Republika Hrvatska

Virovitiko - podravska upanija

Grad Slatina
Srednja kola Marka Marulia

August enoa
Seljaka buna

Domagoj Hrgovi i Robert Sudec

Opa gimnazija, 3. A

SADRAJ:

Uvod.3

Biljeke o piscu.4
2.1) Biografija
2.2) Bibliografija

Razrada.5
3.1) Sadraj
3.2) Tema
3.3) O djelu
3.4) Likovi
3.5) Jezik i stil

Zakljuak..10

Literatura..10

1. UVOD
Seljaka buna je povijesni roman, obrauje borbu hrvatskih kmetova protiv zlog plemida Franje Tahija.
No kako kae sam enoa u predgovoru: Povijesti nijesam se iznevjerio. Nije mi toga ni trebalo. Sve su
osobe u toj knjizi pa i zadnji sluga historine, svi uasni prizori, sva zlodjela krvnika su istinita, nipoto
u kronici upisana, ved po svjedocima pred sudom dokazana. Dakle, enoa je priu ispriao koristedi
povijesne injenice i podatke, te je to toliko vjerno napravio da je roman dostigao uvjerljivost
znanstvene istine. Djelo je objavljeno u Vijencu 1877. godine. Seljaka buna puna je povijesnih injenica,
ali se detaljno opisuju i socijalne razlike, pogotovo one izmeu kmetova, feudalaca, niskog plemstva i
vladara. enoa u romanu iznosi svoje stavove i kritiku tadanjeg drutva. Smatra kako bi svi trebali biti
jednaki i ivjeti slono. Izraene su masovne scene borbi, no lik koji je najvie istaknut je Matija Gubec,
voa pobunjenih seljaka koji je u izravnom sukobu sa Franjom Tahijem.

2. BILJEKE O PISCU

2.1) Biografija
August enoa, hrvatski romanopisac, pripovjeda, pjesnik i kritiar, roen je 1838.
godine u Zagrebu. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac devetnaestog stoljeda i tvorac
moderne hrvatske knjievnosti. Najznaajniji je romanopisac, inovator je proze i tvorac
razvijenog urbanog jezinog standarda. Obrazovao se u Zagrebu, Peuhu i Pragu no studij nije
zavrio. Radio je u Beu kao urednik novinskih listova. Nakon povratka u Zagreb radio je kao
gradski biljenik i gradski senator, bio je ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazalita i
potpredsjednik Matice Hrvatske. esto je naglaavana enoina uloga u razvoju suvremenog
hrvatskog jezika jer mu je pridonio vie od legije rjenikopisaca. Razdoblje predrealizma
(1860. - 1881.) naziva se i enoino doba po emu shvadamo veliinu i znaaj Augusta enoe
u hrvatskoj knjievnosti. Umro je 1880. od posljedica upale pluda koju je dobio tijekom
skrbljenja za unesredene u Velikom potresu.

2.2) Bibliografija
Poezija: zbirka lirskih pjesama Zimzelen, epske pjesme Propast Venecije, Smrt
Petra Svaida, Prokleta klijet, Kugina kuda, Postolar i vrag i Kameni svatovi
Proza:
Pripovijetke: Turopoljski top, Prijan Lovro, Kanarineva ljubovca,
Barun Ivica, Karanfil s pjesnikova groba i dr.
Povijesni romani: Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes i Kletva
Socijalni romani : Mladi gospodin, Vladimir, Prosjak Luka, Branka
Drama: komedija Ljubica

Knjievno-znanstvena literatura i publicistika:

feljtoni: Praki listovi i Zagrebulje
Knjievnoteorijski lanci: Naa knjievnost, Zato piemo?, O hrvatskom kazalitu i dr

