Вы находитесь на странице: 1из 7

Didaktika pitanja 1. kolokvij - 1. dio knjige (1 160 str.

)
1. Etimologija rijei didaktika
Rije didaktika grki je pojam koji dolazi od glagola didaskein to znai: pouavati,
obuavati, izobraavati, biti uitelj, predavati, dokazivati, razlagati, propisivati, opominjati,
zapovijedati, uvjebavati, biti pouen, uiti se, obrazovati se, uiti, nekoga neto
poduavati
2. to oznaava pojam didaktika?
Didaktika znai:
umijee, odnosno tehniku pouavanja
teoriju obrazovanja i obrazovnih sadraja
teoriju nastave i pouavanja openito
teoriju razvoja kurikuluma
teoriju drutvenog /komunikaijskog djelovanja
3. Pod ijim je sve utjecajem bilo sva!anje pojma didaktika "od 1#. stolje!a na ovamo$?
!ojam didaktika bio je pod utjeajem:
"# razvoja pedagogije kao samostalne sveuiline znanosti emu su puno doprinijeli $#$#
Rousseau, $# %oke, &# 'ant
(# reepije %ilozo%ski misaonih smjerova, znanstveno ) teorijskih opredjeljenja te
drugih duhovnih trendova
*# stvaranja suvremenog &kolstva
+# obrazovanost i samosvijest uiteljskog i nastavnikog kadra
'. (ko se smatra izumiteljem novog naina odgoja i obrazovanja "poetkom 1#. stolje!a$?
)oje su glavne karakteristike takvog odgoja i obrazovanja?
,ol-gang R# Ratke ."/0"1"2*/3 1 "2"(# godine djelo Memorial
o usvajanje sadraja jedan poslije drugoga ) vjebanje i ponavljanje da bi se
potvrdilo znanje .vano za uenje jezika3
o svaki je dan rezerviran za samo jedno gradivo
o nita ne uiti napamet
o pauza izme4u nastavnih sati
o do novih se spoznaja dolazi na osnovi indukije i eksperimenta
o u nastavi nema mjesta prisili, i nita ne smije biti zasnovano na autoritetu
o prostori u kojem se ui je vaan .kolske uionie, kolska zgrada i sl#3
*. +a,mi -atkeovu pedago&ku inovaciju.
inzistiranje u nastavi na materinjem jeziku to je za ono doba bilo
revoluionarno
ne uiti napamet
vrednovanje neposrednog iskustva kao snanog pokretaa spoznaje
prvo se ui svakidanji, kolokvijalni, materiji jezik, potom knjievni,
a na kraju klasini jezii

/. 0ijom zaslugom je didaktika postala terminus technicus? )oje je njegovo glavno djelo
i &to je u njemu izlo,io?
'omensk5, 6Didatia magna7, izloio je svoje poimanje odgoja i obrazovanja
"
#. to )omensk1 navodi kao naela na kojima se moraju zasnivati novi planovi i
programi?
a# povijesni aspekt ) upuivanje na iskustva koja imaju povijesnu liniju
b# univerzalnost ) nastojanje da se do4e do to jelovitijeg i potpunijeg mnotva
najrazliitijih sadraja ili zasebnih predmeta
# konentraija ) entriranje svih predmetnih sadraja oko vanih sredita
d# materinji jezik ) potreba da ovjek izraava svijet u sebi i oko sebe na
materinjem jeziku
2. )oja je svra )omensk1jevog ud,benika 3+lika osjetilnog svijeta4 i kako on sva!a
&kolu i &kolovanje?
8vrha djela bila je da ijeli svijet bude usvajan kroz prizmu zornosti te uz pomo osjetila kao
nezaobilaznih izvora znanja# 9kola bi trebala postati pozorniom vidljivog svijeta, a
kolovanje doivljaj stvaran kroz igru#
5. to )omensk1 navodi kao osnovno didaktiko pravilo?
