Вы находитесь на странице: 1из 50

Z / K / M

ZAGREB, 29. LISTOPADA 2014.


SADRAJ
Prijedlog programa
Zagrebakog kazalita mladih
za razdoblje od 2014. do 2018. godine
NEDA (URA)
RAUKAR-GAMULIN
Zagreb, 29. listopada 2014.
Sadraj:
Uvod
esnaest osnovnih teza
Obrazloenje programa
Sezona 2014./2015.
Sezona 2015./2016.
Sezona 2016./2017.
Sezona 2017./2018.
Organizacijski, kadrovski i nancijski plan
ivotopis kandidatkinje
ZAGREB, 29. LISTOPADA 2014.
SADRAJ
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 5
UVOD
Kazalite nije samo doslovan prostor, nego i prostor u kojemu sanjamo zajedno;
ne samo zgrada, nego i prostor koji je stvaralaki i kolektivan istodobno. Kazalite
nudi siguran okvir unutar kojega moemo istraivati opasno pouzdanje koje prua
skupina. Da se sva gledalita sravne sa zemljom, kazalite bi svejedno preivjelo
jer enja da glumimo i budemo glumljeni u svima nama je genetika. Ta duboka
enja prelazi ak i prag sna. Jer svake noi reiramo, izvodimo i gledamo
predstave kazalite ne moe umrijeti prije no to je odsanjan i posljednji san.
Declan Donnellan
Vjerujem u kazalite. U kazalite bez kompromisa, hrabro, uronjeno u sada i ovdje, u
kazalite koje nas se tie, koje nam postavlja pitanja, koje otvara diskusije, koje
die sa svojim gradom, koje pomie granice, koje nas mijenja, kazalite koje je
i opomena i utjeha. Vjerujem u odgovorno kazalite. Vjerujem u kazalite koje
svoju publiku voli, njeguje, provocira, pita, uzbuuje, proziva, tjei.
Vjerujem u snagu kazalita i stoga sam, kada je odlazak dosadanje ravnateljice
Dubravke Vrgo na novu dunost postao izvjestan, na poticaj kolega i
prijatelja poela razmiljati o kandidaturi za ravnateljicu ZKM-a. Budui da
za mene od mladih dana kazalite nije bilo samo rad na sceni, ve cjelina
sainjena od razliitih umjetnikih, tehnikih i organizacijskih znanja, te
osjetljivi organizam koji zahtijeva dobru koordinaciju, brigu i panju, prihvatila
sam tu ideju kao osobni izazov pretpostavljajui ideju rada za kazalite bilo
kojoj osobnoj ambiciji.
Prva razmiljanja o kandidaturi zadrala su se oko dva, za budunost ZKM-a po
mom miljenju kljuna pojma mladi i dramaturgija. Nakon posljednjeg,
desetogodinjeg uspjenog perioda ZKM-a, smatram da sve iskustvo, znanje
i skupljenu energiju treba otvoriti mlaim generacijama i tako zajedniki
krenuti u stvaranje novog stvaralakog naboja. Kazalina umjetnost na
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
poetku dvadeset i prvog stoljea pati od problema tipinih za vremena
krize. Upravo su ideje mladih ljudi i timsko voenje kazaline institucije
dva elementa koja kazalite mogu usmjeriti prema prostoru prosperiteta,
novih koncepata, strategija i odnosa prema gledateljima. Ne treba posebno
naglaavati da se ve dulje vrijeme u hrvatskom glumitu na upravljakim
mjestima bolno osjea nedostatak mladih teatrologa i dramaturga. Stoga
sam u ovu kazalinu avanturu odluila pozvati dramaturga Gorana Fereca i
teatrologa Matka Botia, dvojicu mladih, ali ve dokazanih kolega iji mi je
dosadanji rad i promiljanje kazalita bilo garancija njihova znanja, irine,
zanimljivosti, lucidnosti, matovitosti, nove mladenake energije. Za svako
ozbiljno promiljanje kazalita potreban je dramaturki tim; u europskim
kazalitima dramaturki odsjeci broje tri, etiri pa i vie dramaturga. vrsto
vjerujem da su pozicija dramaturga i pomonika ravnateljice zaduenih za
strategiju kreativnog i drutvenog razvoja kazalita, umjetniki program i
njegovo izvrenje, minimum ispod kojeg se ne moe i ne smije ii ukoliko
se eli suvremen, iv, komunikativan, zanimljiv repertoar i ivot kazalita
odgovornog spram javnosti.
Zagrebako kazalite mladih osnovano je 29. oujka 1948. (pod imenom Pionirsko
kazalite), s mnogo entuzijazma, poleta, idealizma i strasti, kako to ve biva
pri osnivanjima kazalita i kulturnih institucija. No, prava je rijetkost da se
entuzijazam, polet, idealizam i strast zadre u nesmanjenom intenzitetu kroz
gotovo sedamdeset godina postojanja, kao to je to sluaj sa ZKM-om.
Nakon gotovo etrdeset godina ZKM konano 1987. godine dobiva i svoj prostor,
dananju zgradu u Teslinoj 7. Nova dvorana daje dodatni vjetar u lea
postojeoj kazalinoj energiji i formira se danas uveni ansambl ZKM-a,
grupa glumaca koji naprosto vole i znaju raditi zajedno, trae nove izazove,
ele nova iskustva, ali iznad svega na sceni ginu jedan za drugoga, s punom
svijeu da tek svi zajedno ine predstavu, da se kazalite stvara i postoji
jedino u zajednitvu na sceni. Takav glumaki ansambl, uvijek podran
od tehnikog osoblja, i takav nain rada preduvjet su otvorenosti prema
novim dramskim komadima, novim kazalinim rukopisima, novim formama,
eksperimentima i novim redateljima s razliitim poetikama. Sve to je inilo
i ini ZKM jednim od najpropulzivnijih kazalinih kua Zagreba, Hrvatske i
Europe.
Budui da sam svoj profesionalni glumaki ivot provela u ZKM-u, u ansamblu
izrazitog profesionalnog zajednitva, i samo rukovoenje vidim i osjeam
kao zajednitvo, timski rad u kojem je zbir naih razliitosti voenih strau
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 7
dodatna vrijednost za zajedniku stvar. Duboko vjerujem u spoj vlastitog
iskustva, koje nosim sa svojim godinama, i energije mlade generacije koju
predstavljaju Matko Boti i Goran Ferec. Talent mlade kazaline generacije
zasluuje da mu se otvori prostor i smatram da je upravo ZKM mjesto gdje
se njihova razmiljanja, traenja, elje i snovi trebaju realizirati. To je kazalite
koje postavlja pitanja, upozorava, potie diskusije, progovara o bolnim
temama, sanja, die sa svojim gradom i trenutkom u kojem stvara. Takvo
kazalite treba publika eljna novog, drugaijeg, energinog, strastvenog
kazalita, kazalita s rizikom, hrabrog i odlunog. Takvo kazalite nam je svima
neophodno.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
ESNAEST OSNOVNIH TEZA
1. VANOST KONTINUITETA
Zagrebako kazalite mladih (u daljnjem tekstu ZKM) nastavlja djelovati povezujui
programske vizije novog vodstva s dosadanjim dostignuima i programskom
politikom. Ustrajavanje na kontinuitetu regionalnog lidera, koji kreativno i
kritiki preispituje fenomene suvremenog drutva, aktivno zainteresiranog
za meunarodnu i regionalnu suradnju te posveenog sustavnoj edukaciji
mladih, kljuno je za uvrivanje pozicije koju je ZKM stjecao od svog
osnutka, a posebice u zadnjih deset godina.
2. MODEL DRAMATURKOG KAZALITA
Strategija razvoja ZKM-a u sljedeem razdoblju ustrojena je po principu
dramaturkog kazalita, kao modela odluivanja u upravnoj i programskoj
politici kue. U takvom modelu vodstvo kazalita ine ravnateljica i
dramaturki tim, sastavljen od dramaturga/teatrologa u funkciji programskog
direktora, te kunog dramaturga. Princip upravljanja kazalitem u kojem
osim upravitelja u kreiranju i provedbi programa sudjeluje i dramaturki
tim pokazao se optimalnim u europskoj praksi, jer posveuje dunu panju
temeljitom proliranju programa i omoguuje odgovorno bavljenje svim
segmentima djelovanja multifunkcionalne kazaline ustanove.
3. TEMATSKI OSMILJENE SEZONE
Programsko osmiljavanje pojedine kazaline sezone okuplja se oko problemskog
promiljanja sredinje teme, to se istie kao dobra strukturalna praksa
u mnogim europskim kazalinim kuama, zbog jasnijeg i nedvosmisleno
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 9
kritikog proliranja kazalita prema socijalnom trenutku, kreativnim
tendencijama i odnosu prema publici. Teme su se nametnule injenicom da
ZKM djeluje sada i ovdje. Aktivan, odgovoran odnos prema drutvu koje
nas okruuje u prvom je planu pri osmiljavanju tematskih okvira budueg
repertoara.
4. KRITERIJI ODABIRA SURADNIKA I REPERTOARNIH NASLOVA
Pozicija ZKM-a kao nezaobilaznog regionalnog mjesta susreta i jednog od
najuspjenijih predstavnika hrvatske kulture na meunarodnoj umjetnikoj
sceni obavezuje i odabirom buduih suradnika i autorskih timova. Biranje
umjetnika koji e svojim etikim kredibilitetom i estetskim senzibilitetom
stvarati iv i aktualan teatar vri se kombinacijom profesionalne odgovornosti
i estetike rizika. Prolirani hrvatski, regionalni i europski redatelji, najznaajniji
stvaratelji autorskog teatra, ali i nova, perspektivna imena s pravom na
pogreku, jednako su dobrodoli u sljedee etiri ZKM-ove sezone. Isti
kvalitativni kriteriji odnose se i na promiljanja o formalnoj usmjerenosti
kazalinog ina. Kao i dosad na scenama ZKM-a, postavljat e se djela
hrvatskih i stranih dramatiara naeg vremena, dramski klasici proitani u
suvremenom kljuu, ali i autorski projekti koji ne raunaju na klasini dramski
predloak u svojoj osnovi.
5. OSOBITOSTI GLUMAKOG ANSAMBLA
Odabir naslova i autorskih poetika u navedenim programskim cjelinama osmiljen
je u suglasju s osobitostima glumakog ansambla ZKM-a i njegovom
interpretativnom snagom. Ansambl ZKM-a, svojim individualnim kvalitetama
i izrazitim zajednitvom, prepoznat je u domaim i europskim okvirima
kao umjetniki kolektiv koherentne izvedbene prakse, spreman potentno
odgovoriti na izazove irokog raspona scenskih estetika, od prosvijeenog
dramskog mainstreama do postdramskih proboja u nepoznato. Od velike je
vanosti formirati repertoarnu politiku koja e znati ouvati opisane kvalitete
ansambla ZKM-a, ali istovremeno kroz razliite projekte otvarati i prostore za
istraivanja individualnih glumakih poetika i interesa.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
Briga o ansamblu, dakako, ukljuuje i aktivno promiljanje o zapoljavanju novih
glumakih snaga, u skladu s mogunostima i potrebama.
6. UILITE ZKM-A
Uilite je bitan segment ZKM-a, koji godinama kroz edukaciju brine o stasanju
novih generacija kazalinih entuzijasta, bilo da se radi o buduim kazalinim
umjetnicima ili novim generacijama publike o kojoj kazalite uvelike ovisi.
Rad Uilita nastavit e se razvijati programski i produkcijski, zadravajui
dosadanju praksu da kvalitetne produkcije Uilita postanu dio repertoarne
slike ZKM-a.
