Вы находитесь на странице: 1из 423

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

KRIVINO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim


drava, radi svoje krivino pravne zatite odreuje krivina djela i njihove uinioce i
propisuje sankcije prema tim uiniocima.
Krivino materijalno pravo, u odnosu na krivino procesno pravo, omoguava da se jedan
krivini dogaaj formira u krivinu stvar kao predmet krivinog postupka, te je krivino
materijalno pravo pretpostavka krivinom procesnom pravu.
TA INI KRIVINO ZAKONODAVSTVO U BIH
Krivino zakonodovastvo u naoj zemlji sainjavaju:
1. Krivini zakon BiH, FBiH, RS i BD;
2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brko distrikta, kojima su eventualno propisana
krivina djela - u svim ovim zakonima koji ine dopunsko krivino
zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama
sistemskog krivinog zakonodavstva.
3. U irem smislu, ovdje se ubrajaju Krivini procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i
BD) i Zakon o izvrenju krivinih sankcija;
4. Posebno krivino zakonodavstvo (npr.Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje
mora biti u skladu sa krivinim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i
kanjivosti.
NAELO LEGITIMITETA (osnov zakonitosti)
Osnova i granice krivinopravne prinude
Krivina djela i krivinopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se
ugroavaju ili povrjeuju osobne slobode i prava ovjeka, te druga prava i drutvene
vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom i meunarodnim pravom - da se njihova
zatita ne bi mogla osmaterijaiti bez krivinopravne prinude.
Propisivanje krivinih djela i vrste i mjere krivinopravnih sankcija zasniva se na
nunosti primjene krivinopravne prinude i njenoj razmjernosti jaini opasnosti za
osobne slobode i prava ovjeka, te druge osnovne vrijednosti.
NAELO ZAKONITOSTI
Ovo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu.
U materijalnom smislu ovo naelo ima 2 aspekta znaenja:
1. da se krivina djela i krivine sankcije za ta djela mogu propisivati samo
zakonom, a ne propisima nie pravne snage.
2. da se nikome na moe izrei sankcija za djelo, ako ono prije nego to je
uinjeno, u zakonu nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije
propisana sankcija.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


U procesnom smislu ovo naelo je propisano ZKP FBiH - Princip zakonitosti:
Pravila utvrena ovim zakonom trebaju osigurati da niko
nevin ne bude osuen, a da se uinitelju izrekne krivinopravna sankcija pod
uslovima koje predvia KZFBiH, drugi zakoni Federacije, zakoni kantona i zakoni
BiH u kojima su propisana krivina djela i na osnovu zakonom propisanog postupka.
Prije donoenja pravomone presude osumnjieni, odn.
optueni moe biti ogranien u svojoj slobodi i dr. pravima, samo pod uslovima koje
propisnim zakonom.
Krivinopravnu sankciju moe uinitelju krivinog djela
izrei samo nadlean sud, odnosno sud kome je Sud BiH prenio voenje postupka, u
postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu.
VREMENSKO VAENJE KRIV. ZAKONA (obavezna primjena blaeg zakona)
Prema uinitelju krivinog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme
uinjenja krivinog djela. Dakle, vrijedi princip da nema retroaktivne primjene propisa.
Ako se poslije uinjenja krivinog djela zakon jednom ili vie puta izmijeni,
primijenit e se zakon koji je blai za uinitelja. U toj situaciji, mogue je da bude
primjenjen novi ili stari zakon, u zavisnosti od toga koji je od njih blai.
U zakonu nisu izriito propisani kriteriji po kojima se ocjenjuje koji je zakon blai za
uinioca u svakom konkretnom sluaju, meutim sudska praksa i teorija su utvrdili
odreene kriterije na osnovu kojih se utvruje koji je zakon blai, a to su:
1.
osnovni kriterij je onaj koji predvia da je blai onaj krivini zakon koji
konkretno ponaanje uopte ne propisuje kao krivino djelo (npr. u ranijem kriv.
zakonodavstvu postojalo je kriv. djelo kockanje, uvreda, vei broj kriv. djela protiv oruanih snaga.
Meutim, ta djela i jo neka u vaeem KZ su dekriminisana sl.) ; Ovo je kljuni kriterij za

utvrivanje koji je zakon blai i ukoliko se primjeni na konkretnom sluaj, nema


potrebe za utvrivanje ostalih kriterija.
2.
blai je onaj krivini zakon koji propisuje odreeno djelo kao krivino djelo,
ali iskljuuje krivinu odgovornost i krivino gonjenje; (npr. osl. provali u tui stan
radi hvatanja uinioca kriv. djela - nee krivino odgovarati jer je to uinio u vrenju slubene
radnje);

3.

blai je onaj zakon koji predvia mogunost oslobaanja od kazne ili


izricanja blae vrste kazne ili manje mjere kazne (npr. kod krivinog djela krae blai je
vaei zakon jer postoji mogunost izricanja blae kazne);
4.
blai je onaj krivini zakon koji ne predvia izricanje sporedne kazne ili
mjere bezbjednosti;
5.
blai je onaj krivini zakon koji predvia ire mogunosti za izricanje
uslovne osude ili blae kanjavanje za pokuaj odreenog krivinog djela.
Kako se primjenjuje blai zakon?

Blai zakon se primjenjuje u odnosu na konkretno djelo i konkret. uinoca, a ne


apstraktno. Dakle, analizom prethodnih kriterija se utvruje kako se ti zakoni odnose
na konkret. uinioca
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Blai zakon mora se primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili kombinovano sa


drugim zakonima.
Blai zakon mora se primjeniti do pravosnanosti presude. Izuzetno, ako je
povodom pravnih lijekova (alba ili ponavljanje postupka) presuda ukinuta i
odreeno novo suenje, blai zakon se mora primjeniti i u toj situaciji. Ovo iz razloga
to vie ne postoji pravosnana presuda i suenje poinje ispoetka.
Ako nije ispotovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio stroiji zakon, postojae
povreda krivinog zakona.

KRIVINE SANKCIJE
Vrste krivinopravnih sankcija su:
1. kazne
a)
zatvor i dugotrajni zatvor
b)
maloljetniki zatvor
c)
novana kazna
2. mjere upozorenja
a)
sudska opomena
b)
uslovna osuda
3. mjere bezbjednosti
a)
obavezno psihijatrijsko lijeenje (na slobodi)
b)
obavezno lijeenje od ovisnosti
c)
zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili funkcije
d)
zabrana upravljanja motornim vozilom
e)
oduzimanje predmeta
4. odgojne mjere primjenjuju se prema maloljetnicima uz odgojne preporuke
a)
disciplinske mjere
b)
mjere pojaanog nadzora
c)
zavodske mjere
Svrha krivinopravnih sankcija:
a)
generalna prevencija - preventivni uticaj na druge da potuju pravni
sistem i ne uine krivina djela;
b)
specijalna prevencija -spreavanje uinitelja da uini krivina djela i
podsticanje njegovog preodgoja.
Iskljuenje primjene krivinog zakonodavstva u Federaciji prema djeci
Krivino zakonodavstvo ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme uinjenja
krivinog djela nije navrilo 14 godina ivota.
ZASTARJELOST
Zastarjelost krivinog gonjenja

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Zastarjelost krivinog gonjenja je institut koji podrazumjeva prestanak ovlatenja
dravnih organa za preduzimanje krivinog gonjenja usljed proteka odreenog vremena.
Zastarjelost nije na dispoziciji stranaka, tj. nastupa bez obzira na volju uinioca i niko
se ne moe odrei zastare!
Rokovi zastarjelosti zavise od teine krivinog djela i propisane kazne, pa se krivino
gonjenje ne moe poduzeti kad od uinjenja krivinog djela protekne:
a)
35 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;
b)
20 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko 10
godina;
c)
15 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko 5
godina;
d)
10 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko 3
godine;
e)
5 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko 1 godine;
f)
3 god. - za kriv. djelo s propisanom kaznom zatvora do 1 god. ili
novanom kaznom.
Ako je za kriv. djelo propisano vie kazni, rok zastarjelosti odreuje se po najteoj.
Postoji relativna i apsolutna zastarjelost:
relativna zastarjelost - nastupa kada proteknu gore navedeni
zastarni rokovi utvreni prema propisanoj kazni.
apsolutna zastarjelost - nastupa kada protekne duplo vrijeme
predvieno za relativnu zastarjelost.
Zastarijevanje krivinog gonjenja poinje - od dana kad je krivino djelo uinjeno.
OBUSTAVA ZASTARJELOSTI
Obustava zastarjelosti nastupa zbog neke zakonske tj. pravne smetnje kao
npr. poslaniki imunitet, duevno oboljenje uinioca, postupak ekstradicije i sl.
U toj situaciji kriv. gonjenje ne moe otpoeti, a ako je otpoelo ne moe se
produiti.
Kada prestane zakonska smetnja tok zastarjevanja se nastavlja. Pri tome se u rok
zastarjevanja uraunava vrijeme koje je proteklo do obustave zastarjevanja.
Zastarjelost se obustavlja samo u odnosu na ono lice na koje se odnose pravne
smetnje, a ne utie na druge sauesnike.
PREKID ZASTARJELOSTI
Prekid zastarjelosti znai nastup takve okolnosti usljed koje je zaustavljen tok
zastarjelosti tako da sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovno tei. Kod
prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uraunava se u vrijeme zastarjevanja, ve
zastarjevanje poinje iznova i moe trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti.
Prekid zastarjelosti nastupa (zastarijevanje se prekida) u 2 sluaja:
1.
preduzimanjem svake procesne radnje od strane suda ili tuioca, koja se
preduzima radi gonjenja uinioca zbog uinjenog krivinog djela. Radnje osl. prije
pokretanja kriv. postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida
zastarjelosti.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2.

kada uinilac u vrijeme trajanja zastarjelosti uini isto tako teko ili tee kriv.
djelo.

Zastarjelost izvrenja kazne


Zastarjelost izvrenja kazne je osnov za prestanak ovlatenja
nadlenih organa na izricanje sankcija i izvrenje tih krivinih sankcija.
Zastarjelost izvrenja kazne nastaje istekom odreenog
vremena od izvrenja krivinog djela ili istekom odreenog vremena od donoenja
pravomone presude.
Na zastarjelost izvrenja kazne primjenjuju se isti rokovi kao i
kod zastarjelosti krivinog gonjenja.
Zastarjelost izvrenja sporedne kazne i sigurnosnih mjera:
Zastarjelost izvrenja novane kazne kao sporedne kazne
nastupa - kad proteknu 2 godine od dana pravosnanosti presude kojom je ta kazna
izreena.
Zastarjelost izvrenja sigurnosnih mjera obaveznog
psihijatrijskog lijeenja, obaveznog lijeenja od ovisnosti i oduzimanja predmeta
nastupa - kad protekne 5 godina od dana pravosnanosti odluke kojom su te mjere
izreene.
Zastarjelost izvrenja sigurnosnih mjera zabrane vrenja
poziva, aktivnosti ili funkcija i zabrane upravljanja motornim vozilom - nastupa
kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere.
Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela za koja po
meunarodnom pravu zastarjelost ne moe nastupiti (krivina djela tarnih zloina).
KRIVINO DJELO
Krivino djelo (lan 21.)
Krivino djelo je protivpravno djelo (koje kumulativno ima sve slijedee elemente):
a) koje je zakonom propisano kao krivino djelo,
b) ija su obiljeja propisana zakonom i
c) za koje je zakonom propisana krivinopravna sankcija.
a) Protivpravnost kao element krivinog djela
Protivpravnost znai da je odreeno ponaanje u suprotnosti sa pozitivnim normama
pravnog poretka. To su ona protivpravna ponaanja pojedinca koja znae napad ili
ugroavanje najvanijih drutvenih odnosa.
Meutim, pravni poredak dozvoljava u odreenim situacijama i pod odreenim
uslovima postojanje nekog osnova koji iskljuuje protivpravnost. Ti osnovi mogu biti
u krivinom materijalnom i krivinom procesnom pravu.
U krivinom materijalnom zakonu protivpravnost iskljuuje:
1) djelo malog znaaja,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2) nuna odbrana i
3) krajnja nuda.
U krivinom procesnom pravu osnov iskljuenja protivpravnosti postoji u sluajevima:
lienja slobode uinioca kriv. djela, odreivanja pritvora, vrenja pretresa i dr, Nareenje
pretpostavljenog ne iskljuuje protivpravnost.
b) Propisanost krivinog djela u zakonu kao element krivinog djela (princip
zakonitosti) U materijalnom smislu ovo naelo znai da se krivina djela i krivine
sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima nie pravne snage.
Drugi aspekt ovog naela znai da se nikome na moe izrei sankcija za djelo, ako ono
prije nego to je uinjeno, u zakonu nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu
nije propisana sankcija.
Obiljeja krivinog djela (bie krivinog djela)
To su okolnosti koje karakteriu odreeno ponaanje kao krivino djelo. Te okolnosti
nazivaju se obiljejima odn. elementima bia krivinog djela.
Obzirom na prirodu pojedinih djela, svako djelo ima odreene elemente koji ine bie
tog krivinog djela. Bie krivinog djela je skup svih posebnih elemenata jednog
krivinog djela.
Da bi djelo bilo svreno moraju biti ostvarena sva njegova obiljeja. Ostala obiljeja
slue za blie oznaavanje kanjivog ponaanja i po potrebi za razgranienje od drugih
srodnih krivinih djela. Npr. kod krivinog djela krae bitna obiljeja su: da se radi o tuoj pokretnoj
stvari, da se ta stvar oduzima i da se to ini u namjeri u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske
koristi. Krivino djelo teke krae sadri sva ova obiljeja, ali i dodatno obiljeje u pogledu naina
izvrenja krae npr. da se kraa vri obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora, da se kraa vri u
vrijeme elementarnih nepogoda (poplave, zemljotresi itd). Prema tome, po ovim dodatnim obiljejima ovo
djelo se razlikuje od krivinog djela krae. Krivino djelo ubistva sastoji se u tome da uinilac liava
ivota drugo lice. Meutim, ako se to liavanje vri iz nacionalnih, vjerskih ili rasnih pobuda, na okrutan
nain, iz bezobzirne osvete i sl. radie se o tekim sluajevima ubistva koji su zaprijeeni stroijom kaznom.

Radnja izvrenja krivinog djela (nain uinjenja krivinog djela)


Radnja izvrenja krivinog djela je ona radnja kojom se izvrava krivino djelo i koja
je u opisu krivinog djela oznaena kao radnja izvrenja. Npr. kod kriv. djela krae radnja se
sastoji u oduzimanju tue pokretne stvari, a kod ubistva radnja se sastoji u liavanju ivota drugog lica.

Kod nekih krivinih djela radnja izvrenja se sastoji od dvije ili vie radnji, koje
mogu biti odreene kumulativno ili alternativno:
a)
kumulativno - gdje se radnja izvrenja sastoji se od dvije djelatnosti i gdje je za
postojanje krivinog djela nuno je da su kumulativno ostvarene obje navedene
radnje tzv. kumulativne dispozicije. Npr. kod krivinog djela razbojnitva, radnje su
upotreba sile i oduzimanje tue pokretne stvari. Kod takvih krivinih djela obje te
radnje ulaze u sastav izvrenja krivinog djela i njihovim preduzimanjem ostvaruje se
krivino djelo. Kod ovih djela preduzimanjem samo jedne radnje nee se raditi o
svrenom krivinom djelu, npr. upotreba sile, ve o pokuaju krivinog djela
razbojnitva.
b)
alternativno - gdje se radnja izvrenja sastoji se od dvije ili vie djelatnosti tako da
je krivino djelo izvreno preduzimanjem bilo koje od propisanih radnji tzv.
alternativne dispozicije. Ukoliko su ostvarene sve radnje, radit e se o kumulaciji
radnji, to se moe uzeti u obzir kao oteavajua okolnost kod odmjeravanja kazne.
Npr. kod krivinog djela krivotvorenja isprave, radnja izvrenja je odreena
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


alternativno, pa se djelo moe izvriti pravljenjem lane isprave ili nabavljanjnjem ili
upotrebom lane isprave. Izvrenjem djela na bilo koji od ovih naina tj.
ispunjavanjem bilo koje alternacije, djelo je izvreno.
Blanketne dispozicije su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivinom zakonu koje su
same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upuuju. Da bi
se u takvim sluajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivino djelo ili ne, nuno je
konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada emo biti u
mogunosti utvrditi da li u konkretnom ponaanju postoje elementi krivinog djela.
Blanketne dispozicije u krivinom zakonu su najee kod krivinih djela protiv
bezbjednosti saobraaja i protiv bezbjednosti ljudi i imovine. Npr. krivino djelo ugroavanja
saobraaja govori o postupanju u saobraaju suprotno propisima ZOBS-a ili kod krivinog djela
protivpravni prekid trudnoe, u dispozitivu se navodi da se prekid trudnoe izvodi protivno propisima o
prekidu trudnoe. Kod optuenja i u izreci presude kod ovih kriv. djela nuno je ugraditi

odreene lanove zakona ili drugog propisa na koji upuuje blanketna dispozicija.
Krivino djelo moe biti izvreno injenjem i neinjenjem:

U praksi, krivino djelo se najee ini injenjem neke radnje. injenje postoji
onda kada lice preduzima neku radnju koju ne bi smjelo preduzeti npr. oduzima tuu
pokretnu stvar, falsifikuje ispravu, drugom nanosi povredu i sl. Dakle, kod injenja radi se o
nekoj linoj aktivnosti uinioca koja dovodi od odre. promjena u vanjskom svijetu
-povreda, ugroavanja.

Krivino djelo je uinjeno neinjenjem (tzv. omisivni delikti) - kada uinilac ne


preduzima radnju koju je duan preduzeti. npr. majka ne hrani djete i usljed toga nastupi
zabranjena posljedica, ili skretniar propusti da pomjeri ine u slobodan prolaz i nastupi udes.
Dunost majke na hranjenje djeteta propisana je u porodinom zakonu. Dunost skretniara propisana
je u odgovarajuim propisima u oblasti eljeznikog saobraaja. Dakle, kod ovih djela uvijek se

radi o tome da uinilac proputa tj. ne preduzima radnju koju mu nalae status ili
dunost.
Posljedica krivinog djela
Kod najveih broja krivinih djela, posljedica je ugraena u dispoziciju krivinog djela i
samim tim je vidljiva (npr. lienje ivota, teka tjelesna povreda, prenoenje zarazne bolesti i sl.)
Meutim, ima kriv. djela kod kojih posljedica nije vidljiva, ali ona postoji (npr. kod
krivinog djela davanje lanog iskaza, posljedica se sastoji u stvaranju pogrenog miljenja kod suda i
donoenju pogrene sudske odluke).

Posljedica kriv. djela moe se manifestovati u vidu:


1. povrede zatienog dobra to je unitenje ili oteenje nekog pravnog dobra. Ta
povreda se uoava ulima i kod ovih djela posljedica se uvijek odreuje kao obiljeje
bia kriv. djela (npr. tjelesna povreda, lienje ivota, kraa i sl.).
2. ugroavanja zatienog dobra to je stvaranje opasnosti od nastupanja povrede.
Ta opasnost moe biti konkretna ili apstraktna:
a)
konkretna ovdje je ta opasnost odreena u biu krivinog djela i ona se
mora dokazivati kao i ostali elementi krivinog djela. Najea su krivina djela protiv
bezbjednosti javnog saobraaja i krivina djela protiv opte bezbjednosti ljudi i imovine.

b)

apstraktna postoji kada je posljedica mogla da nastupi usljed preduzete


radnje ali u konkretnom sluaju nije nastupila. Takva krivina djela ne sadre

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


opasnost kao obiljeje krivinog djela, kao u sluaju konkretne opasnosti, ve ta
opasnost nuno proizilazi iz radnje izvrenja. To znai da je kod takvih krivinih
djela nastupanje posljedice nuna i neoboriva pretpostavka. im je radnja
izvrena, ovu opasnost ne treba dokazivati kao konkretnu opasnost, jer se njeno
postojanje uvijek pretpostavlja (npr. u sluaju predaje u prevozno sredstvo lako zapaljivih,
eksplozivnih ili radioaktivnih materijala, djelo se smatra svrenim samim inom predaje takvih
materijala u prevozno sredstvo. Dakle, u ovom sluaju se uopte ne dokazuje postojanje
posljedice, jer se ona pretpostavlja samim time to se radi o materijama koje su izuzetno opasne i
iji je promet u javnom saobraaju izriito zabranjen.)

Objektivni uslov inkriminacije


To su okolnosti koje zakon odreuje kao uslov koji treba da se stvori da bi jedno
ponaenje ovjeka bilo protivpravno ili da bi dobilo opasni karakter.
Ove okolnosti ulaze u sastav krivinog djela, ali se za postojanje krivnje ne zahtijeva
svijest uinioca da te okolnosti postoje. Dovoljno je da one u konkretnom sluaju
egzistiranju bez obzira na svijest uinioca (npr. kod krivinog djela uestvovanja u tui nemamo
svijest, ali smo uletili u tuu, i nastane teka tjelesna povreda ili je neko umro; Ili npr u privredi dovoljno
je da je nastupila teta).

Znaaj ovih uslova je to od njih zavisi postojanje krivinog djela iako one ne odreuju
krivino djelo.
Subjekt izvrenja krivinog djela
Subjekt izvrenja krivinog djela po vaeem zakonu moe biti fiziko i pravno lice.
Kod pojedinih krivinih djela subjekt izvrenja djela oznaava se na razliite naine:

Kod najveeg broja djela subjekt se oznaava rjeju ko (npr. ko drugog lii ivota,
ko oduzme tuu pokretnu stvar). U ovoj situaciji to praktino znai da takva krivina djela
moe poiniti svako lice, odn. kod njih postoji najiri krug moguih izvrilaca.

Kod nekih krivinih djela subjekt se oznaava prema svojstvu lica ili njegovom
statusu npr. slubeno lice, odgovorno lice, vojno lice, voza motornog vozila, branilac, ljekar, svjedok,
uesnik u saobraaju. Kod ovih krivinih djela suen je broj moguih uinilaca tako da ova
djela moe uiniti samo lice koje ima odreeno svojstvo. Ova djela nazivaju se
vlastoruna ili delicta propria. Utvrivanje svojstva uinioca kod ovakvih krivinih
djela je veoma znaajno, jer ako uinilac nema odreeno svojstvo nee se raditi o tom
krivinom djelu, (npr. kod kriv. djela edomorstva (ubistvo djeteta pri poroaju) uinilac, odnosno
subjekt tog kriv. djela moe biti samo majka djeteta. To je privilegovano djelo ubistva koje moe uiniti
samo majka u posebnom stanju do koga dolazi u vezi sa poroajem. Druga lica koja bi eventualno sa
majkom uestvovala u izvrenju tog kriv. djela odgovarala bi za neki od oblika suesnitva u izvrenju
kriv. djela ubistva kao pomaga, podstreka ili saizvrilac. Dakle, ta lica bi odgovarala stroije jer
nemaju svojstvo koje ima majka).

Subjekt krivinog djela moe se pojaviti kao - izvrilac (saizvrilac), pomaga i


podstreka.
Od subjekta treba razlikovati pasivnog subjekta - ako se neko lice poslui drugim licem
da uini kriv. djelo. Npr. lice A gurne lice B na lice C, pa lice C pretrpi povrede ili nastupi smrt. Lice A
je subjekt izvrenja krivinog djela, a lice B samo sredstvo kojim se lice A posluilo.

Subjekt krivinog djela, odn. uinilac i krivac nisu sinonimi, jer je kriv samo onaj za koga
se to utvrdi pravosnanom presudom.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Vrijeme izvrenja (uinjenja) krivinog djela


Krivino djelo je uinjeno u vrijeme kada je uinitelj radio ili bio duan raditi, bez
obzira na to kad je posljedica injenja ili neinjenja nastupila.
Vrijeme izvrenja krivinog djela znaajno je:
1) radi utvrivana uzrasta uinioca tj. da li je u pitanju maloljetnik ili punoljetno lice,
a to je znaajno radi utvrivanja uraunljivosti uinioca;
2) radi primjene zakona na uinioca, kako odredbi materijalnopravnog, tako i
procesnopravnog karaktera.
3) radi utvrivanja zastarjelosti krivinog gonjenja;
4) radi utvrivanja starosti oteenog, kod krivinih djela gdje je uzrast oteenog
elemenat bia krivinog djela; npr. kod krivinog djela vanbrana zajednica sa maljoljetnim
5)
-

lice, zavoenje, obljuba nad maloljetnim licem, zlostavljanje ili naputanje maloljetnog lica.
kod nekih krivinih djela vrijeme je elemenat bia krivinog djela. npr. djelo
izvreno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, za vrijeme epidemije i sl.

Kad se ne moe precizno utvrditi vrijeme, uzima se ono koje je


najpovoljnije za uinioca.
Ako se djelo sastoji od razliitih djelatnosti, a ine jednu radnju uzima se
ono vrijeme kada je uinjena posljednja radnja (kumulativne radnje).
Produeno djelo uzima se vrijeme svake izvrene radnje u sastavu kriv.
djela. Zastara je od zadnjeg.

Mjesto izvrenja krivinog djela


Posljedica se najee deava u mjestu radnje, ali kod distancionih krivinih djela, radnja
moe biti u jednom, a posljedica u drugom mjestu.
Na zakon je prihvatio kriterij ubikviteta. Krivino djelo je izvreno u mjestu gdje je
uinilac radio ili je bio duan da radi, tako i u mjestu gdje je posljedica nastupila.
Znaaj mjesta izvrenja krivinog djela:
Prema mjestu izvrenja djela odreuje se koji e se zakon primjeniti na
uinioca. Ovo je naroito znaajno kod distancionih krivinih djela i tzv. tranzitnih
krivinih djela sa elementom inostranosti, npr. paket sa eksplozivom utovaren je u naoj zemlji
u avion ili voz koji saobraa prema inostranstvu.

Mjesto izvrenja djela znaajno je i za odreivanje mjesno nadlenog


suda.

UZRONA (KAUZALNA) VEZA RADNJE I POSLJEDICE


Utvrivanje uzrone veze u konkretnom sluaju je injenino pitanje i rjeava se na
osnovu prirodnih zakona i iskustvenog saznanja.
U praksi, najei sluajevi su da je ljudska radnja neposredni uzrok nastupanja
zabranjene posljedice, tako da je uzrona veza nesumnjiva. Npr. uinilac puca iz vatrenog
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


oruja u grudi rtve u predio srca, to dovede do smrti. Tu je oigledno da postoji uzrona veza izmeu
radnje uinioca i nastale posljedice.

Meutim, mogui su sluajevi da se izmeu ljudske radnje i nastupjele posljedice


interpolira jedan ili vie dogaaja kod uslova nastanka posljedice. npr. uinilac tjelesno
povrijedi rtvu, a kasnije se ispostavi da je rtva bolovala od hemofilije ili uinilac povrijedi rtvu, a B lice
rtvi zavije ranu septikim zavojem, pa se rana inficira i rtva umre . U tom sluaju postavlja se

pitanje da li dolo do prekida uzrone veze izmeu prvobitne radnje izvrioca i nastupjele
posljedice.
Kod spornih sluajeva naa pravna teorija i sudska praksa prihvaaju teoriju
ekvivalencije (jednake vrijednosti). Po ovoj teoriji svi faktori koji su uslovili
nastupjelu posljedicu imaju jednaku vrijednost. To znai da se uzrokom smatra
svaki onaj uslov bez koga konkretna posljedica ne bi nastupila. Po ovoj teoriji,
uzronost e postojati i u sluaju potpuno nepredvidivih i naknadnih pojava koje se
nadovezuju na radnju uinioca, Ako je ljudska radnja ula u uzroni lanac koji je doveo
do posljedice mora se uzeti da je ona uzrok posljedice, bez obzira u kojem stepenu je
doprinjela proizvioenju posljedice. U sluaju prekida uzronosti, uinilac odgovara
samo za posljedicu koja je nastupila prije prekida uzrone veze. npr. uinilac je oteenom
nanio tjelesne povrede, nakon toga ga vozilom vozi u bolnicu, u toku vonje doe do udesa krivicom
drugog vozaa, usljed ega oteeni pogine. Ovaj drugi udes prekinuo je tok uzronosti pa e prvobitni
uinilac krivino odgovararati za nanoenje tjelesnih povreda oteenom, a drugi voza za krivino djelo
ugroavanja bezbjednosti saobraaja kvalikfikovano smrtnom posljedicom. Drugi primjer: provalnik je
provalio u tuu kuu, zatie oteenog i nanese mu teke tjelesne povrede i dovede ga u stanje da ovaj vie
ne moe da vlada sobom, oduzima stvar i odlazi. Nakon toga dolazi do poara i ovjek pogine. Uinilac e
odgovarati za krajnju posljedicu, jer nije dolo do prekida uzronosti, jer je ovjeka doveo u stanje da ne
moe da se spasi sam.

INSTITUTI KOJI ISKLJUUJU POSTOJANJE KRIVINOG DJELA


To su slijedei pravni instituti: beznaajno djelo, nuna odbrana i krajnja nuda.
Odreeno ponaanje koje ima sva obiljeja odreenog krivinog djela nee biti
inkriminisano odn. uinilac nee biti krivino gonjen zbog takvog ponaanja ukoliko
postoji jedan od ova tri instituta.
1. Beznaajno djelo
Beznaajno djelo nije krivino djelo.
Beznaajno djelo postoji kada odreeno djelo sadri obiljeja krivinog djela
odreena u zakonu, ali ipak se nee raditi o krivinom djelu s obzirom na:
1. nain izvrenja krivinog djela,
2. neznatnost ili nepostojanje tetne posljedice i
3. nizak stepen krivine odgovornosti uinioca.
Ova 3 elementa trebaju biti kumulativno ispunjena da bi se odreeno ponaanje moglo
ocijeniti kao beznaajno djelo.
Znaajan kriterij za ocjenu da li je u pitanju beznaajno djelo ili ne, jeste i zaprijeena
kazna i priroda djela npr. u sluaju razbojnitva ili ubistva, zbog prirode tih djela i zaprijeene kazne
nikada se nee moi raditi o beznaajnom djelu.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ovaj institut mogao bi imati primjenu kod imovinskih krivinih djela. U praksi su poznati
sluajevi krae pakla ili teke cigareta, artikala za ishranu, protivpravnog zauzimanja male povrine
zemljita u dravnoj svojini i sl.
Pri tome svakako treba cijeniti i stepen krivine odgovornosti uinioca npr. uinilac nije
ranije osuivan, izvrio je krau u gladnom stanju ili su ukradeni predmeti oduzeti.

U sutini radi se o tzv. bagatelnim djelima kojima nedostaje potrebni kvantitet ili kvalitet
za postojane krivinog djela, tako da ne zasluuju krivini progon.
2. Nuna odbrana
(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani.
(2) Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinitelj od sebe ili od drugog
odbije istovremeni ili direktno predstojei protivpravni napad, a koja je srazmjerna
napadu.
(3) Uinitelj koji prekorai granice nune odbrane moe se blae kazniti, a ako je
prekoraenje uinio zbog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom, moe se i
osloboditi kazne.
Nuna odbrana predstavlja sukob prava i neprava.
Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani. Dakle, nuna
odbrana predstavlja opti osnov iskljuenja protupravnosti - postojanja krivinog djela.
Nuna odbrana je - ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinilac od sebe ili
drugog odbije istovremeni ili neposredno predstojei protivpravni napad i koja je
srazmjerna sa tim napadom. Dakle,
napad (koji moe dolaziti samo od ovjeka) treba da je
1. protivpravan, 2. istovremen ili direktno predstojei i 3. neskrivljen.
a odbrana treba da je srazmjerna napadu.
Opteprihvaeno je da nuna odbrana ima dvije komponente, napad s jedne i
odbijanje napada sa druge strane.
Pri tome treba imati u vidu da svaki napad ne opravdava odbranu, ali i da svaka odbrana
nije nuna odbrana. Da bi odbijanje napada imalo kvalitet i karakter (nune) odbrane kao
osnova koji iskljuuje protivpravnost, potrebno je da napad i odbrana ispunjavaju
odreene uslove koji su etablirani u teoriji i praksi.
NAPAD
Napad predstavlja ljudsku radnju to znai da napad moe dolaziti samo od
ovjeka. Bez znaaja je njegov uzrast ili uraunljivost, da li je napad preduzet umiljajno,
ili nehatno i sl. Napada je ovjek i onda kada koristi ivotinju kao sredstvo napada ili
neka tehnika postrojenja ili naprave.
Radnja napada se redovno sastoji u injenju, ali nije iskljueno da izuzetno i
neinjenje, odn. proputanje ima karakter napada protiv koga je dozvoljena odbrana (npr.
odbijanje ljekara da prui pomo licu kome je ivot u opasnosti ima karakter napada i
sl.). Za postojanje nune odbrane nije neophodno da napad istovremeno predstavlja i
krivino djelo.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Napad moe biti upravljen protiv bilo kojeg pravnozatienog dobra (ivot, tijelo,
imovina). Nuna odbrana postoji ne samo onda kada se protivpravni napad odbija od
sebe ve i od nekog drugog (tzv. nuna pomo).
Napad mora biti protivpravan, jer samo protivpravan napad legitimira pravo na
odbranu. Napad je protivpravan kada se preduzima bez ikakvog zakonskog ovlatenja,
odn. kada se tim napadom povreuju pravni propisi bilo koje grane prava. Ako se radi o
radnjama koje se preduzimaju na osnovu zakonskog ovlatenja, iako sadrajno ukljuuju
i akte napada, "napadnutom" se u takvim sluajevima ne priznaje pravo na odbranu. (npr.
lienje slobode na osnovu naredbe o pritvoru, pretresanje stana od strane organa gonjenja, liavanje
slobode lica zateenog u izvrenju kriv.djela) Iz zahtjeva da napad mora biti protivpravan

proizilazi da nije dozvoljena odbrana protiv onoga koji se brani u nunoj odbrani - nema
nune odbrane na nunu odbranu, ali samo pod uslovom lice koje se brani ne prijee
granice dozvoljene odbrane. Ako se to desi tada "odbrana" dobija karakter protivpravnog
napada i lice koje je bilo napada stie pravo na nunu odbranu. Napad je protivpravan i
ako ga je napadnuti sam izazvao, odn. skrivio. Pri tome ne smije da se radi o tzv.
insceniranoj nunoj odbrani koja postoji onda kada je napad namjerno isprovociran da bi
se pod vidom nune odbrane izvrilo krivino djelo, odnosno povrijedilo neko
napadaevo dobro Radi se o zloupotrebi prava na nunu odbranu, to se ne moe odobriti.
Napad i odbrana moraju biti istovremeni, jer su ove dvije komponente u
korelaciji. Istovremenost postoji kako onda kada je napad aktuelan (kada traje i sve dok
ne prestane), tako i onda kada neposredno predstoji (npr. jedno lice sa noem tri prema drugom
licu u namjeri da ga udari) . Nuna odbrana nee postojati ukoliko su odbrambene radnje
preduzete nakon zavretka napada, jer bi to znailo legalizovanje osvete. Praktino, ima
se uzeti da istovremenost postoji u situaciji kada napad jo nije poduzet, ali se prema
poduzetoj prethodnoj radnji napadaa realno moe ocijeniti i oekivati da e radnja
napada neposredno uslijediti npr. ako napada prilazi stolu nekog gosta i pone ga napadati to je
istovremen inapad i odbrana bez sumnje; ili npr. napada prilazi rtvi i hvata se za dep kaputa, a radi se o
ovjeku koji je poznat kao siledija i lako se hvata oruja. Imaju nesuglasice od ranije. Druga osoba realno
moe zakljuiti da napad predstoji i moe se braniti. Danas je dosta sporno pitanje odbrane protiv
prijeteih napada, a koja se sastoje u preduzimanju tzv. zatitnih mjera (npr. elektrine
ograde, postavljene eksplozivne naprave koje se aktiviraju ulaenjem i sl. . Ovaj segment ustanove nune
odbrane kod nas je postao aktuelan posebno u zadnje vrijeme, jer sve vie ima sluajeva smrtnog stradanja
u sluajevima provala u vikendice u kojima su bile postavljene eksplozivne naprave). Ova, pro future

nuna odbrana nije dozvoljena, jer se ovdje radi samo o prijetnjama od (eventualnog)
budueg napada, za koje se ne moe unaprijed predvidjeti koje vrste i intenziteta e biti,
pa je teko tvrditi da je ovakva odbrana neophodno potrebna.
Napad mora stvarno postojati odn. biti stvaran, a ne uobraen, kada postoji tzv.
putativna (uobraena) nuna odbrana. Putativna nuna odbrana je pogrena procjena
situacije od strane napadnutog. Ovdje se napadnuti nalazi u stvarnoj zabludi, jer prema
okolnostima sluaja smatra da se na njega vri napad, iako to nije sluaj. Npr. jedno lice u
noi saeka drugo lice i u mraku usmjeri u njega djeiji pitolj. Napadnuti u uvjerenju da je napadnut,
upotrijebi no ili vatreno oruje te povrijedi ili lii ivota napadaa. Ovdje je oigledno da napadnuti nije
bio u mogunosti pouzdano zakljuiti da se prema njemu ne vri napad i da se ne radi o pravom pitolju.
Napadnuti je iz opravdanih razloga bio u zabludi da je napadnut, te bi se radilo o iskljuenju krivine
odgovornosti zbog postojanja stvarne zablude u kojoj je preduzeta odbrana. U sluaju putativne

nune odbrane nema nune odbrane i odbrambene radnje tada e biti protivpravne, a
pitanje eventualne krivice rjeava se na nivou krivine odgovornosti, konkretno kroz
stvarnu zabludu. Izvrilac, u ovom sluaju, odgovara za nehatno izvrenje krivinog djela
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


ako je u zabludi, iz nehata i ako zakon predvia kanjavanje za to djelo u sluaju da je
izvreno iz nehata.
Krivino djelo ubistvo namah se ini u slinom stanju, kao u sluaju putativne
nune odbrane.1 Kada doemo u situaciju da procjenjujemo da li se radi o nunoj odbrani
ili ubistvu na mah, sud e uvijek iskoristiti pravilo "In dubio pro reo" te e odluiti da se
radi o prekoraenju nune odbrane jer tada postoji mogunost od oslobaanja od kazne.
ODBRANA
Odbrana ili odbijanje napada je druga strana ovog instituta koja se sastoji u
odbijanju napada kojim se povreuje neko napadaevo dobro. Ona moe biti defanzivna,
ali napadnuti ima pravo i na ofanzivnu odbranu ako se drugaije ne moe odbiti napad.
Neophodno je da se odbrana odvija u odreenim granicama, jer svaka odbrana
nije nuna odbrana i da bi ona imalo takav karakter, pa je potrebno:
Prvo, potrebno je da su radnjama odbrane ostvarena obiljeja nekog
krivinog djela (tzv. djelo nune odbrane), jer ako bi napad bio otklonjen radnjama
kojima nije ostvareno krivino djelo, onda takva situacija nije ni relevantna sa
krivino-pravnog stanovita.
Odbrana treba biti usmjerena protiv napadaa ili nekog njegovog dobra, ako
je to potrebno radi odbijanja napada. Ukoliko je odbrana otklonjena povredom
nekog drugog lica ili njegovih dobara, nema nune odbrane, ali moe da postoji
eventualno krajnja nuda. Meutim, postojae nuna odbrana ukoliko je izvrilac
djela nune odbrane unitio ili otetio tuu stvar koju je napada koristio kao sredstvo
napada.
Najznaajniji uslov odbrane se sastoji u njenoj nunosti, neophodnosti da bi
se odbio napad. U tom pogledu je znaajno to je zakon eksplicitno naglasio
potrebu postojanja "srazmjere" izmeu napada i odbrane. Da li je odbrana bila
neophodno potrebna, a time i srazmjerna napadu faktiko je pitanje i zavisi od naina,
sredstva i mogunosti sa kojima je napadnuti raspolagao u vrijeme napada.
Srazmjernost napada i odbrane ne moe se cijeniti iskljuivo imajui u vidu
upotrebljena sredstva u napadu i odbrani ve treba cijeniti intenzitet napada, snagu i
spretnost napadaa u odnosu na napadnutog, sredstva koja su bila na raspolaganju
napadnutom za odbranu od napada. Mora se imati u vidu da se od uinioca djela
nune odbrane ne moe zahtijevati posve trezveno prosuivanje i matematiko
odmjeravanje i procjenjivanje preduzete akcije. Navedeni proporcionalitet izmeu
napada i odbrane ne treba shvatiti kao potpunu ekvivalenciju izmeu kolidirajuih
dobara. Radie se o nunoj odbrani i onda kada se povreuje napadaevo dobro vee
vrijednosti od onog koje je zatieno. Nuna odbrana je kolizija prava i neprava iz
ega proizilazi i pravo na nunu odbranu i stoga stav da napadnuti nije obavezan da
se ukloni napadu, bjeanjem ili na drugi nain.
Prekoraenje granice nune odbrane ili tzv. eksces nune odbrane postoji - u
sluaju kada napadnuti prekorai granice koje su neophodno potrebne za odbijanje
napada. Eksces nune odbrane - moe biti:
a)
intenzivni - postoji kada preduzeta odbrana nije bila neophodno
potrebna,
1

Ubistvo namah - Ko drugoga usmrti namah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost ili prepast njegovim
napadom, zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem, kaznit e se kaznom zatvora od 1 do 10 godina.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


b)
ekstenzivni - postoji kada je napad ve bio prestao.
Naa sudska praksa opravdano prihvata samo intenzivni eksces, jer prestankom
napada prestaje i stanje nune odbrane i povreivanje dobara napadaa nakon stoga
ne predstavlja nunu odbranu. Imajui u vidu da izvrilac esto nije u mogunosti da
pravilno ocijeni potrebne granice odbrane, zakon je prekoraenje nune odbrane
predvidio kao fakultativni osnov za ublaavanje ili osloboenje od kazne, u zavisnosti
od toga pod kakvim okolnostima je prekoraenje izvreno.
Krivino djelo ubistvo namah se ini u slinom stanju. Kada doemo u situaciju da
procjenjujemo da li se radi o nunoj odbrani ili ubistvu na mah, sud e uvijek koristiti
pravilo In dubio pro reo i uzeti da se radi o nunoj odbrani.

3. Krajnja nuda
(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi.
(2) Krajnja nuda postoji kad je djelo uinjeno da uinitelj od sebe ili od drugog otkloni
istovremenu ili direktno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije
mogla otkloniti, a pritom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo.
(3) Uinitelj koji sam izazove opasnost, ali iz nehata, ili prekorai granice krajnje nude,
moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod naroito olakav. okolnostima,
moe se i osloboditi kazne.
(4) Nema krajnje nude ako je uinitelj bio duan izloiti se opasnosti.
Zakon krajnjoj nudi, kao i nunoj odbrani, priznaje karakter opteg osnova
iskljuenja krivinog djela, iako se ova ustanova po svojoj prirodi bitno razlikuje od
nune odbrane.
Za razliku od nune odbrane kod koje je u pitanju sukob prava i neprava, krajnja nuda
predstavlja sukob dva prava ili koliziju dva interesa zasnovana na pravu. Dakle,
ovdje su u konfliktu pravo sa pravom, odn. podjednako pravno zatiena dobra. Ustanova
krajnje nude obuhvata one ivotne situacije u kojima se jedno dobro koje je u opasnosti
titi rtvovanjem tueg dobra, pri emu se radnjom otklanjanja opasnosti ostvaruju
obiljeja odreenog kriv. djela. Ako su u takvoj situaciji ispunjeni svi zakonski uslovi za
postojanje krajnje nude, onda takvo djelo nije protivpravno, odn. nije krivino djelo (to
nije po zakonu dozvoljeno, nuda ini dozvoljenim).
Krajnja nuda postoji - kada uinilac preduzima radnju da bi od sebe ili drugoga
otklonio opasnost koja je istovremena, neskrivljena i na drugi se nain nije mogla
otkloniti. Pri tome uinjeno zlo ne smije biti vee od zla koje je prijetilo. npr. neko lice
nasilno prodre u tui stan da bi od poara spasilo drugo lice; prilikom masovnog okupljanja ljudi nastupi
poar ili dojava da je podmetnuta eksplozivna naprava, te u meteu koji nastane ljudi nekontrolisano bjee
i pri tome jedno lice pregazi drugo lice i nanese mu povredu; voza prevozi u bolnicu povrijeeno lice i
usljed neprilagoene brzine sleti s puta, udari u pjeaka i nanese mu tjelesne povrijede; vatrogasci priine
tetu na imovini nekog lica tokom gaenja poara.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Uslovi za procjenu postojanja krajnje nude su rigorozniji nego u sluaju nune odbrane,
jer se radi o sukobu dva interesa zasnovana na pravu, pri emu oteeni ni na koji nain
nije doprinio nastupanju posljedice.
Krajnja nuda obuhvata 2 osnovne komponente:
1. opasnost za odreeno dobro,
2. neophodnost otklanjanja te opasnosti na tetu tueg, odn. drugog dobra.
OPASNOST ZA ODREENO DOBRO
Opasnost je stanje ugroenosti odreenog dobra u kojem je prema objektivnim
okolnostima date situacije i optim naelima iskustva nastupanje povrede vjerovatno. Po
prirodi stvari nuno je da se radi o znaajnijim opasnostima od kojih prijeti nastupanje
ozbiljnije tete. Neznatna ugroavanja, neugodnosti svakodnevnog ivota, ne mogu
zasnovati pravo na krajnju nudu.

Da bi opasnost zasnovala stanje krajnje nude, moraju se ispuniti odreeni uslovi:


1.
Opasnost treba da prijeti nekom pravnozatienom dobru. Opasnost koja ne
prijeti nikome i niemu ne moe zasnovati stanje krajnje nude. U praksi, ovaj institut
najvie dolazi do izraaja u otklanjanju opasnosti za ivot, tjelesni integritet, zdravlje
i imovinu. Naravno i ovdje se mogu titi kako svoja tako i tua dobra.
2.
Opasnost mora biti stvarna. Ako opasnost objektivno ne postoji moe se raditi o
putativnoj krajnjoj nudi, za to vai sve to je reeno za putativnu nunu odbranu.
Moe se raditi i o tome da uinilac pokuava opravdati izvreno kriv. djelo
pozivanjem na krajnju nudu. Za razliku od nune odbrane, gdje napad moe dolaziti
iskljuivo od ovjeka, opasnost kod krajnje nude moe dolaziti iz razliitih izvora
(od radnji ovjeka, prirodnih nepogoda, ivotinja, kvara tehnikih ureaja i sl.).
3.
Opasnost ne smije biti skrivljena tj. izazvana od uinioca (koji otklanja
opasnost). Znai, da se nee moi pozivati na krajnju nudu onaj uinilac koji je bio
umiljajan ili nehatan u odnosu na injenicu da njegovo ponaanje moe
prouzrokovati opasno stanje iz koga moe proizai povreda odreenih dobara. npr.
kada planinar nedovoljno odjeven provali u tuu planinsku kuu da bi se spasio; prekid trudnoe iz
razloga medicinskih indikacija iako se ena u vrijeme trudnoe nije pridravala ljekarskih uputa, radi
ega je intervencija postala nuna; lice A nakratko liava slobode lice B da bi sprijeilo njegovo
samoubistvo koje je i ono djelimino skrivilo svojim ponaanjem, ostavljanje bez pomoi lica koje je
uinilac povrijedio u saobraaju, da bi spasio svoj ivot, itd.

OTKLANJANJE OPASNOSTI NA TETU TUEG ODN. DRUGOG

DOBRA
Otklanjanje opasnosti je djelatnost kojom se mijenja odvijanje nastale situacije, jer
uinilac prijeteu opasnost sa jednog prebacuje na drugo pravno dobro. Time se
ugroenom dobru prua zatita a povreuje se dobro nekog drugog lica.
Samo izuzetno, moe se raditi i dobru istog lica kome prijeti opasnost, kada se radi o
tzv. nunoj pomoi (npr. pristanak pacijenta na rizinu operaciju da bi mu se spasio ivot, ime se
stavlja u drugu opasnost, i da bi bio spaen povreuje se njegov tjelesni integritet, ili trudnica iz
medicinskih indikacija prihvata unitavanje ploda da bi spasila svoj ivot i sl.).

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Radnja otklanjanja opasnosti redovno znai ostvarenje odreenog krivinog djela
(djelo krajnje nude), ali u uslovima krajnje nude, protivpravnost takvog djela je
anulirana. Otklanjanje opasnosti, ili djelo krajnje nude, se redovno vri injenjem, ali
izuzetno to moe biti i proputanjem dunog injenja (npr. neprijavljivanje krivinog djela i
uinioca da bi se spasio ivot).
S obzirom da u krajnjoj nudi kolidiraju dobra jednakopravno zatiena i da se
opasnost prebacuje na nesudjelujue i nevino lice, za otklanjanje opasnosti kod krajnje
nude postavljeni su dosta strogi uslovi bez kojih djelo pri tome uinjeno ostaje
protivpravno djelo.
1.
Prvi i najstroi uslov sastoji se u neophodnosti povrede tueg dobra. Za razliku
od nune odbrane, krajnja nuda se priznaje samo ako se opasnost nije mogla
otkloniti na drugi nain. Ukoliko je postojao drugi, ili manje tetan izlaz iz te situacije
(npr. sklanjanje od opasnosti, bijeg, dozivanje u pomo, organizovanje zatite, povreda nekog svog
manje vanog dobra, i sl.), ne moe se odobriti krajnja nuda. Ovaj uslov predstavlja

jedan od najbitnijih elemenata ovog instituta.


Posebnog znaaja je i uslov srazmjernosti kolidirajuih dobara, tj. da uinjeno
zlo nije vee od zla koje je prijetilo. Dakle, potrebno je da povrijeeno dobro nije
vee vrijednosti od zatienog dobra, da bi djelo krajnje nude uopte moglo biti
opravdano, neprotivpravno, jer u suprotnom, kada je uinjeno zlo vee od zla koje je
prijetilo, radi se o prekoraenju granica krajnje nude (eksces krajnje nude).
3.
Radnja otklanjanja treba da je istovremena sa opasnou. Istovremenost
postoji kada je radnja otklanjanja preduzeta kada je opasnost nastala, dok traje kao i
kad neposredno predstoji. To znai da, minula i budua opasnost ne mogu biti osnova
ovog instituta. Opasnost neposredno predstoji kada - je postala toliko ozbiljna da je
njeno nastupanje gotovo sigurno ili krajnje vjerovatno ukoliko se mjere zatite ne
preduzmu odmah.
4.
Pored navedenih, opteprihvaen je stav da je za valjanost djela krajnje nude
potreban i subjektivni elemenat koji se sastoji u svijesti i volji da se navedenim
radnjama otklanja opasnost. Postupak u ovakvim situacijama moe se opravdati
samo onda kada su, pored objektivnih, postojali i subjektivni uslovi opravdanja, samo
onda kada je uinilac djela krajnje nude svjestan toga stanja i nastoji otkloniti
opasnost, slijedi cilj spaavanja, zatite. Dakle, samo prisustvo takve subjektivne
komponente moe opravdati povredu pravnozatienih dobara.
2.

Prekoraenje granica krajnje nude (eksces krajnje nude) postoji kada je


uinjeno zlo vee od zla koje je prijetilo - to je tzv. intenzivni eksces.
Osim intenzivnog, postoji i ekstenzivni eksces (postoji kada se otklanja opasnost koja po
objektivnoj ocjeni jo nije nastupila niti je neposredno predstavljala opasnost). Kod ovog,
ekstenzivnog ekscesa se ne radi o krajnjoj nudi, niti o prekoraenju krajnje nude, jer
nedostaje element istovremenosti, tj. radi se o pro future opasnosti za koju se
pretpostavlja da tek treba da se desi (npr. dvije susjedne kue, u jednoj ogromno drvo, pa vlasnik
druge kue misli da mu drvo predstavlja opasnost i obori ga).
U sluajevima kada je uinilac djelo izvrio u prekoraenju granica krajnje nude, ili ako
sud utvrdi da uopte nema krajnje nude, izvreno djelo ostaje protivpravno, tj. ostaje
krivino djelo. Meutim, zakon polazi od toga da uinilac djela krajnje nude nije uvijek
u mogunosti da pravilno ocijeni njene granice, pa izvrenje djela u prekoraenju granica
krajnje nude tretira kao fakultativni osnov za ublaavanje kazne, pa ak i osloboenje.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Privilegija krajnje nude ne vrijedi za one sluajeve kada su odreena lica zbog
vrenja odreenih profesija duna da se izlau opasnosti. Ako je neko duan da se
izlae opasnosti u obavljanju svoje slubene dunosti ili po nekom drugom pravnom
osnovu, ne moe se pozivati na institut krajnje nude ukoliko ne postupi u skladu sa
svojim obavezama. Npr. ljekar se na moe pozivati na strah od zaraze i odbiti pruiti
pomo oboljelom; vatrogasac ne moe iz straha odbiti intervenciju. U ovim sluajevima,
navedena lica ine odreeno krivino djelo i tu nema mogunosti za primjenu krajnje
nude. Meutim, ovo ogranienje nije apsolutno, jer obaveza izlaganja opasnosti prestaje
kada je sasvim izvjesno da prijeti opasnost njihovom ivotu.
POKUAJ
(2) Uinitelj e se za pokuaj krivinog djela kazniti u granicama kazne propisane za to
krivino djelo, a moe se i blae kazniti.
Pokuaj je sa umiljajem zapoeto ali nedovreno krivino djelo.
To znai da je za postojanje pokuaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa, koji
se sastoje u tome da je:
1) zapoeto izvrenje krivinog djela,
2) da je u pravilu izostala posljedica i
3) da kod uinioca postoji umiljaj odnosno volja da izvri krivino djelo.
1) Osnovni konstitutivni elemenat pokuaja sastoji se u tome da je uinilac preduzeo
radnje kojima je zapoeto izvrenje krivinog djela. Moe se rei da je izvrilac
zapoeo izvrenje kriv. djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obiljeja kriv.
djela (npr. izvjesno je da postoji pokuaj u sluaju kada je uinilac pucao u drugoga u namjeri lienja
ivota i promaio; ili kada zapoeo je daviti rtvu u namjeri da je ubije; ali ko je nabavio samo sredstva za
pravljenje falsifikovanog novca, pa je uhvaen ve prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava, tek je u
fazi pripremanja). Nekada e biti dovoljno da je uinilac primijenio neko od sredstava ili
naina izvrenja datog djela, (npr. kod razbojnitva ili silovanja, kod kojih pokuaj postoji ve samom
primjenom sile od strane uinioca).

2) Sljedee obiljeje pokuaja sastoji se u tome da krivino djelo nije dovreno.


