manjak roditeljsko# nadzora. <azlike u
spolovima su manje kada se radi o zlouporabi dro#a i imovinskim djelima. <azlike #otovo i ne
postoje kada je rije o manjim devijacijama )nepla"anje vozne karte, kra6e u tr#ovinama,
opijanje, bjeanje od ku"e, skitnja i sl.*. to se tie vrenja nasilja prema dru#im osobama,
djeaci prednjae, pa je ovdje ta razlika najizrazitija, a ona je oko 9:? u njihovu korist )navedeno
prema: 'avi", A0?B*. :ada uzmemo u obzir socioekonomski status roditelja, tu ne nalazimo
ve"e razlike, no ako roditelji imaju nii stupanj obrazovanja, ta djeca "e prije biti nasilna prema
vrnjacima ne#o ostali. :ada bismo #ovorili o tipu kola, ovo istraivanje pokazalo su kra6e,
kra6e s nasiljem i socijalna patolo#ija naje"i u tro#odinjim strukovnim kolama. 2to se tie
ocjena, pokazano je kako oni uenici koji postiu bolji uspjeh nemaju sklonosti antisocijalnom
ponaanju )2aki" i sur., A00A:AKK*, iz e#a bi se mo#lo zakljuiti kako ti uenici nemaju potrebu
za dru#aijim dokazivanjem. 1ako6er, treba spomenuti i to da uestalost antisocijalno#
ponaanja raste sa stupnjem obrazovanja roditelja, to se najvjerojatnije pripisuje permisivnijem
od#oju kod obrazovanijih roditelja, ali i manjku socijalne kontrole. Djeca koja dolaze iz obitelji
srednje# imovinsko# statusa najmanje se uputaju u antisocijalna ponaanje, a kod djece iz
obitelji s loim i dobrim materijalnim statusom mo#u"nost da "e se to do#oditi ve"a. )2aki" i
sur., A00A:AD0! prema: 'avi", A0?B*. /straivanje je tako6er pokazalo tako6er i to da je
antisocijalno ponaanje najprisutnije u velikim #radovima.
B. 1eorije devijantno# ponaanja
:ada #ovorimo od delinkventnomLdevijantnom ponaanju, moemo re"i kako postoji B vrste
teorija: bioloke, psiholoke i socioloke. U ovome radu biti "u &okusirana na socioloke teorije
devijantnosti, dok "u o ostale dvije navesti samo osnovne podatke.
B.?. $ioloke teorije devijatnosti
9
'avi", =eljko )A0?B*. 3astavni materijal za kole#ij Sociolo#ija od#oja i obrazovanja
B
I'rema biolokim teorijama devijantnost proizlazi iz bioloke konstitucije pojedinca, naje"e
uvjetovane #enetskim naslje6em.J
C
'rvi predstavnik bioloke teorije bio je talijanski lijenik
7esare (ombroso. 3je#ovo uenje naziva se atavizam prema kojemu su kriminalci atavistiki
)&izioloko i psiholoko naslije6e od predaka* ostatak primitivnijih ljudskih evolucijskih oblika, i
mo#u se prepoznati po odre6enim tjelesnim obiljejima )ja#odine kosti, izraena eljust, velike
ui i sl.* po kojima se razlikuju od ostalih ljudi. I/ako oni sami nisu krivi, kriminalci su
nesposobni potivati kompleksna pravila moderno# drutva, te bi radi to#a trebali biti smjeteni
u restriktivne institucije kao to su zatvori.J
G

3akon nje#a bilo je jo teoretiara, kao to su Milliam Sheldon )povezanost #ra6e tijela i
delinkventno# ponaanja*, zatim povezanost ;D8DL;DD poreme"aja s delinkvencijom itd.
)<e#oli, 8e,itt i De(isi A0?0: ?00%?0C*. Dananje &izioloke teorije, za razliku od onih ?H. i A0.
stolje"a )darvinizam*, u#lavnom se baziraju na #enetske abnormalnosti i hormonalne procese
kao mo#u"a objanjenja devijantnosti, osobito kriminala )navedeno prema: 'avi", A0?B*
B.A. 'siholoke teorije devijantnosti
'siholoke teorije pronalaze uzroke devijantnosti u crtama linosti koje mo#u biti naslije6ene ili
usvojene socijalizacijom )8aralambos, A00A: BC?%BCB! prema: 'avi", A0?B*. Si#mund +reud
spominje id )instinktivno djelovanje*, e#o )predsvjesno, razlikovanje stvarno# od nestvarno#* i
supere#o )svijest! obuhva"a moralne norme i vrijednosti*. ;ko ta tri dijela ne &unkcioniraju
zajedno, dijete ili mlada osoba vrlo lako mo#u IzastranitiJ i postati delinkventni. >ohn $o,lb-,
kao +reudov uenik, razvio je tzv. teoriju privrenosti prema kojoj dijete ima potrebu stvaranja
bliskosti s majkom i ocem u prvim #odinama ivota i ako se ova privrenost ne uspije stvoriti, taj
nedostatak bliskosti i empatije moe voditi k devijantnom ponaanju, ali i to da dijete tee
ostvaruje bliske emotivne odnose s dru#im osobama tijekom kasnije# ivota, te i samo nema
osje"aj za empatiju )<e#oli, 8e,itt i De(isi, A0?0: ?BK*
C
'avi", =eljko )A0?B*. 3astavni materijal za kole#ij Sociolo#ija od#oja i obrazovanja
G
<e#oli, <., i 8e,itt, >., De(isi, 4 )A0?0*. DelinNuenc- in Societ-, .i#ht .dition. Sudbur-, 4ass.: >ones and
$artlett 'ublishers. HH. str.
http:LLbooks.#oo#le.hrLbooksOidPhD,:%%
EQ<Mk7RprintsecP&rontcoverRsourceP#bsS#eSsummar-SrRcadP0TvPonepa#eRNR&P&alse
9
'rema 8ansu .-sencku postoje dva tipa linosti: introverti i ekstroverti. /ntroverti su tihi i
rezervirani, dre osje"aje pod kontrolom, rijetko se ponaaju a#resivno i ne #ube lako
samokontrolu, dok su ekstroverti otvoreni prema drutvu, uitku i zabavi, ali tendiraju tome da
iz#ube samokontrolu i budu a#resivni, pa sto#a, ako socijalizacija u nekom dijelu ivota zakae,
ekstroverti postaju devijantni.
