KRIVINO PROCESNO PRAVO

OSNOVNA NAELA KRIVINOG POSTUPKA

Osnovna naela se odnose na osnovne pojmove krivinog postupka i prestavljaju opa pravila
do kojih dolazi procesna teorija sintezom pojedinih propisa. U krivinom postupku postoje
naela koja su izriito propisana kao npr. naelo slobodne ocjene dokaza, naelo in dubio pro
reo, naelo legaliteta itd., a sa druge strane postoje naela koja nisu izriito propisana odnosno
definirana ali proizlaze iz brojnih zakonskih odredaba kao to je npr. naelo kontradiktornosti
(pravo jedne strane u postupku da se izjanjava o svemu onome to pismeno i usmeno iznosi
druga strana. Treba posebno naglasiti da nekada primjena nekog naela nije mogua u
potpunosti jer se njegova primjena sudara sa primjenom nekog drugog naela. Tako npr. na
glavnom pretresu u toku suenja dominira raspravno naelo (pravo stranaka da prikupljaju
procesnu grau npr. neke dokaze nije mogue do kraja realizirati jer sud ima pravo da na
glavnom pretresu postavlja pitanja svim svjedocima i vjetacima i da izvodi svoje dokaze). U
tom se sluaju sudaraju raspravno i inkvizitorsko naelo. Ovo naelo znai pravo suda da i on
prikuplja svoje dokaze, postavlja pitanja svjedocima itd.
PROCESNI SUBJEKTI I UESNICI U POSTUPKU
Procesni subjekti i uesnici u postupku su samo oni koji su neophodni da bi se mogao
pokrenuti, voditi i tei krivini postupak.
Glavni procesni subjekti su:
1. Sud
2. Tuitelj
3. Osumnjieni/optueni
Sporedni procesni subjekti su:
1. Oteeni
2. Pravna ili fizika osoba od koje treba biti oduzeta imovinska korist
3. Organ socijalnog staranja
Ostale osobe koje uestvuju u krivinom postupku se nazivaju uesnicima u postupku.
Stranke u krivinom postupku su:
1. Osumnjieni/optueni
2. Tuitelj

ODNOS KRIVINOG PROCESNOG PREMA KRIVINOM MATERIJALNOM

PRAVU I PRAVU IZVRENJA KRIVINIH SANKCIJA
Kako krivino procesno tako i materijalno krivino pravo sadre pravne norme prema kojima
krivino materijalno pravo odreuje pojedina krivina djela i uvjete pod kojima se na
uinitelja krivinog djela moraju primijeniti krivine sankcije a krivno procesno pravo
normira formu postupka u kome se to raspravlja.
OBLICI (FORME) KRIVINOG POSTUPKA
Danas u svijetu postoje tri glavne forme krivinog postupka a to su:
1. Akuzatorski postupak (adversarni postupak)
2. Inkvizitorski postupak
3. Akuzatorsko inkvizitorski postupak (koji se primjenjuje u BiH uvijek)
Ovaj postupak se jo zove mjeoviti postupak. Kod ovog postupka prvo je navedena rije
akuzatorski iz razloga to dominiraju akuzatorski elementi koji su preuzeti iz angloamerikog
odnosno anglosaksonskog prava kao to je npr. sasluanje optuenog kao svjedoka, sporazum
o priznanju krivnje itd. Treba naglasiti da kod nas nije adversaran postupak iz razloga to
meu naelima imamo i inkvizitorsko naelo koje se primjenjuje prvenstveno u toku suenja i
podrazumijeva pravo suda da izvodi svoje dokaze, sasluava svjedoke itd.
NAELO ZAKONITOSTI U KRIVINOM POSTUPKU
Pomenuto naelo podrazumijeva da sva postupanja dravnih organa vlasti moraju biti
utemeljena na pravnoj normi. To je zbog toga da svaki graanin unaprijed moe znati kakve
e radnje i mjere biti poduzete prema njemu u sluaju postojanja osnova sumnje da je uinio
krivino djelo i to je sa jedne strane a sa druge strane da i organi vlasti znaju kakve radnje i
mjere mogu poduzeti. Time se nastoji optimalno da se graani zatite od samovolje
pojedinaca i dosljedno tome mora postojati i obezbjeen je nadzor nad voenjem postupka.
NAELO PREDPOSTAVKE NEVINOSTI (PRESUMPCIJA NEVINOSTI)
U pitanju je jedno od osnovnih naela krivinog postupka koje je ugraeno u meunarodne
dokumente i preuzeto je u na procesni zakon. Prema tome naelu svako se smatra nevinim za
krivino djelo dok se pravomonom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Ta pretpostavka
nevinosti, ona se moe osporiti samo pravomonom sudskom odlukom i vai u toku cijelog
krivinog postupka. Zbog postojanja ovog naela osumnjieni/optueni nije duan da
dokazuje svoju nevinost, ve je teret dokazivanja na tuitelju. Sud mora donijeti presudu
kojom se optueni oslobaa od optube ne samo ako nije kriv za poinjeno krivino djelo, ve
i kada sud nije uvjeren u njegovu krivnju. Samo se sudskom presudom moe utvrditi neija
krivnja za uinjeno krivino djelo.

NAELO IN DUBIO PRO REO (U SUMNJI U KORIST OPTUENOG)

U pitanju je naelo prema kojem sumnja (dvojba) u pogledu postojanja injenica koje se
odnose na postojanje obiljeja krivinog djela ili od kojih ovisi primjena krivinog
zakonodavstva rjeava se na nain koji je povoljniji za optuenog. Kada zakonodavac navodi
sumnju u pogledu postojanja injenica u definiciji ovog naela te injenice se iskljuivo
odnose na odlune injenice koje predstavljaju obiljeja krivinog djela i od kojih ovisi
primjena krivinog zakona. Kada tuitelj sainjava opis djela u optunici onda on u taj opis
unosi injenice koje se mogu podvesti pod svako od obiljeja krivinog djela i one su kao
takve odlune. U opisu djela uvijek postoje i druge injenice koje nisu odlune kao npr.
oteeni je doao na mjesto dogaaja iz pravca ume (ovo nisu odlune injenice jer ne
predstavljaju obiljeja krivinog djela i nevano je iz kojeg pravca je doao na mjesto
dogaaja). U krivinom postupku injenice koje terete optuenog moraju biti utvrene sa
potpunom sigurnou a to je jedna od posljedica ovog naela in dubio pro reo a druga
posljedica jeste da je u pogledu injenica koje idu u korist optuenog dovoljno da postoji
mogunost da su one mogue. Dakle u ovom drugom sluaju ne trai se da budu utvrene sa
potpunom sigurnou. Ako kod suda nakon okonanja dokaznog postupka postoji dvojba u
naprijed opisanom smislu ta pitanja e rjeavati po definiciji ovog naela.
NAELO NE BIS IN IDEM (ne smije se dvaput suditi o istoj stvari)
Prema ovom naelu niko ne smije biti dva puta suen za istu stvar odnosno za djelo za koje je
ve bio suen i za koje je ve donesena pravomona sudska odluka. Iz navedenog proizilazi
da se protiv neke osobe za isto djelo ne moe ponovo voditi krivini postupak pod uvjetom da
je ta osoba bila suena i da je donesena pravomona sudska odluka (to moe biti presuda
kojom je ta osoba oglaena krivom, osloboena a moe biti i rjeenje kojim se obustavlja
krivini postupak. Na ovo naelo se moe uspjeno pozvati samo takva osoba to znai da bez
obzira to se nekom sudi za isto djelo i ako postoji pravomona presuda da je druga osoba
osuena i da se ve nalazi na izdravanju kazne zatvora. U praksi nema ovih situacija ali su u
teoriji mogue. Ako je npr. neko osuen zbog toga to je drugu osobu metalnom polugom
udario po glavi i tim udarcem joj slomio lobanjsku kost te pravomono osuen za krivino
djelo teke tjelesne ozljede, naknadno ne moe biti optuen i za krivino djelo pokuaj ubistva
kako je to trebalo jer bi to bilo dvostruko suenje za djelo za koje je i donesena pravomona
sudska odluka.
PRAVA OSOBE LIENE SLOBODE
Osoba koja je liena slobode ima zagarantirana prava u smislu evropske konvencije, a ta prava
su ugraena i u na procesni Zakon. Da bi neka osoba bila liena slobode, potrebno je da
postoje osnovi sumnje da je ta osoba poinila krivino djelo i da postoje neki od razloga za
pritvor koji su u Zakonu taksativno nabrojani.
Kada su ispunjeni uvjeti da se neka osoba lii slobode ona prvo mora na maternjem jeziku biti
obavjetena o razlozima zbog kojih je liena slobode, dakle o tome mora imati obavjetenje,
zatim ta osoba mora biti upozorena na svoje pravo na utnju (nemo prodere se ipsun-niko nije
duan da prua dokaze protiv sebe) nadalje ta osoba mora biti upoznata o pravu da sebi
angaira branitelja po svom izboru, a ako nema finansijskih mogunosti da joj se moe
3

postaviti branitelj po slubenoj dunosti, te konano da moe postaviti zahtjev dqa porodica te
osobe bude obavjetena da je liena slobode, a ako je strani dravljanin da o tome bude
obavjeten konzularni predstavnik, ili eventualno moe traiti da o toj okolnosti bude
obavjetena tano odreena osoba.
PRAVO OSUMNJIENOG ODNOSNO OPTUENOG
to se tie ovog naela isto je strogo formalizirano i odnosi se prije svega na prvo ispitivanje
osumnjienog koji mora biti obavijeten za djelo za koje se tereti (situacija kada je ve pozvan
od tuitelja da dadne svoj iskaz) i o osnovama sumnje koje stoje protiv njega. Pored toga
mora biti upozoren da ukoliko dadne taj svoj iskaz da isti moe biti proitan u toku suenja i
koriten u situaciji ako on na suenju ne eli da dadne svoj iskaz. Tako moe biti postupljeno
samo uz jo jedan uvjet a to je da je prilikom davanja iskaza pred tuiteljem bio prisutan i
branitelj osumnjienog. Ukoliko se osumnjieni odlui da dadne iskaz mora mu se omoguiti
da se izjasni o svim injenicama i dokazima i to kako onim koji ga terete tako i onim koji mu
idu u korist. Naravno prije nego to dadne svoj iskaz osumnjieni mora biti upozoren da nije
duan da dadne svoj iskaz ako na to nije upozoren onda je to nezakoniti dokaz, jer niko nije
duan da prua dokaze protiv sebe. Posljedica principa nemo prodere se ipsum.
NAELO PRAVA NA ODBRANU
Odbrana osumnjienog odnosno otpuenog je njegovo pravo ali ne i dunost. On ima pravo
na materijalnu odbranu (da se sam brani naprimjer da postavlja pitanja svjedocima, vjetacima
stavlja dokazne prijedloge, sudu dostavlja razne podneske izjavljuje albe na rjeenja o
pritvoru, presudu i druge odluke suda. Pored materijalne odbrane ima pravo i na formalnu
odbranu pod im se podrazumijeva da se moe braniti uz pomo branitelja odnosno advokata
Branitelj moe poduzimati sve radnje u korist osumnjienog odnosno optuenog ali ne i
radnje koje su protiv njegove volje ili nisu u njegovom interesu. Branitelj ne moe oduztati od
izjavljene albe bez obzira to ju je on napisao bez posebne punomoi osumnjienog odnosno
optuenog. Postoji obligatorna odbrana a to su sluajevi koji su propisani u Zakonu kada
osumnjieni odnosno optueni mora imati branitelja neovisno od njegove volje i ako ga on
sam ne angaira branitelj mu se postavlja po slubenoj dunosti. Postoji i fakultativna
odbrana. To su sluajevi kada odbrana nije obavezna pa iskljuivo od volje osumnjienog
odnosno optuenog ovisi da li e imati branitelja. Konano postoji pravo na odbranu
siromanih a to je da mu sud mora odrediti branitelja (sluajevi kada odbrana nije obligatorna)
a on nema sredstava da plati branitelja.
NAELO ZAKONITOSTI DOKAZA
Sudske odluke se mogu zasnivati samo na zakonitim dokazima. Postoje i zovu se nevaljani
dokazi a to su dokazi koji su pribavljeni na :
1. Zakonom zabranjen nain
2. Nezakoniti dokazi