Nedovrenost krivinog djela je negativni elemenat, negativna pretpostavka pokuaja.
Nastupanje posljedice predstavlja po pravilu jasan dokaz da se radi o dovrenom
krivinom djelu, a ne o pokuaju.
Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokuaja:
a)
nesvreni ili nedovreni pokuaj - postoji kada je uinilac zapoeo radnju
izvrenja, ali je nije dovrio. (npr. zamahne noem na drugo lice, ali radnju ne dovri, bilo
svojom voljom ili postupanjem treeg)

b)

svreni ili dovreni pokuaj - postoji kada je uinilac preduzeo radnju izvrenja i
istu dovrio, ali posljedica nije nastupila. (npr. lice A puca na lice B, ali doe do promaaja)
Stoga kod svrenog pokuaja uinilac vie ne moe obustaviti svoje djelovanje, pa se
dobrovoljni odustanak od ovog pokuaja moe sastojati samo u aktivnoj radnji
usmjerenoj na spreavanje posljedice. U praksi se za nesvreni pokuaj blae
kanjava, nego za svreni.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3) Najzad, jedno od obiljeja pokuaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u
umiljaju ili volji uinioca da izvri krivino djelo. Za postojanje pokuaja nuno je da
je odluka o izvrenju djela definitivna, konana. (stoga nema pokuaja npr. kod onog ko je samo
posegnuo, ko se samo maio za pitoljem, ali se nije jo odluio da puca, ve eventualno samo da zaprijeti)

Budui da je umiljaj konstitutivno obiljeje pokuaja, u teoriji je vladajue shvatanje da


je nehatni pokuaj nemogu.
U vezi sa kanjavanjem, treba razlikovati 2 pitanja:
1)
kada se kanjava za pokuaj - pokuaj je kanjiv kod svih djela sa propisanom
kaznom od 3 godine i teom, a za pokuaj drugog kriv. djela kad zakon izriito
odreuje kanjavanje za pokuaj.
2)
kako se kanjava za pokuaj - uinilac e se za pokuaj kazniti u granicama
kazne propisane za to krivino djelo, ali se moe i blae kazniti. Pokuaj je na taj
nain predvien kao fakultativna okolnost za ublaavanje kazne (pravi pokuaj), dok
je zakon kod nepodobnog pokuaj dao jo ire mogunosti za ublaavanje, jer je
predvidio ak i mogunost osloboenja od kazne, to podrazumijeva i neogranieno
ublaavanje. Da li e sud odmjeriti kaznu u granicama kazne propisane za dovreno
krivino djelo, kako se prvenstveno u zakonu sugerie, ili e (i u kojoj mjeri)
iskoristiti mogunost ublaavanja kazne, zavisie od niza okolnosti svakog
konkretnog sluaja. Pri tome e svakako sud uzimati u obzir mjeru ostvarenja radnje
izvrenja, odn. da li se radi o svrenom ili nesvrenom pokuaju, koji je stepen
uinioeve volje za izvrenjem djela (njegove krivice ili krivnje), da li je nastojao ili
elio sprijeiti nastupanje posljedice, iako je ona izostala iz drugih razloga, da li je u
pitanju nepodobni pokuaj itd. U dosadanjoj praksi sudovi su za pokuaj djela
redovno ublaili kaznu, iako to ne proistie iz zakonske ekspresije, gdje se forsira
kazna u granicama propisane za dovreno djelo.
Pokuaj kao vid realizacije izvrenja nekog krivinog djela nije mogu kod svih
krivinih djela. Postoje krivina djela koja kod kojih pokuaj nije mogu:
a)
zato to takva djela zbog svoje prirode ne mogu biti izvrena u vidu
pokuaja, (npr. kod kriv. djela uestvovanja u tui ili verbalnih delikata, zatim kod istih omisivnih
delikata koji se izvravaju neinjenjem, kakva su krivina djela nepruanje pomo i naputanje
nemone osobe, jer se kod ovih djela pravog neinjenja, momenat dovrenja djela i momenat kada
ono postaje kanjivo posve podudaraju, nastupaju istovremeno; dok naprotiv pokuaj je mogu kod
djela nepravog neinjenja - npr. majka koja u namjeri da ubije svoje dijete odbije da ga hrani, ali to
uini neko drugi, izvrila je pokuaj ubistva neinjenjem), ili

b)

iz razloga to je sam pokuaj obuhvaen dispozicijom djela kao njegov


bitni elemenat, pa usljed toga, sam pokuaj predstavlja izvrenje kriv. djela (npr.
napad na ustavni poredak ili ugroavanje teritorijalne cjeline Federacije).

Kvalifikovani pokuaj predstavlja posebnu vrstu pokuaja kod kojeg se nisu ostvarila
obiljeja onog kriv. djela koje je uinilac namjeravao izvriti, ve nekog drugog djela
koje je predvieno kao posebno kriv. djelo. Ovo je jedan od sluajeva kada pokuaj
postoji iako je dolo do izvjesne posljedice (otuda kvalifikovani pokuaj), ali ne one koju
je uinilac imao u vidu, (npr. Uinilac puca na rtvu sa bliske udaljenosti u predjelu grudi ili glave, ali
mu nanese samo tjelesnu povredu. Kod ovog sluaja radie se o pokuaju krivinog djela ubistva, a ne
dovrenom krivinom djelu tjelesene povrede. Ovo iz razloga to je umiljaj uinoca i sve okolnosti
dogaaja govorile da je on htio lienje ivota drugog lica. Ili uinilac obija trgovinu da bi izvrio krau
nekih predmeta, ali je zateen prije dovrenja djela i ovdje e se raditi o pokuaju krivinog djela teke
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


krae, a ne o svrenom djelu oteenja tue stvari.) .

U ovakvim sluajevima djelo se ipak


kvalifikuje kao pokuaj krivinog djela na koje je bio upravljen umiljaj, a ne kao
dovreno krivino djelo koje je ostvareno pokuajem toga djela. Ovo drugo djelo je u
prividnom sticaju sa pokuanim djelom pa se stoga uinilac za njega nee kanjavati, ali
e se to redovno uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne za pokuano krivino djelo.
Nepodoban pokuaj
Nepodoban (nemogu) pokuaj postoji - kada neko pokua uiniti krivino djelo
a) neprikladnim sredstvom (npr. pokuaj lienja ivota drugog lica potpuno
neispravnim pitoljem ili pokuaj ubistva trovanjem hemijskom supstancom koja
je izgubila svojstva) ili
b) prema neprikladnom predmetu (npr. postoji kod pokuaja ubistva lea,
pokuaja abortusa ene koja nije trudna).
Razlikuju se i apsolutno nepodoban pokuaj i relativno nepodoban pokuaj.
Apsolutno nepodoban pokuaj postoji kada sredstva ili objekt radnje izvrenja
uopte nisu podobni za izvrenja krivinog djela, npr. u odnosu na objekat radnje izvrenja
postoji u sluaju pokuaja ubistva na leu, a u pogledu sredstva radnje izvrenja u sluaju pucanja iz
prazne puke.
-

Relativno nepodoban pokuaj postoji kada su sredstva ili objekt radnje izvrenja
podobni, ali u konkretnom sluaju nisu mogli dovesti do eljenog rezultata samo zbog
naroitih okolnosti, koje su postojale u konkretnom sluaju. npr. lopov zavue ruku u tui
prazan ep, ili uinilac puca kroz prozor u namjeri da rtvu lii ivota, ali je ona prije napustila kuu.

Kod svih nepodobnih pokuaja vano je da uinilac nije svjestan navedenih


nepodobnosti. U protivnom, ako je uinilac toga svjestan, onda nema ni volje da se
izvri krivino djelo, pa ni samog pokuaja.
Inae, nepodobni pokuaj je kanjiv uvijek kada je kanjiv i obini pokuaj. Razlika
je jedino u tome to - kod ovog pokuaja zakon je predvidio mogunost osloboenja
od kazne - nepodobni pokuaj kao fakultativni osnov osloboenja od kazne.
DOBROVOLJNI ODUSTANAK
Dobrovoljni odustanak je - situacija kada uinilac pokua uiniti krivino djelo,
ali od izvrenja dobrovoljno odustane, odn. izvrenje krivinog djela sprijei. Dakle,
uinilac je uao u kanjivu zonu, ali se potom predomislio i sam odustao od izvrenja
krivinog djela.
Za razliku od veine krivinih zakonodavstava koji u ovom sluaju predviaju
obavezno osloboenje od kazne, prema naem zakonu, dobrovoljni odustanak je
fakultativni osnov za osloboenje od kazne - moe se odloboditi od kazne.
Odustanak od izvrenja krivinog djela u osnovi ima 2 oblika, u zavisnosti od
toga da li se radi o svrenom ili nesvrenom pokuaju:
a)
Kod nesvrenog pokuaja, za dobrovoljni odustanak je dovoljno da je uinilac
prekinuo dalje djelovanje, da je obustavio preduzimanje radnje (npr. uinilac koji je
oborio rtvu sa zamahnutim noem u ruci odustao je od ubistva i sl.).

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


b)

Za razliku od nesvrenog pokuaja kod koga je dovoljna obina pasivnost, kod


svrenog pokuaja se zahtijeva djelovanje u vidu aktivnog ponaanja usmjerenog na
spreavanje posljedice (npr. uinilac rtvi zada teke tjelesne povrede u namjeri da je ubije, ali je
onda odveze ljekaru koji je spasi i sl.).

Da bi odustajanje od izvrenja djela moglo biti osnov za osloboenje od kazne,


ono mora biti dobrovoljno. Dobrovoljnost postoji uvijek kada je uinilac i pored
toga to je bio svjestan da kriv. djelo moe dovriti, odustao od njegovog izvrenja.
Ono je dobrovoljno kada se zasniva na autonomnoj odluci uinioca, tj. kada je ona u
rezultat slobodnog i vlastitog opredjeljenja samog uinioca, koje nije nastalo pod
pretenim uticajem vanjskih okolnosti.
-

Stoga nee biti odustanka:


ako je to neko drugi, mimo njega uinio, (npr. kada je smrt sprijeena hitnom ljekarskom
intervencijom koja je uslijedila mimo uinioca).

ako je uinilac sluajno sprijeio nastupanje posljedice,


ako je posljedica nastupila, iako je uinilac preduzeo mjere da sprijei njeno
nastupanje. Ta okolnost se moe uzeti samo kao olakavajua kod odmjeravanja
kazne. npr. Uinilac rtvi da otrov u namjeri da je lii ivota, ako rtva umre raditi e se o ubistvu,
bez obzira to je uinilac naknadno pozvao ljekare radi spaavanja rtve. Ako u ovoj situaciji uinilac
nakon davanja otrova angauje ljekare, koji spase rtvu moe se raditi o dobrovoljnom odustanku jer
posljedica nije nastupila.

kada je uinilac odustao od krivinog djela krae zbog dolaska


uvara, zbog otpora rtve, zbog toga to je uvidio da je nepodobno sredstvo izvrenja
djela. Stoga nema dobrovoljnog odustanka kada je uinilac odustao, jer nije mogao odnijeti
ukradenu kasu radi njene teine, ili nije izvrio razbojnitvo radi otpora vlasnika automobila koji se
suprotstavio naoruanom napadau, ili nije mogao dovriti silovanje zbog upornog otpora rtve, ili
zbog nedovoljne erekcije, ili zbog toga to nije znao da rtva ima mjesenicu

kada je uinilac odustao od krivinog djela zbog nemogunosti


izvrenja krivinog djela. npr. obija kase utvrdi da nije u stanju da obije kasu.
kada je uinilac odustao usljed nekih spoljnih uticaja, npr.
kradljivac uje glasove ukuana, prolaznika i sl. ili
kada uinilac pogreno dri da postoji neka spoljna okolnost koja
ne postoji, (npr. pogreno je mislio da je naiao policajac, ili je odustao od razbojnitva jer je
pogreno smatrao da rtva tom prilikom kod sebe nema novca)

ukoliko je odustanak uslijedio radi toga to bi izvrenje djela bilo


skopano sa neugodnostima po izvrioca, a sa kojima on nije raunao, (npr. ne bi bio
priznat dobrovoljni odustanak uiniocu koji je odustao od pokuaja silovanja zato to ga je djevojka
prepoznala i zaprijetila mu da e ga prijaviti policiji i da e mu se njen mladi osvetiti),

kada je uinilac odustao zato to uiniocu djelo ne donosi ono to


je planirao, (kada je npr. umjesto vrijedne umjetnine naiao samo na bezvrijednu kopiju, ili je u kasi
bilo malo novca).

Etika vrijednost motiva je irelevantna, jer dobrovoljni odustanak nije etiki, ve


psiholoki pojam. Stoga odustanak moe biti moralne prirode (npr. saaljenje, stid, probuena
savjest i sl.), ali i ne mora, (pa e dobrovoljni odustanak npr. od razbojnitva ili silovanja postojati i
onda kada se uinilac prilikom susreta sa rtvom uplaio i pobjegao) . Eventualno vrednovanje

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


motiva odustanka je mogue kod odmjeravanja kazne, pogotovo kada se sud odluuje
hoe li uinioca osloboditi od kazne.
Kod nepodobnog pokuaja, nema mjesta dobrovoljnom odustanku, jer se tu nema
ta sprijeiti ili ukloniti, ali sud moe vrednovati novi izmijenjeni stav uinioca pri
odmjeravanju kazne.
Dobrovoljni odustanak podrazumijeva da je djelo ostalo u pokuaju, pa je stoga
on iskljuen u svim sluajevima kad je kriv. djelo dovreno. Zato nema dobrovoljnog
odustanka ako je uinilac odustao od izvrenja djela, ali ono ipak bude dovreno, kada
uinilac nakon formalnog dovrenja kriv. djela pokua sprijeiti nastupanje posljedice, ili
kada nakon izvrenog djela uklanja tetne posljedice djela.
U sluaju dobrovoljnog odustanka uinilac e se kazniti za one radnje koje ine
neko drugo samostalno kriv. djelo. Tako npr. u sluaju falsifikovanja isprave kojom je uinilac
pokuao izvriti prevaru ili pronevjeru, od kojih je dobrovoljno odustao, pitanje je njegove odgovornosti za
falsifikovanje isprave; ili da li e uinilac koji je dobrovoljno odustao od razbojnitva ili silovanja,
odgovarati za prinudu, to je sastavni dio tih djela; ili da li e uinilac koji je odustao od ubistva
odgovarati za teku tjelesnu povredu, ili koji je odustao od teke krae da li e odgovarati za oteenje tue
stvari, jer je razbio vrata, itd.

SAUESNITVO
Sauesnitvo je uee dva ili vie lica u izvrenju krivinog djela uz istovremeno
postojanje svijesti o zajednikom djelovanju.
Sauesnitvo se manifestuje kao saizvrilatvo, podstrekavanje i pomaganje.
Sauesnitvo u krivinopravnom smislu podrazumijeva samo podstrekavanje i
pomaganje odn. sauesnitvo u uem smislu, jer ono predstavlja radnje kojima se
uestvuje u krivinom djelu koje preduzima neko drugo lice.
S druge strane, saizvrilac uestvuje u svom a ne u tuem djelu, pa je stoga
saizvrilatvo samo jedna posebna vrsta izvrilatva, jer saizvrilac je ve izvrilac i
njegovo djelo ne moe zavisiti od neije radnje izvrenja. Takvu poziciju u ostvarenju
krivinog djela sauesnici, odn. pomagai i podstrekai nemaju; oni samo preduzimaju
radnje koje predstavljaju (sa)uestvovanje u tuem djelu, djelu koje ostvaruje neko drugi.
Iako pojam izvrioca zakon izriito ne regulie, meu izvriocima odn. saizvriocima
razlikuju se neposredni izvrilac, saizvrilac i posredni izvrilac, a meu sauesnicima
podstreka i pomaga.
Najzad, sauesnici odgovaraju samo za umiljajno uee u ostvarenju krivinog djela,
dok saizvrioci odgovaraju i za nehatno uee.
Saizvrilatvo
Ako vie osoba zajedniki uini krivino djelo, uestvovanjem u uinjenju krivinog djela
ili preduzimajui to drugo ime se na odluujui nain doprinosi uinjenju krivinog
djela, svaka e se od njih kazniti kaznom propisanom za to krivino djelo.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


SAIZVRILATVO POSTOJI - kada vie lice zajedniki izvre krivino djelo
uestvovanjem u izvrenju krivinog djela ili preduzimajui to drugo, ime se na
odluujui nain doprinosi izvrenju krivinog djela.
Saizvrilatvo je dakle oblik izvrilatva koji postoji - kada vie lica, koja
ispunjavaju sve uslove koji se zahtijevaju za izvrioca, na osnovu zajednike odluke,
svjesno i voljno, uine odreeno krivino djelo.
O pravnoj prirodi saizvrilatva postoji vie teorija. Kako vidimo, naa pravna teorija
i sudska praksa prihvataju teoriju podjele uloga u izvrenju djela. Dakle, saizvrilac je
onaj uesnik koji zajedno sa drugima na bazi podjele rada djeluje na ostavrenju
djela kao njihovom zajednikom cilju. Za razliku od sauesnika u uem smislu
(podstrekaa i pomagaa), saizvroci ne uestvuju u djelu koje ostvaruje neko drugo lice
(tuem djelu), ve svi zajedniki ostvaruju (svoje) zajedniko djelo, pri emu svaki od
njih u tome daje svoj prilog koji je bitan i bez kojeg krivino djelo ne bi bilo ostvareno ili
ne bi bilo ostvareno na zamiljeni nain. To znai da svaki od saizvilaca u ostvarenju
datog djela ima takvu ulogu koja je od bitnog znaaja u procesu izvrenja djela, jer ako bi
neko od saizvrilaca propustio da izvri svoj dio zadatka, djelo ne bi moglo biti
realizovano odn. ne bi moglo biti realizovano onako kako je planirano. Stoga e ulogu
saizvrioca imati i lice koje je, u skladu sa prethodnim dogovorom da e izvriti razbojnitvo ili krau,
imalo zadatak da eka u automobilu i ostale lanove grupe nakon oduzetog novca i stvari, odveze ih sa
mjesta razbojnitva ili krae, nakon ega su svi meusobno podijelili plijen.

Saizvrilatvo se ostvaruje na 2 naina:


1)
kada saizvrioci direktno uestvuju u izvrenju djela npr. vie lica se dogovore da
zajedniki napadnu tree lice i zajedniki ga ubiju. Radi se o saizvrilatvu bez obzira ko je od njih
nanio povrede - iz razloga to su se saizvrioci prethodno dogovorili da zajedniki izvre djelo i u tome
su istrajali.
2)

kada saizvrilac ne uestvuje direktno u izvrenju djela, ali preduzima druge


radnje kojima na odluujui nain doprinosi izvrenju djela. npr. saizvioci se dogovore da
obiju prodavnicu skupocjenih aparata. Prilikom dogovora podijele uloge u procesu izvrenja djela
tako da neki od njih uvaju strau, drugi vre provaljivanje objekta, a trei odnose stvari. uvari u
ovom sluaju ne uestvuju direktno u radnji izvrenja djela, jer niti vre obijanje niti uzimaju stvari,
ali oni se imaju tretirati kao saizvrioci jer su kod podjele uloga u izvrenju ovog djela dobili ulogu da
uvaju strau i tako obezbjeuju ostale u toku provaljivanja. Bez te njihove radnje, ostali ne bi
pristupili tom djelu, tako da uloga uvanja strae na odluujui nain doprinosi izvrenju djela.

Sporazum saizvrilaca moe biti preutan, a moe slijediti iz konkludentnih radnji.


Za postojanje saizvrilatva je potrebno da budu ispunjene subjektivne i objektivne
pretpostavke:
1. Zajednika odluka o djelu - je subjektivna komponenta i ogleda se u tome da je
svaki saizvrilac ima odluku i volju da zajedniki sa drugima izvri krivino djelo.
Stoga saizvrilatvo nee postojati u sluajevima "zajednikog" izvrenja djela od
strane vie lica koja nisu znala jedno za drugo, odn. koja su djelovala bez zajednike
odluke, nezavisno jedno od drugog. Tada se zapravo radi o sluajnom (nehatnom)
saizvrilatvu ili paralelnom izvrilatvu, (npr. dva lica ne znajui jedno za drugo daju otrov
rtvi ili npr. dva lica provale u objekat radi krae stvari, nailazi tree lice koje koristi pogodnost, te iz
provaljenog objekta uzima neke stvari za sebe) . Svijest o zajednikom djelovanju ne znai

istovremeno i postojanje zajednikog umiljaja o djelu, jer je rije samo o svijesti o


saizvrilakoj radnji, dok svijest o posljedici djela koja je bitna za umiljaj, ne mora
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


biti ista kod svih saizvrilaca, jer je mogue da na strani nekih od njih postoji samo
nehat u odnosu na posljedicu.
2. Zajedniko izvrenje krivinog djela - je objektivna komponenta koja znai da je
saizvrilac onaj koji je preduzeo radnju izvrenja konkretnog djela ili preduzimanje
neeg drugog to na odluujui nain doprinosi izvrenju krivinog djela. Tako, ako vie
lica zajedniki ukradene stvari stavljaju u vree i odnose u automobil, saizvrioci su u krai; ako
zajedno daju otrov rtvi, ili je zajedniki do smrti tuku motkama, ili je jedni tuku a drugi je za to
vrijeme dre, saizvrioci su u ubistvu.

Nuno i prividno saizvrilatvo:


Nuno saizvrilatvo - postoji prilikom izvrenja onih djela gdje je po
prirodi stvari, kao uslov za njihovo izvrenje, potrebno sudjelovanje vie lica. Ono se
pojavljuje u nekoliko modaliteta:
1) krivina djela susretanja - kad se radnje saizvrilaca nalaze se jedna nasuprot
druge (npr. krivino djelo rodoskrvljenja).
2) konvergentna krivina djela - kada su radnje saizvrilaca usmjerene ka istom cilju
(npr. oruana pobuna lica lienih slobode).
3) divergentna krivina djela - kad su radnje saizvrilaca tj. njihovi interesi su u
sukobu (npr. krivino djelo uestvovanja u tui).
Prividno saizvrilatvo - od nunog saizvrilatva treba razlikovati
sluajeve kada kod izvrenja djela nuno uestvuju dva lica a zakon kanjava samo
jedno. (npr. vanbrana zajednica sa maloljetnim licem).
Sluajno (nehatno) saizvrilatvo ili paralelno izvrilatvo - postoji kada vie lica
sudjeluju u izvrenju istog djela, ali nezavisno jedni od drugih i bez ikakve svijesti i
odluke o zajednikom djelu. Svako od tih lica jeste izvrilac, ali oni nisu saizvrioci. npr.
dva lica neovisno jedan od drugog daju otrov treem licu i ono umre. Ova lica su izvrioci krivinog djela
ubistva, ali nisu saizvrioci. npr. tree lice naie na provaljenu prodavnicu iz koje druga lica iznose stvari,
a prethodno su je obili. Tree lice ue i ono uzme stvari za sebe, to lice je izvrilac krivinog djela krae,
ali nije saizvrilac u krivinom djelu teke krae, jer su njegove radnje samostalne i usljedile su bez
prethodnog dogovora sa ostalim licima.

Odgovornost saizvrilaca
Pravilo je da svaki saizvrilac odgovara u granicama svog umiljaja, odn. nehata. On
ne odgovara za ekscese drugog saizvrioca. npr. ako se dvojica dogovore da nad treim izvre
razbojnitvo, te doekaju to tree lice i upotrebom sile oduzmu mu novac, a nakon toga jedan od
saizvrilaca ubije to lice. On e odgovarati za razbojnitvo i ubistvo, a drugi samo za razbojnitvo iz
razloga to ubistvo nije obuhvaeno dogovorom.

Podstrekavanje
Podstrekavanje je umiljajno navoenje ili nagovaranje drugog lica koje nema
odluku o izvrenju djela, da izvri odreeno krivino djelo. Podstrekavanje postoji i
u sluaju kada se navoenjem uvruje odluka kod drugog lica da izvri krivino
djelo. U prvom sluaju, uinilac uopte nema odluku o izvrenju djela, ali podstreka
utie na njegovu psihu i pod tim uticajem podstie to lice da uini djelo. U drugom
sluaju, uinilac je u fazi razmiljanja da li da izvri krivino djelo ili ne. On se koleba
oko toga, ali jo nije donio odluku. Podstreka utie na njega i pod tim uticajem izvrilac
uvruje odluku o izvrenju krivinog djela.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ako je kod izvrioca takva odluka ve postojala, podstrekavanje ne postoji, ve se
radi o tzv., neuspjelom podstrekavanju ili nepodobnom pokuaju".
Podstrekavanje moe biti svako sredstvo i djelatnost kojima se moe uticati na
volju drugoga i donoenje odluke o izvrenju krivinog djela. npr. upuivanje molbe,
ubjeivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvrenja djela, davanje ili obeanje poklona, prijetnja,
kompulzivna sila (ne i apsolutna sila), zloupoteba odnosa podreenosti ili zavisnosti, dovoenje ili
odravanje u zabludi odnosno prevara, davanje savjeta, opklada, uvjeravanje da djelo nee biti otkriveno, i
sl. Ipak, ni jednom od tih radnji podstreka ne uestvuje u radnji izvrenja i u tom smislu

se razlikuje od saizvrioca. Za razliku od pomaganja, postrekavanje je mogue samo


injenjem.
Ako je odluka o izvrenju krivinog djela rezultat (sporazumnog) podstrekavanja vie
lica, radi se o tzv. sapodstrekavanju. Ako ne postoji svijest o zajednikom
podstrekavanju, radi se o tzv. paralelnom ili prividnom podstrekavanju. U tom sluaju
svaki od njih je samostalni podstreka i svaki e odgovarati pod uslovom da je njegovo
podstrekavanje doprinijelo stvaranju odluke za izvrenje djela. Ako se podstrekava preko
treeg lica ili vie lica, radi se o posrednom ili sukcesivnom podstrekavanju ili tzv.
lananom podstrekavanju. Pri tome je dovoljno da podstreka koji je ukljuen u
podstekaki lanac zna lice koje on podstrekava, ali ne mora znati lino ostale posrednike
niti njihov broj, kao ni glavnog izvrioca. Ako je podstreka u vie navrata i na razliite
naine uticao na izazivanje odluke o izvrenju djela, radie se o podstrekavanju u
produenju, tj. samo o jednom podstrekavanju. Ako se sa jednim podstrekavanjem jedno
ili vie lica navede na izvrenje vie krivinih djela, postoji idealni sticaj na strani
podstrekaa, a ako se sa vie podstrekavanja podstrekne na vie krivinih djela, postojae
realni sticaj na strani podstrekaa.
Ko podstrekne nekoga da pomogne nekom licu u izvrenju krivinog djela
odgovarae za pomaganje, jer podstrekavanje na pomaganje je svojevrsni vid posrednog
pomaganja. Isto tako, i
pomaganje u podstrekavanju je pomaganje. Ako je jedno lice u istom djelu bilo i
podstreka i pomaga, pomaganje je konsumirano podstrekavanjem.
Za podstrekavanje je potrebno da se navodi na izvrenje krivinog djela koje je
usljed toga i izvreno ili makar pokuano.
Podstrekavanje mora biti upravljeno na odreeno krivino djelo i odreenog uinioca,
ali to ne znai da uinilac mora biti i individualno odreen a jo manje da treba biti lino
poznat podstrekau. Dovoljno je da je podstreka svjestan kruga lica, koja su na neki
nain odrediva ili povezana (prostorno, idejno, sportski, poslovno i sl.) i da je neko od
njih potencijalni izvrilac.
S druge strane, ne zahtijeva se da podstreknuti zna podstrekaa, niti mora biti
"svjestan da je njegova odluka da izvri krivino delo nastala pod uticajem podstrekaa",
jer se podstrekavanje nekada moe izvesti tako sofisticirano da podstreknuti i nema
osjeaj da je njegova odluka nastala pod uticajem nekoga drugoga.
Za podstrekavanje nije neophodno da je sam izvrilac krivino odgovoran, niti da
uopte moe biti krivino odgovoran (podstreknuti moe biti i dijete ili duevno bolesno
lice). Npr. sud je u jednom sluaju uzeo da postoji podstrekavanje kada je podstreknuto
dijete od 10 god.
Za podstrekavanje se zahtijeva postojanje umiljaja. Nehatno podstrekavanje,
iako je mogue nije kanjivo, jer bi to znailo nedopustivo proirivanje krivine
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


odgovornosti. Podstreka mora biti svjestan da svojim radnjama drugog navodi na
izvrenje krivinog djela, tj. da je njegovo ponaanje upravljeno na izvrenje krivinog
djela. Dovoljan je i eventualni umiljaj. Voljna komponenta umiljaja se sastoji u htjenju
izvrenja krivinog djela ili makar pristajanje na njegovo izvrenje. Dakle, umiljaj
podstrekaa je dvostruk: mora obuhvatiti kako stvaranje odluke kod drugog, tako i
krivino djelo odnosno njegovo izvrenje.
Podstreka je u krivinopravnom smislu posve izjednaen sa samim izvriocem, to
znai da je podstrekavanje kanjivo kod svakog krivinog djela bez obzira na njegovu
teinu, kao i da se podstreka kanjava kao da je sam uinio krivino djelo. To, meutim,
ne znai da se prilikom odmjeravanja kazne podstrekau ne moe izrei blaa ali
ponekada i stroija kazna nego izvriocu, to je u skladu sa naelom individualizacije.
Tee kanjavanje podstrekaa u izuzetnim sluajevima, opravdano je radi toga to on u
izvjesnim situacijama ima odluujuu ulogu u samom procesu nastajanja kriminalnog
ina, to je esto on sam, koristei odnos podreenosti ili autoriteta, "glavni krivac" za
izvrenje krivinog djela. Dakle, kanjavanje podstrekaa zavisi od ocjene od strane suda
svih konkretnih okolnosti datog sluaja.

Neuspjelo podstrekavanje ili pokuaj podstrekavanja


Postoji - kada se drugi sa umiljajem podstrekava na izvrenje krivinog djela za koje se
po zakonu moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, a kriv. djelo ne bude ni
pokuano.
Zakon je predvidio da e se ovo lice kazniti kao za pokuaj.
Neki autori smatraju da neuspjelo podstrekavanje nije ni sauesnitvo ni podstrekavanje,
jer nije dolo do protivpravnog ostvarenja kriv. djela, ve se zapravo radi o posebnom
kriv. djelu postavljenom u optem dijelu, za koje je na poseban nain odreena kazna.
Neuspjelo podstrekavanje moe da se manifestuje u nekoliko oblika:
1.
nesvreni pokuaj podstrekavanja - postoji kada podstreka nije uspio formirati
odluku kod podstreknutog;
2.
svreni pokuaj podstrekavanja - postoji kada je podstreka uspio formirati odluku
kod podstreknutog, ali ovaj iz nekog razloga (predomislio se, sprijeen i sl.) nije
izvrio ni pokuao krivino djelo;
3.
nepodobni pokuaj podstrekavanja - postoji kada podstreknuti uopte nije shvatio
ili razumio podstrekaa ili je kod njega ve bila donesena odluka o izvrenju djela;
4.
promaeno podstrekavanje - postoji kada je podstreknuti izvrio neko sasvim
drugo krivino djelo a ne ono na koje ga je podstreka navodio.
Navedeni sluajevi neuspjelog podstrekavanja, po svom sadraju i znaaju, se
meusobno razlikuju, to sudovi prilikom odmjeravanja kazne trebaju imati u vidu.
Meutim, svima im je zajedniko da nije dolo do izvrenja krivinog djela.
Za postojanje neuspjelog podstrekavanja, pored umiljaja, zahtijeva se da
postoji i radnja podstrekavanja, tj. da je vren uticaj na volju podstrekavanog. Tako,
nema ni neuspjelog podstrekavanja ako npr. pismena poruka nije ni stigla "podstrekavanom".

Neuspjelo podstrekavanje je kanjivo samo ako je u pitanju krivino djelo za


koje je predviena kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, ili drugim rijeima kod
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


svih djela kod kojih je kanjiv i pokuaj toga djela. Stoga je neophodno da sud utvrdi na
koje djelo je umiljaj podstrekaa bio upravljen i da to djelo tano navede u izreci svoje
presude. Isto tako, predvieno je da e se u tom sluaju kazniti kao za pokuaj krivinog
djela, to znai da se kazna odmjerava u granicama kazne propisane za dato krivino
djelo, ali sud moe izrei i blau kaznu.
Pomaganje
lan 33. KZ FBiH Pomaganje:
(1) Ko drugom s umiljajem pomogne u uinjenju krivinog djela, kaznit e se kao da ga
je sam uinio, a moe se i blae kazniti.
(2) Kao pomaganje u uinjenju krivinog djela smatra se naroito: davanje savjeta ili
uputa kako da se uini krivino djelo, stavljanje na rapolaganje uinitelju sredstava za
uinjenje krivinog djela, uklanjanje prepreka za uinjenje krivinog djela, te unaprijed
obeano prikrivanje krivinog djela, uinitelja, sredstava kojima je krivino djelo
uinjeno, tragova krivinog djela ili predmeta pribavljenih krivinim djelom.
(1) Pomaganje je takav oblik sauesnitva pri kojem pomaga preduzima radnje kojima
se tue djelo potpomae, unaprijeuje ili olakava. Pomaga ni djelimino ne uestvuje u
izvrenju kriv. djela, on je samo (sa)uesnik u tuem djelu, djelu koje ostvaruje neko
drugi. Dakle, pomaganje obuhvata one radnje koje su usmjerene na omoguavanje
izvrenja krivinog djela koje ini drugo lice, koje su na liniji unapreenja ili olakavanja
izvrenja tueg krivinog djela, radnje koje podupiru drugo lice u izvrenju kriv. djela.
Pomaganje se moe vriti:
a)
u pripremi ili prije izvrenja djela (nabavka sredstava za izvrenje djela;
uklanjanje prepreka; snimanje i ispitivanje mjesta izvrenja djela u cilju olakanja
izvrenja djela), odnosno
b)
u toku izvrenja djela, kao i
c)
nakon izvrenja djela.
Pomaganje je mogue samo ako je prethodno bilo obeano, u suprotnom radi se o
sasvim drugom krivinom djelu.
Da bi predstavljale pomaganje, pomagake radnje moraju doprinositi ostvarenju
krivinog djela, imati odreeni znaaj u njegovu izvrenju, moraju potpomagati,
unapreivati njegovo izvrenje. Ako te radnje nisu imale nikakav doprinos u izvrenju
krivinog djela ili ih izvrilac uopte nije koristio, radi se samo o pokuaju pomaganja ili
neuspjelom pomaganju koje nije kanjivo. S druge strane, ne zahtijeva se da one imaju
odluujuu ulogu u izvrenju krivinog djela u smislu formule conditio sine qua non,
odnosno da bez tih radnji djelo ne bi bilo ni izvreno.
Prema zakonu, kanjivo je samo umiljajno pomaganje, dok nehatno pomaganje,
iako je mogue i nerijetko se deava, po zakonu nije kanjivo.
Redovan oblik pomaganja je neposredno pomaganje, kada izmeu pomagaa i
izvrioca ne postoji neko drugo lice, kada mu dakle pomo prua neposredno. Meutim,
ako se to ini preko nekog drugog radi se o posrednom pomaganju, to je zapravo
pomaganje pomagau, tj. pomaganje u pomaganju. Posredni pomaga ovdje prua pomo
neposrednom pomagau, ali on postoji i kada podstrekava pomagaa na pruanje pomoi,
kao i onda kada prua pomo podstrekau. Rije je o tzv. lananom pomaganju, a ono
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


postoji kada se vie lica nalazi u lancu pomaganja. Kada vie lica istovremeno pomae
izvriocu radi se o tzv., pomagakom saizvrilatvu.
Za razliku od podstrekavanja, pomaganje moe biti izvreno i neinjenjem koje se
sastoji u proputanju preduzimanja dune radnje kako bi se pomoglo drugome u izvrenju
krivinog djela (npr. noni uvar ostavi otvoren prozor ili otkljuana vrata, da bi olakao
izvrenje krae). S druge strane, pomaganje je mogue i kod krivinih djela neinjenja
i kod krivinih djela koja mogu izvriti samo odreena lica (delicta propra),
uglavnom kao psihiko pomaganje.
Pomaganje pretpostavlja da je u vrijeme preduzimanja pomagakih radnji kod
lica kojem se pomae ve bila stvorena odluka o izvrenju djela. Ako je pomagaka
radnja preduzeta prije nego se to lice odluilo da izvri djelo, nema pomaganja, ali se
moe raditi o podstrekavanju. npr. podstrekavanje predstavlja savjetovanje ili obeanje
pomoi nakon izvrenja kriv. djela, ako je uinjeno prije nego je lice donijelo odluku o
izvrenju, ako se na taj nain izaziva ili uvruje odluka za izvrenje djela.
Za razliku od podstrekavanja, zakon je naveo neke od radnji koje mogu biti
pomagake radnje. S obzirom na njihovu prirodu, one mogu predstavljati psihiko
(intelektualno) i fiziko pomaganje. Jednom rijeju, pomaganje se sastoji u
omoguavanju (radnjom ili savjetom) drugom licu izvrenja kriv. djela.
U skladu s tim, zakon, kao mogue oblike pomaganja, navodi:
1.
davanje savjeta ili uputa kako da se uini krivino djelo,
2.
stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstva za izvrenje krivinog djela,
3.
uklanjanje prepreka za izvrenje krivinog djela, te
4.
unaprijed obeano prikrivanje krivinog djela, uinilaca, sredstava kojima je
krivino djelo izvreno, tragova krivinog djela ili predmeta pribavljenih krivinim
djelom.
Zakon je oblike pomaganja ovdje dao samo primjerice, pa se ono dakle moe javljati i
u nekim drugim oblicima.
Psihiko pomaganje predstavlja jaanje volje uinioca koje se, moe sastojati u
davanju savjeta ili uputstava kako da se izvri krivino djelo (npr. kako da izvri
krijumarenje, djelo prevare itd.) ili unaprijed obeanim prikrivanjem krivinog djela
(kao to je njegovo prikrivanje, prikrivanje sredstava izvrenja djela, predmeta
pribavljenih djelom ili tragova krivinog djela). Jedan od eih vidova ovog oblika
pomaganja je obeanje da e se realizovati prodaja robe pribavljene krivinim djelom
krae (npr. obeanje trgovca automobilima da e ukradene automobile plasirati na
tritu kao oblik pomaganja u tekoj krai). Psihiko pomaganje, osim prije navedenih,
moe obuhvatati i neke druge radnje (npr. kada pomaga savjetima, isticanjem dodatnih
motiva odrava i stabilizuje ve stvorenu izvrilaku volju, uklanja skrupule u odnosu
prema djelu, kada uputama i savjetima utie na uinioca da due i jae zlostavlja rtvu
djela, itd).
Fiziko pomaganje je pruanje materijalne, fizike podrke u njegovom injenju. U
praksi su najei oblici fizikog pomaganja stavljanje izvriocu na raspolaganje
sredstava za izvrenje krivinog djela, (npr. dodavanjem noa izvriocu za vrijeme tue ili
dodavanje alata za provaljivanje, stavljanje na raspolaganje prevoznog sredstva radi
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


krae stvari u preduzeu, stavljanje na raspolaganje prostora uz mjesenu naknadu za
bavljenje neovlaenom trgovinom i sl), zatim uklanjanje prepreka za izvrenje djela (npr.
uvanje strae ili obezbjeenje izvrenja krivinog djela, izvianje mjesta izvrenja
krivinog djela, prebacivanje izvrioca na mjesto izvrenja djela, davanje odreenih
obavjetenja koja su od znaaja za izvrenje krivinog djela iznoenje keramikih ploica
iz zatvorene prostorije kako bi ih izvrilac krae lake iznio, putanje glasne muzike kako
bi se olakalo silovanje).
Pomagake radnje su mogue sve do definitivnog okonanja krivinog djela, odnosno do
njegovog dovrenja u materijalnom smislu. One mogu prethoditi samom izvrenju
krivinog djela (prethodno pomaganje, npr. kada je vlasnik ugostiteljskog objekta
izvrioca i djevojku koja je kasnije silovana, automobilom dovezao u taj objekat, otvorio
im vrata i tamo ih ostavio), a mogu se preduzimati i istovremeno sa odvijanjem radnje
izvrenja, ali i nakon njenog preduzimanja ali prije nego to je posljedica nastupila (tzv.
meupomo), odnosno i poslije dovrenja djela u formalnom pa sve do njegovog
dovrenja u materijalnom smislu (npr. neko na zahtjev ucjenjivaa prenosi novac koji je
rtva ucjene ostavila; ili pomae izvriocu na taj nain to spreava pomo koju tree
lice eli pruiti povrijeenom; nakon formalnog dovrenja krae pomae izvriocu da
pobjegne sa ukradenim stvarima i sl.). Kod trajnih krivinih djela (npr. protivpravnog
lienja slobode) pomaganje mogue sve do njihovog dovrenja u materijalnom smislu, tj.
cijelo vrijeme trajanja protivpravnog stanja, sve do njegovog prestanka (a ne samo do
lienosti slobode, dovrenje u formalnom smislu).
Pomaganje je umiljajno podupiranje tueg krivinog djela. Nehatno pomaganje,
iako je mogue, nije pomaganje u krivinopravnom smislu odnosno nije kanjivo, ali
moe biti kanjivo kao nehatno saizvrilatvo. Umiljaj se sastoji u svijesti da se prua
pomo odreenom uiniocu u izvrenju odreenog krivinog djela, pa mu je stoga i
sadraj dvostruk: on prvenstveno mora biti svjestan da svojim radnjama pomae u
izvrenju nedoputenog djela drugog lica, kao i bitnih obiljeja krivinog djela. Ne mora
biti svjestan pojedinosti, kao to je konkretan tok zbivanja, mjesto i vrijeme izvrenja
djela, itd.
Iako su pomaga i izvrilac djela redovno meusobno povezani, nije neophodno da se
oni meusobno i poznaju, niti je nuno da je pomagau izvrilac individualno poznat,
dovoljno je da mu je poznat krug lica iz kojih e proizai izvrilac.
S druge strane, nije uslov za postojanje pomaganja ni da izvrilac zna za pomagaa
niti da je svjestan da mu je neko pomogao (tzv. potajno pomaganje).
Konano, za postojanje pomaganja nije potrebno ni da je sam izvrilac krivino
odgovoran, kao ni da je kanjen (limitirana akcesornost).
Kao i kod podstrekavanja, za postojanje i kanjavanje pomaganja potrebno je da je
izvrilac izvrio krivino djelo, odnosno da ga je pokuao ili da je preduzeo kanjive
pripremne radnje. Ono je kanjivo kod svih krivinih djela, bez obzira na propisanu
kaznu. Ukoliko je djelo ostalo u pokuaju, pomaganje je kanjivo ako je kanjiv pokuaj,
a to su sva djela sa propisanom kaznom od tri godine ili teom kaznom.
U pogledu granica kanjavanja pomagaa, zakon predvia da se pomaga kanjava
kao da je sam izvrio krivino djelo, ali omoguava i ublaavanja kazne. To znai da
ve sam zakon polazi od stava da je pomaganje najlaki oblik sauesnitva, pa stoga
gotovo redovno sudovi pomagau izriu blau kaznu, mada nisu iskljueni ni sluajevi da
se pomaga kazni stroe od izvrioca. Konano, u sluajevima kada je djelo ostalo u
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


pokuaju, potrebno je imati u vidu da tada postoje dva osnova za ublaavanje kazne: sam
pokuaj kod kojeg se kazna i inae moe ublaavati, kao i pomaganje, to sudovi moraju
cijeniti i uvaavati prilikom kanjavanja pomagaa.
Kao i podstrekavanje i pomaganje je u izvjesnim sluajevima predvieno kao
posebno krivino djelo. Razlozi su gotovo isti kao i kod podstrekavanja, da se u nekim
sluajevima pomaganje posebno inkriminie (npr. djelo pomaganja neprijatelju za
vrijeme rata od strane graanina BiH) ili se eli predvidjeti stroe kanjavanje od onoga
koje bi ono imalo kada bi se tretiralo kao sauesnitvo (npr. djelo pomaganja drugome u
samoubistvu, ili pomaganja bremenitoj eni da ona sama izvri prekid trudnoe), ili kada
se eli inkriminisati pomaganje i onda kada se ono ne bi moglo kazniti kao sauesnitvo,
s obzirom da djelo u kojem se pomae samo po sebi nije kanjivo. Kod pomaganja
postoji i jedan dodatni razlog, koji postoji onda kada se eli za pomagaa izbjei
mogunost blaeg kanjavanja.
Neuspjelo pomaganje bi postojalo ako pomognuti nije izvrio ni pokuao izvrenje
krivinog djela ili je to uinio nezavisno od radnje pomaganja. Naravno, ono e postojati
i ako je uinilac odbio pomaganje, kao i kada je izvrilac izvrio sasvim drugo krivino
djelo. Neuspjelo pomaganje, iako dakle mogue, po pravilu nije krivinopravno
relevantno, odnosno kanjivo. Zakon ipak ponekad odstupa od ovog pravila i predvia
kanjavanje i za neuspjelo pomaganje, kada ga predvia kao samostalno krivino djelo
(npr. izraivanje i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih za izvrenje krivinog
djela iz entitetskih krivinih zakona).
Granice krivine odgovornosti i kanjivost sauesnika
lan 34. KZ FBiH - Granice krivine odgovornosti i kanjivost sauesnika
(1) Sauinitelj je krivino odgovoran u granicama svojeg umiljaja ili nehata, a
podstreka i pomaga u granicama svog umiljaja.
(2) Sauinitelja, podstrekaa ili pomagaa koji dobrovoljno sprijei uinjenje krivinog
djela sud e osloboditi kazne.
(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivinu odgovornost
ili doputa osloboenje od kazne ili ublaavanje kazne mogu se uzeti u obzir samo onom
uinitelju, sauinitelju, podstrekau ili pomagau kod kojega takvi odnosi, svojstva i
okolnosti postoje.
Kod sauesnitva vrijedi pravilo individualne krivine odgovornosti, jer svaki
sauesnik bez obzira na oblik njegovog uea u izvrenju krivinog djela, odgovara
prema stepenu svog doprinosa u djelu, stepenu svoje krivice, nezavisno od toga u kojoj
mjeri odgovaraju drugi uesnici i da li oni uopte odgovaraju (naelo samostalne
odgovornosti sauesnika).
Zahtijeva se, samo to da je izvrilac izvrio djelo, odn. da je preduzeo kanjive
radnje, to podrazumijeva i kanjive pripremne radnje. To proizilazi iz principa
subjektivne krivine odgovornosti koja je potpuno autonomna i ne zavisi od krivice
drugih, bez obzira da li se radi o izvriocu ili nekom drugom uesniku u izvrenju
krivinog djela.
Meutim, kako je sauesnitvo ipak specifian i poseban oblik tzv. kolektivnog
vrenja jednog krivinog djela, neophodno je da se, pored optih pravila koja se inae
odnose na krivinu odgovornost i jednako vrijede i za sauesnike, u zakonu postave i
neka posebna pravila kojima se regulie krivina odgovornost u takvim situacijama.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Na bazi ovih odrednica formirana su osnovna pravila o odgovornosti sauesnika, koja


glase:
Sauesnici odgovaraju u granicama svog umiljaja odn. nehata - saizvrioci;
Sauesnici odgovaraju u granicama postignutog stepena realizacije krivinog
djela, odn. izvor odgovornosti sauesnika je vezan za izvrenje djela. Ako djelo
nije izvreno, ne postoji ni odgovornost;
Subjektivne okolnosti ili svojstva koje utiu na odgovornost i kanjivost odnose
se samo na onog sauesnika kod kojeg takve okolnosti ili svojstva postoje.
(1) Osnovno pravilo odgovornosti sauesnika se sastoji u tome da oni odgovaraju u
granicama svog umiljaja, nezavisno od odgovornosti glavnog uinioca, dok
saizvrioci odgovaraju, kako u granicama svog umiljaja, tako i nehata.
Iako se umiljaj sauesnika i izvrioca kao uesnika u zajednikom djelu, u osnovi
podudaraju, nisu rijetki sluajevi postojanja i tzv. ekscesa na strani izvrioca, pri
emu postoje bitna odstupanja izmeu njihovih umiljaja, koja mogu da se svedu u 2
osnovne kategorije: u neslaganja ili ekscese u kvalitativnom i neslaganja ili ekscese u
kvantitativnom smislu (koji moe biti pozitivan i negativan kvantitativni eksces).
1)
KVALITATIVNI EKSCES postoje u onim situacijama kada je izvrilac uinio
sasvim drugo krivino djelo od onoga to je sauesnik (podstreka ili pomaga) imao
u vidu. U takvoj situaciji, sauesnitvo je iskljueno i kriv. odgovornost na strani
sauesnika ne postoji, jer djelo koje su sauesnici imali u vidu nije ni pokuano,
odn. uinilac nije ni uao u kanjivu zonu. npr. ako je podstreka podstrekavao na
silovanje, a podstreknuti je izvrio teku tjelesnu povredu ili razbojnitvo, tu nema
zajednikog djelovanja vie lica, pa dakle ni samog sauesnitva; ili ako je pomaga
nabavio sredstva za izvrenje krae, a podstreknuti je izvrio ubistvo i sl. Svakako da
e u tom sluaju postojati odgovornost za neuspjelo podstrekavanje na dato djelo,
naravno, pod uslovom da je podstrekavanje bilo upravljeno na djelo za koje je
propisana kazna zatvora od tri godine ili tea kazna (kod svih djela kod kojih je
kanjiv i pokuaj toga djela kazna preko tri godine), jer u suprotnom nema krivine
odgovornosti podstrekaa i tada neuspjelo podstrekavanje nije kanjivo. I ovdje je
posve irelevantno da li je ili nije drugo djelo izvreno.
2)
KVANTITATIVNI EKSCESI postoje u sluajevima kada izvrilac ostaje na
istovrsnom (jednorodnom) krivinom djelu, ali je pri izvrenju djela dolo do
odreenog odstupanja, odn. izvrialac je uinio vie ili manje od onoga na to se
sauesnitvo odnosilo.
Kvantitativni eksces moe biti pozitivan i negativan:
a)
pozitivni kvantitativni eksces - postoji kada je izvrilac uinio vie od
onoga na to se sauesnitvo odnosilo i to tako to je ostvario tei oblik djela, to
vodi u drugu (teu) kvalifikaciju djela. U ovom sluaju, sauesnik e odgovarati
samo u granicama svog umiljaja. npr. ako se umiljaj sauesnika striktno odnosi
na osnovni oblik djela (npr. krae), a uinilac izvri tee kriv. djelo, (npr.
provalnu krau ili razbojnitvo), onda e sauesnik odgovarati samo u granicama
svog umiljaja, (tj. za obinu krau), a izvrilac e odgovarati za provalnu krau
ili razbojnitvo koje je izvrio samostalno. Ovakva odstupanja dovode do
drugaije kvalifikacije djela, ali je mogue i odstupanje koje uopte ne dovodi u
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


pitanju kvalifikaciju krivinog djela, ali o tome ipak sudovi moraju voditi rauna
prilikom odmjeravanja kazne, naravno ako je mogue utvrditi tano umiljaj
sauesnika. Ako je npr. podstreka od podstreknutog traio da ukrade samo tano
odreenu stvar a ovaj je prilikom krae uzeo i neke druge stvari (pod uslovom da
to ne dovodi do promjene kvalifikacije krae), onda e i jedan i drugi odgovarati
za obinu krau, ali e sud pri odmjeravanju kazne morati voditi rauna o
sadraju umiljaja podstrekaa.
b)
negativni kvantitativni eksces - postoji kada da je izvrilac uinio laki
oblik istorodnog krivinog djela, odn. manje od onoga na to se sauesnitvo
odnosilo. Npr. lice koje je podstreknuto na razbojnitvo izabralo je ipak samo
obinu krau, ili umjesto ubistva ono se ograniilo samo na otmicu i sl. U takvim
sluajevima ipak je odluujue ono to je izvrilac uinio, pa se stoga ovdje
izuzetno naputa princip granica umiljaja i odgovornost sauesnika se ograniava
samo na ono to je izvreno, ali e sud prilikom odmjeravanja kazne svakako
imati na umu sadraj i usmjerenost sauesnikog umiljaja. Drugim rijeima, kada
je izvrilac ostvario manje od onog na to je bio podstrekavan, podstreka i
izvrilac e odgovarati za ono to je ostvareno, odn. blae djelo, jer prema
navedenom pravilu o odgovornosti sauesnika, izvor odgovornosti svih
sauesnika je djelo koje je stvarno izvreno. Ovdje se zapravo radi o
tzv.limitiranoj akcesornosti tj. odgovornosti uslovljenoj postojanjem krivinog
djela, a ne odgovornosti pojedinih sauesnika.
3)
Izuzetno, moe postojati i trea situacija u kojoj podstreka izvriocu na neki
nain daje punu slobodu, odvezane ruke, kada npr. izvrenje djela trai po svaku
cijenu. U takvom sluaju, granice njegovog umiljaja dijele sudbinu izbora samog
izvrioca, naina koji je on izabrao za postizanje datog kriminalnog cilja: (da li je npr.
traena stvar oduzeta obinom, tekom ili razbojnikom kraom; da li se do droge
dolo prevarom, ucjenom ili ak uz izvrenje i nekog drugog krivinom djela, npr.
podmiivanjem; da li se npr. do supstance za proizvodnju droge dolo falsifikovanjem
uvoznih dokumenata, zloupotrebom slubenog poloaja, protivzakonitim
posredovanjem itd.).
(2) U odredbi st. 2. regulisano je pitanje dobrovoljnog odustanka ili preciznije
dobrovoljnog spreavanja izvrenja djela od strane sauesnika, to ovdje
podrazumijeva sauesnitvo u irem smislu, odn. kako podstrekaa i pomagaa tako i
saizvrioca.
Prema tome, ovdje nije dovoljno odustajanje sauesnika od daljeg preduzimanja
radnje sauesnitva, ve je neophodno da je sauesnik sprijeio izvrenje djela.
Za primjenu ove odredbe sasvim je irelevantno na koji nain je sauesnik sprijeio
izvrenje krivinog djela; bitno je samo da je samo odustajanje od izvrenja krivinog
djela bilo dobrovoljno.
Za razliku od dobrovoljnog odustanka uinioca od izvrenja krivinog djela, zakon je
dobrovoljno spreavanje izvrenja djela od strane sauesnika, predvidio kao osnov za
obavezno osloboenje od kazne.
(3) Odredbom iz st. 3. odreeno je da lini odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih
zakon iskljuuje krivinu odgovornost ili doputa osloboenje od kazne ili
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


ublaavanje kazne, mogu da se uzmu u obzir samo onom izvriocu, saizvriocu,
podstrekau ili pomagau kod koga takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.
Radi se o okolnostima isto personalnog karaktera koje su toliko vezane za linost
sauesnika, njegove osobine i stanja, da ih je nedopustivo protezati i prenositi i na druge
uesnike u djelu, pa su stoga redovno u zakonima ograniene samo na onog sauesnika
kod koga postoje i utiu na njegovu krivinopravnu poziciju (tzv. neprenosive personalne
okolnosti).
Line okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivinu odgovornost su npr. neuraunljivost
i zablude koje iskljuuju kriv. odgovornost i koje su toliko vezane za linost da su
neprenosive na druge sauesnike.
Okolnosti na osnovu kojih zakon doputa osloboenje od kazne ili ublaavanje kazne su
npr. pravna zabluda, bitno smanjena uraunljivost, dobrovoljni odustanak, prekoraenje
granica nune odbrane i krajnje nude, i dr. Rije je takoe o okolnostima individualnog
karaktera koje se mogu
uzeti samo onim sauesnicima kod kojih se nau, a ne i onima koji nisu bili u zabludi,
koji se nisu nalazili u stanju jake prepasti izazvane napadom ili opasnou, kao i neke
okolnosti koje se nalaze u opisima pojedinih krivinih djela kao isto line okolnosti koje
zakon tretira kao privilegirajue ili kvalifikatorne okolnosti, zbog kojih sam zakon
predvia blau ili strou kaznu (npr. svojstvo majke-rodilje kod krivinog djela
edomorstva je kao strogo personalna okolnost neprenosiva i na sauesnike, tj. ne moe
uticati na njihovu krivinu odgovornost i kanjavanje).
KRIVINA ODGOVORNOST
lan 35. ZKP FBiH Sadraj (elementi) krivine odgovornosti:
(1) Krivino je odgovoran uinitelj koji je uraunljiv i kriv za uinjeno krivino djelo.
(2) Uinitelj je kriv ako je krivino djelo uinio s umiljajem.
(3) Uinitelj je kriv i ako je krivino djelo uinio iz nehata, ako to zakon izriito
propisuje.
U savremenom krivinom pravu opteprihvaen je princip da je za kanjavanje
uinioca, osim protivpravnog djela, potrebno da postoji i krivina odgovornost.
Krivina odgovornost je skup subjektivnih pretpostavki koje trebaju biti ispunjene
da bi jedno nedoputeno i protivpravno djelo moglo pripisati uiniocu odn. staviti na
teret.
Konstitutivne komponente krivine odgovornosti ine 2 subjektivna elementa koji
tempore criminis karakteriu uinioca, a to su:
1. uraunljivost tj, njegovo psihiko stanje i
2. krivica ili vinost tj. psihiki odnos prema krivinom djelu.
Dakle, da bi neko bio krivino odgovoran - mora kumulativno ispunjavati dva
uslova, tj. da je kriv za uinjeno krivino djelo i da je uraunljiv.
Uraunljivost je svojstvo normalnog i duevno zdravog ovjeka da ispravno rasuuje
odn. da shvati znaenje odreenog djela i da se u skladu sa tim ponaa, to ga ini
podobnim da bude krivino odgovoran za izvreno krivino djelo.
Vinost ili krivica podrazumijeva njegov psihiki odnos prema izvrenom djelu koji
potvruje njegovu krivicu za to djelo i predstavlja osnov njegove odgovornosti. Ona
moe biti razliitog intenziteta odnosno moe se izraavati u razliitim stpenima teine,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