B.B. Socioloke teorije devijantnosti
B.B.?. /nterakcionistika teorija devijantnosti
/nterakcionizam je mikrosocioloka paradi#ma koja prouava odnos pojedinca i drutva )na koji
nain ljudi stvaraju, odravaju i mijenjaju drutvo, te kako ih to drutvo istovremeno oblikuje*. /z
ove perspektive drutvo ne postoji kao neto izvan nas, ne#o se kroz interakcije stalno iznova
stvara, te tako prua uvide u &unkcioniranje svakodnevno# ivota )navedeno prema +anuko,
?HHK: ?B%?9* Sto#a moemo zakljuiti kako je interakcionistiki pristup devijantnosti
usredotoen na interakciju izme6u devijantne osobe i onih koji je kao takvu de&iniraju! naime,
interakcionisti odbacuju pozitivistiki pristup te istiu vanost imbenika koji su vezani za
pojedinca, prouavaju nain na koji se pojedini postupci i osobe de&iniraju kao devijantni te kako
takva de&inicija utjee na njihovo daljnje djelovanje )8aralambos, A00A: BKA%BKH! prema: 'avi",
A0?B*. 'rema tome, status devijanta je, moemo tako re"i, #lavni status koji utjee na svaki dru#i
status koji pojedinac moe posjedovati. $udu"i da pojedinci stvaraju predodbe o sebi na temelju
reakcija okoline moe do"i do samoispunjavaju"e# proroanstva prema kojem devijantna
identi&ikacija postaje dominantnom to povlai niz procesa: taj pojedinac )primjerice narkoman*
posee za dru#im oblicima zloina jer ne moe dobiti normalan posao, a etiketa devijanta moe
voditi daljnjoj devijantnosti, pa ak i promijeniti predodbu pojedinca o sebi.
3ajpoznatija interakcionistika teorija devijantnosti je tzv. teorija etiketiranja koju je postavio
ameriki sociolo# 8o,ard Saul $ecker. 'rema nje#ovoj teoriji, in postaje devijantan tek kad #a
dru#i tako doive i de&iniraju. IU sreditu pozornosti je proces kojim neki ljudi bivaju oznaeni
devijantnima, poinju sebe doivljavati kao devijantne te se konano zaista tako i ponu
ponaati.J
K
3adalje, on na#laava da etiketiraju samo one osobe koje imaju mo" dijeliti etikete, a
sama etiketa nije neutralna ona sadri ocjenu osobe na koju se primjenjuje. Dru#im rijeima,
predstavnici zakona name"u de&inicije konvencionalno# morala dru#ima i ve"inom su od#ovorni
K
+anuko, 3enad )?HHK*. Sociolo#ija udbenik za #imnazije. Ea#reb: 'ro&il international. 9K. str.
C
za UpriivanjeU etiketa te na taj nain etiketiranjem izraavaju strukturu mo"i u drutvu. :ako
navodi $ecker )?HH?: ?00*, sam in etiketiranja, koje#a provode Imoralni poduzetniciJ, iako
vaan, ne moe biti shva"en kao jedino i samodovoljno objanjenje ono#a to navodni devijanti
zapravo rade. $ilo bi nerazumno su#erirati da pljakai pljakaju ljude jednostavno zato to ih je
netko etiketirao kao pljakae, ili da sve to homoseksualac radi, radi jer #a je netko nazvao
homoseksualcem. /pak, ovakav je pristup najvie doprinio usmjeravanju panje na nain na koji
etiketiranje smjeta poinitelja u okolnosti koje mu oteavaju nastavak obavljanja normalnih
svakodnevnih poslova, te #a tako navode na IabnormalnoJ djelovanje )kao u sluajevima kada
policijski dosje oteava pojedincu le#alno zara6ivanje za ivot, te #a tako navodi na bavljenje
nezakonitim radnjama*.
'rema <e#oli, 8e,itt i De(isi )A0?0*, verzija teorije etiketiranja .rvina 0o&&mana temeljila se
na prouavanju razliitih ustanova za lijeenje devijantnosti )tzv. totalnih institucija* kao to su
zatvori, duevne bolnice i popravni domovi. 3aime, 0o&&man je doao do zakljuka kako se
pojedincu unitava osobnost na takvim mjestima postupcima kao to su oduzimanje osobnih
stvari, oblaenje u prepoznatljive uni&orme, ime #a pretvaraju u pripadnika uni&ormirane mase
kojemu treba neka vrsta lijeenja )navedeno prema: 'avi", A0?B*. 3a taj nain poinje Iproces
unitavanjaJ to vodi do injenice da se mno#i onda osje"aju bespomo"no, odnosno, nespremno
za vanjski ivot.
.d,in 4. (emert spominje primarnu i sekundarnu devijaciju. 'rimarna devijantnost se sastoji
od onih devijantnih inova koji su se do#odili prije ne#o to su javno etiketirani, dok je potra#a
za uzrocima te devijacije beskorisna )npr. krenje prometnih propisa, eksperimentiranje s
dro#ama* )+anuko, ?HHK: *. 1o je, dakle, ponaanje to kri drutvene norme, ali u#lavnom
prolazi nezapaeno od djelovanja socijalne kontrole.
5znaavanje )etiketiranje* pojedinaca kao devijantnih stvara povoljne uvjete za sekundarnu
devijantnost devijantnost koju sami pojedinci usvajaju kao od#ovor na reakciju okoline. 3ova
se devijantnost, tvrde teoretiari etiketiranja, proizvodi putem neprijateljskih reakcija onih koji
stvaraju i potuju pravila. .tiketa pridaje pojedincu status devijantne osobe, a onLona postupno
prihva"a status i tako se ponaa. )+anuko, ?HHK: 9K* 1ako6er, ljudi etiketirani kao devijantni
obino bivaju odbaeni i izolirani, to ih tjera da potrae drutvo sebi slinih. 'articipacija u
devijantnoj supkulturi postaje nain rjeavanja &rustriraju"ih situacija i nalaenja emocionalne
podrke. /stodobno, prikljuivanje devijantnoj #rupi uvr"uje devijantnu sliku vlastite linosti,
G
potpomae devijantni stil ivota i oslabljuje veze s InormalnimJ dijelom drutva. )+anuko, ?HHK:
9D*
2to se tie istraivanja na ovu temu, spomenuti "u istraivanje koje su proveli $ro,n&ield i
1hompson )A00D*. 3jihovo istraivanje pokazalo je kako je etiketa devijantnosti )npr. evidencija
o policijskom privo6enju*, neovisno o uestalosti delinkventno# ponaanja, znaajno i pozitivno
povezana s delinkventnim samopoimanjem, tj. etiketa utjee na stvaranje sekundarne
devijantnosti kroz samopoimanje osobe kojoj je etiketa dodijeljena )navedeno prema: 'avi",
A0?B*.
2to se tie spola, drutvene klase )drutvena klasa je mjerena prema zanimanju i obrazovanju
oca.*, i rase u ovoj analizi, istraivanje pokazuje kako nemaju znaajan utjecaj na delinkventno
samopoimanje, to znai da etiketa ima podjednak utjecaj na mlade iz svih drutvenih slojeva i
bez obzira na rasu )no treba napomenuti da je istraivanje provedeno u :anadi koja tei
multikulturalizmu i anti%rasizmu*, to, prema 'avi" )A0?B*, opovr#ava ideju teorije etiketiranja
po kojoj "e nii slojevi zbo# manje koliine drutvene mo"i biti podloniji utjecaju etiketiranja.