Naime zabranjeno je od osumnjienog odnosno optuenog ili neke druge osobe iznuivati
priznanje ili neku drugu izjavui to su pravno nevaljani dokazi na kojim se ne moe zasnovati
sudska odluka.
Nezakoniti dokazi su takoe dokazi na kojima se ne moe zasnovati sudska odluka, a radi se o
dokazima koji su pribavljeni na povredama ljudskih prava i sloboda, dokazi koji su propisani
Ustavom i meunarodnim ugovorima koje je BiH ratifikovala kao i bitnim povredama
postupka. Sudska odluka se ne moe zasnovati ni na dokazima koji su proizali iz nezakonitih
dokaza ili u presudama suda za ljudska prava u Strazburu, Hakog tribunala i u mnogim
drugim zemljama se ti dokazi nazivaju plodovi otrovne voke npr. prilikom obavljanja radnje
pretresanja nekog stana na osnovu naredbe za valjanost takve radnje potrebno je da prilikom
njenog obavljanja budu dva svjedoka. Ukoliko je bio prisutan samo jedan svjedok radnja
pretresanja kao dokaz je nezakonita. Ukoliko sud saslua tog svjedoka gdje je bio prisutan
prilikom pretresanja onda je i njegov iskaz nezakoniti dokaz jer je proizaao iz nezakonitog
pretresanja neijeg stana i ne moe se uzeti u obzir za donoenje sudske odluke.
NAELO JEDNAKOST U POSTUPANJU
Obaveza je suda da u smislu ovog naela da strane u postupku tretira na jednak nain i da im
prui jednake mogunosti u pogledu izvoenja dokaza i u pogledu pristupa tim dokazima.
Radi toga je i propisana da je tuitelj obavezan prilikom dostavljanja optunice sudu da
dostavi i sve dokaze sa kojima raspolae kako bi se suprotna strana sa njima upoznala
(suprotna strana moe kopirati te dokaze, pregledati itd.)
Inkvizitorsko modificirano inkvizitorsko naelo (izraz modificirano se koristi iz razloga
jer je ono zantno oslabljeno u odnosu na ono kako je ranije bilo) To naelo naroito dolazi do
izraaja u toku suenja i sastoji se u pravu suda da postavlja pitanja svjedocima u toku
suenja, vjetacima, te izvodi svoje dokaze.
NAELO SEGREGACIJE DOKAZA
Radi se o jednom izuzetno vanom naelu koje je definirano kao pravo suda tuitelja i drugih
organa koji uestvuju u krivinom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica
tako da nisu vezani posebnim formalnim dokaznim pravilima dakle u Zakonu nigdje nije
propisano na formalan nain od kakvog su znaaja formalni dokazi ve je to preputeno sudu
da procjenjuje od sluaja do sluaja. Ta slobodna ocjena dokaza obuhvata njihovu logiku i
psiholoku ocjenu. Dakle u svakom konkretnom sluaju sud mora argumentirano navesti
zbog ega neke iskaze svjedoka ili vjetaka prihvata a druge ne prihvata. Ta ocjena ima svoju
polaznu osnovu u smislu toga da se mora dati kako pojedinana ocjena svakog dokaza tako i
njihova ocjena o meusobnoj povezanosti.
PRINCIP NAELO AKOZATORNOSTI (OPTUNO NAELO)
Ovo naelo podrazumijeva da se krivini postupak moe pokrenuti i voditi samo po zahtjevu
tuitelja. To dalje znai da niko drugi pa ni sud ne moe po slubenoj dunosti (ekspoficio)
pokrenuti i voditi krivini postupak ako nema zahtjeva tuitelja. Prije uvoenja ovog naela
postojalo je inkvizitorsko naelo koje je znailo da su sve funkcije (gonjenje, odbrane i
5

presuenja) bile objedinjene i vrio ih je samo sud. Uvoenjem ovog naela te funkcije su
razdvojene na nain da samo tuitelj moe preduzeti krivino gonjenje i odbrane a sudu je
ostalo presuivanje.
PRINCIP LEGALITETA KRIVINOG GONJENJA
U pitanju je naelo koje iskljuivo obavezuje i odnosi se samo na tuitelja. Prema tom naelu
tuitelj je duan preduzeti krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo,
osim u sluaju ako je to po zakonu drugaije propisano.
Prema ovom naelu tuitelj nema ovlatenja da vri procjene da li nekom odgovara ili ne
odgovara da se protiv nekoga poduzme krivino gonjenje, ve je duan da to uini ako postoje
dokazi da je uinjeno krivino djelo, osim ako je u zakonu drugaije regulisano. (prvi uvjet za
primjenu naela legaliteta).
To nije duan da uini ako postoje procesne smetnje (drugi uvjet za primjenu naela
legaliteta) a te procesne smetnje su naprimjer nastupanje zastarjelosti krivinog gonjenja,
djelo obuhvaeno amnestijom pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju
krivino gonjenje. Konano trea pretpostavka za primjenu naela legaliteta odnosi se na
izuzetke, (ako je to u Zakonu drugaije propisano i to u stvari predstavlja primjenu naela
oportuniteta). Sluajevi koji u zakonu propisuju te izuzetke jesu davanje imuniteta svjedoku,
ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi, kada su u pitanju laka krivina djela uinjena od
strane maloljetnika, zatim kada su u pitanju pravne osobe, krivina djela za koje je potrebno
odobrenje itd.
to se tie principa legaliteta i kotanja dokaza da je uinjeno krivino djelo tuitelj te dokaze
cijeni po naelu slobodne ocjene dokaza i ukoliko nae da takvi dokazi postoje preduzima
krivino gonjenje.
PRETHODNA PITANJA (PREJUDICIJALNA PITANJA)
Prethodna ili prejudicijalna pitanja su pitanja graanskog ili upravnog prava a u krivinom
postupku se moe pojaviti problem oko primjene krivinog zakona. Ako primjena krivinog
zakona ovisi od prethodne odluke o kakvom pravnom pitanju za ije odluivanje je nadlean
sud u drugom postupku (npr. u parninom ili vanparninom postupku) ili drugi organ, krivini
sud ukoliko to jo pitanje nije rijeeno u navedenim postupcima moe sam rijeiti to pitanje
po odredbama koje se primjenjuju u krivinom postupku a moe saekati da taj drugi sud ili
organ donese odluku po tom pravnom pitanju (pitanje dravljanstva, pitanje vanosti braka,
vlasnitva neke stvari itd). Ova pitanja nikada ne mogu biti procesna pitanja ili injenina
pitanja ve samo pitanja koja se rjeavaju na osnovu materijalnog zakona to znai da su
iskljuivo pravna pitanja.
Ukoliko je drugi sud donio odluku o tom pravnom pitanju krivini sud tu odluku mora uzeti u
obzir i primijeniti u konkretnom sluaju ali da iste odluke ne obavezuju nikakve okolnosti
koje bi eventualno upuivale na zakljuak da je uinjeno krivino djelo.

NAELO MUTABILITETA
Naelo motabiliteta podrazumijeva pravo tuitelja da moe odustati od krivinog gonjenja ako
za to postoje zakonski uvjeti. Ovo pravo tuitelja bazirano je na optunom naelu s obzirom
da se samo nanjegov zahtjev moe pokrenuti i voditi krivini postupak.
Suprotno pomenutom naelu jeste naelo imotabiliteta koje znai da tuitelj jednom kada
pokrene krivini postupak vie ne moe odustati od krivinog gonjenja. Ovo naelo
imutabiliteta se ne primjenjuje u BiH ali postoje zemlje u kojima se primjenjuje.
STVARNA NADLENOST SUDA
Sudovi u Federaciji BiH sude u krivinim stvarima u granicama svoje stvarne nadlenosti
odnosno granicama koje su propisane zakonom u kantonima. Ukoliko bi se desilo da u toku
suenja opinski sud primijeti da nije stvarno nadlean za suenje u nekom krivinom
predmetu ve kantonalni sud onda e donijeti presudu kojom se optuba odbija i po
pravomonosti presude predmet dostaviti stvarno nadlenom sudu. U obrnutom sluaju ako
Kantonalni sud u toku glavnog pretresa primijeti da nie stvarno nadlean ve Opinski sud
onda e u tom sluaju dovriti suenje u tom predmetu odnosno ne moe donijeti presudu
kojom se optuba odbija.
SASTAV SUDA
Radi se o funkcionalnoj nadlenosti u okviru jednog suda i u opinski sudovima za krivina
djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina ili novana kazna sudi sudija pojedinac.
Ako je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna preko deset godina sudi Kantonalni
sud u vijeu sastavljenom od troje sudija a u takvom sastavu rjeava i po albama koje su
izjavljene protiv presuda Opinskog suda ili neki drugih odluka kada taj sud odluuje kao
albeni sud. Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka podnosi se sudu koji je donio presudu
u prvom stepenu to znai bez obzira to je drugostepeni sud (Kantonalni sud ili Vrhovni sud)
odluivao u drugom stepenu zahtjev se uvijek podnosi za ponavljanje krivinog postupka
prvostepenom sudu odnosno sudu koji je donio prvostepenu presudu. U Zakonu je propisano
u kojim sluajevima postupa sudija za prethodni postupak, sudija za prinudno sasluanje i
predsjednik suda. U sudovima postoje i vanraspravna vijea sastavljena od trojice sudija koji
odluuju o onim sluajevima koji su propisani u Zakonu.
PRENOENJE NADLENOSTI IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA
Postoje situacije kada sud u nekom krivinom predmetu ne moe da postupa iz pravnih
razloga (npr. uvaeno izuzee sudija est sluaj kod sudova koji imaju mali broj sudija, npr.
Kantonalni sud u Goradu i Odaku) ili stvarnih razloga npr. bolest sudija s tim to treba ta
bolest da je dugotrajnijeg karaktera (npr. dobili STBC ije lieenje traje najmanje 6 mjeseci)
Svi ovi razlozi moraju biti trajnijeg karaktera to jest da traju due. U ovakvim situacijama u
Zakonu je predvieno da e se po sasluanju stranaka i branitelja izvijestiti neposredno Vii
sud koji ako su razlozi opravdani odreuje drugi stvarno nadlean sud na svom podruju. Taj
sud donosi rjeenje protiv kojeg nije dozvoljena alba.