koji se uglavnom svode na dva osnovna oblika: umiljaj i nehat. Pri tome, umiljaj
predstavlja tei oblik krivice za koji se redovno predvia kanjavanje, dok je nehat laki
oblik i stoga je za nehatno izvrenje krivinih djela odgovornost izuzetna, samo kada je to
izriito predvieno.
Krivina odgovornost je u osnovi individualna kategorija; ona je neprenosiva i
svaki uinilac odgovora samo za ono to je on uinio ili je propustio uiniti.
Uraunljivost
lan 36. ZKP FBiH - Uraunljivost
(1) Nije uraunljiva osoba koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije mogla shvatiti
znaaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene
duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog psihikog razvoja
(neuraunljivost).
(2) Uinitelj krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost
da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog
lana, moe se blae kazniti (bitno smanjena uraunljivost).
(3) Krivino je odgovoran uinitelj krivinog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili
na drugi nain doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati
svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje krivino djelo bilo obuhvaeno
njegovim umiljajem ili je u pogledu krivinog djela kod njega postojao nehat a zakon za
takvo krivino djelo propisuje krivinu odgovornost i za nehat (samoskrivljena
neuraunljivost).
(4) Bitno smanjena uraunljivost u koju se uinitelj doveo na nain iz stava 3. ovog lana
ne moe biti osnov za ublaavanje kazne.
Uraunljivost je - svojstvo normalnog i duevno razvijenog ovjeka da ispravno
rasuuje, odn. da shvati znaenje odreenog djela i da se u skladu s tim ponaa.
Zakon uraunljivost odreuje negativno tj. odreuje ko se smatra neuraunljivim, jer je
opta predpostavka da su ljudi uraunljivi, a neuraunljivi su samo izuzetno. Ako pitanje
uraunljivosti uopte nije problematino i ako na to okolnosti datog sluaja ukazuju, to
postoji u najveem broju sluajeva, sud se i ne uputa u ispitivanje postojanja
uraunljivosti. Dakle, sud e utvrivanju neuraunljivosti pristupiti samo onda kada
postoje okolnosti koje u konkretnom sluaju izazivaju sumnju u odnosu na uraunljivost
uinioca.
Prema zakonskom odreenju neuraunljiva je ona osoba, koja u vrijeme izvrenja
krivinog djela nije mogla shvatiti zanaaj svog dejla, ili koja nije mogla upravljati
svojim potupcima.
Svijest o znaaju djela je intelektualna komponenta a mogunost upravjanja postupcima
voljna komponenata. Za postojanje neuraunljivosti, a time i iskljuenje krivine
odgovornosti, dovoljno je da je ispunjen jedan od dva navedena uslova. To praktino
znai da je neuraunljiva osoba, koja u vrijeme izvrenja krvinog djela, nije mogla
shvatiti zanaaj svoga djela, kao i osoba koja nije mogla upravjati svojim postupcima. U
praksi se najee deava da su oba ova uslova kumulativno ispunjena, ali postoje
sluajevi, kada je ispunjen samo jedan uslov.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Razlozi koji dovode do neuraunljivosti su:
1. trajna duevna bolest - najee se manifestuje u vidu izofrenije, progresivne
paralize i neki sluajevi poligofrernije. Kad je rije o ovom osnovu u praksi uglavnom
nema problema oko utvrivanja neuraunljivosti, jer se radi o duevnim bolestima,
koje redovito veoma dugo ili vjeno traju i koje su skoro uvjek neizljeive.
2. privremena duevna bolest - to su oboljenja koja se javljaju povremeno ili se
razvijaju u odreenim intervalima, tako da se smjenjuju periodi oboljenja i periodi
duevnog zdravlja. To se esto javlja kod maninodepresivne psihoze. Kod ove
bolesti smjenjuju se depresivno stanje i slobodni intervali. U slobodnim intervalima
postoji duevno zdravlje i osoba je odgovorna za djelo uinjeno u tom stanju. Ova
oboljenja poznata su i pod nazivom lucida intervala, tj. svjetli momenti.
3. privremena duevna poremeenost - to su nenormalna psihihika stanja. Ova stanja
nemaju karakter duevnog oboljenja, njihovo trajanje je privremeno. Uzrok ovih
stanja mogu biti: alkohol, droga, i dr. omamljujua sredstva, otrovi, stanje bunila
usljed trovanja, visoke temperature ili groznice, stanje hipnotisanosti, mjesearstvo i
sl. Ova stanja su prolazna, tako da lice koje je uinilo djelo u takvom stanju, kasnije
dolaze u sasvim normalno stanje.
4. zaostali duevni razvoj - to je nenormalno psiholoko stanje nastalo usljed
nedovoljne psihike razvijenosti linosti. Stepen duevne zaostalosti moe biti
razliit, pa se duevno zaostala lica svrstavaju u debile, imbecile i idiote. Uzroci koji
dovode do zaostalog duevnog razvoja su razliiti i mogu biti: povrede centralnog
nervnog sistema ili povrede mehanikim sredstvima ili preleane bolesti. Te povrede
ili promjene mogu nastati i u periodu embrionalnog razvoja. Od zaostalog duevnog
razvoja treba razlikovati duevnu nedozrelost djece i maloljetnika, kod kojih je proces
sazrijevanja linosti jo u toku.
Dakle, neuraunljivost bi se mogla definisati kao nesposobnost uinioca da u
vrijeme izvrenja djela shvati znaaj toga djela ili da upravlja svojim postupcima
usljed trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili
zaostalog duevnog razvoja.
Postojanje ne/uraunljivosti relevantno je samo u odnosu na psihiko stanje
uinioca u vrijeme izvrenja krivinog djela (tempus commissi delicti), sa izuzetkom
koji se odnosi na samoskrivljenu neuraunljivost tj. ustanovu actiones liberae in
causa.
Neuraunljivost se uvijek utvruje u odnosu na konkretno krivino djelo, jer kod
odreenog lica moe postojati uraunljivost u odnosu na jedno djelo, ali ne mora i u
odnosu na druga. Tako npr. jedno lice nedovoljne duevne razvijenosti moe biti svjesno
znaaja krivinog djela ubistva a istovremeno da ne bude svjesno znaaja
neprijavljivanja krivinog djela ili nepruanja pomoi.
Zakon je u odnosu prema neuraunljivim licima napustio klasinu koncepciju, prema
kojoj su ovakvi uinioci, iako neuraunljivi i bez krivice za uinjeno djelo, ostajali u
krivinom pravu i prema njima su primjenjivane prinudne mjere medicinskog karaktera.
Po ugledu na neka zakonodavstva, KZ FBiH je prihvatio drugo rjeenje prema kojem su
ova (apsolutno) neuraunljiva lica iskljuena iz domena krivinog prava, to znai da za
ova lica nisu predviene nikakve krivinopravne mjere. Prema tome, izricanje
krivinopravne sankcije uvijek ima za pretpostavku vinost uinioca, a neuraunljivo lice
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


za to ne posjeduje sposobnost. Time se naputa i dvojni kolosijek kazne i mjere
bezbjednosti: kazna za uraunljivog i vinog uinioca, a mjera bezbjednosti za
neuraunljivog uinioca.
Bitno smanjena uraunljivost
Uinitelj krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da
upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog
lana, moe se blae kazniti (bitno smanjena uraunljivost)
Bitno smanjena uraunljivost je takvo stanje uinioca u vrijeme izvrenja krivinog
djela u kojem je njegova sposobnost da shvati znaaj svoga djela ili mogunost da
upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog trajne ili privremene duevne
bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja
Dakle, za razliku od neuraunljivosti koja moe samo da postoji ili ne postoji,
uraunljivost se moe stepenovati, manifestovati u razliitoj mjeri. Zapravo, osnovna
razlika izmeu neuraunljivosti i bitno smanjene uraunljivosti sastoji se u
intenzitetu poremeenosti psihikih funkcija; kod neuraunljivosti one su posve
iskljuene, a ovdje one postoje ali su usljed postojeih abnormalnih stanja bitno
smanjene. To znai da je za primjenu ove ustanove potrebno da je smanjenje ovih
mogunosti veeg intenziteta, da je ono izraeno u znatnijoj mjeri i da je opredjeljujue
uticalo na uinioca u odnosu na izvrenje djela. Umanjenja ovih psihikih mogunosti
koja su manjeg intenziteta ne iskljuuju uraunljivost, ali se mogu uzeti pri odmjeravanju
kazne u okviru stepena krivine odgovornosti. Razgranienje izmeu neuraunljivosti i
bitno smanjene uraunljivosti u praksi je veoma slobeno i ovo pitanje u praksi se
razrjeava iskljuivo vjetaenjem od strane specijalizovanih zdravstvenih ustanova ili u
lakim sluajevima vjetaenjem od strane ljekara neuropsihijatara kao pojedinaca.
Ako se pojavi sumnja da je uraunljivost smanjena, ona se mora u svakom
konkretnom sluaju da utvruje, kao to se to ini kada je u pitanju i neuraunljivost.
Zakon bitno smanjenu uraunljivost tretira kao fakultativni osnov za
ublaavanje kazne, iz ega se zakljuuje da takvo stanje uinioca ne iskljuuje
njegovu krivinu odgovornost, odnosno da ovakav uinilac moe da postupa kako
umiljajno tako i nehatno, pa zbog toga se ovim licima uz kaznu mogu izricati i mjere
bezbjednosti.
Samoskrivljena neuraunljivost
Krivino je odgovoran uinitelj kriv. djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na
drugi nain doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati
svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje kriv. djelo bilo obuhvaeno
njegovim umiljajem ili je u pogledu kriv. djela kod njega postojao nehat a zakon za
takvo kriv. djelo propisuje kriv. odgovornost i za nehat (samoskrivljena neuraunljivost).
Pravilo je da se neuraunljivost kao i bitno smanjena uraunljivost procjenjuju se u
vrijeme izvrenja krvinog djela.
Izuzetak od ovog pravila postoji u sluaju tzv. samoskrivljene neuraunljivosti, kada
se uraunljivost procijenjuje prema vremenu kada se uinilac stavljao u neuraunljivo
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


stanje. npr. lice koje je sklono upotrebi alkohola i pravljenju izgreda, u alkoholiziranom stanju napadne
drugo lice i nanese mu tjelesnu povredu. U vrijeme nanoenja povrede uinilac je neuraunljiv, ali je
krivino odgovoran jer je bio uraunljiv u vrijeme kada se dovodio u alkoholizirano stanje, a pri tome je
znao da u takvom stanju moe uiniti kriv. djelo

Sutina ovog instituta je u tome da se uinilac doveo u stanje neuraunljivosti


upotrebom alkohola ili drugih omamljujuih sredstava uslijed ega nije mogao shvatiti
znaaj djela ili upravljati svojim postupcima.
Uraunljivost ovakvih osoba ne procjenjuje se u vrijeme izvrenja djela, nego u
vrijeme kada se uinilac dovodio u takvo stanje. On je krivino odgovoran, ako je u
vrijeme dovoenja u neuraunljivo stanje krivino djelo bilo obuhvaeno umiljajem ili
je u odnosu na krivino djelo kod njega postojao nehat, a zakon za takvo djelo propisuje
kanjavanje za nehata.
Ovaj institut poznat je i pod nazivom actiones libera in cause radnje slobodne u
uzroku a nisu slobodne u izvoenju. Npr. pijanac ima vlastito iskustvo u pijanstvu,(zna se da
agresivan kad je pijan) pa u pijanom stanju uini krivino djelo, tu se ne moe primjeniti ovaj institut; dok
recimo kod nekog ko nikad ne pije i iz nekih razloga se napije pa uini krivino djelo, tada se moe isti
pozvati na institut uraunljivosti. Ili npr: vozai teretnjaka po nepisanom pravilu svraaju u birtije gdje se
opijaju. Na voza ide iz Skoplja u Ljubljanu i svjestan je, odnosno mora biti svjestan da je saobraaj
opasna djelatnost i da alkohol smanjuje mogunost upravljanja vozilom, da mora stii na odredite i ta ga
sve eka na putu. On ipak nakon toga sjedne u auto i nastavi vonju i doe do saobraajne nesree. U
vrijeme poinjenja bio je neuraunljiv, ali sudja da ima u vidu ovaj institut, mi ga osuujemo zbog toga to
je kada je sjeo da pije bio sjestan jer je voza profesionalac. Radit e se o eventualnom umiljaju-ne
iskljuuje krivinu odgovornost samo kod odmjeravanja kazne

Krivnja (vinost)
Pod vinou (krivicom, krivnjom) se podrazumijeva psihiki odnos uinioca
prema izvrenom krivinom djelu na osnovu koga mu se ovo djelo moe pripisati u
krivicu, odn. na osnovu koga mu se moe uputiti prijekor za izvrenje djela koje mu se
stavlja na teret.
Psihiki odnosi uinioca prema krivinom djelu po svojoj sadrini i intenzitetu mogu
biti razliiti, ali se svi oni u teoriji i zakonodavstvu uglavnom svode na svoja dva
osnovna oblika:
umiljaj i nehat.
Umiljaj je osnovni oblik vinosti za koji se uvijek odgovara s obzirom da se on
zahtijeva kod svih krivinih djela, dok se za nehatno izvrenje djela odgovara samo
izuzetno, onda kada je to u zakonu izriito odreeno.
Umiljaj je istovremeno i tei oblik i stepen vinosti radi ega je kod umiljajnih
krivinih djela propisana tea kazna.
UMILJAJ (DOLUS)
lan 37. KZ F BiH - Umiljaj:
(1) Krivino se djelo moe uiniti s direktnim ili eventualnim umiljajem.
(2) Uinitelj postupa s direktnim umiljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo
uinjenje.
(3) Uinitelj postupa s eventualnim umiljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog
injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno
nastupanje.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Postoje dva oblika umiljaja direktni i eventualni:


1.
direktni umiljaj (dolus directus) - postoji kad je uinioc bio svjestan
svog djela i htio njegovo izvrenje;
2.
eventualni umiljaj (dolus eventualis) - postoji kad je kod uinioca
postojala svjest da zbog njegovog injenja ili ne injenja moe nastupiti zabranjena
posljedica, pa je pristao na njeno nastupanje.
Kod oba oblika umiljaja svjesna komponenta je podudarna. To znai da je kod obadvije
vrste umiljaja djelo obuhvaeno svjestu uinioca.
Razlika izmeu ovih vrsta umiljaja javlja se u sveri volje. Tako se kod direktnog
umiljaja volja uinioca manifestuje u htijenju, tj. on hoe da uini djelo. Nasuprot tome,
kod eventualnog umiljaja volja se manifestuje u vidu pristajanja na nastupanje
posljedice. Obino se kae da se kod eventualnog umiljaja uinilac ponaa u skladu sa
tzv. frankovom formulom tj. uinlac se ponaa u pravcu ako neto bude tj. ako doe do
djela neka doe. Praktiki znaaj razlikovanja direktnog i eventualnog umiljaja dolazi do
izraaja, kod odmjeravanja kazne.
U praksi direktni i eventualni umiljaj se cijeni prema okolnostima sluaja sve
okolnosti se uzimaju i na osnovu toga cijeni da li je uinjeno djelo u direktnom umiljaju
npr. ovjek puca iz vatrenog oruja sa 4-5m i poini ubistvo sa to diretknim umiljajem jer je svjesno ciljao
u vitalne organe ovjeka. U istoj situaciji ako bi on promaio, onda emo to cijeniti kao pokuaj kriv. djela
ubistva, ako posljedica nije natupila jer je neispravno oruje, i sl. Ako je u istim okolnostima uinilac
gaao u noge i dolo je do povreivanje onda ne moemo rei da je sa umiljajem iao na lienje ivota.

Predumiljaj predstavlja dugotrajno stvaranje odluke za izvrenje krivinog djela i


postoji u sluajevima kada je uinilac u duem vremenskom periodu pripremao izvrenje
djela, dakle djelo se javlja kao rezultat dugotrajnog i zrelog razmiljanja. Na zakon ne
poznaje predumiljaj. Unato tome, postojanje predumiljaja odrazie se na odmjeravanje
kazne, jer je stepen krivine odgovornosti takvog uinioca vei, budui da je imao
mogunost i vrijeme da uvidi tetnost vlastitog budueg ponaanja, te odustane od
izvrenja krivinog djela. Meutim, on se ponaao ba suprotno, iskazujui upornost u
svojoj zamisli.
NEHAT (CULPA)
lan 38. KZ FBiH Nehat:
(1) Krivino djelo moe se uiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.
(2) Uinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja
ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko drao da ona nee
nastupiti ili da e je moi sprijeiti.
(3) Uinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja
zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio
duan i mogao biti svjestan te mogunosti.
Nehat je korektivni oblik krivnje i u odnosu na umiljaj to blai oblik krivnje.
Nai zakoni polaze od toga da je prirodi krivinog djela imanentan umiljaj, tj. da
uinilac ima i svijest i volju za uinjenje. Nasuprot tome, kod nehata bez obzira na oblik
ne postoji voljni odnos prema krivinom djelu, pa bi mogli rei da je nehat neprirodni
oblik krivnje. Zato se esto za nehatne delikte naglaava da se radi o tzv. nevoljnim
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


krivinim djelima. Upravo zbog toga u zakonu je predvieno da se za nehatno izvrenje
djela odgovara samo izuzetno, tj. samo onda kada je to u zakonu izriito odreeno.
Nehat se pojavljuje u dva oblika, i to kao svjesni i nesvjesni nehat:
1.
Svjesni nehat (luxuria, samopouzdanje, lakomislenost) postoji kada je
uinilac bio svjestan svog djela, odn. svjestan da zbog njegove radnje (injenja ili
neinjenja) moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drao da e je
moi sprijeiti ili da ona ipak nee nastupiti, (npr. ako neko lice kod izgradnje
objekta ne pokrije kreanu, pa dijete prilikom igre upadne u kreanu i ugui se; lovac
u umi ne ugasi vatru, te doe do poara i nastupanja tete). Dakle, kod uinioca
postoji svijest o djelu, ali ne postoji volja jer uinilac nee posljedicu, niti pristaje na
njeno nastupanje. Njegov voljni odnos prema nastupanju posljedice je negativan.
Drugim rijeima kod ovog uinioca prisutno je samopouzdanje u svoje sposobnosti i
mogunost da sprijei nastupanje posljedice, ili pouzdanje u spoljne okolnosti usljed
kojih posljedica nee nastupiti iako za to postoji mogunost. Prema tome kod
eventualnog umiljaja i svjesnog nehata elemenat svjesti je isti, ali je razlika u
voljnom elementu. Naime kod eventualnog umiljaja uinilac pristaje na posljedicu, a
kod svjesnog nehata on ne pristaje na posljedicu, ve dri da do toga nee doi.
2.
Nesvjesni nehat (negligentia, nemar, nepanja) postoji kad uinilac nije bio
svjestan mogunosti nastupanja posljedice, iako je prema okolnostima i svojim
linim svojstvima, morao i mogao biti svjestan te mogunosti. Dakle kod
nesvjesnog nehata postoji odsustvo svjesti o mogunosti nastupanja posljedice i
odsustvu volje. Krivnja ovog uinioca je u tome to je bio duan i mogao da ima
takvu svjest, ali je nije imao. Znai nesvjesni nehat predstavlja nepaljivo ponaanje.
(npr. lovac u umi puca na divlja i ubije ovjeka koji je sluajno naiao stazom kroz umu; prilikom
pravljenja kue vlasnik ne pokrije kreanu te doe do pada krea i uguenja djeteta; ovjek ne ugasi
vatru koju je zapalio na otvorenom, te usljed vjetra doe do poara; udarac oteenog akom te
oteeni padne na asvalt i doivi frakture). Nedostatak panje koju je uinilac u datoj

situaciji mogao i bio duan da ima, zbog ega nije predvidio inae predvidivu
posljedicu, predstavlja sutinu nesvjesnog nehata, onu njegovu komponentu koja ga
ini oblikom vinosti. Za ocjenu uinioeve dunosti i mogunosti predvianja
posljedice odluujua su subjektivna svojstva uinioca i objektivne okolnosti pod
kojima je djelo uinjeno. Kada je u pitanju uinilac, mjerodavne su individualne
okolnosti, line i subjektivni mogunosti i svojstva uinioca. To podrazumijeva
razliite okolnosti koje su relevantne za tu ocjenu, kao to su njegov uzrast,
intelektualne mogunosti, stanje njegovog vida i sluha, njegovo iskustvo, psihofiziko
stanje, odnosno eventualno stanje premorenosti, straha i sl. Kada su u pitanju
objektivne okolnosti, treba uzeti u obzir, u zavisnosti od toga kako se odvijalo
izvrenje djela, razliite okolnosti kao to su mjesto izvrenja radnje, vremenske
prilike, da li je bila no ili dan, stepen vidljivosti, postojanje buke, prisustvo drugih
lica, sredstva sa kojima je uinilac raspolagao, sloenost situacije itd.
Praktini znaaj razlikovanja ova dva oblika nehata dolazi do izraaja kod odmjeravanja
kazne.
Kao poseban oblik nehata, u teoriji se pominje i tzv. profesionalni ili pozivni nehat
koga karakterie to to uinilac u preduzimanju radnje nije imao onaj stepen panje u
predvianju posljedice koji se zahtijeva u obavljanju profesije kojom se on bavi. Rije je
dakle o nehatu lica koja su po svom pozivu ili zanimanju (npr. ljekari, profesionalni
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


vozai, finansijski eksperti, strunjaci za eksplozivne i lakozapaljive materije i dr.) bila
duna da budu paljivija u vrenju svoje profesije, nego to se to inae u drugim
prilikama zahtijeva od drugih lica. Okolnost da je u pitanju vrenje profesionalne
dunosti, moe da se cijeni kako kod nesvjesnog tako i svjesnog nehata. Naravno, pri
takvoj situaciji dunost i mogunost predvianja posljedice je vea, jer je rije o profesiji
uinioca kod koga postoji mnogo vei stepen poznavanja i razumijevanja odreenih
procesa i situacija a time i svijesti o mogunosti nastupanja tetnih posljedica u vezi sa
radnjama koje se pri tome preduzimaju. Radi toga su i kod svjesnog nehata manje
mogunosti olakog dranja da do posljedice nee doi ili da e je moi sprijeiti, jer je
kod takvih uinilaca stepen svijesti o mogunosti nastupanja zabranjene posljedice vei.
Takvu okolnost kao oteavajuu treba cijeniti i pri odmjeravanju kazne.
Stvarna zabluda
lan 39. KZ FBiH - Stvarna zabluda:
(1) Nije krivino odgovorna osoba koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije bila
svjesna nekog njegovog zakonom propisanog obiljeja, ili koja je pogreno smatrala da
postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo doputeno
(2) Ako je osoba bila u zabludi iz nehata, krivino je odgovorna za krivino djelo
uinjeno iz nehata ako zakon za to krivino djelo propisuje kanjavanje i za nehat.
(1) Zabluda (lat. error) u pravu uopte predstavlja nepostojanje svijesti ili postojanje
pogrene svijesti o nekim pravno relevantnim okolnostima ili sadrajima.
U krivinom pravu, zabluda predstavlja nepostojanje svijesti ili postojanje pogrene
svijesti uinioca o relevantnim okolnostima krivinog djela koje ini.
U zavisnosti od toga na koje se elemente krivinog djela odnosno okolnosti zabluda
odnosi,
u krivinom pravu se razlikuju dvije osnovne vrste zabluda:
1.
stvarna zabluda - zabluda o injenicama (lat. error facti) - postoji kada uinilac
u vrijeme izvrenja krivinog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom
propisanog obiljeja, ili je pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi,
ako bi one stvarno postojale, to djelo bilo doputeno.
2.
pravna zabluda - zabludu o pravu (lat. error iuris), - postoji kada uinilac u
vrijeme izvrenja djela iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno.
Stvarna zabluda je institut koji iskljuuje kriv. odgovornost uinioca i pojavljuje se u 2
oblika, u uem i irem smislu.
Stvarna zabluda u uem smislu - zabluda o zakonskim obiljejima (biu) krivinog
djela. Postoji kada u vrijeme izvrenja uinilac nije bio svjestan nekog zakonom
odreenog obiljeja djela. Zabluda o biu kriv. djela, se moe odnositi na sve okolnosti
koje se javljaju kao obiljeja kriv. djela, kao to su radnja, posljedica, objekat radnje,
uzronost ili kauzalitet. Ona se moe odnositi i na svaku drugu okolnost koja ulazi u
strukturu elemenata datog kriv. djela u njegovom osnovnom, privilegovanom ili
kvalifikovanom obliku, bez obzira da li se radi o okolnostima stvarnog ili pravnog
karaktera. U ovoj zabludi nalazi se npr. lice koje plaa lanim novanicama ne znajui da su lane (kriv.
djelo falsifikovanja novaca); ili kada brat i sestra vre obljubu ne znajui da su brat i sestra (kriv. djelo
rodoskrnjavljenja); neko uzme tuu stvar pogreno mislei da je njegova; lice stupi u brak sa drugim
pogreno mislei da mu je raniji brak prestao, itd. Ova zabluda se moe odnositi i na mjesto,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


vrijeme, sredstvo ili nain izvrenja, lino svojstvo uinioca ili svojstvo pasivnog
subjekata, ukoliko se i te okolnosti javljaju kao obiljeje nekih kriv. djela. (npr. da se radi o
rtvi sa odreenim svojstvima, licu koje nije navrilo odreene godine starosti kod nekih djela; ili licu pod
meunarodnopravnom zatitom, ili da navedeni predmeti predstavljaju vojnu opremu, itd.) . Zablude o

biu kriv. djela nema ukoliko se radi o zabludi o pogledu nekih okolnosti koje nisu
zakonska obiljeja kriv. djela. Ako je uinilac liio ivota jedno lice, pogreno mislei da se radi o
drugom, ili ako je kod krijumarenja lica mislio da se radi npr., o Albancima, a radilo se o Kurdima, ili ako
je prenosio supstance za spravljanje jedne vrste droge, pogreno mislei da se radi o drugoj vrsti.

Stvarna zabluda u irem smislu - zabluda o okolnostima koje iskljuuju


protivpravnost djela, tj. okolnostima koje bi, ako bi uistinu postojale, to djelo inile
doputenim. Postoji kada je u vrijeme izvrenja djela uinilac pogreno smatrao da
postoje okolnosti prema kojima bi da su one stvarno postojale to djelo bilo dozvoljeno.
Dakle, ovdje se ne radi o zabludi o biu kriv. djela, ve o zabludi o okolnostima koje se
nalaze van bia kriv. djela i koje imaju karakter osnova iskljuenja opasnosti i/ili
protivpravnosti djela, pa samim tim i postojanja kriv. djela u cjelini. Iako je ovdje
uinilac svjestan bia kriv. djela, ipak se radi o zabludi koja je po svom efektu i uincima
jednaka zabludi o biu kriv. djela, jer se radi o zabludi o injenicama koje su materijalni
osnov razloga iskljuenja protivpravnosti. Uinilac ovdje pogreno smatra da postoji
neka okolnost koja opravdava njegovo djelo, injenina situacija koja daje legitimitet
njegovom ponaanju, to znai da njegov postupak nije upravljen na ostvarenje
protivpravnog djela, pa stoga ni nema razloga da se tako ne ponaa. Ako npr. policajac hapsi
jedno lice u pogrenom uvjerenju da je to uinilac razbojnitva za kojim je raspisana potjernica, ili vojnik
u ratu ubija svog vojnika mislei da je neprijateljski, provaljivanje u susjedov stan pogreno mislei da iz
njega tee voda ili se doziva u pomo, i sl. Slinog su karaktera i neki drugi sluajevi koji
spadaju u ovaj oblik zablude, kao npr. putativna nuna odbrana ili krajnja nuda. npr.
tokom svae jedan od uesnika potee za pitolj, a poznat je kao brz na pitolju, a drugi naspram njega
potee pitolj i ubija prvog, ali na nain da bi sud utvrdio da je djelo uinjeno u putativnoj (uobraenoj)
nunoj odbrani u uslovima stvarne zablude.

Bez obzira to se u prvom sluaju radi o okolnostima koje se nalaze u zakonskom


opisu bia kriv. djela, a u drugom o okolnostima van bia kriv. djela, i jedna i druga
prema zakonskom tekstu imaju iste krivinopravne efekte. To je stoga to su i jedne i
druge okolnosti, iako razliite, od podjednakog znaaja, pa e i zabluda o njima pod istim
okolnostima u principu imati isti znaaj i dejstvo. Stoga i navedena podjela na stvarnu
zabludu u uem i irem smislu, koja je uobiajena u naoj literaturi, nije od posebnog
praktinog znaaja.
(2) Ve je navedeno da stvarna zabluda uvijek iskljuuje umiljaj, jer uiniocu nedostaje
svijest neophodna za postojanje umiljaja. Meutim, to ne znai da ona u svakom sluaju
negira svaki oblik krivine odgovornosti. Da bi se znalo kakvo dejstvo na krivicu
odnosno krivinu odgovornost uinioca ima ova zabluda, potrebno je utvrditi da li je
uinilac za tu zabludu kriv ili nije, tj. da li je zabluda u kojoj se naao rezultat njegove
nepanje koju je, da je bio obazriviji, trebao i mogao izbjei. Drugim rijeima, treba
utvrditi da li se navedena zabluda uiniocu moe staviti na teret ili ne moe, odn. da li je
ona bila skrivljena ili neizvinjavajua, ili je bila neskrivljena ili izvinjavajua. U naoj
krivinopravnoj literaturi u tom smislu se uglavnom govori o tzv. otklonjivoj ili
neotklonjivoj
stvarnoj zabludi. Dakle, stvarna zabluda moe biti otklonjiva i neotklonjiva:

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


a)

Otklonjiva stvarna zabluda - postoji kada se uinilac nalazi u zabludi


usljed nehata; dakle, to je nehatno skrivljena stvarna zabluda, to znai da je on bio
duan i mogao imati pravilnu predstavu o djelu koje je uinio. Kod otklonjive stvarne
zablude ne iskljuuje se krivina odgovornost uinioca, te e uinilac biti odgovoran
za nehatno izvrenje djela, ako je za to djelo predvieno kanjavanje za nehat.
b)
Neotklonjiva stvarna zabluda - postoji kada uinilac nije bio duan da
ima, niti je mogao imati pravilnu predstavu o djelu koje je uinio. Uinilac koji se
nalazio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi nije krivino odgovoran, jer takva zabluda
iskljuuje njegovu krivnju.
Praktino, to znai da ukoliko se utvrdi da postoji stvarna zabluda, onda se nee pristupati
ispitivanju da li je rije o otklonjivoj ili neotklonjivoj zabludu, ukoliko se radi o kriv.
djelu za koje zakon ne propisuje kanjavanje i za nehatno izvrenje takvog djela.
Ukoliko je uinilac bio u zabludi u odnosu na neku kvalifikatornu okolnost, postojae
njegova odgovornost samo za osnovni oblik djela, dok e u sluaju postojanja zablude u
odnosu na neku privilegujuu okolnosti, ipak odgovarati samo za privilegovani oblik
djela.
Posebni sluajevi stvarne zablude:
1. zabluda o objektu (error in objecto) - postoji kada uinilac vri krivno djelo na
jednom objektu, pogreno mislei da se radi o drugom objektu. Ako se u oba sluaja
radi o krivinom djelu i zatienim objektima iste vrijednosti, postojanje zablude je
pravno irelevantno. npr. uinilac ukrade ovcu vlasnitvo lica A, mislei da je ona vlasnitvo lica B.
Meutim ukoliko je uinilac bio u zabludi u odnosu na neke osobine ili svojstva
objekta, koje ujedno predstavljaju i obiljeja krivinog djela, takva zabluda e biti
relevantna. npr. ako neko oduzme tuu stvar ne znajui da se radi o stvari od posebnog istorijskog
znaaja, nee odgovarati za teku krau, ve za obinu krau

2. zabluda o licu (error in persona) - to je poseban oblik zablude o objektu, kada se


ovjek pojavljuje kao objekt krivnog djela, npr. uinilac u mraku saeka neko lice i napadne
ga mislei da je to lice sa kojim ima sukob, meutim utvrdi se da je to sasvim drugo lice. Ovdje se
nee raditi o stvarnoj zabludi, jer sva lica uivaju jednaku krivino-pravnu zatitu, pa
nije bitno prema kome je usmjeren napad. Meutim ukoliko je uinilac bio u zabludi
u odnosu na neke osobine ili svojstva lica, koje ujedno predstavljaju i obiljeja
krivinog djela, takva zabluda e biti relevantna. npr. ako slubeno lice u institucijama BiH
ogranii slobodu kretanja licu pod meunarodnopravnom zatitom, pogreno mislei da se radi o
nekom drugom licu, nee odgovarati za krivino djelo Ugroavanja lica pod meunarodnopravnom
zatitom iz l. 192. KZ BiH, ve za kriv. djelo protivpravnog lienja slobode iz l. 147. KZ BiH.

3. promaeni udarac (aberatio ictus sive impetus) - postoji kada uinilac preduzima
radnju radi izvrenja djela prema jednom objektu, a posljedica nastupi na drugom
objektu. Ovdje se ustvari ne radi o stvarnoj zabludi, nego o skretanju kauzalnog ili
uzronog toka prema drugom objektu. npr. lice A puca na lice B ali ga promai i pogodi lice C,
ili prilikom pucanja na lice A doe do rikoeta (odbijanja zrna od tvrdi predmet) i povreivanja nekog
lica prema kome nije usmjeren napad. U ovom sluaju naa sudska praksa i pravna teorija zauzimaju
stanovite prema kome e se raditi o pokuaju ubistva lica prema kome je pucano i ubistva iz nehata
lica koje je metak pogodio. Ta dva djela tretiraju se kao djela u sticaju. Aberacije su veoma sline

zabludama o kauzalitetu i postoje kada uinilac nije prouzrokovao posljedicu na


eljenom nego na nekom drugom objektu. Ovdje se ne radi u pravom smislu o
stvarnoj zabludi, ve je u pitanju devijacija u izvoenju radnje, skretanju udarca,
pogrenom smjeru radnje radi toga to je loe izvedena pa je stoga promaila eljeni
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


cilj. Npr. uinilac je u namjeri ubistva bacio kamen na komiju u vrtu, ali je pogodio njegovu suprugu
pored njega; pucao je na jedno lice a pogodio drugo; supruga je htjela otrovati mua, ali je otrovano
vino koje je stavila na sto popilo drugo lice; (aberacije s objektom iste vrijednosti); ili, uinilac je
pucao na zvijer a pogodio je prolaznika (aberacije s objektom razliite vrijednosti). Prema

pretenom shvatanju u ovakvim sluajevima postoji idealni sticaj pokuaja eljenog


krivinog djela i nehatnog krivinog djela stvarno izvrenog prema drugom objektu.
Valja ipak upozoriti da, se u zavisnosti od sluaja, treba ispitati da li je uinilac
doputao mogunost da pogodi drugo lice, to se raspravlja po pravilima
alternativnog umiljaja (dolus alternativus). Ako je on s tim raunao, tada se nee
raditi o aberatio ictus-u.
4. zabluda o kauzalitetu - postoji kod uinioca koji je odvijanje radnje, odn. kauzalnog
toka zamislio na jedan nain a to se dogodilo na drugi nain, tj. posljedica je
prouzrokovana na drukiji nain nego to je uinilac zamislio; predstavljeni i stvarni
odnosno realizovani kauzalni tok se ne poklapaju. Za ocjenu krivinopravnog znaaja
ove zablude mjerodavan je sam karakter i stepen odstupanja. S obzirom da nije
mogue uvijek sagledati kauzalni tok u svim detaljima i pojedinostima, zabluda e
biti irelevantna ako su u pitanju nebitna odstupanja stvarnog od zamiljenog
kauzalnog toka. Tako npr. uinilac je radi ubistva bacio rtvu s mosta u vodu da se utopi, ali je
rtva umrla prije radi sranog udara i sl. Ovdje su odstupanja nebitna i stoga su irelevantna pa
umiljajna odgovornost ostaje. Tek ako se radi o bitnim odstupanjima radi e se o zabludi

koja je od znaaja i koja iskljuuje umiljaj u odnosu na posljedicu.


Pravna zabluda
lan 40. KZ FBiH - Pravna zabluda:
Uinilac krivinog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno,
moe se blae kazniti ili osloboditi kazne.
Pravna zabluda (error iuris) predstavlja - pogrenu predstavu uinoca o
zabranjenosti krivinog djela, odn. njegovoj protivpravnosti. Radi se o situacijama
kada uinilac pogreno dri da ono to ini nije pravno zabranjeno, on je u zabludi u
pogledu zabrane koju je u datom sluaju morao da potuje, tj nedostaje mu svijest o
nedoputenosti djela.
Za razliku od stvarne zablude kod koje uinilac nije svjestan onoga to ini, kod
pravne zablude on je toga svjestan, ali ne zna da je to to radi pravno nedoputeno odn.
propisano kao krivino djelo. Dakle, uinilac kod stvarne zablude ne zna to radi, a kod
pravne zablude ne zna da ono to radi ne smije raditi. Tako npr. ako uinilac djela
rodoskrvnjenja nije svjestan srodnikog odnosa, postoji stvarna zabluda, a ako takva svijest postoji, ali
uinilac smatra da to nije zabranjeno, rije je o pravnoj zabludi; ili uinilac vri obljubu sa djetetom
znajui da ono nije navrilo 14 godina starosti, ali ne zna da je to pravno zabranjeno.

Kao i stvarna zabluda i pravna zabluda se moe javiti u 2 oblika:


a)
direktna pravna zabluda - zasnivaju se na pogrenom uvjerenju uinioca o
doputenosti njegovog djela i postoji kad uinilac nije svjestan norme koja se odnosi
na dato djelo ili je pogreno razumije. Uinilac dakle nije svjestan da je njegovo
ponaanje predvieno kao krivino djelo.
b)
indirektna pravna zabluda - sastoji se u pogrenoj predstavi o nekom od razloga
iskljuenja protivpravnosti i postoji kad je uinilac svjestan zabranjenosti njegovog
djela, ali on pogreno procjenjuje da u datom sluaju postoji posebna norma koja
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


njegovo ponaanje ini doputenim, ili pogreno dri da postoji neki osnov
iskljuenja protivpravnosti, ali kojeg pravni poredak ne priznaje, a to on ne zna, odn.
pogreno shvata granice jednog inae pravno priznatog razloga za iskljuenja
protivpravnosti. Npr. uinilac smatra da je vrenje ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva
doputeno ukoliko ga vri po nareenju pretpostavljenog; slubeno lice pogreno smatra da je svako
njegovo djelo dozvoljeno ukoliko ga ini po nareenju pretpostavljenog; uinilac misli da eutanazija
njegovo djelo ini doputenim ili u istom smislu ocjenjuje pristanak oteenog ili neopravdano
proiruje njegovo dejstvo; neko misli da kao stariji moe primjenjivati disciplinske mjere kanjavanja
prema djeci svojih roaka, pa ih na odreeno vrijeme zatvara i sl.

Prema naem zakonu, pravna zabluda ne iskljuuje postojanje krivine


odgovornosti.
Pravna zabluda proizvodi krivinopravne uinke ili dejstvo samo u segmentu
kanjavanja, jer se predvia mogunost ublaavanja ili osloboenja od kazne.
Meutim, takvu mogunost sud moe koristiti samo pod uslovom da je uinilac u
pravnoj zabludi bio iz opravdanih razloga, to procjenjuje sud u svakom konkretnom
sluaju. Sud e pri tome procjenjivati sve objektivne i subjektivne okolnosti, kako na
strani samog krivinog djela, tako i na strani uinioca odn. njegove pozicije i odnosa
prema djelu.

U tom smislu je potrebno razlikovati izmeu otklonjivu i neotklonjivu pravnu


zabludu.
a)
otklonjiva pravna zabluda postoji kad je uinilac prema okolnostima tempore
criminis mogao da zna da je djelo koje ini zabranjeno,
b)
neotklonjiva pravna zabluda postoji kad uinilac nije mogao da izbjegne
zabludu u kojoj se nalazio, dakle, kada uinilac pod datim okolnostima nije mogao da
zna da je to djelo nedoputeno.
Pri procjeni da li se radi o jednoj ili drugoj zabludi, osnovno polazite je
karakter krivinog djela koje je u pitanju:
Ako je rije o krivinim djelima koja ulaze u kategoriju djela ija je
neprihvatljivost oigledna, odn. za koja je oigledno i opte poznato da imaju
protivdrutveni karakter, onda kriteriji ocjene opravdanosti razloga, odn. otklonjivosti
ili neotklonjivosti zablude, svakako moraju biti veoma strogi. Uinilac teko da se
moe pozivati da nije znao da je takvo djelo zabranjeno pa da ga je zbog toga uinio.
Kod nekih od njih kao to je npr. ubistvo, silovanje, razbojnitvo i slina djela praktino je iskljuena
mogunost postojanja pravne zablude.
-

S druge strane, ako se radi o djelima ija neprihvatljivost nije tako


oigledna i kod kojih kriminalnost nije tako izrazita, u obzir e se uzeti niz okolnosti
date situacije, ukljuujui posebno svojstva samog uinioca, njegovo zvanje i
zanimanje, odnos uinioca prema djelu i sl. Pravna zabluda bi mogla postojati u sluaju kada
stranac ili na graanin koji due boravi van zemlje, na teritoriju BiH vre prodaju deviza i slinih
radnji koje su u drugim dravama dozvoljene. Pravna zabluda mogla bi postojati i u situacijama
velikih elementarnih nepogoda, kada uinilac boravi na odreenom podruju koje je odsjeeno i nema
nikakve komunikacije, tako da iz opravdanih razloga ne zna za eventualno nove propise koji su se
donosili u takvoj situaciji.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Pravna zabluda je u praksi veoma rijetka.
KAZNE
Vrste kazni
lan 41. ZKP FBiH - Vrste kazni
(1) Krivino odgovornim uiniteljima krivinih djela mogu se izrei ove kazne:
a) kazna zatvora;
b) novana kazna.
(2) Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna.
(3) Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna kazna.
(4) Ako je za jedno krivino djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe izrei kao
glavna.
(5) Za krivina djela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se
izrei i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da e se uinitelj
kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu
zatvora.
Glavne kazne su one kazne koje su takvog karaktera da se samo njihovom primjenom u
cijelosti moe ostvariti svrha kanjavanja.
Sporedne kazne su one kazne kojima se ne moe u potpunosti postii svrha kanjavanja
i koje se mogu izricati samo uz glavnu kaznu, a da bi se pojaalo i dopunilo svojstvo
glavne kazne. Ako se novana izrie kao glavna, onda se uvijek izrie kao jedina kazna.
Kazne su: zatvor (i dugotrajni zatvor), maloljetniki zatvor i novana kazna.
Zatvor i maloljetiki zatvor su uvijek glavne kazne.
Novana kazna moe biti i glavna i sporedna.
Kada je za krivino djelo propisano vie kazni, samo jedna se
moe izrei kao glavna.
Kod krivinih djela iz koristoljublja novana kazna se moe
izrei uz kaznu zatvora i kad nije izriito propisana za to krivino djelo.
Svrha kanjavanja
lan 42. KZ FBiH - Svrha kanjavanja:
Svrha kanjavanja jeste:
a) da se izrazi drutvena osuda uinjenog krivinog djela;
b) da se utie na uinitelja da ubudue ne uini krivina djela;
c) da se utie na ostale da ne uine krivina djela;
d) i da se utie na svijest graana o pogibeljnosti krivinih djela i o pravednosti
kanjavanja uinitelja.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Zakon (najprije u odredbi l. 7. KZ FBiH) odreuje optu svrhu svih krivinih sankcija a
to je preventivni uticaj na druge da potuju pravni sistem i ne ine krivina djela, te
spreavanje uinioca da ini krivina djela i podsticanje njegova prevaspitanja.
Polazei od tako postavljenih optih okvira svrhe kanjavanja, zakon je u ovoj odredbi
propisao samo svrhu kazne odn. svrhu kanjavanja koja se sastoji u:
1. da se izrazi drutvena osuda uinjenog krivinog djela;
2. spreavanje uinioca da uini krivino djelo i njegovo popravljanje specijalna
prevencija;
3. da se utie na sve potencijalne uinioce da se uzdre takve djelatnosti - generalna
prevencija;
4. da se utie na svijest graana o neprihvatljivosti i tetnosti krivinih djela i o
pravednosti kanjavanja uinioca.
Dakle, svrhu kanjavanja ine dva osnovna elementa koja treba posmatrati u njihovom
jedinstvu:
1)
Prvi elemenat je suzbijanje opasnih djelatnosti kojima se povreuju ili ugroavaju
vrijednosti zatiene krivinim zakonodavstvom, drugim rijeima, to je zatita
drutva od kriminaliteta kao negativne drutvene pojave.
2)
Posebna svrha kanjavanja lei u njenoj preventivnoj funkciji koja se manifestuje
u 2 oblika:
a) Specijalna ili posebna prevencija - znai uticaj na uinioca da ne ini krivina djela
i njegovo prevaspitanje.
b) Generalna ili opta prevencija - znai uticaj na druge da ne ine krivina djela.
U pravilu, dejstvo kazne nije usmjereno na odmazdu ili retribuciju, ve na prevenciju.
Kazna koju sud izrekne treba biti takva da se njenim izvrenjem moe ostvariti svrha
kanjavanja.
Kazna zatvora
lan 43. KZ FBiH - Kazna zatvora:
(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina.
(2) Za najtee oblike tekih krivinih djela uinjenih s umiljajem moe se propisati
kazna zatvora u trajanju od dvadeset do etrdeset pet godina (dugotrajni zatvor).
(3) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za
pojedino
kriv.djelo.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei uinitelju koji u vrijeme uinjenja
krivinog djela nije navrio dvadeset jednu godinu ivota.
(5) Pod uslovima propisanim glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim
mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona moe se izrei kazna maloljetnikog
zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i nainu
izvrenja posebna kazna lienja slobode.
(6) Kazna zatvora se izrie na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane.
Kazna dugotrajnog zatvora se izrie samo na pune godine.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(7) Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek
nakon izdrane tri petine te kazne.
U naem krivinom zakonodavstvu kazna zatvora je osnovna krivina sankcija.
Ona je propisana za svako krivino djelo, nekada kao jedina kazna a nekada
alternativno sa novanom kaznom.
Kazna zatvora je vremenska kazna koja se izrie u rasponu od 30 dana do 20 godina.
Dakle, opti minimum je 30 dana a opti maksimum 20 godina. Proizilazi dakle da se na
zakon opredijelio za sistem relativno odreenih kazni, to znai da zakon za svako kriv.
djelo propisuje kaznu u odreenim okvirima, odreujui njenu donju u gornju granicu.
Nekada je odreena i jedna i druga granica, a nekada samo jedna od njih, odn. samo
posebni minimum ili posebni maksimum kazne zatvora. U sluajevima kada je odreena
samo donja granica, kao gornja granica kazne uzima se opti maksimum, a u obrnutom
sluaju, kada je odreena samo gornja granica, kao donja granica uzima se opti
minimum od 30 dana.
Kada se radi o granicama kazne za jedno krivino djelo u okviru kojih sud moe
odmjeriti kaznu, treba imati u vidu i alternativni nain propisivanja kazne. U takvim
sluajevima, izmeu dvije kazne zatvora od kojih svaka moe biti glavna, sud bira jednu
od njih i izrie je kao glavnu. Na zakon ni u jednom sluaju zatvor ne propisuje
kumulativno sa novanom kaznom, osim u sluaju krivinih djela uinjenih iz
koristoljublja kod kojih je predviena ova mogunost.
Za razliku od nekih kriv. zakonodavstava, na zakon ne predvia mogunost
prekoraenja opteg maksimuma kazne ni u sluaju sticaja krivinih djela. Visina
jedinstvene kazne zatvora u takvim sluajevima moe dostii opti maksimum, ali u
sluajevima sticaja djela sa propisanom kaznom zatvora do 3 godine, jedinstvena kazna
ne moe ni dostii opti maksimum kazne zatvora, odn. ona ne moe biti vea od 8
godina.
Kazna zatvora se izrie na pune godine i pune mjesece, a kazna zatvora u trajanju
do 6 mjeseci i na pune dane. npr. nepravilno je izrei kaznu zatvora u trajanju od 45
dana ili 60 dana i sl. U prvom sluaju pravilno bi bilo kazna zatvora u trajanju od 1
mjeseca i 15 dana, a u drugom u trajanju od 2 mjeseca.
Kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci moe se uz pristanak osuenog zamijeniti u
novanu kaznu, a izuzetno optekorisnim radom na slobodi.
Kazna zatvora se izvrava u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za
izdravanje kazni. (za razliku od kazne dugotrajnog zatvora koja se iskljuivo izvrava u
ustanovama zatvorenog tipa).
Postoji i tzv.supletorna kazna zatvora koja nastaje zamjenom novane kazne kaznom
zatvora u sluaju neplaanja novane kazne.
Dugotrajni zatvor
Dugotrajni zatvor nije izriito propisan kao posebna vrsta kazne, ali on to jeste po
nizu obiljeja.
Dugotrajni zatvor je nova kazna lienja slobode, zamjena je za smrtnu kaznu koja je
ukinuta na temelju Protokola 6. uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Dugotrajni zatvor se propisuje za najtee oblike krivinih djela uinjenih sa
umiljajem.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Nikada se ne propisuje kao jedina kazna za odreeno krivino djelo, ve uvijek
alternativno uz kaznu zatvora.
Izrie se u rasponu od 20 do 45 godina i to samo na pune godine.
Ne moe se izrei mlaem punoljetnom licu tj. izvriocu krivinog djela koji u
vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio 21 godinu ivota.
Kod ove vrste kazne pootreni su uslovi tzv. zakonskih pogodnosti u odnosu na kaznu
zatvora, tako da se osuenik na dugotrajni zatvor moe amnestirati i pomilovati tek nakon
izdranih 3/5 izreene kazne. Uslovni otpust se takvom osueniku ne moe nikako dati.
Izvrava se samo u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa.
Rad za ope dobro na slobodi
lan 44. ZKP FBiH - Rad za ope dobro na slobodi
(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od najvie est mjeseci moe istovremeno
odrediti da se izreena kazna, uz pristanak optuenog, zamijeni radom za ope dobro na
slobodi.
(2) Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za ope dobro na slobodi zasniva se na
ocjeni da, uzimajui u obzir sve okolnosti koje odreuju vrstu i mjeru kazne, izvrenje
kazne zatvora ne bi bilo prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali
istovremeno uslovna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje ope svrhe krivinopravnih
sankcija.
(3) Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju srazmjernom izreenoj kazni
zatvora od najmanje deset do najvie ezdeset radnih dana. Rok za izvrenje rada za
ope dobro na slobodi ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dui od jedne godine.
(4) Pri ocjenjivanju trajanja rada za ope dobro na slobodi, kao i vremena izvrenja tog
rada, sud e uzeti u obzir izreenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogunosti
uinitelja, s obzirom na njegovu osobnu situaciju i zaposlenje.
(5) U sluaju kada osuenik po isteku odreenog roka nije izvrio ili je samo djelimino
izvrio rad za ope dobro na slobodi, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora u
trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za ope dobro na slobodi.
(6) Zamjena kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi moe se primijeniti i u
sluajevima kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama l.47.
(Zamjena novane kazne) ovog zakona.
(7) Rasporeivanje na rad za ope dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta
obavlja kantonalno ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema mjestu
prebivalita odnosno boravita osuenika, vodei rauna o njegovim sposobnostima i
znanjima.
Rad za opte dobro na slobodi ili drutveno koristan rad predstavlja posebnu
krivinopravnu mjeru, jednu od mjera iz kategorije (novih) alternativnih krivinih
sankcija.
Rije je o sui generis mjeri, koja se bazira na dva konstitutivna elementa:
1. prvi se sastoji u tome da je za njenu primjenu neophodan pristanak osuenog, i

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2. drugi, rad osuenika na slobodi kao sredinji i osnovni elemenat, koji ima
posebnu socijalno-integrativnu vrijednost, naroito u smislu resocijalizacije
uinioca.
Ova mjera ne podrazumijeva samo rad u bolnicama ili ustanovama za njegu, ve i svaki
drugi rad u dravnim ustanovama, poev od kurirskih poslova, poslova odravanja
istoe, pomoi enama i rtvama nasilja, pomoi raznim oblicima graanskih
udruenja, humanitarnih organizacija, restauracije istorijskih spomenika, batovanskih
poslova na javnim zelenim povrinama i drugim slinim poslovima.
Rad za opte dobro na slobodi se pojavljuje kao zamjena za izreenu kaznu
zatvora do 6 mjeseci, to govori da je namjena ove mjere izbjegavanje primjene
kratkotrajnih kazni zatvora.
Ovakvu svoju odluku, sud zasniva na uvjerenju da izvrenje izreene kazne
zatvora nije neophodno za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali da istovremeno ni
uslovna osuda ne bi bila dovoljna za postizanje opte svrhe krivinopravnih
sankcija. Pri tome sud cijeni sve okolnosti, koje odreuju vrstu i visinu kazne.
Proizilazi da se mjera rada za opte dobro nalazi negdje izmeu kazne i uslovne
osude. Ipak teina krivinog djela nije odluujue mjerilo pri njenom izboru. Kako zakon
nije dao jasna mjerila sudu za izbor navedene mjere, sudu preostaje da cijeni optu svrhu
krivinih sankcija odn. generalnu prevenciju. Ukoliko, dakle, sud ocijeni da se ovakvom
mjerom ne bi izvrio uticaj na druge da potuju pravni sistem i ne ine takva krivina
djela, onda zamjena kazne radom za opte dobro na slobodi ne bi bila opravdana. Kako se
radi o kriteriju koji je dosta apstraktan, ini se ipak da bi kod odluke u ovakvim
sluajevima osnovno mjerilo trebala biti linost uinioca i njegova spremnost da prihvati
ovakvu mjeru i da radom ispuni svoj moralni dug prema drutvu i uini makar simboliku
reparaciju za uinjeno djelo.
Zakonska pretpostavaka za izbor ove mjere je pristanak optuenog. Sud, ukoliko
procijeni da ovoj mjeri u datom sluaju ima mjesta, poslije odmjerene odn. utvrene
(izreene) kazne zatvora nakon vijeanja i glasanja, dakle prije nego je ona objavljena,
pita uinioca da li pristaje na ovu mjeru ili ne, naravno saoptavajui mu kazna koja je u
pitanju. Iako je za oekivati da e pristanak uglavnom uslijediti, uinilac moe izjaviti i
da nije spreman odmah dati odgovor, radi ega sud moe donijeti odluku o odgodi ili
prekidu glavne rasprave.
Rad za opte dobro odreuje se u trajanju od 10 a najvie do 60 radnih dana, s
tim da mora biti izvren u roku koji ne moe biti krai od 1 mjeseca ni dui od 1
godine. Zakon odreuje da se trajanje rada za opte dobro odreuje srazmjerno s
izreenom kaznom zatvora. U praksi e se najvjerovatnije polaziti upravo od toga da
kazni zatvora od 6 mjeseci odgovara maksimalno trajanje te mjere od 60 radnih dana, pa
e na osnovu toga traiti odnos izmeu visine izreene kazne zatvora i trajanja rada za
opte dobro i odmjerie je upravo prema navedenom odnosu: jedan mjesec zatvorajednak
je ovoj mjeri u trajanju od deset dana, itd.
Pri odluivanju o trajanju ove mjere sud treba, pored izreene kazne zatvora da
uzima u obzir i mogunosti uinioca u pogledu njegove line situacije i zaposlenja.
Na taj nain je predviena obaveza za sud da prije izricanja ove mjere utvrdi da li, s
obzirom na line i porodine okolnosti uinioca, postoje realne mogunosti za primjenu
ove mjere i njeno izvrenje. U tom smislu treba posmatrati i pristanak uinioca, jer on na