3o, neka istraivanja pokazuju i kako su mladi iz viih slojeva podloniji djelovanju etikete,
budu"i da mladima iz niih slojeva etiketa ne kodi u toj mjeri zbo# to#a jer su njihove ivotne
mo#u"nosti ve" o#raniene, tj. od njih se to vie oekuje. =ene manje vjerojatno imaju
delinkventno samopoimanje ne#o muki ispitanici. IDe7oster tvrdi da mukarci mo#u biti vie
podloni optubama za devijantnost zbo# odraenih samo%procjena kao onih koji e"e ulaze u
kon&likte.J
D
'rema $ro,n&ield i 1hompson )A00D*, $artusch i 4atsueda )?HHG* ispitali su uinke
odraenih procjena po spolu i utvrdili kako je roditeljska procjena )djece kao devijantne* na
kraju utjecala na delinkventno ponaanje. 5vo se u pravilu vie odnosi na mukarce jer je
vjerojatnije da su oni lano optueni ili ocijenjeni kao prekritelji pravila od strane roditelja ne#o
ene.
B.B.A. 1eorija kulturno# prijenosa )kulturne transmisije*
3ajpoznatiji predstavnik teorije kulturno# prijenosa je .d,in 8. Sutherland, koji je pripadao
ikakoj sociolokoj koli. U svojem tumaenju devijantno# ponaanja spominje termin
di&erencijalne asocijacije, kojim opisuje na#laavanje slinosti izme6u naina na koji se ui
devijantno, i naina na koji se ui InormalnoJ ponaanje. Dru#aije reeno, u razliitim
D
$ro,n&ield, David! 1hompson, :evin )A00D*. 7orrelates o& DelinNuent /dentit-: 1estin# /nteractionist, (abelin#,
and 7ontrol 1heor-. /nternational >ournal o& 7riminal >ustice Sciences, B)?*, 9G. str.
K
supkulturnim drutvima, neka socijalna skupina ohrabruje kriminalno ponaanje, dok #a dru#a
odbija, nijee. 'rema Sutherlandu, ve"ina devijantno# ponaanja ui se u primarnim #rupama,
posebice onim vrnjakim. Sutherland je tako6er unaprijedio teoriju da je kriminalno ponaanje
naueno kroz socijalne interakcije u kojoj se mo#u"nosti koje su povoljnije za krenje zakona
razlikuju od mo#u"nosti koje su nepovoljne za krenje zakona, za neko#a tko prihva"a kriminal
kao prihvatljiv nain ivota. )Eembroski, A0??: A99*
Sutherland je tvrdio da su nje#ove teorije di&erencijalne asocijacije i di&erencijalne drutvene
or#anizacije kompatibilne i zajedno &ormiraju sveobuhvatno objanjenje kriminala, a evo i zato.
3aime, di&erencijalna povezanost )asocijacija* objanjava zato je pojedinac bio uvuen u
kriminal, a di&erencijalna drutvena or#anizacija objanjava zato je stopa kriminala bila via u
pojedinim sektorima ameriko# drutva. 'rema tome, devijantnost je rezultat socijalizacije i
uenja vrednota supkulture koja podrava stavove i ponaanja koja dominantna kultura odbacuje
)Sutherland R 7resse-, ?HCC! prema: Eembroski, A0??*. /sto tako, Sutherlandova je teorija
primjenjiva na sve slojeve drutva, te je u stanju prikazati i kaznena djela VVpoinjena od osobe od
u#leda i visoko# drutveno# statusa u tijeku nje#ovo# zanimanja.VV 5pisuju"i zloine poinjene
na podruju #ospodarstva, politike i struke, Sutherland je skovao pojam tzv. I,hitecollarJ
kriminala )kriminal bijelo# ovratnika*.
H
)Eembroski, A0??: A9C*.
B.B.B. +unkcionalistika perspektiva
:ada #ovorimo o &unkcionalizmu, prvo bismo trebali spomenuti teoriju anomije. 1eoriju anomije
prvi je uveo &rancuski sociolo# Wmile Durkheim kako bi oznaio nepostojanje ili pomanjkanje
socijalnih ili drutvenih normi! to je stanje u kojem dolazi do destabilizacije starih normi i
pravila. Do stanja anomije moe do"i u razdobljima kriza, ratova i pobuna kao i u doba
drutvene tranzicije )Eembroski, A0??*. :ao i 4arX i .n#els koji su mu prethodili, Durkheim
tako6er stavlja zloin u kontekst podjele rada i de#radacije drutva. 3o, za razliku od njih, on
tvrdi kako je moralni red vaniji od ekonomsko# poretka jer se on odnosi na pad drutva.
Smatrao je podjelu rada #lavnim doprinosom socijalnoj di&erencijaciji i napetih drutvenih
odnosa do te mjere da bi se drutvo mo#lo odrati zajedno samo uz vanjski entitet kao to je
H
:riminal bijelo# ovratnika je izraz koji oznaava kriminalne radnje osoba koje pripadaju srednjim i viim
slojevima neko# drutva. /me je dobio po en#leskom izrazu ,hite%collar )bijeli ovratnik* koji oznaava radnu sna#u
koja se bavi u#lavnom intelektualnim radom, pa sto#a zauzima vie poloaje u poduze"ima, ima bolje pla"e, te ve"i
u#led i poloaj u drutvu od klasine radnike klase )blue%collar*. 1o su u pravilu djela &inancijsko# kriminala kao
to su prevare, podmi"ivanja, pronevjere, krivotvorenje, utaja poreza, tr#ovanje vrijednosnim papirima i sl.
D
drava )7linard i ameriko socioloko drutvo, ?HG9! prema: Eembroski, A0??*. 3adalje, kako
tako6er navodi Eembroski )A0??*, ekspanzija kapitalizma rezultirala je pretjeranom
specijaliziranosti u podjeli rada, to predstavlja opasnost za drutvenu solidarnost, ime dolazi do
anomije. ;nomija )odsutnost normi* se pojavljuje u industrijskom drutvu kada oslabi drutvena
kontrola, a moralne norme nisu dovoljno jake za obuzdavanje prekritelja zakona )tj. op"e
prihva"eno#, Idobro#J ponaanja*. 1ada dolazi do trajkova, samoubojstava, rastave brakova i
dru#ih ne#ativnih trendova. Dakle, dinamine drutvene pojave uvjetuju &rustriranost,
rezi#niranost i nezadovoljstvo uop"e, te se na taj nain name"e potreba za novim moralnim
konsenzusom.