Opisana armacija Uilita nastavit e se provoditi u suradnji s pojedinim
odsjecima Akademije dramske umjetnosti, to se u dosadanjoj praksi
pokazalo iznimno korisnim za obje partnerske institucije.
7. MLADI GLEDATELJI
Strateka briga o poticanju interesa mlae generacije kazalinih posjetitelja,
prije svega aktivnijom uporabom novih medija i tehnologija, neizostavan
je dio promiljanja o novom razdoblju ZKM-a. Novim generacijama elimo
omoguiti da sudjeluju u oblikovanju programa koritenjem drutvenih
mrea, ali ih i kreativnije ukljuiti u proces rada, uvoenjem koncepta
otvorenih proba i sustavnim organiziranjem razgovora nakon odgledanih
predstava. Nastavit e se razvijati i dosad vrlo uspjean program Nedjeljnih
matineja namijenjenih djeci, koji e biti dodatno tematski proliran.
8. KAZALITE I NJEGOV GRAD
ZKM se u sljedee etiri godine eli jo vie otvoriti prema gradu u kojem djeluje,
prenosei iskru kazaline kreacije iz domicilne dvorane u Teslinoj po
cijelome Zagrebu, i to u sklopu dva programa. Prvi nosi naziv Zagreb, sada!
i sastoji se od dvije produkcije godinje rije je o predstavama skromnog
budeta i manjeg obima, u sklopu kojih se angairaju sasvim mladi redatelji
i dramaturzi, obraujui neku u tom trenutku aktualnu temu. Period rada na
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 11
predstavi je vrlo kratak, sudjeluje manji broj glumaca iz ZKM-ova ansambla
i, po potrebi, studenata Akademije dramske umjetnosti, a sve se odigrava
na nekoj od stvarnih gradskih lokacija. S tim programom mladi kazalitarci
dobit e priliku okuati se u radu s kvalitetnim glumakim ansamblom, novim
glumakim snagama i logistikom podrkom ZKM-a, a zagrebaka kulturna
ponuda bit e obogaena novim kazalinim prostorom i svjeim kulturnim
dogaajem.
Drugi program nosi naziv Grad u oima stranca rije je o radionici s tri mlada
inozemna redatelja, koja e se odravati svake druge godine. Svaki od
redatelja s domaim glumcima spremit e kratku formu impresiju o
Zagrebu. Na taj nain u ne zahtjevnoj i jeftinoj formi nastaju zanimljivi
teatarski krokiji, koji, ukoliko se pokau posebno intrigantnim, mogu kasnije
biti razvijeni u cjelovitu kazalinu predstavu.
9. MEUNARODNA POVEZANOST
Suradnja s inozemnim kazalitima i umjetnicima i dalje e biti jedna od osnovnih
programskih smjernica. Meunarodna otvorenost ZKM-a omoguuje
zajednike projekte s istaknutim europskim i svjetskim teatarskim kuama,
pa e vaan dio programske politike ZKM-a i dalje ostati razvoj strategije
apliciranja na europske fondove za tematske projekte namijenjene kazalinim
institucijama i suradnja s organizacijama kao to je Europska kazalina
konvencija (ETC), te nastavak ve postojeih programa meu kojima se istie
uspjean ciklus Europsko kazalite u ZKM-u.
10. REGIONALNA SURADNJA
Osim suradnje na iroj europskoj razini, kao i u geografskom kontekstu Alpe-
Dunav-Jadran, od izuzetne je vanosti i usmjerenost na jugoistonu Europu
kao prostor intenzivne umjetnike i produkcijske suradnje. Zemlje regije
uz formalnu prednost jezinog razumijevanja dijele i iskustvo slinog
povijesnog, socijalnog i kulturnog sazrijevanja. Vanost suradnje Hrvatske
kao lanice Europske unije sa susjednim zemljama koje to jo nisu postale od
velikog je znaaja za uspostavljanje regionalne solidarnosti i povezanosti.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
11. RAZVOJ I PROFILIRANJE SCENSKIH PROSTORA
Potrebno je nastaviti s programskim proliranjem svih prostora za kazalinu
igru unutar ZKM-a, s naglaskom na dodatnu armaciju male scene Miko
Polanec, iji potencijali nisu do kraja iskoriteni. Rije je o idealnom
inkubatoru za komorne, analitike i edukativne projekte, ali i o prostoru
za armaciju scenskog/koncertnog itanja dramskih i proznih tekstova.
Odravanje postojeih tehnikih resursa i ulaganja u skladu s mogunostima
vaan su dio etverogodinjeg plana. Sredinji kratkoroni cilj priprema je
projektne dokumentacije za obnovu i vraanje u funkciju prvih pet redova
gledalinog dijela sredinje dvorane Istra, uz mogunost njihova pokrivanja
ovisno o produkcijskim potrebama. Potrebno je stvoriti uvjete i za ulaganje
u novu konstrukciju mobilnih teleskopskih tribina, ime bi se omoguilo jo
raznovrsnije koritenje sredinje kazaline pozornice.
12. MALA NONA ITANJA
Nastavak razvoja projekta Malih nonih itanja, festivala namijenjenog scenskom
interpretiranju tekstova mladih autora, takoer je vaan dio budueg
djelovanja ZKM-a. Svako itanje zamiljeno je kao mala produkcija u kojoj
sudjeluju najvaniji stvaratelji kazalinog ina osim pisaca, to su najee
studenti kazaline reije, dramaturgije, produkcije i snimanja. ZKM je i prije
inzistirao na predstavljanju najkvalitetnijih domaih dramskih pisaca, pa ta
pozicija i u budunosti obavezuje na posebnu panju pri prepoznavanju i
usmjeravanju novih autorskih glasova domae i regionalne dramatike.
13. SURADNJA S AKADEMIJOM DRAMSKE UMJETNOSTI
ZKM je u dosadanjem djelovanju prepoznao vanost suradnje s visokokolskim
ustanovama koje obrazuju budue kazaline profesionalce, a takva
tendencija se zadrava i dodatno razrauje u sljedeem razdoblju. Ve
zapoeta suradnja s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu pokazuje se
kao platforma za viestruku suradnju, dobra prilika studentima da sudjeluju
u realizaciji kazalinih produkcija te prou kroz praktino iskustvo rada na
predstavi, za to je predvieno i dobivanje ECTS bodova, omoguavanje
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 13
izvedbi studentskih projekata na pozornici ZKM-a, organizacija radionica
i seminara meunarodnih umjetnika s pedagokim iskustvom, tehnika
podrka produkciji studentskih projekata i sl.
14. DODATNI PROGRAMI
U nadolazee etiri sezone ZKM nastavlja prolirati dugogodinju suradnju s
plesnom scenom kao vanim elementom programske i koprodukcijske
politike teatra, te namjerava nastaviti iriti polje interesa prema raznovrsnim
scenskim, izvedbenim i produkcijskim modusima.
Od iznimnog je znaaja otvaranje prema autorima i grupama s nezavisne
umjetnike scene te promiljanje o alternativnim scenskim programima, bilo
da se radi o glazbenim koncertima, oblicima umjetnosti performancea ili
promociji radova iz polja vizualnih umjetnosti.
ZKM u sljedee etiri godine namjerava pokrenuti rezidencijalni program
ReZ(eKaeM)identity, namijenjen nezavisnim domaim i inozemnim kazalinim
grupama koje nemaju stalnu institucionalnu i produkcijsku podrku.
Rezidencijalni boravak odabranoj grupi omoguuje prostor, vrijeme i druge
institucionalne resurse koji su potrebni za razvoj njihova umjetnikog
istraivanja. Nakon raspisanog natjeaja, programski tim odabire jednu od
grupa te je unutar sezone ugouje kao rezidencijalnog umjetnikog partnera,
uz dodatno nanciranje iz alternativnih izvora. U dogovoru s odabranom
grupom, za vrijeme boravka u trajanju od tri do est mjeseci, planira se
upoznavanje lokalne scene, prezentacija procesa rada grupe, odravanje
serije radionica s lokalnim umjetnicima i/ili izvedba produkcije vlastitog
projekta. Ovaj oblik rezidencije od obostrane je koristi i kazalinoj instituciji
i umjetnikoj grupi jer obje strane upoznaje s razliitim mogunostima
pristupa umjetnikom procesu rada i procedurama suradnje.
Po najavama bive ravnateljice ZKM-a, Festival svjetskog kazalita bit e od 1.
sijenja 2015. prebaen pod ingerenciju Hrvatskog narodnog kazalita u
Zagrebu. Smatramo vanim da ZKM i dalje bude dio tog festivala, pa emo
predloiti suradnju oko organizacije i formiranja programa, nastojei svojim
angamanom dodatno doprinijeti znaaju koji Festival ve zauzima na
kulturnoj karti Zagreba i Hrvatske.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
15. IZDAVAKA DJELATNOST I AUDIO-VIZUALNA NADGRADNJA
ZKM u sljedeem razdoblju vlastito djelovanje nastavlja i kao inicijator izdavake
i intermedijalne popudbine kazalinom inu, bilo u klasinom smislu
publiciranja izvedenih dramskih tekstova i pripadajue teatroloke literature,
bilo u poticanju audio-vizualnog memoriranja kljunih kazalinih dogaaja
u svakoj sezoni. Profesionalno napravljene snimke predstava, s istaknutim
teatrografskim i promidbenim potencijalom, ali i samosvojnim umjetnikim
kvalitetama, intrigantan su materijal za radijsko i televizijsko emitiranje, pa
planiramo ponuditi suradnju Dramskom programu Hrvatske radiotelevizije,
radi zajednikog javnog predstavljanja uspjenih predstava u pomno
osmiljenim ciklusima.
16. ZKM KAO MJESTO SUSRETA
ZKM treba promiljati u sljedee etiri godine kao umjetniko sredite otvoreno
svima, ne samo u strogo odreenom vremenskom rasponu od poetka do
zavretka kazaline predstave. Svojom repertoarnom politikom i irokim
poljem djelovanja oko samog kazalinog ina, ZKM eli biti istinsko mjesto
susreta, ire shvaeni kulturni prostor od samog teatra, otvoren i za one
kojima kazalite dosad nije bilo u sreditu interesa.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 15
OBRAZLOENJE
PROGRAMA
Unutar svake sezone nabrojano je po deset potencijalnih naslova, znatno vie
od broja moguih premijernih predstava. Od njih e se, u dogovoru s
angairanim redateljima i autorskim timovima, izabirati konkretni tekstualni
predloci, a njihov konaan broj ovisit e o produkcijskim i nancijskim
mogunostima unutar svake sezone. Budui da kazalite presudno ovisi o
komunikaciji s aktualnim drutvenim trenutkom, nadolazeim dramskim
pismom i svjeim autorskim poetikama posve je mogue i poeljno da se
navedeni korpus potencijalnih tekstova nadopuni i nekim potpuno novim i
drugaijim naslovima, u skladu s temama pojedinih sezona. Program koji se
pie unaprijed za etiri godine mora raunati i na mogunost izmjene teme
sezone, posebno onih na kalendarskom kraju planiranog razdoblja kazalite
mora ii ukorak s vremenom, ili ga ne mora ni biti. Najpogodniji tekstovi za
ZKM su oni koji se tek trebaju napisati.
Identikacijsku kartu ovog programa, osim potencijalnih naslova, ini i popis
redatelja s kojima elimo suraivati etike i estetske osobitosti rada tih
kazalinih stvaratelja presudno usmjeravaju umjetniki put ZKM-a u sljedee
etiri godine.