3. RAZRADA
3.1) Sadraj
I. poglavlje
Kod gospoe Urule Heningove dolazi maarski plemid Mihajlo Plffy, s vjedu da Urulin roak, Andrija
Bator (kraljevski sudac) ali zbog smrti Andrije Heninga. Urula pria o svojim mukama s upraviteljima
oko voenja imanja Susjeda i Stubice (harae i pljakaju seljake). ali se da joj Bator nije htio pomodi.
Kori ga (preko Plffya). Plffy opravdava vladareve postupke. Postavlja gospodareve uvjete Uruli (ona bi
dobila Stubicu). Urula kae da de se dogovoriti s ostalim ukudanima oko ugovora.
II. poglavlje
Plffy nakon 4 dana odjae za Zagreb. Pria s komornikom Stipom i gosp. urom (on upravlja jednim
dijelom imanja, a Urula ga ne voli i optuuje) o poslu s Urulom. Saznaje da Bator hode prodati imanja
zbog blizine Turaka. Plffy pria kako je nj gospodar sreo Franju Tahija na Maksovoj krunidbi, gdje se
Tahi alio na Zrinjske. Bator mu je zbog toga ponudio Susjed i Stubicu za jeftine pare.
Plffy dalje pria kako je spletkama s ugovorom uspio prevariti Urulu. Ucjenom nagovara komornika da
uvede Tahija u Susjed i Stubicu.
III. poglavlje
Opis zagrebake okolice (Samobor, Susjed etc.). Seljani raspravljaju o dogodovtinama na Susjedu.
Opis mlade Jane i nj oca. Janin otac pria o legendi prokletstva kad prijeti nevolja.
IV. poglavlje
U nodi, Ilija Gregorid (krmar sela) pria sa svedenikom Babidem (dok ga vozi) o raznim dogaajima. Na
putu ih presretne Uskok Marko nosedi pismo banu, ali prvo zamoli za smjetaj. Pria ilije i nj gostiju.
Junatvo uz Zrinjske.

V. poglavlje
Ban Petar Erddi i nj ena Barbara priaju o Nikoli Zrinjskom. Petar ga ne voli i saznao je da se Zrinjski
posvaao s Tahijem i eli to iskoristiti.
Upadaju Ambroz Gregorijanec (podban) s Urulom koja trai pomod jer je shvatila da je prevarena. Ban
odbija pomodi i odnosi se strano zaotravaju.
VI. poglavlje
Dolazi uro (seljak) da kae ujaku Matiji Gubecu o Petru Bonjaku, Tahovom slugi, koji je haraio okolo.
Tahijeva razbojstva. Razgovor s urom o Jani i braku. Boji se da ne izgubi glavu u borbi s Turcima, jer ga
Tahi eli u vojsku staviti. Gubec odobri vjenanje.
Dolazi Stjepko Gregorijanec, sin podbana. Stjepko trai povrat Uruline imovine (naznake o pobuni).
Obeda da de zauzvrat paziti na seljake.
Gubec odlazi do Susjeda da trai pravdu za uru i nalazi Ferku Tahija (Tahijev sin) kako harai selo. Ne
dobiva pravde.
VII. poglavlje
Razgovor Jane i ure. urin odlazak. Na putu ga presredu Tahijevi vojnici i vode ga, zarobljenog, u
Susjedgrad.

VIII. poglavlje
Gubec bez uspjeha pokuava osloboditi uru. Tahi slae da ne zna gdje je. Gubec poalje Andriju,
Urulinog slugu, da se raspita za uru i sazna da je vojska ved krenula.
Organizacija pobune.
Pobuna; zauzede Susjeda i Stubice. Protjerana Tahijeva obitelj (sam Tahi je u Maarskoj). Urula daje
Tahijevo blago seljacima.
IX. poglavlje
Podban slavi roendan s obitelji i prijateljima. Pria sa snahom o mladom Tomi Milidu, njegovom
tideniku. eli ga oeniti sa Sofijom, snahinom sestrom i Urulinom kderi.
Milid sluajno naiao na Janu, koja se Sofiji (jer su sestre po mlijeku) dola poaliti zbog urina
nestanka.Vijedanje starih . Uto upada plemid Ivan Guid. U Zagrebu je uo da se sprema pobuna protiv
Urule. Ambroz i vijede spremaju obranu. Ulazi snaha Marfa i kazuje da kder Sofiju nede dati nekom
ljivaru.
X. poglavlje
Opis Susjeda i nj okolice.
U Susjed dolaze podban i nekolicina konjanika. Skupljanje vojske i organiziranje obrane.
Bitka.
Pobjeda Susjeda. Podban pustio bana da pobjegne u Zagreb.
XI. poglavlje
Politiki sukobi u domovini.
Petar oekuje sa enom Barbarom i Tahijevom Jelenom vijesti od Tahija s dvora. Jelena izvezla novu
zastavu za bana.
Gao, Petrov pomodnik, kuje kako okrenuti neke plemide protiv Uruline strane. Gao unajmljuje imuna
da okrene jedan dio plemstva protiv Urule.