3adalje, prema Durkheimu, u drutvima #dje podjela rada i individualne razlike dovode do
nejednakosti, do#odi se to da drutvene kontrole slabe i dovode do tri abnormalna oblika podjele
rada. 5d ove tri abnormalne &orme, prevladavaju"e stanje je VVanominoVV #dje nalazimo: )?*
nedostatak inte#racije razliitih radnih &unkcija, )A* sukobe izme6u rada i kapitala, i )B*
pove"anje specijalizacija! to dovodi do neuspjeha u proizvodnji koja ne ispunjava i ne
zadovoljava drutvene odnose izme6u lanova drutva, u konanici vode"i u stanje anomije
)Durkheim, ?HG9! prema: Eembroski, A0??*. 5pisuju"i raspad drutva temeljeno# na sve
na#laenijoj podjeli rada i eroziji moralno# poretka, Durkheim je stvorio strukturnu
&unkcionalistiku perspektivu kriminala )(ill- i suradnici, ?HDH! prema: Eembroski, A0??*.
IStrukturno%&unkcionalistika perspektiva navodi da kako se drutvo moderniziralo, urbaniziralo,
i sve vie promijenilo, intimnost malih, tradicionalnih zajednica se slomila. :ako se veza #rupe
slomila uzrokuju"i time manji broj zajednikih pravila, ivot ljudi postao je nepredvidljiv, kao i
drutva koja su postala puna nedosljednosti i zbunjenosti, pa su time interesi i djela jedne
skupine dola u sukob s dru#om )7linard and ;merican Sociolo#ical ;ssociation., ?HG9*.J
?0

Dru#i &unkcionalistiki teoretiar bio je <obert :in# 4erton. 'rema Eembroski )A0??*, 4erton
se sloio s Durkheimovim stavom da u sluaju kad institucionalizirane norme oslabe, bezakonje
se zadri u drutvima #dje se snani na#lasak stavlja na ekonomski uspjeh, kao i sa tim da
anomija )rasulo* nije nastala na#lim drutvenim promjenama. 3o, on je odbacio stajalite da
zloin proizlazi iz #radskih siromanih etvrti i nauenih devijantnih kulturnih vrijednosti.
Umjesto to#a, istaknuo je da sklad, kon&ormitet, prila#o6avanje uobiajenim kulturnim
vrijednostima proizvode visoke stope kriminala i devijantnosti )(ill- i suradnici, ?HDH! prema:
?0
Eembroski, David )A0??*: So%iologi%al -.eories of /rime and $elin0uen%y. Journal of 1uman
&e.avior in t.e So%ial 2nvironment.( 3)+4 )5*6)75( str. )5).
H
Eembroski, A0??*. 1ako6er, tvrdio je da socijalne strukturne uvjete treba smatrati imbenicima
koji dovode do devijacije. Drutveni sustavi dre iste ciljeve za sve ljude, bez davanja jednakih
sredstava svim ljudima, i jednako omo#u"avanje njihovih ostvarenja. 'rema 4ertonu, kada se to
do#odi, standardi o tome to je dobro ili loe se vie ne mo#u primijeniti, te je potrebno odrediti
VVkoji je od dostupnih postupaka je najuinkovitiji u netiranju kulturno odobrenih vrijednostiOVV
)4erton, str. ?DH! prema: Eembroski, A0??*. IStanje anomije rezultira Vdoslovnim
demoraliziranjem, tj. de%institucionaliziranjem sredstavaV )4erton, str. ?H0*, to je rezultat
VVakutnih pritisaka stvorenih na razlikovanju kulturalno induciranih ciljeva i socijalnih prilika
)4erton, str. ABA*.J
??
Dru#im rijeima, 4erton smatra da je osnovna vrijednost zapadnih
drutava vrijednost materijalno# uspjeha te da se ova vrijednost moe ostvariti na prihvatljiv
)le#itiman* ili neprihvatljiv )nele#itiman* nain, tj. da je anomija nesklad izme6u drutveno
poeljnih ciljeva i drutveno prihvatljivih sredstava. S tim neskladom pojedinci se nose na
razliite naine. :ako navodi Eembroski )A0??*, 4erton artikulira 9 tipa od#ovora na anominu
situaciju, s obzirom na prihva"anje sredstava i ciljeva, utvr6ivanjem VVnaina individualne
prila#odbeVV: ?. kon&ormizam, naje"i nain, podrazumijeva prihva"anje kulturnih ciljeva i
institucionaliziranih sredstava )prihva"anje obrazovanja, rada i sl.*! A. povlaenje, je devijantna
alternativa koja odbacuje i ciljeve i sredstva drutva, to su oni ljudi koji su na neki nain IispaliJ
iz drutva, kao to su npr. ovisnici o alkoholu i dro#ama. B. pobuna % pojedinac odbacuje i
aktivno zamjenjuje ciljeve i sredstva drutva nekakvim novim normama % primjer za to su
radikalni socijalni pokreti, eko%pokreti % oni koji ele Ipromijeniti svijetJ! B. ritualizam, znai
naputanje ili zanemarivanje ciljeva, ali ostajanje pri postoje"im sredstvima, tj. sniavanje
ambicija i prila#o6avanje vlastitoj socijalnoj poziciji zbo# nemo#u"nosti promjene. 'rema
+anuko )?HHK* primjer ritualizma je ponaanje birokrata koji vie ne zna koji je cilj or#anizacije
u kojoj radi, ali nje#uje sredstva radi njih samih )potuje proceduru*. 9. inovacije, predstavljaju
oblik prihva"anja ciljeva, ali odbijanja sredstava! Ida bi doli do novca, ljudi se mo#u odati
prostituciji, izdavati lane ekove, varati, krasti, pljakati itd.J
?A
5vakav tip ponaanja svojstven
je ljudima koji pripadaju niim drutvenim slojevima, koji zbo# manjka ili nemo#u"nosti
obrazovanja, neimanja drutvenih veza nemaju Ilak i slobodan putJ kojim mo#u do"i do uspjeha.
/novacija je dobila najve"u znanstvenu pozornost u istraivanju zloina i delinkvencije, pa onda i
4erton )?HGD* opisuje inovacije kao nain de&iniranja ve"inu kriminalno# ponaanja )navedeno
prema: Eembroski, A0??: A9C*.
??
/bid, str. A9C.
?A
+anuko, 3enad )?HHK*. Sociolo#ija udbenik za #imnazije. Ea#reb: 'ro&il international. 9G. str.
?0
B.B.9. Supkulturne teorije devijantnosti
Supkulturne teorije objanjavaju devijantnost supkulturom neke drutvene skupine. 5ne
dokazuju da odre6ene skupine razvijaju norme i vrijednosti koje se u odre6enoj mjeri razlikuju
od dru#ih pripadnika drutva.
'rema 7ohenu )?HCC* kolska devijantnost je bila simptom kulturno# razdora u drutvu i
neispunjenih tenji.
?B
Ea#lavljeni na dnu strati&ikacijsko# sustava, #dje su im putovi ka uspjehu
zaprijeeni, djeaci iz nie radnike klase pate od statusne &rustracije. 5ni stvaraju vlastite norme
unutar kojih mo#u posti"i uspjeh i ste"i u#led to rezultira tvorbom delikventne supkulture, #dje
se delinkvencija i vandalizam smatraju poeljnima, te se na takav nain stjee u#led i priznanje, i
rjeava se statusne &rustracije. Sto#a, budu"i da nemaju svi iste mo#u"nosti, neke skupine unutar
drutvene strukture nalaze se pod ve"im pritiskom devijantnosti, te tako i dolazi do nje.