Za poetak sezone 2014./2015. predviena su i dogovorena etiri projekta, pri
emu su prva dva dio programske cjeline prethodnog ravnateljstva: autorski
projekt Janje redateljice Anice Tomi i dramaturginje Jelene Kovai, te
Kristofor Kolumbo Miroslava Krlee koji e scenski postaviti redatelj Rene
Medveek. Tim predstavama zapoeli bismo nau programsku shemu, unutar
tematske cjeline pod egidom Dijagnoze faizma, koja se potom nastavlja
Velikom bijenicom Agote Kristof u reiji Olje Lozice, te nagraenom
dramom Dine Peuta (Pret)posljednja panda ili Statika u reiji Sae Boia.
Dosadanja uprava u sezoni 2014./2015. dogovorila je, u suradnji s Uilitem
ZKM-a, i produkciju predstave Emil i detektivi po motivima romana Ericha
Kstnera u reiji Milana Trenca te scensku adaptaciju romana Petar Pan
Jamesa Matthewa Barrieja, u reiji Roberta Waltla.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
Osim spomenutih redatelja na koje raunamo i u budunosti, na suradnju unutar
etverogodinjeg razdoblja voljeli bismo pozvati i sljedee redateljice i
redatelje, navedene abecednim redom: Ivicu Buljana, Renatu Carola Gatica,
Bojana oreva, Herberta Fritscha, Olivera Frljia, Karin Henkel, Sebastiana
Horvata, Bobu Jelia, Miloa Lolia, Jerneja Lorencija, Tomija Janeia,
Zvonimira Juria, Susanne Kennedy, Janusza Kicu, Maju Kleczewsku, Martina
Koovskog, Mateju Kolenik, Tamaru Kuinovi, Paola Magellija, Franku
Perkovi, Doru Rudjak Podolski, Selmu Spahi, Boruta eparovia, Anu
Tomovi, Andrasa Urbana, Anu Vukoti.
Svaku kazalinu produkciju vano je promatrati kao produkt autorskog tima, a
ne samo izabranog pojedinca/redatelja. Stoga je uz poziv redateljima kao
formativnoj energiji poetike svake kazaline kue, vano u potpunosti otvoriti
prostor i drugim bitnim kazalinim i izvedbenim autorskim zanimanjima. ZKM
u svom etverogodinjem planu namjerava dodatno intenzivirati suradnju s
vodeim dramaturzima, koreograma i teatrolozima, ali i pomno pratiti rad
dramatiara ija djela nisu poimence navedena u programu, ali predstavljaju
nezaobilazan kreativni potencijal domae i regionalne dramske produkcije.
U elji da nam pomognu uspjeno razviti koncept autorskih kreativnih timova i da
svojim dramskim pismom sudjeluju u nastajanju ivog i aktualnog kazalita,
namjera nam je pozvati sljedee suradnike: Marjana Alevskog, Selmu Banich,
Milenu Bogavac, Matiju Ferlina, Ninu Goji, Vida Hribara, Vedranu Klepicu,
Nataliju Manojlovi, Milana Markovia, Milenu Markovi, Luku Mavretia,
Dianu Meheik, Irmu Omerzo, Maju Pelevi, Ivana Penovia, Mirnu Rustemovi,
Ivanu Sajko, Valentinu Turcu, eljku Udovii Pletina, Ivana Vidaka, Dinu
Vukeli, Jasnu mak, Ronu ulj.
Programsko naelo ZKM-a kao mjesta otvorenog talentiranim kreativcima razliitih
umijea i sposobnosti, ukljuuje suradnike iz svih drugih kreativnih disciplina,
pa su kao dio tima itekako dobrodoli mladi ili ve armirani suradnici i
s podruja kostimograje, scenograje, glazbe, tona, svjetla, fotograje,
grakog dizajna i vizualnih umjetnosti.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 17
SEZONA 2014./2015.
DIJAGNOZE FAIZMA
S ljudima zajedno smrdi, ali je toplo.
Miroslav Krlea, Na rubu pameti
Kljune rijei
jaanje europske desnice, odsustvo drutvenog aktivizma, pojedinac u sukobu s
gomilom, tranzicijska trauma, otpor autoritetu, kolektivna utnja, kriza
Zagrebako kazalite mladih kao kulturna institucija usmjerena na angairano i
kritiko preispitivanje suvremenih drutvenih i politikih previranja kroz
aktivno istraivanje kazalinih poetika, u svojoj prvoj sezoni etverogodinjeg
programa problematizira atmosferu turbulentnih mijena na ideolokoj i
ekonomskoj mapi Europe. U godini kad jubilej poetka Prvog svjetskog rata,
i njegovih posljedica na teritorijalnu kartu Europe, dominira kao centralna
programska cjelina kulturnog establimenta, vano je perspektivu s poetne
toke, preko svih stotinu godina, razvui na Europu danas i usmjeriti panju
na ideoloke, politike i ekonomske posljedice cijelog jednog stoljea na
doba u kojem ivimo. Jaanje europske desnice, konzervativizam, smanjena
socijalna i radnika prava, odsustvo drutvenog aktivizma ekonomski
uukanog zapada, potaklo nas je na ponovno iitavanje knjige Rastka
Monika Koliko faizma? iji smo naslov poglavlja citirali kao tematski
okvir sezone. Tekstovi unutar ove programske cjeline predloeni su s
namjerom da svojim sadrajem i poetikom preispitaju fenomen radikalne
desnice kao uvijek tinjajue povijesne injenice, da osvijeste koliinu njezina
utjecaja danas, i konano upozore, Monikovim rijeima, na utnju u koju je
prevladavajui govor potopio faizam.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
PRIJEDLOG NASLOVA
ZA SEZONU 2014./2015.
AGOTA KRISTOF: VELIKA BILJENICA
Prvi dio romaneskne trilogije maarske spisateljice Agote Kristof nudi priu
dvojice blizanaca kroz iscrpljujuu sliku egzistencije za vrijeme Drugog
svjetskog rata u neimenovanoj europskoj zemlji. Hladnokrvnost nagona za
preivljavanjem u uvjetima krize koju je mogue itati kao svevremensku,
dodatno je naglaena ogoljelim, gotovo infantilnim jezikom skoro pa
dovrenim scenskim replikama izuzetne snage i potresnosti.
MIROSLAV KRLEA: NA RUBU PAMETI / KRISTOFOR KOLUMBO
Krlein politiko-satirini roman Na rubu pameti, objavljen prvi put 1938.
godine, za koji Ivo Kozaranin kae da u sebi ima neeg dramskog, idealni
je predloak tematskoj okosnici ove sezone. Dinamika izmjene monolokih
eskapada subjektivnog pogleda na ljudski primitivizam, te dijaloki dvoboji u
borbi s istim, nemilosrdno raskrinkavaju malograantinu i totalitarizme bilo
koje provenijencije.
Ekspresionistika scenska vizija Kristofor Kolumbo, napisana 1918., a praizvedena
tek 1955. godine, Krleina je dramska jednoinka inspirirana likom
egocentrinog genija, buntovnika, sanjara i muenika, i njegovim sukobom
s gomilom koja u njemu ne prepoznaje vizionara. Univerzalnost dramskog
sukoba pojedinca i sistema/institucije anticipirana je i izvan same drame,
u povijesnom sukobu Krlee i ravnatelja drame HNK-a Josipa Bacha koji je
Kristofora Kolumba odbio postaviti oznaujui ga scenski neizvodljivim,
u polemici koja svojim arinim temama repertoarne politike, krize drame i
pozicije dramskog predloka, i sama nosi izuzetnu aktualnost vrijednu novog
scenskog propitivanja.
DINO PEUT: (PRET)POSLJEDNJA PANDA ILI STATIKA
Dramski tekst mladog hrvatskog autora, nagraen prvom nagradom Marin Dri za
2014. godinu, po svim svojim obiljejima paradigmatski je tekst nove generacije
hrvatskih autora i autorica. Dramski komponiran u besteinskom stanju
generacijskog vakuuma, rastegnut izmeu etiri lika od kojih svaki/svaka nosi
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 19
dramsku funkciju neke socijalne grupe, Peutov komad duboko je poniranje u
tranzicijske traume generacije roene nakon 1990. godine. Pratei kronologiju
odrastanja etiriju likova s provincijom kao zaleem, repeticijom banalnih
utjecaja na njihov ivot i odsustvom ambicije, Peut vrlo spretno detektira
neuralgine toke cijelog jednog drutva izgubljenog u vjenoj tranziciji.
DN VON HORVTH: TALIJANSKA NO
Sezonu koja izmeu ostalog propituje amplitude slabljenja i jaanja politikih frakcija
u suvremenoj Europi, nemogue je ozbiljno scenski preispitati bez komada
jednog od istinskih apatrida i poznavatelja europskog mentaliteta, dna von
Horvtha. On je s Talijanskom noi predosjetio i ukazao na ozbiljan problem
pred kojim se Europa tridesetih godina nala. Pukom dramom u sedam slika
s vie od dvadeset lica, smjetenom u provincijski gradi june Njemake,
von Horvth preko apsurdne situacije preklapanja dviju proslava preispituje
nevidljive veze politiki sukobljenih strana.
ART SPIEGELMAN: MAUS
Prva graka novela nagraena Pulitzerovom nagradom, Maus je pria o
Holokaustu ispriana alegorijskim postupkom prikazivanja ljudskih lica kao
ivotinjskih vrsta, a ilustrirana jednostavnim monokromnim plonim stilom,
punei prostor stripovskog kadra priom temeljenom na iskustvu koje
je autorov otac Vladek Spiegelman proao kao poljski idov za vrijeme
Holokausta. Smjetena u Ameriku sedamdesetih, pria se eliptino i
naizmjence prebacuje u Europu za vrijeme Drugog svjetskog rata, akumulirajui
strahotno iskustvo protagonista, ali i naslijeene traume generacija preivjelih.
Strip kao ishodini predloak, sadraj same prie i dramski potencijal
ispovjednog karaktera, kreativni su izazov inscenaciji ovog klasika.
DONATIEN ALPHONSE FRANCOIS, MARQUIS DE SADE: FILOZOFIJA U BUDOARU
De Sadeovo dijaloko djelo objavljeno 1795. sastavljeno je od sedam lucidnih lozofskih
rasprava kojima se preispituju drutvene norme postrevolucionarne Francuske.
Kroz motiv poduke petnaestogodinje Eugenie uicima tijela, de Sade eksplicitnim
situacijama temeljenim na zakonu tjelesnog uitka i strasti uspostavlja radikalan
sustav vrijednosti kao kritiku novog drutva pri emu okrutnu britkost svoje
kritike usmjerava prema religiji i crkvi. Prepun misaono i stilski slojevitih dijaloga,
de Sadeov radikalni pamflet nije lien ni lucidnog sarkazma, ironijskog obrata i
avangardnog pretjerivanja, scensko itanje kojih danas moe biti itekako pouno.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
ANNE FRANK: DNEVNIK
Klasik svjedoanstva Holokausta iz pera etrnaestogodinje djevojice, postavljan
i adaptiran za scenu nebrojeno mnogo puta i dalje ne gubi na emotivnom
intenzitetu i drutvenoj vanosti. Isprian kroz dnevnike zapise djevojice
Anne Frank potresna je analiza ljudske prirode, nade i povjerenja u ovjeka.
Opisi iskustva kroz koji je obitelj Frank prola, neprestanog skrivanja i ivota
u potkrovlju iza lanih zidova, nose snaan scenski potencijal ambijentalnog
kazalita, to omoguuje odmak od klasine scenske situacije, ime se
mladim gledateljima prua slojevitije iskustvo i same prie i doivljaja
scenskog prostora kao takvog.