PRENOENJE NADLENOSTI IZ VANIH RAZLOGA

Postoje situacije kada treba izvriti prenoenje nadlenosti sa jednog na drugi stvarno
nadlean sud i to mora uraditi zajedniki neposredno Vii sud tako npr. Vrhovni sud F BiH je
zajedniki neposredno vii sud za sudove u Federaciji BiH, zatim na podruju jednog kantona
ako se na tom podruju nalazi vie opinskih sudova zajedniki neposredno vii sud jeste taj
Kantonalni sud na ijem podruju se nalaze ti sudovi. Vani razlozi su npr. mogui nemiri
graana vezano za neko suenje to je bilo dosta tih predmeta poslije rata. Prijedlog za
prenoenje nadlenosti iz lanih raloga ovisno o fazi postupka moe staviti sudija za prinudni
postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija ili predsjednik suda. Ukoliko bude doneseno
rjeenje povodom takvog zahtjeva za prenoenje nadlenosti, sud koji odluuje o tom zahtjevu
donosi rjeenje protiv kojeg nije dozvoljena alba.
POSLJEDICE NENADLENOSTI
Svaki sud je duan da pazi na svoju stvarnu mjesnu nadlenost i im primjeti da nije nadlean
donijee rjeenje kojim se oglaava nenadlenim. Protiv tog rjeenja je dozvoljena alba u
roku od tri dana. Ako rjeenje postane pravomono isto se dostavlja sudu koji je u izreci
pravomonog rjeenja naveden kao nadlean sud. Nakon potvrivanja optunice sud se ne
moe oglasiti mjesno nenadlean a moe stvarno nenadlean. Ako u toku suenja vii sud
ustanovi da je za neko krivino djelo nadlean nii sud on e dovriti suenje u tom
krivinom predmetu.
POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEAVANJE SUKOBA NADLENOSTI
Kada sud koji je oznaen u pravomonom rjeenju primi takvo rjeenje ali smatra da nije
nadlean on e pokrenuti postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti to e uraditi
administrativnim putem na nain to e uz dopis koji zahtjeva rjeavanje sukoba nadlenosti
spisak predmeta dostaviti zajednikom neposrednom Viem sudu tako npr. ako se Opinski
sud oglasi stvarno nenadlenim i navede da je stvarno nadlean Kantonalni sud onda e
Kantonalni sud podnijeti Vrhovnom sudu F BiH zahtjev za rjeavanje sukoba nadlenosti jer
je taj sud u ovom sluaju zajedniki neposredno Vii sud. Prije nego to odlue o takvom
sukobu nadlenosti drugostepeni sud u ovom sluaju mora prethodno zatraiti miljenja od
stranaka i branitelja.
Ako se npr. Opinski sud u Cazinu oglasio mjesno nenadlenim i naveo da je u tom
krivinom predmetu mjesno nadlean opinski sud u Bihau i protiv tog rjeenja bila
izjavljana alba koju je odbio Kantonalni sud u Bihau kao neosnovanu onda Opinski sud u
Bihau ne moe uspjeno podnijeti albu za rjeavanje sukoba nadlenosti jer je odluku o tom
pitanju ve donio zajedniki neposredno vii sud.
IZUZEE PO ZAHTJEVU STRANAKA I BRANITELJA
U pravilima postupka propisani su sluajevi kad sudija ne moe vriti sudijsku dunost. S
obzirom na postojanje takve odredbe koja taksativno nabraja sluajeve za izuzee nekog
sudije u Zakonu su predvieni uvjeti kada po osnovu te zakonske odredbe moe biti podnesen
zahtjev za njihovo izuzee. Preduvjeti za podnoenje takvog zahtjeva jesu da podnositelj
8

zahtjeva stranka ili branitelj (drugi procesni subjekti ne mogu podnijeti takav zahtjev). Ti
uvjeti jesu da podnositelj zahtjeva poimenice navede sudije ili predsjednika suda ije izuzee
trai. Takoe mora biti situacija da te sudije ili predsjednik suda postupaju u tom krivinom
predmetu. Pored toga je potrebno u zahtjevu navesti okolnosti i dokaze u smislu nekog od
zakonskih razloga za izuzee i konano taj zahtjev ne smije imati istu sadrinu kao i
prethodni koji je odbijen. Nakon podnoenja takvog zahtjeva sudija odnosno predsjednik suda
ije se izuzee trai potrebno je da daju svoju izjavu o opravdanosti zahtjeva. Ukoliko
postoje uvjeti da se o zahtjevu odluuje umeritorno (o opravdanosti li neopravdanosti razloga
za izuzee) tada o istom odluuje kod Vrhovnog suda opa sjednica a kod drugih sudova
kolegij sudija. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti za meritorno odluivanje ve zahtjev treba
odbaciti tada o istom odluuje vanraspravno vijee (npr. zahtjev treba odbaciti jer nisu
poimenice navedene sudije ije se izuzee trai, ili je o zahtjevu iste sadrine ve odluivano
itd.) Kako protiv rjeenja koje donosi opa sjednica ili kolegij sudija tako i ako odluuje
vanraspravno vijee rjeenja, protiv istih nije dozvoljena alba.
JEMSTVO (esto bude na ispitu)
Jemstvo predstavlja jednu od mjera osiguranja za uspjeno voenje krivinog postupka. Po
svojoj funkciji ono bi trebalo da zamijeni pritvor u onim opravdanim sluajevima uz
napomenu da se osumnjieni odnosno optueni moe ostaviti na slobodi ili pustiti iz pritvora
samo ako postoji opasnost od bjekstva. Ukoliko su ispunjeni neki drugi razlozi za pritvor on
se ne moe pustiti iz pritvora odnosno ostaviti na slobodi. U ovom sluaju ako postoji samo
razlog za pritvor zbog opasnosti od bjekstva optuenog potrebno je da on i njegov branitelj
podnesu zahtjev za putanje na slobodu uz plaanje jemstva. Po tom zahtjevu se mora izjasniti
tuitelj. Pored toga za putanje uz jamstvo mora biti obezbjeena materijalna garancija i
osobna garancija koja se sastoji u obeanju optuenog da se nee kriti i bez odobrenja suda
napustiti mjesto boravita ili prebivalita. U pogledu podnesenog zahtjeva za putanje uz
plaanje jemstva sud moe donijeti rjeenje kojim se takav zahtjev odbija i protiv tog rjeenja
je dozvoljena alba u roku od tri dana. Pored toga moe donijeti suprotno odluku kojom se
prihvata zahtjev za putanje uz plaanje jemstva protiv tog rjeenja je dozvoljena alba u
roku od tri dana.
Ukoliko je doneseno rjeenje kojim se prihvata zahtjev za plaanje jemstva za putanje na
slobodu te se prema tome donese rjeenje o ukidanju pritvora, a optueni pobjegne onda se u
tom sluaju donosi rjeenje o propalom jemstvu i uplaena sredstva koja su data kao jemstvo
uplauju u Budet Feferacije BiH
Rjeenje o ukidanju jemstva sud donosi ako se optueni sprema za bjekstvo (npr. podnio je
zahtjev za izdavanje pasoa ili preduzeo neke druge radnje koje ukazuju na opasnost od
bjekstva), zatim ako se pojavio neki novi razlog za pritvor (dakle ne radi se vie o opasnosti
samo od bjekstva), te konano ako je optueni pozvan na glavni pretres i uredno obavijeten
ali se ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda. Dakle u tim sluajevima donosi se
rjeenje o ukidanju jemstva, optueni se ponovo stavlja u pritvor a materijalna sredstva ako je
to npr. avans ako je uplaen kao garancija se vraa.

Inae visina jemstva se uvijek odreuje u novanom iznosu a uplauje se gotovim novcem ili
na neki drugi nain kao to je polaganje dragocjenosti, stavljanje hipoteke na nekretnine itd.
Ako se optueni nalazi na slobodi na osnovu rjeenja o prihvatanju jemstva i bude osuen na
kaznu zatvora onda se nakon to stupi na izdravanje kazne donosi rjeenje o ukidanju
jemstva.
NADLENOST ZA ODREIVANJE PRITVORA
Za odreivanje pritvora u istrazi je nadlean sudija za prethodni postupak. Preduvjet da bi
uopte odluivao o odreivanju pritvora sudiji za prethodni postupak od strane tuitelja mora
biti dostavljen pismeno obrazloen prijedlog kako u pogledu postojanja osnovane sumnje da
je osumnjieni poinio krivino djelo tako i u pogledu nekog od razloga za pritvor (npr.
razlozi koji bi se odnosili i na opasnost od bjekstva, opasnost da e osumnjieni ponoviti
krivino djelo, bojazan da e utjecati na svjedoke, sauesnike, prikrivae, da e unititi
tragove krivinog djela itd.). Na osnovu tog obrazloenog prijedloga sudija za prethodni
postupak mora zakazati roite na kome e obezbijediti prisustvo osumnjienog i njegovog
branitelja kako bi im se omoguilo da se izjasne o stavljenom prijedlogu za odreivanje
pritvora. Pri tome treba naglasiti da osumnjieni mora imati branitelja jer je to jedna od
situacija kada je pritvor obligatoran. (mora imati obaveznu odbranu) Ako donese rjeenje
kojim se odreuje pritvor protiv istog je dozvoljena alba u roku od 24 sata a o albi odluuje
izvanraspravno vijee u roku od 48 sati. Pri svemu ovome treba napomenuti da tuitelj u
prijedlog za odreivanje pritvora mora dostaviti dokaze na kojima se zasnivaju razlozi za
pritvor.
TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI
Na osnovu rjeenja sudije za prethodni postupak koje se zove rjeenje o odreivanju pritvora
isti moe trajati jedan mjesec a moe se donijeti samo na osnovu obrazloenog prijedloga
tuitelja. Nakon toga u koliko postoji potreba da se pritvor produi tuitelj mora podnijeti
novi prijedlog o kome odluuje izvanraspravno vijee istog suda. (koje odluuje i o albi koja
je izjavljena na rjeenje sudije za prethodni postupak o odreivanju pritvora). Ukoliko
izvanraspravno vijee uvai prijedlog taj dodatni pritvor moe trajati jo dva mjeseca.
Rjeenje koje donosi izvanraspravno vijee se zove rjeenje o produenju pritvora protiv
kojeg je dozvoljena alba u roku od tri dana, a o toj albi odluuje drugostepeni sud. Ako se
pokae potreba da pritvor treba i dalje da traje tuitelj mora podnijeti prijedlog Vrhovnom
sudu F BiH koji moe donijeti novo rjeenje o produenju pritvora za jo tri mjeseca ali uz
dodatne uvjete da se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei zatvorska kazna u trajanju
od deset godina i tea kazna i da postoje naroito vani razlozi za produenje pritvora,a koje
treba obrazloiti tuitelj u svom prijedlogu. Po zahtjevu prijedlogu tuitelja Vrhovni sud F
BiH moe produiti pritvor za jo tri mjeseca izuzetno i u izrazito sloenim predmetima za
koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i ovo novo produenje moe biti za period od tri
mjeseca. U ovim sloenim predmetima pritvor se moe produiti i za novih tri mjeseca a u
oba ova sluaja potrebno je da tuitelj dostavi izjavu kolegija tuilatva o mjerama koje e
biti preduzete kako bi se istraga okonala. Dakle samo kada se radi o rjeenju kojim se
odreuje pritvor rok za albu je 24 sata a u svim ostalim sluajevima je tri dana.
10