Malter 4iller smatra da je zloin proizvod kulture nie klase )tj. radnike klase*, koja ima
nekoliko arinih interesa koji nude zadovoljstvo spomenutoj: vrstina )hrabrost pred &izikom
prijetnjom, odbacivanje plaljivosti i slabosti*, lukavost )uivanje u nadmudrivanju dru#o#a, tzv.
Iulina mudrostJ* i uzbu6enje )tra#anje za napeto"u*. 4iller sto#a ne smatra da devijantna
supkultura nastaje iz nesposobnosti pripadnika niih drutvenih slojeva da posti#nu uspjeh, ne#o
smatra kako je to posljedica poslova radnike klase koje karakterizira monotonija i
nezadovoljstvo. /sto se do#a6a i u kolama, #dje navodi postojanje anti%kolskih supkultura koje
karakterizira dokazivanje otpornosti to se Ikosi sa kolskim ustrajanjem na samokontroli,
intelektualnosti i disciplini.J )Davies, ?HHH: ?HB* IDodatni je razlo# i esti nedostatak oeva
unutar obitelji tj. obitelji kojima je na elu samo majka. 'rema 4illeru, kod mukih se tinejdera
stvara bunt prema enskom autoritetu koji se izraava kao prena#laavanje mukosti i VmukihV
vrijednosti.J
?9
2to se tie kritika usmjerenih na 4illera, one se odnose na nje#ovu tvrdnju da je devijantnost
produetak kulture radnike klase u koli. /ako je delinkvencija moda i zastupljena u radnikoj
klasi, kritiar je obrazloio kako ve"ina uenika radnike klase nije delinkventna, kao i to da je ta
teorija preiroka jer prikazuje cijelu drutvenu klasu mladih koji su iz radnikih obitelji, kao
kulturno otu6enu od kole, kad u stvari ve"ina tih mladih potuje pravila. I1eorija je tako6er
?B
Davies, Scott )?HHH*. Subcultural eXplanations and interpretations o& school deviance. ;##ression and @iolent
$ehavior. 9 )A*: ?H?A0A. ?HB. str.
?9
'avi", =eljko )A0?B*. 3astavni materijal za kole#ij Sociolo#ija od#oja i obrazovanja
??
optuena za i#noriranje razliitih od#ovora, po#otovo ne%devijantnih od#ovora adolescenata u
istim socijalnim uvjetima.J
?C
David 4atza )?HG9*, tvrdi da delinkvencija rijetko izaziva dominantna uvjerenja u drutvu, a
ve"ina tih mladih delinkvenata prihva"aju konvencionalne norme. <adi se dakle, o manje
uspjenim studentima koji samo lutaju u i izvan povremenih epizoda pobune koje imaju vrlo
malo utjecaja na njihove kasnije ivote. U odnosu na odrasle osobe, mladi su zaokupljeni
hedonizmom )druenje, uzbu6enje, zabava, a#resija, preuzimanje rizika*, pa tijekom
tinejderskih #odina, vrnjaci imaju veliki utjecaj jedni na dru#e, te se tako i primarni izvor
poticanja i na#rade za aktivnosti koje nude uzbu6enja )suoavanje i sva6a s nastavnikom*, koje
mladima omo#u"uju pokazivanje svoje hrabrosti, te nekada nisu u stanju procijeniti rizike samih
tih djela. I2tovie, neki kriminolozi vide pojaani utjecaj mladih vrnjaka kao #lavni uzrok
pove"anih koncentracija kaznenih djela, posebno imovinskih kaznenih djela, izme6u mladih
tijekom ovo# stolje"a.J )navedeno prema: Davies, ?HHH: ?HH* 3eutraliziranjem moralne ste#e
drutva, esto se slue tzv. tehnikama neutralizacije, kao to su: poricanje od#ovornosti za
devijantan in )krive okolinu ili svoje roditelje*! poricanje da je uinjena teta )nisu ukrali auto,
ne#o su #a samo posudili*! poricanje da je poinjeno zlodjelo )neto kao #ruba pravda*! osuda
onih koji name"u pravila )policija koja je korumpirana*! pozivanje na viu lojalnost )poma#anje
obitelji, prijateljima*! to zapravo ukazuje na to da imaju osje"aj krivnje i stida, te na taj nain
#ovore o djelominom prihva"anju matinih normi kao i to da nisu znaajno dru#aiji od ve"ine
pripadnika drutva, osim to prikrivene vrijednosti izraavaju na po#renim mjestima i u
po#reno vrijeme.
<ichard ;ndre, 7lo,ard i (lo-d .d#ar 5hlin svoju su teoriju iz#radili pomo"u teorija 4ertona
i 7ohena, te oslanjaju"i se na Sutherlanda. 3o, za razliku od 4ertona koji je devijantnost
objasnio u smislu strukture le#itimnih mo#u"nosti )prilika*, ali nije razmotrio strukture
nele#itimne mo#u"nosti, oni promatraju devijantnost uzimaju"i u obzir obje mo#u"nosti, te
smatraju da isto kao to varira ansa za uspjeh le#itimnim sredstvima, tako varira i ansa za
drutveni uspjeh nele#itimnim sredstvima. 1ako6er, za razliku od 7ohena, koji je izjavio da
delinkventne supkulture preuzimaju vrijednosti koje su protivne onima dominantne kulture,
7lo,ard i 5hlin tvrde da su prijestupnici iz nie klase aktivno i ciljano orijentirani na
iskoritavanje dostupnih mo#u"nosti premda je ve"ina njih nele#itimna )Eembroski, A0??: A9K*.
?C
Davies, Scott )?HHH*.Subcultural eXplanations and interpretations o& school deviance. ;##ression and @iolent
$ehavior, 9 )A*: ?H?A0A. ?H9. str.
?A
/ naposljetku, proirili su Sutherlandov rad koji je opisivao kulturni prijenos i zakljuili kako je
kriminalno ponaanje ovisilo o pristupu potrebnim nele#itimnim sredstvima )Eembroski, A0??:
A9K*. Delinkventne supkulture se pojavljuju i opstaju u podrujima #dje ivi nia klasa, te ondje
#dje ima dovoljno mladih da se poveu i podre jedni dru#e u udaljavanju od uobiajenih
vrijednosti, kao i u potrazi za nezakonitim mo#u"nostima koje prelaze broj le#itimnih
mo#u"nosti za uspjeh. :ao to se nele#itimne mo#u"nosti za uspjeh distribuiraju kroz drutvo
nejednako kao i le#itimne mo#u"nosti za uspjeh, vrste delinkventnih supkultura se odre6uju
prema vrsti etvrti i nezakonitih mo#u"nosti koje su na raspola#anju )Eembroski, A0??: A9K*.
