LJUDSKA PRAVA I NASILJE NAD ENAMA

UVOD
Predmet moga rada jesu ljudska prava i nasilje nad enama. Ovu temu sam izabrao jer sam
svjestan da predstavlja vei problem, ne samo u jednoj dravi, nego moemo rei i na cjeloj
planeti. Prava ena su ljudska prava prava koja se odnose na ene i to na temelju jednostavne
injenice da su i one ljudska bia. Na prvi pogled se to zapravo ini sasvim loginim. Vrlo esto
se pitamo zbog ega nam onda u ljudskim pravima treba poseban odjeljak prava ena? Zato
nacionalni zakoni i ve meunarodno etablirana Konvencija o ljudskim pravima ne vrijede
jednako za sve, onako kako vrijede za mukarce zato ne vrijede i za ene, sve su to pitanja na
koja nemamo adekvatan odgovor, odnosno odgovor za koji bismo mogli rei da je jedini pravi.
Zato u u radu nastojati iznijeti sve ono to smatram da je bitno, mada u skraenoj verziji, jer se o
ovoj temi moe pisati jako puno. Do potrebnih informacija doao sam normativnim metodom i
istraio sve to je potrebno.

RAZDRADA
Kontroverzna je tvrdnja da meunarodne odredbe o ljudskim pravima iskljuuju ene. Moemo
rei da imamo upravo suprotnu situaciju, od samog poetka dio UN- ove Deklaracije o ljudskim
pravima, bila je odredba da nijedna osoba

ne smije biti oteena po osnovi svoje rodne

pripadnosti. Meutim, jednako kontroverzna je i injenica da se jo i danas diljem svijeta upravo

ene, i to zbog svog spola, ograniavaju u svojim ljudskim pravima, i to ak u jednom od
najvanijih i osnovnih prava - pravu na ivot i tjelesnu neovisnost.
Moemo rei da je danas jedan od problema to to se drutvo dijeli na sferu javnog i na sferu
privatnog. Mukarcima se kao to znamo iz ivota dodjeljuje sfera javnog, a enama sfera
privatnog. Zatita privatne sfere je, moemo rei jedno od vanijih ljudskih prava. Iako je ta
________________
http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htm, dostupno 23. 04. 2014.

sfera privatnog jako bitna, i drava se ne bi trebala uplitati u nju, pojavi se problem, ukoliko
postoji nasilje u toj sferi, najee i jeste rije o nasilju nad enama, jer drava smatra da je to
privatni problem, u koji ona ne zadire. A upravo se nasilja nad enama i dogaaju u privatnim
sferama.
Takoer jedan od problema tie se glavnog smjera ljudskih prava kao zatite pojedinaca od
direktnog upada dravne moi. Zatita pojedinca od fizikih osoba ili nedravnih organizacija
najprije uope nije bila predviena. A moemo rei da je glavna karakteristika povrede ljudskih
prava nad enama da njih ne vri drava, niti pravne osobe, nego u velikom broju sluajeva
upravo fizike osobe koje iako povrijede drugu osobu, ostanu zatiene od strane drave, jer im
to njihova ljudska prava jame, kao to smo rekli jedno od najvanijih ljudskih prava jeste zatita
pojedinaca od dravne moi. Znamo da su prva ljudska prava propisana upravo zbog toga,
odnosno da bi se dravi zabranilo prodiranje u ovjekov ivot i njegovu privatnu sferu. Postoje
povrede ljudskih prava ena koje su iste kao i povrede ljudskih prava mukaraca, a to su kada
ene zbog svoje rasne ili religijske pripadnosti ili ak zbog svojih politikih stavova bivaju
progonjene od strane drave. Takvim povredama ljudskih prava ena bave se razne nacionalne i
internacionalne organizacije. Meutim, postoje i povrede prava ena koje su specifine samo za
njih, pa tako moemo rei, da je povreda kada se poloaj na bilo kojem radnom mjestu pogorava
samo na temelju njihove rodne pripadnosti. Takoer, imamo povrede koje se deavaju
svakodnevno, primjeri za to su silovanja, seksualna muenja u zatvorima i izbjeglikim
kampovima i sl. postoje povrede ljudskih prava koje se mogu provoditi samo nad enama, kao to
su pobaaji enskih fetusa ili nasilje nad enama u braku.
etvrti problem postoji u stoljeima staroj i duboko ukorijenjenoj tradiciji povreda ljudskih prava
ena u mnogim zemljama. Meunarodno potivanje takve tradicije esto je izazivalo revolt i
pobune kod stanovnitva. Protiv takve tradicije moe se boriti jedino intenzivnim i dugoronim
mjerama koje se tiu svih sfera ljudskog ivota.2 Mnoge nezapadnjake vlade neprestano ukazuju
na to je da koncept ljudskih prava jako obojen zapadnjakom kulturom i da se ne moe
________________
2 http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htm, dostupno 24. 04. 2014.