:snovno didaktiko pravilo je da se sredstva koja su uitelju na raspolaganju upotrebljavaju
tako da napredak uenika bude siguran im se pravila primijene u jelosti, prema propisanom
redosljedu i bez oklijevanja# ;rlo vano je i da upotrebljena sredstva proizvode brz napredak
kako se ne bi gubila uenika konentraija, a to je ostvarivo ako bude malo propisa, puno
primjera, a praksa bude postojana#
16. 7o koje pedago&ke spoznaje je do&ao 8.8. -ousseau u svoj djelu 3Emil ili o odgoju4?
Doao je do spoznaje da se ijeli odgoj, pa stoga i nastava, moraju orijentirati prema razvojnoj
dobi odgajanika, ali i na to kako odgoj i nastava podravaju i potiu sam razvoj djeteta# <a
uitelje i nastavnike to znai da moraju biti dobro upoznati s tjelesnim, duhovnim, duevnim i
drutvenim razvojnim etapama odgajanika#
11. )oja su osnovna obilje,ja Pestalozzijeve didaktike misli?
=lementiziranje nastavnog gradiva,-ormalno obrazovanje putem kolovanja i vjebanja
sposobnosti pojedinog djeteta .pozornost,pamenje,miljenje3 s iljem postizanja
maksimalnog stupnja udore4a u uenika
12. )oji su to temelji spoznaje po -ousseau i 9ockeu?
>o su? zornost,motrenje,iskustvo prirode,stvari,svijeta i samog ovjeka#
13. (ko je prvi voditelj katedre za pedagogiju,i koje godine je ona nastala?
@hristian >rapp,"00A#g
1'..:avedi najva,niju didaktiku knjigu u 12.st. tko je njezin autor i kada je objavljena?
6:snovno djelo7, $ohann Bernhard BasedoC,"00+#godine
1*. .Po Pestalozziju sve stvari imaju tri svojstva,navedite i .
>o su? Broj,oblik,ime
1/. ;a&to je 8oann <riedric =erbart va,an za didaktiku?
Derbart je prvi de-inira didaktiku kao znanstveno utemeljeni nauk o nastavi# E svom
pedagokom razmiljanju vrlo se ozbiljno odnosio prema spoznaji da je ovjek razumno bie i
da je kao takav u stanju spoznati i oblikovati svijet oko sebe#
(
1#. to je >teorija %ormalni stupnjeva nastave>?
>uiskon <iller je daljnje razvio Derbartovu pedagogiju i detaljno razradio Fteoriju -ormalnih
stupnjeva nastaveF, a rije je od analizi, sintezi, asoijaiji, sustavu i metodi#
12.)oji su %ormalni stupnjevi teoretiara -eina?
:n je preuzeo i prihvatio <illerovih pet -ormalnih stupnjeva nastave s tim to je peti
preimenovao u -unkiju, stupnjevi su:
"# priprema, (# izlaganje *# nastavljanje +# saimanje /# primjena#
15. :a kojoj se spoznaji zasniva pedago&ka zada!a?
<asniva se na odre4ivanju vlastite poziije unutar etiri pola, ivot, pouavanje, kultura i
obrazovanje#
26. )oji je neosporni kriterij cjelovita pristupa pedago&ko?didaktikom pitanju?
Respektiranje antropogenih i soiokulturnih aspekta u sklopu pouavanja i uenja#
21. :abroji istaknute teoretiare obrazovanja 15. st. te &to je zajedniko u njiovom
promi&ljanju?
Wilhelm Dilthey, Otto Willmann i Erich Weniger sveuilini su pro-esori koji su se zalagali za
znanstveno utemeljenje pedagogije i didaktike te za uvo4enje tih istih kao zasebnih disiplina
na sveuilitima# Bit njihova metodika postupka bio je sistematsko razmatranje te
hermeneutiki pristup koji se prije svega oslanjao na tradiiju obrazovne diskusije#
E sreditu interesa rasprave tadanjih didaktiara je poimanje obrazovnog proesa#
&ako se naglasak stavljao na praksu, spoznajni interes teoretiara nije iao u smjeru potianja i
poboljavanja obrazovne prakse nego prema konstituiranju teorije obrazovanja#
22. @pi&i Humboldtovo viAenje pojma obrazovanja?