'rema tome, 7lo,ard i 5hlin razlikuju kriminalne, kon&liktne i supkulture povlaenja.
:riminalna supkultura javlja se u onim podrujima #dje mladi ne mo#u ostvariti drutveni
uspjeh, ali i #dje su ve" izloeni delikvenciji od strane odraslih koji ostvaruju uspjeh kroz
kriminalne radnje )tr#ovina dro#om, kra6a automobila i sl.*, odnosno, takvim djelovanjem ue
mlade kriminalu. :on&liktne supkulture djeca se ne ue od odraslih kriminalu, ali zbo#
nezadovoljstva le#itimnim pokuajima da do6u do uspjeha pristupaju nele#itimnim, odnosno,
vandalizmu, nasilju i prikljuuju se ulinim bandama. Supkultura povlaenja odnosi se na pojavu
kad mladi iz nie klase ne uspiju ostvariti uspjeh ni na le#itiman, niti na nele#itiman nain, te se
okre"u alkoholizmu i zloupotrebi dro#a )narkomaniji*.
B.B.C. 1eorija socijalnih veza
3a temelju svoje kritike teorije anomije, #ovore"i kako je IDurkheimova teorija jedan od
naji"ih primjera teorije kontrole: i anomija i e#oizam su uvjeti Vdere#ulacijeV i Vporeme"eno#V
ponaanja koje slijedi u automatsku posljedicuVV, 1ravis 8irschi je postavio svoju vlastitu teoriju,
teoriju socijalnih veza )en#. social bondin# theor-*. Ea razliku od prethodnih teoretiara kontrole
koji su bili usmjereni na pojedinev poticaj za poinjenje prekrajnih djela, 8irschi je istraivao
razlo#e zato se ljudi ne bave kriminalnim ponaanjem, a to je objasnio kao sukladnost i
potivanje pravila )0ott&redson i 8irschi, ?HH0! prema: Eembroski, A0??: A9D*. 1ako je osnovna
ideja ove teorije ta da razliiti oblici socijalne povezanosti, osim ako i sami nisu usmjereni prema
krenju drutvenih normi, smanjuju vjerojatnost uputanja u devijantne aktivnosti )'avi", A0?B*.
'ojedinci zapravo oponaaju one ljude u kojima na neki nain vide uzor i ele slijediti njihov
primjer. Samo to oponaanje pokazuje koliko je osoba emocionalno vezana za dru#u osobu,
koliko mu znae nje#ova stajalita i moralne vrijednosti, jer bi ono ponaanje koje bliski ljudi ne
odobravaju, mo#lo nai"i na osudu. Ukoliko se do#odi da takva povezanost ne postoji, pojedinac
se okre"e prijestupnikom ponaanju, tj. ponaanju motiviranom iskljuivo privatnim interesom.
?B
Dakle, takvo ponaanje je posljedica #reaka u konvencionalnim drutvenim skupinama koje
veu pojedinca za drutvo. 'rema Eembroski )A0??*, 8irschi je identi&icirao etiri oblika za
objanjenje drutvene povezanosti % vezanost, privrenost, sudjelovanje ili ukljuenost i
vjerovanja sva ta 9 oblika nalaze se izvan ljudske prirode i veu ljude sa konvencionalnim
drutvom #dje bivaju ukljueni u konvencionalne aktivnosti, ponaanje i vladanje. :ada se
#ovori o vezanosti, misli se na pozitivne odnose s dru#im ljudima to se odnosi na obitelji, kolu
i vrnjake. 2to se tie obitelji, sna#a veze izme6u roditelja i djeteta je #lavna u odvra"anju od
delinkventno# ponaanja i mehanizam za usa6ivanje uobiajenih normi i vrijednosti. :ada
#ovorimo o koli, sposobnost za postizanjem dobro# uspjeha povezana je s delinkvencijom na
nain da loijim uspjehom zapoinje lanac nepotivanja kole, uitelja, osoblja i, kasnije, vlasti u
cjelini. Ea vrnjake, lojalnost i solidarnost su vane karakteristike delinkventnih ponaanja i
osobna rtva za VVzahtjevima #rupeVV )8irschi, ?HGH, str. ?9C! prema: Eembroski, A0??: A9D*.
Dru#o, privrenost drutvenim vrijednostima i normama. 'ojedinev osobni interes sastoji se u
setu aktivnosti koji #a povezuje sa drutvenim moralnim kodeksom. :onvencionalne tenje, kao
one koje se odnose na zapoljavanje i obrazovanje, se promatraju kao VVo#ranienja
delinkvencijeVV i VVulo# u uskla6enostVV, #dje ve"e tenje i osobna ula#anja omo#u"avaju i ve"u
povezanost sa konvencionalnim drutvenim poretkom, a manje je vjerojatno sudjelovanje u
delinkventnoj djelatnosti )8irschi, str. ?GA! prema: Eembroski, A0??: A9D*. 'ojedinac dakle
vjeruje da bi krenje ovih normi i vrijednosti u#rozilo nje#oveLnjezine interese. 1re"e,
sudjelovanje u ne devijantnim drutvenim aktivnostima se odnosi na koliinu vremena i ener#ije
posve"ene odre6enom skupu aktivnosti )kao to su npr. doma"e zada"e* koje odraavaju
vrijednosti konvencionalno# drutva, te radi to#a ostaje manje vremena za one aktivnosti kojima
"e na bilo koji nain prekriti odre6ene norme koje propisuje dominantno drutvo )Eembroski,
A0??: A9D*. Fetvrto, vjerovanja u konvencionalne naine drutveno# uspjeha, posebno u
obrazovanje je stupanj odobrenja i su#lasnosti sa odre6enim vrijednostima i normama drutva.
@jerovanje u konvencionalne naine drutveno# uspjeha smanjuje vjerojatnost uputanja u
nekonvencionalne )devijantne* naine nje#ovo#a ostvarivanja zbo# to#a to ih pojedinac smatra
moralno loima. :renje normi se izbje#ava jer se duboko vjeruje da je ono nemoralno i
po#reno tj. da su konvencionalni naini drutveno# uspjeha sami po sebi dobri )navedeno
prema: 'avi", A0?B*
I5p"enito #ovore"i, 8irschi )?HGH* tvrdi da kada pojedinac ima ve"u razinu socijalne veze s
drutvom, pojedinac "e manje vjerojatno poiniti delinkventno djelo. Dru#im rijeima, on je
tvrdio da ako je maloljetnik vrsto vezan za roditelje, prijatelje i nastavnike, posve"en
konvencionalnim ciljevima drutva )obrazovanje*, ukljuen u konvencionalne aktivnosti
?9
)doma"e zada"e, sport*, i vjeruje u vanost prihva"enih normi drutva, maloljetnik "e imati
tendenciju nesudjelovanja u delinkventnom ponaanju.J
?G
:ada uzmemo u obzir sve veze u
odnosu na devijantno ponaanje, 8irschi je istaknuo da lanac uzronosti kre"e od vezanosti za
roditelje, kroz bri#u za odobrenje osoba na poloajima vlasti, do uvjerenja da pravila drutva
obvezuju neije dobro )ne%devijantno* ponaanje.