FRANZ KAFKA: PISMO OCU
Kafkino pismo ocu ispisano rukom na vie od stotinu strana, intiman je dokument
otpora individue agresivnom autoritetu oca. Napisan pet godina prije Kafkine
smrti posljednji je i neuspjeli pokuaj autora da pronae razumijevanje
u sukobu s tiranskom prirodom vjeno nezadovoljnog i patrijarhalno
dominantnog roditelja. Sukob s ocem repetitivni je lajtmotiv prisutan u
skoro svim Kafkinim djelima. Monoloki karakter Kafkina pisma nosi snaan
ispovjedni naboj i otvara prostor autorskom istraivanju monodramske forme.
ROALD DAHL: FANTASTINI GOSPODIN LISAC
Roman za mlade fantastinog gospodina Dahla, kojega je magazin Time uvrstio
na listu pedeset najvanijih britanskih pisaca nakon 1945., nudi univerzalnu
priu o gospodinu Liscu i njegovu sukobu s farmerima u pokuaju da prehrani
vlastitu obitelj. Antropomorzirani Lisac svojom snalaljivou, prevrtljivou,
i umijeem preivljavanja u svakoj situaciji nosi u sebi simbol suvremenog
ovjeka koji za svoj opstanak u surovoj realnosti mora neprestano nalaziti
nove naine egzistiranja. Naizgled jednostavni narativ mlaoj publici pribliava
problematiku stanja krize i alternativne naine njenog nadilaenja.
ELFRIEDE JELINEK: RECHNITZ
Tekst premijerno izveden 2008. u mnchenskom teatru Kammerspiele, trebao je zbog
prijetnji i uznemirivanja kojima je autorica bila izloena ekati ak dvije godine
na njen pristanak da bude izveden i u Austriji. Gusta struktura izrazite jezine
siline bespotedni je obraun dramatiarke s austrijskom nacionalsocijalistikom
prolou i zaboravljenim zloinom orgijastikog kaosa na kraju Drugog
svjetskog rata. Komad Elfriede Jelinek dobar je putokaz k propitivanju crnih mrlja
lokalnih povijesti i poziv da se o prolosti govori otvoreno.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 21
SEZONA 2015./2016.
ITANJE GRADA
Gradovi su, kao i snovi, satkani od udnji i strahova. Premda je nit njihova govora
tajna, pravila su im apsurdna, perspektiva varljiva, a svaka stvar skriva neku drugu.
Italo Calvino, Nevidljivi gradovi
Kljune rijei
grad, identitet grada, tjeskoba velegrada, urbanitet, javni prostor, graanska
svijest i savjest, velegradska asimilacija Drugog.
Druga sezona etverogodinjeg programa svoje tematsko uporite trai u prvom
atributu u imenu kazalita rije je o teatru koje je, u nazivu i programu, prije
svega: zagrebako. U promiljanju tematskih sklopova kojima bi se ZKM
trebao baviti sljedee etiri godine, veza izmeu grada i njegova kazalita
namee se sama od sebe. ZKM se od svog osnutka razvija usporedo s gradom
u kojem djeluje, ta dinamika uzajamnog razvoja usmjerava mu programske
smjernice i otkriva teme, a bez ukotvljenosti u okruenje kojem pripada
to kazalite gubi svoj identitet i osnovni razlog postojanja. Zagreb kao
hrvatska metropola, pritom, svojim nebruenim, post-tranzicijskim armom
i neoliberalnim upravljakim osobitostima neiscrpno je vrelo motiva za
analitiko i drutveno odgovorno kazalite, a teatarska scena savren poligon
za propitivanje smjera kojim jedan grad trai svoje mjesto pod suncem.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
PRIJEDLOG NASLOVA
ZA SEZONU 2015./2016.
IVAN VIDI: NONI IVOT ILI POBUNA
Novi dramski tekst najzanimljivijeg domaeg dramatiara srednje generacije, iji
su se komadi i ranije s uspjehom izvodili na pozornici ZKM-a, Noni ivot ili
Pobuna zasijeca u tkivo suvremenog drutva pitajui se postoji li alternativa
dananjem nainu ivota u velikim gradovima? Vidieva nova drama, nakon
njegova Velikog bijelog zeca koji se prije desetak godina u ZKM-ovu
repertoaru isticao kao pogoeni dokument vremena, jo jednom uspijeva
razotkriti neuralgine toke svakodnevice suvremenog ovjeka. Ovoga
puta u sreditu zbivanja nisu slueni vojni veterani sa svojim izmuenim
branim druicama, ve njihova djeca, razapeta izmeu elje za pobunom i
nemogunosti da tu elju zaogrnu u koherentan i konstruktivan program.
ARTHUR SCHNITZLER /SERGI BELBEL/ ZVONIMIR BERKOVI: RONDO
Montana adaptacija tri razliita, ali tematski i strukturno slino ustrojena teksta
plete mreu oko intimnih preokupacija, udnji i nedoumica stanovnika
dananjeg Zagreba, pokuavajui iz pojedinanih emocionalnih vrtloga
iitati suvremenu dijagnozu stanja duha. Schnitzler, Belbel i Berkovi, svaki iz
svog vremena, miljea i drutvenog ureenja, pokreu strastveni emocionalni
vrtuljak svojih protagonista, nudei obilje materijala za potentnu redateljsku
intertekstualnu igru, zamiljenu i smjetenu sada i ovdje.
JEROME DAVID SALINGER: LOVAC U ITU
Moderna dramatizacija kultnog amerikog romana preispituje poziciju
neprilagoenog tinejdera u velegradskom okruenju, jednako uvjerljivo
u New Yorku pedesetih godina dvadesetog stoljea, kao i u dananjem
Zagrebu. Amblematska apoteoza tinejderskoj pobuni, ispisana majstorskim
stilom knjievnog osobenjaka, u svojim sonim i duhovitim opisima previranja
glavnog lica skriva istinsku krinju s blagom potencijalne kazaline igre, koja
je, zaudo, na ovim prostorima rijetko kada otvarana i istraivana.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 23
IVAN KUAN: LAE, MELITA!
Scenska adaptacija Kuanova hita istovremeno je i prepoznatljiv umjetniki simbol
Zagreba, intrigantna analiza tekoa odrastanja i zavodljiv poziv na kazalino
vienje kolske lektire. Jedan od najitanijih romana Ivana Kuana, pisca koji
je zagrebaki urbani krajolik pretvorio u poprita kultnih pustolovina hrvatske
knjievnosti za djecu i mlade, balansira na krhkoj granici izmeu istine, mate
i lai djejeg pogleda na svijet. Ja nikada nisam tvrdila da je sunce plavo,
kae Kuanova protagonistica, samo sam rekla da se meni ponekad uini da
je sunce plavo! Kazalina obrada djejeg klasika pokuat e obraniti djeje
pravo na tu sitnu, ali vanu znaenjsku razliku.
KAMENSKO (RADNI NASLOV) AUTORSKI PROJEKT
Propast industrijskog naslijea i uruavanje radnike paradigme glavnog
hrvatskog grada (kao i drugih hrvatskih urbanih sredita) dosad nisu
dobili uvjerljivu kazalinu popudbinu. Autorski projekt pod radnim
nazivom Kamensko korak je naprijed u ispravljanju te nepravde.
U metropoli u kojoj je svaki kvart djelomino i turobni spomenik
nekadanjoj industrijskoj garanciji prosperiteta, scenski in koji bi
osvijestio uzroke i ocrtao posljedice ekonomskog i urbanistikog
propadanja ini se kao jedan od najvanijih zadataka drutveno
odgovornog kazalinog kolektiva.
MAA KOLANOVI: SLOBOTINA BARBIE
Ovo nije nikakva laka literatura, premda se vrlo lako ita. Teka je kao onaj
jednonogi olovni vojnik H. C. Andersena. To nije ni enska literatura,
premda ete teko nai enskije od nje i premda su rod i spol u ovoj knjizi
vani onoliko koliko su vani i u djejim igrama. (...) Ovo nije ni literatura
koja bi vas na bilo koji nain mogla relaksirati ili osloboditi, ili vam uiniti
ono to vam ine knjige s najistaknutijih polica u knjiarama. Slobotina
Barbie strana je, smijena i mrana kao djetinjstvo. Ona je posljednje
djetinjstvo u Jugoslaviji i prvo u Hrvatskoj, zapisao je o Slobotini Barbie
knjievnik Miljenko Jergovi. Maa Kolanovi uspjela je stvoriti gorko-slatki
memento odrastanja generacije dananjih tridesetogodinjaka, koji bi na
kazalinim daskama 2015. godine mogao dobiti dodatnu iskustvenu dimenziju
vremenskog odmaka.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
PAVAO PAVLII: DOBRI DUH ZAGREBA / RITAM ZLOINA
Pavliievo ljubavno pismo Zagrebu, kojeg vie nema, nakon dokazanog lmskog
potencijala, zavodljiv je materijal i za matovitu kazalinu obradu. Pisan
vjetom rukom iskusnog anrovskog pisca, sa zapletom koji proliranou
podsjea na suvremene skandinavske kriminalistike serije, Dobri
duh Zagreba nije samo majstorska stilska vjeba, ve uspjeli pokuaj
konstruiranja zaudnog, donkihotskog junaka naeg doba, koji bi na
kazalinoj sceni mogao zasjati nekim novim, zavodljivim sjajem.
SIMON STEPHENS: HARPER REGAN
Svoenje ivotnih rauna sredovjene engleske zaposlene ene, iz pera
nagraivanog dramatiara Simona Stephensa, kao da je miljeno za
zagrebake i hrvatske okvire na poetku dvadeset i prvog stoljea.
Intrigantan izazov za neku od ZKM-ovih sjajnih glumica, naslovni lik opore
egzistencijalistike drame neodoljivo nalikuje hrvatskoj svatkoviki,
razapetoj izmeu poslovnih obaveza i obiteljskih dunosti.
VJEKOSLAV MAJER: IZ DNEVNIKA MALOGA PERICE
Literarni predloak za najzagrebakiji hrvatski lm, Golikov Tko pjeva, zlo
ne misli, kazalino je zanimljiv prije svega zbog intrigantne pozicije
pripovjedaa-djeaka, koja omoguuje armantno ali neumoljivo
razotkrivanje pukotina (malo)graanskog naslijea hrvatskog glavnoga grada.
Pred oima maloga Perice protjeu sitne slabosti, ovisnosti, udnje i strahovi
odraslih ljudi koji ga okruuju, a njegov djeji, beskompromisni stil kojim
ltrira ono to vidi izazovni je poticaj za zaigrani kazalini tretman Majerovih
motiva.
ZVONIMIR MILEC: ZVIDUK S BUKOVCA
Zagrebaki romaneskni klasik, s tematskim i dijalokim potencijalom za
punokrvnu kazalinu hit-predstavu, namijenjen mlaim generacijama
kazalinih posjetitelja, Milecov Zviduk odjekuje s nekog drevnog, davno
nestalog Bukovca. Kazalina adaptacija tog romana suoava se prije svega s
temeljitom promjenom same paradigme odrastanja: to dananja djeca mogu
nauiti od pranjavih Milecovih ulinih ratnika, i treba li se zabrinjavati zbog
injenice da dananji mladi gledatelji nesputano djetinjstvo izvan strogo
kontroliranih uvjeta iitavaju prije svega kao zaudnu egzotiku?
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 25
SEZONA 2016./2017.
RADIO FREE EUROPE
Nitko u Europi nee biti naputen.
Nitko u Europi nee biti iskljuen.
Uspjet emo samo ako budemo stvarali zajedno.