XII. poglavlje
Svi se pripremaju za Saborsko izlaganje. Konjski moli Ambroza da ne ide u sabor, jer je Tahi oito uspio
neto izvesti na loe. U saboru su svrgnuli Ambroza. Tahi je opet postao gospodar Susjeda i Stubice.
XIII. poglavlje
Tahijevi harai uhvatili Ivana Sabu, plemida. Prema Tahijevim rijeima, uru su zarobili Turci i vjerojatno
je mrtav. Pred Tahijem nakon 5 dana od gladi umre Ivan.
XIV. poglavlje
Tahi opisuje bitku kod Sigeta iz koje se vratio. Sretan je zbog pogibelji Nikole Zrinjskog, nj neprijatelja. Od
vrudice umro ban Petar.
XV. poglavlje
Dolazi Stjepan Grdan, poslan po kralju, da uvede pravdu meu seljake i sl. Grdan se eli rijeiti Tahija za
dobrobit seljaka.
XVI. poglavlje
Buran razgovor Grdana i Tahija. Dobiva pismo da su izabrana dva nova bana uro Drakovid (pop) i
sablja Franjo Frankopan Slunjski. Tahijev preljub s Lolidkom.
XVII. poglavlje
Ambroz od Konjskog saznaje za nove banove. Urula s gospojom Konjskog planira poslati Milida da
oslobodi uru iz ropstva, jer se nadaju da de ga se tako rijeiti (zbog neeljenih svatova). Milid, naivan,
pristane.
XVIII. poglavlje
Ferko Tahi iz dosade s ljubavnicom i nj muem (Lolid i Lolidka) orobi popa Antuna Kneida
Na Uskrs napravi pokolj pred crkvom. Gubec ranjen. Stie banova zapovijed da se seljaci ne smiju dirati.
XIX. poglavlje
Jelena saznala za preljub. Tahi dobio pismo od kraljeva odvjetnika optube. Jelena mu umre pod
nogama. Banovi pokuavaju uiniti sve protiv Tahija. Matija Gubec na elu optubi protiv Tahija.
Grdakove zasluge protiv Tahija.
XX. poglavlje
ime i nj prijatelj Petar Bonjak napili se u oblinjoj krmi. ime se izlajao da seljaci kuju urotu i da je
Lolidkin ljubavnik, i da je bacio oko na Janu.
Tahi isprebija njega i Lolidku zbog toga. ime jedva uspije pobjedi.
XXI. poglavlje
Ban Drakovid odlui poboljati situaciju i maknuti Tahija.
XXII. poglavlje
Tahi muti svoje poslove da ga ne optue. Nasuprot tome optuuje se Grdak. Sva imanja opet pripadaju
Tahiju.
XXIII. poglavlje
Anka Konjska pria majci Uruli da je Milid iv, ali zarobljen i da su poslali imuna da ga pronae. uro je
iv, ali su obojica zarobljeni. Urula i Anka ele Sofiju udati za Tahijeva sina. Ambroz dolazi i zabranjuje
to.
XXIV. poglavlje