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


odreeni nain predstavlja garanciju sudu da postoji spremnost uinioca da u
postavljenom roku obavi rad koji mu je odreen.
Ako osueni po isteku odreenog roka ne izvri, ili samo djelimino izvri ovu
mjeru, sud donosi odluku o izvrenju kazne zatvora srazmjerno vremenu preostalog
rada za opte dobro na slobodi.
Zakon je predvidio zamjenu kazne zatvora radom za opte dobro na slobodi i u
sluajevima tzv. supletornog zatvora, odn. kada se novana kazna zamjenjuje
kaznom zatvora. Ovim se zapravo rad za opte dobro na slobodi javlja kao supstitut ne
kazni zatvora, ve
novanoj kazni, odnosno on je alternativa alternativi.
Rasporeivanje na rad za opte dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta
obavlja kantonalno ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema mjestu
prebivalita odnosno boravita osuenika, vodei rauna o njegovim sposobnostima
i znanjima.
Najzad, neophodno je rei da naa sudska praksa teko prihvata ovu mjeru, jer u
sudskoj praksi do danas nije poznat ni jedan sluaj njenog izricanja.
Uslovni otpust
lan 45. ZKP FBiH - Uslovni otpust
(1) Osueni koji je izdrao polovinu, te, izuzetno, osueni koji je izdrao jednu treinu
kazne zatvora moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora, pod uslovom da ne uini
novo krivino djelo prije isteka trajanja kazne (uslovni otpust).
(2) Osueni koji je izdrao polovinu kazne zatvora moe biti osloboen izdravanja kazne
zatvora ako se za vrijeme izdravanja kazne zatvora njegovo ponaanje popravi do te
mjere da se moe opravdano oekivati da e se nakon otpusta s izdravanja kazne
zatvora ponaati primjereno, a naroito da nee uiniti krivina djela. Prilikom
odluivanja o uslovnom otpustu osuenog, uzet e se u obzir njegovo ponaanje tokom
izdravanja kazne i druge okolnosti koje ukazuju na to da je svrha kanavanja
postignuta.
(3) Osueni koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora moe biti uslovno otputen
ukoliko postoje uslovi iz stava 1. ovog lana i ukoliko posebne okolnosti vezane za linost
osuenog jasno ukazuju da je postignuta svrha kanjavanja.
(4) Osueni na kaznu dugotrajnog zatvora moe biti uslovno otputen nakon izdrane tri
petine te kazne.
Institucija uslovnog otpusta je nastala na ideji popravljanja kao svrsi kanjavanja, to
znai da nije potrebno insistirati na izdravanju kazne zatvora ako se uinilac popravio,
ve mu naprotiv treba pomoi u njegovoj socijalnoj readaptaciji putanjem na slobodu uz
odre. uslove i obaveze.
Uslovni otpust se sastoji u prijevremenom otputanju osuenika sa izdravanja
zatvorske kazne ukoliko su ispunjene odreene pretpostavke i ispotovani postavljeni
uslovi. Kada istekne vrijeme uslovnog otpusta, kazna se smatra izdranom, osim ako
uslovno otputeni ne prekri postavljene uslove, kada se otvara pitanje njegovog opoziva.
Uslovni otpust ima slinosti sa uslovnom osudom, jer se i u jednom i u drugom
sluaju na odreeni nain suspenduje kazna lienja slobode, s tom razlikom to uslovnoj
osudi ne prethodi ni djelimino izdravanje kazne i to uslovnu osudu mogu da prate
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


odreeni oblici nadzora, dok u naem sistemu uslovnog otpusta vrenje nadzora nad
uslovno otputenim ne postoji.
Uslovni otpust je mogu ako je osueni izdrao 1/2, a izuzetno i 1/3 kazne zatvora,
pod uslovom da ne uini novo krivino djelo prije isteka trajanja kazne.
Pored navedenih formalnih pretpostavki, za koritenje privilegije uslovnog
otputanja, neophodno je ispunjenje i odreenih materijalnih uslova koji se odnose na
samog osuenog, tj. da se on svojim dobrim vladanjem, tokom izdravanja zatvorske
kazne, tako popravio da se moe opravdano oekivati da e se na slobodi dobro vladati, a
posebno da nee initi kriv. djela.
Kada je u pitanju uslovno otputanje nakon izdrane 1/3 kazne zatvora, neophodno je
da postoje i posebne okolnosti vezane za linost osuenog koje oigledno ukazuju da je
postignuta svrha kanjavanja.
Posebno je regulisano pitanje uslovnog otpusta kod kazne dugotrajnog zatvora
koji moe uslijediti nakon izdrane 3/5 te kazne.
Opoziv uslovnog otpusta
lan 46. ZKP FBiH - Opoziv uslovnog otpusta
(1) Sud e opozvati uslovni otpust ako osueni za vrijeme uslovnog otpusta uini jedno ili
vie krivinih djela za koja mu je izreena kazna zatvora od jedne godine ili tea kazna.
(2) Sud moe opozvati uslovni otpust ako osueni na uslovnom otpustu uini jedno ili vie
krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odluivanja
hoe li opozvati uslovni otpust sud naroito uzima u obzir slinost uinjenih djela, njihov
znaaj, motive iz kojih su uinjena, te druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost
opoziva uslovnog otpusta.
(3) Prilikom izricanja opoziva uslovnog otpusta sud izrie kaznu uzimajui ranije
izreenu kaznu kao ve utvrenu. Dio kazne koji je osueni izdrao prema ranijoj presudi
uraunava se u izdravanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uslovnom
otpustu ne uraunava.
(4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana primjenjuju se i kad se osuenom na uslovnom
otpustu sudi za krivino djelo uinjeno prije njegovog uslovnog otpusta.
(5) Ako je osueni na uslovnom otpustu osuen na kaznu zatvora do jedne godine i ako
sud ne opozove uslovni otpust, vrijeme uslovnog otpusta se produava za vrijeme koje je
osueni proveo na izdravanju kazne zatvora.
Iz samog pojma uslovnog otpusta proizilazi da se ne radi o definitivnom odustanku
od kazne, ve tek ako je proteklo predvieno vrijeme i ako osueni nije uinio novo
krivino djelo, odn. ako nije otkriveno krivino djelo uinjeno prije odluivanja o
uslovnom otpustu.
Neispunjenje tih uslova predstavlja osnov za opozivanje uslovnog otpusta koji moe
biti obavezan i fakultativan.
a)
Opoziv uslovnog otpusta je obavezan ukoliko - osueni za vrijeme
trajanja uslovnog otpusta uini jedno ili vie kriv. djela za koje mu sud izrekne kaznu
zatvora od 1 godine ili teu kaznu.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


b)

Fakultativni opoziv je mogu ako - osueni u vrijeme trajanja uslovnog


otpusta izvri jedno ili vie krivinih djela za koje mu je sud izrekao kaznu zatvora do
1 godine. U ovom sluaju sud cijeni da li e opozvati uslovni otpust i pri toj ocjeni
posebno uzima u obzir slinost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj, motive iz
kojih su djela uinjena, kao i svaku drugu okolnost koja ukazuje na opravdanost
opoziva uslovnog otpusta.

U sluaju opoziva uslovnog otpusta, sud - izrie jedinstvenu kaznu primjenom


odredaba o odmjeravanju kazne za sticaj krivinih djela, s tim to se dio kazne koji je
osueni izdrao prema ranijoj presudi uraunava u jedinstvenu kaznu, ali se vrijeme
provedeno na uslovnom otpustu ne uraunava.
Sud izuzetno moe odstupiti od ovih pravila i moe izrei kaznu nezavisno od ranije
izreene kazne, ako se primjenom odredaba o odmjeravanju kazne za kriv. djela u sticaju
ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja s obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije
izreene kazne.
Opozivanje uslovnog otpusta mogue je i kada se licu koje se nalazi na uslovnom
otpustu sudi za kriv. djelo ili djela uinjena prije njegovog upuivanja na uslovni otpust.
U ovim sluajevima primjenjuju se pravila iz navedenih odredaba o odmjeravanju
jedinstvene kazne.
Ako je osueni koji je na uslovnom otpustu osuen na kaznu zatvora do 1 godine i
ako u takvom sluaju uslovni otpust ne bude opozvan, vrijeme uslovnog otpusta se
produava za ono vrijeme koje je osueni proveo na izdravanju nove kazne zatvora. Iz
ovog proizilazi da opoziv uslovnog otpusta nije mogu ako je za novo krivino djelo
izreena novana kazna.

Novana kazna
lan 47. KZ FBiH - Novana kazna:
(1) Novana kazna izrie se u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se izrei u
odreenom iznosu.
(2) Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima moe iznositi najmanje pet a najvie
tri stotine estdeset dnevnih iznosa, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja najvie
hiljadu pet stotina dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.
(3) Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu najnii iznos ne moe biti manji od
150 KM, a najvii iznos ne moe biti vei od 50.000 KM, a za krivina djela uinjena iz
koristoljublja iznos ne moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim
ovim zakonom.
(4) Prilikom izricanja novane kazne za kriv. djela uinjena iz koristoljublja sud moe
izrei novanu kaznu u iznosu veem od najvieg iznosa propisanog u st. 2. i 3. ovog
lana, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uinitelj pribavio
uinjenjem kriv. djela prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom se sluaju uinitelju moe
izrei novana kazna u iznosu koji ne moe biti vei od dvostrukog iznosa vrijednosti

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


protupravne imovinske koristi koju je pribavio uinjenjem kriv. djela zbog kojeg mu se
izrie novana kazna.
(5) Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila za
odmjeravanje kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu
dnevnog dohotka uinitelja prema iznosu njegove tromjesene netoplae i njegove druge
dohotke, te porodine obaveze. Prilikom odreivanja visine iznosa sud uzima u obzir
podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od est mjeseci.
(6) Podatke iz st. od 1. do 5. ovog lana koji sudu nisu poznati osigurava optueni u roku
koji odredi sud, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku. Ako do
zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za
odreivanje visine dnevnog iznosa novane kazne, novana kazna se izrie u odreenom
iznosu pri emu se primjenjuju opa pravila za odmjeravanje kazne.
(7) Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu 1/60 a najvii 1/3 posljednje
zvanino objavljene prosjene mjesene netoplae zaposlenih u Federaciji, koju
objavljuje Federalni zavod za statistiku.
(8) U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne koji ne moe biti krai od 15 dana
niti dui od 6 mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osueni
isplati novanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne moe biti dui od 2 godine.
(9) Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu prihod su budeta Federacije.
Novana kazna se izrie u:
a)
tzv. dnevnim iznosima u rasponu od 5 do 360 dnevnih iznosa, pri emu dnevni
iznos novane kazne iznosi najnie 1/60 a najvie 1/3 posljednje prosjene neto plate
u FBiH;
b)
a ako nije mogue izricanje na ovaj nain, izrie se u tano odreenom
novanom iznosu od 150 KM do 50.000 KM - a za krivina djela izvrena iz
koristoljublja do 1.000.000 KM, pa i preko toga ukoliko vrijednost protupravne
imovinske koristi koju je uinitelj pribavio uinjenjem krivinog djela prelazi iznos
od 1.000.000 KM, kada mu se moe izrei novana kazna u iznosu koji ne moe biti
vei od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio
uinjenjem krivinog djela zbog kojeg mu se izrie novana kazna.
U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne. Taj rok je od 15 dana do 6
mjeseci. Sud moe na molbu osuenog lica dozvoliti plaanje novane kazne u ratama. U
tom sluaju rok plaanja moe biti do 2 godine.
Ako se novana kazna ne plati nema prinudnog izvrenja, ve se donosi rjeenje
o zamjeni novane kazne za kaznu zatvora, pri emu se svakih zapoetih 50 KM
rauna kao jedan dan zatvora, s tim da zatvor ne moe prei jednu godinu. Ako osueno
lice plati jedan dio novane kazne, ostatak se zamjenjuje kaznom zatvora, srazmjerno
neisplaenom dijelu. Ako osueno lice isplati ostatak novane kazne, izvrenje kazne
zatvora se obustavlja. Prinudno izvrenje novane kazne nije mogue.
Nakon smrti osuenog, novana kazna se nee izvriti.
Prilikom odmjeravanja novane kazne, uz ostale okolnosti, sud obavezno uzima
u obzir imovno stanje izvrioca krivinog djela, pri emu su kljuni faktori: visina
plate, drugi prihodi, ostala imovina, porodine i druge obaveze. Nakon to utvrdi ove
okolnosti, sud ih je duan u presudi konkretno navesti.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

OPTA PRAVILA O ODMJERAVANJU KAZNE


lan 49 KZ FBiH - Opa pravila za odmjeravanje kazne:
(1) Sud e uinitelju krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom
propisane za to krivino djelo imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve
okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti),
a naroito: stepen krivine odgovornosti, pobude iz kojih je djelo uinjeno, jainu
ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji
ivot uinitelja, njegove osobne prilike i njegovo ponaanje nakon uinjenog krivinog
djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja.
(2) Kad sud odmjerava kaznu uinitelju za krivino djelo uinjeno u povratu, posebno e
uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela uinjena iz istih
pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude ili od izdrane ili oprotene kazne.
(3) Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovno stanje uinitelja,
vodei rauna o visini njegove plae, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o
njegovim obiteljskim obavezama.
Odmjeravanje kazne podrazumijeva postupak u kome sud utvruje vrstu i mjeru
kazne uiniocu za odreeno krivino djelo. Odmjeravanje kazne je zapravo nuna
posljedica sistema relativno odreenih kazni, koji je prihvaen u naem pravu i prema
kojem je kazna za pojedino krivino djelo postavljena samo okvirno, nekada u veoma
irokim rasponima. To znai da odmjeravanje kazne spada u kompetencije suda koji u
okviru datih granica odluuje o visini kazne. Na zakon omoguava da se propisana
kazna izuzetno moe zamijeniti drugom krivinom sankcijom, kao to je uslovna osuda,
sudska opomena i rad za opte dobro na slobodi. Takvim rjeenjima na zakon sudovima
daju najira ovlaenja u odmjeravanju kazne.
Opta pravila o odmjeravanju kazne se zasnivaju na naelu srazmjernosti
izmeu teine krivinog djela, stepena uinioeve odgovornosti i same kazne. Opta
pravila zakon je dao u st. 1., dok pravila sadrana u st. 2. i 3. predstavljaju posebna
pravila dopunskog karaktera i odnose se na sluajeve odmjeravanja kazne kada je kriv.
djelo uinjeno u povratu i kada se za kriv.djelo odmjerava novana kazna. Opta su ona
pravila kojih se sud mora pridravati prilikom odmjeravanja kazne u svim sluajevima.
Zakon navodi najznaajnije okolnosti, odn. kriterije koje sud mora uzeti u obzir
prilikom odmjeravanja kazne, i to:
1) granice (raspon) propisane kazne za odre. djelo (uz odstupanja predviena
zakonom),
2) svrha kanjavanja,
3) okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue
okolnosti), a koje karakteriu uinjeno krivino djelo i uinioca.
1.

GRANICE (RASPON) PROPISANE KAZNE ZA ODRE. DJELO.


Kazneni okvir je osnovno polazite za sud pri odmjeravanju kazne. Kazna koju sud
izrie u redovnom odmjeravanju mora da se kree izmeu posebnog minimuma i
posebnog maksimuma. Ukoliko jedna od ovih granica kod nekog krivinog djela nije

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


postavljena, onda se primjenjuju opte granice, odnosno opti minimum i opti
maksimum. Novanu kaznu sud odmjerava u okvirima opteg minimuma i
maksimuma, s obzirom da prilikom propisivanja za pojedina krivina djela zakon ni u
jednoj sluaju nije odredio posebne granice ove kazne.
2.

SVRHA KANJAVANJA.
Prilikom odmjeravanja kazne, kako je istaknuto, sud mora u svakom sluaju imati u
vidu i svrhu kanjavanja koju treba postii primjenom kazne. Meutim, zahtjevi
prevencije ne mogu opravdati strou mjeru kazne od one koju limitira stepen krivice
uinioca i teina kriv. djela.

OKOLNOSTI KOJE UTIU DA KAZNA BUDE MANJA ILI VEA


(OLAKAVAJUE I OTEAVAJUE OKOLNOSTI), a koje karakteriu
uinjeno krivino djelo i uinioca.
Zakon ni jednu okolnost posebno ne navodi kao olakavajuu ili oteavajuu. Po
svom karakteru one su ambivalentne, jer svaka od njih, u zavisnosti od toga kako je
ostvarena u odreenom sluaju, moe imati karakter olakavajue ili oteavajue
okolnosti, npr. motiv izvrenja djela. Ako je uinilac prisvojio novac radi ljeenja
oboljelog djeteta motiv je olakavajua okolnost, a ako je novac upotrijebio na
provod ili kockanje, motiv je oteavajua okolnost.
Zakon nije taksativno propisao oteavajue i olakavujee okolnosti, ve je naveo
one najtipinije koje se u praksi najee ponavljaju, kao to su:
1) stepen krivine odgovornosti,
2) pobude iz kojih je djelo uinjeno,
3) okolnosti pod kojim je djelo uinjeno,
4) jaina ugroavanja ili povrede zatienog dobra,
5) raniji ivot uinioca,
6) njegovo dranje nakon uinjenog djela,
7) druge okolnosti koje se odnose na linost uinoca i sl.
1) Stepen krivine odgovornosti.
Kako se krivina odgovornost sastoji od uraunljivosti i krivice (vinosti) uinioca, stepen
krivine odgovornosti zavisi od stepena te dvije njene komponente. Uraunljivost kao
psihiko stanje podrazumijeva razliite stepene intelektualne i voluntaristike moi i
kree se od potpune, preko bitno smanjene do smanjene uraunljivosti. Smanjena
uraunljivost svakako umanjuje stepen krivine odgovornosti, pa e je sud cijeniti kao
olakavajuu, naravno samo pod uslovom da se uinilac sam nije doveo u takvo stanje.
Isto je sa vinou odn. krivinom odgovornou, jer svijest i volja mogu se javljati u
razliitim oblicima, ali i u okviru jednog te istog oblika vinosti ili krivice mogu biti
razliitog intenziteta. Dakle, ne samo da je od znaaja u kojem obliku se krivica javlja,
ve i u kojem intenzitetu. Sud pri odmjeravanju kazne treba da cijeni da li je djelo
izvreno npr. sa direktnim ili eventualnim umiljajem, ali isto tako i koji je stepen svijesti
i volje koji mogu biti vei ili manji, odn. koji je intenzitet htijenja posljedice, da li je
uinilac pri tome iskazao npr. posebnu upornost, bezobzirnost i sl. I posebni oblici
umiljaja ili nehata, koje na zakon posebno ne regulie, mogu se uzeti u obzir pri ocjeni
stepena krivine odgovornosti. Tako npr. predumiljaj, iako nije oblik krivice u naem
krivinom pravu niti kvalifikatorna okolnost, je od znaaja u ocjeni stepena krivine
3.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


odgovornosti (sudovi ga kao oteavajuu okolnost uzimaju u nekim sluajevima, npr. kod
uinioca koji je na osnovu ranije odluke ubio svoju suprugu koja ga je napustila). Isto
tako, sud moe da uzme i obzir i okolnost da je djelo izvreno bez razmiljanja, na mah,
kada postoji tzv. dolus repentinus. U tom smislu i nehat moe da se stepenuje ne samo na
svjesni i nesvjesni, ve i po intenzitetu odnosno stepenu nepanje i na obian i grub
nehat. Tako je npr., sud naao da postoji grubi oblik nehata sa elementima iivljavanja
kao oteavajua okolnost kod vojnika koji je pucao iz automatske puke drei je samo
jednom rukom i na taj nain ubio mladia koji je igrao bilijar. Iako ga zakon posebno ne
odreuje, sud e pri tome cijeniti i eventualno postojanje profesionalnog nehata. U toj
ocjeni mogu biti od znaaja i neke druge okolnosti kao to je npr. starosno doba uinioca,
jer se mladost i starost obino uzimaju kao olakavajue okolnosti koje smanjuju stepen
krivine odgovornosti uinioca. Uloga ili doprinos rtve takoe predstavlja znaajnu
okolnost koja moe da utie na ocjenu stepena krivine odgovornosti uinioca.
Nekada uloga rtve moe biti takva da je protivpravnost djela posve iskljuena (npr. kod
nune odbrane, ili nekih djela kod kojih pristanak moe da iskljui njegovu
protivpravnost) ili se javlja kao privilegujua okolnost (ubistvo na mah i teka tjelesna
povreda na mah).
2) Pobude ili motivi iz kojih je djelo uinjeno.
Iako ni jedna pobuda ili motiv u potpunosti ne opravdavaju izvrenje krivinog djela, one
u biti objanjavaju razloge izvrenja djela i stoga su od posebnog znaaja pri
odmjeravanju kazne. Pobude su etike kategorije i po svom karakteru mogu biti pozitivne
i negativne, odnosno egoistike i altruistike i u tom smislu mogu se uzeti kao
olakavajue ili oteavajue okolnosti. Ako je jedno djelo uinjeno iz egoistikih motiva,
zavisti, mrnje ili osvete, tada e motiv predstavljati oteavajuu okolnost, a ako je djelo
uinjeno radi toga da bi se prehranila porodica, onda je on olakavajua okolnost.
Naravno, ukoliko je motiv elemenat krivinog djela, ne moe se cijeniti pri odmjeravanju
kazne (princip zabrane dvostrukog vrednovanja)!!!
3) Jaina ugroavanja i povrede zatienog dobra.
Kroz ovu okolnost je izraena objektivna strana teine konkretno uinjenog krivinog
djela. Naime, propisivanje kazne za odreeno krivino djelo zakonodavac zasniva na
apstraktnoj procjeni mogunosti povrede ili ugroavanja zatiene vrijednosti datim
djelom, dok ovdje sud to mora konkretizovati i utvrditi u kojoj mjeri je to dobro
povrijeeno ili ugroeno. Jaina ugroavanja se ocjenjuje kroz manju ili veu opasnost
kojoj je bilo izloeno zatieno dobro, pri emu moe biti od znaaja vrsta i obim
ugroenih vrijednosti, kojim sredstvima i na koji nain je stvorena opasnost, koliko je ona
bila bliska, itd. Nije svejedno da li se radi o opasnosti upravljenoj prema imovini ili
prema ivotu, ili npr. kod djela protiv javnog saobraaja, da li je bio ugroen ivot samo
jednog lica ili svih putnika u autobusu ili vozu i sl. Isto tako, i jaina povrede moe da se
javlja u razliitim stepenima teine u zavisnosti od prirode djela (npr. intenzitet tjelesne
povrede, visina imovinske tete ili prisvojene imovinske koristi kod slubenih delikata,
broj poginulih i povrijeenih kod teroristikog napada, kod saobraajnih djela, broj
civilnih rtava kod ratnih zloina, itd.). Ako su nastupanju povrede pridonijeli i neki
drugi razlozi, npr. kod nastupanja smrti veoma loe zdravstveno stanje rtve ili
eventualna greka treih lica, to se moe uzeti kao olakavajua okolnost.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


4) Okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno.
To su sve one raznovrsne okolnosti koje se tiu krivinog djela, odn. okolnosti koje su
pratile izvrenje konkretnog krivinog djela. npr. okolnost da je uinilac briljivo
pripremao izvrenje kriv. djela, ili je to uinio spontano, da li je koristio neke prilike za
izvrenje djela, kao to su npr. nemo, lakomislenost, povjerenje rtve, njenu nevolju,
teku situaciju, poar i sl., zatim da li je djelo izvreno nou, kojim sredstvima, da li ga je
uinilo vie lica,
5) Raniji ivot uinioca.
Raniji ivot uinioca ukazuje na njegovu linost i usklaenost njegovog ponaanja sa
zakonskim normama. Kroz ocjenu ove okolnosti sud u stvari treba da doe do saznanja
da li je izvreno djelo rezultat asocijalnog ivota uinioca ili je ono vie rezultat sticaja
nesretnih okolnosti. Pri tome sud moe da cijeni razliite okolnosti iz ivota uinioca, a
posebno odnos prema njegovim porodinim, radnim ili profesionalnim obavezama,
njegovo dranje na poslu, odnos prema drugim ljudima, odnos prema tuim pravima i
dobrima i njihovo potovanje, uopte njegov nain ivota. U zavisnosti od toga, raniji
ivot uinioca djeluje kao olakavajua ili oteavajua okolnost. Posebno je znaajna
okolnost ako se radi o licu koje je i ranije vrilo ista ili slina krivina djela. Treba istai
da raniju neosuivanost sudovi redovno uzimaju kao olakavajuu okolnost.
6) Line prilike uinioca.
Line prilike podrazumijevaju okolnosti u kojima uinilac ivi i one isto tako ukazuju na
njegovu linost. Sudovi kao takve okolnosti najee uzimaju zdravstveno stanje
uinioca, porodine prilike, a posebno njihov broj, uzrast i zdravstveno stanje,
zaposlenost, profesiju, itd. Ove okolnosti su od posebnog znaaja kada je sud u dilemi da
li izrei zatvorsku kaznu ili uslovnu osudu, pa ako je u pitanju npr. samohrana majka
koja ima malo dijete, ili ako je u pitanju uinilac koji je jedini zaposlen i izdrava
vielanu porodicu, sud e vjerovatno koristiti sve zakonske mogunosti da u takvim
sluajevima izabere uslovnu osudu. Naa sudska praksa ove okolnosti po pravilu uzima
kao olakavajue okolnosti.
7) Dranje uinioca nakon uinjenog krivinog djela.
Ova okolnost obuhvata razliite vidove ponaanja i stavova uinioca koje ispoljava
neposredno nakon izvrenja djela ili nakon proteka dueg vremena, zatim njegov odnos
prema oteenom i prouzrokovanoj teti, te njegovo ponaanje u krivinom postupku. U
svim tim relacijama uinioevo ponaanje, njegov odnos i stavovi mogu biti pozitivni ili
negativni, odnosno prihvatljivi ili neprihvatljivi, u kom smislu e ih sud i cijeniti pri
odmjeravanju kazne. Ako je uinioevo dranje neposredno po izvrenju djela
predstavljalo svjesno odobravanje djela, aljenje to nije dolo i do
tee posljedice, ili ak i takvo da je uveavao njegovu tetnost odnosno negativnost (npr.
nakon ubistva ili silovanja iivljavao se nad rtvom), onda e takvo ponaanje sud uzeti
kao oteavajuu okolnost. U protivnom, ako je izrazio aljenje zbog uinjenog krivinog
djela ili je pomogao rtvi, odvezao je u bolnici, poslije je redovno posjeivao, a pogotovo
ako je i naknadio prouzrokovanu tetu, pomogao u kolovanju djece, itd. (tzv. stvarno
kajanje), sud e to uzeti kao olakavajuu okolnost. Od posebnog je znaaja uinioevo
dranje pred sudom i u toku trajanja krivinog postupka. Njegovo korektno dranje pred
sudom obino se uzima kao olakavajua okolnost. Pri tome sudovi posebno cijene kao
olakavajuu okolnost iskreno priznanje uinioca iz koga proizilazi njegovo aljenje zbog
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


uinjenog djela. S druge strane, okolnost da uinilac djelo ne priznaje ili da ne sarauje u
otkrivanju djela, ne moe se uzeti kao oteavajua okolnost i takvo dranje treba
procjenjivati u sklopu prava na odbranu okrivljenog.
8) Druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca.
Kroz ovu kategoriju okolnosti, zakon obavezuje sud da pri odmjeravanju kazne uzme u
obzir i cijeni i svaku drugu okolnost koja se tie linosti uinioca djela, a koja se naravno
ne moe podvoditi pod ve navedene okolnosti. Ovim u stvari zakon posebno istie
znaaj subjektivnih okolnosti, ali ne bi trebalo iskljuiti mogunost da to bude i neka
druga okolnost za koju sud smatra da je od znaaja za odmjeravanje kazne. Time u stvari
lista ovih okolnosti postaje dosta iroka, to sve zavisi od svakog konkretnog sluaja.
Tako npr. sudovi kao oteavajuu okolnost esto uzimaju i injenicu da su u porastu
krivina djela u koje spada i djelo za koje se uiniocu sudi (npr. krijumarenje ljudi,
neovlatena trgovina i promet drogom, pranje novca i sl.), ili npr. kao olakavajuu
okolnost da je proteklo veoma dugo vrijeme od izvrenja krivinog djela, ali ako je tome
doprinio sam uinilac, sudska praksa opravdano uzima da se tada ne moe raditi o
olakavajuoj okolnosti.
Pri procjenjivanju olakavajuih i oteavajuih okolnosti sud koristi analitikosintetiki metod, to podrazumijeva da sud treba da utvrdi sve okolnosti relevantne za
odmjeravanje kazne, da ocjeni njihov karakter odn. da li su u pitanju olakavajue ili
oteavajue okolnosti, pa tek na osnovu tako utvrenog injeninog supstrata odmjeri
kaznu.
U svakom konkretnom sluaju sud je duan u presudi navesti koje je okolnosti uzeo
u obzir kao olakavajue, odn. oteavajue i duan je u presudi obrazloiti u emu
se manifestuje ta okolnost, a ne samo parafrazirati zakonski tekst. npr. sudovi esto
nepravilno navode da su uzeli u obzir olakavajuu okolnost line prilike optuenog. Tako obrazloenje
ne znai nita, jer te okolnosti treba objasniti u smislu da je optueni bolestan, da je invalid, siromana
osoba, da ima vie maloljetne djece, bolest lanova porodice i sl. Takoer nije pravilno uopteno
navoenje okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, ali ako sud navede da je optueni djelo poinio u
situaciji kada je bio izazvan grubim postupanjem slubenog lica, vrijeanjem od strane oteenog i sl. te
okolnosti su pravilno iskazane i vrednovane. Nije pravilno paualno navoenje da je sud cijenio dranje
uinioca nakon uinjenog djela ako to nije konkretizovano u smislu da je optueni nakon uinjenog djela
naknadio tetu oteenom ili u tom pravcu izrazio spremnost, kako je oteenom pruio pomo, oteenog
je posjeivao u bolnici. Takoer nije pravilno samo navoenje ranijeg ivota optuenog. Pravilno je da
se umjesto toga navede konkretno da li je optueni ranije osuivan ili prekrajno kanjavan, za koja djela i
na koje kazne.

Ako se neka od navedenih okolnosti pojavljuje i kao okolnost koja predstavlja zakonski
elemenat krivinog djela i koju je zakon ve uzeo u obzir pri odreivanju kazne za to
djelo, sud je ne moe uzimati u obzir i pri odmjeravanju kazne, jer bi to znailo da se
jedna te ista okolnost vrednuje dva puta u odmjeravanju kazne za isto djelo (naelo
zabrane dvostrukog vrednovanja). Ovo vai bez obzira da li se radi o oteavajuim ili
olakavajuim okolnostima, odn. konstitutivnim elementima osnovnog, kvalifikovanog ili
privilegovanog oblika krivinog djela. Tako npr. kod ubistva iz niskih pobuda nee se takva pobuda
uzeti i kao oteavajua okolnost, ili kod ubistva na mah, nee se kao olakavajua okolnost uzeti psihiko
stanje uinioca izazvano ponaanjem rtve, itd. Meutim, od navedenog pravila izuzetno je

opravdano i odstupanje, a to e biti onda kada se jedna okolnost moe javljati u razliitim
stepenima teine pa prelazi mjeru koja je potrebna za postojanje tog djela ili odreenog
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


oblika krivinog djela. Tako npr. postoji kvalifikovani oblik krivinog djela ugroavanja javnog
saobraaja ako je smrtno stradalo jedno lice, ali isto tako i ako je u pitanju mnogo vie lica; ili krivino
djelo pronevjere, prevare, poreske utaje, itd., kada pribavljena imovinska korist viestruko prelazi minimum
koji je potreban za kvalifikovani oblik djela. Naravno, ovo se odnosi i na situacije kada izvjesne

okolnosti kao olakavajue predstavljaju obiljeje djela i zasnivaju njegov laki oblik.
Pored ovog, ovo odstupanje je opravdano i kada postoje dvije ili vie ovakvih okolnosti, a
za postojanje teeg ili lakeg oblika krivinog djela dovoljna je samo jedna od njih.
Zakon predvia posebna pravila dopunskog karaktera koja se odnose na
odmjeravanje kazne uiniocu za krivino djelo uinjeno u povratu, pri emu se istie
da e sud posebno uzeti u obzir:
1) je li novo djelo iste vrste kao i ranije djelo,
2) da li su oba djela uinjena iz istih pobuda i
3) koliko je vremena proteklo od ranije osude, odn. izdrane ili oprotene kazne.
Dakle, jasno proizilazi da prilikom odluivanja da li e povrat uzeti kao oteavajuu
okolnost zakon posebno sugerie sudu da procjenjuje odnos ranije uinjenog i novog
krivinog djela. Ranije je istaknuto da je dobro to je KZ FBiH odustao od ustanove
viestrukog povrata, koja je omoguavala pootravanje kazne ak do dvostruke mjere
propisane kazne, jer je opravdano ocijenjena kao neosnovana i suprotna osnovnih
naelima krivinog prava.
Zakon je takoe predvidio posebno pravilo koje se odnosi na odmjeravanje novane
kazne, kada sud pored optih pravila odn. svih oteavajuih i olakavajuih okolnosti,
kod odmjeravanja ove kazne treba da uzme u obzir i imovno stanje uinioca. U tom
pogledu se istie da je potrebno voditi rauna o visini njegove plate, njegovim drugim
primanjima, njegovoj imovini i
njegovim porodinim obavezama.

UBLAAVANJE KAZNE
lan 50 KZ FBiH - Ublaavanje kazne:
Sud moe uiniocu odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izrei blau
vrstu kazne:
a) kad zakon propisuje da se uinitelj moe blae kazniti;
b) i kad sud utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i
ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja.
Redovno sudsko odmjeravanje kazne znai da sud odmjerava kaznu u granicama
propisanim za uinjeno krivino djelo. granice koju je zakonodavac imao u vidu
propisujui kaznu za to djelo.
Kao izuzetak od navedenog pravila, ublaavanje kazne predstavlja - odmjeravanje
kazne ispod donje granice propisane za to djelo ili izricanje blae vrste kazne.
Dakle, ublaavanje kazne moe biti:

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


a)

ublaavanje po mjeri - postoji kada je sud u okviru iste vrste kazne kaznu izrekao
ispod donje granice propisane u zakonu za to djelo tj. ispod posebnog zakonskog
mimimuma.
b)
ublaavanje po vrsti - postoji kada je sud umjesto propisane izrekao blau vrste
kazne npr. umjesto kazne zatvora izrekao novanu kaznu kao blau.
Ublaavanje kazne po naem zakonu je uvijek fakultativno, s obzirom da ni u jednom
sluaju zakon ne obavezuje sud da to uini.
Ublaavanje moe biti zakonsko i sudsko:
a)
zakonsko ublaavanje - postoji u sluaju kad zakon propisuje da se uinilac
moe blae kazniti. npr. sluajevi prekoraenja nune odbrane, prekoraenja krajnje
nude, bitno samnjenje uraunljivosti, pravne zablude, pokuaja, pomaganja. Postoji
mogunost ublaavanja i kada je kod pojedinih krivinih djela propisana takva
mogunost, npr. kod krivinog djela otmice, zakon dozvoljava ublaavanje kazne, ako
je izvrilac dobrovoljno pustio otetu osobu na slobodu prije nego je ostvaren njegov
prvobitni cilj.
b)
sudsko ublaavanje - postoji onda kad sud utvrdi da postoje osobito
olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha
kanjavanja. Ovdje zakon sudu daje ovlatenje da na osnovu ukupne ocjene svih
okolnosti pod kojima je djelo uinjeno ocijeni da li e koristiti mogunost
ublaavanja. U ovom sluaju, sud je duan da u presudi konkretno navede koje je to
osobito olakavajue okolnosti utvrdio.
GRANICE UBLAAVANJA KAZNE lan 51. KZ FBiH
Kad postoje uslovi za ublaavanje kazne, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama:
1)
ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od 10 ili
vie godina, kazna se moe ublaiti do 5 godina zatvora;
2)
ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od 3 ili
vie godina, kazna se moe ublaiti do 1 godine zatvora;
3)
ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od 2
godine, kazna se moe ublaiti do 6 mjeseci zatvora;
4)
ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od 1
godine, kazna se moe ublaiti do 3 mjeseca zatvora;
5)
ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora od najvie 1 godine, kazna se
moe ublaiti do 30 dana zatvora;
6)
ako je za kriv. djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere,
umjesto kazne zatvora moe se izrei novana kazna;
7)
ako je za kriv. djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna
se moe ublaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u odreenom iznosu do 150
KM.
Pri odluivanju koliko e kaznu ublaiti, sud e posebno uzeti u obzir najmanju i
najveu mjeru kazne propisane za to krivino djelo.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

OSLOBAANJE OD KAZNE
lan 52. KZ FBiH - Osloboenje od kazne:
(1) Sud moe osloboditi kazne uinitelja krivinog djela kad to zakon izriito propisuje.
(2) Kad je sud ovlaten uinitelja krivinog djela osloboditi kazne, moe mu kaznu
ublaiti bez ogranienja propisanih za ublaavanje kazne u lanu 50. (Ublaavanje
kazne) ovog zakona.
Oslobaanje od kazne je poseban institut krivino-materijalnog prava i predstavlja
zakonsko ovlatenje za osloboanje izvrioca djela od kazne. U zakonu se ovo ovlatenje
izraava slijedeim rijeima Sud moe izvrioca osloboditi od kazne.
Institut Oslobaanja od kazne se moe primjeniti samo kad to zakon izriito
predvia.
Po vaeem zakonu oslobaanje od kazne je fakultativno. Fakultativno oslobaanje od
kazne postoji u slijedeim sluajevima:
1)
kod prekoraenja nune odbrane usljed jake razdraenosti ili straha izazvanog
napadom,
2)
kod prekoraenja krajnje nude pod osobito olakavajuim okolnostima,
3)
u sluaju pravne zablude,
4)
u sluaju nepodobnog pokuaja,
5)
u sluaju sprijeavanja slubenog lica u vrenju slubene radnje u situaciji kada je
izvrilac izazvan nezakonitim ili grubim ponaanje slubenog lica,
6)
kod izbjegavanja izdravanja kada je uinilac ispunio obavezu prije izricanja
prvostepene presude i sl.
Kad postoji mogunost oslobaanja od kazne, kazna se moe neogranieno
ublaavati.
Postoji i posebni sluaj oslobaanja od kazne za krivina djela uinjena iz nehata. To
e biti u sluaju izvrenja djela iz nehata, a posljedice tog djela tako teko pogaaju
uinioca da izricanje kazne oigledno ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja. npr. to e najee
biti sluaj kod saobraajnih nezgoda u kojima strada lan porodice ili itava porodica uinioca.

PRISTANAK POVRIJEENOG
Pristanak povrijeenog u pravilu ne iskljuuje postojanje krivinog djela, ali moe
uticati na odmejravanje kazne, npr. ne moe se eskulpirati uinilac kojem je oteeni
rekao da ga ubode noem.
Ovo je znaajno kod povreda nastalih na sportskim takmienjima. Sportske discipline su
drutveno korisne te iskljuuju protivpravnost i postojanje krivinog djela. Protivpravnost
e biti iskljuena pod uslovom da je do povreivanja dolo pod okolnostima odravanja
sportskih takmienja u skladu sa pravilima. Ukoliko je do povrede dolo grubim
odstupanjem od pravila sportske discipline, postojalo bi krivino djelo. Ovo je u praksi
rijetko.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

STICAJ KRIVINIH DJELA


lan 54. KZ FBiH - Stjecaj krivinih djela:
(1) Ako je uinitelj jednom radnjom ili s vie radnji uinio vie krivinih djela za koja mu
se istovremeno sudi, sud e najprije utvrditi kazne za svako od tih krivinih djela, pa e
za sva krivina djela izrei jedinstvenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili
jedinstvenu novanu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud e izrei po ovim pravilima:
a)
ako je za neko od kriv. djela u stjecaju sud utvrdio kaznu dugotrajnog
zatvora, izrei e samo tu kaznu;
b)
ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena
kazna zatvora mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije
dostignuti zbir utvrenih kazni niti prijei 20 godina;
c)
ako su za sva krivina djela u stjecaju propisane kazne zatvora do 3
godine, jedinstvena kazna zatvora ne moe biti vea od 8 godina;
d)
ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio samo novane kazne,
jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedine utvrene novane kazne, ali ne
smije dostignuti zbir utvrenih novanih kazni.
(3) Ako je za neka krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivina
djela u stjecaju novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu
kaznu po odredbama stava 2. ta.od b) do d) ovog lana.
(4) Sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno krivino djelo u
stjecaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni izrei e jedinstvenu novanu kaznu po
odredbi stava 2. take d) ovog lana.
(5) Ako je sud za krivina djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetnikog
zatvora, izrei e jedinstvenu kaznu po odredbama stava 2. ta. b) i c) ovog lana.
Sticaj krivinih djela je institut krivino-materijalnog prava postoji - kada izvrilac
jednom radnjom ili vie njih izvri vie krivinih djela za koja se istovremeno sudi.
Postoji idealni i realni sticaj:
a)
Idealni sticaj krivinih djela - postoji kada izvrilac jednom radnjom
ostvari obiljeja vie krivinih djela. Npr. izvrilac puca iz vatrenog oruja i istim
hicem povrijedi dva lica.
b)
Realni sticaj krivinih djela - postoji kada izvrilac sa vie radnji izvri
vie krivinih djela. Npr. jednom licu nanese tjelesnu povredu, a zatim ukrade tuu
pokretnu stvar.
Sticaj moe biti homogeni i heterogeni:
a)
Homogeni sticaj krivinih djela - postoji u sluaju kada su izvrena djela
istovrsna. Npr. izvrilac sa vie radnji povrijedi vie lica.
b)
Heterogeni sticaj krivinih djela - postoji kada su izvrena razliita krivina djela.
Npr. krvni delikt i djelo protiv imovine. Ova posljednja podjela u praksi nema znaaj,

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


izuzev to se prilikom izricanja kazne moe uzeti kao oteavajua okolnost to to je
izvrilac ranije izvrio vie istovrsnih djela za koja je osuen.
Kod izricanja kazne za krivina djela izvrena u sticaju, sud postupa na nain - da
prvo za svako pojedino krivino djelo utvruje kaznu u granicama propisanim zakonom
za to konkretno djelo; a zatim sud izrie jedinstvenu kaznu po pravilima koja su utvrena
u zakonu, a koja u sebi zapravo sadri sve prethodno utvrene pojedinane kazne.
U zakonu su utvrena pravila po kojima se izrie jedinstvena kazna:
1.
ako je sud za neko od kriv. djela izvrenih u sticaju utvrdio
pojedinanu kaznu dugotrajnog zatvora, a za ostala djela kazne zatvora u razliitom
trajanju, izrei e se jedinstvena kazna koja odgovara prethodno utvrenoj kazni
dugotrajnog zatvora. To je tzv. princip apsorpcije tj. tea kazna apsorbuje kaznu
zatvora. Meutim, zakon nije propisao pravila za izricanje jedinstvene kazne u
sluaju da su za vie djela utvrene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora. U
nedostatku takve odredbe, sud izrie jedinstvenu kaznu koja odgovara najteoj od
utvrenih kazni dugotrajnog zatvora, a ukoliko su kazne dugotrajnog zatvora
identine, onda bilo koju od njih.
2.
ako je sud za vie krivinih djela izvrenih u sticaju utvrdio vie
pojedinanih kazni zatvora, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedinane,
ali ne smije dostii njihov zbir, niti prei 20 godina. To je tzv. princip asperacije.
3.
ako su za sva krivina djela u stjecaju propisane kazne zatvora do
3 godine, jedinstvena kazna zatvora ne moe biti vea od 8 godina.
4.
ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio samo novane
kazne, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedine utvrene novane kazne,
ali ne smije dostignuti zbir utvrenih novanih kazni.
5.
ako je za neka krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne
zatvora, a za druga krivina djela u stjecaju novane kazne, izrei e jedinstvenu
kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu.
6.
sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno
krivino djelo u stjecaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni izrei e jedinstvenu
novanu kaznu.
7.
ako je sud za krivina djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i
kazne maloljetnikog zatvora, izrei e jedinstvenu kaznu po po prethodnim
pravilima (ta. b) i c).
PRODUENO KRIVINO DJELO
lan 55. KZ FBiH - Produeno krivino djelo:
(1) Odredbe ovog zakona o stjecaju krivinih djela nee se primijeniti kad uinitelj uini
produeno krivino djelo.
(2) Produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinitelj s namjerom uinio vie istih ili
istovrsnih kriv. djela koja, s obzirom na nain uinjenja, njihovu vremensku povezanost i
druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu.
(3) Kad se radi o produenom krivinom djelu istih zakonskih obiljeja, sud e izabrati
vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivino djelo. Ako se radi o istovrsnim
krivinim djelima sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih
djela.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Produeno krivino djelo je oblik prividnog realnog sticaja.


Produeno krivino djelo je - krivinopravna konstrukcija koja postoji kada je
uinilac u vremenskom kontinuitetu s umiljajem uinio vie istih ili istorodnih
krivinih djela koja se, zbog okolnosti koje ih povezuju u jednu krivinopravnu
cjelinu, (nain izvrenja, njihovu vremensku povezanost i dr. okolnosti) krivinopravno
kvalifikuju kao jedno krivino djelo.
Za postojanje i primjenu ove konstrukcije zakon zahtijeva nekoliko uslova koji se
pojavljuju kao konstitutivni elementi produenog krivinog djela:
1)
da je uinilac uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela.
2)
vremenski kontinuitet ili meusobna vremenska povezanost svih uinjenih djela.
3)
krivina djela koja ulaze u sastav produenog krivinog djela treba da su vrena
na isti ili priblino slian nain.
4)
kod odreenih krivinih dijela nuno je i postojanje i tzv. varijabilnih faktora.
da je uinilac uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela.
To znai da u sastav produenog krivinog djela mogu da uu kako ista krivina djela
tako i razliiti vidovi ili oblici jednog krivinog djela. Djela su ista onda kada se radi
o djelima iz istog zakonskog opisa, odn. kako zakon navodi istih zakonskih obiljeja,
npr. vie pronevjera, prevara, kraa i sl. O istovrsnim krivinim djelima uglavnom se
radi kada je uinilac izvrio jedno kriv. djelo u njegovim razliitim vidovima ili
oblicima: osnovnom, kvalifikovanom ili privilegovanom, npr. obina kraa, sitna
krae i teka kraa. To mogu biti svrena i pokuana krivina djela kao i kanjive
pripremne radnje istog kriv. djela. Za postojanje istovrsnosti kriv. djela nije dovoljno
da djela potiu iz iste zakonske grupe odn. da su upravljena protiv istog zatienog
dobra, pa tako nema istovrsnosti odn. produenog krivinog djela ako je uinilac
uinio djelo utaje, prevare, krae i sl. Produeno kriv. djelo nije mogue ni kod onih
djela kod kojih je zbog njihove prirode ova konstrukcija iskljuena, kao to su
ubistva, silovanja ili razbojnitva koja se ine prema razliitim licima, itd.
2.
vremenski kontinuitet ili meusobna vremenska povezanost svih uinjenih
djela.
Kada e ovaj uslov biti ispunjen faktiko je pitanje. Vremenski interval izmeu
uinjenih djela nije mogue unaprijed odrediti jer to zavisi od prirode djela i naina i
uslova njihovog vrenja. Ne zahtijeva se da su radnje uslijedile jedna iza druge, ali
isto tako ne moe se raditi o prevelikim razmacima koji bi ukazivali da je uinilac
prekinuo injenje djela. Ti razmaci nekada mogu biti i dui ako je vrenje djela
vezano za uslove koji postoje samo u odreenim vremenskim intervalima npr. kod
poreske utaje, jer je rije o djelu koje se moe uiniti samo nekoliko puta ili ak samo
jednom u toku godine (to zavisi od poreskih propisa).
3.
krivina djela koja ulaze u sastav produenog krivinog djela treba da su
vrena na isti ili priblino slian nain.
Konstrukcija produenog krivinog djela nee postojati ako su neka djela izvrena
injenjem a druga neinjenjem.
4.
kod odreenih krivinih dijela nuno je i postojanje i tzv. varijabilnih
faktora.
1.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Prisustvo ovih elemenata za postojanje produenog krivinog djela uvijek
nije neophodno, ali ako postoje i ovi dopunski povezujui elementi, tim prije e
postojati ova konstrukcija npr. prostorna povezanost djela odn. dobara prema
kojima su djela vrena (npr. krae su vrene iz automobila na istom parkiralitu,
iz kua u istom naselju, ili obijanjem kioska u istom dijelu grada), isti krajnji cilj
izvrenja djela, korienje iste prilike, itd.
Meutim, neki od ovih elemenata nekada moraju postojati da bi se mogla
primijeniti konstrukcija produenog krivinog djela. Tako npr. isti identitet
oteenog mora postojati kod svih krivinih djela protiv linih dobara, dok kod
drugih on nije obavezan, pa e ova konstrukcija postojati ako su djelom krae,
prevare itd. oteena razliita fizika ili pravna lica (npr. uinilac koji je naruio
robu od vie preduzea koju nije namjeravao platiti, ili uinilac koji je izvrio
provalu u radnje koje pripadaju razliitim licima, i sl.).
Za subjektivnu stranu konstrukcije produenog krivinog djela relevantan je samo
umiljaj, ili tzv. jedinstveni umiljaj.
-

Za produeno krivino djelo se izrie kazna kao za jedno djelo, i to:


kada produeno krivino djelo ine ista odnosno krivina djela istih
zakonskih obiljeja - kazna se izrie na osnovu pripisane kazne za jedno od tih djela,
a ako se radi o istovrsnim krivinim djelima - sud e izabrati vrstu i mjeru
kazne za najtee od tih djela.
U praktinom smislu, kod produenog krivinog djela, sve pojedinane
krivinopravne radnje gube svoju pravnu samostalnost i uklapaju se u jedinstvenu
kriminalnu djelatnost kao njeni sastavni djelovi. Tako nastala nova jedinstvena pravna
cjelina pravno se kvalifikuje po najteoj radnji i po njoj izrie jedna kazna.
Npr. osumnjieni je uinio u produenju krivino djelo sitne krae, obine krae i teke
krae u odreenom vremenskom intervalu i za sve te radnje sudi se istovremeno. Ovdje
su ispunjeni svi uslovi za postojanje produenog krivinog djela. Sve ove pojedinane
radnje moraju biti sadrane u optunici i presudi, meutim, one e se pravno
kvalifikovati kao jedno krivino djelo teke krae i za to djelo e se izrei jedna kazna.
Na ovaj nain radnje koje predstavljaju krivino djelo krae i sitne krae uklopljene su
u kriv. djelo teke krae i time su izgubile svoju pravnu samostalnost.
Kod krivinih djela koja su usmjerena protiv nekog linog dobra ovjeka, npr. ivot,
tjelesni integritet, dostojanstvo linosti i sl. ne moe se raditi o produenom djelu, ve o
sticaju krivinih djela iz razloga to svaka fizika osoba uiva samostalnu i potpunu
krivinopravnu zatitu. npr. ako uinilac u odre. vremenskom intervalu dva ili vie puta tjelesno
povrijedi isto lice, radie se o produenom kriv. djelu, meutim, ako su povrijeena razliita lica, radie se
o sticaju kriv. djela.

Kod produenih krivinih djela zastarjelost krivinog gonjenja nastupa izvrenjem


poslednje radnje koja ulazi u sastav produenog djela. U sluaju da se nakon presuenja
otkriju nove radnje, postojala bi mogunost ponavljanja krivinog postupka. Ako se pak u
toku suenja utvrdi da neke radnje iz sastava produenog djela nisu dokazane, one e se
jednostavno ispustiti iz opisa. Dakle, nee se donositi za te radnje oslobaajua presuda
kao u sluaju sticaja.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

ODMJERAVANJE KAZNE OSUENOM LICU


lan 56. KZ FBiH - Odmjeravanje kazne osuenoj osobi:
(1) Ako se osuenoj osobi sudi za krivino djelo uinjeno prije nego to je zapoela
izdravanje kazne po ranijoj osudi, ili za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja
kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei
jedinstvenu kaznu za sva krivina djela primjenom odredaba l. 53. (Stjecaj kriv. djela)
ovog zakona uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju
je osueni izdrao uraunat e se u izreenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.
(2) Za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog
zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora sud e uinitelju izrei kaznu neovisno od ranije
izreene kazne ako se primjenom odredaba lana 53. ovog zakona ne bi mogla ostvariti
svrha kanjavanja, s obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne.
(3) Prema osuenom koji za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog
zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora uini krivino djelo za koje zakon propisuje
novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, primijenit e se disciplinska mjera.
Ako se sudi za krivino djelo koje je uinjeno prije zapoinjanja izdravanja kazne
po ranijoj osudi, ili za djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne, izrei e se
jedinstvena kazna po pravilima o sticaju. Pri tome e se u novu jedinstvenu kaznu
uraunati vrijeme provedeno u pritvoru i dio izdrane kazne po ranijoj presudi.
Izuzetno, ako se radi o krivinom djelu uinjenom za vrijeme izdravanja kazne,
nee se postupiti kao u sluaju sticaja. U tom sluaju izrei e se kazna za novo djelo
neovisno od ranije izreene kazne, ako se primjenom sticaja ne bi mogla ostavriti svrha
kanjavanja, s obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne, (npr. lice
koje je osueno zbog ubistva na 15 god. zatvora, u 13 godini se posvaa u zatvoru i ubije
ovjeka, onda se neovisno od ranije dosuuje nova kazna zatvora).
Prema osuenom koji za vrijeme izdravanja kazne zatvora uini kriv. djelo za koje
zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do 1 godine - primijenit e se
disciplinska mjera.
URAUNAVANJE PRITVORA I RANIJE KAZNE
lan 57. KZ FBiH - Uraunavanje pritvora i ranije kazne:
(1) Vrijeme provedeno u pritvoru i svako lienje slobode u vezi sa krivinim djelom,
uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetnikog
zatvora ili novanu kaznu.
(2) Kazna zatvora koju je osuenik izdrao ili novana kazna koju je osuenik platio za
prekraj uraunava se u kaznu izreenu za krivino djelo ija obiljeja obuhvaaju i
obiljeja prekraja.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(3) Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan
maloljetnikog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 50 KM.
Vrijeme provedeno u pritvoru (pritvor je kao mjera obezbjeenja okrivljenog u
krivinom postupku), kao i svako drugo lienje slobode u vezi sa krivinim djelom
(npr. vrijeme lienja slobode i zadravanja, vrijeme provedeno u psihijatrijskoj ustanovi u
koju je uinilac upuen na psihijatrijsko vjetaenje i uopte na pregledima u
zdravstvenim ustanovama i dr.), uraunavaju se u izreenu kaznu, bez obzira o kojoj se
kazni radi. Uraunavanje se jedino ne odnosi na disciplinske kazne, jer se disciplinska
djela po svojoj prirodi ne mogu izjednaiti sa krivinim djelima i prekrajima.
Pravilo je da se svi vidovi lienja slobode izjednaavaju i u izreenu kaznu se
uraunavaju u
jednakom vremenskom trajanju, a u odnosu na novanu kaznu dan lienja slobode se
izjednaava sa 50 KM.
Uraunavanje pritvora i kazne izdrane u inozemstvu (lan 58. ZKP FBiH)
Pritvor, lienje slobode u toku postupka izruenja i kazna koju je uinitelj izdrao po
presudi inozemnog suda, uraunat e se u kaznu koju izrekne domai sud za isto krivino
djelo, a ako kazne nisu iste vrste uraunavanje e se izvriti po ocjeni suda.
MJERE UPOZORENJA
Mjere upozorenja su: sudska opomena i uslovna osuda. lan 59. KZ FBiH
Svrhe mjera upozorenja lan 60. KZ FBiH
Svrha sudske opomene je - da se krivino odgovornom uinitelju uputi upozorenje
kad se radi ostvarenja svrhe krivinopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje i
kad ono nije nuno radi krivinopravne zatite.
Svrha uslovne osude je - da se uinitelju krivinog djela uputi upozorenje uz
prijetnju kaznom kojim se omoguava ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija
izricanjem kazne bez njezina izvrenja kad izvrenje kazne nije prijeko potrebno radi
krivinopravne zatite.