Angela Merkel
Kljune rijei
ujedinjena Europa, multikulturalizam, post-tranzicija, kraj drave blagostanja,
post-kapitalizam, nova europska desnica, tvrava Europa
Nakon induktivnog poniranja u mikro-identitet sredine u kojem kazalite djeluje,
sezona 2016./2017. iri polje tematskih interesa na makro plan ujedinjene
Europe, zajednice kojoj ZKM pripada geopolitiki i svjetonazorski. Nova
europska stvarnost, obiljeena diskrepancijom bogatog zapada i zaduenog
juga, politiarskom retorikom zajednitva i, istovremeno, zastraujuim
rastom iskljuujuih nacionalistikih ekstremizama, izazovan je poticaj za
odgovorno kazalino istraivanje. Moemo li citat njemake kancelarke,
istaknut u podnaslovu, shvatiti kao stvarni izraz dobre namjere ili kao cininu
floskulu koja najavljuje nove sukobe?
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
PRIJEDLOG NASLOVA
ZA SEZONU 2016./2017.
TANJA LJIVAR: GREBANJE ILI KAKO SE UBILA MOJA BAKA
Tekst mlade Banjaluanke Tanje ljivar na hrabar i beskompromisan nain prikazuje
probleme generacije koja odrasta u poslijeratnom, tranzicijskom drutvu, a
pokuava se uklopiti u vrli novi svijet ujedinjene Europe. Grebanje ili Kako
se ubila moja baka autentini je dokument vremena s poetka dvadeset
i prvog stoljea na ovim prostorima, pisan bez paualnog politikanstva,
neuvjerljivih jadikovki i pogleda usmjerenog u prolost. Dramsko pismo
Tanje ljivar, kao i generacijskog joj sudruga Dine Peuta, ne dijeli temeljnu
ishodinu toku svoje inspiracije i motivskih preokupacija sa starijim
kolegama rije je, u pravom smislu te rijei, o novom valu regionalne
dramske rijei.
BERNARD-MARIE KOLTES: BORBA CRNCA I PASA
Koltesov opus, iako pisan u prolom stoljeu, svojom postdramskom
narativnou, slinoj novoj filmskoj dramaturgiji te tematskim
usmjerenostima prema problemima manjina i potlaenih, u potpunosti
korespondira s dananjim vremenom. Koltesov inovativan rukopis,
nedovoljno prepoznat u vrijeme nastajanja, danas uspjeno egzistira
na kazalinim daskama, kao to bi bez problema mogao posluiti i za
scenaristiku osnovu nekom suvremenom dramskom televizijskom serijalu.
Borba crnca i pasa kao da je pisana upravo za potrebe ovako osmiljene
ZKM-ove sezone, uz upaljeni televizor na kojem se emitiraju vijesti o
vrtoglavom usponu nove europske desnice.
NOVI TEKST TENE TIVII
Tena tivii hrvatska je dramatiarka sa stalnom adresom i zapaenom karijerom
u Velikoj Britaniji, s dramskim tekstovima pisanim i igranim i na hrvatskom
i na engleskom jeziku. Dvojnost dramatiarkine pozicije reflektira se i u
tematskim silnicama njezina pisma, pa je upravo ona logian izbor za poziv
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 27
na suradnju u okviru ovako postavljene sezone. Dramsko pismo Tene tivii
punokrvni je proizvod svoga vremena: izmjeten iz matine kulture, namjerno
do kraja neuklopljen u prodirui melting pot dominantne matrice, uvjerljiv u
prokazivanju uzroka problema kojima e se ZKM baviti ove sezone.
MILAN KUNDERA: NEPODNOLJIVA LAKOA POSTOJANJA
Kunderin bestseler jedan je od velikih europskih romana dvadesetog stoljea,
a njegova suptilna igra ljubavne prie i drutveno politikog konteksta,
mogla bi na kazalinim daskama rei neto i o naoj vlastitoj budunosti.
Nepodnoljiva lakoa postojanja kultno je djelo koje je nadivjelo
drutveno ureenje ezdeset i osme unutar kojeg je nastalo, ali njegova
fragmentarna forma, narativni diskontinuiteti i racionalna analiza
iracionalnih udnji i strahova pripadaju i dananjem vremenu, posebice
dananjem teatru.
MICHAEL HANEKE: FUNNY GAMES CROATIA
Funny Games Michaela Hanekea uzbudio je lmsku kritiku i publiku 1997. godine,
svojom brutalnom studijom naizgled nemotiviranog sadizma, i suptilnom
poveznicom sa sveprisutnim medijskim nasiljem. Kako bi narativ suvremenog
Hanekeova lmskog klasika izgledao prenesen u hrvatski kontekst, na
kazalinoj sceni? Da li bi iz te slojevite analize kulture nasilja izali neki sasvim
drugaiji, autentino hrvatski momenti?
LADA KATELAN: DVA I DVADESET
Najnoviji dramski tekst hrvatske dramatiarke Lade Katelan ustrojen je spartanski
jednostavno, ali s besprijekornom psiholokom prolacijom protagonista. Dva
i dvadeset ne traga za velikim istinama, ve pokuava osjenati potmulu buku
potisnutih psihikih oluja pojedinaca, prizivajui uzbudljivo, lmskom jeziku
slino ustrojeno kazalite. Dramski rukopis Lade Katelan psihodramski je
proliran, proien i autentian iskaz srednje generacije, koji e u ZKM-ovu
glumakom ansamblu nai nadahnute i uvjerljive interprete.
NATJEAJ ZA AUTORSKI PROJEKT
(U SURADNJI S TREIM PROGRAMOM HR) INSIEME
Autorski projekt Insieme zamiljen je kao istraivanje mnogostrukosti europskih
identiteta u regiji poznatoj pod nadimkom Alpe-Dunav-Jadran. Projekt koji
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
bi ukljuivao i umjetnike iz spomenute regije, koprodukcijski bi se povezao
s dramaturzima i redateljima s Hrvatskog radija, pa bi se na taj nain osim
same kazaline predstave javnosti predstavio i samosvojan radio-dramski
odbljesak tog pothvata. S pjesmom Insieme 1990. godine Toto Cutugno
osvojio je Europu s programatskim pozivom na ujedinjenje, a samo nekoliko
kilometara od talijanske istone granice poinjao je krvavi rat. to je od tog
utopijskog poklia ostalo esnaest godina kasnije?
KATARZYNA KOTOWSKA: JE
Poljska spisateljica Katarzyna Kotowska slikovnicu naslovljenu Je osmislila
je inspirirana vlastitim odnosom s posvojenim sinom. Jedna pria za
privatnu upotrebu vrlo brzo postala je svjetska uspjenica, zbog unikatnog
stila, suptilne dekonstrukcije forme bajke i tople, ivotne prie bez grama
patetike. Je svojim kvalitetama uvelike zasluuje vlastitu osjetljivu temu, a
specinost poetiziranog diskursa toga teksta najavljuje zavodljivu kazalinu
nadogradnju.
RODRIGO GARCIA: BOLJE DA MI NE DA SPAVAT GOYA, NEGO NEKI UPAK
Monodrama argentinskog redatelja i dramatiara Rodriga Garcije, izvorno
pisana za glumca Larsa Eidengera u berlinskom kazalitu Schaubuhne
am Lehniner Platz, duhovita je dijagnoza stanja duha suvremenog
Europljanina. U besanoj madridskoj noi, otac sa svojom malodobnom
djecom podie svu svoju uteevinu pa, u ugodnom drutvu Petera
Sloterdijka, svi zajedno kreu u nezaboravan izlazak koji zavrava pred
Goyinim slikama u Pradu. Moe li i first world problem u kazalitu
odjeknuti poput grke tragedije?
LYMAN FRANK BAUM: AROBNJAK IZ OZA
Ameriki knjievni i lmski klasik pravo je vrelo pop-kulturnih referenci i ope
mjesto kolektivnog sjeanja na teme djetinjstva, pa ipak nije postao
esta inspiracija u hrvatskom kazalitu za djecu i mlade, izvan lutkarskog
miljea. Baumov arobnjak iz Oza udljivo je i vieslojno djelo, kojem se
u dananjem kontekstu moe pristupiti i s aktivnog drutveno-politikog
gledita, pitajui se: Kakav to Kansas danas naputa Dorothy, i tko je
ovjeuljak iza zavjese?
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 29
KOPRODUKCIJSKI AUTORSKI PROJEKT WILL.I.AM; MEUNARODNI
PROJEKT POVODOM ETIRISTOTE OBLJETNICE SMRTI WILLIAMA
SHAKESPEAREA
U sezoni tematski posveenoj Europi i njenom politikom, socijalnom i kulturnom
nasljeu nemogue je zaobii obljetnicu smrti Williama Shakespearea, koji
je svojim opusom analitiki uvelike kritiki i moralno anticipirao suvremene
odnose moi, politikog ludila, ljubavi i mita. ZKM u godini vane obljetnice
namjerava koprodukcijski i tematski osmisliti suradnju s kazalinim kuama
Europe i regije.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
SEZONA 2017./2018.
LJUBAV, ITD.
Uzalud sam se borio. Nita ne pomae. Moji se osjeaji ne mogu potisnuti.
Jane Austen, Ponos i predrasude
Kljune rijei
ljubav, intimno i javno, emocionalni angaman, banalizacija vrijednosti,
melankolija, potraga za smislom, slobodna ljubav.
Nakon tri sezone posveene jaanju desnice na politikoj sceni Europe, mapiranju
veze izmeu grada i njegova kazalita, te testiranju koherentnosti koncepta
ujedinjene Europe, sezonu 2017./2018. nastavljamo s nita manje aktualnom
i angairanom temom. Ljubav i sve njezine posljedice lagani su tematski
zaokret od javnog prema intimnom, od drutvenog prema pojedincu, i od
razuma k osjeaju. Naslov sezone preuzet od naslova romana britanskog
pisca Juliana Barnesa referira se na ljubav kao izuzetno potentan i neiscrpan
literarni i dramski motiv u vremenu okrenutom materijalnim vrijednostima,
banalizaciji odnosa i vulgarizaciji intimnosti.
Sezona ljubavi tako e preko adaptacije paradigmatskih djela svjetske knjievnosti,
novih tekstova suvremenih dramskih autora, te inscenacije lmskih klasika
pokuati na trenutak sve druge probleme ostaviti sa strane, a gledatelja
zadrati angairanog, aktivnog i radoznalog u iekivanju buduih sezona.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 31
PRIJEDLOG NASLOVA
ZA SEZONU 2017./2018.
VLADIMIR NABOKOV: LOLITA
Nabokovljev roman isprian u prvom licu subjektivno-ispovjednog karaktera,
adresiran na itatelja, epska je pria o nekontroliranoj opsesiji koja je
zamijenila ljubav i o rasapu linosti. Lolita je istovremeno i tragikomedija
individue koja spaja ozbiljne i psiholoke probleme s kominim i ironinim
stilom, i socijalna kritika amerike kulture i naina ivota. Kontroverzna tema
za vrijeme kada je napisana, ni malo nije izgubila na aktualnosti ezdeset
godina kasnije, tovie, danas joj je mogue priznati proroansku viziju
u anticipaciji seksualizacije djece, eksploziji maloljetnike internetske
pornograje i kulturi selja.
LARS VON TRIER: MELANKOLIJA
Filmski klasik europskog redateljskog enfant terriblea, metazika je pria o
kraju svijeta, sa svime onime to taj svijet ini, u to svakako spada i ljubav.
Smjeten na izolirano imanje na sjeveru Europe, narativni okvir Melankolije
jednostavne je strukture i tematskih razina; razmrsuje obiteljske neuroze,
sestrinski sukob karaktera, ljubavne krize, histeriju poslovnih odluka i
preputanje depresiji, provlaei kroz sve neizbjenost onoga to dolazi.