/straivanja pokazuju kako je Istrukturalna pozicija koja vodi do delinkvencije, u#lavnom
vezana za nii socioekonomski poloaj, no ne mora nuno voditi do delikvencije ako pojedinac
ne usvoji devijantne vrijednosti ili ako nedostatak mo#u"nosti drutveno# uspjeha ne utjee na
nje#ovo samopotovanje.J
?K
;ko pojedinac osje"a da ne moe ostvariti drutveni uspjeh tj. da su
mu mo#u"nosti uspjeha blokirane ili "e biti blokirane u budu"nosti )zbo# nedostatka
obrazovanja, nie# socijalno# porijekla, drutvene nepravde i sl.*, moe se do#oditi da manje
vjeruje u drutvene norme i vrijednosti, da bude manje povezan s dru#im ljudima i manje
drutveno inte#riran. 1ako je Yzbaj )A00D* u istraivanju srednjokolaca u 1urskoj zakljuio
kako su varijable napetosti )nedostatak novca, blokirane mo#u"nosti uspjeha i sl.* uzrok manje
vezanosti uz kolu, manje kontrole od strane roditelja, manje# povjerenja u drutvene norme, to
vodi do delinkvencije. 'rema ovome istraivanju, varijable napetosti nemaju samostalni uinak
na delinkvenciju, ne#o put do delinkvencije vodi preko manje drutvene inte#racije, tj. manjka
socijalne vezanosti )'avi", A0?B*.
9. Eakljuak
3akon istraivanja i prouavanja dvije nesocioloke teorije devijantnosti )bioloke i psiholoke*,
i pet sociolokih teorija )interakcionizma, kulturno# prijenosa, &unkcionalizma, supkulturne
teorije i teorije socijalnih veza*, te uvidom u par empirijskih istraivanja na spomenutu temu,
donijela sam sljede"i zakljuak: svaka od tih teorija na svoj nain vrlo dobro i opirno opisuje
razlo#e zbo# kojih su pojedinci devijantni, i sa svakom od njih se djelomino slaem, ali
smatram da niti jedna od njih ne moe &unkcionirati bez neke dru#e.
?G
Yzbaj, Yzden )A00D*. Strain, social bondin# theories and delinNuenc-. >ournal o& Social sciences, BA)?*: ?%?G. B.
str.
?K
'avi", =eljko )A0?B*. 3astavni materijal za kole#ij Sociolo#ija od#oja i obrazovanja
?C
/nterakcionistika perspektiva koja sadri teoriju etiketiranja )odre6eni in postaje devijantan tek
kad #a dru#i tako doive i de&iniraju* ima svoje pozitivne i ne#ativne strane. :ao to je i sam
autor teorije, $ecker, ustvrdio i na neki nain kritizirao samo#a sebe % ako pojedinac eli biti
devijantan on "e to biti neovisno o tome je li etiketiran ili nije, te bi bilo nerazumno su#erirati da
osoba ini nekakvo kazneno djelo samo zato to je etiketirana kao devijantna )npr. pljakai*, te
da postoje i neki dru#i razlozi za te inidbe. Dru#im rijeima, previe je determinirana. S dru#e
strane, pozitivno je to to se pomo"u spomenute teorije usmjerava panja na nain na koji etiketa
smjeta poinitelja u okolnosti koje #a navode na IabnormalnoJ djelovanje. 1eorija etiketiranja
ima i empirijsku podrku istraivanja potvr6uju kako etiketa ima veze sa delinkventnim
samopoimanjem, te kako su naje"i IdavateljiJ etikete zapravo roditelji, kao i to kako
delinkventno samopoimanje nema veze sa drutvenom klasom, rasom i spolom, iako su mukarci
e"e oznaavani kao delinkventni ne#o ene.
1eorija kulturno# prijenosa nema empirijsku podrku, tj. nije dovoljno dokazana. Sutherland je
tvrdio kako se delinkvencija ui u primarnim drutvenim #rupama, naje"e vrnjakim. 1vrdio
je kako su nje#ove teorije di&erencijalne povezanosti )zato je pojedinac bio uvuen u kriminal* i
di&erencijalne drutvene or#anizacije )zato je stopa kriminala bila via u pojedinim sektorima
ameriko# drutva* kompatibilne i zajedno &ormiraju sveobuhvatno objanjenje kriminala. 'a je
prema tome devijantnost rezultat socijalizacije i uenja vrednota supkulture koja podrava
stavove i ponaanja koja dominantna kultura odbacuje i primjenjiva je na sve slojeve drutva,
kako na one nie, tako i na one vie. 3e#ativna strana ove teorije je ta da ne #ovori o osobinama
linosti svako# pojedinca, koje bi mo#le utjecati na racionalnu odluku o tome ho"e li se upustiti
u neku kriminalnu radnju ili ne.
.mile Durkheim i <. :. 4erton predstavnici su &unkcionalistike perspektive. Durkheim smatra
da je zloin neizbjean i normalan aspekt drutveno# ivota, i nalazimo #a u svim drutvima,
posebice u onom industrijskom. Spominje tako6er i anomiju koja predstavlja odsutnost normi u
industrijskom drutvu kada oslabi drutvena kontrola, pa dolazi do trajkova, samoubojstava,
rastave brakova i dru#ih ne#ativnih trendova. Dinamine drutvene pojave uvjetuju &rustriranost,
rezi#niranost i nezadovoljstvo uop"e, te se na taj nain name"e potreba za novim moralnim
konsenzusom. 4erton polazi od to#a da nemaju svi isti po#led prema vrijednostima jer se nalaze
na razliitim poloajima, te zbo# to# drutveno# pritiska ljudi koriste razliite naine za
dolaenje do cilja, pa se bore svim raspoloivim sredstvima. 'rema tome, postoje 9 tipa
od#ovora na anominu situaciju kon&ormizam, povlaenje, pobunu i ritualizam, od kojih je
inovacija )prihva"anje ciljeva, ali odbijanje sredstava% prostitucija, kra6a, pljaka* dobila najve"u
znanstvenu pozornost.
?G
Supkulturne teorije devijantnosti objanjavaju devijantnost supkulturom neke drutvene skupine.
5ne dokazuju da odre6ene skupine razvijaju norme i vrijednosti koje se u odre6enoj mjeri
razlikuju od onih dru#ih pripadnika drutva. @e"ina teoretiara usmjerena je na opisivanje
kulture niih, tj. radnikih klasa u odre6ivanju zloina, tako 7ohen spominje statusnu &rustraciju,
4iller #ovori kako je zloin proizvod kulture nie klase, a 7lo,ard i 5hlin spominju kako su
pripadnici nie klase orijentirani na cilj kojim "e ste"i bo#atstvo bez obzira na sredstva.