Dumboldt u obrazovanju vidi proes koji e biti od koristi svakom pojedinom lanu
gra4anskog drutva, ali i drutva u jelini# <a njega se izgradnja prosvijeenog,
humanistikog i izobraenog drutva sastoji od individualne izobrazbe pojedina, izgradnje
odgovarajueg kolskog kolskoga plana i programa te strukturiranja obrazovne znanosti koja
e imati ilj pouavanja i pro-iliranja gore navedenih elemenata# :brazovanje pojedina u
aritu je njegovog interesa# :brazovni proes po njemu treba shvaati kao intra1individualni
postupak koji e imati dalekosene posljedie na mikrosoijalne i makrosoijalne proese#
23. :avedi znaajne misli . !illmanna o obrazovnim procesima?
,illmann je usredotoen primarno na obrazovne sadraje i na njihovu etiku komponentu# >a
etika komponenta postaje osnovno strukturalno naelo koje se po njemu ostvaruje putem
odnosa djeteta s okolinom unutar obitelji u kojoj je ro4eno i ivi# Gadalje, on u svom vi4enju
na prvo mjesto stavlja religiju# :dnosno, tvrdi kako bi kolski program trebao zapoinjati sa
vjeronaukom# :n e biti u temeljima jelokupnog obrazovnog proesa# Gakon vjeronauka
slijedi materinji jezik, poznavanje zaviaja i svijeta, povijest, literatura, matematika,
prirodopis, -ilozo-ija itd#
2'. @pi&i pristup obrazovanju "richa !enigera?
Ga nastavu gleda kao na odgojnu djelatnost isto kao i ijelo kolovanje# 'arakterizira ih
podlonost povijesti, mogunost nadilaenja svega onoga to se dogodilo u povijesti pa tako i
nastavnih sadraja, sredinja odgovornost uitelja za nastavu i za nastavne sadraje, obrazovni
ideali koji imaju na umu iljeve te utjeu na miljenje i djelovanje nastavnika# !redmet
didaktike kao znanosti za njega je zajednitvo strukturiranih sklopova uenja# :brazovanost
posjeduje svoj objektivan i subjektivan apekt# Gastavni program po njemu ima tri bitna
obiljeja a to su: znanost, kolski predmet koji se na nju oslanja te drava kao regulirajui
-aktor#
*
2*. @bjasni znaaj razvojne teorije za proces pouavanja i uenja?
Derbert 8pener je uvidio njen znaaj u svom predavanju =duation, intelletual, moral and
ph5sial# Epozorio je kako se pouavanje i uenje treba shvaati kao proese koji mora imati
na umu ontogenezu? razvoj ljudske jedinke# !rema tome, odgoj i nastava trebaju se ravnati
prema znakovima tjelesnoga, duevnog i intelektualnog stanja djeteta# & sve to sa namjerom
da budu uinkovite i na viem stupnju njegova razvoja# Gadalje tvrdi 8pener, u skladu s
mani-estaijama djejeg ivota treba oblikovati odgojno nastavno okruenje kao i jelokupna
okolina#
Hotrenje proesa pouavanja i uenja imalo je kao uinak spoznaju da se i uenje odvija
prema zakonitostima razvoja: od konkretnog k apstraktnom, od neodre4enoga do odre4enoga,
od jednostavnog k sloenom#
2/. :abroji barem etiri glavne pedago&ke ideje #arije #ontessori?
:dgoj se zasniva na temeljitom poznavanju ovjeka, ovjek se razvija prema postojeem
nutarnjem planu, dijete ima duh koji je u stanju usvajati, velika vanost okruenja za odgoj
djeteta, dijete je graditelj onoga to zovemo ovjekom, razvoj djeteta ima senzibilna
razdoblja#
2#. :a emu B. Bontessori temelji svoje pedago&ko razmi&ljanje?
Ga ideji postojanja nutarnjega 6graditeljskog plana7 koji upravlja razvojem djeteta#
22. to je utemeljila B.Bontessori?