Nepretenciozno ispripovijedane prie o ovjekovoj fascinaciji krajem svijeta,
ivota i ljubavi, slojevito oblikovanih likova i psiholokih stanja, Melankolija je
kazalini izazov za cijeli kreativni tim.
ANTON PAVLOVI EHOV: IVANOV
Strukturirana oko tridesetpetogodinjeg vlasnika ladanja Nikolaja Ivanova i njegove
depresije uslijed nemoi rjeavanja nagomilanih problema, ehovljeva drama
komorna je pria o ovjekovoj rascijepljenosti izmeu drutvenih konvencija,
stalekih predispozicija i pitanja srca. Uhvaen u mreu vlastitih pogrenih
odluka, loih kalkulacija i izgubljenog nadzora nad ekonomskim uvjetima
egzistencije, Ivanov je paradigmatski primjer ovjeka dananjice; izgubljenog,
umornog, pasivnog i preputenog struji loih odluka.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
NOVI TEKST IVORA MARTINIA
Drame autora mlae generacije kojeg ne treba posebno predstavljati, ne samo
domaoj ve i regionalnoj publici, s iznimnim su uspjehom do sada bile dio
programa Zagrebakog kazalita mladih. Dramski tekst Moj sin samo malo
sporije hoda u reiji Janusza Kice, zadrao se na repertoaru skoro tri sezone,
gostovao je na mnogim festivalima i osvojio niz domaih i meunarodnih
nagrada. Objavljen je zajedno s Dramom o Mirjani i ovima oko nje u
dramskoj biblioteci ZKM-a i Frakture. Zbog izrazito zrelog tretmana
kompleksnih tema, jasno formiranog dramskog jezika, i istog emotivnog
naboja u tretmanu ljudskih odnosa s momentima apsurdistikog, ivotnog
humora, novi tekst Ivora Martinia nalazi idealno mjesto u sezoni posveenoj
ljubavi i onima oko nje.
JANE AUSTEN: PONOS I PREDRASUDE
Roman britanske spisateljice do sada nebrojeno mnogo puta adaptiran za lm
i televiziju, sloena je narativna struktura odnosa u kojoj se ishodina
motivacija ispreplie oko pet sestara Bennett i pokuaja njihovih roditelja
da im pronau ivotnog suputnika i nasljednika imanja. Povezujui motive
braka, imunosti i klase, obimnost romana prua dovoljno prostora likovima
za njihovu samospoznaju i armaciju kao individualnih subjekata sa svim
njihovim eljama, potrebama, postupcima i krivim koracima. Suvremena u
tretmanu odnosa generacija, odgoja i socijalnog utjecaja na moralni razvoj
mladih individua, scenska adaptacija ovog romana idealni je predloak za
gledatelje svih generacija.
TOMISLAV ZAJEC: ONO TO NEDOSTAJE
Novi dramski tekst cijenjenog hrvatskog dramatiara i romanopisca Tomislava
Zajeca komorna je pria o ljubavi, smrti, povjerenju, izdaji i o prostorima
gdje je od svega navedenog ostala tek njihova mrtva ljutura. Zarobljeni u
izmiljene konstrukcije ivota koji ve odavno nisu njihovi, Zajecovi likovi
arhetip su novog ovjeka, umornog mukarca u tramvaju, iscrpljene ene
na pjeakom prijelazu, povuenog tinejdera na klupi. To nisu neki drugi
ljudi, to su oni koje ne prepoznajemo ili se plaimo prepoznati ih. Zajecova
drama pomae nam prepoznati gotovo sve, pa ak i psa koji govori.
DANIJEL DRAGOJEVI: BAJKA O VRATIMA
Bajkovita pria velikog hrvatskog pjesnika, slojevita je metafora potrage za krajem
prie, istinom i pravom ljubavi. Ispriana kroz jednostavnu strukturu prie
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 33
u prii, Dragojevieva alegorija, iako obima tek nekoliko kartica, izuzetno je
razveden narativ koji gradacijski itatelja/gledatelja vodi ka rjeenju daleko od
onoga kojemu se nadao. Ipak, iznevjeravanje u Dragojevievu sluaju, najee
je nagrada. Dinamine dramaturgije i simboliki postavljenih likova, ovaj prozni
predloak nezaobilazan je primjer velike knjievnosti za mladu publiku.
MILA PAVIEVI: MOJE SKROVITE ILI KAKO SAM PROVELA POPODNE
EKAJUI SPIDERMANA
U socijalistikom stambenom bloku na periferiji grada ive Lara i Darko. Skriveni
od pogleda svijeta meusobno jedno drugome broje masnice dokaze
da je drutvo od kojeg se skrivaju u jednom trenutku otilo u nekom
poprilino krivom smjeru. Sadizam i mazohizam kao nain komunikacije
karaktera, osnovna je podjela dramskih funkcija unutar drutva baenog na
periferiju, popraena neprestanim zavijanjem sirene za opasnost od poara.
Ispripovijedana iz pozicije Lare, lika koji se vraa na mjesto zloina, drama
mlade autorice Mile Pavievi propitivanje je prolosti iz perspektive osobe
koja je uspjela iskoraiti s periferije i spasiti se. Ili moda njen povratak
upuuje da ipak nije tako?
JOHANN WOLFGANG VON GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA
Tematski izgraen oko jednog jedinog motiva neostvarive ljubavi, a anrovski
uvijen u ispovjedni karakter forme pisma, odabrani roman lako bi mogao
biti literarna paradigma nove generacije post-romantiara takozvane
emo-generacije odrasle u komunikaciji svedenoj na elektroniku potu,
ispovjedni format v-bloga, naglaenu emotivnost, te povlaenje u izolaciju
od svakodnevice. Solilokvijski karakter djela zanimljiv je materijal za scensko
istraivanje ispovjedne forme i sadrajno dovoljno jak da dotakne krajnje
granice izvedbene emocije.
GAJ PETRONIJE ARBITER: SATIRIKON
Napisan u prvome stoljeu, fragmentarno preivio sljedeih dvadeset da bi do nas
stigao kao zbir od stotinjak poglavlja posveenih ljubavnim pustolovinama
glavnog lika Enkolpija i njegova mladog ljubavnika Gitona, Petronijev je roman
remek-djelo proznog stila, takozvanog rimskog romana, sadrajno izuzetno
vaan kao izvor podataka o ivotu pripadnika rimske nie klase, na koje ostala
knjievna i povijesna djela tog vremena obino nisu obraala panju. Hibridni
karakter djela izmeu poezije i proze ini Satirikon kreativnim predlokom
potencijalno snanih scenskih slika i zanimljive izvedbene dinamike.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
FINANCIJSKI,
ORGANIZACIJSKI
I KADROVSKI PLAN
UVOD
Ozbiljnu i realnu analizu postojeeg nancijskog stanja Zagrebakog kazalita
mladih nije mogue precizno utvrditi iz dokumentacije koja je, povodom
natjeaja za izbor ravnatelja/ice, data kandidatima na raspolaganje.
Naime, Izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1.1.
do 31.12.2013. te isti takav izvjetaj za razdoblje od 1.1. do 30.9.2014. sadre
neujednaene i neusporedive podatke.
U dokumentaciji nema priloenog nancijskog plana iz kojeg bi bila vidljiva
struktura planiranih prihoda te struktura rashoda po vrstama, izvorima
nanciranja i programima. Sukladno tome, analiza i budua projekcija
bazirane su na dostupnim informacijama.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 35
FINANCIJSKI OKVIR IZ ZAKLJUKA GRADONAELNIKA
Temeljem Zakljuka gradonaelnika Grada Zagreba od 23. rujna 2014. o utvrivanju
osnovnog programskog i nancijskog okvira Zagrebakog kazalita mladih za
razdoblje od 2014. do 2017. utvren je sljedei nancijski okvir:
GODINA IZNOS u kunama
2014. 20.096.100,00
2015. 20.551.000,00
2016. 21.065.000,00
2017. tek e se utvrditi na bazi 2016. i mogueg projiciranog
rasta prorauna Grada Zagreba 2017.
Prema rezultatima natjeaja javnih potreba u kulturi Grada Zagreba u zadnje tri
godine ZKM-u je za aktivnost programa doznaeno po 2.990.000,00 kn
godinje.
Iz utvrenog nancijskog okvira i nancijskog izvjea za 2014. uoava se
smanjenje sredstava iz gradskog prorauna u odnosu na 2012. i 2013., tako da
se ni u 2016. nee dostii nancijski okvir za 2013. Ono to je u ovom okviru
pozitivno je tendencija blagog rasta proraunskih sredstava iz godine u
godinu, ali uz pretpostavku da ne doe do promjena.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
ANALIZA POSLOVANJA PREMA PREUZETOJ DOKUMENTACIJI
SAETAK RAUNA PRIHODA I RASHODA
OPIS 2012. 2013. 1 9. 2014.
1. Ukupni prihodi i
primici
27.694.531,00 26.341.641,00 19.894.853,00
2. Ukupni rashodi i
izdaci
27.672.054,00 27.614.733,00 21.314.647,00
3. Viak/Manjak
prihoda i primitaka
22.477,00 -1.273.092,00 -1.419.794,00
4. Viak prihoda i
primitaka-preneseni
4.761.154,00 4.785.308,00
5. Viak prihoda i
primitaka raspoloiv
u sljedeem
razdoblju
4.783.631,00 3.512.216,00
Ukupni prihodi i rashodi ostvareni u 2013. godini u usporedbi s istim razdobljem 2012.
godine biljee smanjenje prihoda. Iz samih brojeva ne moe se zakljuiti radi
li se o ostvarenom slabijem poslovnom rezultatu ili postoje neki drugi razlozi.
Vidljivo je da postoje znatni vikovi i manjkovi prihoda, ali ne i kako su nastali
ili za to su vikovi utroeni. Radi se o velikim odstupanjima u nancijskom
rezultatu, to bi trebalo izbjegavati, a takoer bi valjalo i znatno bolje planirati.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 37
PRIKAZ PRIHODA
OPIS 2013. 2012. NAPOMENA
1. Prihod iz
prorauna,
Grad Zagreb
21.098.452,00 21.430.320,00 Nije detaljno
specicirano
2. Pomo iz
inozemstva i dr.
350.054,00 1.291.666,00 institucije i fondovi EU,
inozemne vlade,
proraun - ministarstva
3. Ostali
nespomenuti
prihodi
4.205.840,00 342.222,00 prihod od ulaznica u
2013.g je 885.600,72 kn
4. Prihod od
imovine
26.156,00 435.324,00 kamate, zakupi, najam
5. Prodani
proizvodi i
pruene usluge
660.759,00 4.189.158,00 o kojim se tu proizvodima
i uslugama radi nije
poznato
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
PRIKAZ RASHODA
OPIS 2013. 2012. NAPOMENA
1. Plae 17.000.067,00 17.597.584,00 svih zaposlenih
2. Materijalni
rashodi
10,023.905,00 9.758.957,00 od toga rashodi za
intelektualne usluge
iznose oko 40%
3. Financijski
rashodi
63.495,00 72.885,00 bankarske usluge i ostalo
4. Nabava
dugotrajne
imovine
527.266,00 242.628,00
ukupno 27.614.733,00 27.672.054,00
Bazinom analizom podataka stjeu se sljedei zakljuci:
Prihodi su vrlo neujednaeni, osim onih iz prorauna Grada Zagreba. S tim prihodi-
ma pokriva se izmeu 77% i 80% rashoda poslovanja.