Tahijeva samoda. Glad i smrt seljaka. Tahijevi ljudi harae po selu i skupljaju posljednju hranu seljaka za
pse. Dogovor o pobuni.
XXV. poglavlje
Po zapovijedi, Jana morala otidi u polje raditi. Tahi je siluje.
XXVI. poglavlje
Ambroz umre od vrudice. Navodno su Milid i uro sad stvarno mrtvi, prema imunu. Anka ga poalje da
odnese pismo gosp. Alapidu. imun ga proita i vidi da se ele spojiti rodbinske veze Tahija i
Heningovaca.
XXVII. poglavlje
Posljednji dogovori za Seljaku bunu! Dolazi imun s pismom i prelazi na njihovu stranu. Diu se protiv
cjelokupnog plemstva.
XXVIII. poglavlje
Urula i Anka ucjenjuju Sofiju da se uda za mladog Tahija.
Iznenadni povratak Milida i ure. Marko Noina ih spasio.
Urulino razoaranje. Sofijina i Milideva ljubav.
XXIX. poglavlje
uro saznaje da je Jana u Stubici kod Gupca i odlazi tamo. Zatie je ludu i plae zbog toga. Jo prije (ali
tek sad saznajemo) umrli Gupeva mati i Janin otac, Jurko. Gubec prima Marka i uru u vojsku za bunu.
XXX. poglavlje
Prikupljivanje to vie pristaa za sudjelovanje u buni.
XXXI. poglavlje
Poelo je.
XXXII. poglavlje
Panika Urule i Stjepka.
Postupno predavanje gradova. Objesili jednog seljaka jer je orobio jednu kudu. Planira se urota Doroida
i ime. ime odlazi tuiti seljake poglavaru uskoka i odaje mjesta gdje de se kretati.
XXXIII. poglavlje
Radost i djelomina oputenost seljaka.
Iznenadni napad vojske uskoka. Izdaja. Poraz seljaka.
XXXIV. poglavlje
Ban Drakovid saznaje o izdaji i drugom porazu seljaka. I on je sad protiv njih.
XXXV. poglavlje
Ostali kapetani ele Gubeca za kralja. Gubec saznaje da je ban skupio u Zagrebu vojsku protiv nj. Sprema
se protiv njih.
Glavna borba. Seljaci bjee. Magaid pogine. Gubec se predaje Alapidu (voi kraljevske i banske vojske).
XXXVI. poglavlje
Slovenski seljaci i dalje napreduju ne znajudi jo za Gupca. Dolazi ime i lae im (dio izdaje) o Gupcu i
ostalima.
XXXVII. poglavlje
Ilijina vojska sazna za iminu prijevaru i pokuava to sanirati. Pretee ih i pokolje njemaka plemidka
vojska. Ilija i Guetid jedva uspiju pobjedi.
XXXVIII. poglavlje

Franjevac Babid (sada imena Banaventura) dolazi Stjepku priati o oevoj (Ambrozovoj) i Gupevoj smrti.
XXXIX. poglavlje
Ilija se oprata od ene i djece. Trae ih Uskoci. Uhvate ih uz iminu pomod.
XL. poglavlje
Tahi i Urula zajedno gospodare. Tahi se ali zbog toga. Odbijen je.
XLI. poglavlje
Jana ubija Tahija, a potom i sebe. To je bila Lolidkina osveta.
XLII. poglavlje
Muenje i smrt preostalih voa bune. Umre Ilija. Marko i nekolicina uspiju pobjedi iz zatvora. Urula plati
Tahijevu sinu da moe ona vladati cijelim imanjima.
XLIII. poglavlje
Marko, nakon mnogo godina, sreo je imu. Pria kako je traio Ilijinu obitelj, da mu je ena Kata umrla, a
djecu je odveo pod okrilje plemida Milida. Ubije na kraju imu i sebe.
XLIV. poglavlje
Milideva obitelj. Ilijin sin postade svedenik.
XLV. poglavlje
Tahijeve muke i more (prokletstvo) se ostvaruju.
Preporod hrvatskog naroda.

3.2) Tema
Pobuna seljaka kmetova protiv feudalaca i iroka slika feudalnih drutvenih odnosa u Hrvatskoj tijekom
16. Stoljeda.
Poruka djela: Ljudsko je pravo ovjeka da se odupre ropstvu i tiraniji bez obzira na cijenu.

3.3) O djelu
Seljaka buna je najsnaniji povijesni roman Augusta enoe. U osnovi romana sauvana je povijesna
istina o krvavom sukobu izmeu feudalaca i kmetova s poetka 1573. Godine u kome je slobodarsko
seljatvo skupo platilo pokuaj da od sebe strese feudalne okove. Seljaku bunu u Hrvatskoj enoa je
naslikao kao pravednu borbu eksploatiranih kmetova za slobodan ivot. U romanu se odvija vie
paralelnih radnji: sukob Heningovice i Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav izmeu Jane i ure
Mogaida, te ljubav Sofije Hening i Tome Milida. Seljak se nije digao dok su mu otimali vola i kudu, seljak
je planuo kad mu osramotie enu i kder. I kad se je digao, kad su se silne ete razlijevale bez uzde po
svoj zemlji nije si seljak gotovo nijednim zlodjelom ocrnio obraz. Po tome buna dobija vedu, etiniju
cijenu, a seljatvo izlazi opravdano pred svijet . U slikovitim opisima raskoi i nemorala na dvorcu
feudalca Tahija, u njegovoj obijesti prema seljacima, enoa je pokazao da su uzroci ustanka prvenstveno
socijalne prirode. Pouzdane povijesne pojedinosti o seljakoj buni on je uobliio u iroke slike kroz koje
je prikazao meusobne odnose plemstva i seljatva. Na jednoj strani su sjaj i rasko bogataa, njihov