primijeniti na njihove kulture i u njihovim sredinama. Prema njima se tako "jednakost" izmeu
ene i mukarca nikako ne moe prenijeti u njihove kulture. Oni propagiraju tzv. jednaku
vrijednost mukarca i ene, pri emu je bitno zadrati razlike meu spolovima. Tu jednostranu
argumentaciju esto prihvaaju zapadnjake vlade pod motom tolerancije. Meutim, bitno je
naglasiti da takva argumentacija esto vodi do opravdavanja tekih povreda ljudskih prava ene,
to opet ne predstavlja nikakvo kulturno naslijee, nego izvor represivnih vladajuih sistema
(npr. Alir ili Afganistan). esto se umjetno konstruiraju takvi obrambeni sistemi zasnovani na
tobonjem kulturnom identitetu i tradiciji da bi se odvratila pozornost od stvarne socijalnoekonomske nejednakosti i asimetrinih vladajuih odnosa. Moemo rei da je poziv za jednakim
pravima

ena

mukaraca

postao

je

javan

glasan

tek u graanskom drutvu krajem 18.stoljea. Za to postoje mnogi uzroci. Najprije je Deklaracija
o opim ljudskim pravima po principima prirodnog prava u Francuskoj i SAD-u dovela do toga
da

se

Razvojem

postavio

zahtjev

kapitalistikog

jednakim

drutvenog

pravima

mukaraca

ena.

rada

mjesto

stanovanja

i rada bili su vie odvojeni. 3Ovo je dovelo do nove definicije podjele rada meu spolovima. ena
se definirala primarno kao supruga i majka , iji je rad u obitelji omoguavao i poboljavao sam
uspjeh mukarca van kue . Obitelj se smatrala kao podruje socijalne komunikacije i
reprodukcije izvan sfere plaene djelatnosti , koje je sadravalo samo suprunika i djecu. ene su
jednostavno iskljuivane iz procesa donoenja mnogih ekonomskih , politikih pa ak i privatnih
odluka. Imale su ograniene mogunosti obrazovanja , nisu raspolagale svojom imovinom , nisu
mogle potpisivati ugovore ili se zaposliti bez suglasnosti supruga. U socijalnom pravu pri
razvodu i dobivanja starateljstva nad djecom bile su izuzetno oteene. Ali ,zakonom je
istovremeno bila stvorena osnova da se radnicama isplauju najnie plae , te da se njihov rad
iskoritava.
S novim enskom pokretima u Europi 70-ih godina poelo se neto vie govoriti o razliitim
vrstama nasilja nad enama. Tome su svakako pridonijele i muke norme o neovisnosti i slobodi
ene. Tako se u sreditu nala oteena ,ozlijeena i traumatizirana ena, ali i kao objekt tipinog
________________
3http://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/295-danas-budi-ispunjena, dostupno 24. 04. 2014.

mukog nasilja fizikog i psihikog , te seksualnog zlostavljanja.Slijedi dakle da su enski pokreti

istaknuli enu kao objekt nasilja. Ovakva situacija predstavljala je plodno tlo za prve javne
zahtjeve za jednakim pravima i mogunostima ena i mukaraca. Istinska razlika izmeu
mukaraca

ena

jedino

je

ona

bioloka:

mukarci su fiziki krupniji, snaniji, a ene sitnije ali izdrljivije i obdarene sposobnou
raanja. Kako biolokim razlikama opravdati ekskluzivno ensku dunost brige o djeci? Prvotna
povezanost roditelja(majke) i djeteta trudnoa se odvija u enskom tijelu ime dolazi do
istinske intimnosti i bliskosti koja se razvija primarno izmeu majke i djeteta . Mukarci se
meutim ne smatraju zakinutima, posveuju se agresivnijim aktivnostima, na pijedestal
drutvenih

vrednota

silom

dovode

svoje

vlastite.

ene su kroz povijest a i danas karijerno inferiorne jer se radi biolokog opstanka ovjeanstva
odreen dio ena mora odluiti ili na paralelno majinstvo i karijeru ili samu ulogu majke. Pitanje
je koliko je jednakost spolova uope dostina s obzirom na nezamjenjivu ulogu ene kao majke.
Ipak,nemogue

je

tolerirati

stav

da

ene

nisu

predodreene

za

umni

rad.

Uvrijeeni, potlaeni enski rod kree kree u bitku kroz koju svakim danom osvaja sve vie
slobode u odluivanju o svojoj budunosti.

ZAKLJUAK
Unato tome to je u svim zakonima i meunarodnim propisima sadrano da ne smije postojati
nikakva diskriminacija, pa tako ni na osnovu svoje rodne pripadnosti, ene ipak imaju manje
prava nego mukarci, i u svakome pogledu su diskriminirane. Kroz povijest se ta cijela situacija
mijenjala, moemo rei da su ene dosta napredovale po pitanju svojih prava. Pred nama je dug i
teak put uspostavljanja rodne ravnopravnosti. Konvencija je najcjelovitiji instrument zatite
ljudskih prava premda postoje i drugi mehanizmi zatite tih prava na nacionalnoj i meunarodnoj
razini,a za promjenu prava ena pored odredbi i zakona potrebno je i razumijevanje i promiljanje
stanja ena. Zbog svih diskriminacija ena koje su se deavale, od strane Generalne skuptine
usvojena je Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ene, koja je potpisana18. Prosinca
1979., a na snagu je stupila 3. Rujna 1981. godine, iji je zadatak da se ta rodna i bilo koja druga
neravnopravnost svede na minimum.