UKIDANJE PRITVORA
Postoji mogunost da osumnjieni odnosno optueni stavi prijedlog za ukidanje pritvora prije
isteka roka njegovog trajanja. Ako je takav prijedlog stavljen u istrazi o njemu odluuje sudija
za prethodni postupak po prethodnom sasluanju tuitelja. Protiv rjeenja kojim se odbija
prijedlog za ukidanje pritvora alba nije dozvoljena a u sluaju ako je uvaen prijedlog i
pritvor bude ukinut tuitelj moe izjaviti albu u roku od tri dana.
PRITVOR NAKON POTVRIVANJA OPTUNICE
Nakon potvrivanja optunice treba odluiti o pritvoru pa sudija za prethodno sasluanje
moe po potrebi ukinuti ili odrediti pritvor. Rjeenje o produenju pritvora moe donijeti
samo vanraspravno vijee a ne sudija za prethodno sasluanje iz razloga to je u Zakonu
propisano da on postupa u sluajevima koji su propisani u ZKP-u BiH i ima ovlatenja koja
pripadaju sudiji za prethodni postupak. Poto nijedna odredba ne propisuje da je sudija za
prethodno sasluanje ovlaten da produi pritvor i kako je navedeno ima ovlatenja kao i
sudija za prethodni postupak koji moe ukinuti ili odrediti pritvor, a ne i produiti onda je
jasno da sudija za prethodno sasluanje nakon potvrivanja optunice nema zakonska
ovlatenja da produi pritvor ve to moe uraditi izvanraspravno vijee istog suda. Nakon
donoenja rjeenje bilo o odreivanju pritvora nakon potvrivanja optunice ili rjeenja o
produenju pritvora nakon potvrivanja optunice svaka naredna dva mjeseca mora se vriti
kontrola pritvora i donijeti novo rjeenje protiv kojeg je dozvoljena alba u roku od tri dana.
Zakonodavac je vezano za odreivanje odnosno produenje pritvora nakon potvrivanja
optunice propisao rokove koliko pritvor moe najdue trajati, pa je tako propisao da moe
trajati najdue
- jednu godinu u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina
- jednu godinu i est mjeseci u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do
deset godina
- dvije godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora preko deset godina
ali ne i kazna dugotrajnog zatvora
- tri godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora
Takoe je propisao da ukoliko u navedenim rokovima prvostepeni sud ne donese prvostepenu
presudu da se pritvor mora ukinuti.
PRITVOR NAKON IZRICANJA PRESUDE
(Poto u narednih deset dana trebaju izai izmjene i dopune krivinog zakona F BiH i jo nisu
usaglaene pa bih ja uzeo neiju adresu da poaljem a taj neka proslijedi ostalima.)
Nakon izricanja presude pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti. Pritvor e se odrediti ili
produiti uzimajui u obzir okolnosti vezane za uinjenje krivinog djela i uinitelja krivinog
djela. to se tie ukidanja pritvora isti e se ukinuti ako je sud donio presudu kojom se
optueni oslobaa od optube, presudu kojom se optuba odbija, osim u sluaju ako je
11

Opinski sud donio takvu presudu zbog stvarne nenadlenosti, zatim ako je izreena uvjetna
osuda, novana kazna, sudska opomena, ako je optueni osloboen od kazne ili ako je
uraunavanjem pritvora u izreenu kaznu tu kaznu izdrao (npr. bio u pritvoru jednu godinu a
osuen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine). to se tie trajanja pritvora nakon
izricanja presude pritvor moe trajati najdue jo devet mjeseci a izuzetno u sloenim
predmetima iz vanih razloga pritvor se moe produiti jo za est mjeseci. Ako u tim
rokovima ne bude donesena drugostepena odluka pritvor se mora ukinuti. Nakon ukidanja
prvostepene presude pritvor moe trajati jo jednu godinu od izricanja drugostepene odluke.
LIAVANJE SLOBODE I ZADRAVANJE
Ovlatena slubena osoba moe neku osobu liiti slobode ako su kumulativno ispunjena dva
uvjeta i to : prvi ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba uinila krivino djelo i ako postoji
neki od razloga za pritvor. Pri tome ovlatena slubena osoba osobi koja je liena slobode
mora ukazati na njena prava i lana 5 ZKP F BiH meu koja svakako spada i pravo da bude
upoznata sa razlozima lienja slobode. Ovo lienje slobode moe trajati najdue 24 sata nakon
ega ovlatena slubena osoba mora osobu liene slobode sprovesti tuitelju i ovoga ga
obavijestiti o vremenu lienja slobode i razlozima zbog kojih je ta osoba liena slobode. U
odnosu na krivina djela terorizma ovo lienje slobode moe trajati 72 sata. Ako bi iz bilo
kojih razloga nastale zapreke da se ta osoba u navedenim rokovima preda tuitelju onda mora
biti putena na slobodu.
Kada tuitelj od ovlatene slubene osobe primi osobu lienu slobode ima na raspolaganju
narednih 24 sata u kom roku treba ispitati tu osobu i donijeti odluku da li e je pustiti na
slobodu ili e sudiji za prethodni postupak dostaviti obrazloeni prijedlog za odreivanje
pritvora. O tom prijedlogu nakon odranog roita u prisutnosti osumnjienog i njegovog
branitelja sudija za prethodni postupak mora odluiti o prijedlogu za odreivanje pritvora a
ukupno zadravanje moe trajati 24 sata. Protiv rjeenja o odreivanju pritvora je dozvoljena
alba a o tome smo ve govorili o kojoj odluuje izvanraspravno vijee istog suda u roku od
48 sati.
(Kad oteeni postavi imovinsko pravni zahtjev nikada se ne moe odbiti taj zahtjev sutina
je da ga nikada ne moe odbiti ta god traio samo se moe uputiti na parnini postupak)
ISTRAGA
Reformom naeg krivinog zakondatstva iskljuiva nadlenost za sprovoenje istrage
Zakonom je data tuitelju. Upravo radi toga tuitelj je iskljuivo nadlean da odluuje o
pokretanju istrage i to samostalno. Istragu pokree naredno o sprovoenju istrage i to mora
uraditi ako postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo.
NAREDBA ZA SPROVOENJE ISTRAGE
Naredba za sprovoenje istrage je strogo formalni pravni akt to znai da je u Zakonu
propisano ta naredba o sprovoenju istrage treba da sadri a to je:

12

1. podatke o osumnjienom ukoliko su poznati to predstavlja znaajnu novinu s obzirom da

se istraga moe voditi i protiv nepoznatog osumnjienog (ne zna se ko je u pitanju)
2. opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela to podrazumijeva
unoenje uinjenja u opis djela odlunih injenica koje predstavljaju obiljeja nekog krivinog
djela
3. zakonski naziv krivinog djela
4. okolnosti koje potvruju osnove sumnje za provoenje istrage i postojee dokaze
U naredbi tuitelj e navesti koje okolnosti treba istraiti i koje radnje treba preduzeti.
Naredbe o sprovoenju istrage tuitelj mora donijeti i naredbu o proirenju istrage u dva
sluaja:
1. ako razmatranjem spisa predmeta zakljui da je osumnjieni uinio jo jedno krivino djelo
2. ako razmatranjem spisa predmeta zakljui da je jo neka osoba uestvovala u uinjenju
krivinog djela bilo kao sauesnik, pomaga ili podstreka.
Pored toga tuitelj moe donijeti i naredbu o nesprovoenju istrage u sluajevima
1. ako prijavljeno djelo nije krivino djelo
2. ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila krivino djelo
3.ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili ako
postoje druge okolnosti koje ukljuuju krivino gonjenje.
U posljednjem sluaju predviena je mogunost kontrole tuitelja koji je donio naredbu o
nesprovo i to tako to tuitelj o toj naredbi obavijestiti oteenog u roku od tri dana a oteeni
i podnositelj prijave imaju pravo da podnesu pritubu glavnom tuitelju.

PROVOENJE ISTRAGE
U toku provoenja istrage odnosno prikupljanja dokaza tuitelj moe preduzimati sve istrane
radnje ukljuujui ispitivanje osumnjienog sasluanje svjedoka oteenog itd. provoenje
uviaja, nareivanje potrebnih vjetaenja za koje moe izdati naredbu (npr. prema lanu 67.
Stav 2. ZKP FBIH. Naredbu za pretresanje moe izdati sud na zahtjev tuitelja ili na zahtjev
ovlatenih slubenih osoba koje su dobile odobrenje od tuitelja)
NADZOR TUITELJA NAD RADOM OVLATENIH SLUBENIH OSOBA sami vi
UZIMANJE IZJAVA I PRIKUPLJANJE DRUGIH DOKAZA sami vi

13

ZADRAVANJE NA MJESTU UINJENJA KRIVINOG DJELA

U zakonu su propisana ovlatenja ovlatene slubene osobe da na mjestu uinjenja krivinog
djela zadri osobu koje mogu dati vane podatke vezane za krivini postupak. Prije toga
ovlatena slubena osoba je duna da o takvoj situaciji i zadravanju osoba na licu mjesta na
odgovarajui nain obavijesti tuitelja. Treba naglasiti da ovo zadravanje na licu mjesta
moe trajati najdue est sati nakon ega te osobe odnosno nakon ovog roka ili prije njegovog
isticanja moraju biti upuene tuitelju radi davanja izjava. Ako se meu tim osobama nalazi
sumnjiva osoba u policijskoj stanici se od te osobe mogu uzimati otisci prstiju, zatim se ta
osoba moe fotografirati a uz odobrenje tuitelja fotografija te osobe se moe i objaviti. Ako
se inkriminirani dogaaj desio npr. u banci ovlatena slubena osoba moe i od zaposlenih
osoba uzimati otiske prstiju kako bi se kao nesporni prvo eliminirali njihovi otisci a
eventualno meu ostalim otiscima na pultu, ladicama i sl. identifikovali tragovi koji njima ne
pripadaju i utvrdilo da moda pripadaju sumnjivoj osobi. Kod ovih osoba koje su zadrane na
licu mjesta postoji mogunost da podnesu pritube tuitelju ukoliko za tako neto imaju
opravdan razlog i to u roku od 8 dana.
UVIAJ I VJETAENJE
Ovlatena slubena osoba duna je izvriti uviaj nakon to prethodno obavijesti tuitelja. Za
vrijema obavljanja uviaja ovlatena slubena osoba moe odrediti potrebna vjetaenja osim
pregleda obdukcije i ekshumacije lea. Mogue je i da tuitelj bude na licu mjesta prilikom
obavljanja uviaja i tada on moe traiti da se preduzimaju odreene radnje. Sve to je
preduzimano za vrijeme uviaja i pronaeno mora biti dokumentovano i obrazloeno u
zapisniku o uviaju i u slubenom izvjetaju.
PREGLED OBDUKCIJE I EKSHUMACIJE SAMI VI - IMA ETIRI REDA
SUDSKO OSIGURANJE DOKAZA
Sudsko osiguranje dokaza podrazumijeva da se prije okonanja istrage u izuzetnim
sluajevima sudski obezbjeuju dokazi. Za takvo postupanje potrebno je da su ispunjena tri
uvjeta: prvi uvjet je sasluanje svjedoka u postupku sudskog obezbjeenja dokaza potrebno je
da u interesu pravde pod tim se podrazumijeva da je sud ocijenio kao potrebnim da se obavi
takvo sasluanje svjedoka. Drugi uvjet predstavlja i trai da postoji mogunost i vjerovatnoa
da svjedok nee biti dostupan sudu za vrijeme suenja (npr. svjedok je zadobio povrede koje
nee preivjeti, svjedok se nalazi u inostranstvu Australiji i njegov dolazak je teko
obezbijediti i sl. Trei uvjet jeste da neko od stranaka predloi sudsko osiguranje dokaza.
Ukoliko sudija za prethodni postupak prihvati takav dokazni prijedlog mora zakazati roite
na kome se sasluanje svjedoka obavlja po modelu naelnog ispitivanja (kao na glavnom
pretresu) U protivnom ukoliko sudija za prethodni postupak odbije takav prijedlog donosi
rjeenje protiv kojeg je dozvoljena alba u roku od tri dana izvanraspravnom vjeu istog suda.
Mogue je to sudsko obezbjeenje dokaza izvriti i u pogledu neke materije (npr. droge) koja
vremenom gubi svoje karakteristike pa i to moe biti uraeno blagovremeno.