Najveim dijelom to su plae zaposlenika i materijalni izdaci. Preostalih 20% ras-
hoda podmiruje se iz vlastitih sredstava, pretpostavka je da su to uglavnom
rashodi za realizaciju programa i nabavu opreme.
Budui da je realizirano primjetno ulaganje u prethodnom dvogodinjem razdoblju
(rasvjeta, informatika oprema, ton), u blioj budunosti najvjerojatnije nee
biti potrebe za znaajnim investicijama, pa se time otvaraju nove mogunosti
koritenja sredstava u narednom razdoblju.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 39
Prema dostupnim podacima proizlazi da u 2013. godini nije ostvaren nikakav
prihod po osnovi zakupa i iznajmljivanja imovine, za razliku od 2012., to je
zbunjujue jer su zakup i najam dvorane konstantni dio poslovanja.
VLASTITI PRIHODI
Vlastiti prihodi u 2013. iznosili su 4.866.599,00 kn ili 18,47% ukupnih prihoda, za
razdoblje sijeanj-rujan 2014. iznose 3.108.219,00 kn ili 15,62%. Vlastiti prihodi
nikako nisu zanemarivi, ali se iz dostupnih i neujednaenih podataka nikako
ne moe vidjeti od kojih aktivnosti i programa je ostvaren koji prihod. Nisu
dostupni podaci o prihodima i rashodima koje ostvaruje Uilite. Vidljivo je da
za njega postoji veliki interes s obzirom na broj produkcija i oglednih satova.
Nejasno je nadalje o kojem prihodu od imovine se radi kao i to ini prodane
proizvode i usluge dakle trebalo bi denirati te vrste prihoda, pretpostavka je
da se radi o iznajmljivanju prostora, sponzorstvima, donacijama i sl.
U nastavku se daje osvrt samo na dostupne podatke, a to je prodaja ulaznica.
2013.g.
BROJ
IZVEDBI
IZNOS PRODANE
ULAZNICE
GRATIS
ULAZNICE
PREMIJERNA IZVEDBA 124 469.843,09 15.052 4.709 (24%)
REPRIZNA IZVEDBA 110 415.757,63 13.157 1.905 (13%)
UKUPNO 234 885.600,72 28.209 6.614 (19%)
GOSTOVANJA U ZEMLJI 3 16.356,50 nema podataka
GOSTOVANJA INOZEMSTVO 16 20.354,40 nema podataka
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
Po programskim pokazateljima iz Izvjetaja o programu ZKM-a u 2013., prosjena
cijena ulaznice kree se oko 30,00 kn dok je puna cijena 70,00 kn. Dakle,
uz gratis ulaznice i nie cijene za organizirane posjete, ake, studente i
umirovljenike, ostvaruje se smanjenje prihoda od oko 42% od maksimalnog
mogueg prihoda kod pune cijene ulaznice.
Postotak gratis ulaznica velik je i tu se ukazuje prostor moguih uteda odnosno
poveanog prihoda ukoliko se uspije svesti besplatne ulaznice na maksimal-
nih 10% za reprizne, a 15% za premijerne predstave.
Iz Programskih pokazatelja za 2013. razvidno je da je popunjenost gledalita 80%
na premijernim izvedbama i 75% na repriznim naslovima. Mogunosti za veu
popunjenost gledalita, pa time i poveani prihod, otvaraju se kreiranjem
delity programa, kvalitetnije uspostavljenim direktnim komunikacijama s re-
dovitim gledateljima, poboljanjem sustava preplate podizanjem dostupnosti
putem suvremenijih software-a, drutvenih mrea i smartphone aplikacija.
SWOT ANALIZA
Pozitivni elementi Negativni elementi
SNAGE (Strengths) SLABOSTI (Weaknesses)
odlian glumaki i tehniki ansambl
osjeaj zajednike odgovornosti za kazalite
dobra radna atmosfera
vlastiti prostor u centru grada
osigurana sredstva iz prorauna
dobar dosadanji marketing i PR
visoki rejting u zemlji, regiji i svijetu
interes publike
spremnost na nove izazove
stotinu i trideset neupotrebljivih
sjedalica u dvorani Istra
nedovoljno prostora za Uilite
nedostatak prostora za skladitenje
scenograja
okruenost kaima i buka koja iz njih
prodire na scene Istra i Miko Polanec
oteani pristup kamiona za utovar i
istovar
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 41
MOGUNOSTI (Opportunities) PRIJETNJE (Threats)
jo bolja organizacijska struktura
stvaranje vielanog rukovodeeg tima
apliciranje na EU fondove i fondacije
pronalaenje drugih izvora nanciranja
u vidu sponzorstva i donacija
odravanje i proirivanje kontakata sa
kazalitima u regiji i EU
produbljivanje suradnje sa Akademijom
dramskih umjetnosti
dodatno koritenje marketinga,
naroito u podruju interneta
duboka ekonomska kriza i recesija
nedostatak jasne kulturne politike
nedostatak poticajnog zakona o
sponzorstvu
oteano zapoljavanje novih, potrebnih
kadrova, naroito mladih glumica i
glumaca
niski stupanj opeg obrazovanja kod
mlade publike
medijski prostor optereen niskom
razinom vijesti, smanjenje prostora
posveenog kulturi
SNAGE (Strengths) interno
KULTURNI, STRATEKI POLOAJ pozicioniranost na europskoj kazalinoj sceni,
povezanost s domaim i meunarodnim kazalitima i festivalima, razvijena
koprodukcijska mrea, razvijen marketing i PR, visoki rejting u zemlji, regiji i
svijetu
KREATIVNI RESURSI program temeljen na inovativnosti, slobodi, otvorenosti,
drutvenom i kulturnom senzibilitetu, razmjeni te razvoju novih kreativnih
pravaca kroz suradnju s nezavisnom scenom i autorskim teatrom
LJUDSKI RESURSI iskusan glumaki i tehniki ansambl, postojanje zajednikog
duha i odgovornosti za kazalite te posveenost zajednikom cilju, dobra
radna atmosfera, odgovornost, iskustvo rada u koprodukcijama, spremnost
na nove izazove, razvijanje kazalinog pomlatka kroz edukativne programe
Uilita
MATERIJALNI RESURSI osigurana sredstva iz prorauna, iskustvo ostvarenja
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
sredstava iz EU fondova, stalni trend pozitivnog poslovanja, vlastiti prihodi od
ulaznica, lanarina Uilita, najma dvorana i poslovnih prostora
GOSPODARSKI RESURSI vlastiti prostor u centru grada, poslovni prostori za najam,
tehnika opremljenost, zavrena djelomina rekonstrukcija krova
TRADICIJA I NASLJEE nedjeljne matineje, edukativni programi, europske
koprodukcije, suradnja s ADU, interes publike, sustavno praenje i izvoenje
suvremenog domaeg i stranog dramskog pisma, suvremeno itanje klasinih djela
SLABOSTI (Weaknesses) interno
TEHNIKI I PROSTORNI RESURSI stotinu i dvadeset neupotrebljivih sjedalica u dvorani
Istra, nedovoljno prostora za Uilite, nedostatak prostora za skladitenje
scenograja, nepotpuna rekonstrukcije krova, dodatna tehnika oprema
PROMETNI POLOAJ okruenost kaima i buka koja iz njih prodire na scene Istra i
Miko Polanec, oteani pristup kamiona za utovar i istovar scenograja i autobusa
za organizirano dovoenje publike
LJUDSKI RESURSI premala educiranost, premali broj kolarina u inozemstvu za
tehniki i produkcijski kadar, nepotpuna sistematizacija radnih mjesta
MARKETING nedovoljni viralni PR i utjecaj na drutvene mree
MOGUNOSTI (Opportunities) eksterno
ZAKONODAVSTVO I REFORME poveanje anse za restrukturiranje i uinkovitiju
sistematizaciju radnih mjesta, nove poticajne skalne mjere za sponzorstva u kulturi
KADROVSKA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA stvaranje vielanog rukovodeeg
tima, iznalaenje novih mogunosti zapoljavanja mladih glumica i glumaca u
suradnji s Gradom
FUNDRASING apliciranje na EU fondove i fondacije, pronalaenje drugih izvora
nanciranja u vidu sponzorstva i donacija
TRANSFER ZNANJA I TEHNOLOGIJA iri opseg suradnje s Akademijom dramskih
umjetnosti, proireno koritenje marketinga, naroito u podruju interneta,
uvoenje novih vidova pretplata (mladi, umirovljenici, kompleti), snimanje i
arhiviranje predstava, suradnja s HRT-om
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 43
PRIJETNJE (Threats) eksterno
EKONOMSKI TRENDOVI duboka ekonomska kriza i recesija
ZAKONODAVSTVO I REFORME nedostatak jasnih kulturnih politika, nedostatak
poticajnog zakona o sponzorstvu, oteano zapoljavanje novih, potrebnih
kadrova, naroito mladih glumica i glumaca, neaktivnost strukovnih udruga
MATERIJALNI RESURSI mogue smanjenje proraunskih sredstava kao i
sponzorskih i donatorskih udjela
NEDOSTATAK STRUNE INSTITUCIONALNE NAOBRAZBE tehnikog osoblja u
kazalitu
Prouavajui unutarnji ustroj kazalita i uzevi u obzir sve vanjske pokazatelje, iz
analize jasno proizlazi da je Zagrebako kazalite mladih kazalite znaajnih
rezultata i velikog potencijala.
Ono to najvie ugroava ZKM jest izvanjska situacija ekonomske krize i recesije,
dakle, smanjenje izdvajanja osnivaa za program, plae i materijalne trokove.
Niski stupanj opeg obrazovanja i nekvalitetno provoenje slobodnog
vremena mladih iziskuje napore u odgoju i obrazovanju nove publike. No,
odgovornim nancijskim poslovanjem i pronalaenjem alternativnih izvora
nanciranja u vidu sponzorstva, donacija, EU fondova i raznih zaklada,
izvrsnou programa te kvalitetnim sustavom komunikacija s publikom,
zasigurno se moe premostiti takva situacija. Svakako se treba zalagati da se
ZKM-u zbog njegovih rezultata i znaaja, dodjeljuju i adekvatna sredstva iz
gradskog prorauna.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
ZAKLJUCI
FINANCIJSKO POSLOVANJE
Kako je ve navedeno u uvodu, iz predmetne dokumentacije bilo je nemogue
precizno utvrditi i usporediti posljednja dva ili tri obraunska razdoblja i
tono utvrditi razloge poveanja ili smanjenja prihoda i rashoda te dobru ili
lou praksu poslovanja.
Slijedom toga bit e potrebno provesti detaljnu analizu svih prihoda i rashoda, po
vrstama, namjeni i izvorima.
U skladu s time postavlja se nunost utvrivanja kratkoronih i dugoronih
prioriteta kao jedinih oblika razvojnog/nancijskog plana koji se moe
ponuditi u zadanim okolnostima.
Kratkoroni prioriteti
Provoenje revizije poslovanja i uvoenje preciznijeg i detaljnijeg proraunskog
planiranja radi ostvarenja povoljnijeg nancijskog rezultata, transparentnosti i
nadzora. Pogotovo je vano utvrditi eventualne dospjele, a nepodmirene obveze.