Sudska opomena
lan 61. KZ FBiH - Sudska opomena
(1) Sudska opomena moe se izrei za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do
jedne godine ili novanom kaznom koja su poinjena pod takvim olakavajuim
okolnostima koje ih ine naroito lahkim i kad se, s obzirom na sve okolnosti koje se tiu
uinitelja, posebno njegova odnosa prema oteeniku i naknadi tete prouzrokovane

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


krivinim djelom, steknu uslovi za postignue svrhe krivinopravnih sankcija bez
kanjavanja.
(2) Sudska opomena moe se izrei i za odreeno kriv. djelo s propisanom kaznom
zatvora do 3 godine, pod uslovima propisanim zakonom i kad se steknu ostali uslovi iz st.
1. ovog lana.
(3) Sudska opomena moe se izrei i za krivina djela poinjena u stjecaju, ako se za
svako od tih djela steknu uslovi iz st. 1. ili 2. ovog lana.
(4) Pri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske
opomene, posebno uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje
poslije uinjenog krivinog djela, stepen krivine odgovornosti i druge okolnosti pod
kojima je krivino djelo uinjeno.
(5) Sudska se opomena ne moe izrei vojnim osobama za krivina djela protiv oruanih
snaga Federacije.
Sudska opomena je posebna sankcija ija je svrha da se prema krivino odgovornom
izvriocu ne primjeni kazna za djelo manjeg znaaja kada to nije nuno radi krivinopravne zatite i kada se moe oekivati da e samo upozorenje uticati na izvrioca da ne
ini kriv. djela.
U lanu 60. KZ FBiH je propisana svrha sudske opomene i to je - da se krivino
odgovornom uinitelju uputi upozorenje kad se radi ostvarenja svrhe krivinopravnih
sankcija ne mora primijeniti kanjavanje i kad ono nije nuno radi krivinopravne zatite.
U ovom lanu (lan 61 KZ FBiH) su propisani uslovi za izricanje sudske
opomene, gdje je za izricanje sudske opomene potrebno istovremeno ispunjenje 2
grupe uslova.
1. Prva grupa uslova tie se,
najprije, apstraktne teine uinjenog krivinog djela izraene kroz
zakonom propisanu kaznu za odreeno krivino djelo, pa je propisano da se
sudska opomena moe izrei za krivina djela s propisanom kaznom zatvora
do 1 godine ili novanom kaznom (ovaj uslov, s obzirom na odredbu stava 2.
ovog lana nema apsolutni karakter)
potom, konkretne teine uinjenog djela izraene kroz okolnosti njegova
poinjenja, stepen krivine odgovornosti uinitelja i teinu prouzrokovane
posljedice jer se predvia da se uz gore nevedeni uslov sudska opomena moe
izrei samo ako su ona poinjena pod takvim olakavajuim okolnostima
koje ih ine naroito lakim.
2. Druga grupa uslova tie se linosti uinitelja i procjene da se svrha
krivinopravnih sankcija moe ostvariti bez njegovog kanjavanja, gdje zakon
izriito odreuje da e se uzeti u obzir odnos uinitelja prema oteeniku i
naknadi tete prouzrokovane krivinim djelom. Radi se, dakle, o okolnostima
putem kojih se manifestuje stav uinitelja prema uinjenom krivinom djelu i
oteeniku, a na osnovu kojeg se moe donijeti i zakljuak o tome da li je za
ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija nuno kanjavanja uinitelja. Meutim,
obavezivanje suda da pri toj ocjeni uzme u obzir odnos uinitelja prema oteeniku
(na primjer, izvinjenje oteenom, pomirenje s oteenim, otklanjanje posljedica
djela) i naknadi tete izraava i stav zakonodavca da se i pri izricanju sudske
opomene mora voditi rauna o potrebi zatite interesa oteenog.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Kako uslov koji se odnosi na zakonom propisanu kaznu za uinjeno krivino djelo nema
apsolutni karakter(1 godina zatvora ili novana kazna), Zakon predvia da se sudska
opomena moe izrei i za odreeno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do
3 godine, ali samo pod uslovima propisanim zakonom. Odredba, dakle, sama za sebe,
ne predstavlja osnov za izricanje sudske opomene za krivino djelo s propisanom kaznom
zatvora do tri godine nego u stvari predstavlja osnov za zakonsko propisivanje
mogunosti izricanja sudske opomene za pojedina kriv. djela s propisanom kaznom
zatvora do 3 godine i to samo pod odre. uslovima. Meutim, i u tom sluaju, uz posebne
uslove postavljene zakonom za izricanje sudske opomene za odreeno krivino djelo s
propisanom kaznom zatvora do 3 godine, uinitelju takvog krivinog djela moi e se
izrei sudska opomena samo kad se steknu i ostali uslovi iz stava 1. ovog lana.
Stavom 3. ovog lana propisana je mogunost izricanja sudske opomene i za krivina
djela uinjena u stjecaju, ali samo ako su se za svako od krivinih djela uinjenih u
stjecaju stekli uslovi za izricanje sudske opomene. Ne moe se, meutim, izrei sudska
opomena za jedno djelo kad se za drugo djelo uinjeno u sticaju izrie kazna.
Stavom 4. odreeno je da je sud pri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu duan
- voditi rauna o svrsi sudske opomene i
- posebno uzeti u obzir
1.
linost uinitelja,
2.
njegov raniji ivot,
3.
njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela,
4.
stepen krivine odgovornosti i
5.
druge okolnosti pod kojima je djelo uinjeno.
Odluku o izricanju sudske opomene sud e moi donijeti samo ako ocjenom okolnosti
svih navedenih u ovoj zakonskoj odredbi kao i svih drugih okolnosti koje se pokau
relevantnim u konkretnom sluaju zakljui da se svrha krivinopravnih sankcija moe
ostvariti bez njegovog kanjavanja samim upozorenjem i da izvrenje kazne nije nuno
radi krivinopravne zatite.
Stavom 5. iskljuena je mogunost izricanja sudske opomene vojnim osobama za
krivina djela protiv oruanih snaga FBiH.

Uslovna osuda
lan 62. KZ FBiH - Uslovna osuda:
(1) Uslovnom osudom sud uinitelju krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno
odreuje da se ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe
biti krae od jedne niti due od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne uini novo
krivino djelo.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(2) Pri odluivanju hoe li izrei uslovnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uslovne
osude, posebno uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje
poslije uinjenog krivinog djela, stepen krivine odgovornosti i druge okolnosti pod
kojima je krivino djelo uinjeno.
(3) Uslovna osuda moe se izrei kad je uinitelju utvrena kazna zatvora do 2 godine ili
novana
kazna.
(4) Za krivina djela za koja se moe izrei kazna zatvora od deset godina ili tea kazna,
uslovna osuda se moe izrei samo ako je kazna iz stava 3. ovog lana utvrena
ublaavanjem
zakonom
propisane
kazne.
(5) Uslovna se osuda ne moe izrei za krivina djela za koja se ni ublaavanjem kazne
ne moe izrei kazna zatvora laka od jedne godine.
(6) Ako je uinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uslovna osuda moe se
izrei za obje kazne ili samo za kaznu zatvora.
(7) Sigurnosne mjere, izreene uz uslovnu osudu, izvravaju se.
Uslovna osuda je mjera upozorenja koja se izrie uinitelju krivinog djela kada se
osnovano moe oekivati da e se upozorenjem uz prijetnju kaznom, koje sadri uslovna
osuda, dakle, bez izvrenja kazne, moi ostvariti svrha krivinopravnih sankcija.
U tom smislu, uslovna osuda je zamjena za kaznu. Njome se upuuje prijekor
uinitelju zbog uinjenog krivinog djela i istovremeno on upozorava da e, u sluaju da
u vremenu provjeravanja uini novo krivino djelo ili ne ispuni druge obaveze nametnute
uslovnom osudom, kazna utvrena uslovnom osudom biti izvrena.
Radi se o krivinopravnoj sankciji koja nema represivni karakter kakav ima efektivna
kazna. Ona ne podrazumijeva lienja i ogranienja linih prava i sloboda svojstvena kazni
mada i ona, a, prije svega, uslovna osuda sa zatitnim nadzorom, moe sadravati
obaveze za osuenu osobu kojima se ograniava njena sloboda odluivanja i djelovanja u
nekim aspektima njenog linog ivota, ali se ni tada ne radi o ogranienjima koja su plod
tenji za retribucijom nego o mjerama iji je cilj otklanjanje ili ublaavanje inilaca koji
mogu dovesti do ponovnog uinjenja kriv. djela.
Dakle, svrha uslovne osude (lan 60. KZ FBiH) je da se uinitelju kriv. djela uputi
upozorenje uz prijetnju kaznom kojim se omoguava ostvarenje svrhe krivinopravnih
sankcija izricanjem kazne bez njezina izvrenja kad izvrenje kazne nije prijeko potrebno
radi krivinopravne zatite.
U ovom lanu (lan 62. KZ FBiH) sadrane su odredbe koje ureuju strukturu uslovne
osude, tj. njene bitne elemente, uslove za njeno izricanje ime se odreuje polje primjene
ove krivinopravne sankcije kao i utjecaj uslovne osude na efektivnost mjera sigurnosti
izreenih uz uslovnu osudu.
Uslovnom osudom sud uinitelju krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno
odreuje da se ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne
moe biti krae od jedne niti due od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne uini
novo krivino djelo.
Dakle, sud uinitelju krivinog djela uslovnom osudom utvruje kaznu i istodobno
odreuje da se ona nee izvriti ako osueni u vremenu provjeravanja koje odredi sud, a
koje ne moe biti krae od 1 godine ni due od 5 godina, ne uini novo krivino djelo.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Prema tome, svaka uslovna osuda se sastoji od 2 bitna, neophodna elementa:
1.
utvrene kazne (zatvora ili novane kazne), ijim se izvrenjem uinitelju prijeti
ukoliko ne ispuni osnovnu obavezu koju za uinitelja sadri svaka uslovna osuda da
u roku provjeravanja ne uini novo krivino djelo, i
2.
roka provjeravanja, kojega sud odreuje unutar zakonom propisanog opteg
roka provjeravanja.
Osim navedene osnovne obaveze za uinitelja, koju sadri svaka uslovna osuda, sud
moe, u uslovnoj osudi moe nametnuti uinitelju i neke druge obaveze (da osueni vrati
imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, da naknadi tetu koju je priinio
krivinim djelom, ili da ispuni druge obaveze predviene krivinim zakonodavstvom u
Federaciji) i odrediti da e se utvrena kazna izvriti i ako uinitelj u ostavljenom roku ne
izvri i te druge obaveze. Meutim, nametanje uinitelju tih drugih obaveza, predstavlja
samo mogunost za sud i one nisu obavezni elemenat svake uslovne osude. npr. kod
krivinog djela izbjegavanja izdravanja, izvriocu se uz uslovnu osudu mogu izrei
uslovi da u odreenom roku isplati zaostale obroke alimentacije i da ubudue redovno
plaa izdravanje.
Prema naem zakonu, uslovna osuda u pravilu ne podrazumijeva stavljanje uinitelja
pod nadzor posebne strune osobe, niti odreivanje vrste i mjere kazne odlae za
eventualno kasnije ponovno izvoenje uinitelja pred sud u sluaju neispunjenja
postavljenih obaveza i zakljuka da resocijalizacija uinitelja na slobodi nije mogua, kao
to je to sluaj u probacionom sistemu.
Poto ih zakon izriito ne odreuje, sud je pri odreivanju vrste i mjere kazne koja
e uinitelju biti utvrena uslovnom osudom duan uzeti u obzir sve okolnosti koje
inae utiu da kazna bude manja ili vea, to znai da u obzir uzeti naroito:
1. stepen krivine odgovornosti,
2. pobude iz kojih je djelo uinjeno,
3. jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra,
4. okolnosti pod kojima je djelo uinjeno,
5. raniji ivot uinitelja,
6. njegove osobne prilike i
7. njegovo dranje nakon uinjenog krivinog djela, kao i
8. druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja, a,
9. u sluaju kada se uslovnom osudom uinitelju utvruje novana kazna, i imovno
stanje uinitelja, odnosno visinu njegove plate, njegove druge prihode, njegovu
imovinu i njegove porodine obaveze.
Kazna utvrena uslovnom osudom, po svojoj vrsti i mjeri treba odgovarati kazni koju bi
sud izrekao uinitelju krivinog djela da mu nije izrekao uslovnu osudu.
Prilikom izricanja uslovne osude sud odreuje trajanje vremena provjeravanja s tim
da ono ne moe biti krae od jedne godine niti due od pet godina.
Vrijeme provjeravanja se rauna od dana pravomonosti presude.
Ono se u praksi najee odreuje na pune godine, ali zakon ne iskljuuje
mogunost odreivanja vremena provjeravanja i na pune mjesece.
U pravilu, duina vremena provjeravanja bi trebala biti srazmjerna visini utvrene
kazne, ali se pri njegovom odreivanju mora voditi rauna i o stepenu vjerovatnoe

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


da e uinitelj ponovo uiniti krivino djelo. to je ta vjerovatnoa vea i vrijeme
provjeravanja koje sud odreuje prilikom izricanja uslovne osude bi trebalo biti due.
Pri odluivanju hoe li izrei uslovnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uslovne
osude, posebno uzeti u obzir:
1.
linost uinitelja - kako zakon ne odreuje koje su to okolnosti
relevantne za ocjenu linosti uinioca odn. za odluku o izricanju uslovne osude, pri
ocjeni linosti uinioca bi trebalo imati u vidu pobude iz kojih je djelo uinjeno,
njegove line, porodine i socijalne prilike, njegov odnos prema uinjenom djelu i
prema socijalnim i pravnim normama uope.
2.
njegov raniji ivot - zakon, dakle, obavezuje sud da tu okolnost uzme u
obzir, ali ne iskljuuje mogunost izricanja uslovne osude ranije osuivanom
uinitelju krivinog djela, ukoliko ocjenom ostalih okolnosti koje se odnose na linost
uinioca i uinjeno djelo zakljui da se i uslovnom osudom moe ostvariti svrha
krivinopravnih sankcija i svrha kanjavanja.
3.
njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela - u prvom redu
okolnosti koje ukazuju na njegovu spremnost da otkloni posljedice djela.
4.
stepen krivine odgovornosti i
5.
druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno kao to su
vrijeme, mjesto, nain i sredstvo izvrenja, odnos prema rtvi i dr., a koje uinjenom
djelu daju tei ili laki vid.
To znai da odluku o izricanju uslovne osude sud moe donijeti samo ako, uz pozitivnu
prognozu o buduem ponaanju uinitelja do koje je doao ocjenom okolnosti koje se
odnose na linost uinioca, njegov raniji ivot i njegovo ponaanje poslije uinjenog kriv.
djela, zakljui da e se uslovnom osudom moi ostvariti svrha krivinopravnih sankcija
uope i svrha kanjavanja, dakle, da e se izreenom uslovnom osudom moi ostvariti i
general. i specijalna prevencija kriv. djela, kao i ako ocjenom okolnosti koje se odnose na
stepen kriv. odgovornosti uinitelja i okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, zakljui da
izvrenje kazne nije nuno radi krivinopravne zatite.
(3) Uslovna osuda moe izrei ako je uinitelju utvrena kazna zatvora do 2 godine
ili novana kazna. Mjerodavna je dakle sudski utvrena kazna, a ne zakonom propisana
kazna za uinjeno krivino djelo. Utvrena kazna zatvora do 2 godine moe se odnositi
na jedno djelo ili na vie krivinih djela uinjenih u stjecaju. Meutim, nije mogue kod
sticaja kriv. djela za pojedina djela izrei uslovnu osudu, a za druga kaznu zatvora.
Odredbe st. 4. i 5. sadre dalja ogranienja u izricanju uslovne osude koja su u vezi sa
teinom uinjenog krivinog djela.
Izricanje uslovne osude za krivina djela za koja se moe izrei kazna zatvora od
deset godina ili tea kazna, zakon uslovljava time da je kazna do 2 godine zatvora ili
novana kazna (iz stava 3.) utvrena ublaavanjem zakonom propisane kazne.
Polazi se od toga da su krivina djela za koje se moe izrei kazna zatvora od 10 godina
ili tea kazna veoma teka krivina djela i da izricanje uslovne osude za takva krivina
djela treba ograniiti samo na sluajeve u kojima je utvreno postojanje okolnosti koje
doputaju i opravdavaju primjenu odredaba o ublaavanju kazne.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Uslovna se osuda ne moe izrei za krivina djela za koja se ni ublaavanjem kazne


ne moe izrei kazna zatvora laka od 1 godine.
S obzirom na zakonska pravila o granicama ublaavanja kazne, to znai da se uslovna
osuda ne moe izrei za kriv. djela za koja je kao najmanja mjera kazne propisana kazna
zatvora od 3 ili vie godina. Meutim, ovo zakonsko ogranienje za izricanje uslovne
osude nema apsolutan karakter, jer bi se uslovna osuda mogla izrei i za krivina djela sa
propisanom najmanjom mjerom kazne od 3 ili vie godine ako u konkretnom sluaju
postoje okolnosti za koje zakon vee mogunost osloboenja od kazne, jer je tada sud
ovlaten i da uinitelju kaznu ublai bez ogranienja za ublaavanje kazne.
Ako je uinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uslovna osuda moe se
izrei za obje kazne ili samo za kaznu zatvora.
Dakle, ako je uinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uslovna osuda moe
izrei za obje kazne ili samo za kaznu zatvora. Obrnuto, nije mogue izrei uslovnu
osudu samo za novanu kaznu. Odredba prua mogunost da se izricanjem novane
kazne koja se izvrava, uz uslovnu osudu kojom je utvrena kazna zatvora, pojaa
dejstvo uslovne osude kada je to neophodno za ostvarenje krivinopravne zatite. Ako je
uinitelju izreena uslovna osuda s utvrenom kaznom zatvora, a ujedno i bezuslovna
novana kazna, vrijeme to ga je proveo u pritvoru uraunava se u novanu kaznu.
Sigurnosne mjere, izreene uz uslovnu osudu, izvravaju se.
Uz uslovnu osudu uinitelju se mogu izrei sve mjere sigurnosti predviene u zakonu i
to: obavezno psihijatrijsko lijeenje (na slobodi), obavezno lijeenje od ovisnosti, zabrana
vrenje poziva, djelatnosti ili dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom,
oduzimanje predmeta.
OPOZIV USLOVNE OSUDE
Razlozi za opoziv uslovne osude:
1) zbog novog krivinog djela,
2) zbog ranije uinjenog krivinog djela,
3) zbog neispunjenja izreenih obaveza
1. Opoziv uslovne osude zbog novog krivinog djela lan 64. KZ FBiH
Uslovna osuda se moe opozvati ako je osueni tokom vremena provjeravanja izvrio
novo krivino djelo, a u zavisnosti od kazne za novo krivino djelo, ovisi da li je:
a)
Opoziv uslovne osude je obavezan - ako osueni tokom vremena
provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora
2 godine ili tea kazna.
b)
Opoziv uslovne osude je fakultativan - ako osueni u vrijeme
provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora
u trajanju kraem od 2 godine ili novana kazna. U ovom sluaju, sud e, nakon
to ocijeni sve okolnosti koje se odnose na uinjena krivina djela i uinitelja, a
posebno srodnost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj i pobude iz kojih su
uinjena, odluiti hoe li opozvati uslovnu osudu. Pri tome je sud vezan zabranom

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


izricanja uslovne osude ako uinitelju za krivina djela utvrena u uslovnoj osudi
i za nova kriv. djela treba izrei kaznu zatvora u trajanju duem od 2 god.
2. Opoziv uslovne osude zbog ranije uinjenog krivinog djela (lan 65. KZ FBiH)
Opoziv uslovne osude iz ovog razloga je, dakle, fakultativan, gdje je predvieno da e
sud opozvati uslovnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osueni uinio
krivino djelo prije nego to je uslovno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za
izricanje uslovne osude da se znalo za to krivino djelo.
3. Opoziv uslovne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza (lan 66. KZ FBiH)
Opoziv uslovne osude iz ovog razloga je, dakle, fakultativan, gdje je predvieno da e
sud opozvati uslovnu osudu i izrei izvrenje izreene kazne ako osueni tokom
odreenog vremena provjeravanja ne ispuni izreenu obavezu u sluajevima kad je
mogao ispuniti tu obavezu.
U sluaju nemogunosti ispunjenja izreene obaveze sud moe:
a) produiti rok za ispunjenje te obaveze ili
b) je zamijeniti drugom odgovarajuom obavezom, ili
c) moe osuenog osloboditi ispunjenja izreene obaveze.
Osim u sluaju kad je opoziv uslovne osude obavezan (kad osueni tokom vremena
provjeravanja uini jedno ili vie kriv. djela za koja je izreena kazna zatvora 2 god. ili
tea kazna), kod svih ostalih navedenih razloga opoziv uslovne osude fakultativan, tj.
nakon to ocjeni razloge za opoziv, sud moe ali i ne mora opozvati uslovnu osudu,
pa:
ako opozove uslovnu osudu - sud e primjenom odredaba za stjecaj krivinih
djela. (iz lana 54) ovog zakona izrei jedinstvenu kaznu i za ranije injeno i za novo
krivino djelo uzimajui kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvrenu.
ako ne opozove uslovnu osudu - sud moe za novo krivino djelo izrei uslovnu
osudu ili kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo krivino djelo treba izrei uslovnu
osudu, utvrdit e jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo
primjenom odredaba za sticaj krivinih djela i odredit e novo vrijeme provjeravanja
koje ne moe biti krae od 1 niti due od 5 godina, raunajui od dana
pravosnanostii nove presude. Osuenom kojem za novo krivino djelo bude izreena
kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdravanju ove kazne ne uraunava se u
vrijeme provjeravanja utvreno uslovnom osudom za ranije krivino djelo.
Rokovi za opoziv uslovne osude (lan 67. KZ FBiH)
Uslovna osuda se moe opozvati tokom vremena provjeravanja.
Ako osueni tokom vremena provjeravanja uini krivino djelo koje povlai opoziv
uslovne osude, a to je presudom utvreno tek poslije isteka vremena provjeravanja,
uslovna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka
vremena provjeravanja.
Ako osueni u odreenome roku ne ispuni koju obavezu (iz l. 63. - da osueni vrati
imovinsku korist pribavljenu kriv. djelom, da naknadi tetu koju je priinio kriv. djelom,
ili da ispuni dr. obaveze predviene kriv.zakonodavstvom u FBiH), sud moe uslovnu
osudu opozvati najkasnije u roku od 1 godine od dana proteka vremena provjeravanja i
odrediti da se izvri kazna utvrena u uslovnoj osudi.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

USLOVNA OSUDA SA ZATITNIM NADZOROM lan 68.KZ FBiH


To je jedna vrsta uslovne osude kojom se uinilac stavlja pod zatitni nadzor ako, s
obzirom na okolnosti uinjenja krivinog djela, linost uinitelja, njegov raniji ivot i
ponaanje poslije uinjenog krivinog djela smatra da e se uz odreivanje zatitnog
nadzora svrha uslovne osude i drutveno prilagoavanje osuenika bolje ostvariti.
Cilj je da se primjenom zatitnog nadzora bolje ostvari svrha uslovne osude i bolje
drutveno prilagoavanje osuenog.
Zatitni nadzor obuhvata: mjere pomoi, brige, nadzora i zatite, a moe trajati od 6
mjeseci do 2 godine.
Sadraj zatitnog nadzora - Zatitni nadzor moe obuhvaati ove obaveze:
a) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;
b) uzdravanje od upotrebe alkoholnih pia ili opojnih droga;
c) posjeivanje odreenih psihijatrijskih, psiholokih i drugih savjetovalita i
postupanje po njihovim savjetima;
d) osposobljavanje za odreeno zanimanje;
e) prihvaanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima uinitelja;
f) raspolaganje plaom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nain i u skladu sa
branim i obiteljskim obavezama.
Sud u presudi moe odrediti jednu ili vie obaveza zatitnog nadzora.
Ako se osueni ne pridrava ovih mjera sud ga moe opomenuti, a moe i ukinuti
uslovnu osudu.
MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI)
Mjere bezbjednosti su posebne krivine sankcije.
Svrha sigurnosnih mjera je - da se njihovom primjenom otklone stanja ili uslovi koji
mogu uticati da uinilac ubudue ponovno uini krivina djela.
Sud uiniocu moe izrei jednu ili vie mjera bezbjednosti, ako za to postoje uslovi
propisani zakonom.
Vrste mjera bezbjednosti koje propisuje zakon su:
1. obavezno psihijatrijsko lijeenje (na slobodi);
2. obavezno lijeenje od ovisnosti;
3. zabrana vrenje poziva, djelatnosti ili dunosti;
4. zabrana upravljanja motornim vozilom;
5. oduzimanje predmeta.
1) Obavezno psihijatrijsko lijeenje
Kao mjera bezbjednosti se izrie - uinitelju krivinog djela koji je krivino djelo uinio
u stanju bitno smanjene uraunljivosti ili smanjene uraunljivosti ako postoji opasnost da
bi uzroci takvoga stanja mogli i ubudue djelovati na uinitelja da uini novo krivino
djelo.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja traje dok ne prestanu razlozi zbog
kojih je izreena, ali najdue do isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za
ope dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uslovnu osudu.
Uz ispunjenje navedenih uslova, ova mjera bezbjednosti se moe izvriti:
a) uz izdravanje kazne zatvora ili
b) uz rad za ope dobro na slobodi ili
c) uz uslovnu osudu.
Kao u sluaju iz lana 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona,
izvrenje kazne zatvora moe se odrediti uinitelju krivinog djela koji se tokom
izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne
obaveznom psihijatrijskom lijeenju.
Obavezno psihijatrijsko lijeenje se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon
to je osueni uslovno otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje, uslovni otpust e se
opozvati.
Prema uinitelju krivinog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju tokom
vremena provjeravanja odreenog u uslovnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi
lana 66. (Opoziv uslovne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza) ovog zakona.
2) Obavezno lijeenje od ovisnosti
Kao mjera bezbjednosti moe se izrei - uinitelju koji je krivino djelo uinio pod
odluujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga ako postoji opasnost da
e zbog te ovisnosti i ubudue uiniti krivina djela.
Mjera obaveznog lijeenja od ovisnosti moe se izrei uz istu krivinopravnu sankciju, u
istom trajanju i na isti nain kako je zakonom propisano za obavezno psihijatrijsko
lijeenje.
Kao u sluaju iz lana 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stav 5. KZ FBiH, izvrenje
kazne zatvora moe se odrediti uinitelju krivinog djela koji se tokom izvravanja rada
za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom lijeenju
od ovisnosti.
Pod uslovima iz lana 74. (Obvezno psihijatrijsko lijeenje) stav 2. KZ FBiH,
obavezno lijeenje od ovisnosti se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je
osueni uslovno otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje, uslovni otpust e se opozvati.
Prema uinitelju krivinog djela koji se ne podvrgne lijeenju od ovisnosti tokom
vremena provjeravanja odreenog u uslovnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi
lana 65. (Opoziv uslovne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza) ovog zakona.
3) Zabrana vrenje poziva, djelatnosti ili dunosti
Kao mjera bezbjednosti moe se izrei - uinitelju koji je uinio krivino djelo u vezi sa
imovinom koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljujui svom pozivu,
aktivnosti ili funkciji ako postoji opasnost da bi takvo vrenje moglo poticajno djelovati
da uini novo krivino djelo zloupotrebom svog poziva, aktivnosti ili funkcije u vezi sa
imovinom koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Ova mjera se moe izrei u trajanju - koje ne moe biti krae od 1 niti due od 10 godina,
raunajui od dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdravanju
kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove sigurnosne mjere.
Kao u sluaju iz lana 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona,
izvrenje kazne zatvora moe se odrediti uinitelju krivinog djela koji tokom izvravanja
rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekri zabranu vrenja
poziva,aktivnosti ili funkcije.
Prema uinitelju krivinog djela koji prekri zabranu vrenja poziva,aktivnosti ili
funkcije tokom vremena provjeravanja odreenog u uslovnoj osudi, moe se postupiti
prema odredbi lana 66. (Opoziv uslovne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza)
ovog zakona.
4) Zabrana upravljanja motornim vozilom
Kao mjera bezbjednosti moe se izrei - uinitelju krivinog djela protiv sigurnosti
prometa kada postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ponovno uiniti
takvo krivino djelo.
Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se odnositi samo na odreenu vrstu ili na
sve vrste motornih vozila.
Ova mjera se moe izrei u trajanju - koje ne moe biti krae od 3 mjeseca ni due od 5
godina raunajui od pravosnanosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvrenja kazne
zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.
Prema uinitelju krivinog djela kojem je zabranjeno upravljanje motornim vozilom uz
zamjenu za kaznu zatvora ili uslovnu osudu, ako ne postupi po toj zabrani, primijenit e
se odredbe lana 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stav 5. i lana 66. (Opoziv uslovne
osude zbog neispunjenja odreenih obaveza) stav 5. ovog zakona.
5) Oduzimanje predmeta
Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni za uinjenje krivinog djela ili koji su
nastali uinjenjem krivinog djela oduzet e se,
kad postoji opasnost da e biti ponovo upotrijebljeni za uinjenje krivinog djela
ili
kad se radi zatite ope sigurnosti ili
iz razloga morala lienje ini prijeko potrebnim, ako su vlasnitvo uinitelja.
Predmeti se mogu oduzeti i ako nisu vlasnitvo uinitelja - kad to zahtijevaju interesi
ope sigurnosti i razlozi morala, ali se time ne dira u prava treih osoba na naknadu tete
od uinitelja.
U sluajevima kad to zahtijevaju interesi ope sigurnosti i razlozi morala, zakonom se
moe propisati obavezno oduzimanje predmeta.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I


O KANJAVANJU MALOLJETNIKA
BiH za razliku od, npr. RH, Austrije ili Njemake, nema poseban zakon kojim se
regulie krivinopravni poloaj maloljetnih uinitelja krivinih djela. Meutim, u skladu
sa dosadanjom zakonodavnom praksom, KZ FBiH u posebnoj glavi sadri odredbe o
odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika kojima se
ustanovljava poseban krivinopravni reim koji se primjenjuje na maloljetne uinitelje
kriv. djela. Te odredbe sadre odreena odstupanja od optih pravila o kanjavanju
uinitelja kriv. djela kojima se osigurava da dobrobit maloljetnih uinitelja kriv. djela
bude osnov i cilj krivinopravne reakcije prema njima i da ta reakcija bude u skladu ne
samo sa teinom i okolnostima uinjenog krivinog djela nego i sa linim svojstvima te
linim, porodinim i socijalnim prilikama maloljetnog uinitelja kriv. djela.
Kada su u pitanju maloljetni izvrioci krivinih djela, prema njima se mogu
primjeniti:
1)
Odgojne (vaspitne) preporuke
2)
Krivine sankcije prema maloljetnicima gdje spadaju:
a)
odgojne (vaspitne) mjere,
b)
sigurnosne (bezbjednosne) mjere,
c)
kazna maloljetnikog zatvora - moe se izrei samo izuzetno starijem
maloljetniku.
1. Odgojne preporuke
Odgojne preporuke su novina u naem krivinom zakonodavstvu. Radi se o
nastojanjima da se u odnosu na odreena delikventna ponaanja maloljetnika da
prednost vansudskim oblicima prevencije. Dakle, primjena odgojnih mjera je
alternativa krivinom gonjenju, jer je to faktiki vansudsko rjeavanje nastalog konflikta.
Svrha odgojnih preporuka je: (lan 81. KZ FBiH)
a)
da se ne pokree krivini postupak prema maloljetnom uinitelju krivinog djela;
i
b)
da se primjenom odgojnih preporuka utie na maloljetnika da ubudue ne uini
krivina djela.
Uslovi primjene odgojnih preporuka: (lan 80. KZ FBiH)
Prema maloljetnom uinitelju krivinog djela mogu se primijeniti
odgojne preporuke za krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom
zatvora do 3 godine.
Odgojne preporuke prema maloljetniku moe primijeniti
nadleni tuilac ili sud za maloljetnike.
Uslovi su primjene odgojnih preporuka:
1.
maloljetnikovo priznanje krivinog djela i
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2.

njegova izraena spremnost za pomirenjem s oteenim.

Vrste odgojnih preporuka su: (lan 82. KZ FBiH)


- primjenjuje ovlateni tuilac:
1)
lino izvinjenje oteenom;
2)
naknada tete oteenom;
3)
redovno pohaanje kole;
4)
posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita
- primjenjuje sudija za maloljetnike:
5)
rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
6)
prihvatanje odgovarajueg zaposlenja;
7)
smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu;
8)
lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;
.
Izbor odgojnih preporuka: (lan 83. KZ FBiH)
Pri izboru odgojnih preporuka ovlateni tuilac ili sudija za maloljetnike e uzet u obzir
sveukupne interese maloljetnika i oteenika. Pritom e posebno voditi rauna da se
primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje redovno kolovanje
maloljetnika ili njegov rad.
Izbor i primjena odgojnih preporuka izvrava se u saradnji s roditeljima ili
starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja.
Odgojne preporuke mogu trajati najdue 1 godinu.
Odgojne se preporuke mogu tokom njihovog izvravanja zamijeniti drugom ili ukinuti.
2. Krivine sankcije prema maloljetnicima (lan 84. KZ FBiH)
Maloljetnom se uinitelju krivinog djela mogu izrei
a) odgojne (vaspitne) mjere,
b) sigurnosne (bezbjednosne) mjere,
c) kazna maloljetnikog zatvora - moe se izrei samo izuzetno starijem
maloljetniku.
- Mlaem maloljetniku (koji je u vrijeme uinjenja kriv. djela navrio 14, a nije navrio
16 godina ivota) - mogu se izrei samo odgojne (vaspitne) mjere.
- Starijem maloljetniku (koji je u vrijeme uinjenja kriv. djela navrio 16, a nije navrio
18 godina ivota) - odgojne se mjere mogu izrei pod uslovima propisanim ovim
zakonom, a izuzetno mu se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora.
Maloljetniku se mogu izrei sigurnosne mjere pod uslovima propisanima ovim zakonom.
Maloljetniku se ne mogu izrei sudska opomena ni uslovna osuda.
Svrhe odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora (lan 85. KZ FBiH)
Svrha odgojnih (vaspitnih) mjera i kazne maloljetnikog zatvora je da se
pruanjem zatite i pomoi maloljetnim uiniocima krivinih djela, nadzorom nad
njima, njihovim strunim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne
odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Uz to, svrha kazne maloljetnikog zatvora je poseban utjecaj na maloljetnog


uinioca da ubudue ne uini krivina djela, kao i na druge maloljetnike da ne uine
krivina djela.

2.a. Odgojne (vaspitne) mjera


Vrste odgojnih (vaspitnih) mjera (lan 86. KZ FBiH)
Odgojne (vaspitne) mjere se dijele u 3 grupe:
1.
disciplinske mjere
2.
mjere pojaanog nadzora
3.
zavodske mjere
Disciplinske mjere
Disciplinske mjere se izriu maloljetnom uinitelju kriv. djela kojem nije potrebno izrei
trajnije mjere odgoja i preodgoja, naroito ako je uinio kriv. djelo iz nepromiljenosti ili
lahkomislenosti. Tu spadaju:
a)
sudski ukor i
b)
upuivanje u disciplnski centar za maloljetnike (lan 89. KZ FBiH)
Ovu mjeru sud e izrei kad - je potrebno da se odgovarajuim
kratkotrajnim mjerama utie na osobnost i ponaanje maloljetnog uinitelja
krivinog djela.
Maloljetnika kome je izreena ova mjera sud moe uputiti u
disciplinski centar:
a) na odreeni broj sati tokom dana blagdana, ali najvie 4 uzastopna dana
blagdana;
b) na odreeni broj sati tokom dana, ali najdue u trajanju do 1 mjeseca;
c) na neprekidni boravak tokom odreenog broja dana, ali ne due od 20 dana.
Pri izricanju ove mjere, sud e voditi rauna da zbog njenog
izvrenja maloljetnik ne izostane s redovite kolske nastave ili posla.
U disciplinskom se centru maloljetnik moe zaposliti na
korisnim radovima koji odgovaraju njegovim godinama ivota, ukoliko on ili
njegov staratelj na to pristanu.
Pri izricanju ove mjere, sud moe izrei i odgojnu mjeru
pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne zatite koja se izvrava po izvrenju
odgojne mjere upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike.
Mjere pojaanog nadzora
Mjere pojaanog nadzora izriu se - maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem treba
izrei trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz odgovarajui nadzor, a nije
potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine.
Tu spadaju:
a)
mjere pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojioca ili staraoca (lan 90. KZ
FBiH)
Ovu mjeru sud e izrei ako - su roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili
nadzor nad maloljetnikom iako su u mogunosti obavljati nadzor.
Pri izricanju ove mjere, sud moe:
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


a)

b)

c)

roditelju, usvojitelju ili staratelju dati potrebne upute i naloiti im


odreene dunosti u pogledu mjera koje treba preduzeti radi odgoja
maloljetnika, njegovog lijeenja i radi otklanjanje tetnih uticaja.
b)
odrediti da nadleni organ socijalnog staranja provjerava njeno izvravanje
i ukazuje pomo roditelju, usvojitelju ili staratelju. Sud e naknadno odluiti o
prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne moe trajati manje od jedne
ni due od tri godine.
pojaan nadzor u drugoj porodici (lan 91. KZ FBiH)
Ovu mjeru sud e izrei ako - roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u
mogunosti da maloljetnika pojaano nadziru ili ako se od njih takav nadzor ne
moe opravdano oekivati.
Izvrenje ove odgojne mjere obustavit e se:
a)
kad roditelji, usvojitelj ili staratelj steknu mogunost da
maloljetnika pojaano nadziru,
b)
kad prema rezultatu odgoja prestane potreba za
pojaanim nadzorom.
Pri izricanju ove odgojne mjere sud e odrediti da - za vrijeme
njenog trajanja nadleni ogran socijalne zatite provjerava njeno izvravanje i
ukazuje potrebnu pomo porodici u kojoj je maloljetnik smjeten.
pojaan nadzor od strane nadlenog organa socijalne zatite (lan 92. KZ FBiH)
Ovu mjeru sud e izrei ako - roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu
u mogunosti pojaano nadzirati maloljetnika, a ne postoje ni uslovi za izricanje
odgojne mjere pojaanog nadzora u drugoj porodici.
Sud e naknadno odluiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno
trajanje ne moe biti krae od 1 ni due od 3 godine.
Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ivi s
roditeljima, usvojiteljem ili starateljem, a pojaani nadzor nad njim vri ovlatena
osoba nadlenog organa socijalne zatite, koja se brine o kolovanju maloljetnika,
njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega tetno utie, potrebnom
lijeenju i sreivanju prilika u kojima ivi.

Zavodske mjere
Zavodske mjere izriu se - maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem treba izrei
trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje
sredine.
Zavodske mjere ne mogu trajati due od 5 godina.
Tu spadaju:
a)
upuivanje u vaspitnu ustanovu (lan 94. KZ FBiH)
Ovu mjeru sud e izrei ako - nad maloljetnikom treba osigurati
izvrenje stalnog nadzora strunih odgojitelja u ustanovi za odgoj maloljetnika.
U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje 6 mjeseci a
najvie 3 godine.
Pri izricanju ove mjere sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o
tome naknadno odluiti (lan 97. Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim
mjerama, stav 2. ovog zakona).
b)
upuivanje u vaspitno-popravni dom (lan 95. KZ FBiH)
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

c)

Ovu mjeru sud e izrei ako - prema maloljetniku treba


primijeniti pojaane mjere preodgoja.
Pri odluivanju hoe li izrei ovu mjeru, sud e posebno uzeti u
obzir
1) teinu i prirodu uinjenog krivinog djela i
2) okolnost jesu li mu ranije bile izreene odgojne mjere ili kazna maloljetnikog
zatvora.
U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje 1 a najvie 5
godina.
Pri izricanju ove mjere, sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome
naknadno odluiti (lan 97. Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim
mjerama, stav 2. ovog zakona).
upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje (lan 96. KZ FBiH)
Ovu mjeru sud moe izrei maloljetniku ometenom u psihikom
ili fizikom razvoju, umjesto odgojne mjere upuivanja u odgojnu ustanovu ili
odgojne mjere upuivanja u odgojno-popravni dom.
Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje sve dok - je to
potrebno radi njegovog lijeenja ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane
punoljetan, ponovo e se ispitati potreba njegova daljnjeg zadravanja u toj
ustanovi.

Izbor odgojne mjere (lan 88. KZ FBiH)


Pri izboru odgojne mjere sud e uzeti u obzir:
1.
godine ivota maloljetnika,
2.
stepen njegovog duevnog razvoja,
3.
njegova psihika svojstva,
4.
njegove sklonosti,
5.
pobude iz kojih je djelo uinio,
6.
dotadanji odgoj,
7.
sredinu i prilike u kojima je ivio,
8.
teinu krivinog djela,
9.
te je li mu ranije bila izreena odgojna mjera ili kazna i
10.
sve druge okolnosti koje mogu biti od uticaja na izricanje odgojne mjere.
U postupku protiv maloljetnika obavezno je ukljuen organ starateljstva uz iju strunu
pomo sud odreuje najadekvatniju mjeru u svakom konkretnom sluaju.
Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama (lan 97. KZ FBIH)
Kad se poslije donoenja odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora
ili zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili
se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donoenje odluke, izvrenje izreene
mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera moe zamijeniti drugom odgojnom mjerom
pojaanog nadzora ili zavodskom odgojnom mjerom.
Uz sluajeve iz stava 1. ovog lana, ukoliko za pojedine mjere nije to drugo
propisano, odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera moe se, s
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


obzirom na postignuti uspjeh odgoja, obustaviti od izvrenja, a moe se i zamijeniti
drugom takvom mjerom kojom e se bolje postii svrha odgojnih mjera.
Obustavljanje od izvrenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske
odgojne mjere drugom takvom mjerom izvrit e se uz sljedea ogranienja:
a)
odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ne moe se obustaviti
od izvrenja prije isteka roka od 6 mjeseci, a do isteka ovog roka moe se zamijeniti
samo odgojnim mjerama upuivanja u odgojno-popravni dom ili upuivanja u drugu
ustanovu za osposobljavanje;
b)
odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom ne moe se
obustaviti od izvrenja prije isteka roka od 1 godine, a do isteka ovog roka moe se
zamijeniti samo odgojnim mjerama upuivanja u odgojnu ustanovu ili upuivanja u
drugu ustanovu za osposobljavanje.
Izuzetno, odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upuivanja
u odgojno-popravni dom moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti drugom mjerom i
prije isteka rokova (iz stava 3. take a. i b. ovog lana) ako posebne okolnosti koje se
odnose na osobu maloljetnika oito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.
Ponovno odluivanje o odgojnim mjerama (lan 98. KZ FBIH)
Ako je od pravosnanosti odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora
ili zavodska odgojna mjera proteklo vie od 1 godine, a izvrenje nije zapoeto, sud e
ponovno odluiti o potrebi izvrenja izreene mjere. Pri tome sud moe odluiti da se
ranije izreena mjera izvri, ne izvri ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.
Odgojna mjera upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike nee se izvriti ako je
proteklo vie od 6 mjeseci od pravosnanosti odluke kojom je ova mjera izreena, a njeno
izvrenje nije zapoeto.
PITANJA NA ISPITU: Kad i pod kojim uvjetima se mora odluivati o odgojnim mjerama, radi promjene
okolnosti ako je od pravomonosti odluke o upuivanje u odgojni centar a proteklo 6 mjeseci, nee se
izvriti, nema svrhe.
Kod pojaanog nadzora ili zavodske mjere kad protekne 1 godina ponovno e se odluivati o potrebi
izvravanja ili da se zamijeni nekom drugom.

2.b. Kanjavanje starijih maloljetnika


Kazniti se moe samo stariji maloljetnik, i to pod uslovima: (lan 99. KZ FBiH)
1. da je uinio djelo za koje je propisana kazna zatvora tea od 5 godina, i
2. da zbog tekih posljedica djela i visokog stepena krivine odgovornosti ne bi bilo
opravdano izricanje vaspitnih mjera.
Kazna maloljetnikog zatvora (lan 100. KZ FBiH)
Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od 1 ni dua od 10
godina, a izrie se na pune godine ili na pola godine.
Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za krivino djelo sud ne
moe izrei kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju duem od kazne zatvora
propisane za to krivino djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te
kazne.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora (lan 101. KZ FBiH)


Pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora starijem maloljetniku, sud e uzeti u obzir
sve okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (lan 49. Opa pravila za
odmjeravanje kazne), imajui posebno u vidu:
1. stepen psihikog razvoja maloljetnika i
2. vrijeme potrebno za njegov preodgoj i
3. vrijeme potrebno za njegovo struno osposobljavanje.
Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora za krivina djela u stjecaju
(lan 102.)
Za krivina djela u stjecaju sud izrie maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo
kaznu maloljetnikog zatvora kad postoje zakonski uslovi za izricanje te kazne i kad sud
ocijeni da je treba izrei. Sud e postupiti isto i kad poslije izreene odgojne mjere, ili
kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja
uinio kriv. djelo.
Zastarjelost izvrenja kazne maloljetnikog zatvora (lan 103.)
Kazna maloljetnikog zatvora nee se izvriti kad od dana pravosnanosti presude kojom
je kazna izreena protekne:
a)
10 godina - ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 5 godina;
b)
5 godina - ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 3 godine;
c)
3 godine - ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora do 3 godine.
Maloljetni izvrioci mogu se uslovno otpustiti sa izdravanja kazne nakon izdrane
1/3 kazne, ali ne prije isteka 1 godine. Za vrijeme trajanja uslovnog otpusta, sud moe
odrediti mjeru pojaanog nadzora od strane organa socijalne zatite.
Maloljetniki zatvor izdrava se u posebnim ustanovama ili u odvojenim dijelovima
kazneno-popravnih ustanova. Dok ne navri 18 godina, izdrava se u posebnim kazneno
popravnim ustanovama, a od 18 -23 godine izdravaju u posebnim odjeljenjima kaznenopopravnih ustanova za odrasle, ali sa njima ne smiju dolaziti u kontakt.
Izricanje krivinopravnih sankcija punoljetnim osobama za krivina djela koja su
uinila kao maloljetnici (lan 104.)
Punoljetnoj osobi koja je navrila 21 godinu ivota ne moe se suditi za krivino djelo
koje je uinila kao mlai maloljetnik.
Ako punoljetna osoba u vrijeme suenja nije navrila 21 godinu ivota moe joj se
suditi samo za krivina djela s propisanom kaznom zatvora teom od 5 godina. Takvoj
osobi sud moe izrei samo odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru, s tim da e pri ocjeni
hoe li izrei ovu mjeru sud uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu
uinjenog krivinog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog uoinjenja, ponaanje
uinitelja i svrhu te odgojne mjere.
Punoljetnoj osobi moe se za krivino djelo koje je uinila kao stariji maloljetnik
izrei odgovarajua zavodska odgojna mjera, a pod uslovima iz lana 100. (Kazna
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


maloljetnikog zatvora) ovog zakona i kazna maloljetnikog zatvora. Pri ocjeni hoe li i
koju e od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito
teinu uinjenog kriv.djela, vrijeme koje je proteklo od uinjenja, ponaanje uinitelja, te
svrhu koju treba postii sankcijama.
Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suenja
navrila 21 godinu ivota sud moe umjesto kazne maloljetnikog zatvora izrei kaznu
zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izreena u ovom sluaju ima u pogledu
rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni uinak kao i kazna
maloljetnikog zatvora.
Izricanje odgojnih mjera mlaim punoljetnim osobama (lan 105.)
Uinitelju koji je kao punoljetan uinio krivino djelo, a u vrijeme suenja nije
navrio 21 godinu ivota, sud moe izrei odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru ako se,
s obzirom na njegovu linost i okolnosti pod kojima je krivino djelo uinio, moe
oekivati da e se i odgojnom mjerom postii svrha koja bi se osmaterijaila izricanjem
kazne.
Mlaoj punoljetnoj osobi kojoj je izreena odgojna mjera sud moe, pod uvjetima
propisanima ovim zakonom, izrei sve sigurnosne mjere propisane ovim zakonom, osim
sigurnosne mjere zabrane vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije.
Izreena odgojna mjera moe trajati najdue dok uinitelj ne navri 23 godine ivota.
Uinak kazne na odgojne mjere (lan 107.)
Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu
maloljetnikog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapone izdravanje te
kazne.
Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu
maloljetnikog zatvora ili kaznu zatvora najmanje 1 god., odgojna mjera prestaje kad ta
osoba zapone izdravanje kazne.
Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u
trajanju kraem od jedne godine, sud e u presudi odluiti hoe li se po izdranoj kazni
nastaviti izvrenje izreene odgojne mjere ili e se ta mjera ukinuti.
Uinak odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora (lan 108.)
Odgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora ne posljeduju pravnim posljedicama
osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava iz l.118. (Vrste pravnih
posljedica osude) st. 2.
Na osobe koje izdravaju odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom ili
kaznu maloljetnikog zatvora primjenjuju se odredbe lana 112. (Rad osuenih osoba)
ovog zakona.
Evidencija o izreenim odgojnim mjerama (lan 109.)
Evidenciju o izreenim odgojnim mjerama vode nadleni organi socijalne zatite na
osnovu propisa koje donosi organ nadlean za poslove socijalne zatite u Federaciji.
Podaci o izreenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tuiteljstvu,
organima unutranjih poslova i organima socijalne zatite u vezi sa krivinim postupkom
koji se vodi protiv osoba kojima su izreene odgojne mjere.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

2.c. Izricanje sigurnosnih mjera maloljetniku (lan 106.)


Maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem je izreena odgojna mjera ili kazna
maloljetnikog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izrei sigurnosne
mjere iz lana 71. (Vrste sigurnosnih mjera) take a), b) i e) ovog zakona.
Sigurnosna mjera obaveznog lijeenja od ovisnosti ne moe se izrei uz disciplinsku
mjeru.
Umjesto sigurnosne mjere obaveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izrei odgojna
mjera upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje ako se u toj ustanovi moe
osigurati lijeenje i time postii svrha te sigurnosne mjere i sigurnosna mjera oduzimanja
predmeta.
OPE ODREDBE O IZVRENJU KRIVINOPRAVNIH SANKCIJA
Izvrenje kazne zatvora lan 110.
(1) Kazna zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim,
poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdravanje kazne.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora izvrava se u zatvorenim ustanovama za izdravanje
kazne.
Granice izvrenja kazni lan 111.
Osoba prema kojoj se izvrava kazna liava se prava ili se ona ograniava u pravima u
skladu sa zakonom samo u granicama prijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha
pojedinih kazni.
Rad osuenih osoba lan 112.
(1) Osoba osuena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetnikog
zatvora, koja je sposobna za rad, moe raditi ukoliko ona na to pristane.
(2) Ako osuena osoba trai ili pristane na rad, rad e joj se omoguiti.
(3) Rad osuene osobe treba biti koristan i usklaen sa savremenim nainom vrenja iste
vrste rada na slobodi, prema strunim i drugim sposobnostima osuenog.
Izvrenje kazne maloljetnikog zatvora lan 113.
(1) Prema starijem maloljetniku, dok ne navri 18 godina ivota, kazna maloljetnikog
zatvora izvrava se u posebnim krivino-popravnim ustanovama za maloljetnike. Prema
osobi koja je navrila 18 godina ivota, ali nije navrila 23 godine ivota (mlaa
punoljetna osoba) kazna maloljetnikog zatvora se izvrava u posebnim ustanovama za
mlae punoljetne osobe ili u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvrava
prema punoljetnim osobama, pri emu se osigurava da mlae punoljetne osobe ne dou u
kontakt sa starijim zatvorenicima. Prema osobi koja je navrila 23 godine ivota prije
kraja izdravanja kazne ostatak kazne se izvrava u krivino-popravnoj ustanovi za
odrasle.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(2) Prema mlaoj punoljetnoj osobi kazna se moe izvravati u krivino-popravnoj
ustanovi za maloljetnike sve dok je to potrebno radi zavretka njenog kolovanja ili
strunog osposobljavanja. Meutim, prema mlaoj se punoljetnoj osobi kazna ne moe ni
u kojem sluaju izvravati u krivino-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo
na koji nain bilo tetno za maloljetne osobe prema kojima se izvrava kazna
maloljetnikog zatvora u toj ustanovi.
(3) Izbor posla za osuenog maloljetnika vri se prema njegovim sposobnostima i
sklonostima za odreenu vrstu posla, radi strunog osposobljavanja, a prema
mogunostima koje postoje u krivino-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlaoj
punoljetnoj osobi e se takoer omoguiti obrazovanje i struno osposobljavanje, bez
obzira na to izvrava li se kazna u posebnim ustanovama ili u posebnim odjeljenjima
krivino-popravnih ustanova za odrasle osobe.
(4) Radno vrijeme osuenog maloljetnika odreuje se tako da mu se omogui kolovanje
i struno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za fiziki odgoj i razonodu.
(5) Osueni maloljetnik moe biti uvjetno otputen s izdravanja kazne ako je izdrao
treinu kazne, ali ne prije nego to je proveo jednu godinu u krivino-popravnoj ustanovi.
Za vrijeme uvjetnog otpusta sud moe odrediti odgojnu mjeru pojaanog nadzora
nadlenog tijela socijalne zatite. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe
lana 46. (Opoziv uvjetnog otpusta) ovog zakona.
(6) Maloljetni osuenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo odravati kontakte sa
svojom obitelji putem pisama i posjeta.
ODUZIMANJE IMOVINSKE DOBITI
Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom lan 114. KZ
FBiH
Osnov oduzimanja imovinske koristi sadran je u zakonskoj odredbi da niko ne
moe zadrati imovinsku korist pribavljenu izvrenjem krivinog djela.
Korist pribavljenu izvrenjem krivinog djela oduzet e se sudskom odlukom
kojom je utvreno da je krivino djelo uinjeno pod uslovima propisanima ovim
zakonom.
Sud moe oduzeti korist pribavljenu izvrenjem krivinog djela i u odvojenom
postupku ukoliko postoji opravdani razlog za zakljuak da je korist pribavljena
krivinim djelom, a vlasnik ili uivatelj nije u mogunosti dokazati da je korist
pribavljena zakonito.
Nain oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom lan 115. KZ
FBiH
Od uinioca e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti, i svaka druga imovinska
korist pribavljena krivinim djelom.
Ako oduzimanje nije mogue, uinilac e se obavezati da plati novani iznos koji
odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi.
Imovinska korist moe se oduzeti i od lica na koja je prenesena bez naknade ili uz
naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, pod uslovom da su ta lica znala ili su
mogla znati da je imovinska korist pribavljena krivinim djelom.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Ako je imovinska korist prenesena na bliske srodnike, oduzee se od njih ako ne


dokau da su kao naknadu dali punu vrijednost.
Kad je imovinska korist pribavljena krivinim djelom sjedinjena s imovinom
steenom na zakoniti nain, takva imovina moe biti predmet oduzimanja, ali u mjeri
koja ne premauje procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene kriv. djelom.
Prihod ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, ili
imovine u koju je imovinska korist pribavljena krivinim djelom pretvorena ili
imovine s kojom je imovinska korist pribavljena krivinim djelom sjedinjena, mogu
biti predmet mjera navedenih u ovom lanu na isti nain i u istoj mjeri kao i
imovinska korist pribavljena krivinim djelom.