Razvojnu pedagogiju i razvojnu didaktiku#
25. (ko je zastupnik ideje cjelovite nastave i &to je cjelovita nastva?
Berthold :tto# @jelovita nastva je oblik pouavanja koji se trudi otkloniti sve ono to
razdvaja, da se rastavljeno zbog pojmovne samovolje prepozna i ostvari u svojoj organikoj
povezanosti#
36. )akvo je ocjenjivanje u Caldor%skim &kolama i za&to?
;erbalno kako bi se otklonilo hladno matematiko projenjivanje koje je esto i subjektivno#
31. )oje su dvije dimenzije radnog postupka prema @tto +ceibner?
Radne tehnike i radni doivljaji#
32# @bjasni pojam nastave kao prganiziranog didaktikog postupka.
Gastava se, kao organizirani didaktiki postupak, zasniva na kriterijima ljudskog razvitka i
njegova konkretna iskustva i doivljaja# Gastava uvijek ima dvostruku ulogu# 8 jedne strane
otvara struno pouavanje, a s druge strane soijalno uenje i pouavanje# Gastava je uvijek
upuena na kolu kao ustanovu i organizaiju koju se treba i mora shvaati kao drutvenu
-unkiju#
33. :abroji tri %aktora antropolo&ke strukture, odnosno %aktore geneze ljudske osobnosti
i objasni.
Gaslije4e kao genetiki -aktor, utjeaji okoline kao drutveni -aktor te svjesno i podsvjesno
upravljanje samim sobom kao psiholoki -aktor# !od genetikim -aktorima podrazumijeva se
strukturalno dozrijevanje ovjeka te njegova individualno genetika svojstva# Drutveno
kulturalni -aktori obuhvaaju sve utjeaje to ih proizvodi okolina i nudi kao sadraje koje bi
trebalo usvojiti# Iaktori svjesno/podsvjesnog upravljanja samim sobom djelomino su
dostupni svijesti i kao takve ih je mogue razvijati#
+
3'. to je potrebno za razvoj ljudske osobnosti?
Gastajanje ljudske osobnosti je plod interakijskog i integraijskog proesa vezanog za
naslije4e, utjeaj okoline i sposobnost upravljanja samim sobom#
3*. to je socijalizacija?
8oijalizaija je kontinuirano mjenjanje samoga sebe i razvijanje sebe na osnovi potiaja to
ih nudi okolina, odnosno, samoorganizirajui proes s djelomino spontanim, neplaniranim
sinergetskim e-ektima#
3/. )ako se posti,e stjecanje osobnosti kod uenika?
8tjeanje osobnosti kod uenika postie se tako da se ueniku omogui sloboda izbora,
kreativnost, samoodre4enje, odgovornost, dostojanstvo i pravo na ivot te razvoj onoga po
emu je ono to jest, njegove jedinstvenosti i neponovljivosti#
3#. Piagetov doprinos razvoju teorije ljudske osobnosti?
!iaget je viarski psiholog koji je dokazao da dijete ima sliku svijeta koje je posve drugaija
od slike svijeta kojom raspolae odrasla osoba# :n objanjava da zdanje djetinjeg
razumijevanja nastaje prihvatom podraaja izvana koji djeluju na ljudska osjetila, a uinak su
asimilaija i akomodaija# J8&H&%J@&$J je sposobnost sre4ivanja in-ormaija iz okoline,
njihovo tumaenje i prilagodba# Gpr# novoro4ene ve raspolae priro4enim shemama:
sisanje, gutanje, hvatanje, gledanje, sluanje, itd# kojima dolazi do iskustva koja je potom u
stanju asimilirati# Go, ne ostaje samo na tome, ve promovira duevni napredak pomou
J':H:DJ@&$=, tj# prilagodbe# Kim dijete zamijeti neto neobino i novo, osjea
intelektualnu neravnoteu, tada ga njegov unutarnji nagon na aktivnost pokree k
svaladavanju te neravnotee i postizanju nove ravnotee, tj# novog razumijevanja to !iaget
naziva =';&%&BRJ@&$:H#
32. :abroji ' %aze razvoja moralni sudova po )olebergu, te ukratko objasni svaku od
nji.