bezbrian i nemilosrdan odnos prema kmetovima, a na drugoj strani bijeda seljaka, njihova borba za
koru kruha i beskrajna poniavanja. Tahi otima seljacima sve to su krvavim znojem zaradili, raspolae
njihovom imovinom i njihovom adu. ast, obraz, imanje i ivot sve je zavisilo od feudalaca. Zato
seljaci ustaju da golim rukama zatrae svoja prava. Ako ima pas zube, maka nokte, da se brani, mi
imamo ruke, ove tvrde seljake ruke. Meutim, ustanici se nisu mogli oduprijeti dobro naoruanoj i
skupo pladenoj vojsci udruenih feudalaca. U neravnopravnoj borbi seljaci su pruili snaan otpor, ali kad
su feudalcima stigli u pomod i uberaki uskoci, ustanici gube bitku i bivaju okrutno kaenjeni. Voa
ustanka Matija Gubec, ubijen je na najbezduniji nain izdahnuo je na usijanom eljeznom prijestolju s
uarenom krunom na glavi.

3.4) Likovi
Franjo Tahi - Plemid krutog miljenja koji u svom potomstvu nalazi mod i uivanje. Ne misli na posljedice
ved mu je cilj da sebi prigrabi to je vie mogude. Ohol je i pohlepan. Jedan je od glavnih krivaca seljake
bune jer je uzimao od seljaka vie nego to je imao pravo. Svojim nasilnikim vladanjem postaje strah i
trepet kraja. Ne zazire ni pred im znajudi da ima mod te da mu nitko nita ne moe, pa gospodari i onim
to nije njegovo. enoa ga je opisao kao malog, runog ovjeka, ime je hto dokazati njegovu zlobu.
Matija Gubec - Cijenjen i potovan seljanin koji se bori za pravdu i slobodu pod cijenu smrti. Za razliku od
drugih seljaka bio je pismen, pa je itajudi knjige shvatio da su svi ljudi jednaki i da imaju jednaka prava.
Njegov lik je prototip junaka narodnog stvaralatva. Njegov fiziki izgled upotpunjuje psihiki. Odrjeitost
i jaina su jasno izraene osobine. Gubec je bio ovjek sutranjice. Njegova snaga je izbijala iz snanih
prsiju i irokogrudno branila zapostavljene i nemodne. Kao svaki razborit ovjek pokuao je nevolje
rijeiti mirnim putem, razgovorom, ali duh vremena koji ni dan danas nije savladan i uvrijeene klasne
razlike nisu priznavale glas jednog ovjeka.
ime Drmaid - Snalaljivac koji iz svake situacije izvlai materijalnu korist. Na njegovom licu enoa je
pokazao da dobro pobjeuje zlo jer ga je neslavan kraj ivota stajao nasilne smrti, te ga je zadesila u
trenutku kad je okusio najvede blagodati ivota. On je jedan od glavnih uzroka neuspeha seljake bune
radi izdajstva i lai koja je ovladala narodom.
Urula Hening - ena koja nastoji sauvati svoje. U borbi za opstanak pretvara se u nepokolebljivu i
hrabru enu, ali ujedno postaje i nasilna. Ima promjenjivo stajalite uvijek gledajudi u svoju korist. enoa
ju je izabrao na temelju povijesnih injenica za pokretaa radnje romana jer sve poinje nesporazumom
oko Stubice i Susedgrada.

3.5) Jezik i stil

tokavtina s nizom latinskih izraza, ponekim kajkavizmima i arhaizmima. Razlika je u jeziku izmeu
velikaa i velikaa i seljaka gdje on obiluje grubim i uvredljivim izrazima.

4. ZAKLJUAK

5. LITERATURA
http://www.wikipedia.com
http://www.moje-instrukcije.com
http://www.wikisource.org
http://www.scribd.com

Tomo Milid - Pokazuje svoju hrabrost zbog ljubavi prema Sofiji: "Ljubim gospoicu vie od svoga ivota i
rado u ivot svoj vrgnuti na kocku za njezinu ruku...". Ne shvada da Urula ne eli da se oni vjenaju.