14

OBUSTAVA ISTRAGE
Tuitelj obustavlja istragu naredbom u slijedeim sluajevima:
1. ako djelo koje je poinio osumnjieni nije krivino djelo (beznaajano djelo, nuna
odbrana, krajnja nuda, sila ili prijetnja - za nunu odbranu i krajnju nudu ne smije se raditi o
protivrenim dokazima ve o dokazima koji se mogu tumaiti na isti nain npr. iz svih
iskaza proizilazi da je osumnjieni postupao u nunoj odbrani ili krajnjoj nudi)
2. ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju (neuraunljivost, stvarna zabluda itd. a ovo se
ne odnosi na teko duevno bolesne osobe koje su opasne za sebe i okolinu i koje su protiv
pravna djela uinile u neuraunljivom stanju
3. ako nema dovoljno dokaza da je osumnjieni poinio krivino djelo
4. ako je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem, zastarom ili postoje druge okolnosti
koje iskljuuju krivino gonjenje.
Nakon donoenja naredbe o obustavi istrage tuitelj moe ponovo otvoriti istragu ako doe do
novih dokaza dok u sluaju obustave istrage iz ostalih razloga tako neto nije mogue.
Tuitelj je obavezan da u pisanoj formi o obustavi istrage obavijesti oteenog koji ima pravo
pritube, zatim osumnjienog koji je ispitan i osobu koja je prijavila krivino djelo.
OKONANJE ISTRAGE
Tuitelj okonava istragu kada ocijeni da li su ispunjeni uvjeti za obustavu istrage ili za
podizanje optunice. Ukoliko tuitelj ne zavri istragu u roku od est mjeseci (instruktivni rok
jer nema posljedica) kolegij tuitelja e preduzeti potrebne mjere da se istraga okona
(angaovanjem jo nekog tuitelja da se istraga zavri. Optunica se ne moe podii ako
osumnjieni nije bio ispitan.

15

KAZNENO PROCESNO PRAVO 23.12.2012.

PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA (IMUNITET

SVJEDOKA)

U zakonu je izriito propisano da svjedok ima pravo da ne odgovora na pojedina pitanja ako
bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju.
To su svjedoci koji su najee sumnjivi da su uestvovali u uinjenju krivinog djela. Ovo
pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja slijedi princip NEMO PRODERE SE
IPSUM (nitko nije duan da prua dokaze protiv sebe) jer bi u protivnom kada takvo pravo ne
bi postojalo, a takav svjedok dao iskaz on bi u stvari pruio dokaz protiv sebe ako je zaista na
neki od naprijed pomenutih naina uestvovao u uinjenju krivinog djela.
U istrazi je tuitelj prije sasluanja svakog svjedoka duan ovome da da odreena upozorenja.
Meu ta upozorenja koja moraju biti konstatirana na zapisniku jeste i ovo upozorenje da nije
duan da daje iskaz ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. U sluaju ako bi
svjedok rekao da e koristiti tu svoju pogodnost (koristiti ovu beneficiju) tuitelj mu moe
ponuditi imunitet. Taj imunitet moe ponuditi samo u sluaju ako je u pitanju vaan svjedok
dakle svjedok kome su poznate okolnosti uinjenja krivinog djela i tko su njegovi uinitelji.
Postoji mogunost i to je njegovo pravo da svjedok odbije takvu ponudu i kae da ne eli
svjedoiti, ali postoji i suprotna mogunost da pristane da davanje iskaza pod uvjetom da mu
se da imunitet. U istrazi taj imunitet se naziva tajni imunitet ( jer niko za njega ne zna osim
svjedoka i tuitelja) i naravno glavnog tuitelja koji donosi odluku o imunitetu. Tuitelj ne
smije ponuditi ovakvom svjedoku imunitet ukoliko je prikupio dovoljno drugih dokaza. U
protivnom to bi predstavljalo zloupotrebu slubenog poloaja ukoliko bi svjedoku koji
faktiki nije bitan (jer ima dovoljno drugih dokaza) odlukom glavnog tuitelja bio dat
imunitet svjedoku. Sve ovo ima za posljedicu da taj svjedok nee biti krivino gonjen osim u
sluaju ako dadne laan iskaz i tada se pomenuta odluka moe opozvati i preduzeti njegovo
krivino gonjenje.
Ako se prvi put na suenju pojavi takav svjedok, sud nema pravo da sugerira tuitelju da
ovome ponudi imunitet kako bi svjedoio na suenju. Dakle, to je i dalje iskljuivo pravo
tuitelja. Ukoliko tuitelj na glavnom pretresu za njegovo svjedoenje ponudi imunitet isti se
zove javan jer svi saznaju za njega.
Kako bi ovaj svjedok koji je odlukom glavnog tuitelja dobio imunitet zatitio svoja prava
propisano je da mu se za savjetnika moe odrediti advokat.

16

PODIZANJE OPTUNICE

U smislu naela akuzatornosti za provoenje krivinog postupka neophodan je zahtjev

tuitelja. Radi toga da bi se pokrenuo i vodio krivini postupak (preciznije navedeno vodio
krivini postupak) potrebno je da tuitelj pripremi i uputi optunicu sudiji za prethodno
sasluanje. Ovakvo zakonsko rjeenje je vezano za naelo legaliteta prema kojem je tuitelj
duan da preduzme krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo osim u
sluaju ako je to u zakonu drugaije propisano. Dakle, ako postoji dovoljno dokaza iz kojih
proizlazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo on e sainiti i uputiti
optunicu sudiji za prethodno sasluanje.
Pod pripremanjem optunice podrazumjeva se sastavljanje pismene optunice, a pod
podizanjem optunice se podrazumjeva njeno upuivanje sudiji za prethodno sasluanje.
Kada sudu stigne takva optunica u dovoljnom broju primjeraka zajedno sa prateim
dokaznim materijalom osumnjieni i njegov branitelj stiu pravo uvida u te dokaze i njihovo
fotokopiranje odnosno pregledanje (pregledanje noa ili nekog drugog sredstva kojim je
krivino djelo uinjeno).
U ovoj fazi postupka stranke mogu staviti prijedlog za sudsko osiguranje dokaza.

SADRAJ OPTUNICE

Prvenstveno treba naglasiti da je optunica formalni procesni akt to znai da su u zakonu

propisani njeni sastavni dijelovi kako slijedi:

1. naziv suda kojem se upuuje optunica s tim u svezi treba napomenuti da kada tuitelj u
svojoj optunici oznai neki sud da on smatra da je taj sud stvarno i mjesno nadlean da
postupa u tom predmetu. Meutim postoji obaveza sudije za prethodno sasluanje da na
osnovu injeninog opisa djela provjeri da li je taj sud stvarno i mjesno nadlean.
2. sljedei elemenat optunice je ime i prezime osumnjienog s osobnim podatcima koji su
nuni za njegovu individualizaciju.
3. opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja krivinog djela, vrijeme i mjesto uinjenja
krivinog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao i ostale
okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi.
Opis djela kao obvezni element optunice u stvari predstavlja njen injenini osnov koji
odreuje predmet optube, a samim tim suenja i presude u tom krivinom postupku. Taj opis

17

u sutini sadri odlune injenice i okolnosti koje se mogu podvesti pod bitna obiljeja
krivinog djela za koje se trai suenje u odnosu na osumnjienog.
4. zakonski naziv krivinog djela je jedan od elemenata optunice u pogledu kojeg treba
navesti odgovarajuu odredbu krivinog zakona. Tuitelj je taj koji u optunici ima pravo da
djelo iz injeninog opisa pravno kvalifikuje kako on smatra da to treba uiniti, a usto treba
navesti i druge zakonske odredbe koje treba primjeniti (npr. ako je produeno krivino djelo
treba navesti i odredbu l.55 KZ F BiH)
5. optunica treba da sadri i prijedlog o dokazima koje treba izvesti uz naznaenje svjedoka i
vjetaka ili pseudonima zatienih svjedoka, spise koje treba proitati i navesti predmete koji
slue kao dokazi.
6. konano optunica treba da sadri rezultat istrage pod kojim se podrazumjevaju navodi
tuitelja o vanim injenicama koje proizlaze iz dokaza prikupljenih u toku istrage. Takvi
navodi trebaju se svesti na zakljuak da ti dokazi ukazuju na postojanje osnovane sumnje da
je osumnjieni uinio odreeno krivino djelo.
Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivini djela ili vie uinitelja, konano u
optunici se mogu staviti i prijedlozi u pogledu pritvora (ukine, produi).

ODLUIVANJE O OPTUNICI

1. kada primi optunicu sudija za prethodno sasluanje prvenstveno mora ispitati da li je sud
stvarno ili mjesno nadlean (mjesna nadlenost se moe ispitivati do potvrivanja optunice).
Ukoliko ocjeni da taj sud nije nadlean donijet e rjeenje kojim se taj sud oglaava
nenadlenim. Protiv tog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 3 dana.
U sluaju ako takvo rjeenje postane pravomono sud e spise predmeta dostaviti sudu koji je
u izreci rjeenje oznaen kao nadlean.
2. ako ne doe do promjene u smislu prednjih navoda onda je obaveza sudije za prethodno
sasluanje kao drugo da provjeri da li je krivino djelo obuhvaeno amnestijom,
pomilovanjem, da li je nastupila zastarjelost ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju
krivino gonjenje.
Napomena: sudija za prethodno sasluanje ne procjenjuje nadlenost po pravnoj ocjeni djela,
ve po injeninom opisu djela iz optunice.
3. ukoliko su prethodne provjere u redu sudija za prethodno sasluanje ispituje formalnu
ispravnost optunice koja mora biti sastavljena u smislu l.242 ZKP F BiH (ranije navedena
lekcija pod nazivom sadraj optunice). U sluaju da optunica ne odgovara propisanom
sadraju, sudija za prethodno sasluanje e posebnim dopisom pozvati tuitelja da u
odreenom roku otkloni nedostatke iz optunice uz obaveznu napomenu o kojim se

18

nedostatcima radi. Takoer e ga upozoriti da ukoliko tako ne postupi u odreenom roku (ija
duina ovosi od ispravki i dopuna koje treba izvriti) da e ista biti rjeenjem odbaena kao i
svaki drugi neuredan podnesak.
Ako nema smetnji u smislu svega naprijed navedenog sudija za prethodno sasluanje treba u
roku od 8 dana, a u sloenim predmetima u roku od 15 dana pregledati dokaze koje je
dostavio tuitelj i ocjeniti da li postoji osnovana sumnja (na osnovu dokaza) da je osumnjieni
uinio krivino djelo za koje se tereti.
U zakonu nije propisano kako se vri to potvrivanje optunice, a mogue je to uiniti
prikladnim tambiljom, zatim konstatirati na posebnom dopisu ili otkucati na samoj optunici
da je potvrena. To se moe uraditi i rjeenjem ali se rjeenje ee donosi kada se odbija
potvrivanje optunice svih njenih taaka ili jedne od taaka optunice.
Protiv takvog rjeenja kojim je u cjelosti ili djelomino odbijeno potvrivanje optunice (npr.
za jednu taku) dozvoljena je alba izvanraspravnom vijeu istog suda u roku od 72 sata.
Potvrivanjem optunice u cjelosti ili barem jedne njene take osumnjieni mjenja status i
postaje opueni. Sama optunica se dostavlja optuenom koji se nalazi na slobodi bez
odlaganja, a ukoliko se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata.
Uz optunicu koja se dostavlja i branitelju ako ga ima, dostavlja se i obavjest da e optueni u
roku 15 dana biti pozvan da se izjasni o krivnji i da moe pismeno dostaviti svoje dokaze.
to se tie optunice ije potvrivanje je odbijeno, tuitelj moe podnijeti novu optunicu ali
ona mora biti zasnovana na novim dokazima.