Zatita oteenog lan 116.


Ako je oteenom u krivinom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, sud e
izrei lienje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev
oteenog.
Oteeni koji je u krivinom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva
upuen na parnini postupak, moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti
ako pokrene parnini postupak u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke
kojom je upuen na parnini postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana
pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete
vrijednosti.
Oteeni koji u krivinom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev moe
zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrenja svog zahtjeva
pokrenuo parnini postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom
se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravosnanosti
odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana
pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete
vrijednosti.
PRAVNE POSLJEDICE OSUDE
Nastupanje pravnih posljedica osude lan 117. KZ FBiH
Osude za odreena krivina djela mogu imati za pravnu posljedicu:
a)
prestanak ili gubitak odreenih prava ili
b)
zabranu sticanja odreenih prava.
Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivino djelo uinitelju izreena
novana kazna, sudska opomena ili uslovna osuda ili kad je uinitelj osloboen kazne.
Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona
kojim su propisane.
Vrste pravnih posljedica osude lan 118. KZ FBiH
Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava jesu:
a) prestanak vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovakim
drutvima ili u dr. pravnim licima;
b) prestanak zaposlenja ili prestanak vrenja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja;
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


c) lienje odlikovanja.
Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava jesu:
a)
zabrana vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovakim
drutvima ili u dr. pravnim licima;
b)
zabrana sticanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u slubi;
c)
zabrana sticanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom tijela
vlasti.
Poetak i trajanje pravnih posljedica osude lan 119. KZ FBiH
Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnanosti presude. Dakle, tu je
prisutan automatizam njihovog nastanka. npr. u zakonu o radu, kao pravna posljedica
osude, propisan je prestanak radnog odnosa po sili zakona u sluaju osude za krivino
djelo na kaznu zatvora preko 3 mjeseca. Ili u sluaju dravnih slubenika i namjetenika
prestanak radnog odnosa u sluaju osude na kaznu zatvora preko 6 mjeseci. U ovim
sluajevima radni odnos prestaje danom upuivanje lica na izdravanje kazne zatvora.
Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava traju
najdue 10 godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, ako za pojedine
pravne posljedice nije zakonom propisano krae trajanje.
Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude.
Prestanak sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke
lan 120.
Sud moe odluiti o prestanku primjene sigurnosne mjere zabrane vrenja zvanja,
djelatnosti ili dunosti ako su protekle 3 godine od dana njenog izricanja.
Sud moe odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani
sticanja odreenog prava kad proteknu 3 godine od dana izdrane, zastarjele ili oprotene
kazne.
Pri ocjeni hoe li odrediti prestanak primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice
osude, sud e uzeti u obzir ponaanje osuenog poslije osude, njegovu spremnost da
naknadi tetu prouzrokovanu kriv. djelom i da vrati imovinsku korist pribavljenu kriv.
djelom, te druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene sigurnosne
mjere ili pravne posljedice osude.
Prestanak pravne posljedice osude ne utie na prava treih lica koja se zasnivaju na
osudi.
REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I BRISANJE OSUDE
Rehabilitacija lan 121.
Poslije izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili
kazne maloljetnikog zatvora, osuene osobe uivaju sva prava utvrena ustavom,
zakonom i drugim propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im ograniena
sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na osobe na uslovnom otpustu ako
njihova prava nisu ograniena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdravanja
kazne zatvora.
Amnestija lan 122.
Amnestija je akt kojim se poimenino neodreenom krugu lica

daje:
a)
b)
c)
d)
e)
-

osloboenje od krivinog gonjenja ili abolicija,


potpuno ili djelomino oslobaanje od izvrenja kazne,
zamjena izreene kazne blaom,
odreuje se brisanje osude ili
ukida odreena pravna posljedica osude.
Krug lica na koji se odnosi amnestija odreen je u aktu o

amnestiji.
-

Moe se odnositi na kaznu zatvora i maloljetnikog zatvora, a ne


moe na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti.
Amnestija se daje u formi zakona, to znai da je daje
zakonodavni organ. To praktino znai da se ne navode pojedinano lica nego se
oslobaaju sva lica optuena za npr. krivino djelo izbjegavanje vojne obaveze.
Amnestiju za kriv. djela propisana ovim i dr. zakonom FBiH moe dati Parlament
FBiH, a za kriv. djela propisana zakonom kantona skuptina kantona.
Davanjem amnestije ne utie se na prava treih osoba koja se
zasnivaju na osudi.

Pomilovanje lan 123.


Pomilovanje je akt kojim se se poimenino odreenim osobama daje
a)
potpuno ili djelimino osloboenje od izvrenja kazne,
b)
zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom, ili
c)
se odreuje brisanje osude, ili
d)
se ukida ili odreuje krae trajanje sigurnosne mjere zabrane vrenja zvanja,
aktivnosti ili funkcije, ili odreene pravne posljedice osude.
Pomilovanje za krivina djela koja spadaju u nadlenost Federacije moe svojom
odlukom dati predsjednik Federacije na osnovu posebnog zakona.
Dakle, domet pomilovanja je ui od amnestije, jer se odnosi na poimenino odreena
lica.
Moe se dati po molbi osuenog lica ili njegovih srodnika i po slubenoj dunosti.
Pomilovanja se obajavljuju u slubenim novinama.
Davanjem pomilovanja ne utie se na prava treih osoba koja se zasnivaju na osudi.
Uinak amnestije i pomilovanja na prava treih osoba lan 124.
Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utie se na prava treih osoba koja se zasnivaju
na osudi.
BRISANJE OSUDE IZ KAZNENE EVIDENCIJE lan 125. KZ FBiH
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

lan 125. KZ FBiH - Brisanje osude


(1) Osuda kojom je uinitelju krivinog djela izreena sudska opomena ili je osloboen
kazne brie se iz krivine evidencije ako osuenik u roku od 1 godine od dana
pravosnanosti presude ne uini novo krivino djelo.
(2) Uvjetna osuda brie se iz krivine evidencije po proteku roka od 1 godine od dana
prestanka vremena provjeravanja ako za to vrijeme osuenik ne uini novo krivino
djelo.
(3) Osuda na novanu kaznu brie se iz krivine evidencije po proteku roka od 3 godine
od dana izvrene, zastarjele ili oprotene kazne ako za to vrijeme osuenik ne uini novo
krivino djelo.
(4) Osuda na kaznu zatvora do 1e godine i na kaznu maloljetnikog zatvora do 1 godine
brie se iz krivine evidencije po proteku roka od 5 godina od dana izdrane, zastarjele
ili oprotene kazne ako za to vrijeme osuenik ne uini novo krivino djelo.
(5) Sud moe, na molbu osuenog, odrediti da se brie iz krivine evidencije osuda na
kaznu zatvora od jedne do 3 godine ako je protekao rok od 5 godina od dana izdrane,
zastarjele ili oprotene kazne, a za to vrijeme osueni nije uinio novo krivino djelo.
Prilikom odluivanja o brisanju osude sud e voditi rauna o ponaanju osuenog
poslije izdrane kazne, o prirodi krivinog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti
od znaenja za ocjenu o opravdanosti brisanja osude.
(6) Osuda se ne moe brisati iz krivine evidencije dok traje primjena sigurnosne mjere.
(7) Ako je u toku roka za brisanje osude osueniku izreena kazna zatvora preko 3
godine, nee se brisati ni ranija ni kasnija osuda.
(8) Vie osuda iste osobe mogu se brisati iz krivine evidencije samo istovremeno i to
samo ako postoje uvjeti za brisanje svake od tih osuda.
Zavisno od toga o kojoj se osudi radi, ona e se iz kaznene evidencije izbrisati pod
slijedeim uslovima i rokovima:
1)
sudska opomena ili osuda kojom je uinitelj osloboen kazne brie se ako
osuenik u roku od 1 godine od dana pravosnanosti presude ne uini novo krivino
djelo.
2)
uslovna osuda brie se ako po proteku roka od 1 godine od dana prestanka
vremena provjeravanja osuenik ne uini novo krivino djelo.
3)
osuda na novanu kaznu brie se iz krivine evidencije po proteku roka od tri
godine od dana izvrene, zastarjele ili oprotene kazne, ako za to vrijeme osuenik ne
uini novo krivino djelo.
4)
osuda na kaznu zatvora do 1 godine i na kaznu maloljetnikog zatvora do jedne
godine brie se po proteku roka od 5 godina od dana izdrane, zastarjele ili
oprotene kazne, ako za to vrijeme osuenik ne uini novo krivino djelo.
5)
osuda na kaznu zatvora od 1 do 3 godine ovdje sud moe, na molbu osuenog,
odrediti da se izbrie ako je protekao rok od 5 godina od dana izdrane, zastarjele ili
oprotene kazne, a za to vrijeme osueni nije uinio novo krivino djelo. Prilikom
odluivanja o brisanju osude sud e voditi rauna o ponaanju osuenog poslije
izdrane kazne, o prirodi krivinog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od
znaenja za ocjenu o opravdanosti brisanja osude.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ako je u toku roka za brisanje osude osueniku izreena kazna zatvora preko tri godine,
nee se brisati ni ranija ni kasnija osuda. Dakle, osuda na kazna zatvora preko 3 godine se
ne brie!
Osuda se ne moe brisati iz krivine evidencije za vrijeme trajanja mjera bezbjednosti.
Vie osuda iste osobe mogu se brisati iz krivine evidencije samo istovremeno i to samo
ako postoje uslovi za brisanje svake od tih osuda.
Ako je kazna izmjenjena amnestijom ili pomilovanjem, za brisanje nije bitna ta nova
kazna, ve ona iz pravosnane presude.
Postupak brisanja osude propisan je u ZKP-u. Osude brie po slubenoj dunosti organ
unutranjih poslova nadlean za voenje kaznene evidencije. Ako taj organ ne donese
rjeenje o brisanju osude, osueno lice moe podnijeti molbu sudu koji je donio odluku u
prvom stepenu.
Kada je osuda brisana, u uvjerenju koje se izdaje graanima ta osuda se ne smije
pominjati.
Kod ovog instituta ima puno tehnikih operacija koje su propisana ZKP-om.
KRIVINA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA
Krivino mogu biti odgovorna sva pravna lica - osim drave, entiteta, Brko distrikta,
kantona, gradova, optina i mjesnih zajednica.
Odgovornost pravnog lica postoji ako je uinilac fiziko lice uinio krivino djelo u ime,
za raun ili u korist pravnog lica. Pravno lice je odgovorno i kada uinilac za krivino
djelo nije odgovoran. Pravno lice moe odgovarati i ako je krivino djelo uinjeno prije
poetka steajnog postupka ili u toku tog postupka. U sluaju steaja, pravnom licu se ne
moe izrei kazna ve samo mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta ili se moe izrei
mjera oduzimanja imovinske koristi steene krivinim djelom.
Kazne za pravna lica su:
1. novana kazna,
2. oduzimanje imovine i
3. prestanak pravnog lica.
Mjere bezbjednosti za pravna lica su:
1. oduzimanje predmeta,
2. objavljivanje sudske presude,
3. zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti.
Pravne posljedice osude su:
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

zabrana rada na osnovu dozvole, ovlatenja ili koncesije koje je izdala


strana drava i
zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaenja ili koncesije koje su izdale
domae institucije.

I. OSNOVNA NAELA (PRINCIPI) KRIVINOG POSTUPKA *


Na ZKP predstavlja mjeavinu kontinentalnog i anglosaksonskog prava. Polazei od
tog koncepta, u zakonu su ugraena naela (principi) koji proimaju cijeli tok postupka i
na kojima se temelji sistem krivine procedure.
Osnovna naela se odnose na osnovne pojmove krivinog postupka i predstavljaju
opta pravila na osnovu kojih se ostvaruju ciljevi krivinog postupka.
Veina naela je izriito predviena u samom zakonu, kao to su 1. naelo zakonitosti
(pravinog i zakonitog voenja kriv. postupka), 2. pretpostavka nevinosti, 3. in dubio pro
reo, 4. pravno na odbranu, 5. ne bis in idem, 6. upotreba jezika i pisma, 7. zakonitost
dokaza, 8. jednakost u postupku, 9. slobodna ocjena dokaza, 10. naelo akuzatornosti, 11.
naelo legaliteta krivinog gonjenja, 12. naelo mutabiliteta, a neka nisu posebno
formulisana u zakonu, ali analizom niza zakonskih odredaba proizilazi da postoje kao
npr. naela: 1) usmenosti, 2) javnosti, 3) kontradiktornosti, 4) neposrednosti itd.
Vezano za provoenje osnovnih naela krivinog postupka imamo 2 situacije:
1) kada provoenje nekog naela nekada nije mogue u punom kapacitetu, tj. naelo
nije mogue do kraja sprovesti - npr. u primjeni naela javnosti, jer javnost moe
biti iz nekih razloga iskljuena.
2) kada se provoenje nekog naela sukobljava sa nekim drugim naelom, pa se ono
provodi koliko je to mogue - npr. u primjeni raspravnog naela prema kojem su
stranke i branioc ovlateni da prikupljaju dokaze, koje je na suenju ogranieno
inkvizitorskim naelom - pravom suda da takoer na suenju prikuplja dokaze,
poziva svjedoke i postavlja im pitanja.
1. PRINCIP ZAKONITOSTI - pravinog i zakonitog voenja krivinog postupka *
Ovo je naelo predvieno meunarodnim dokumentima (MPGPP i EKLJP), odakle je
preuzeto u na pravni sistem.
Ovo naelo znai: da pravila utvrena u ZKP-u osiguravaju da niko nevin ne bude
osuen, a da se uinitelju krivinog djela izrekne krivina sankcija pod uslovima koje
predviaju krivini zakoni, te da krivino-pravnu sankciju moe uiniocu krivinog djela
izrei samo nadleni sud u postupku koji je pokrenut i sproveden po ovom zakonu.
2. PRETPOSTAVKA (PREZUMPCIJA) NEVINOSTI *

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Svako se smatra nevinim za krivino djelo dok se pravosnanom presudom suda ne
utvrdi njegova krivnja.
Ovo naelo jeste ustavno naelo, a predvieno je i u meunarodnim dokumentima i to u
EKLJP, odakle je preuzeta i ugraena u na krivini postupak.
Treba naglasiti da presumpcija nevinosti vai tokom cijelog krivinog postupka, sve
dok presuda ne stupi na pravnu snagu. Dakle, radi se o privremenoj pretpostavci koja
vrijedi dok se ne dokae suprotno.
Smatra se, da presumpcija nevinosti ima sljedee posljedice:
1)
osumnjieni, odn. optueni nije duan da se brani, tj. on ima pravo na
odbranu, s tim da je duan odazvati se na poziv organa koji vodi krivini postupak,
dakle upustiti se u postupak.
2)
osumnjieni, odn. optueni nije duan dokazivati svoju nevinost jer teret
dokazivanja lei na suprotnoj strani, dakle tuiocu.
3)
sud mora donijeti oslobaajuu presudu ne samo kad je uvjeren u nevinost
optuenog ve i u situaciji kad nije uvjeren ni u njegovu krivnju. Dakle, u sumnji, sud
mora ii u korist optuenog (in dubio pro reo).
Iz svega ovog proizilazi da se jedino pravosnanom presudom kojom se optueni
oglaava krivim moe osporiti pretpostavka nevinosti. Dakle, drugi dravni organi ne
mogu raspravljati o ovim pitanjima, niti sud moe raspravljati o ovom pitanju izvan
krivinog postupka, odn. drugom vrstom odluke (npr. rjeenjem). Dakle, moe samo
presudom.
Pretpostavka nevinosti nije prepreka da se presuda zasnuje na priznanju krivnje od
strane optuenog ili na sporazumu o priznanju krivnje. U tom sluaju e sud morati u
potpunosti utvrditi da je to priznanje dato slobodno.
U vezi ovog naela treba jo dodati da danas vrlo esti imamo pisanja u tampi koja ne odgovaraju onome
to predvia ovo naelo, jer je sudska praksa davno zauzela stav da je prikazivanje osumnjienog u toku
istrage ili na glavnom pretresu kao nesumnjivog izvrioca krivinog djela suprotno pretpostavci nevinosti.
Novinari nasuprot tome, esto navode da je osumnjiena odn. optuena osoba poinila krivino djelo,
umjesto da se iznose samo injenice, (npr. protiv NN osobe u toku istrani postupak zbog odreenog
krivinog djela).

3. NAELO IN DUBIO PRO REO (lan 3. stav 2. ZKP FBiH) *


Sumnju u pogledu postojanja injenica koje ine obiljeja krivinog djela ili o
kojima ovisi primjena neke odredbe krivinog zakonodavstva, sud rjeava
presudom na nain koji je povoljniji za optuenog. (in dubio pro reo)
Ovo naelo se dakle odnosi samo na odlune (pravno relevantne, bitne) injenice

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Shodno ovom naelu, svaka sumnja u postojanje neke pravno relevantne injenice mora
se odraziti u korist optuenog pa e sud donijeti oslobaajuu presudu ne samo kad
je dokazana nevinost optuenog, ve i onda kad nije dokazana krivnja optuenog.
Naelo in dubio pro reo, u sebi, dakle, sadri dva pravila:
1)
Prvo pravilo se odnosi na injenice koje idu na tetu optuenog - one moraju biti
utvrene sa potpunom sigurnou. Ako postoji sumnja u odnosu na te injenice, one
se ne mogu uzeti kao utvrene, tj. smatraju se neutvrenim.
2)
Drugo pravilo se vee uz injenice koje idu u korist optuenog - ove se injenice
uzimaju za utvrene ak i onda ako su samo vjerovatne, tj. ako se sumnja u njihovo
postojanje, pa ak i onda ako je postojanje injenica na tetu optuenog vjerovatnije.
4. NAELO NE BIS IN IDEM *
Niko ne moe biti ponovno suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je
donesena pravosnana sudska odluka.
Ovo naelo ima svoje uporite u meunarodonim dokumentima i to EKLJP i MPGPP.
U praktinom postupanju, u ovakvoj situaciji, a zavisno od faze postupka, sud e
donijeti presudu kojom se optuba odbija ili e donijeti rjeenje o obustavi
postupka.
Naelo ne bis in idem obuhvata 2 kumulativna uslova, a to su:
1. da je krivini postupak ve voen protiv odreene osobe za odreeno djelo misli se na djelo odn. dogaaj zbog kojeg se sudi, a ne na krivino djelo propisano
zakonom, jer bi u suprotnom, tuilac mogao da vie puta prekvalifikuje krivino djelo
i pokree postupke. (Npr. ako je je u jednom dogaaju u kojem je jedna osoba bila napadnuta sa
metalnom ipkom i zadobila povrede opasne po ivot pa tuilac napadaa optui za kriv. djelo teke
tjelesne povrede, nakon pravosnanosti presude ne moe se predomisliti i optuenog, u odnosu na
kojeg je ve donesena pravosnana presuda, nakadno optuiti za kriv. djelo pokuaja ubistva. Ili, npr.
neko vozi u alkoholiziranom stanju (inicira se i krivini i prekrajni postupak). Ako se krivini
postupak okona brzo, ne moe se voditi i prekajni. Obrnut sluaj ako se prvo okonao prekrajni, a
sud donio pravosnanu presudu, ZKP sadri odredbu da se onda ta novana kazna uraunava)

2. da je donesena pravosnana sudska odluka u tom krivinom predmetu - ovdje


dolaze u obzir presude i rjeenja koja stupaju na pravnu snagu odluke koje znae da
je pravna stvar res iudicata, jer ne postoje redovni pravni lijekovi, odn. stranke su
iscrpile takve lijekove ili su propustile zakonski rok za njihovo ulaganje.
5. NAELO PRAVA NA ODBRANU *
Osumnjieni, odn. optueni ima pravo braniti se sam (pravo na materijalnu
odbranu) ili uz strunu pomo branioca koga sam izabere (pravo na formalnu ili
strunu odbranu). Branilac moe predlagati dokaze i preduzimati procesne radnje samo
ako su u korist osumnjienog odn. optuenog. (npr. branilac ne moe odustati od ve izjavljene
albe bez posebnog ovlatenja-punomoi optuenog.)

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Pravo na materijalnu i formalnu odbranu obezbjeuje se u toku cijelog krivinog
postupka, a postoji ve od trenutka lienja slobode, odn. od prvog ispitivanja.
U zakonom odreenim sluajevima osumnjienom odn. optuenom e se postaviti
branilac ako pomenuta osoba sama ne uzme branioca radi se o obligatornoj strunoj
odbrani kada osumnjieni, odn. optueni mora imati branioca. To su sljedei sluajevi:
1. ve prilikom prvog ispitivanja - ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjien za
krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
2. odmah nakon to mu je odreen pritvor, za vrijeme dok pritvor traje.
3. nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei 10 godina
zatvora ili tea kazna - optueni mora imati branioca u vrijeme dostavljanja
optunice.
4. ako sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta ili mentalnog stanja
osumnjienog, odn. optuenog u interesu pravde.
Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam
branioca, ili mu branioca ne angauju bliski srodnici, branioca e mu postaviti sud.
U ovom sluaju osumnjieni, odn. optueni ima pravo na branioca do pravomonosti
presude, a ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora i u postupku po pravnom lijeku.
U sluaju postavljanja branioca osumnjieni, odnosno optueni e se prvo pozvati da sam
izabre branioca sa predoene liste. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne
izabere branioca sa predoene liste, branioca e postaviti sud.
Osumnjienom, odnosno optuenom se mora osigurati dovoljno vremena za
pripremanje odbrane. Ako vrijeme nije propisano, ono se odreuje u svakom
konkretnom sluaju u zavisnosti od sloenosti predmeta i linosti izvrioca. Ovdje se ne
radi samo o pravima optuenog, ve i o pravima advokata, pa ako iz nekog razloga
optueni mora promijeniti advokata, novi branilac mora dobiti adekvatno vrijeme da se
upozna sa predmetom.
6. UPOTREBA JEZIKA I PISMA
U krivinom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski
jezik, a slubena pisma su latinica i irilica.
Krivini postupak se vodi na jednom od slubenih jezika i pisama.
Stranke, svjedoci i ostali uesnici u postupku imaju pravo sluiti se svojim jezikom.
Ako osoba ne razumije jedan od slubenih jezika, osigurat e se usmeno prevoenje
onoga to ona, odn. drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala.
Prevoenje obavlja sudski tuma.
7. ZAKONITOST DOKAZA
Zabranjeno je od osumnjienog, optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje
u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Sud ne moe zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih
prava i sloboda propisanih ustavom i meunarodnim ugovorima koje je Bosna i
Hercegovina ratifikovala, niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama
ovog zakona.
Sud ne moe zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na osnovu dokaza
pribavljenim povredama ljudskih prava.

8. PRAVO NA SUENJE BEZ ODLAGANJA *


Osumnjieni, odn. optueni ima pravo da u najkraem razumnom roku bude
izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja, a najkasnije u roku od jedne
godine od dana potvrivanja optunice.
Ovo predstavlja izraz prava na pravino suenje(lan 5. EKLJP).
Sud je duan da postupak provede bez odugovlaenja i onemogui svaku
zloupotrebu prava koja pripadaju osobama koje uestvuju u postupku.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.
9. NAELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU (PRINCIP ISTINE) *
Sud, tuilac i drugi organi koji uestvuju u postupku duni su s jednakom panjom
da ispituju i utvruju kako injenice koje terete osumnjienog odn. optuenog, tako
i one koje im idu u korist.
Na ovaj nain se dolazi do materijalne istine u krivinom postupku.
Ova dunost odnosi se na injenice koje su pravno relevantne za konkretni krivini
predmet, a to su one vezane uz:
1)
2)
3)
4)
5)

zakonska obiljeja kriv. djela,


saizvrilatvo i sauesnitvo,
krivinu odgovornost izvrioca,
izricanje odgovarajue kriv-pravne sankcije,
dr. zakonske odredbe.

Ovim naelom se uvodi standard jednakog obzira, i to u toku cijelog krivinog


postupka.

Na glavnom pretresu jednakost u postupanju suda obezbjeuje se


sljedeim rjeenima:
1)
stranke i branilac imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze;
2)
svjedoci i vjetaci na glavnom pretresu ispituju se u okviru pravila o direktnom,
unakrsnom i dodatnom ispitivanju;
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3)

prilikom izvoenja dokaza ije je izvoenje naredio sudija odn. vijee, sud e
ispitati svjedoka, a nakon toga e dozvoliti strankama i braniocu da postavljaju
pitanja;
4)
dunost je sudije odn. predsjednika vijea da se stara za svestrano pretresanje
predmeta, utvrivanja istine i otklanjanje svega to odugovlai postupak a ne
doprinosi razrjeenju stvari;
5)
na glavnom pretresu ne se izvode samo dokazi koje su predloile stranke i
branilac, ve i dokazi ije je izvoenje naredio sud ex officio;
Kad je rije o tuiocu, njegova je obaveza da utvruje kako injenica koje terete
osumnjienog odn. optuenog, tako i injenice koje im idu u korist. To moralna i
zakonska obaveza, koja postoji u toku cijelog krivinog postupka, a koju tuilac ima
kao dravni organ, a ne kao stranka u postupku.
Ovo naelo jednakosti u postupanju jeste u stvari modificirano inkvizitorsko naelo
(sueno je u odnosu na raniji ZKP, pa zato kaemo da je modificirano).
10. NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA *
Sudu, tuilac i dr. organi koji uestvuju u kriv. postupku, kada ocjenjuju postojanje
ili nepostojanje injenica - nisu vezani, niti ogranieni posebnim formalnim
dokaznim pravilima, koja bi unaprijed odreivala vrijednost pojedinih dokaza.
To znai, vrijednost dokaza u zakonu nije unaprijed odreena, ni kvalitativno, niti
kvantitativno (kao to je to bio sluaj u starim pravnim sistemima npr. Rimsko pravo)
Naelo slobodne ocjene dokaza primjenjuje se u cijelom toku krivinog postupka i
odnosi se na sve odluke koje se donose u krivinom postupku.
Pri tome treba naglasiti da je obaveza suda, da prilikom donoenja presude savjesno
ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima, te da na osnovu takve
ocjene izvede zakljuak o tome da li je neka injenica postoji ili ne postoji.
Slobodna ocjena dokaza u konkretnom krivinom predmetu zahtijeva obrazloenje,
kako svakog dokaza pojedinano, tako i svih dokaza zajedno. Na osnovu toga se
slobodna ocjena dokaza moe sagledati u drugostepenom postupku, jer se u obrazloenju
presude iznosi na osnovu ega se uzima da je neka injenica dokazana, odnosno da nije
dokazna, te nain na koji se dolo do takvog zakljuka.
Napomena: U istrazi se dokazi prikupljaju, a na gl. pretresu izvode. Utvreno injenino stanje moe biti sadrano samo u presudi.

11. PRINCIP AKUZATORNOSTI (OPTUNO NAELO) *


Krivini postupak se moe pokrenuti i provesti samo po zahtjevu tuioca.
To praktino znai da, krivini postupak ne moe pokrenuti niti voditi
sud po slubenoj dunosti,
niti privatni tuilac, a
niti oteeni kao tuilac (kako je bilo predvieno u ranijim
zakonskim rjeenjima).

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Usvajanjem ovog principa razdvojene su tri osnovne funkcije u krivinom postupku
i povjerene razliitim subjektima:
1) funkcija krivinog gonjenja - koja je povjerena tuiocu,
2) funkcija odbrane - koju ostvaruje osumnjieni odn. optueni, sam ili uz pomo
branioca i
3) funkcija presuenja - koju vri sud.
Prihvatanje ovog principa ima i sljedee posljedice:
1)
sud ne pokree i ne vodi krivini postupak po slubenoj dunosti, tj. bez
zahtjeva tuioca,
2)
krivini postupak dobiva karakter spora izmeu dvije stranke (tuioca i
osumnjienog, odn. optuenog) pred sudom, i
3)
krivini postupak se moe voditi samo protiv one osobe i samo za ono
krivino djelo koje tuilac u optunici oznai.
Za sva krivina djela predviena u KZ FBiH gonjenje se preduzima po slubenoj
dunosti.
Napomena: Ovo naelo prema svojoj definiciji ima tano odreeno znaenje i nikako se ne moe tumaiti da je kod nas isto
akuzatorski postupak. Na krivini postupak mjeoviti (akuzatorsko- inkvizitorski) postupak, jer sud ima ovlatenja da poziva svoje
svjedoke i vjetake i dr.

12. NAELO LEGALITETA KRIVINOG GONJENJA *


Tuilac je duan preduzeti krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno
krivino djelo, osim ako zakonom nije drugaije propisano.
Prema principu legaliteta krivinog gonjenja, tuilac mora preduzeti krivino gonjenje
ako su ispunjeni zakonski uslovi, bez obzira na njegov stav o tome da li je ili nije
potrebno krivino gonjenje.
Vezano za primjenu ovog naela, moraju se ispuniti 3 predpostavke:
1.
moraju postojati dokazi da je izvreno krivino djelo. Trai se
postojanje odreenog stepena sumnje da je izvreno krivino djelo - tuilac je duan
preduzeti krivino gonjenje kada postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo.
Tuilac, dakle, nije ovlaten da cijeni cjelishodnost kriv. gonjenja (princip
oportuniteta), osim ako ga na to zakon ne ovlauje.
2.
ne smiju postojati zakonske smetnji za krivino gonjenje, kao to su
amnestija, pomilovanje zastara krivinog gonjenja i dr.
3.
da nisu u pitanju izuzetci od principa legaliteta krivinog gonjenja koji
podrazumjevaju primjenu principa OPORTUNITETA (cjelishodnosti) krivinog
gonjenja. Izuzeci od principa legaliteta krivinog gonjenja propisani su za:
1) krivina djela za koja se goni po odobrenju,
2) krivina djela ije se krivino gonjenje moe ustupiti stranoj dravi,
3) krivina djela u kojima e tuilac dati imunitet svjedoku, tj. pravo da ne odgovara
na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju,
4) laka krivina djela iji su izvrioci maloljetne osobe i
NAELO OPRTUNITETA, dakle, naruava naelo legaliteta i znai pravo tuioca
da ne preduzme kriv. gonjenje, iako postoje zakonski uslovi za gonjenje, ako to
nije cjelishodno (oportuno) u konkretnom primjeru. Kontrola mogueg
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


neopravdanog odustanka tuioca od kriv. gonjenja ostvaruje se, izmeu ostalog,
pravom oteenog da podnese pritubu Uredu tuioca.
13. NAELO MUTABILITETA *
Pod principom mutabiliteta podrazumijeva se - pravo tuioca da odustane od
zapoetog krivinog gonjenja sve do zavretka glavnog pretresa, a u postupku pred
vijeem apelacionog odjeljenja kada je to predvieno zakonom (situacija kada doe
do ukidanja I.st. presude pa II.st. sud otvori pretres).
Ako tuilac u toku postupka doe do zakljuka da ne postoje stvarni ili pravni
osnovi za dalje kriv. gonjenje, tada on moe da odustane od kriv. gonjenja.
Do podizanja optunice, tuilac odustaje od kriv. gonjenja, odn. obustavlja istragu
donoenjem naredbe o obustavi istrage - ako ustanovi da:
a) djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo,
b) nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo,
c) je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje
koje iskljuuju kriv. gonjenje.
U sluaju obustave istrage tuilac je duan o tome obavijestiti oteenog, koji ne moe
uloiti albu, ve ima pravo da, u roku od 8 dana, podnese pritubu uredu tuioca.
Kad je istraga obustavljena jer nije bilo dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio kriv.
djelo tuilac ima mogunost i pravo da ponovo otvori istragu u toj pravnoj stvari.
Tuilac moe odustati od krivinog gonjenja i nakon podizanja optunice.
a) ako je tuilac od krivinog gonjenja odustao nakon podizanja optunice, a prije
poetka glavnog pretresa (povlaenje optunice), sud e rjeenjem obustaviti
postupak. Ako je tuilac optunicu povukao nakon podizanja a prije potvrivanja,
za to mu nije potrebna saglasnost; ali ako je to uinio poslije potvrivanja a prije
poetka glavnog pretresa, potrebna mu je saglasnost sudije za prethodno
sasluanje.
b) ako je tuilac od krivinog gonjenja odustao u toku glavnog pretresa,
(odustajanje od optunice), sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija.
Dakle, prije zapoetog gl. pretresa postupak se obustavlja rjeenjem, a nakon
toga presudom.
c) ako je tuilac od krivinog gonjenja odustao pred albenim vijeem (kad vijee
apelacionog odjeljenja donese odluku o ukidanju I.st. presude i odravanju
pretresa pred II.st. sudom) - primjenjuju se odredbe o odustajanju tuioca od
optunice u toku gl. pretresa, tj. sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija.
Istovremeno sa obustavom postupka ukida se i pritvor ako se optueni nalazi u pritvoru.
Poseban sluaj odustajanja od krivinog gonjenja je kod davanja imuniteta
svjedoku, kada tuilac rjeenjem svjedoku daje imunitet od krivinog gonjenja i na taj
nain u potpunosti odustaje od gonjenja po tom osnovu, bez mogunosti za ponovno
otvaranje istrage, tj. krivinog gonjenja. Imunitet svjedoka ne predstavlja i apsolutni
imunitet od krivinog gonjenja, jer svjedok koji da iskaz pod imunitetom moe biti
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


krivino gonjen za okolnosti koje bi dovele do njegovog krivinog gonjenja, a koje nisu
obuhvaene ovim imunitetom, kao i u sluaju davanja lanog iskaza,.
Kako bi se sprijeila mogua zloupotreba prava tuioca da odustane od krivinog
gonjenja, zakon predvia ponavljanje postupka na tetu optuenog ako je presuda
kojom se optuba odbija zbog odustanka tuioca, i ako se dokae da je do ovog
odustanka dolo zbog krivinog djela korupcije ili krivinog djela protiv slubene i druge
dunosti tuioca.
Bitno je spomenuti i situaciju koja nije odustajanje od gonjenja, ali zbog slinosti
te situacije sa pravim odustajanjem bitno ju je obrazloiti. To je sluaj kad tuilac odlui
da ne sprovede istragu, tj. kada donese naredbu o nesprovoenju istrage, to u stvari ne
predstavlja odustajanje od krivinog gonjenja jer takvo gonjenje nije ni zapoeto.
Naredbu o nesprovoenju istrage tuilac e donjeti u sljedeim sluajevima:
a) ako je iz prijave i prateih spisa oigledno da prijavljeno djelo nije krivino djelo,
b) ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila krivino djelo,
c) ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem
d) ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje
PRETHODNA (PREJUDICIJALNA) PITANJA *
U vezi prethodnih pitanja treba, prije svega, naglasiti da je to
sporedni predmet kriv.postupka i za rjeavanje tog pitanja nadlean je sud u
nekom drugom postupku (npr. parninom, vanparninom) odn. neki drugi dravni
organ (npr. upravni organ).
Prema tome, prethodna pitanja su pitanja graanskog ili
upravnog prava, a u krivinom postupku postaju prethodna kad od njihovog
rjeenja zavisi primjena krivinog zakona.
Prethodna pitanja su samo pravna pitanja, to znai da to ne
mogu biti procesna ili injenina pitanja.
Ako se neko pravno pitanje pojavi kao predhodno pitanje u
krivinom postupku, sud koji sudi moe postupiti na 2 naina:
a) sud moe samostalno odluiti o prethodnom pitanju po pravilima
dokazivanja u kriv. postupku. Tada odluka suda po prethodnom pitanju ima
dejstvo samo u konkretnom krivinom predmetu u kome se raspravljalo o
pomenutom pitanju. Iz navedenog razloga, odluka o prethodnom pitanju se unosi
u obrazloenje presude, ona ne dobiva klauzulu pravosnanosti i ne obavezuje
nadleni organ da isto prethodno pitanje raspravi na isti nain.
b) sud moe da zastane sa krivinim postupkom i saeka da to pitanje rijei sud
u nekom drugom postupku ili neki drugi nadleni organ. (npr. da sud u parninom
postupku odlui o vlasnitvu na nekoj stvari). Pri tome treba naglasiti da odluku koju je
donio sud u nekom drugom postupku ili neki drugi organ, ne moe promijeniti
sud u krivinom postupku. Ali, sud nije vezan takvom odlukom u pogledu ocjene
da li je izvreno odreeno krivino djelo, jer se o pitanju postojanja krivinog
djela raspravlja samo po pravilima krivnog postupka.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

PRAVA OSOBE LIENE SLOBODE (naelo zatite prava ovjeka na slobodu)


Uslov lienja slobode je odreeni stepen sumnje uz koji se
vee postojanje nekog od zakonskih razloga za pritvor. Dakle, lienje slobode je
mogue samo pod zakonskim uslovima koji moraju biti kumulativno ispunjeni:
1. postojanje osnova sumnje da je ta osoba izvrila neko odreeno krivino djelo, uz
2. postojanje nekog od pritvorskih osnova (dakle, policijski organ nije ovlaten
svaku sumnjivu osobu liiti slobode, ve samo onu osumnjienu osobu protiv koje
se moe odrediti pritvor).
Prilikom lienja slobode osobu lienu slobode treba upoznati sa
procesnim garancijama i pravima koja joj pripadaju a to su:
1) pravo na obavjetenje o razlozima lienja slobode gdje se podrazumjeva
a)
postojanje osnova sumnje da je osoba izvrila odreeno krivino djelo, te
b)
postojanje nekog od pritvorskih osnova.
2) pravo vezano uz pouku o pravu na utnju -lice lieno slobode nije duno dati iskaz
3) pravo osobe liene slobode da uzme branioca - po slobodnom izboru; te da e joj
se postavit branilac na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja nije u
mogunosti podmiriti trokove odbrane .
4) pravo pomenute osobe da porodica, konzularni slubenik drave ili druga osoba
koju odredi, budu obavijeteni o njenom lienju slobode.
PRAVA OSUMNJIENOG, ODN. OPTUENOG
Prava osumnjienog, odn. optuenog su:
1. Osumnjieni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se
tereti i o osnovama sumnje protiv njega. To je injenini i zakonski opis djela
(najee iz naredbe o sprovoenju istrage). Ova obavjetenja se moraju dati prije
poetka ispitivanja i moraju se zabiljeiti u zapisnik o ispitivanju.
2. Osumnjienom, odn. optuenom se mora omoguiti da se izjasni o svim
injenicama i dokazima koji ga terete (in peius) i da iznese sve injenice i dokaze
koji mu idu u korist (in favorem). Ovo je zapravo pravo osumnjienog, odn.
optuenog da bude ispitan i tako, prije donoenja odluke, objasni svoj stav u pogledu
djela koje mu se stavlja na teret. Pomenuto pravo egzistira u toku cijelog krivinog
postupka.
3. Osumnjieni, odn. optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na
postavljena pitanja. Ovo pravo se oznaava kao pravo na utnju. Pouka o pravu na
utnju mora biti data izriito, a obavjetenje se treba zabiljeiti u zapisnik o
ispitivanju. U sluaju da je postupljeno protivno ovim zakonskim odredbama, na
takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska odluka. Odbijanje davanja iskaza ne moe
se uzeti kao oteavajua okolnost. Ukoliko se osumnjieni, odn. optueni odlui na
davanje iskaza, on nije duan dati istinit iskaz, to znai da za svoj iskaz krivino ne
odgovara ako se utvrdi da je iskaz laan. Osumnjieni, odn. optueni bit e krivino
odgovoran za kriv. djelo lanog prijavljivanja, ako izae iz granica svoje odbrane i
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


svjesno lano tereti drugu osobu da je uinila kriv. djelo, a zna da ta osoba nije
izvrilac.
Osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode
ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i
druga prava utvrena zakonom.
POUKA O PRAVIMA
Opa je obaveza suda, tuioca i drugih organa koji uestvuju u postupku pouiti
osumnjienog odn. optuenog ili drugog uesnika u postupku o pravima koja im po
zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja odreene radnje. Pouka se odnosi na
svakog uesnika u postupku, a ne samo na osumnjienog, odn. optuenog, a daje onda
kad bi pomenute osobe iz neznanja mogle propustiti neku radnju u postupku ili se iz
neznanja ne bi koristile svojim pravima. Npr. pouka o povraaju u prijanje stanje, ili pouka
oteenom i podnosiocu prijave u sluaju donoenja naredbe o nesprovoenju istrage.

Data pouka se mora zabiljeiti. Propust u davanju pouke se uzima kao relativno
bitna povreda odredaba krivinog postupka i predstavlja razlog za ulaganje albe.
POSLJEDICE POKRETANJA POSTUPKA
Kad je propisano da pokretanje krivinog postupka ima za
posljedicu ogranienje odreenih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije
drugaije odreeno, nastupaju potvrivanjem optunice.
Ako se radi o krivinim djelima s propisanom kaznom
zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice
nastupaju od dana kad je donesena osuujua presuda, bez obzira na to je li
postala pravosnana.
ZNAENJE IZRAZA *
a) OSUMNJIENI je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila krivino
djelo,
b) OPTUENI je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena,
c) OSUENI je osoba za koju je pravosnanom odlukom utvreno da je krivino
odgovorna za odreeno krivino djelo,
d) SUDIJA ZA PRETHODNI POSTUPAK je sudija koji u toku istrage postupa u
sluajevima kada je to propisano ovim zakonom,
e) SUDIJA ZA PRETHODNO SASLUANJE je sudija koji nakon podizanja
optuenice postupa u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima
ovlatenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak,
f) STRANKE su tuilac i osumnjieni, odnosno optueni,
g) OVLATENA SLUBENA OSOBA je ona osoba koja ima odgovarajua
ovlatenja unutar dravne granine slube, policijskih organa Federacije, sudske policije,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


kao i carinskih organa, organa finansijske policije, poreskih organa i organa vojne
policije,
h) OTEENI je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivinim djelom
povrijeeno ili ugroeno,
i) PRAVNE OSOBE su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH, ukljuujui:
korporacije, preduzea, udruenja i ortakluka i druge pravne osobe,
j) ISTRAGA obuhvata aktivnosti poduzete od tuioca ili ovlatene slubene osobe u
skladu s ovim zakonom, ukljuujui prikupljanje i uvanje izjava i dokaza,
k) UNAKRSNO ISPITIVANJE je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno
branioca koja nije pozvala svjedoka, odnosno vjetaka,
l) DIREKTNO ISPITIVANJE je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno
branioca, koja je pozvala svjedoka, odnosno vjetaka,
m) OSNOVANA SUMNJA je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima
koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo,
n) ZABILJEKE i SPISI su slova, rijei ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane
rukopisom, otkucane pisaom mainom, odtampane, fotokopirane, fotografirane,
zabiljeene magnetskim impulsima, mehaniki ili elektronski ili nekim drugim oblikom
sakupljanja podataka,
NADLENOST SUDA
STVARNA NADLENOST *
Pod pojmom stvarne nadlenosti podrazumijeva se ovlatenje suda:
a) da odluuje o odreenoj vrsti predmeta, ili
b) da preduzima odreene vrste procesnih radnji, ili
c) da obavlja i druge poslove propisane zakonom.
Pravila o stvarnoj nadlenosti dijele krivine premete izmeu sudova razliitog
ranga (npr. opinskih i kantonalnih). Stoga, propisi o stvarnoj nadlenosti uvijek
garantiraju graanima da e im za odreena krivina djela suditi sud odreenog ranga.
Zato sud mora paziti na svoju stvarnu nadlenost.
Ako je presudu donio sud nieg ranga umjesto suda vieg ranga (opinski umjesto
kantonalnog) uinjena je bitna povreda odredaba krivinog postupka.
SASTAV SUDA (FUNKCIONALNA NADLENOST) *
U PRVOM STEPENU SUDI
a) vijee krivinog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija.
b) za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do 5 godina ili novanom
kaznom kao glavnom kaznom sudi sudija pojedinac.
Ako se na glavnom pretresu pokae potrebnim, da umjesto sudije sudi vijee (npr. prije
poetka glavnog pretresa pogreno ocijenjeno da se radi o krivinom djelu za koje je zaprijeena kazna
zatvora do pet godina, a radi se o teem krivinom djelu) - treba formirati vijee i glavni pretres

poeti ponovo. U suprotnom, ako tako ne bi bilo postupljeno, to bi predstavljalo bitnu


povredu odredaba krivinog postupka, jer sud nije bio propisno sastavljen.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Mogua je i suprotna situacija odn. da je prije poetka glavnog pretresa pogreno
ocijenjeno, da se radi o krivinom djelu za koje treba da sudi vijee, a na glavnom
pretresu se zakljui da se radi o krivinom djelu za ije presuenje je nadlean sudija
pojedinac u takvom sluaju nije potrebno da umjesto vijea sudi sudija pojedinac, ve
je upravo to vijee ovlateno da nastavi gl. pretres, jer takvim postupanjem optueni nee
doi u gori procesni poloaj, niti to predstavlja bitnu povredu odredaba kriv. postupka.
U DRUGOM STEPENU SUDI vijee apelacionog odjeljenja suda sastavljeno od
trojice sudija. Dakle, takav sastav suda je ne samo onda kada se odrava sjednica vijea,
ve i kada se dri pretres
O ZAHTJEVU ZA PONAVLJANJE POSTUPKA odluuje vijee krivinog
odjeljenja sastavljeno od trojice sudija.
SUDIJA ZA PRETHODNI POSTUPAK je sudija koji u toku istrage postupa u
sluajevima kada je to propisano ovim zakonom. Ovlatenja sudije za prethodni
postupak odnose se na:
1)
pitanja lienja slobode i odreivanja pritvora, nadzor nad izvrenjem pritvora i
nad komunikacijom pritvorenika sa spoljnim svijetom,
2)
izdavanje naredbe za pretres stana, prostorija, pokretnih stvari i osoba i naredbe za
privremeno oduzimanje predmeta,
3)
naredba o poduzimanju posebnih istranih radnji,
4)
izdavanje naredbe za dovoenje,
5)
donoenje rjeenja o odreivanju jamstva,
6)
postavljanje branioca u sluaju obavezne odbrane i u sluaju slabog imovnog
stanja osumnjienog, kao i razrjeenje postavljenog branioca.
7)
dostavljaju mu se dokazi radi obavjetavanja branioca.
8)
izdaje ili odobrava naredbu za prinudno dovoenje svjedoka koju je izdao tuilac,
te donosi rjeenje o izricanju novane kazne svjedoku do 5.000,00 KM.
SUDIJA ZA PRETHODNO SASLUANJE je sudija koji nakon podizanja
optunice postupa u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima
ovlatenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak.
Rije je o sudiji za koji se javlja nakon podizanja optunice i koji
ima ovlatenja sudije za prethodni postupak, pa u tom smislu ima sljedea ovlatenja:
1)
odreuje pritvor nakon podizanja optunice, ako osumnjieni
prije toga nije bio u pritvoru, kao i mjere zabrane, odn. jamstva ako prije toga nisu
bile odreene;
2)
u sluaju odreivanja pritvora, odn. njegovog produenja, sudija
za prethodno sasluanje vri kontrolu nad izvrenjem pritvora i postupanjem sa
pritvorenicima.
Zakon, takoer, propisuje da SPS postupa u sluajevima
kad:
1)
odluuje o optunici u smislu njenog
potvrivanja,
2)
uzima izjavu o krivnji,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3)
4)

razmatra sporazum o priznanju krivnje,


odluuje o prethodnim prigovorima

na

optunicu,
5)
6)

dostavlja optunicu optuenom,


dostavlja predmet sudiji, odn. vijeu radi
zakazivanja glavnog pretresa,

7)

obustavlja

postupak

sluaju

povlaenja

optunice,
8)

preduzima radnje za sudsko obezbjeenje


dokaza,

9)

postavlja branioca u sluaju obavezne odbrane i


tzv. odbrane siromanih, te odluuje o razrjeenju branioca,

FUNKCIONALNA NADLENOST VANRASPRAVNOG VIJEA


U vijeu sastavljenom od trojice sudija sud odluuje o albama protiv rjeenja kada
je to odreeno ovim zakonom i donosi druge odluke izvan glavnog pretresa.

Ovo vijee sastavljeno od trojice sudija suda:


1)
odluuje o albi protiv rjeenja - kojim je izreena novana
kazna svjedoku koji odbija da svjedoi;
2)
odluuje o albi protiv rjeenja - kojim rjeenjem je
optuenom odreena mjera zabrane naputanja mjesta boravita ,
3)
odluuje o albi protiv rjeenja o odreivanju pritvora, te
ako sudija za prethodni postupak, odn. sudija za prethodno sasluanje ne prihvati
prijedlog tuioca o odreivanju pritvora, zatrait e da o tome odlui ovo vijee.
itd
SPAJANJE I RAZDVAJANJE POSTUPKA
SPAJANJE POSTUPKA
-

Ako je ista osoba optuena za vie krivinih djela (subjektivni


koneksitet), pa je za neka od tih djela nadlean nii a za neka vii sud - nadlean
je vii sud, a ako su nadleni sudovi iste vrste, nadlean je onaj sud koji je prvi
potvrdio optunicu, a ako optunice nisu potvrene - sud koji je prvi primio
optunicu na potvrivanje.
Na isti nain, odreuje se nadlenost u sluaju ako je oteeni
istovremeno uinio krivino djelo prema osumnjienom, odn. optuenom.
Za saizvritelje, po pravilu, nadlean je sud koji je prvi potvrdio
optunicu.
Sud koji je nadlean za izvritelja krivinog djela nadlean
je, po pravilu, i za sauesnike, prikrivae, osobe koje su pomogle uinitelju

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

poslije izvrenja krivinog djela, kao i za osobe koje nisu prijavile pripremanje
krivinog djela, izvrenje krivinog djela ili uinitelja. (objektivni koneksitet)
U svim navedenim sluajevima, provest e se, po pravilu,
jedinstveni postupaki i donijeti jedna presuda.
Sud moe odluiti provesti jedinstveni postupak i donijeti
jednu presudu i u sluaju kad je vie osoba optueno za vie krivinih djela
(mjeoviti subjektivno-objektivni koneksitet), ali samo ako izmeu izvrenih
krivinih djela postoji meusobna veza. Ako je za neka od ovih krivinih djela
nadlean vii a za neka nii sud, jedinstveni postupak moe se provesti samo pred
viim sudom. O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje
jedinstvenog postupka.