"#-aza1 predmoralni stupanj: L do 2#god# Dijete ne razumije nikakva pravila i ne razlikuje
dobro od zla# Gema nikakvih predodbi o obavezama niti su to u stanju nametnuti vanjski
autoriteti# ;o4eno je onim to hoe i moe#
(# -aza1 pretkonvenionalna -aza : 2 do "L#god# Dijete u ovoj -azi prihvaa kulturna pravila te
isto tako etiketiranja prema kriteriju dobro/zlo i pravo/krivo to interpretira na osnovi -izikih
i hedonistikih posljedia svoga djelovanja .kazna, pohvala, naklonost3 ili na osnovi -izike
moi onih koji stoje iza etiketa i pravila# Iaza se dijeli u dva stupnja: stupanj ": ravnanje
prema kazni i poslunosti i stupanj(: instrumentalno1relativistiko upravljanje#
*# -aza1 konvenionalna -aza: ""1"*#god,# E toj -azi vrijednost je po sebi, neovisno o
neposrednim i jasnim posljediama, da se bude u skladu s oekivanjima obitelji, grupe, naije#
>ako4er se dijeli u dva stupnja: stupanj ": ravnanje prema modelu 6dobar deko/ dobra ura7,
te drugi stupanj: ravnanje prema pravu i redu#
+# -aza1 djeatvo/ adolesenija1 >u -azu obiljeava prepoznatljivo nastojanje da se de-inira
moralne vrijednosti i naela koja vrijede i koja su primjenjiva neovisno o autoritetu grupa ili
osoba koje ih zastupaju, ali i o vlastitoj identi-ikaiji s tim grupama# & ta je -aza podijeljena u
dva stupnja: "# stupanj1%egalistiko ili drutveno1ugovorno upravljanje, te (# stupanj1
Ravnanje prema opeprihvaenim etikim naelima#
35. 0emu nam slu,i didaktika teorija?
Didaktika teorija preizira pod kojim uvjetima nastava ,odnosno pouavanje stvarno
omoguuje uenje#Bitno je i to to teorija pokazuje od kolikog je znaenja individualna
dijagnoza uenja pojedinog uenika to treb apripisati didaktikoj teoriji kao pozitivan
doprinos rjeavanju problema uinkovistosti nastave #
/
'6. )ako nam emocionalno uenje poma,e u didaktici?
<a didaktiku su spoznaje emoionalnog uenja dvostruko znakovite# :no pomae da se
nastavnike i uenike emoionalne reakije vide di-erenirano i istodobno ide u prilog tome
da se emoionalno uenje moe svjesno planirati .preko emoionalnih i soijalnih iljeva i
sadraja3 te potpomoi pozitivnu atmos-eru uenja kako bi se objasnili emoionalni
nesporazumi#
'1. to su motivi, te kako nastaju?
- Hotivi su prilike koje se stalno vraaju, a nastali su aktivnim sueljavanjem s
okolinom# Hotivi nisu uvijek svjesno steena stanja, niti ih je mogue radikalno
mijenjati tijekom ivota#
'2. to su motivacije i koja je njiova svra?
- Hotivaije su proesi to ih aktiviraju motivi, a svrha im je ovjee djelovanje
usmjeravati na postizanje odre4enog ilja#
-
'3. to je volja i ime ona upravlja?
- ;olja je mentalna vrijednost koja djeluje poput nekog 6unutarnjeg glasa7 s
konkretnom tedenijom, a moe je sprijeiti rastresenost i nepreglednost situaije#
;olja upravlja nakanom i akijom#
-
''. to smatramo stavovima?
- 8tavovima se nazivaju kognitivno1emoionalna dranja ovjeka naspram drugih
ljudi, doga4anja, problema, injenia, zakona, ideja, pojmova i objanjenja#
'*. to su atribucije?
- Jtribuije su kognitivni proesi pri emu neki ovjek ponaanjima drugog ovjeka
pripisuje konkretne nakane, motivaije, svojstva i osjeaje#
'/. )ako mo,emo de%inirat i percepciju?