3e#ativna strana tih teorija je ta da su svi &okusirani na radniku klasu koja nije nuno ta koja
stvara zloin, kao i na ciljeve koje oni imaju za stjecanje bo#atstva. Ea razliku od njih, 4atza
navodi kako oni studenti )ili uenici* koji su manje uspjeni u koli lutaju u i izvan povremenih
epizoda pobune koje imaju vrlo malo utjecaja na njihove kasnije ivote.
1eoriju socijalnih veza postavio je 1ravis 8irschi. 3aime, on tvrdi kako razliiti oblici drutvene
povezanosti )npr. povezanost s obitelji, kolom* smanjuju vjerojatnost uputanja u devijantne
aktivnosti zbo# bojazni da "e nai"i na osudu. 0lavni pri#ovori ovoj teoriji usmjereni su na to da
pojedinci ne potuju drutvene norme i oponaaju osobe koje su im bliske zbo# jakih socijalnih
veza, ne#o zbo# to#a to je nad njima vren odre6eni oblik socijalne kontrole. >edno empirijsko
istraivanje potvrdilo je ovu teoriju zakljukom da manjak socijalne kontrole )ili manjak
socijalne povezanosti* vodi u delinkvenciju.
IU osvrtu na niz sociolokih teorija zloina i delinkvencije, vano je imati na umu da su te
teorije oblikovane ivotnim iskustvom, pretpostavkama i svjetonazorima teoretiara. $udu"i da
se ivotna iskustva mijenjaju kako se drutvo mijenja, tako se mijenjaju i teorijski stavovi o
kriminalu. 3adalje, kao to su vremena i drutveni kontekst promjenjivi, prijanje teorije #ube
svoju privlanost i dru#e teorije se poinju pojavljivati kao relevantnije. Svaije razumijevanje o
kriminalu uvjetovano je osobnim socijalnim iskustvom. S obzirom da su teorije oblikovane
svijetom u kojem teoretiari ive, vlastita interpretacija tih teorija kad se primijene, pojasne, i
kombiniraju zajedno moe pomo"i u objanjenju suvremenih kaznenih, i delinkventnih
aktivnosti i ponaanja.J
?D
5sobno smatram kako je u dananje vrijeme materijalni uspjeh postao primaran i poeljan, te oni
koji #a ne mo#u ostvariti na le#alan nain, priklanjaju se onom nele#alnom, i na taj nain
IupadajuJ u loa drutva, poinju stvarati vlastite norme, i polako )moda i nesvjesno* se poinju
udaljavati od konvencionalnih drutvenih vrijednosti, i kada )i ako* shvate da su im postupci loi,
postane prekasno, ulaze u zaarani kru# iz koje# se teko izvlae. 1ako6er, smatram da
?D
Eembroski, David )A0??*: So%iologi%al -.eories of /rime and $elin0uen%y. Journal of 1uman
&e.avior in t.e So%ial 2nvironment.( 3)+4 )5*6)75( str. )7,.
?K
delinkvencija najvie dolazi iz najviih drutvenih slojeva, da se ljudi koji u rukama imaju
najviu mo", naje"e odaju kriminalnim radnjama, iskljuivo iz razlo#a to ne mo#u biti
uhva"eni, ba zbo# te mo"i koju imaju u rukama. :ako bi rekao =iek )A00D*, tzv. subjektivno
nasilje )to u kontekstu ovo#a rada moemo nazvati devijantno ponaanje* je ono to je svu#dje
prikazano kao ono loe i drutveno neprihva"eno, dok je pravi uzrok takvo# ponaanja tzv.
objektivno nasilje, tj. nasilje onih koji izriu drutvene norme i pravila onako kako njima
od#ovara, a u kontekstu dananje# vremena moemo re"i kako je to kapitalizam, tj. postizanje
to ve"ih materijalnih dobara, to u konanici ItjeraJ one Imanje sretneJ da se upuste u razliita
devijantna ponaanja.
2to se tie istraivanja, smatram da, iako potvr6uju postavljene hipoteze, ne moraju uvijek biti
pouzdana, posebice zbo# to#a to su empirijska i iako anonimna, nikada ne moemo biti si#urni
jesu li ispitanici iskreno od#ovorili na sva postavljena pitanja. Sto#a, mislim kako se niti jedna
pojava u drutvu ne moe #eneralizirati, zbo# to#a to, iako su delinkventna djela jednaka,
postoji veliki broj razliitih razlo#a iz kojih je netko poinio neko djelo, a koji ne moraju ovisiti
o rasi, socijalnom statusu ili spolu, jer nisu svi ljudi jednaki.
(iteratura:
?. $ecker, 8o,ard )?HH?*. 5utsiders: Studies /n 1he Sociolo#- 5& Deviance! 3e, Qork: 1he
+ree 'ress
A. $ro,n&ield, David! 1hompson, :evin )A00D*. 7orrelates o& DelinNuent /dentit-: 1estin#
/nteractionist, (abelin#, and 7ontrol 1heor-. /nternational >ournal o& 7riminal >ustice Sciences,
B)?*:99%CB.
?D
B. Davies, Scott )?HHH*. Subcultural eXplanations and interpretations o& school deviance.
;##ression and @iolent $ehavior, 9 )A*: ?H?A0A
9. +anuko, 3enad )?HHK*. Sociolo#ija udbenik za #imnazije. Ea#reb: 'ro&il international
C. 8aralambos, 4ichael! 8olborn, 4ichael )A00A*. Sociolo#ija teme i perspective. Ea#reb:
0olden marketin#.
G. Yzbaj, Yzden )A00D*. Strain, social bondin# theories and delinNuenc-. >ournal o& Social
sciences, BA)?*: ?%?G.
K. 'avi", =eljko )A0?B*. 3astavni materijal za kole#ij Sociolo#ija od#oja i obrazovanja
D. <e#oli, <., i 8e,itt, >., De(isi, 4 )A0?0*. DelinNuenc- in Societ-, .i#ht .dition. Sudbur-,
4ass.: >ones and $artlett 'ublishers 7anada. Dostupno na ,eb stranici:
http://books.google.hr/books?id=hDwK--
ZYRWkC&printsec=rontco!er&so"rce=gbs#ge#s"$$%r&#r&c%d='(!=onep%ge&)&=%l
se. Stranici pristupano: kolovoz A0?B.
H. 2aki", @lado! +ranc, <enata! 4lai", $oris )A00A*. Samoiskazana sklonost adolescenata
socijalnim devijacijama i antisocijalnim ponaanjima. Drutvena istraivanja, ??)A%B*:AGC%ADH.
?0. Eembroski, David )A0??*: Sociolo#ical 1heories o& 7rime and DelinNuenc-. >ournal o&
8uman $ehavior in the Social .nvironment., )A?* A90AC9
??. =iek, Slavoj )A00D*. 5 nasilju. Ea#reb: 3aklada (ijevak
?H

Вам также может понравиться