Poveanje vlastitih prihoda
/ prodaja karata (smanjiti broj gratis ulaznica, poveati popunjenost gleda-
lita, realizirati nove i poboljati dosadanje strategije prodaje: ekasniju
online prodaju, uvoenje pretplate i delity programa)
/ osnaiti i unaprijediti marketing, naroito viralni
/ organizirati dodatnu strunu edukaciju, posebice za djelatnike kazalita
koji e sudjelovati u pripremi projektnih dokumentacija u svrhu pribavljanja
novanih sredstava na nacionalnim i meunarodnim javnim pozivima
/ nastaviti s apliciranjima na javne pozive meunarodnih fondova kod kojih su
ve ostvarena sredstva (uspostava kontinuiteta)
/ zakup i najam vlastite imovine (dvorane, drugih prostora, opreme)
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 45
/ ostvariti utede (materijalni rashodi, reprezentacija, intelektualne i osobne
usluge)
/ istraiti kvalitetu pruatelja razliitih usluga, primjerice investicijskog
odravanja, nabave opreme i sl. u svrhu uspostavljanja kvalitetnijeg a
jeftinijeg osiguranja usluga (sustav javne nabave)
/ odrati i nastojati poveati broj koprodukcija i gostovanja
Dugoroni prioriteti
Uspostava tzv. mjeovitog nanciranja (mixed funding) trebala bi postati prioritet
poslovanja ZKM-a. Dakle, od javnih sredstava iz dravnog prorauna
(dravnih potpora iz podruja kulture, ali i drugih podruja djelovanja u
sluaju promidbe i unapreenja razliitih vrijednosti ivljenja, primjerice
socijalne politike, obrazovanja, turizma i sl.), nancijske potpore fondacija
EU (Kreativna Europa, EU strukturni fondovi i dr.), uspostave nacionalnih i
meunarodnih koprodukcijskih suradnji, gostovanja, sponzorstva i donacija,
do vlastitih prihoda.
Idealan nancijski temelj za uspostavu kvalitetnog kontinuiteta rada kazalita,
veeg broja koprodukcijskih projekata i rasta gledanosti, te poveanje
prihoda putem meunarodnih fondacija jest uravnoteena i realna
kombinacija sredstava iz razliitih izvora nanciranja.
Uspostavom kriterija izvrsnosti u umjetnikom i produkcijskom segmentu suradnje,
raznovrsnost nanciranja isplativa je investicija za budunost. Upravo u tome
vidim jaanje stabilnosti i odgovornosti te uspostavu kreativne slobode.
Ostvariti vrsti kontinuitet meunarodnih koprodukcija nanciranih sredstvima EU.
Prioritet je nastaviti s aplikacijama na fondove EU, posebno na programe Kreativne
Europe 2014. 2020.
U cilju toga, vano je osmiljavanje jednogodinjih projekata. ali i onih koji bi trajali dvije
ili tri godine, poznatih pod nazivom suradniki projekti ili europske platforme.
Time se ostvaruju ciljevi promicanja europske kulturne raznolikosti i zajednitva
te poticanje suradnje izmeu zemalja lanica EU i pridruenih zemalja.
Ostvarene utede iz prethodnih razdoblja investirati u unapreenje tehnike i
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
opreme te dodatne produkcije. Dobru praksu namjenskog i stratekog
investiranja u vlastite resurse potrebno je zadrati.
ULAGANJA
U prethodnom razdoblju uloena su znaajna sredstva u sektor tehnike
opremljenosti scena, koja je sada zadovoljavajua, opremljenost svjetla je
odlina, no moralo bi se uloiti u sigurnost i normalan rad scenskih cugova,
zajednikim udjelom osnivaa i vlastitih prihoda.
Znatna ulaganja su potrebna za sektor tona u obje dvorane, no za to su ve
odraene potrebne predradnje i u tijeku je ishoenje dozvole od Grada da
se izvri obnova tonske tehnike iz vlastitih prihoda.
Veliki problem, prisutan ve petnaestak godina, jest dio gledalita koji nije u
upotrebi, pa u dvorani Istra danas postoji samo 268 mjesta, umjesto
moguih cca 400. Svakako treba pokrenuti iznalaenje tehnikog rjeenja
koje bi gledalitu vratilo cca 130 sjedalica, a da pritom ostane mogunost
prilagodbe veliine scene potrebi odreene produkcije. Takvo tehniko
rjeenje treba traiti u skladu s nancijskim mogunostima. U sljedeem
etverogodinjem razdoblju trebalo bi pripremiti svu potrebnu tehniku
dokumentaciju, ali i pokuati osigurati sredstava za samu realizaciju. Vraanje
130 mjesta u dvoranu Istra neophodno je za kazalite i u nancijskom i u
produkcijskom smislu.
Potrebno je sanirati i teleskopsko montano gledalite, kao i eljezni zastor, a za to
je neophodan potpuni uvid u stvarno stanje, jer je tek nakon pomne analize
mogue pristupiti iznalaenju tehnikog rjeenja i nancijske konstrukcije.
Nuna je vrlo aktivna i bliska suradnja sa svim strukturama Grada Zagreba oko
rjeavanja problema buke iz oblinjih kaa te prometnog pristupa zgradi
kazalita.
Problem nedostatka prostora za rad Uilita takoer treba rjeavati u suradnji s
osnivaem, iznalaenjem mogueg rjeenja i izvan matine zgrade.
Neda (Ura) Raukar-Gamulin ZKM 47
UMJETNIKO, TEHNIKO I ADMINISTRATIVNO OSOBLJE
Prednosti ZKM-a su prije svega kvaliteta glumakog i tehnikog ansambla, za koje
treba promiljati odgovarajue projekte te poboljati organizacijski okvir
s tono preciziranim zaduenjima i obavezama svakog djelatnika, uz jasnu
hijerarhijsku shemu. Vano je planski osigurati strukovno obrazovanje za
tehniku slubu, posebice u novim tehnologijama, kao i dodatno obrazovanje
produkcijske i marketinke slube.
Umjetniki program koji zadovoljava potrebe ansambla i publike izradila sam u
suradnji s teatrologom Matkom Botiem i dramaturgom Goranom Ferecom,
koje bih odmah ukljuila u rad i organizaciju kazalita. Potpuno sam svjesna
novine da se u programu natjeaja precizno navode imena suradnika za
rukovodei tim, no uvjerena sam da je ZKM-u potreban upravo ovakav
model upravljanja, a Matko Boti i Goran Ferec predstavljaju pravi odabir za
predviena mjesta pomonika ravnatelja i dramaturga.
Za izvrenje predloenog programa potrebno je realizirati ve zapoeti proces
otvaranja radnog mjesta dramaturga za poslove: izrade repertoara, praenja
recentne dramske literature, primarnog dramaturkog rada na pojedinim
predstavama, dramaturke podrke i praenja pojedinih predstava
unutar kue, oblikovanja popratnih programskih materijala, suradnje
s propagandom, suradnje s urednikom internetske stranice kazalita,
programske i umjetnike suradnja s Uilitem ZKM-a, izdavanja dramske
literature u suradnji s nakladnicima, organizacije razgovora s publikom,
suorganizacije Malih nonih itanja, organizacije programa Zagreb, sad!,
promiljanja o sadrajima alternativnih scenskih programa. Takoer bi trebalo
iskoristiti mogunost koju prua Statut ZKM-a i otvoriti mjesto pomonika
ravnateljice za poslove izvravanja umjetnikog programa. Na tom radnom
mjestu bi se izvravali sljedei poslovi: izrada repertoara, odabir umjetnikih
timova, praenje inozemne i domae kazaline produkcije, studentskih
radova, praenje mrea festivala, komunikacija s kazalinim i festivalskim
institucijama, oblikovanje rasporeda igranja, organizacija gostovanja,
dogovaranje koprodukcija, promiljanje strategija apliciranja na EU fondove,
suradnja s kulturnim centrima drugih zemalja, suradnja s Hrvatskom radio
televizijom, suradnja s medijima, organizacija programa Grad u oima
stranca, suradnja s Akademijom dramske umjetnosti.
Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine
Ve sm obim poslova za ova dva radna mjesta u cijelosti opravdava
potrebu za njima.
Takoer je potrebno ojaati poziciju producenta zaduenog za produkciju
programskih aktivnosti i projekata, planiranje, organizaciju i poslovanje.
Neophodno je i popunjavanje radnih mjesta glumaca koji odlaze u druga kazalita
ili u mirovinu, kako bi se omoguilo nesmetano odvijanje programa.
Zapoljavanje mladih kolega prioritet je ne samo za ZKM, pa je u suradnji s ostalim
ravnateljima gradskih kazalita i Uredom za kulturu neophodno iznai prava
rjeenja. Upravo zato treba nastaviti uspjenu praksu stipendiranja pojedinih
studenata glume od kojih bi najbolji konkurirali za mjesto u ansamblu.
STRATEKO PLANIRANJE
Strateko planiranje u svrhu kreativnog promiljanja s jedne strane, te osiguranja
vrstih temelja, platformi i uvjeta za postizanje visoke razine kvalitete rada,
uinkovitosti i konkurentnosti bit e jedan od glavnih preduvjeta razvoja
kazalita. Bez utemeljenog promiljanja, analize i denicije gdje smo sada,
gdje elimo biti u budunosti i kako stiemo na to mjesto na kojemu elimo
biti, kazalite nee moi graditi svoju vrstu i stabilnu budunost.
Stoga je jednako vano raditi na izradi stratekog plana kazalita kao i pristupati
izradi redovitih evaluacija. S ciljem analize uspjenosti implementacije
programa i projekata, evaluacija e nam kvalitetnom izvanjskom procjenom
uspjeha aktivnosti pomoi u dugoronom postizanju ciljeva. Povratna
informacija o uspjehu programa kao i konstruktivne preporuke za daljnji
rad uz viegodinji strateki plan bit e meu vanim kompasima za razvoj i
napredak rada kazalita.
IVOTOPIS
KANDIDATKINJE

NEDA (URA) RAUKAR-GAMULIN roena je 18. svibnja 1960. u Zagrebu, gdje
zavrava Klasinu gimnaziju i Srednju glazbenu kolu smjer klavir. Godine
1983. diplomira glumu na Akademiji dramske umjetnosti, a 1. listopada iste
godine ulazi u angaman u Zagrebako kazalite mladih gdje ostaje do danas.
Izvan matinog kazalita nastupala je na Dubrovakim ljetnim igrama, u Hrvatskom
narodnom kazalitu u Zagrebu, Teatru &td, Teatru Rugantino, Glumakoj
druini Histrioni, Kazalitu Kerempuh, te u parikom teatru Le Lucernaire, i
u La Comdie de Saint-tienne gdje provodi sezonu 2010/11. i igra u dvije
produkcije na francuskom jeziku.
Igrala je na lmu, televiziji i na radiju.
Birana je u razna upravna i umjetnika tijela Zagrebakog kazalita mladih, od
Kazalinog i Umjetnikog savjeta do Kazalinog vijea. U vie mandata bila
je lanicom Upravnog odbora Hrvatskog drutva dramskih umjetnika. Jedna
je od suosnivaica Centra za dramsku umjetnost (CDU) i Profesionalnog
glumakog studija u Zagrebu. Kao lanica Nadzornog, pa potom Upravnog
odbora, sudjeluje u radu Hrvatskog centra ITI (International Theatre
Institute). Sudjelovala je u vie mandata u radu Upravnih vijea Centra za
kulturu August Cesarec i Centra za kulturu Maksimir, te kao vanjski lan
Koordinacije za ljudska prava Skuptine grada Zagreba 2009-2013.
Organizirala je brojne humanitarne akcije i sudjelovala u njima.
Za vlastiti glumaki rad primila je nekoliko nagrada, te imala prilike igrati u
desetak nagraenih predstava i nastupati na mnogobrojnim festivalima i
gostovanjima.
Sudjelovala je u mnogim strukovnim i graanskim inicijativama, u nekima i kao
pokreta, uvijek u interesu razvoja demokracije i u obranu opeg dobra.
Aktivno se slui francuskim i engleskim jezikom, u govoru i pismu.
Udana je i ponosna majka jednog studenta.

-
.