IZJANJENJE O KRIVNJI

Kada je u pitanju izjanjenje o krivnji sudija za prethodno sasluanje zakazuje roite na koje
poziva optuenog i njegovog branitelja ako ga ima. Predmet izjanjenja o krivnji je potvrena
optunica. Na tom roitu se vodi zapisnik i prije nego to se optueni izjasni o krivnji sudija
za prethodno sasluanje ga mora pitati da li je razumio optunicu, nadalje mora od njega
zatraiti da se o tome jasno izjasni. Poslije toga mu mora objasniti ta u stvari znai roite za
izjanjenje o krivnji. Pored toga treba ga posebno upozoriti da nije duan da se izjanjava o
krivnji ali u sluaju ako bude utio, izjavio da se ne eli izjasniti o krivnji ili ne odgovori na
pitanje ve pria neto drugo, objasniti e mu se da e se u zapisnik po slubenoj dunosti
unijeti da se izjasnio da nije kriv.
Kada je u pitanju optuei koji ima branitelja i u njegovoj prisutnosti se izjanjava o krivnji
tada e optueni biti upoznat samo o moguim posljedicama priznanja krivnje, a to je da li
razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrie od prava na suenje, zatim se upoznaje o
moguim posljedicama koje se odnose na imovinskopravni zahtjev, ili oduzimanje imovinske
koristi , te na moguu obvezu plaanja trokova krivinog postupka.
19

Nova situacija, u situaciji ako optueni nema branitelja, sudija za prethodno sasluanje mora
prvenstveno provjeriti da li su ispunjeni uvjeti da mu se postavi branitelj po osnovu prava na
obranu siromanih i jednog mogueg uvjeta u okviru obavezne obrane, a to je da li je u
interesu pravde da zbog sloenosti predmeta ili mentalnog stanja optueog ili drugih okolnosti
treba da ima branitelja. Ako nisu ispunjeni ti uvjeti on se upoznaje sa onim okolnostima koje
su posljedice priznanja krivnje, a usto se upoznaje sa posljedicama ta e se desiti ako ospori
krivnju (da e se predmet uputiti sudiji odnosno vijeu na suenje). U ovom drugom sluaju
dokazi koji potkrepljuju navode optunice se vraaju tuitelju.

RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE

Postoje situacije kada optueni prizna krivnju i onda se u tom sluaju predmet dostavlja sudiji
odnosno vijeu na razmatranje takve izjave. I ovom prilikom se zakazuje roite u prisutnosti
tuitelja, optuenog i njegovog branitelja ako ga ima. To razmatranje izjave o priznanju
krivnje se vri na osnovu zapisnika o priznanju krivnje i u neposrednoj komunikaciji sa
optuenim se vre potrebne provjere. Na ovom roitu sudija za prethodno sasluanje
provjerava:

1. da li je do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem. Izjava

o priznanju krivnje je data dobrovoljno ako je ona posljedica slobodnog opredjeljenja
optuenog odnosno nije posljedica upotrebe sile, prijetnje i sl. Ovo se moe odnositi i na
provjeru da li je optueni takvu izjavu dao svjesno. Konano se mora provjeriti da li je
optueni priznao krivnju sa razumjevanjem, a to znai da ako jeste da je on upoznat sa
znaajem i posljedicama takve izjave.
2. mora se provjeriti da li je optueni upozoren i da li je razumio da se izjavom o priznanju
krivnje odrie od prava na suenje ( provjeriti da li zna da nee biti sasluanja svjedoka,
vjetaka itd.)
3. obavezno se mora provjeriti da li ima dovoljno dokaza o krivnji optuenog. Ovo pokazuje
da priznanje krivnje nije autonoman dokaz ve je potrebno da postoje i drugi dokazi koji
ukazuju na njegovu krivnju.
4. nadalje se mora provjeriti da li je razumio posljedice koje se odnose na imovinskopravni
zahtjev i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
5. da li je upoznat o moguim posljedicama koje se odnose na trokove krivinog postupka. U
sluaju ako nakon svih tih provjera sudija za prethodno sasluanje zakljui da su ispunjeni
potrebni uvjeti koji se trae za prihvatanje izjave o priznanju krivnje onda e on to i uiniti
odnosno donijeti rjeenje o prihvatanju izjave o priznanju krivnje. Nasuprot tome ako ocjeni
da nisu ispunjeni potrebni uvjeti za prihvatanje izjave o priznanju krivnje, donijeti e rjeenje

20

kojim se takva izjava o priznanju krivnje odbacuje i u dalje toku postupka se ta izjava ne
moe koristiti kao dokaz. U prvom sluaju ako je doneseno rjeenje kojim se prihvata izjava p
priznanju krivnje onda se nakon toga izjava optuenog unosi u zapisnik i nastavlja se sa
raspravom za izricanje krivinopravne sankcije. U drugom sluaju ako je odbaena izjava o
priznanju krivnje predmet se dostavlja na suenje.

PREGOVARANJE O KRIVNJI (SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVNJE)

Pregovaranje o krivnji je novi procesni institut koji u sutini predstavlja stranako

pregovaranje koje oni mogu obavljati bez obzira na teinu krivinog djela. Subjekti
pregovaranja o krivnji su osumnjieni odnosno optueni i njegov branitelj sa jedne strane, a s
druge strane tuitelj i iz toga je potupuno iskljuen sud. Pregovaranje o krivnji moe zapoeti
u bilo kojoj fazi postupka, a to znai i u toku istrage, ali ne i nakon okonanja glavnog
pretresa. Stranke faktiki pregovaraju o uvjetima pod kojima e optueni priznati krivnju.
Tako pregovaranje o krivnji radi sklapanja sporazuma o priznanju krivnje nije mogue ako se
optueni prije toga izjasnio da je kriv (na roitu o izjanjenju o krivnji). Prilikom tih
pregovoranja tuitelj sa svoje strane za priznanje krivnje osumnjienog odnosno optuenog
moe ponuditi izricanje kazne ispod one koja je zakonom propisana ili blau sankciju. Pri
tome oni ne mogu pregovarati o skraivanju optube ili izricanju krivinopravne sankcije koja
nije u skladu sa krivinim zakonom. Dakle, mogu pregovarati samo o onome to je naprijed
navedeno, a to je da tuitelj osumnjienom odnosno optuenom za priznanje krivnje ponudi
izricanje kazne ispod zakonom propisane ili blau vrstu kazne, a ne neto drugo. Ukoliko se
dogovore oni u pismenoj formi sklapaju sporazum o priznanju krivnje koji potpisuju stranke i
branitelj ukoliko ga osumnjieni odnosno optueni ima.
Nakon potvrivanja optunice sporazum o priznanju krivnje razmatra i izrie krivino pravnu
sankciju predvienu sporazumom sudija za prethodno sasluanje sve do dostavljanja predmeta
sudcu odnosno vijeu radi zakazivanja glavnog pretresa. Nakon takvog dostavljanja predmeta,
sporazum razmatra sudac odnosno vijee kome je predmet dostavljen.
Razmatranje sporazuma o priznanju krivnje moe uslijediti tek nakon potvrivanja optunice.
Prilikom razmatranja sporazuma sudac za prethodno sasluanje, sudac odnosno vijee moraju
provjeriti:
1. da li je do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem,
kao i nakon upoznavanja o moguim posljedicama koje se odnose na imovinskopravni
zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom i trokovi krivinog
postupka ( sve to je navedeno i tumaeno kod lekcije razmatranje izjave o priznanju krivnje)
2. da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog
3. da li optueni razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrie prava na suenje i da
ne moe uloiti albu ukoliko mu bude izreena krivinopravna sankcija predviena u

21

sporazumu. Ukoliko mu je izreena vea kazna moe izjaviti albu, a tuitelj ukoliko mu je
izreena kazna od strane suda i koja je blaa od dogovorene. Strane u postupku mogu izjaviti
albu i zbog drugih albenih razloga.
4. da li je izreena krivinopravna sankcija u skladu sa krivinim zakonom
5. da li je oteenom pruena mogunost da se pred tuiteljem izjasni o imovinskopravnom
zahtjevu
6. ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjava optuenog e se unijeti u zapisnik i
nastaviti rasprava za izricanje krivinopravne sankcije.
Ako sud odbaci sporazum o priznanju krivnje, to e saopiti stranakama i branitelju i
konstatirati u zapisnik. Nakon toga e se odrediti datum odravanja glavnog pretresa, i to
mora biti u roku od 30 dana.
U sluaju neprihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, priznanje optuenog se ne moe uzeti
kao dokaz. Konano, postoji obaveza da se o svim ovim rezultatima obavjesti oteeni.

POVLAENJE OPTUNICE

Kada je u pitanju optunica propisano je da tuitelj moe povui optunicu da njenog

potvrivanja, a nakon toga pa do poetka glavnog pretresa uz odobrenje sudije za prethodno
sasluanje. Ovakvo propisivanje u zakonu u smislu mogunosti povlaenja optunice je
posljedica naela mutabiliteta koje podrazumjeva mogunost da tuitelj odustane od krivinog
gonjenja. To pravo tuitelj moe koristiti do zavretka glavnog pretresa, a i u sluaju ako je
dolo do ukidanja prvostupanjske presude. Tuitelj moe odustati od krivinog gonjenja prije
okonanja pretresa pred drugostupanjskim sudom. Ukoliko u navedenim situacijama tuitelj
povue optunicu, sud donosi rjeenje o obustavi postupka protiv kojeg tuitelj moe izjaviti
albu u roku od 3 dana. O donoenju takvog rjeenja mora biti obavjeten oteeni.

RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU (prethodni prigovori)

Kada je u pitanju procesni institut prethodnih prigovora, valja ukazati da se takvim

prigovorima ne moe dovoditi u pitanje postojanje osnovane sumnje da je optueni uinio
krivino djelo koje je predmet optube. Stoga postoji mogunost da se podnesu prethodni
prigovori samo iz pravnih razloga, a isti su taksativno nabrojani u zakonu. Prethodni prigovori
se mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice, a predmet prethodnih
prigovora moe biti samo potvrena optunica. Ti prethodni prigovori se mogu podnijeti
zbog:

22

1. osporavanja stvarne nadlenosti ( s obzirom da je potvrena optunica ne moe se traiti od

suda da se oglasi mjesno nenadlenim)
2. prethodnim prigovorima se moe isticati da je djelo obuhvaeno amnestijom,
pomilovanjem, zastarom ili da postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje
3. poredei potvrenu optunicu sa sadrajem u optunici koji je propisan u odredbi l.242
ZKP F BiH, prethodnim prigovorima se moe ukazivati na formalne nedostatke optunice
4. osporavati zakonitost dokaza polazei od l.11 ZKP F BiH, pa ukoliko se takvi prigovori
usvoje zahtjevati njihovo izdvajanje iz spisa predmeta.
5. zahtjevati spajanje i razdavajanje postupka
6. osporavati odluku o odbijanju zahtjeva za postavljanje branitelja optuenom zbog slabog
imovnog stanja.
U roku od 8 dana o prethodnim prigovorima mora odluiti sudija za prethodno sasluanje
koji ne moe sudjelovati u suenju. On to odluuje donoenjem odgovarajueg rjeenja.
Mogue njegove odluke su:
1.da rjeenjem odbaci prethodne prigovore kao neblagovremene (nisu podneseni u zakonskom
roku od 15 dana)
2. da rjeenjem odbaci prethodne prigovore kao nedoputene (npr. te prigovore podnio
oteeni koji nije na to ovlaten)
3. da rjeenjem odbije prigovore kao neosnovane
4. da usvoji prethodne prigovore i sam otkloni nedostatke (npr. donese rjeenje o izdvajanju
nezakonitih dokaza)
5. da naloi tuitelju da otkloni nedostatke (situacija kada optunica ima formalne nedostatke)
Protiv ovakvih rjeenja alba nije doputena.

UVODNA IZLAGANJA

Prethodno treba naglasiti da je iskljuivo pravo i dunost tuitelja da ita optunicu. itanjem
optunice poinje glavni pretres i u toku uvodnih izlaganja on moe proitati samo onu
optunicu koja je potvrena, dakle tada ne moe izvriti izmjenu optunice. Poslije itanja
optunice sudija ili predsjednik vijea mora pitati optuenog da li je razumio optunicu, a ako
nije mora mu pojasniti njen sadraj.
Kada se ovo zavri sud poziva tuitelja da iznese uvodno izlaganje ( uvodna rije ili uvodni
govor) i to je obveza i pravo tuitelja kojeg se ne moe odrei, niti mu se moe uskratiti da

23

iznese uvodna izlaganja. Tom prilikom on ukratko iznosi dokaze na kojima zasniva optunicu
i tvrenja da e dokazati da je optueni uinio krivino djelo za koje se tereti.
Nasuprot tome optueni i njegov branitelj nakon toga mogu izloiti uvodna izlaganja samo
ako to ele.

IZVOENJE DOKAZA

Procesna radnja izvoenja dokaza je u prvom redu povjerena strankama i branitelju, to znai
da je inicijativa prenesena na njih da bi sud ostao to neutralniji. Taj redoslijed izvoenja
dokaza ide onako kako je propisano u zakonu tj. po redoslijedu kako je to navedeno ali sudac
odnosno predsjednik vijea ima ovlatenje da taj redoslijed promjeni ( vidi l.255 ZKP F BiH)
Svi dokazi se mogu svrstati u 3 osnovne grupe: dokazi optube, dokazi obrane i dokazi suda,
a izvode se prvo dakazi optube, zatim dokazi obrane nakon toga dokazi optube kojima se
pobijaju navodi obrane (replika), potom dokazi obrane kao odgovor na pobijanje (duplika) i
dokazi ije izvoenje je naloio sudac odnosno vijee. Prilikom izvoenja dokaza na
glavnom pretresu primjenjuje se direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.

DIREKTNO, UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE

Na glavnom pretresu se obavlja ispitivanje svjedoka (isto tako optuenog kao svjedoka i
vjetaka) po pravilima adversarnog sistema, ali iz odredaba koje se odnose na ovakvo
ispitivanje proizlazi i postojanje elemenata inkvizitorskog sistema (pravo suda da postavlja
pitanja svjedocima i da izvodi svoje dokaze). Poto te zakonske odredbe omoguavaju ne
samo procesne aktivnosti stranaka ve i suda jasno je da imamo mjeoviti postupak ili
akuzatorsko inkvizitorski postupak. Prema zakonu prvo se provodi glavno ili direktno
ispitivanje koje obavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka, a oni ispituju tako da
dokau svoja tvrenja. Ako je u pitanju svjedok optube tuitelj nastoji da dokae tezu
optube da je optueni postupio na nain kako je to predvieno optunicom , ako je to svjedok
obrane branitelj i optueni nastoje da dokau suprotno.
Nakon toga slijedi unakrsno ispitivanje koje takoer svoje porijeklo ima iz adversarnog
sistema i njime se nastoje dobiti odgovori kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao
prilikom direktnog ispitivanja. Pitanja se ograniavaju na opseg odgovora datih prilikom
direktnog ispitivanja.
Dakle glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. Ako svjedok odgovori izvan
toga, to je prema adversarnom sistemu irelevantno za injenina utvrenja.

24

Postavljanje pitanja koja navode na odgovor (tzv.sugestivna pitanja) su mogua prilikom

unakrsnog ispitivanja ali uz odobrenje sudije odnosno predsjednika vijea.
U st.1 l.277 ZKP F BiH pominje se mogunost postavljanja pitanja u prilog vlastitih
tvrenja, to se moe protumaiti da pitanja mogu ii i u drugom pravcu (npr.utvrivanje
alibija). Ako sud to ne bi dozvolio mogue je preduzeti:
a) traiti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija sa argumentima da je to
ekonomino i sl.
b) ako sud ne dozvoli odnosno ne odobri pitanja u smislu prethodne take, onda predloiti da
ga obrana saslua kao svog svjedoka to bi sud morao usvojiti
Konano stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka dobivaju jo jednu priliku da svjedoka
ispitaju u smislu utvrenja pravog smisla odnosno znaenja odgovora svjedoka prilikom
unakrsnog ispitivanja. Dakle, pitanja u ovoj fazi se odnose na ono to je svjedoka pitala
suprotna strana prilikom unakrsnog ispitivanja. Sve ovo se naziva dodatno ispitivanje.
Za itavo vrijeme direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja sud moe postavljati svoja
pitanja.

IZMJENA OPTUBE

U toku glavnog pretresa tuitelj ima pravo da izmjeni optunicu (kada se pree na dokazni
postupak), to je njegovo diskreciono pravo i u tome ga ne moe sprijeiti sud, a niti obrana
moe uspjeno osporiti to njegovo pravo. U zakonu je navedeno ako tuitelj ocjeni da
izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo injenino stanje onda da ima pravo da izmjeni
optunicu. Dakle, u pitanju je iskljuivo subjektivna ocjena tuitelja izvedenih dokaza koja u
odnosu na raniju ocjenu moe biti drukija odnosno u toku glavnog pretresa mogu svjedoci
dati potpuno iste iskaze odnosno ne mora se nita promjeniti u pogledu njihove sadrine ali
tuitelj na osnovu svoje subjektivne ocjene moe izmjeniti injenini opis djela. Naravno taj
opis odnosno izmjena mora se odnositi na genusno isto djelo. Tako npr. moe na osnovu svoje
nove subjektivne ocjene injenini opis izmjeniti tako da u isti koji sadri obiljeja krivinog
djela krae unese injenice i okolnosti koje predstavljaju obiljeja krivinog djela teke krae.
To ne moe uraditi npr. ako je optuba za krivino djelo silovanja i izvriti izmjenu optunice
na krivino djelo krae jer to nisu genusno ista djela. On moe kod nekog krivinog djela
mjenjati njegova konstitutivna obiljeja pa tako npr. kod krivinog djela teke krae umjesto
injenica i okolnosti koje predstavljaju obijanje vrata unijeti injenice i okolnosti koje
predstavljaju provaljivanje (ulaenje u zatvoreni prostor bez povrede supstance npr. u neku
kuu ue kroz otvoreni prostor koritenjem napora da se podigne). Izmjena optunice sa
aspekta pravne kvalifikacije djela se uvjek odnosi na izmjenu odlunih injenica, a to su one
koje predstavljaju bitna obiljja krivinog djela. Ako se mjenjaju neke druge injenice onda se

25

to zove preciziranje optunice (dolaenje oteenog iz pravca ume u odnosu na ranije navode
da je doao iz pravca svoje kue).
Izmjena optunice se moe izvriti do okonanja dokaznog postupka. Optueni se obavezno
mora pitati da li je razumio izmjenjenu optunicu, a radi pripremanja njegove obrane glavni
pretres se moe odloiti.

PRESUDA

Jedna od sudskih odluka kojom se raspravlja krivinopravni zahtjev jeste presuda, preciznije
navedeno presuda se donosi u krivinom postupku nakon odranog glavnog pretresa i samo se
presudom moe izrei krivina sankcija. Predmet presude je krivino djelo navedeno u
optunici kao i sporedni predmeti krivinog postupka, imovinsko pravni zahtjev, oduzimanje
imovinske koristi, trokovi krivinog postupka.

VEZANOST PRESUDE ZA OPTUBU

Postoje situacije kada tuitelj u sastavljanju optunice odnosno na glavnom pretresu propusti
izvriti izmjenu optunice, onda za sud mogu nastati odreeni problemi pa se postavlja pitanje
ta i koliko sud moe mjenjati u optunici. U odredbi l.295 ZKP F BiH propisana je vezanost
presude za optubu pa je navedeno da se presuda moe odnositi samo na osobu koja je
optuena (subjektivni identitet mora postojati) i samo na djelo koje je predmet optube
sadrane u potvrenoj odnosno na glavnom pretresu izmjenjenoj optunici (objektivni
identitet presude i optube). U pogledu subjektivnog identiteta presude i optube, pod im se
podrazumjeva da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuena, u praksi nije
bilo problema i sudovi su se uvjek iskljuivo bavili sa onom osobom koja je optuena. to se
tie objektivnog identiteta presude i optube pravilo je da se presuda mora odnositi na
potvrenu odnosno na glavnom pretresu izmjenjenu optunicu i to njen injenini opis djela.
Deava se da tuitelj na glavnom pretresu prije okonanja dokaznog postupka propusti da
izmjeni optunicu pa se postavlja pitanje ta i koliko u pogledu injeninog opisa djela sud
moe uraditi, a da ne povrijedi objektivni identitet presude i optube.
Sudska praksa se ustalila u shvatanju i to se radi, da sud moe prilikom donoenja presude
mjenjati neke konstitutivne elemente krivinog djela, isputati neke kvallifikatorne elemente
krivinog djela (npr. kod teke krae ispustiti injenice i okolnosti prema kojima je izvreno
obijanje ulaznih vrata na nekoj kui i umjesto toga navesti da su vrata bila otkljuana te da je
optueni ulaskom kroz ta vrata uinio krivino djelo krae. Dakle sud moe mjenjati
konstitutivne elemente krivinog djela i da to djelo ostane u okviru iste pravne kvalifikacije,

26

isputati kvalifikatorne elemente krivinog djela ili dodavati neke privilegirajue elemente, a
sve u okviru istog genusnog krivinog djela.
Dakle, nikada ne smije vriti izmjene na tetu optuenog tako to bi dodao kod krivinog djela
krae kvalifikatorni element da je u neiji stan uao nakon obijanja vrata, iako u optunici
pie da je uao kroz otlkjuana vrata i djelo bilo kvalificirano kao kraa s obzirom da je iz
kue uzeo neke stvari u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi. to se tie pravne
ocjene djela sud nije vezan za prijedloge tuitelja.