!erepija je sloen proes koji se sastoji od me4usobnog proimanja -izikalnih i -iziolokih
podraaja te psiholokih okolnosti#
'#. :avedite %aze porane ili pam!enja in%ormacija.
Iaza vjebanja .kako bi se bolje zapamtile nove in-ormaije3, -aza pamenja .za trajnu
pohranu novih in-ormaija3#
'2. :avedite barem tri cilja iz svakida&njeg ,ivota koji su isodi&te za uenje.
Mivot u svijetu brzih promjena
Mivot u speijaliziranom i pro-esionalnom svijetu
Mivot u raionaliziranom svijetu
Mivot s mnotvom sredstava i raznolikou iljeva
Mivot u demokraiji# !olitii i javnosti
Mivot u konzumistikom drutvu
Mivot u sekulariziranom svijetu
Mivot u sklopu rastereujuih tehnika
Mivot s vlastitim tijelom i sa vlastitom osobom
'5. )oja su etiri aspekta susreta s okolinnom prema D. Bemmertu ?
=stetski aspekt, tehniki aspekt, znanstveni aspekt i normativni aspekt#
2
*6. :avedi >>+eptem artes liberales>> " # slobodni umije!a $ #
>rivium ) Nramatika, didaktika i retorika
Ouadrivium ) aritmetika, geometrija, astronomija i muzika
*1. to pripada u posebno ureAeni prostor za uenje?
1 9kolska organizaija. vrste kola razredi, ojenjivanje###3, razredno ozraje i vrste
interakija koje postoje me4u osobama koje rade u nastavi#
*2. )akav mora biti &kolski prostor?
1 Dostatan za broj uenika, opskrbljen dovoljnom koliinom istog zraka, izoliran
od buke, opremljen adekvatnim didaktikim pomagalima, opremljen udobnim
stoliama, stolovima koji su oblikovani da bi se mogle -ormirati radne grupe###
*3. to sve ulazi u etike i dru&tveno?teorijske okvire unutar umanistiko?
dru&tveni osnova didaktike?
1 E etike i drutveno1teorijske okvire ulazi ljudska autonomija, prihvaanje normi,
drutveni poredak, kvali-ikaija unutar privrednog poretka te odrazi privatnog
ivota#
*'. @ emu didaktika mora voditi rauna kako bi se do&lo do zdrave individualne
autonomije?
1 8redite nastave ne bi trebalo biti izolirano dijete, nego dijete koje je sueljeno sa
svojom drutvenom i stvarnom okolinom# >ako4er, uenje bi trebalo biti vaan
proes samoorganiziranja koje bi se trebalo sastojati od prihvata ponuda i
prilagodbe nastavnih sadraja te davanja vlastitog obola#
**. )oje zada!e &kole legitimira demokratski poredak?
1 <adae personalizaije tj# soijalizaije kole koji je osnova kolske organizaije#
>rai respektiranje, samoangairanje, vlastitu odgovornost, demokratsko
opho4enje i stil djelovanja kada su u pitanju pouavanje i uenje#
EPE(E ;F G+PG(
$rovjera %nanja je pismena vezana za temeljito poznavanje sadraja obvezatne literature, a provjera
e biti kroz dva kolokvija: .:bvezatna literatura: H# !ranji, Didaktika, <agreb (LL/#3 8vaki
kolokvij sadravat e A pitanja# :jenjivanje: / pozitivnih odgovora P (? 210 P *? Q P +? A P /?
!osve toan odgovor se oznaava s R, djelomino toan odgovor se oznaava s S, dva usklinika
jednako vrijede kao jedan R#
>ko ne dobije prolaznu ojenu moi e pristupiti usmenom ispitu s tim da odgovara onaj dio koji
nije poloio# >ko ne bude zadovoljan konanom ojenom dobivenom zbrajanjem ojena s kolokvija
ima pravo izii na usmeni ispit, s time da kroz usmeno ispitivanje dobivenu ojenu moe poveati
ili umanjiti?
0

Вам также может понравиться