RAZDVAJANJE POSTUPKA
Spajanje kriv. postupaka nikada nije obavezno, a vri se, ako postoji neki od koneksiteta.
Nasuprot tome, sud moe do zavretka glavnog pretresa odluiti da se postupak za
pojedina kriv. djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji radi posebnog suenja.
Za donoenje takve odluke potrebno je da postoje:
a)
vani razlozi - npr. teka bolest ili teka povreda jednog optuenog, koje ukazuju
da on due vremena nee moi sudjelovati u postupku
b)
ili razlozi cjelishodnosti - npr. da su na gl. pretresu za jedno teko kriv. djelo
izvedeni svi dokazi i za isto bi se mogla donijeti presuda, a za drugo k. djelo potrebna
su dua vjetaenja.
Kada postoji neki od ovih razloga, sudija odn. vijee donosi rjeenje o razdvajanju
postupaka na prijedlog stranaka ili branioca, ali to moe uiniti i bez njihovog
prijedloga.
Ukoliko se razdvajanje postupka vri po slubenoj dunosti potrebno je da sud prije
donoenja rjeenja o razdvajanju postupka saslua stranke i branioca.
Protiv rjeenja kojim se odreuje razdvajanje postupaka ili se odbija prijedlog za
razdvajanje postupka, alba nije doputena, ali stranke i branilac mogu to rjeenje pobijati
u albi na presudu.
IZUZEE
Sudija ne moe vriti sudijsku dunost:
1)
ako je oteen krivinim djelom,
2)
ako je u pitanju neki srodniki odnos (ako je sa osumnjienim/optuenim,
braniocem, tuiocem, oteenim u odnosu:
zakonskog zastupnika ili punonika,
branog odn. vanbranog druga ili
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobonoj
liniji do 4. stepena, a po tazbini do 2. stepena,
staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili
hranjenika),
3)
ako je u istom krivinom predmetu
a)
uestvovao kao SPP, ili SPS,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


b)

postupao kao tuilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomonik


oteenog
c)
sasluan kao svjedok ili kao vjetak,
d)
uestvovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim lijekom, i
Navedeni, taksativno nabrojani osnovi, obavezno iskljuuju sudiju od vrenja
sudijske dunosti. Izuzee se vri u javnom interesu, a odricanje stranaka od izuzea
sudije, ne moe dati sposobnost sudiji da radi u konkretnom sluaju. Uee na
glavnom pretresu sudije koji je po navedenim osnovama trebao da bude iskljuen,
smatra se apsolutnom povredom krivinog postupka.
4)
ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu
nepristrasnost.
Postojanje ovog osnova se utvruje u svakom konkretnom sluaju. Ovaj fakultativni
osnov izuzea u uem smislu, predvien je jednom optom formulacijom. Zakon ove
razloge za izuzee ne navedi ni primjera radi. U to mogu biti (zajedniki imovinski
interesi, izraeno prijateljstvo ili neprijateljstvo, odnos zavisnosti odn. nadreenosti
ili podreenosti; veza po susjedstvu; srodstvo u daljem stepenu, i sl). Osnov izuzea
ne moe biti sumnja u sposobnost sudije.
Do pokretanja postupka za izuzee moe doi kako na zahtjev samog sudije, tako i
na zahtjev krivinoprocesne stranke.
1. Postupak za izuzee na zahtjev sudije.
Sudija im sazna da postoji neki od razloga za njegovo
obavezno izuzee (iskljuenje) duan je - da prekine svaki rad po tom predmetu, pa i
u odnosu na neodlone radnje i da o tome obavijesti predsjednika suda, koji e nakon
utvrivanja postojanja razloga odrediti zamjenu. Pojedine neodlone radnje obavie
za to vrijeme drugi odreeni sudija.
Na isti nain postupa sudija i u sluaju ako postoji razlog
odn. razlozi za njegovo fakultativno izuzee. Jedina razlika je u tome to u sluaju
fakultativnog izuzea sudija moe sve do odnoenja odluke o izuzeu, da preduzima
radnje za koje postoji opasnost od odlaganja, to nije sluaj kod obaveznog izuzea
(iskljuenja).
2. Postupak za izuzee na zahtjev krivinoprocesne stranke.
Krivinoprocesne stranke mogu staviti zahtjev kako za obavezno
izuzee (iskljuenje) tako i za fakultativno izuzee sudije.
U sluaju izuzea u uem smislu, podnosilac zahtjeva je duan
ne samo da naznai zakonski osnov, ve i da to konkretnije i sadrajnije navede
razloge koji izazivaju razumnu sumnju u nepristrasnost sudije.
U zahtjevu se moraju poimenino oznaiti sudija ije se izuzee
trai, kao i okolnosti zbog kojih se smatra da postoje neki od zakonskih razloga za
izuzee.
Zahtjev za izuzee stranke mogu podnijeti do poetka glavnog
pretresa, a ako je u pitanju razlog za obavezno izuzee (iskljuenje) za koji je stranka
saznala docnije, zahtjev se moe podnijeti i docnije, odmah po saznanju za taj razlog.
Moe se traiti samo izuzee sudije koji u predmetu postupa,
tj. koji vri sudijsku dunost u odreenom predmetu.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Zakonodavac je predvidio razliit je POSTUPAK u sluaju:


a)
ako se radi o obaveznom izuzeu tj. iskljuenju - sudija im sazna da postoji
koji od razloga duan je da obustavi svaki rad na predmetu. U ovoj situaciji sudija ne
smije izvriti ni neku hitnu radnju koja ne trpi odlaganje. Ako se utvrdi da osnov stoji,
nareuje se zamjena. Zahtjev mogu postaviti stranke, ako sudija ne obavijesti
predsjednika ili opta sjednica ne uvai zahtjev, a ako nema ni zahtjeva stranaka,
opta sjednica suda moe narediti zamjenu po svojoj inicijativi.
b)
ako se radi o fakultativnom izuzeu - izuzeu u uem smislu - sudija moe do
donoenja rjeenja o zahtjevu za izuzee da preduzima one radnje za koje postoji
opasnost od odlaganja. Poto postojanje osnova za izuzee u ovom sluaju tek treba
utvrditi, zakonodavac nije bio tako iskljuiv, pa nije odredio zabranu rada. Data
formulacija omoguava i sudiji i predsjedniku suda da smireno i bez urbe procijene
postojanje odreenih okolnosti i njihov uticaj na podobnost sudije da postupa u
konkretnom predmetu. Sudija koji je prijavio predsjedniku suda postojanje ovih
okolnosti nije iskljuen od rada na predmetu, pa svakako da moe da vri sve radnje
koje ne trpe odlaganje, a nije mu zabranjeno ni da vri redovne radnje koje nisu bitne.
O zahtjevu za izuzee odluuje opa sjednica odnosno kolegij sudija.
Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava sudije, a po potrebi i drugi
izviaji.Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee alba nije doputena.
Odredbe o izuzeu sudije primjenjuju se i na tuioca, zapisniare, sudske tumae, strune
osobe, kao i na vjetake. O izuzeu zapisniara, sudskog tumaa, strune osobe i vjetaka
odluuje vijee, predsjednik vijea ili sudija. O izuzeu tuioca odluuje kolegij
tuilatva. Kada osl. preduzimaju istrane radnje, o njihovom izuzeu odluuje tuilac.
TUILAC
Osnovno pravo i dunost tuioca je otkrivanje i gonjenje uinitelja krivinih djela
koja su u nadlenosti suda.
Odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo - tuilac
ima pravo i duan je da:
1)
preduzme potrebne mjere u cilju:
a)
otkrivanja i pronalaenja osumnjienog,
b)
provoenja istrage,
c)
rukovoenja i nadzora nad istragom,
d)
upravljanja aktivnostima ovlatenih slubenih osoba vezanih za
pronalaenje osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza,
2)
provede istragu u skladu s ovim zakonom,
Svi organi koji uestvuju u istrazi duni su da o svakoj poduzetoj radnji obavijeste
tuioca i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.
3)
daje imunitet u skladu s zakonom,
4)
zahtijeva dostavljanje informacija od dravnih organa, preduzea, pravnih i
fizikih osoba u Federaciji,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


5)

izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim


zakonom,
6)
naredi ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od suda u skladu s
ovim zakonom,
7)
predlae izdavanje kaznenog naloga u skladu zakonom,
8)
podie i zastupa optunicu pred sudom,
Iskljuivo pravo tuioca je da temeljem postojanja dovoljno dokaza iz kojih proizilazi
osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremi i uputi optunicu
sudiji za prethodno sasluanje, te je zastupa pred sudom.
9)
podnosi pravne lijekove,
Tuilac je jedini ovlaten, da u toku postupka podnese albu, kako na tetu, tako i u
korist optuenog, to proizilazi iz njegove dvojne uloge: kao stranke u postupku i kao
dravnog organa.
10)
obavlja i druge poslove odreene zakonom.
BRANILAC (PRAVO NA ODBRANU)
Princip odbrane je jedan od osnovnih principa krivine procedure, a realizuje sa
materijalnom i formalnom odbranom.
Formalna odbrana (odbrana putem branioca), moe biti:
a)
fakultativna Kod fakultativne odbrane stvar je procjene osumnjienog odn.
optuenog (ili lica koja mogu uzeti branioca osumnjienom odn. optuenom), da li e
uopte uzimati branioca ili e ga uzeti samo u nekom stadiju postupka (optuenje,
glavni pretres) i na to njihovo opredjeljenje sud ili drugi organi nemaju uticaja.
b)
obligatorna Kada se radi o obligatornoj odbrani, onda nema procjenjivanja, ve
u odreenom stadiju postupka branilac mora ili biti angaovan od strane
osumnjienog odn. optuenog (odn. ovlatenih srodnika) ili mora biti postavljen po
slubenoj dunosti.
Za branioca se moe uzeti advokat pod uslovima koji su propisani Zakonom o
advokaturi Federacije. Lice koje nije advokat, ne moe biti uzeto za branioca ni onda
kad ima strunu spremu ili uiva povjerenje osumnjienog odn. optuenog.
Branilac mora predati punomo za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje
u postupku. Punomo osumnjienog odn. optuenog braniocu je njegova procesna
legitimacija, a izdaje mu je u vidu posebnog akta ili u zapisnik kod organa pred kojim se
vodi postupak. Osumnjieni odn. optueni moe otkazati punomo braniocu u svakom
trenutku i to bez obzira da li je odbrana obavezna ili fakultativna. U sluaju obavezne
odbrane, ako osumnjieni odn. optueni ne opunomoi drugog branioca, mora mu se
postaviti branilac po slubenoj dunosti. Ako je branilac postavljen po slubenoj
dunosti, onda se osumnjieni odn. optueni ne moe odrei branioca, ali moe traiti
zamjenu ako postavljeni branilac neodgovorno vri svoju dunost.
Vie osumnjienih odn. optuenih mogu imati zajednikog branioca, osim u sluaju
ako je branioca postavio sud u sluaju obavezne odbrane ili zbog slabog imovnog
stanja. Zajednika odbrana iskljuena je samo ako postoji kolizija (suprotnost u
odbranama) - kada jedan od osumnjienih odn. optuenih u svojoj odbrani mora da izjavi
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


neto to moe da tereti drugog osumnjienog odn. optuenog. Sukob interesa otklanja,
po pravilu, branilac, odriui se odbrane jednog ili odustajui od odbrane svih
osumnjienih odn. optuenih. Sukob interesa moe otkloniti i osumnjieni odn. optueni opozivanjem branioca koga je sam uzeo.
Osumnjieni odn. optueni moe imati vie branioca, ali samo jedan od njih e imati
status glavnog branioca o emu e se osumnjieni odn. optueni izjasniti. Smatra se
da je odbrana osigurana kada u postupku uestvuje jedan od branioca. Osumnjieni
odn. optueni moe imati vie branilaca bez obzira da li se radi o obaveznoj ili
fakultativnoj odbrani, ali kada se branilac odreuje po slubenoj dunosti ili kada
branioca postavlja sud zbog slabog imovnog stanja osumnjienog odn. optuenog,
odreuje se samo jedan branilac. Kada osumnjieni odn. optueni ima vie branilaca,
onda je svaki od njih ovlaten da samostalno preduzima sve radnje u korist odbrane
osumnjienog odn. optuenog. Dostavljanje se vri uvijek samo jednom braniocu.
Ko ne moe biti branilac
(1) Branilac ne moe biti oteeni, brani odnosno vanbrani drug oteenog ili tuioca,
niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobonoj liniji do
etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena.
(2) Branilac koji je pozvan kao svjedok ne moe biti branilac u tom predmetu.
(3) Branilac ne moe biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tuilac.

KADA OSUMNJIENI ODN. OPTUENI MORA IMATI BRANIOCA


Zakonodavac je predvidio da osumnjieni odn. optueni mora imati branioca u ove
3 situacije:
1.
ve prilikom prvog ispitivanja - ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjien za
krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
2.
nakon to mu je odreen pritvor - za vrijeme dok pritvor traje. Dakle,
osumnjieni odn. optueni protiv kojeg je odreen pritvor (a jo nije u pritvoru) ne
mora imati branioca. S druge strane, im je lien slobode i pritvor poeo trajati
mora imati branioca.
3.
nakon podizanja optunice i to ve u vrijeme dostavljanja optunice - ako
je optuen za krivino djelo za koje se moe izrei 10 godina zatvora ili tea kazna.
Branilac mora postojati u vrijeme dostavljanja optunice, da bi eventualno mogao
uloiti prethodni prigovor protiv optunice i u njemu, pored ostalog, istai povredu
postupka u toku istrage, u kojoj on nije uestvovao.
Osumnjienom odn. optuenom koji u sluaju obavezne odbrane sam ne izabere
branioca, postavlja se branilac po slubenoj dunosti. Branioca postavlja sudija za
prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odn. predsjednik vijea, ali
branioca maloljetniku postavlja sudija za maloljetnike.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Odreivanje branioca osumnjienom odn. optuenom obavezno je i u sluaju ako


sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjienog odn.
optuenog u interesu pravde. Nesposobnost za odbranu u ovom sluaju jeste faktiko
pitanje, to utvruje sud. Prema potrebi, provee se psihijatrijsko vjetaenje. Da li
postoje razlozi pravinosti, odluuje sud po diskrecionoj ocjeni. Ti razlozi su mnogo iri
od ostalih koje zakon predvia za obaveznu odbranu, npr. sloenost injenine osnovice
inae lakog krivinog djela.
Naime, u svim ovim sluajevima obavezne formalne odbrane, branioca moe
izabrati sam osumnjieni odn. optueni, a ako to ne uini - sud je duan da mu
postavi branioca po slubenoj dunosti.
POSTAVLJANJE BRANIOCA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA
Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, ako osumnjieni
odn. optueni ne moe prema svom imovnom stanju sam snositi trokove
odbrane, sud e se mu na njegov zahtjev postaviti branioca, pod alternativnim
uslovom:
a) da se postupak vodi za kriv. djelo za koje se moe izrei kazna zatvora od 3
godine ili tea kazna, ili
b) da to zahtijevaju interesi pravinosti, bez obzira na propisanu kaznu. Da li
postoje razlozi pravinosti, odluuje sud po slobodnoj ocjeni, u zavisnosti od
specifinosti svakog pojedinog sluaja, npr. specifino kriv. djelo koje je predmet
optube, linost osumnjienog odn. optuenog, sredina u kojoj je kriv. djelo
izvreno, broj osumnjienih odn. optuenih, pravna pitanjima koje treba rijeiti
dr.
Zahtjev za postavljanje branioca u ovom sluaju se moe podnijeti u
toku cijelog krivinog postupka. Branioca tada postavlja SPP, SPS, sudija odn.
predsjednik vijea i to nakon to je osumnjienom odn. optuenom prvo pruena
prilika da sa predoene liste izabere branioca.
Pri ocjeni situacije osumnjienog odn. optuenog da ne moe snositi
trokove odbrane u obzir se uzimaju njihovi prihodi i rashodi i visina trokova
odbrane koji su u izgledu. Ako se imovno stanje osumnjienog odn. optuenog tokom
postupka izmijeni na bolje, odluka o postavljenju branioca moe se izmijeniti.
Sud nema posebnu obavezu upozorenja osumnjienog odn. optuenog
na pravo postavljenja branioca o troku budeta.
Postavljeni branilac ima sva prava i dunosti i isti procesni poloaj
kao i svaki drugi branilac. Ima pravo na nagradu, trokove i druge izdatke po
advokatskoj tarifi i to na teret sredstava suda koji ga je postavio za branioca.
PRAVO BRANIOCA DA PREGLEDA SPISE I DOKUMENTACIJU

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


U toku istrage, branilac ima pravo da razmatra spise i razgleda
pribavljene predmete koji idu u korist osumnjienom. Ovo pravo se braniocu moe
uskratiti ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u
opasnost cilj istrage.
Izuzetno od navedenog pravila, kada se osumnjieni, odn.
optueni nalazi u pritvoru tuilac e dostaviti SPP, odn. SPS dokaze radi
obavjetavanja branioca.
Nakon podizanja optunice branilac osumnjienog, odn.
optuenog ima pravo uvida u sve spise i dokaze.
SPP, SPS, sudija, odn. vijee, kao i tuilac, kada dou u posjed
novog dokaza ili bilo koje informacije ili injenice koja moe posluiti kao dokaz na
suenju, duni su ih staviti na uvid braniocu.
U navedenim sluajevima, branilac moe izvriti fotokopiranje
spisa
i
dokumenata.
PRETRESANJE STANA, PROSTORIJA I OSOBA
PRETRESANJE STANA, OSTALIH PROSTORIJA I POKRETNIH STVARI
Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari se moe odrediti samo onda
ako ima dovoljno osnova za sumnju da e se pri pretresanju:
a) pronai pretpostavljeni izvrilac krivinog djela ili njegov sauesnik,
b) otkriti tragovi krivinog djela, ili
c) pronai predmeti vani za krivini postupak.
Pretresanje pokretnih stvari obuhvata i pretresanje kompjutera i slinih ureaja za
automatsku obradu podataka koji su s njima povezani. Na zahtjev suda, osobe koje se
koriste ovim ureajima dune su omoguiti pristup, predati diskete ili drugi medij na
kome su pohranjeni podaci, kao i pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja.
Pretresanje kompjutera i slinih ureaja e se obaviti uz pomo strune osobe.

PRETRESANJE OSOBE
Pretresanje osobe moe se poduzeti u sljedeim sluajevima:
a)
kad je vjerovatno da je odreena osoba poinila krivino djelo
U prvom sluaju se radi o pretresanju osumnjienog i tu je neophodno da postoji
vjerovatnost da je odreena osoba poinila krivino djelo. U krug osumnjienih osoba
svakako ne ulaze samo izvrilac, ili saizvrioci, ve i podstreka i pomaga, dakle
sauesnici.
b)
kad je vjerovatno da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za
krivini postupak.
U drugom sluaju, radi se o pretresanju ostalih osoba, a uslov je vjerovatnost da e se
kod te osobe, koja nije ni izvrilac krivinog djela, niti njegov saizvrilac, odn.
sauesnik, nalaze predmeti ili tragovi vani za krivini postupak.
Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola, bez obzira da li se pretresa osoba mukog
ili enskog spola.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

NAREDBA ZA PRETRESANJE
Sud moe izdati naredbu za pretresanje pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Naredbu za pretresanje moe izdati sud na zahtjev tuioca ili na zahtjev ovlatenih
slubenih osoba koje su dobile odobrenje od tuioca.
Dakle potreban je zahtjev tuioca ili zahtjev ovlatenih slubenih lica. koje su za isticanje
zahtjeva dobile odobrenje od tuioca, to znai da sud ne moe po slubenoj dunosti
izdati naredbu za pretresanje bez obzira to su ispunjeni materijalni uslovi za pretresanje.
Od ovog principijelnog rjeenja izuzetak je mogu na glavnoj raspravi, s obzirom da se
izvode i dokazi ije izvoenje naredi sudija, odn. sudsko vijee.
FORMA ZAHTJEVA ZA PRETRESANJE
U odnosu na formu, zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti
pismeno ili usmeno. Podnoenje zahtjeva u pismenom obliku je pravilo, a u usmenom
obliku izuzetak i koristi se onda kada postoji opasnost od odlaganja.
PISANI ZAHTJEV ZA IZDAVANJE NAREDBE ZA PRETRESANJE
Obaveznim sadrajem pismenog zahtjeva za pretresanje odreen je:
uvodni dio koji obuhvata:
1)
naziv sudske instance od koje se zahtjeva izdavanje naredbe za
pretresanje, te
2)
line podatke kao i funkciju podnosioca zahtjeva (dokazuje zakonsko
ovlatenje za podnoenje zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje)
centralni dio zahtjeva - sadri:
1) navoenje injenica koje ukazuju na vjerovatnost da e se osobe, tragovi i
predmeti nai na oznaenom ili opisanom mjestu ili kod odreene osobe. Mjesta
ili osobe koje su objekti pretrage moraju se tano precizirati.
2) sam zahtjev sudu da izda naredbu za pretresanje, a u svrhu pronalaenja osoba ili
oduzimanja predmeta.
Sa zahtjevom za izdavanje naredbe o pretresanju mogu se spojiti i odreeni prijedlozi:
da se pretresanje izvri u bilo koje vrijeme zato to postoji osnovana
sumnja:
a)
da pretresanje nee moi biti izvreno u vremenskom periodu od
6 sati ujutro do 21 sat uveer. (npr. treba izvriti pretresanje nonog bara ili drugog
prostora koje svoju osnovnu djelatnost obavlja upravo u kasnim nonim i ranim jutarnjim satima);

b)

da e se traeni predmeti skloniti ili unititi ako se naredba ne


izvri odmah.

c)
-

da e osoba koja se trai pobjei ili poiniti drugo krivino djelo,


ili ugroziti bezbjednost ovlatenog slubenog lica ili drugog lica.
U zahtjevu se moe predloiti da osl. lice izvri naredbu za pretres bez
njene prethodne predaje ako postoji osnovana sumnja:
a)
da se traeni predmeti mogu lako i brzo unititi ako se odmah ne
oduzmu.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


b)

da predaja naredbe moe ugroziti bezbjednost ovlatenog


slubenog lica ili drugog lica, te
c)
da e osoba koju se trai poiniti drugo krivino djelo ili ugroziti
bezbjednost ovlatenog slubenog lica ili drugog lica.
USMENI ZAHTJEV ZA IZDAVANJE NAREDBE
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kada postoji
opasnost od odlaganja.
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju moe se saopiti neposredno sudiji za
prethodni postupak ili telefonom, ili radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske
komunikacije.
Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, sudija za prethodni
postupak e daljnji tok razgovora zabiljeiti.
Sudija za prethodni postupak e potpisati kopiju zapisnika i predati je sudu u roku od 24
sata od izdavanja naredbe.
IZDAVANJE NAREDBE ZA PRETRESANJE
Ako SPP ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje opravdan, moe
odobriti zahtjev i izdati naredbu za pretresanje. Prije odobravanja zahtjeva, SPP
ispituje istinitost okolnosti i predoenih podataka u zahtjevu, te ako je zahtjev za
izdavanje naredbe za pretresanje osnovan odobrit e zahtjev i izdati naredbu za
pretresanje. Kad e zahtjev za pretresanjem biti opravdan je pitanje koje se cijeni u
svakom pojedinom sluaju.
Kad SPP odlui da izda naredbu za pretres na osnovu usmenog zahtjeva, podnositelj
takvog zahtjeva e sam sastaviti naredbu i proitat e je u cjelini sudiji za prethodni
postupak.
SADRAJ NAREDBE ZA PRETRESANJE
Naredba za pretresanje sadri:
1)
naziv suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresanje odobrava na
osnovu usmenog zahtjeva i potpis SPP koji izdaje naredbu,
2)
ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to e se
navesti uz naznaenje imena SPP koji izdaje naredbu i vremena i mjesta izdavanja,
3)
ime, odjel ili rang ovlatene osobe na koju se naredba odnosi,
4)
svrha pretresanja,
5)
opis osobe koju treba pronai ili opis stvari koje su predmet pretresanja,
6)
odreivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se trae, s navoenjem adrese,
vlasnitva, imena ili slinog za sigurno utvrivanje identiteta,
7)
uputstvo da se naredba ima izvriti izmeu 6 sati i 21 sata ili ovlatenje da se
naredba moe izvriti u bilo koje vrijeme ako to sud izriito odredi,
8)
eventualno ovlatenje izvritelju naredbe da moe bez prethodne najave ui u
prostorije koje se imaju pretresti, ako to sud izriito odredi,
9)
uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bez odlaganja,

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


10)

pouku da osumnjieni ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje moe


izvriti i bez prisustva branioca, ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.

VRIJEME IZVRENJA NAREDBE ZA PRETRESANJE


-

Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od


izdavanja naredbe nakon ega se, bez odlaganja, mora vratiti sudu.
Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u
sedmici.
Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati
do 21 sata, osim ako u naredbi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo
koje doba dana ili noi.

POSTUPAK IZVRENJA NAREDBE ZA PRETRESANJE


-

Prije poetka pretresanja osl. mora dati obavjetenje o svojoj


funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretres osobi kod koje e se ili na kojoj
e se izvriti pretresanje. Ako je nakon toga osl. pristup uskraen, moe upotrijebiti
silu.
Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje, osl. nije duno
obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u
stan ili dr. prostorije ako su prazni ili ako je osl. naredbom izriito ovlateno da ue
bez prethodne najave.
Vlasnik odn. korisnik stana pozvat e se da bude prisutan
pretresu, a ako je on odsutan - pozvat e se njegov zastupnik ili neko od odraslih
lanova domainstva ili susjeda.
Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvriti nije prisutna,
naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez
njene prisutnosti.
Pretresu stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva
punoljetna graanina kao svjedoci. Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti
da paze kako se pretresanje vri, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika
o pretresanju stave svoje prigovore ako smatraju da sadraj zapisnika nije taan.
Pretresanje osobe vri osoba istog pola.
Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se
njihov starjeina ili rukovodlac da bude prisutan pretresanju.

IZVRENJE NAREDBE ZA PRETRESANJE OSOBA


Prilikom izvrenja naredbe za pretresanje osoba, ovlatena slubena osoba mora dati
obavjetenje o svojoj funkciji i predati naredbu za pretresanje osobi na kojoj e se
pretresanje izvriti. Ovlatena slubena osoba moe upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
ZAPISNIK O PRETRESANJU I ODUZIMANJE PREDMETA
O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji
potpisuje :
a) osoba kod koje se ili na kojoj se vri pretresanje i
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

b) osobe ija je prisutnost obavezna.


Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo oni predmeti i
isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti i tano opisati
predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju
predmeta koja e se odmah uruiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.
Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau predmeti koji
nemaju veze s krivinim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali
upuuju na drugo krivino djelo, oni e se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti. O
tome e se obavijestiti tuilac. Ti e se predmeti odmah vratiti ako tuilac ustanovi da
nema osnova za pokretanje krivinog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski
osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.
Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretres,
osl. e napisati i potpisati potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv suda
koji je izdao naredbu.
Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, osl. mora,
bez odlaganja, vratiti sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta.
Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, sud e
zadrati predmete pod nadzorom suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti
ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva.

PRETRESANJE BEZ NAREDBE


Ovlatena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naredbe i bez
svjedoka i, po potrebi, izvriti pretresanje
1)
ako stanar tog stana to eli,
2)
ako neko zove u pomo,
3)
ako je potrebno uhvatiti uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili
radi sigurnosti ljudi i imovine,
4)
ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda ima
pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.
Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez
prisutnosti svjedoka:
a)
pri izvrenju naredbe o dovoenju,
b)
prilikom lienja slobode,
c)
ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,
d)
ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se
trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.
Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba
mora odmah podnijeti pisani izvjetaj tuitelju koji e o tome obavijestiti sudiju za
prethodni postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe.
PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE
NAREDBA ZA ODUZIMANJE PREDMETA

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Predmeti koji se po KZFBiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u
krivinom postupku privremeno e se oduzeti i na osnovu sudske odluke e se
osigurati njihovo uvanje.
Radi se o privremenom oduzimanju:
a)
predmeta koji se po KZ BiH trebaju oduzeti, gdje spadaju:
1.
predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje kriv. djela ili
su nastali njegovim izvrenjem, a postoji opasnost da e biti ponovo upotrijebljeni
za izvrenje kriv. djela ili se u cilju zatite opte sigurnosti ili iz moralnih razloga
oduzimanje predmeta ini apsolutno neophodnim;
2.
predmeti od kojih se sastoji imovinska korist pribavljena krivinim djelom;
3.
predmeti za koje je, kod odreenih krivinih djela, u okviru posebnog djela
KZ FBiH predvieno obavezno oduzimanje predmeta. npr. Neovlatena
proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, Krivotvorenje vrijednosnih
papira itd.
Predmeti koji se po krivinom zakonu trebaju oduzeti, moraju se oduzeti bez obzira
da li e u toku krivinog postupka posluiti kao dokaz ili ne.
b)
predmeta koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku. Radi se o
predmetima koji mogu posluiti pri utvrivanju vanih injenica u krivinom
postupku. npr. pokretne stvari ili nekretnine (kod kojih se ograniava slobodno
raspolaganje i koje se podvrgavaju odgovarajuem uvanju), isprave ili tehnike
snimke injenica.
Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje sud, na prijedlog tuioca ili na prijedlog
ovlatene slubene osobe koja je dobila odobrenje od tuioca.
Pismenu naredbu o privremenom oduzimanju predmeta izdaje sud na prijedlog tuioca ili
na prijedlog osl. koje je dobilo odobrenje od tuioca. U smislu funkcionalne nadlenosti,
to je SPP (do podizanja optunice), SPS (prije poetka gl. pretresa), sudija odn.
predsjednik vijea (na glavnom pretresu).
Oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate naredbe.
Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi suda. Osoba koja ih odbije
predati moe se kazniti do 50.000 KM, a u sluaju daljnjeg odbijanja - moe se zatvoriti.
Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a najdue 90 dana.
O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je nareen zatvor odluuje
vijee. alba protiv rjeenja o zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja.
Dunost predaje predmeta po naredbi suda nije apsolutna ve relativna i ne odnosi se na:
1)
osumnjienog, odnosno optuenog,
2)
osobe koje su osloboene dunosti svjedoenja,
3)
osobe koje su po odredbama materijalnog krivinog prava osloboene dunosti
prijavljivanja krivinog djela ili uinioca, ili koje nisu krivino odgovorne zbog
pruanja pomoi uiniocu nakon izvrenog krivinog djela.
PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA BEZ NAREDBE

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Predmeti koji se po KZFBiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao
dokaz u krivinom postupku mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja.
Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta,
tuilac e u roku od 72 sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev SPP za
naknadno odobrenje oduzimanja predmeta.
Ukoliko SPP odbije zahtjev tuioca, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti
kao dokaz u krivinom postupku, a oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od
koje su oduzeti.
Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo
albe. alba ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud
na drugi nain osigurava njihovo uvanje.
Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri
tuilac. O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije tuilac je duan
obavijestiti osobu ili preduzee od koje su predmeti oduzeti, SPP i branioca.
ISPITIVANJE OSUMNJIENOG *
POZIV ZA ISPITIVANJE*
Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri tuilac.
Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje
linost osumnjienog. Prilikom ispitivanja osumnjienog ne smije se upotrijebiti
sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu uticati na
slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.
Ako je postupljeno protivno navedenim pravilima - na iskazu
osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka.
POUKA OSUMNJIENOM O NJEGOVIM PRAVIMA *
1. Kad se osumnjieni prvi put ispituje prvo se uzimaju lini podaci o identitetu, (ime
i prezime, nadimak, ime i prezime roditelja, djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje,
dan, mjesec i godina roenja, koje je narodnosti i iji je dravljanin, JMBG, ime se zanima, kakve su mu
obiteljske prilike, je li pismen, kakve je kole zavrio, je li, gdje i kad sluio vojsku odnosno ima li in, je li
odlikovan, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zato osuivan, je li i kad je izreenu kaznu izdrao, da li
se protiv njega vodi postupak za koje drugo kriv. djelo, a ako je maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik)

2. zatim e mu se saoptiti
- za koje krivino djelo se tereti i
- osnove sumnje protiv njega
3. nakon toga, osumnjieni e se pouiti o sljedeim pravima:
1) da nije duan iznjeti odbranu niti odgovarati na pitanja - pravo na utnju,
2) da moe uzeti branioca po svom izboru, koji moe biti prisutan njegovom
ispitivanju,
3) da se moe izjasniti o djelu i iznjeti injenice i dokaze u svoju korist,
4) da ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji mu idu u korist,
5) da ima pravo na prevodioca ukoliko ne zna jezik suda.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Osumnjieni se moe dobrovoljno odrei navedenih prava, ali njegovo ispitivanje ne
moe zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljei u zapisnik i dok
ne bude potpisana od osumnjienog.
Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei prava na prisustvo
branioca, ako je njegova odbrana obavezna.
U sluaju da se osumnjieni odrekao prava da uzme branioca, a kasnije izrazi elju
da uzme branioca, ispitivanje e se odmah prekinuti i ponovo e se nastaviti kada
osumnjieni dobije branioca ili mu se branioc postavi ili ako osumnjieni izrazi elju da
nastavi da odgovara na pitanja.
Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena
pitanja - mora mu se i u tom sluaju omoguiti da se izjasni o svim injenicama i
dokazima koji mu idu u korist.
Ako je postupljeno protivno odredbama koje garantuju navedena prava, na iskazu
osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka.
NAIN ISPITIVANJA OSUMNJIENOG *
O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet
e se doslovno u zapisnik. Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati
zapisnik i predati kopija zapisnika.
Ispitivanje osumnjienog, po pravilu, se snima na audio ili videotraku.
Ispitivanje osumnjienog obavit e se preko tumaa ako je svjedok gluh ili nijem. ba
koja se s svjedokom moe sporazumjeti.
SASLUANJE SVJEDOKA *
POZIV ZA SASLUANJE SVJEDOKA*
Svjedoci se sasluavaju kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati
obavijesti o krivinom djelu, uinitelju i o drugim vanim okolnostima.
Poziv za svjedoenje dostavlja tuilac, odnosno sud. Pozivanje
kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrila esnaest godina ivota vri se preko
roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se
hitno postupa ili drugih okolnosti.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana
ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati u svom stanu, bolnici ili na drugom
mjestu.
Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak
opravda sud moe izrei novanu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno
dovoenje. Naredbu za dovoenje svjedoka izvrava sudska policija. Izuzetno,
naredbu moe izdati i tuilac ukoliko uredno pozvani svjedok ne doe, a svoj
izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni
postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.
Ukoliko svjedok odbije da svjedoi, sud moe, na prijedlog
tuioca, donijeti rjeenje o kanjavanju svjedoka novanom kaznom do 30.000
KM. Protiv ovog rjeenja doputena je alba koja ne zadrava izvrenje.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna
svjedoku odluuje vanraspravno vijee.
OSOBE KOJE NE MOGU BITI SASLUANE KAO SVJEDOCI*
Ne moe se sasluati kao svjedok:
a)
osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne,
vojne ili slubene tajne dok je nadleni organ ne oslobodi te dunosti,
b)
branilac osumnjienog, odnosno optuenog u pogledu injenica koje
su mu postale poznate u svojstvu branioca,
c)
osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja
profesionalne tajne (vjerski slubenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zatite
izvora informacija, advokat, biljenik, lijenik, babica i dr.), osim ako je osloboena
te dunosti posebnim propisom ili izjavom osobe u iju je korist ustanovljeno
uvanje tajne,
d)
maloljetna osoba koja, s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije
sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti.
OSOBE KOJE MOGU ODBITI SVJEDOENJE*
Svjedoenje mogu odbiti:
a) brani, odn. vanbrani drug osumnjienog, odn. optuenog,
b) roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik osumnjienog, odn. optuenog,
Organ koji vodi postupak duan je da navedene osobe, prije
njihovog sasluanja ili im sazna za njihov odnos prema osumnjienom, odn.
optuenom upozori da mogu odbiti svjedoenje. Upozorenje i odgovor se unose u
zapisnik.
Osoba koja moe odbiti svjedoenje prema jednom od
osumnjienih, odn. optuenih moe odbiti svjedoenje i prema ostalim osumnjienim,
odn. optuenim ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne moe ograniiti samo na
ostale osumnjiene.
Ako je kao svjedok sasluana osoba koja moe odbiti
svjedoenje ili je sasluana osoba koja nije upozorena da moe odbiti
svjedoenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne
moe zasnivati sudska odluka.
PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA*
Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako
bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. Ovo se zasniva na principu da
niko nije duan da prua dokaze protiv sebe (Nemo prodere se ipsum). Ovdje treba
imati u vidu da je svjedok obavezan da se odazove pozivu i da svjedoi, a u moe
samo odbiti davanje odgovora na odreena pitanja.
Svjedok koji koristi ovo pravo - odgovorit e na ta pitanja
ako mu se da imunitet.
Imunitet se daje odlukom tuioca. Ako u istrazi nastane
takva situacija - onda tuilac ima pravo da odustane od naela legaliteta i da na
osnovi svoje procjene svjedoku dadne imunitet koji nije javan (za taj imunitet, osim
svjedoka, niko ne zna) a da za uzvrat od svjedoka dobije odreene informacije ili da
svjedokna drugi nain pristane da sarauje. Na glavnom pretresu - je slina situacija,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


s tim to nakon procjene da svjedok ima pravo na uskraivanje odgovora, tuilac
moe pod istim uslovima kao i u istrazi dati svjedoku imunitet koji je tada javni
imunitet (za taj imunitet zna optueni, branilac, itd.). Dakle, u oba ova sluaja,
odluku o imunitetu uvijek daje tuilac i sud s tim nema nita. Naravno, tuilac
uvijek mora paziti o kakvom se svjedoku radi tj. da li mu je isti potreban, pa npr. ako
tuilac osim ovog svjedoka ima jo tri kvalitetna svjedoka i jo neke materijalne dokaze kojima moe
dokazati injenice iz optube, onda takvom svjedoku nikada ne smije dati imunitet.
-

Ako bi se desilo da svjedok koji je dobio imunitet lano


svjedoi, onda tuilac protiv njega moe preduzeti krivino gonjenje.
U vezi ovoga postoji i novina da se takvom svjedoku za
savjetnika moe odrediti advokat, ukoliko je oigledno da se taj svjedok ne zna
koristiti svojim pravom ili ako njegovi interesi ne mogu biti zatieni na neki drugi
nain.

NAIN SASLUANJA, SUOENJE I PREPOZNAVANJE *


Svjedoci se sasluavaju pojedinano i u odsustvu drugih
svjedoka.
U toku postupka svjedok se moe suoiti s drugim svjedocima i
osumnjienim, odn. optuenim.
Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet
trait e se od njega prvo da ih opie ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa
e mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu
nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogue - zajedno s predmetima iste vrste.
TOK SASLUANJA SVJEDOKA*
Propisana je dunost svjedoka da odgovore daje usmeno.
Nijemi i gluhonijemi svjedoci sasluavaju se preko tumaa.
Svjedok se priprema za davanje iskaza tako to se upozorava:
a) da je duan govoriti istinu,
b) da ne smije nita preutjeti i
c) da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo.
Sva ova upozorenja moraju biti unesena u zapisnik.
Poslije datih upozorenja, svjedoku se postavljaju opta pitanja koja se
odnose na utvrivanje njegovog identiteta, zanimanja, kao i njegov odnos s
osumnjienim odn. optuenim, kao i oteenim.
Nakon postavljanja ovih optih pitanja, svjedoku se daje upozorenje da
je duan o promjeni adrese ili boravita obavijestiti sud.
U toku istrage, nakon optih pitanja, svjedok se poziva da iznese sve
to mu je o predmetu poznato, tj. on iznosi svoja saznanja o krivinom djelu,
uinitelju i drugim vanim okolnostima za postupak. Svoj iskaz svjedok iznosi u
neometanom izlaganju, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja, vriti
provjeravanja, dopune i razjanjenja onoga to je izjavio. Postavljanje tih pitanja ima
za cilj, da se iskaz upotpuni i da se otklone protivrjenosti i nejasnoe u iskazu ako ih
ima. Prilikom sasluanja svjedoka nije dozvoljeno sluiti se obmanom, kako bi se
kod njega stvorila pogrena predstava o okolnostima o kojima treba da se izjasni. Isto
tako je zabranjeno svjedoku postavljati tzv. sugestivna pitanja, kojima mu se
predoavaju neke okolnosti koje bi trebalo saznati tek iz njegovog odgovora. Pri tome
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


se svjedok takvim pitanjem ustvari navodi ta bi trebao da odgovori, pa mu se npr.
umjesto pitanja da li je osumnjieni na mjestu dogaaja imao neto u rukama, postavi pitanje: U
kojoj je ruci osumnjieni drao pitolj?.
-

Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu


svjedoi, kako bi utvrdili da li svjedok govori o injenicama koje je saznao iz
vlastitog opaanja ili je o njima uo od drugih osoba.
Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau u
pogledu vanih injenica, tj. ako sadre kontradiktorne okolnosti. Suoeni e se o
svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne slau ponaosob sasluati i
njihov e se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suoiti samo dva
svjedoka.
Postoji mogunost sasluanja svjedoka ureajima za prenos
slike i zvuka.
Na maloljetnu osobu koja treba biti sasluana kao svjedok,
primjenjuju se pravila koja se odnose na sasluanje punoljetnih svjedoka - osim
u sljedeim sluajevima:
1. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrila 16 godina vri se
preko roditelja, odn. zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe
da se hitno postupa ili zbog drugih okolnosti.
2. Ne moe se sasluati kao svjedok maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i
duevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti.
3. Prilikom sasluanja maloljetne osobe, naroito ako je ona oteena krivinim
djelom, postupit e se obazrivo, da sasluanje ne bi tetno utjecalo na psihiko
stanje maloljetnika.
Zabranjeno je oteenog (rtvu krivinog djela) ispitivati o njegovom
seksualnom ivotu prije uinjenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje
obavljeno na takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska odluka.
Oteeni koji se sasluava kao svjedok pitat e se da li eli da u
krivinom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.

ZAKLETVA ODNOSNO IZJAVA SVJEDOKA *


Propisano je da sud moe zahtijevati od svjedoka da na glavnom pretresu prije
svjedoenja poloi zakletvu odn. dadne izjavu (tzv. promisorno polaganje zakletve
odn. davanje izjave). Zakletva se polae odn. izjava se daje pred sudom; svjedok u
istrazi ne polae zakletvu, odn. ne daje izjavu.
Predviena je mogunost da svjedok poloi zakletvu odn. dadne izjavu prije glavnog
pretresa, pod uslovom ako postoji bojazan da zbog tee bolesti ili zbog drugih
razloga (starosti, invalidnosti.) nee moi doi na gl. pretres.
Polaganje zakletve, odn, davanje izjave nije obavezno, jer ukoliko svjedok odbije da
polae zakletvu ili da dadne izjavu, nije predviena nikakva procesna sankcija.
OSOBE KOJE NE POLAU ZAKLETVU, ODN. NE DAJU IZJAVU *
U zakonu je odreeno da zakletvu ne mogu polagati odnosno davati izjavu:
1. osobe koje u vrijeme sasluanja nisu punoljetne (maloljetnici), zato to zbog
nedovoljne psihike zrelosti, oni nisu umogunosti da shvate znaaj zakletve odn.
davanje izjave. Zbog toga maloljetnici ne polau zakletvu odn. ne daju izjavu i tu
nema izuzetaka!
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2. osobe za koje je dokazano (ve postoji pravosnana presuda) ili za koje postoji
osnovana sumnja da su uinile ili uestvovale u kriv. djelu zbog kojeg se
sasluavaju (npr. iz nekih razloga u odnosu na te osobe je razdvojen krivini postupak i u njemu se
sudi za isto krivino djelo), jer takva osoba ne smije biti prisiljena na davanje iskaza koji
bi, s obzirom na zakletvu, morao biti istinit, a za nju tetan. Ovo se naravno odnosi na
njeno sasluanje u svojstvu svjedoka.
3. osobe koje zbog duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj zakletve odn. izjave,
obzirom da takva osoba zbog svog psihikog stanja nije u mogunosti da to shvati.
Posebno treba naglasiti, da na sve ove okolnosti obavezan da pazi sud po slubenoj
dunosti. Pored toga, treba dodati da ukoliko sud u tom pogledu napravi pogreku, pa
takve osobe poloe zakletvu, onda to nema nikakvih procesnih posljedica, ve se smatra
da zakletva nije poloena.
ZATIENI SVJEDOK
Na poloaj zatienog svjedoka u postupku pred sudom,
primjenjuju se odredbe Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka.
Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok ija je lina sigurnost
ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog uea u postupku,
kao rezultat prijetnji, zastraivanja ili slinih radnji koje su vezane za njegovo
svjedoenje.
Ugroeni svjedok je onaj svjedok koji je ozbiljno fiziki ili
psihiki traumatizovan okolnostima pod kojima je izvreno krivino djelo ili koji pati
od ozbiljnih psihikih poremeaja koji ga ine izuzetno osjetljivim, odnosno dijete i
maloljetnik.
Zatieni svjedok je onaj svjedok koji se sasluava prema
Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.
UVIAJ I REKONSTRUKCIJA *
Uviaj i rekonstrukciju dogaaja spadaju meu najvanije procesne radnje dokazivanja.
PREDUZIMANJE UVIAJA *
Uviaj spada u radnje dokazivanja i preduzima se onda kada
je za utvrivanje neke vane injenice potrebno neposredno opaanje.
To opaanje se vri ulom vida, sluha, opipa i sl. Namjenjen je za
utvrivanje injenica iz sadanjosti, pa se u pravilu, obavlja neposredno po otkrivanju
krivinog djela. Dakle, uviaj se vri u vezi sa krivinim djelom kada je u zapisniku
mogue konsatovati objektivno stanje (npr. nakon saobraajne nesree li nakon
ubistva ili sl.).
Za obavljanje uviaja nije potreban neki formalno-pravni
osnov kao to je npr. naredba ili rjeenje, ve je dovoljan samo materijalni uslov, tj.
da je za utvrivanje neke vane injenice potrebno neposredno opaanje.
Inae, uviaj se vri na svakom mjestu gdje se neposrednim
opaanjem mogu utvrditi neke injenice vane u krivinom postupku.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

U zakonu nije propisan nain vrenja uviaja pa se


primjenjuju kriminalistika pravila i metode.
U toku istrage uviaj mogu vriti tuilac ili osl. a nakon
podizanja optunice SPS, a ako se u toku gl. pretresa ispostavi da je neophodan,
uviaj obavlja sudija odn. predsjednik vijea.
O uviaju se mora obavezno sainiti zapisnik i u njega se
unisi stanje zateeno na mjestu uviaja, a nje dozvoljeno unositi iskaze svjedoka te
nalaze i miljenja vjetaka. Zapisnik o uviaju ima karakter javne isprave.
Pri vrenju uviaja se mogu provoditi odreena vjetaenja.

REKONSTRUKCIJA DOGAAJA*
Za razliku od uviaja, koji se vri kada je u zapisnik mogue
konstatovati objektivno stanje u pravilu neposredno po izvrenju krivinog djela,
rekonstrukcija dogaaja se vri naknadno, tako to se ponavljaju radnje ili
situacije u priblino istim uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima
dogaaj desio. To praktino znai da se simuliraju uslovi pod kojima je djelo
izvreno. (npr. ako je u pitanju saobraajna nezgoda, provjerava se da li je sa tipom vozila kojim je
uzrokovana nezgoda bilo mogue odreenom brzinom savladati krivinu i sl.)
-

Za razliku od zapisnika o uviaju, u zapisnik o rekonstrukciji


mogu se unositi izjave svjedoka ili vjetaka.
Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnjienih odn.
optuenih radnje ili situacije razliito prikazane - rekonstrukcija dogaaja
posebno obaviti sa svakim od njih.
Rekonstrukcija dogaaja moe se vriti u toku cijelog
postupka. U toku istrage samo tuilac moe preduzeti rekonstrukciju dogaaja, a
nakon toga zavisno od stadija postupka rekonstrukciju vri sudija odn. predsjednik.
Ovlatenje organa unutranjih poslova na samostalno obavljanje uviaja ne odnosi se
i na rekonstrukciju dogaaja kao istranu radnju, to znai da na izvoenje te radnje
organ unutranjih poslova nije ovlaten.
Zakon izriito zabranjuje vrenje rekonstrukcije dogaaja
na nain da se vrijea javni red ili moral ili dovodi u opasnost ivot ili zdravlje
ljudi.
Prilikom rekonstrukcije dogaaja se mogu, po potrebi,
ponovo izvesti pojedini dokazi.

Uviaj i rekonstrukcija dogaaja vre se uz pomo strune osobe kriminalistikotehnike ili druge struke koja e pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju
tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i fotodokumentaciju ili
prikupiti i druge podatke.
Na uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak ako bi njegova prisutnost bila od
koristi za davanje nalaza i miljenja.
VJETAENJE *

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Vjetaenje je dokazno sredstvo koje se odreuje kada za utvrivanje i ocjenu neke
vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenja lica koja raspolau strunim
znanjima.
Provodi se na osnovu pisane naredbe tuioca ili suda.
Vjetaenje obavljaju strune ustanove ili organi koji su za to osposobljeni, a izuzetno
pojedinci. Postoji i lista stalnih sudskih vjetaka za odreena vjetaenja.
Po zavrenom vjetaenju, vjetak dostavlja nalaz i miljenje organu koji ga je odredio.
Postoje razne vrste vjetaenja kao to su: sudsko-medicinska vjetaenja, toksikoloka,
vjetaenje poslovnih knjiga, grafoloko vjetaenje, vjetaenje uzroka poara,
saobraajnih udesa i sl. U novije vrijeme izuzetno je znaajno vjetaenje DNK-a
analizom. Analiza DNK se moe vriti ako je to neophodno potrebno za odreivanje
identiteta ili injenice da li otkriveni tragovi materije potiu od osumnjienog, odn.
optuenog ili oteenog.
POSEBNE ISTRANE RADNJE
Posebne istrane radnje mogu se odrediti protiv osobe za koju postoje osnove
sumnje
a)
da je sama ili s drugim osobama uestvovala ili uestvuje u uinjenju kriv. djela
ili
b)
da uinitelju ili od uinitelja kriv. djela prenosi informacije u vezi s kriv. djelom,
odn.
c)
da uinitelj koristi njeno sredstvo telekomunikacije,
ali pod uslovima:
1. da se na drugi nain ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo
povezano s nesrazmjernim tekoama i
2. da se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora najmanje
3 godine ili tea kazna i
VRSTE posebnih istranih radnji su (7 vrsta):
a) nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija,
b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,
c) nadzor i tehniko snimanje prostorija,
d) tajno praenje i tehniko snimanje osoba i predmeta,
e) prikriveni istraitelj i informator,
f) simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine,
g) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela.
Pri izvravanju posebnih istranih radnji, policijski organi ili druge osobe ne smiju
preduzimati aktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na uinjenje krivinog
djela. Ako su takve aktivnosti preduzete, ta okolnost iskljuuje krivino gonjenje
podstrekavane osobe za krivino djelo izvreno u vezi s ovim radnjama.
POSEBNE ISTRANE RADNJE ODREUJE - naredbom sudija za prethodni
postupak, na obrazloeni prijedlog tuioca koji sadri:
1. podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima,

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2. osnovi sumnje - da osoba protiv koje se radnja preduzima uestvuje ili je
uestvovala u uinjenju kriv. djela ili da uinitelju ili od uinitelja prenosi
informacije u vezi s kriv. djelom, odn. da uinitelj koristi njeno sredstvo
telekomunikacije,
3. razloge za njeno preduzimanje i
4. ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji,
5. navoenje radnje koja se zahtijeva i nain njenog izvoenja,
6. obim i trajanje radnje.
Naredba sadri podatke iz tuioevog prijedloga, kao i utvrivanje trajanja nareene
radnje.
Izuzetno, ako se pisana naredba ne moe dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od
odlaganja moe se zapoeti s izvravanjem posebne istrane radnje i na osnovu
usmene naredbe sudije za prethodni postupak, a pisana naredba sudije za prethodni
postupak mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene naredbe.
Ako je neka od posebnih istranih radnji preduzeta bez naredbe sudije za prethodni
postupak ili u suprotnosti s njom - sud na pribavljenim podacima ili dokazima ne
moe zasnivati svoju odluku.
MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG, ODN.
OPTUENOG I USPJENO VOENJE KRIVINOG POSTUPKA *
VRSTE MJERA *
Prisustvo optuenog u krivinom postupku je apsolutno bitna procesna pretpostavka,
poto nije predviena mogunost suenja u odsustvu
POSTOJI 5 MJERA za obezbjeenje prisustva osumnjienog odn. optuenog i
nesmetano voenje krivinog postupka, a TO SU:
1. POZIV,
2. NAREDBA ZA DOVOENJE,
3. ZABRANA NAPUTANJA BORAVITA,
4. JAMSTVO i
5. PRITVOR.
Rangiranje ovih mjera u zakonu ima za osnovu njihovu teinu, to istovremeno
upuuje i na redoslijed njihove primjene.
Zakonodavac je utvrdio i osnovna pravila kod primjene ovih mjera, a su:
1. prilikom odluivanja koju e mjeru primijeniti, sud se mora pridravati uslova za
primjenu pojedinih mjera, vodei rauna o tome da se tea mjera ne primjenjuje
ukoliko se blaom moe postii svrha. U skladu s tim, pritvor kao najtea mjera se ne
moe primijeniti, ako se ista svrha moe postii blaom mjerom, o emu se pogotovo
mora voditi rauna, kad je u pitanju primjena pritvora prema maloljetniku.
2. sudu je duan da po slubenoj dunosti ukine ove mjere kad prestanu razlozi zbog
kojih su odreene, odnosno da teu mjeru zamjeni lakom kad za to nastupe uslovi.
1. POZIV*
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Prisutnost optuenog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se


njegovim pozivanjem.
Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pisanog poziva - koji sadri: naziv organa
koji poziva, ime i prezime optuenog, naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret,
mjesto gdje optueni ima da doe, dan i sat kad treba da doe, oznaenje da se poziva u
svojstvu optuenog i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prinudno doveden, da je
duan odmah obavijestiti tuioca, odn. sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da
promijeni boravite i slubeni peat i potpis tuioca, odnosno sudije koji poziva.
Kad se optueni prvi put poziva pouit e se u pozivu o pravu da uzme branioca i da
branioc moe biti prisutan njegovom sasluanju.
Do podizanja optunice poziv osumnjienom upuuje tuilac.
Ako optueni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive
smetnje, ispitat e se u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade
suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima.
2. DOVOENJE - NAREDBA ZA DOVOENJE *
Naredbu da se optueni dovede moe izdati sud u 3 sluaja:
1) ako je donijeto rjeenje o pritvoru ili
2) ako uredno pozvani optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili
3) ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti oigledno
proizlazi da optueni izbjegava prijem poziva.
Izuzetno, u hitnim sluajevima, naredbu za dovoenje moe izdati i tuilac - ukoliko
uredno pozvani osumnjieni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, s tim to ovu naredbu
mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.
Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija.
Naredba za dovoenje izdaje se pismeno. Naredba sadrava:
1. ime i prezime optuenog koji se ima dovesti,
2. naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, uz navoenje odredbe KZ-a,
3. razlog zbog kojeg se nareuje dovoenje,
4. slubeni peat i potpis sudije koji nareuje dovoenje.
Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu optuenom i poziva ga
da poe s njom. Ako optueni to odbije, dovest e ga prinudno.
3. ZABRANA NAPUTANJA BORAVITA *
Zabrana naputanja boravita moe se primijeniti ako postoje okolnosti koje
ukazuju da bi osumnjieni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u
inostranstvo.
Ova mjera odreuje se rjeenjem suda na prijedlog tuioca i njom se osumnjienom
zabranjuje da bez odobrenja napusti mjesto boravita.
Uz ovu zabranu, u rjeenju mogu se kumulativno odrediti i druge zabrane - kao:
1. posjeivanje odreenih mjesta,
2. sastajanje sa odreenim licima,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3. nareenje da se povremeno javlja odreenom organu,
4. oduzimanje putne isprave ili vozake dozvole,
5. zabrana preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti.
Ne moe se zabraniti komuniciranje sa braniocem.
U rjeenju kojim se odreuje ova zabrana unosi se upozorenje osumnjienom da se
protiv njega moe odrediti pritvor ukoliko prekri izreene zabrane.
Rjeenje u istrazi donosi SPP, a poslije podizanja optunice, SPS, a nakon
dostavljanja predmeta sudiji odn. vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa taj
sudija odn. predsjednik vijea.
Ove mjere mogu trajati dok postoji potreba a najdue do pravosnanosti presude.
Postoji obaveza da organ koji je donio rjeenje svaka dva mjeseca ispituje opravdanost
primjene ovih mjera.
Protiv rjeenja kojim se odreuju, produavaju ili ukidaju ove mjere, stranke i branilacj
mogu podnijeti albu, a tuilac i protiv rjeenja kojim je njegov prijedlog za primjenu
mjere odbijen. O albi odluuje vijee vanraspravno vijee u roku od tri dana od dana
prijema albe. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
4. JAMSTVO
USLOVI ZA ODREIVANJE JAMSTVA *
-

Jamstvo je mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog odn.


optuenog u krivinom postupku koja se primjenjuje
a)
u sluaju da se, zbog bojazni da e pobjei, prema osumnjienom odn.
optuenom treba odrediti ili je ve odreen pritvor, kao i
b)
u sluaju ako uredno pozvani osumnjieni odn. optueni oigledno
izbjegava da doe na glavni pretres.
Za razliku od pritvora koji se, zavisno od razloga, moe odredit ne
samo zbog opasnosti od bjekstva, jamstvo iskljuivo slui spreavanju bjekstva
osumnjienog odn. optuenog. To znai da je jamstvo zamjena za pritvor i to samo
ako je bjekstvo optuenog jedini razlog za odreivanje pritvora.
Sud ne moe predloiti primjenu jamstva niti ga odrediti po
slubenoj dunosti. Incijativa uvijek potie od optuenog, njegovog branioca ili
treih lica.
Ako jamstvo nudi tree lice, neophodan je pristanak
optuenog.
Bez obzira da li jamstvo daje optueni ili tree lice, pored datog
jamstva nuno je i da sam optueni obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee
napustiti boravite.
Kada optueni ili tree lice ponudi primjenu jamstva, sud ako
nae da su ispunjeni uslovi za primjenu jamstva, odreuje iznos jamstva za koje
smatra da predstavlja dovoljnu garanciju da optueni nee pobjei i o tome
obavjetava davaoca jamstva. Ako davalac jamstva prihvati taj iznos, sud donosi
rjeenje o prihvatanju jamstva, a kada ono bude obezbijeeno optuenog
puta na slobodu. S druge strane, ako davalac jamstva ne prihvati iznos jamstva
koji odredi sud, onda se donosi rjeenje kojim se odbija ponueno jamstvo.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Jamstvo dakle mora biti poloeno, odn. obezbijeeno prije nego to se optueni
pusti na slobodu. Tek kada rjeenje o prihvatanju jamstva postane pravnosnano,
optueni se puta iz zatvora.
Sadrinski posmatrano, jamstvo se sastoji u moralnoj obavezi i
materijalnoj garanciji optuenog ili drugog lica. Moralna obaveza se sastoji u
davanju izjave od strane optuenog ili drugog lica da optueni nee pobjei do kraja
krivinog postupka, s tim to ovu izjavu prati i obeanje optuenog da se nee kriti i
da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite. Posmatrano sa aspekta svoje
materijalne garancije, jamstvo moe biti lino i stvarno. Stvarno jamstvo se sastoji u
polaganju gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih
stvari vee vrijednosti koje se lako mogu unoviti i uvati, a kada su u pitanju
nekretnine, jamstvo se realizuje stavljanjem hipoteke za iznos jamstva na nepokretna
dobra lica koje daje jamstvo. Lino jamstvo se sastoji u linoj obavezi jednog ili vie
graana da e u sluaju bjekstva optuenog platiti utvreni iznos jamstva.
Visina materijalne garancije uvijek glasi na novani iznos, bez
obzira to se mogu polagati i druge pokretne stvari, odn. stavljati hipoteke na
nekretnine. Visinu novanog iznosa jamstva zakonodavac nije ni odredio ni u pogledu
najvieg, niti najnieg iznosa. Visina novanog iznosa jamstva odreuje s obzirom
na teinu krivinog djela, line prilike optuenog i imovinsko stanje lica koje daje
jamstvo. I pored datih kriterijuma iznos jamstva predstavlja faktiko pitanje i
odreuje se za svaki konkretan sluaj.
Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom
imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasnitvu i posjedu nad imovinom koja se
daje kao jamstvo.
Ako optueni pobjegne, odredie se pritvor, a rjeenjem e se
odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budeta Federacije propast
jamstva. Ako optueni prema kome je odreena ova mjera u toku krivinog postupka
pobjegne, vrijednost data kao jamstvo rjeenjem se oduzima i unosi kao prihod u
budet Federacije. Rjeenje o propasti jamstva donosi se ne ekajui na konaan
ishod postupka. Propalo jamstvo e se vratiti ako se krivini postupak zavri
obustavom postupka ili oslobaajuom presudom.