VRSTE PRVOSTUPANJSKIH PRESUDA

Prema naem ZKP-u postoje 4 vrste prvostupanjskih presuda, a to su:

1. PRESUDA KOJOM SE OPTUBA ODBIJA (formalna ili procesna presuda)

2. PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OSLOBAA OD OPTUBE (liberatorna presuda)
3. PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OGLAAVA KRIVIM (kondemnatorna presuda)
4. UTVRUJUA PRESUDA

Od ove 4 presude je samo presuda kojom se optuba odbija formalna dok su ostale tri presude
meritorne jer da bi sud odluio mora se upustiti u meritum stvari.

PRESUDA KOJOM SE OPTUBA ODBIJA

U zakonu su taksativno nabrojani sluajevi kada se donosi ovakva presuda kao npr. u sluaju
ako sud nije stvarno nadlean ( praktino tu presudu moe donijeti samo opinski, a ne i
kantonalni sud), ostale sluajeve iz zakona nauiti l. 298 ZKP F BiH.
Dakle, kod donoenja ovakve presude sud se ne uputa u meritum stvari ve je donosi u
sluajevima koji su taksativno nabrojani, to znai da sud ne ocjenjuje dokaze da bi izveo
zakljuke o tome da li je optueni postupio na nain opisan u izreci presude. Tako npr. jedan
od razloga za donoenje ove presude jeste ako je tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka
glavnog pretresa odustao od optunice, obrazloenje te presude se svodi na to sa sud u prvom
pasusu obrazloenja treba navesti da je npr. kantonalno tuitlejstvo pod brojem (navesti broj) i
datumom (navesti datum) podnijelo optunicu protiv optuenog M.M. zbog krivinog djela
(navesti kojeg) i u novom pasusu navesti da je tuilac na odranom glavnom pretresu (datum

27

staviti) dao izjavu da odustaje od optunice pa je sud u smislu odredbe l. 298 taka 6. ZKP F
BiH odluio kao u izreci.

PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OSLOBAA OD OPTUBE

Ova presuda se donosi u sljedeim sluajevima:

a) ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo
To e biti sluajevi ako se radi o beznaajnom djelu, ako je djelo uinjeno u nunoj obrani,
krajnjoj nudi ili pod djelovanjem neodoljive sile. Takvu presudu e donijeti u sluaju ako
nedostaje neki od elemenata opeg pojma krivinog djela ili nedostaje neki od elemenata
konkretnog krivinog djela. Konano po ovom osnovu se optueni oslobaa od optube ako
se radi o graanskopravnom odnosu, upravnopravnom odnosu ili nekom pravno irelevantnom
odnosu.
b) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju optuenog (neuraunjljivost i stvarna
zabluda)
c) ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje se optubom tereti

PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OGLAAVA KRIVIM (sami nauiti-l.300 ZKP F

BiH)

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

U meunarodnim dokumentima su predviene garancije svakome prava na albu protiv

sudskih odluka prvenstveno presuda. Ovo je uraeno kako bi se omoguilo strankama u
postupku da izjave albu i da vii sud provjeri njihove prigovore u pogledu ispravnosti
sudskih odluka.

PRAVO NA ALBU I ROK

28

Protiv presude donesene u prvostupanjskom postupku moe se podnijeti alba u roku od 15

dana raunajui od dana njenog dostavljanja. Protiv svih vrsta presuda predviena je
mogunost albe ukljuujui i protiv presude kojom je optueni osloboen od optube ( misli
se na mogunost da i optueni izjavi albu protiv te presude, jer pravo na albu tuitelja protiv
takve presude nije upitno).
U kompliciranim predmetima na zahtjev stranke i branitelja sud moe produiti taj rok, ako su
razlozi opravdani za jo 15 dana.
U takvom sluaju jedna od strana u postupku mora podnijeti pismeni zahtjev sudu i zatraiti
produenje roka za albu za narednih 15 dana. Danom podnoenja tog zahtjeva sudu prekida
se onaj rok za albu koji je tekao npr. ako je to bilo 7 dana od dana uruenja presude trajanje
roka se prekida i ponovo se nastavlja tek nakon to sud donese rjeenje da li dozvoljava ili
nedozvoljava produenje roka za albu. Ukoliko bude doneseno rjeenje kojim se dozvoljava
produenje roka onda se od tog dana raunaju preostali dani starog roka za albu i na taj rok
se nadodaje novih 15 dana.
Ako jednoj strani koja je podnijela zahtjev npr. obrani sud dozvoli produenje roka, to mora
uraditi i dozvoliti drugoj strani bez obzira to ona to nije traila npr. tuitelju, jer se mora
realizirati naelo jednakosti strana u postupku.
U protivnom ako sud odbije prijedlog za produenje roka zbog toga to smatra da je
neopravdan, tada donosi rjeenje protiv kojeg je dozvoljena alba u roku od 3 dana.

l. 309 ZKP F BiH

Predvieni su u odredi l.309 ZKP F BiH izmeu ostalog kada se optueni moe odrei prava
na albu. S tim u svezi treba naglasiti da se optueni moe odrei prava na albu tek nakon to
mu presuda bude dostavljena.
Od tog pravila zakonodavac je napravio izuzetke da se optueni moe odrei od prava na
albu nakon objavljivanja presude ako se tuitelj odrekao prava na albu i ako optueni po
presudi ne bi trebao da izdrava kaznu zatvora. To e biti sluajevi ako mu je izreena uvjetna
osuda, sudska opomena, novana kazna, zatim ako je oglaen krivim a osloboen od kazne ili
to moe biti i kazna zatvora ako je uraunavanjem pritvora u tu kaznu optueni istu ve
izdrao (npr. osuen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a bio u pritvoru od 1 godine).
to se tie tuitelja on se bez ikakvih ogranienja moe odrei od prava na albu od trenutka
objavljivanja presude pa do roka za albu, a moe i odustati od izjavljene albe ako to uini
prije donoenja odluke drugostupanjskog suda. I optueni moe odustati od ve izjavljene
albe. Odricanje i odsutajanje od albe je neopozivo.

29

Optueni ne moe odustati od albe koje su izjavile osobe koje mogu izjaviti albu u njegovu
korist, a niti moe odustati od albe koju je on izjavio ako mu je izreena kazna dugotrajnog
zatvora.

SADRAJ ALBE I OTKLANJANJE NEDOSTATAKA ALBE l.310 (obvezni

sastojci albe take b,c,e) sami nauiti
BENEFICIUM COHAESIONIS l.324 esto pitanje na pravosudnom

Postoje situacije kada u nekom predmetu vie optuenih bude osueno, a samo neki od njih
izjavi albu ili svi izjave albu ali ne izjave u pravcu uspjele albe jednog od optuenih (npr.
alio se zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka, a ostali nisu). Ukoliko
drugostupanjski sud utvrdi da je alba jednog od optuenih opravdana i ukine presudu zbog
bitnih povreda krivinog postupka onda se beneficium cohaesionis (pogodnost pridruivanja)
proiruje i na ove ostale optuene koji nisu izjavili albu u tom pogledu i npr. ako su dvojica
optuenih onda primjenom ovog pravnog pravila zbog uinjene bitne povrede presudu ukida u
cjelosti.
Ovakva odredba je propisana iz razloga to je zakonodavac htio da u onim sluajevima kada
se optueni nalaze u istoj pravnoj situaciji, ne prolaze razliito samo zato to neko od njih
nije izjavio albu ili je nije izjavio u pravcu uspjele albe drugog optuenog zbog bitne
povrede odredaba krivinog postupka. Djelovanje ovog pravnog pravila najbolje se vidi npr. u
sluaju kada jedan od optuenih izjavi albu zbog odluke o kazni i navede da mu sud prilikom
odmjeravanja kazne nije uzeo u obzir da je prilikom uinjenja krivinog djela bio bitno
smanjeno uraunljiv kako je to uinjeno u obrazloenju presude. Ako drugostupanjski sud to
uvai i odmjeri mu blau kaznu beneficium cohaesionis se moe primjeniti i na drugog
optuenog i njemu smanjiti kaznu samo pod uvjetom ako je i on bio bitno smanjeno
uraunljiv. Dakle, ovo pravilo garantira optuenima koji su u istoj pravnoj situaciji i
odgovaraju za isto krivino djelo da e imati iste povoljnosti bez obzira to npr. jedan nije
izjavio albu ili je nije izjavio u pravcu uspjele albe drugog.

POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI (vidi presudu Petrovi)

Postoje odreene kategorije osoba koje su teko duevno bolesne, koje su opasne za sebe i
okolinu i kojima je potrebno lijeenje. Deava se da takve osobe u neuraunljivom stanju
uine protupravno djelo. Te osobe ne mogu uiniti krivino djelo jer nemaju psihiki odnos
prema djelu pa se kao takva i ne izjanjavaju o krivnji niti mogu sklopiti sporazum o
priznanju krivnje. Kada podie optunicu protiv takvih osoba tuitelj u optunici stavlja
prijedloge da se utvrdi da je osumnjieni uinio protupravno djelo u stanju neuraunljivosti te

30

da mu se odredi prisilni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi. Protiv takvog osumnjienog se

moe odrediti pritvor, ali bi taj pritvor trebao da izdrava u specijaliziranoj medicinskoj
ustanovi kojih kod nas nema.
U provoenju postupka protiv ovakvih osoba prvenstveno se mora utvrivati da li su te osobe
ustvari optueni uinili protivpravno djelo kao primarno, a tek sekundarno se ispituje to
njihovo duevno stanje tj. da li su to teko duevne osobe itd.
Ukoliko sud utvrdi da je optueni uinio protupravno djelo u neuraunljivom stanju, zatim da
je teko duevno bolestan, opasan za sebe i okolinu i da mu je potrebno lijeenje, donijeti e
tzv. utvrujuu presudu. Pored te presude e donijeti i rjeenje kojim mu se odreuje prisilni
smjetaj u trajanju od 6 mjeseci. Kako protiv presude, tako i protiv navedenog rjeenja je
dozvoljena alba u roku od 15 dana. Nakon pravomonosti presude tuitelj e u skladu sa
zakonom dostaviti obavjest vanparninom sudu da pokrene postupak o prisilnom smjetaju
teko duevno bolesne osobe u specijaliziranu medicinsku ustanovu. Ukoliko se u toku
postupka pokae da je optueni uinio protupravno djelo u stanju uraunljivosti, smanjene
uraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivosti tuitelj mora odustati od svojih prijedloga
kojima je traio da se utvrdi da je optueni uinio protupravno djelo u stanju neuraunljivosti,
a ako to ne uini odnosno ne odustane od takvih prijedloga, sud e donijeti presudu kojom se
optuba odbija. Ovakve osobe od poetka moraju imati branitelja.

31