PRESTANAK JAMSTVA *
Ovdje se radi o ukidanju jamstva ili osloboenju od jamstva. To je jedan od naina
prestanka jamstva, a drugi nain prestanka jamstva je propast jamstva - jamstvo propada
samo ako optueni pobjegne.
Optuenom e se i pored datog jamstva odrediti pritvor:
a) ako na uredan poziv ne doe a izostanak ne opravda,
b) ako se sprema za bjekstvo ili
c) ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski
osnov za pritvor.
U navedenim sluajevima, jamstvo se ukida. Poloeni novani iznos, dragocjenosti,
papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vraaju se, a hipoteka se skida.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

PRITVOR *
ODREIVANJE PRITVORA *
Pritvor se moe odrediti samo pod uslovima propisanim u ovom zakonu i samo ako
se ista svrha ne moe ostvariti drugom mjerom.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.
Ako se optueni nalazi u pritvoru dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom
postupku i organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju s posebnom hitnosti.
U toku cijelog postupka pritvor e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih
je odreen, a pritvorenik e se odmah pustiti na slobodu.

RAZLOZI ZA PRITVOR *
Ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba uinila kriv. djelo pritvor joj se
moe odrediti:
a)
ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,
b)
ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti
dokaze ili tragove vane za krivini postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju da e
ometati krivini postupak uticajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae (u ovom
sluaju, pritvor e se ukinuti im se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor odreen),
c)
ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili da e
dovriti pokuano krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta
krivina djela moe se izrei kazna zatvora najmanje pet godina ili tea kazna,
d)
ako se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora od 10 godina
ili tea kazna, a usljed naina uinjenja ili posljedica krivinog djela odreivanje
pritvora neophodno je za sigurnost graana ili imovine. U sluaju kada se radi o
krivinom djelu terorizma, smatra se da postoji pretpostavka, koja se moe pobijati,
da je ugroena sigurnost graana i imovine.
U rjeenju o odreivanju pritvora posebno se mora obrazloiti zakonski osnov za
odreivanje pritvora, a ne parafrazirati odgovarajua zakonska odredba. Sud npr.
mora obrazloiti zato postoji opasnost od bjekstva npr. samovoljno napustio radno
mjesto, vien da ide prema granici, izvadio putnu ispravu. Dakle, svaki osnov se mora
obrazloiti,
NADLENOST ZA ODREIVANJE PRITVORA*

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Pritvor se odreuje rjeenjem suda o odreivanju pritvora.


To rjeenje se donosi na prijedlog tuioca, to znai da bez njegovog prijedloga sud
ne moe odrediti pritvor.
Rjeenje o odreivanju pritvora sadri:
1) ime i prezime lica koje se liava slobode,
2) kriv. djelo za koje se to lice tereti,
3) zakonski osnov za pritvor,
4) obrazloenje,
5) peat suda i potpis sudije,
6) pouku o pravnom lijeku.
Rjeenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u momentu
pritvaranja, pri emu se mora naznaiti sat lienja slobode i sat predaje rjeenja.
Pritvorena osoba ima pravo albe protiv rjeenja o odreivanju
pritvora vanraspravnom sudskom vijeu, u roku od 24 sata od prijema rjeenja.
alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Postoji mogunost da SPP ili SPS ne prihvati prijedlog tuioca za
odreivanje pritvora. Tada se predmet dostavlja vanraspravnom vijeu koje
treba da o tome odlui. Protiv rjeenja vanraspravnog vijea kojim se odreuje
pritvor, pritvorena osoba moe podnijeti albu u roku od 24 sata, koja ne zadrava
izvrenje. U protivnom, ako ni vanraspravno vijee ne prihvati prijedlog tuioca
za odreivanje pritvora, donijee rjeenje kojim se odbija prijedlog tuioca za
odreivanje pritvora prema osumnjienom i protiv tog rjeenja nije dozvoljena
alba. Ovo iz razloga to je iscrpljeno naelo dvostepenosti, jer se ni I.st. (SPP ili
SPS) ni II.st. (vanraspravno vijee) sudski organ nije sloio sa prijedlogom tuioca.
Vanraspravno vijee svoju odluku mora donijeti u roku od 48 sati.

TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI *


1. U fazi istrage pritvor odreuje SPP i to po obrazloenom prijedlogu tuioca. U
svom prijedlogu tuilac je duan navesti razloge na kojima temelji svoj prijedlog.
Sudija za prethodni postupak e uvijek preispitati osnovanost prijedloga tuioca za
odreivanje pritvora. Ukoliko nae da je taj prijedlog osnovan, donosi rjeenje o
odreivanju pritvora i po tom rjeenju pritvor moe trajati najdue do 1 mjeseca
od dana lienja slobode. Protiv tog rjeenja osumnjieni ima pravo albe
vanraspravnom vijeu istog suda. alba ne odlae izvrenje rjeenja. Po isteku ovog
roka osumnjieni e se pustiti na slobodu ili e se donijeti rjeenje o produenju
pritvora
2. Dakle, po isteku roka na koji je pritvor odreen, osumnjieni se moe zadrati u
pritvoru samo na osnovu rjeenja o produenju pritvora. Ovo rjeenje donosi
vanraspravno vijee istog suda takoer samo po obrazloenom prijedlogu
tuioca. Po ovom rjeenju pritvor moe trajati najdue 2 mjeseca. Sud mora
voditi rauna o tome za koliko vremena tuilac trai da se pritvor produi, jer tuilac
npr. moe traiti da se pritvor produi za samo jedan mjesec, ali prije isteka tog roka moe traiti da se
pridui za jo jedan mjesec . Dakle, vanraspravno vijee ima ovlatenje da pritvor produi

za najvie do dva mjeseca, to zavisi od njegove ocjene o tome koliko je vremena


potrebno za provoenje istranih radnji koje trai tuilac.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

3. Kada su u pitanju kriv. djela zaprijeena kaznom preko 10 godina ili teom
kaznom, pritvor se moe produiti najvie jo za 3 mjeseca. Za ovo produenje
moraju postojati naroito vani razlozi, koje tuilac obrazlae u svom
prijedlogu. Koji su to naroito vani razlozi, zakon ne odreuje, ali svakako da to
moraju biti takvi razlozi da u velikoj mjeri opravdavaju produenje pritvora, to se
mora posebno cijeniti u svakom konkretnom sluaju. I ovdje, pritvor se produava
po obrazloenom prijedlogu tuioca. O produenju pritvora u ovoj situaciji
odluuje vijee Vrhovnog suda Federacije. I protiv tog rjeenja dozvoljena je alba
koja ne zadrava izvrenje rjeenja. O albi odluuje apelaciono vijee Vrhovnog
suda.
4. Meutim, prema najnovijim izmjenama i dopunama ZKP-a, pritvor u istrazi moe
se izuzetno u sloenim predmetima kada su u pitanju krivina djela za koja je
propisan dugotrajni zatvor, pritvor se moe izuzetno produiti za jo 3 mjeseca.
Prijedlog za ovo produenje podnosi tuilac. Taj prijedlog sadri izjavu kolegija
tuilatva o potrebnim mjerama koje treba preduzeti da bi se istraga okonala. I
protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. O ovom
produenju odluuje vijee Vrhovnog suda Federacije, a o albi apelaciono vijee
Vrhovnog suda.
Dakle, pritvor u istrazi zavisno od propisane kazne za krivino djelo u pitanju, vanosti
razloga i sloenosti predmeta moe trajati 1 + 2 + 3 + 3 = ukupno 9 mjeseci. Ako se do
isteka navedenih rokova ne potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu.
UKIDANJE PRITVORA *
U toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora, SPP moe rjeenjem ukinuti
pritvor po prethodnom sasluanju tuioca.
Protiv tog rjeenja tuilac moe podnijeti albu vanraspravnom vijeu, koje je
duno donijeti odluku u roku od 48 sati. Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za
ukidanje pritvora alba nije doputena.
PRITVOR NAKON POTVRIVANJA OPTUNICE *
-

Pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti i nakon


potvrivanja optunice.
Kontrola opravdanosti pritvora se vri po isteku svaka dva
mjeseca od dana donoenja posljednjeg rjeenja o pritvoru. alba protiv ovog
rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje.
Nakon potvrivanja optunice i prije izricanja prvostepene
presude, pritvor moe trajati najdue:
a) 1 godinu u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do 5
godina;
b) 1 godinu i 6 mjeseci u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna
zatvora do 10 godina;

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

c) 2 godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora


preko 10 godina, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora;
d) 3 godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog
zatvora.
Ako za ovo vrijeme ne bude izreena prvostepena presuda, pritvor e
se ukinuti i optueni pustiti na slobodu.
Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue jo
est mjeseci. Ako za to vrijeme ne bude izreena drugostepena presuda kojom se
prvostepena presuda preinauje ili potvruje, pritvor e se ukinuti i optueni
pustiti na slobodu. Ako u roku od est mjeseci bude izreena drugostepena
odluka kojom se prvostepena presuda ukida, pritvor moe trajati najdue jo
jednu godinu od izricanja drugostepene odluke.
Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne.

ODREIVANJE PRITVORA NAKON IZRICANJA PRESUDE *


Odreivanje, odn. produenje pritvora poslije izricanja
prvostepene presude, dolazi u obzir samo ako postoje razlozi za pritvor - izuzev
ako je u pitanju opasnost od unitenja, sakrivanja dokaza i tragova, odn. uticaja na
svjedoke, sauesnike i prikrivae, (dakle zbog razloga predvienog u ta. b) pritvor
se ne moe odrediti odn. produiti nakon izricanja Ist. presude). Ako ovi razlozi vie
ne postoje, takoe ukinuti e se ranije odreeni pritvor. U svim ovim sluajevima
donosi se posebno rjeenje o odreivanju, odnosno produenju ili ukidanju pritvora
protiv koga je alba dozvoljena, ali ona ne zadrava njegovo izvrenje.
Meutim, pritvor se mora uvijek ukinuti i optueni pustiti na
slobodu ako je optueni: osloboen od optube ili
a) je optuba odbijena ili
b) ako je oglaen krivim, a osloboen od kazne ili
c) mu je izreena samo novana kazna ili
d) je uslovno osuen ili
e) je zbog uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao.
U svim tim sluajevima pritvor se ukida, jer sa donoenjem bilo koje od
tih odluka nastaje neoboriva zakonska pretpostavka da vie nema osnova za
odreivanje i dalje trajanje pritvora i to pritvor gubi ulogu koju ima u krivinom
postupku.
Pritvor odreen nakon izricanja prvostepene presude, ukoliko ne bude
ukinut ranije, traje do pravnosnanosti presude i nastavlja se na izvrenje kazne, ali
najdue do isteka kazne izreene presudom. Poslije pravnosnanosti osuujue
presude, sud vie nije ovlaen da pritvor ukida pozivom na ovaj lan jer je pritvor
prestao i nastavljen izdravanjem kazne.
Zakon predvia mogunost upuivanja optuenog koji je u pritvoru u
ustanovu za izdravanje kazne i prije pravnosnanosti presude i to na njegov
zahtjev. Inicijativa moe potei samo od optuenog, ne i od suda (uz pristanak
optuenog). Zahtjev optuenog nije obavezujui za sud, a sud odluuje rjeenjem
kako kad zahtjev prihvata tako i kad ga odbija. Rjeenje donosi sudija, odnosno
predsjednik vijea, bez obzira da li je optueni stavio prijedlog prije objavljivanja
presude ili kasnije. Pri tome je bez znaaja visina izreene kazne zatvora. Protiv
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


rjeenja je dozvoljena alba apelacionom vijeu u roku od tri dana. alba optuenog,
ustvari, znai da je on odustao od svog zahtjeva. Apelaciono vijee e tada preinaiti
pobijano rjeenje i odluiti da se optueni ne uputi na izdravanje kazne prije
pravnosnanosti presude. U ovom sluaju optueni je izjednaen sa pravima i
obavezama osuenih lica. Osueni koji se ne nalazi u pritvoru ne moe zahtijevati da
prije pravnosnanosti presude stupi na izdravanje kazne.
LIENJE SLOBODE I ZADRAVANJE(radnje koje preduzimaju policijski organi) *
Policijski organ moe neko lice liiti slobode ako su kumulativno ispunjena 2 uslova:
1)
ako postoje osnovi sumnje da je to lice uinilo krivino djelo i
2)
ako postoji bilo koji zakonski razlog za odreivanje pritvora.
Prilikom lienja slobode:
policijski organ je duan takvo lice bez odlaganja, a najkasnije u roku od
24 sata sprovesti tuiocu. Ako u tom roku lice ne bude sprovedeno, pustie se na
slobodu. Lienje slobode je faktika mjera o kojoj policijski organ ne donosi nikakvo
rjeenje.
tuilac je duan u naredna 24 sata da ispita to lice i odlui da li e ga
pustiti na slobodu ili e sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odreivanje
pritvora.
sudija za prethodni postupak duan je odmah, a najkasnije u roku od 24
sata donijeti rjeenje o odreivanju pritvora ili e to lice pustiti na slobodu. Ako
sudija ne prihvati prijedlog tuioca za odreivanje pritvora, zatraie da o tome odlui
vanraspravno vijee.
Osoba liena slobode mora biti pouena o svojim pravima koja ima u skladu sa
zakonom:
1)
mora se odmah obavijestiti o razlozima lienja slobode i istovremeno prije prvog
ispitivanja pouiti da nije duna dati iskaz,
2)
da ima pravo uzeti branitelja kojeg moe sama izabrati, kao i o tome da e joj se
postaviti branitelj na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne moe snositi
trokove odbrane.
3)
da ima pravo da njena porodica, konzularni slubenik strane drave iji je
dravljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obavijeteni o njenom lienju
slobode.
Na lienje slobode se ne moe izjaviti alba iz razloga to je lienje slobode limitirano
rokom najdue 24 sata, pa je eventualna alba nepotrebna, jer e mjera lienja slobode
biti preispitana od sudske vlasti, po predaji lica od policijskog organa. Nepostojanje albe
na mjeru lienja slobode ne znai, meutim, nepostojanje prava na naknadu tete licima
koja su protivpravno liena slobode. Naprotiv, takva lica imaju pravo na naknadu tete u
sluaju nezakonitog lienja slobode, u odreenom roku i u propisanom postupku.
Sankcije za nepotivanje odredaba o rokovima postavljenim u ovom lanu ine
krivinu odgovornost za protivpravno lienje slobode, disciplinsku odgovornost
policijskog organa i obavezu za dravu da nadoknadi moralnu i materijalnu tetu nastalu
zbog neosnovanog lienja slobode.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


ROKOVI
Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego to rok istekne
predata onom ko je ovlaten da je primi.
Kad je izjava upuena preko pote preporuenom poiljkom, telegrafom ili drugim
telekomunikacijskim sredstvom, dan slanja ili predaje poti smatra se kao dan predaje
onome kome je upuena.
Rokovi se odreuju na sate, dane, mjesece i godine.
Dan kad je dostavljanje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba raunati
trajanje roka, ne uraunava se u rok ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan.
Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju se protekom onog dana
posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok
otpoeo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu rok se zavrava posljednjeg dana
tog mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi
dan kada dravni organ ne radi, rok istie protekom prvog narednog radnog dana.
USLOVI ZA POVRAAJ U PREANJE STANJE
Optuenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu albe na presudu ili na
rjeenje o primjeni mjere sigurnosti - sud e dopustiti povraaj u preanje stanje radi
podnoenja albe ako u roku od 8 dana od dana prestanka uzroka zbog kojeg je propustio
rok podnese molbu za povraaj u preanje stanje i ako istovremeno s molbom preda i
albu. Poslije proteka roka od 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj
u preanje stanje.
O povraaju u preanje stanje odluuje sudija, odn. predsjednik vijea koje je donijelo
presudu ili rjeenje koje se pobija albom. Protiv rjeenja kojim se doputa povraaj u
preanje stanje nije doputena alba.
Molba za povraaj u preanje stanje ne zadrava, po pravilu, izvrenje presude, odnosno
rjeenja o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi,
ali sud moe odluiti da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke po molbi.
VRSTE ODLUKA U KRIVINOM POSTUPKU
U krivinom postupku odluke se donose u obliku presude, rjeenja i naredbe.
Presudu donosi samo sud, a rjeenje i naredbu donose i drugi organi koji uestvuju u
krivinom postupku.
PRAVOMONOST ODLUKA
Presuda postaje pravomona kad se vie ne moe pobijati albom ili kad alba nije
doputena.
IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV ILI AHEZIONI KRIVINI POSTUPAK
Imovinskopravni zahtjev nastao izvrenjem krivinog djela moe se odnositi na:
a) naknadu tete,
b) povrat stvari ili
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


c) ponietenje odreenog pravnog posla.
O imovinskopravnom zahtjevu moe se raspravljati u krivinom postupku samo ako
je takav prijedlog stavilo ovlateno lice i ako se time ne bi odugovlaio krivini postupak.
Ovlateno lice za stavljanje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva je
ono lice koje je ovlateno da takav zahtjev ostvaruje u parninom postupku.
Prijedlog se podnosi sudu najkasnije do zavretka glavnog pretresa.
Predlaga je duan da odreeno oznai svoj zahtjev i da za to podnese dokaze.
Tuilac, odnosno sud, duni su da osumnjienog, odnosno optuenog ispitaju u vezi
imovinskopravnog zahtjeva.
ODLUIVANJE O IMOVINSKOPRAVNOM ZAHTJEVU
O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud.
Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno braniocu provoenje postupka
medijacije putem medijatora u skladu s zakonom, ako ocjeni da je imovinskopravni
zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upuivanje na
medijaciju mogu dati i oteeni i optueni, odnosno branilac do zavretka gl.pretresa.
U presudi kojom optuenog oglaava krivim sud moe oteenom dosuditi
imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu moe dosuditi imovinskopravni zahtjev
djelimino, a za ostatak ga uputiti na parnini postupak.
Ako podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za djelimino
presuenje, sud e oteenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moe da
ostvaruje u parninom postupku.
Kad sud donese presudu kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se optuba odbija
ili kad rjeenjem obustavi krivini postupak, uputit e oteenog da imovinskopravni
zahtjev moe ostvarivati u parninom postupku.
PODNOENJE PRIJAVE *
Prijava se podnosi tuitelju, pisano ili usmeno.
Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit e se na
posljedice lanog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je
prijava saopena telefonom sainit e se slubena zabiljeka.
OBAVEZA PRIJAVLJIVANJA KRIVINOG DJELA *

Slubene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u


Federaciji, javnim preduzeima i ustanovama i drugim pravnim licima dune su
da prijave krivina djela o kojima su obavijetene ili za koja saznaju na koji
drugi nain. U takvim okolnostima, slubena ili odgovorna osoba e preduzeti
mjere da bi se sauvali tragovi krivinog djela, predmeti na kojima je ili pomou
kojih je uinjeno krivino djelo i drugi dokazi o njima i obavijestit e ovlatenu
slubenu osobu ili tuilatvo bez odlaganja.
Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staratelji,
usvojitelji i druge osobe koje su ovlatene ili dune da pruaju zatitu i pomo
maloljetnim osobama, da vre nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika, a
koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva sexualnog,

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, duni su o toj sumnji odmah obavijestiti
osl. ili tuitelja.
PRIJAVLJIVANJE KRIVINOG DJELA OD GRAANA *
Graanin ima pravo prijaviti izvrenje krivinog djela.
Svako je duan prijaviti uinjenje krivinog djela kada neprijavljivanje krivinog
djela predstavlja krivino djelo. 2
NAREDBA O PROVOENJU ISTRAGE *
Istragu sprovodi tuilac i jedino je on nadlean za
sprovoenje istrage.
Istraga se sprovodi kad postoje osnovi sumnje da je uinjeno
krivino djelo.
O sprovoenju istrage tuilac donosi naredbu. Protiv naredbe
tuioca o sprovoenju istrage nije doputena alba.

1)
2)
3)
4)
5)
6)
-

Naredba o sprovoenju istrage treba da sadri:


podatke o uinitelju krivinog djela ukoliko su ti podaci poznati, Dakle, za razliku
od ranijeg procesnog zakona, sada se istraga moe voditi i protiv NN uinioca
kriv. djela.
opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela,
zakonski naziv krivinog djela,
okolnosti koje potvruju osnove sumnje za sprovoenje istrage,
postojee dokaze,
takoer, tuilac obavezno navodi okolnosti koje treba istraiti i istrane radnje
koje treba poduzeti.

Ako tuilac ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za sprovoenje


istrage, donijee naredbu o nesprovoenju istrage. Ovo e biti u slijedeim
sluajevima:
1. ako iz prijave i drugih isprava proizilazi da prijavljeno djelo nije krivino djelo
(npr. radi se o graansko-pravnom odnosu, upravno-pravnom odnosu, pravno irelevantnom
odnosu, nedostaje neki od elemenata krivinog djela ili nedostaje neki od elemenata opeg pojma
krivinog djela),

2. ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice uinilo krivino djelo,


3. ako je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je to djelo obuhvaeno
amnestijom ili pomilovanjem,
4. ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.

Ko zna za uinitelja krivinog djela za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, ili ko samo zna da je takvo djelo
uinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi blagovremeno otkrivanje uinitelja ili krivinog djela, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


O nesprovoenju istrage tuilac je duan u roku od 3 dana
obavijestiti oteenog i podnosioca prijave. U tom sluaju oteeni i podnosilac
prijave mogu u roku od 8 dana podnijeti pritubu uredu tuioca.
Poseban sluaj kad tuilac nee narediti sprovoenje istrage je:
a) kod primjene meunarodnog prava za osobe sa imunitetom, kao i
b) sluajevi kad je zakonom propisano da se za odreene osobe krivino gonjenje
moe poduzeti samo po odobrenju nadlenog dravnog organa, jer bez ovog
odobrenja tuilac ne moe pokrenuti istragu, niti moe podii optunicu.
PROVOENJE ISTRAGE*
U zakonu je propisano ovlatenje tuioca da moe preduzimati sve istrane radnje,
odnosno, radnje dokazivanja koje su propisane u zakonu.
Istina, za neke od tih radnji tuilac prethodno mora pribaviti naredbu od sudije za
prethodni postupak, kao to je npr. naredba o pretresanju stana.
U zakonu je izriito predvieno da tuilac moe:
1. ispitivati osumnjienog (naravno, ako ovaj na to pristane, jer ga titi princip da
niko nije duan iznositi dokaze protiv sebe nemo probere se ipsum),
2. sasluavati oteenog i svjedoke,
3. vriti uviaj i rekonstrukciju dogaaja,
4. preduzimati posebne mjere koje obezbjeuju sigurnost svjedoka,
5. nareivati potrebna vjetaenja i
6. prikupljati odreene informacije.
O svim ovim radnjama koje tuilac preduzima moraju biti sastavljeni zapisnici.
NADZOR TUIOCA NAD RADOM OVLATENIH SLUBENIH OSOBA
(Ovlatenja i dunosti osl. u sluaju izvrenja kriv. djela) *
Ako postoji osnovana sumnja da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom
zatvora preko 5 godina, ovlatena slubena osoba je duna odmah obavijestiti
tuitelja i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere
da se pronae uinitelj krivinog djela,
da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili
sauesnika,
da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti
koji mogu posluiti kao dokazi, te
da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u
krivinom postupku.
Ovlatena slubena osoba duna je u ovom sluaju ako postoji opasnost od
odlaganja preduzeti neophodne radnje radi izvrenja nabrojanih zadataka.
O svemu to je preduzeto ovlatena slubena osoba duna je odmah obavijestiti
tuitelja i dostaviti prikupljene predmete koji mogu posluiti kao dokaz.
Ako postoji osnovana sumnja da je izvreno krivino djelo za koje je zakonom
propisana kazna zatvora do 5 godina, ovlatena slubena osoba je duna obavijestiti
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


tuitelja o svim raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzela
najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivino
djelo uinjeno.
ZADRAVANJE NA MJESTU UINJENJA KRIVINOG DJELA *
Ovlatena slubena osoba ima pravo da osobe zateene na mjestu uinjenja
krivinog djela zadri radi prikupljanja izjava ako te osobe mogu dati obavjetenja
vana za krivini postupak i o tome je duna obavjestiti tuitelja.
Zadravanje tih osoba na mjestu uinjenja krivinog djela ne moe trajati due od
est sati.
Ovlatena slubena osoba, moe fotografirati i uzimati otiske prstiju osobe za koju
postoje osnovi sumnje da je uinila krivino djelo. Kada to doprinosi efikasnosti
postupka, ovlatena slubena osoba moe javno objaviti fotografiju te osobe, ali
samo po odobrenju tuitelja.
Ako je potrebno da se utvrdi od koga potiu otisci prstiju na pojedinim predmetima,
ovlatena slubena osoba moe uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji
vjerovatnoa da su mogle doi u dodir s tim predmetima.
Osoba prema kojoj je preduzeta neka od radnji iz ovog lana ima pravo da podnese
pritubu tuitelju.

SUDSKO OSIGURANJE DOKAZA ***


Zavisno od faze postupka sudsko osiguranje dokaza u istrazi vri sudija za
prethodni postupak, a nakon podizanja optunice sudija za prethodno sasluanje.
Da bi sudija za prethodni postupak ili sudija za prethodno sasluanje izvrili sudsko
osiguranje dokaza - potrebno je da su ispunjeni kumulativno 3 uslova i to:
1.
da je sudsko osiguranje dokaza u interesu pravde, to je ustvari svodi na ocjenu
znaaja i vanosti npr. iskaza nekog svjedoka. Ako je u pitanju neki nevaan svjedok,
koji nije oevidac dogaaja i koji je npr. samo uo od nekoga za dogaaj koji se
desio, tada se nee vriti sudsko osiguranje dokaza.
2.
postojanje vjerovatnoe da npr. svjedok nee biti dostupan sudu u vrijeme
suenja. Stranka ili branilac koji predloe sudsko osiguranje dokaza duni su u
prijedlogu da to obrazloe i tu okolnost da uine vjerovatnom, dakle okolnost da
svjedok nee moi pristupiti na suenje
3.
da postoji prijedlog stranaka ili branioca da sud izvri sudsko osiguranje dokaza.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Kao to je navedeno, o sudskom osiguranju dokaza odluuje sudija za predhodni
postupak ili sudija za prethodno sasluanje i to na taj nain to provjerava da li su
ispunjeni uslovi da se takvo osiguranje dokaza obavi.
Ukoliko prihvati prijedlog za sudsko osiguranje dokaza onda se u prisutnosti
stranaka i branioca taj svjedok ispituje. Za ovo ispitivanje vae pravila za ispitivanje
svjedoka na glavnom pretresu. To znai da se svjedok ispituje direktno, unakrsno, a po
potrebi i sud vri dadatno ispitivanje. Ako na glavni pretres nije moglo biti osigurano
prisustvo tog svjedoka na pretresu e se proitati njegov iskaz. Ukoliko taj svjedok
pristupi na pretres, on e se ispitati a njegov raniji iskaz je irelevantan i isti se ne moe
itati.
Postoji mogunost da neki vaan dokaz kao to je npr. neka hemijska supstanica ili npr.
neka vrsta droge mogu promjeniti svoj sastav pa se i u ovakvim situacijama moe traiti
sudsko osiguranje dokaza tj. da analizu te materije izvri neki dravni organ ili ustanova.
Ako sudija za predhodni postupak odbije prijedlog za sudsko osiguranje dokaza,
onda donosi rjeenje protiv kojeg nezadovoljna stranka ili branioc mogu izjaviti
albu vanraspravnom vijeu u roku od tri dana.

OBUSTAVA ISTRAGE *
Tuilac ima pravo ne samo da donese naredbu o sprovoenju i nesprovoenju istrage, ve
i naredbu o obustavi istrage.
Istraga se obustavlja naredbom o obustavi istrage koju iskljuivo moe donijeti
tuilac i to u sluajevima koji su izriito predvieni zakonom:
1.
da djelo koje je uinio osumljieni nije krivino djelo (materijalno-pravni
razlog)
Radi se o situacijiama:
a)
kada je u pitanju graansko-pravni odnos, upravno-pravni odnos,
pravno-irelevantan odnos,
b)
kada nedostaje neki od elemenata iz opteg pojama krivnog dijela ili
neki od elemenata konkretnog krivinog djela,
c)
ako je u pitanju nuna obrana ili krajna nuda. Zbog nune obrane ili
krajne nude (kad djelo nije krivno djelo), istragu je mogue obustaviti samo
onda ako svi dokazi upuuju na iste zakljuke tj. da je osumljieni postupao u
nunoj obrani. Iako iz iskaza dva svjedoka proizilazi da osumljieni nije postupio u nunoj
obrani, a iz izkaza pet preostalih da jeste nije mogue naredbom obustaviti istragu.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2.

da nema dovoljno dokaza da je osumljieni izvrio krivino djelo


(injenini razlog) Ovdje se radi o tome da se raspolae sa dovoljno dokaza o tome da
je krivino djelo uinjeno, meutim da ne postoji dovoljno dokaza da je osumnjieni
poinitelj krivinog djela. Treba voditi rauna da zakonodavac u tom sluaju odnosno
samo u tom sljuaju dozvoljava tuiocu da ponovo otvori istragu ukoliko doe do
nekih novih dokaza iz kojih proizilazi da je osumljieni poinio krvino djelo za koje
je voena istraga.
3.
da je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili je nastupila
zastara ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje (procesnopravni razlozi) Amnestija i zastara krivinog gonjenja su ureene odredbama
krivinog materijalnog prava. Pod drugim smetnjama koje iskljuuju krivino
gonjenje podrazumijevaju se smrt ili duevno oboljenje osumnjienog nakon
uinjenja krivinog djela, pravosnano presuena stvar, te imuniteti prema domaem i
meunarodnom pravu.
O donoenju naredbe o obustavi istrage, tuilac je duan obavijestiti oteenog, koji
ima pravo podnijeti pritubu u roku od 8 dana Uredu tuioca.
Zakon daje ovlatenje tuiocu da ponovo otvori istragu ako je do obustave istrage
dolo iz razloga to nije bilo dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino
djelo. Naime, ukoliko tuilac doe do novih dokaza da je osumnjieni uinio
krivino djelo, ponovo e otvoriti istragu i nastaviti sa istragom protiv
osumnjienog,. Vrijeme utroeno do momenta obustave istrage uraunae se u
predvieni rok u kojem bi tuilac trebao okonati istragu.
OKONANJE ISTRAGE *
Tuilac okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se
moe podii optunica. Okonanje istrage e se zabiljeiti u spisu.
Prije okonanja istrage tuitelj e sasluati osumnjienog, ukoliko ranije nije bio
sasluan.
Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci od donoenja naredbe o provoenju
istrage, potrebne mjere da bi se istraga okonala poduzet e kolegij tuilatva.
SMRT I BOLEST UINIOCA KRIVINOG DJELA
Ako u toku krivinog postupka osumnjieni, odnosno optueni umre, postupak e se
rjeenjem obustaviti.
Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni u vrijeme izvrenja
krivinog djela bio neuraunjiv, a nalazi se u pritvoru ili u psihijatrijskoj ustanovi, nee se
pustiti na slobodu ve e se donijeti rjeenje o njegovom privremenom zadravanju u
trajanju do 30 dana.
Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni, nakon
izvrenja krivinog djela obolio od kakvog duevnog oboljenja, rjeenjem e se prekinuti
krivini postupak, a to lice e se uputiti nadlenom organu socijalnog staranja. Kada se
zdravstveno stanje optuenog popravi tako da moe uestvovati u postupku, posupak e
se nastaviti.
POSTUPAK OPTUIVANJA
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

PODIZANJE OPTUNICE*
Kad u toku istrage tuilac nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi
osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremit e i uputiti
optunicu sudiji za prethodno sasluanje. Zakon ne predvia poseban rok za podizanje
optunice nakon okonanja istrage, ali optunica e biti podignuta bez odlaganja ako je
stanje stvari dovoljno razjanjeno da se optunica moe podii. Oigledno kanjenje u
preduzimanju procesne radnje podizanja optunice moe biti razlog za pokretanje
disciplinskog postupka zbog nemarnog odnosa prema radu, stalnog i neopravdanog
kanjenje u provoenju radnji u vezi s vrenjem tuilake funkcije ili bilo kakvo drugo
ponovljeno nepotivanje dunosti tuioca.
Nakon podizanja optunice, osumnjieni, odnosno optueni i branilac, imaju pravo uvida
u sve spise i dokaze.
Nakon podizanja optunice stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno
sasluanje sudsko obezbjeenje dokaza.
SADRAJ OPTUNICE *
1)
naziv suda,
2)
ime i prezime osumnjienog s osobnim podacima,
3)
opis djela (dispozitiv optunice) - iz kog proizlaze:
a)
zakonska obiljeja krivinog djela,
b)
vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela,
c)
predmet na kome je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao i
d)
ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi,
4)
zakonski naziv krivinog djela s navoenjem odredbe krivinog zakona,
5)
prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenje imena svjedoka i
vjetaka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz,
6)
rezultat istrage,
7)
materijal koji potkrijepljuje navode optunice.
Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih.
Ovo predstavlja prvi fakultativni dio optunice. Dakle, jednom optunicom neka osoba
moe biti optuena za dva ili vie kriv. djela, a isto ako jedna optunica moe obuhvatiti
vie osumnjienih. Ako je neka osoba optuena za vie krivinih djela, tada, u pravilu,
svako od tih krivinih djela treba opisati zasebnim takama, a ovo iz razloga to se u toku
suenja moe pokazati da za neko krivino djelo ne postoje dokazi, pa u tom dijelu treba
donijeti oslobaajuu presudu, a u drugom dijelu presudu kojom se optueni oglaava
krivim. Ukoliko je nasuprot tome sve opisano u jednoj taci, tada postoji dosta problema
da sud izdvaja dio injeninog opisa za kojeg optuenog treba osloboditi od optube u
odnosu na injenini opis za koji optueni treba biti oglaen krivim.
Ako se osumnjieni nalazi na slobodi u optunici se moe predloiti da se odredi
pritvor, a ako se nalazi u pritvoru moe se predloiti da se pritvor produi ili da se
pusti na slobodu.
Prijedlog za odluivanje o pritvoru je drugi fakultativni, ali mogui dio optunice. Odluka
o pritvoru moe se donijeti tek poslije potvrivanja optunice. Praktino, prvo se odlui o
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


potvrivanju optunice, a odmah potom i o pritvoru.Ako se osumnjieni nalazi u
pritvoru, potvrivanje optunice se vri do isteka roka trajanja pritvora u istrazi.
ODLUIVANJE O OPTUNICI *
Kada optunica sa prateim materijalima stigne sudiji za
prethodno sasluanje onda on prvenstveno razmatra optunicu u smislu njene
formalne ispravnosti, odn. provjerava da li sadri sve to je potrebno da se po njoj
moe postupiti.
Ukoliko optunica ne sadri sve ono to je potrebno i
propisano u zakonu, sudija za prethodno sasluanje e pozvati tuioca da optunicu
ispravi odn. dopuni, a istovremeno e mu, u tom dopisu, ukazati na nedostatke u
optunici i ostaviti primjeren rok kako bi iste ispravio, uz upozorenje da e optunica,
ukoliko tako ne postupi biti odbaena kao i svaki drugi neuredan podnesak. Ako
tuilac u ostavljenom roku ne ispravi odn. ne dopuni optunicu, sud e rjeenje
odbaciti optunicu, a protiv takvog rjeenja nije doputena alba.
Ukoliko optunica sadri sve ono ta je potrebno da bi se po
njoj moglo postupiti, tj. ako je propisno sastavljena, onda sudija za prethodno
sasluanje razmatra dokaze, koji su dostavjeni uz optunicu kako bi izveo zakljuak
da li postoji osnovana sumnja da je osumljieni uinio kriv. djelo koje se u optunici
navodi. U tom smislu, sudija za preth. sasluanje, treba da proita dokaze koji su mu
dostavljeni (iskaze svjedoka, nalazi i miljenja vjetaka i sl), da izvri uvid u druge
dokaze (skica lica mjesta, fotodokumentacija i sl.) i pregleda predmete (no ili neko
drugo orue).
Ukoliko je tuilac dostavio dovoljno dokaza iz kojih
proizilazi postojanje osnovane sumnje da je osumljieni uinio krivino djelo
navedeno u optunici, tada sudija za prethodno sasluanje treba da potvrdi
optunicu. Svoju odluku o potvrivanju optunice, sudija za preth. sasluanje treba
da donese u roku od 8 dana raunajui od dana prijema optunice. U ovaj rok se ne
uraunava vrijeme kada je optunica vraena tuiocu, radi ispravke formalnih
nedostataka.
Ukoliko odbije sve ili pojedine take optunice, sudija za
prethodno sasluanje donosi rjeenje koje se dostavlja tuiocu. Protiv ovog
rjeenja alba nije doputena.
Zakon ne precizira formu potvrivanja optunice, npr.
potvrivanje u formi rjeenja ili naredbe. Najjednostavniji nain potvrivanja
optunice je stavljanje sudskog peata u gornji desni ugao optunice koji sadri
poslovni broj optunice, datum potvrivanja, ime i potpis sudije za prethodno
sasluanje koji je izvrio potvrivanje optunice. Ova forma potvrivanja optunice je
primjenjiva kada optunica sadri samo jednu taku ili se potvruju sve take
optunice. Meutim, ako optunica sadri vie taaka, a potvruju se samo pojedine
take optunice, potvrivanje je neophodno izvriti u formi rjeenja. Protiv ovog
rjeenja stranke i branilac nemaju pravo izjaviti albu, ali optueni i branilac mogu
podnijeti prethodne prigovore. Ukoliko odbije sve ili pojedine take optunice, sudija
za prethodno sasluanje obavezno donosi rjeenje koje dostavlja samo tuiocu, a
protiv ovog rjeenja tuiocu alba takoer nije dozvoljena.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Nakon potvrivanja pojedinih ili svih taaka optunice,
osumnjieni dobija status optuenog!!!
Ako se optueni nalazi na slobodi, optunica se dostavlja bez
odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru onda se dostavljanje optunice vri u roku
od 24 sata po potvrivanju optunice.
Razlozi efikasnosti nalau da se uz potvrenu optunicu
optuenom istovremeno dostavi i poziv radi izjanjenja o krivici, jer se izjanjenje
o krivici mora obaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja potvrene optunice.
Uz poziv za roite optueni e se obavijestiti da e mu
prilikom izjanjenja o krivici biti omogueno da se izjasni da li namjerava
podnositi prethodne prigovore i da navede prijedloge svojih dokaza koje treba
izvesti na glavnom pretresu.
Osim toga, uz potvrenu optunicu dostavlja se i rjeenje o
pritvoru ako je o istom odluivano.
Praktino, sud potvrenu optunicu dostavlja i tuiocu
zajedno sa pozivom na roite na kome e se optueni izjasniti o krivici po svim
takama potvrene optunice.
U sluaju ako je sud donio rjeenje kojim je odbijeno
potvrivanje optuniice, tuilac moe naknadno moe podnijeti novu optunicu
ako prikupi nove dokaze. Nova ili izmijenjena optunica mora biti zasnovana na
novim dokazima, jer je prethodna optunica odbijena upravo zbog toga to sudija za
pret. sasluanje nije utvrdio postojanje osnovane sumnje. Ova optunica se obavezno
podnosi na potvrivanje.

IZJANJENJE O KRIVNJI *
Izjanjenje o krivnji predstavlja novi koncept koji je uveden
ovom reformom, a to je preneseno iz anglosaksonskog, odn. angloamerikog sistema
(adversarni sistem).
Izjanjenje o krivnji optueni daje sudiji za prethodno
sasluanje. Tu izjavu daje u prisutnosti tuioca i branioca i ta njegova izjava se
unosi u zapisnik.
Prilikom davanja ove izjave, optueni treba da se odreeno
izjasni o tome da li je kriv ili nije, odnosno da kae kriv sam ili nisam kriv.
Meutim, ako se nakon poziva da se izjasni o krivnji,
optueni nee da izjasni o krivnji, ili nee odreeno da se izjasni, ili pone
priati o krivinom djelu ili neem drugom - onda sudija za prethodno sasluanje
ex officio u zapisnik unosi da se optueni izjasnio da nije kriv, tj. da porie krivnju.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ako se optueni izriito izjasni da nije kriv - sudija za
prehodno sasluanje predmet dostavlja sudiji odnosno vijeu na suenje radi
zakazivanja glavnog pretresa u roku od 60 dana, koji rok se iz opravdanih razloga, a
na prijedlog stranaka i branioca, moe produiti za jo 30 dana. Da li e predmet
dostaviti sudiji ili vijeu koje treba da sudi zavisi od teine krivinog djela, tj. ako je
upitanju kriino djelo za koje je propisana novana kazna ili zatvora do 5 godina predmet se dostavlja sudiji pojedincu, a u ostalim sluajevima predmet se upuuje
vijeu.
Ako se optueni izriito izjasni da jeste kriv - sudija za
prethodno sasluanje e predmet uputiti (opet u zavisnosti od teine kriv. djela) sudiji
odnosno vijeu radi zakazivanje roita na kome e se razmotriti mogunost
prihvatanja takve izjave. Zakon ne odreuje rok u kome mora postupiti sudija za
prethodno sasluanje, ali je oigledno da se ova radnja mora preduzeti bez odlaganja.
Najei razlog zbog kojih optueni priznaje krivnju jesu vrsti dokazi optube i
injenica da se priznanje krivnje u pravilu uzima kao olakavajua okolnost prilikom
odmjeravanja kazne.
Mogue su situacije da je optunica podnesena i potvena u
odnosu na npr. dva optuena, pa jedan da izjavu da priznaje krivnju, a drugi
porie krivnju. U tom sluaju treba izvriti razdvajanje krivinog postupka. U
odnosu na optuenog koji je priznao krivicu nastavlja se postupak izricanja presude
bez odravanja glavnog pretresa, ako sud prihvati izjavu o priznanju krivice. Prema
optuenom koji je negirao krivicu ili sud odbaci njegovu izjavu o priznanju krivice,
nastavlja se redovan krivini postupak.
Zakon zabranjuje uzimanje u obzir izjave o poricanju
krivice kao oteavajue okolnosti prilikom odmjeravanja krivinopravne
sankcije. Prvobitna izjava o poricanju krivice ne uzima se u obzir kod odmjeravanja
sankcije. To ne znai da optueni ne moe koristiti svoje prvobitne izjave ako je to u
interesu njegove odbrane, ako to predstavlja najpovoljniji nain odbrane.

RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE *


Samo na osnovu izjave o priznanju krivnje optuenom se ne moe izrei krivinopravna
sankcija. Zbog toga je zakonodavac predvidio obavezu suda, i to sudije odnosno vijea (u
zavisnosti od teine kriv. djela) da izvre provjeru date izjave o priznanju krivnje pred
sudijom za prethodno sasluanje i da tek onda odlue da li e prihvatiti izjavu o
priznanju krivnje ili e je odbaciti.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Dakle, kada sudija odnosno vijee uz pratee materijale dobije izjavu o priznanju
krivnje, treba provjeriti da li je ispunjeno vie kumulativnih uslova, koji su potrebni
da bi izjava o prizanju krivnje bila prihvaena:
1. Prvi uslov se odnosi na samu izjavu o priznanju krivnje, tj. provjerava se:
a)
da li je izjava data dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem i
b)
da li je optueni upoznat o moguim posljedicama izjave o priznanju
krivnje, kao to su:
izricanje krivino-pravne sankcije,
dosuivanje imovinsko-pravnog zahtjeva,
obavezivanje na plaanje trokova krivinog postupka i
druge posljedice koje mogu proizai iz tog krivinog postupka.
2. Drugi uslov se sastoji u obavezi suda da provjeri da li postoji dovoljno dokaza o
krivnji optuenog. Dakle, sudija/vijee, isto kao i sudija za preth. sasluanje, vre
pregled materijala koje je dostavio tuilac i na osnovu njih izvode zakljuak da li ima
dokaza o krivnji optuenog.
Ako nakon ovih provjera sudija/vijee prihvati izjavu o priznanju krivnje optuenog,
ta izjava se mora konstatovati u zapisnik. Nakon toga se odreuje datum odravanja
pretresa za izricanje krivino-pravne sankcije i to u roku najkasnije od 3 dana.
Nasuprot tome, ako sudija/vijee odbaci izjavu o priznanju krivnje, o tome e
obavijesiti stranke i branioca i to e konstatovati u zapisnik. U ovom sluaju, kada odbaci
izjavu o priznanju krivnje, u daljoj proceduri suenja ova izjava o priznanju krivnje se ne
moe koristiti kao dokaz.
PREGOVARANJE O KRIVNJI **
U nau kriv. proceduru je takoer uveden jedan novi procesni
institut a to je pregovaranje o krivnji. Osumnjieni odn. optueni i njegov branilac
mogu sa tuiocem jo u fazi istrage pregovarati o krivnji, odn. dogovarati se o
zakljuivanju sporazuma o priznanju krivnje. Ovo je mogue i kasnije, sve do
okonanja glavnog pretresa. Meutim, ne postoji mogunost da sud razmatra
sporazum o priznanju krivnje prije nego to je optunica potvrena.
Prilikom pregovaranja o krivnji sud nema apsolutno
nikakvih ovlatenja, ni da daje sugestije, niti se na drugi nain mijea u sainjavanje
sporazuma o priznanju krivnje. Pregovaranje o krivnji, koje kako smo ve rekli
moe otpoeti jo u toku istrage, u sutini se svodi na to - pod kojim uslovima e
osumnjieni odn. optueni priznati krivnju.
Ukoliko se tuilac i osumnjieni dogovore o uslovima, tada
prave sporazum, u stvari jednu vrstu ugovora u pisanoj formi, koji mora biti
potpisan od tuioca, osumljienog i njegovog branioca.
Tom prilikom, tuilac moe sa svoje strane ukoliko osumnjieni
pristane da prizna krivnju, ponuditi:
a) izricanje kazne ispod zakonskog minimuma, primjenom odredbi o ublaavanju
kazne (npr. za kriv. djelo za koje je predviena kazna zatvora najmanje 3 god.
moe mu ponuditi kaznu 1 ili 2 godine),
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


blau vrstu kazne (npr. izricanje novane kazne umjesto kazne zatvora), ili
blau vrstu krivino pravne sankcije (npr. uslovna osuda, umjesto kazne zatvora
ili novane kazne).
Prilikom sainjavanja sporazuma, stalno se mora voditi rauna o o
zakonskim mogunostima, tj. moraju se potovati materjalno-pravne odredbe
krivinog zakona, pa tuilac moe ponuditi samo ono to je predvieno zakonom.
(npr. osumnjienom ne smije ponuditi izricanje uslovne osude, ako to prema
krivinom zakonu nije mogue) Ukoliko to tuilac previdi, takav sporazum prilikom
razmatranja sud ne smije prihvatiti.
Postignuti sporazum o priznanju krivnje se dostavlja sudu, ali ne
prije nego to optunica bude potvrena. Dakle, tek nakon potvrivanja optunice
stvorena je procesna situacija u kojoj se sud moe upustiti u razmatranje sprazuma o
priznanju krivice.
Kada sudu bude dostavljen sporazum o priznanju krivnje on isto
mora biti razmatran i moe biti prihvaen ili odbaen.
Prilikom ocjene da li e prihvatiti sporazum sud provjerava vie
kumultivnih uslova - i to:
1. da li je sporazum o priznanju krivnje zakljuen dobrovoljno, svjesno i sa
razumijevanjem, te da li je optueni upoznat sa moguim zakonskim posljedicama
pismenog sporazuma o priznanju krivnje, ukljuujui i posljedice vezane za
imovinsko-pravni zahtjev i trokove kriv. postupka;
2. da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjienog, odn. optuenog (pominjanje
optuenog se odnosi na situaciju kada stranke naknadno postignu sporazum i to
npr. u toku suenja).
3. da li je optueni razumio da se sporazumom o priznanju krivnje odrie ne samo
prava na suenje, ve i prava na albu u odnosu na krivno pravnu sankciju, koja
e mu se na osnovu sporazuma izrei. Ukoliko optueni ili tuilac izjave albu
zbog krivino-pravne sankcije koja je izreena presudom, a koja je bila
predviena u sporazumu, onda e takva alba biti odbaena kao nedoputena.
Meutim mogue su situacije da optuenom bude izreena krivno pravna
sankcija vea od onoga to je predvieno u sporazumu o prizanju krivnje. U tom
sluaju, alba e biti razmatrana kod drugostepenog suda.
Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje - izjava osumnjienog
odn. optuenog se unosi u zapisnik i nakon toga odreuje pretres za izricanje
krivino pravne sankcije u roku od 3 dana. Postoji mogunost, ukoliko se stranke i
branitelj sloe, da se odmah izrekne krivino-pravna sankcija predviena u
sporazumu, ali oni mogu traiti da to ne bude tako, pa onda sud zakazuje pretres u
roku od 3 dana na kome se izrie krivino-pravna sankcija.
Nasuprot tome ako sud odbaci sporazum o prizanju krivnje o tome e
obavijstiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik, a sporazum kao i izjava o
priznanju krivnje optuenog se u toku suenja ne moe korisititi kao dokaz.
O razultatima pregovaranja o krivnji sud e obavijestiti oteenog.
b)
c)

POVLAENJE OPTUNICE *

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Povlaenje optunice je pravo tuioca da raspolae optubom to
predstavlja odstupanje od principa legaliteta krivinog gonjenja, a realizaciju principa
mutabiliteta.
Tuilac ima pravo da povue optunicu , bez prethodnog
odobrenja, do potvrivanja optunice.
Nakon toga, pa do poetka glavnog pretresa, optunica se
moe povui samo uz prethodno odobrenje sudije za prethodno sasluanje.
Prethodno odobrenje se daje na osnovu zahtjeva tuioca sa kratkim razlozima, koji se
moe uputiti pismeno ili usmeno na zapisnik.
Ukoliko se optunica povue (prije ili nakon potvrivanja),
sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje kojim se krivini postupak
obustavlja.
O obustavljanju krivinog postupka odmah se obavjetavaju
osumnjieni odn. optueni i branilac, kao i oteeni. Obavjetenje navedenih lica
se vri jednostavnom dostavom rjeenja o obustavljanju postupka.
Ukoliko tuilac izjavu o povlaenju optunice da na glavnom
pretresu, ista se moe tumaiti samo kao izjava o odustanku od optube i tada sud
donosi presudu kojom se optuba odbija.
RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU*
Kao to je ve reeno optueni i njegov branilac mogu nakon potvrivanja optunice,
a u roku od 15 dana od dana uruenja optunice, podnijeti prethodne prigovore. Ti
prethodni prigovori se iznose u pismenom podnesku koji se dostavlja sudu a o njima
odluuje sudija za prethodno sasluanje.
to se tie samog sadraja takvog podneska u njemu se moe:
1. osporavati nadlenost suda (misli se samo na stvarnu nadlenost, jer u smislu
lana 36. ZKP FBIH, nakon potvrivanja optunice sud se ne moe oglasiti
mjesno nenadlenim, a niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti),
2. osporavati sadraj optunice odnosno ukazivati na njene formalne nedostatke,
3. osporavati zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja,
4. zahtijevati spajanje ili razdvajanje postupka i konano
5. osporavati odluka kojom je optuenom odbijen zahtjev za dodjelu branioca
siromanih.
Ukoliko takvi prigovori nisu opravdani donosi se rjeenje protiv kojih nije dozvoljena
alba.
Nasuprot tome ukoliko je neki prigovor opravdan, npr. prigovor kojim se osporava
formalna ispravnost optunice, pa ocijeni da takav prigovor zaista stoji, SPS e u tom
sluaju postupiti u svemu onako kako se to radi sa neurednim podneskom.
GLAVNI PRETRES
JAVNOST GLAVNOG PRETRESA
Glavni pretres je javan.
Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Osobe koje su prisutne na glavnom pretresu ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim
uvara optuenog i osoba kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vijea.
ISKLJUENJE JAVNOSTI
Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka glavnog pretresa sudija, odnosno vijee moe
u svako doba, po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek po
njihovom sasluanju, iskljuiti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je
to u interesu dravne sigurnosti ili ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne,
slubene ili vane poslovne tajne, uvanja javnog reda, zatite morala u demokratskom
drutvu, osobnog i intimnog vota optuenog ili oteenog ili zatite interesa
maloljetnika ili svjedoka.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, branitelja, oteenog, zakonskog
zastupnika i punomonika.
Sudija, odnosno vijee moe dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost
iskljuena budu prisutne slubene osobe, nauni i javni radnici, a na zahtjev
optuenog moe to dopustiti i njegovom branom, odnosno izvanbranom drugu i
bliskim srodnicima.
Sudija, odnosno vijee e upozoriti osobe koje su prisutne glavnom pretresu na kome je
javnost iskljuena da su dune da kao tajnu uvaju sve ono to su na pretresu saznale i
da neovlateno odavanje tajne predstavlja krivino djelo.
PRETPOSTAVKE ZA ODRAVANJE GLAVNOG PRETRESA *
Zakon je predvidio pretpostavke za odravanje glavnog pretresa na koji trebaju
pristupiti sve osobe koje su pozvane a da li se glavni pretres moe odrati,
U sluaju ako je neko izostao, odravanje glavnog pretresa zavisi od toga koji je od
procesnih subjekata ili uesnika u postupku izostao (npr. nee se odlagati ako je samo
neki od svjedoka izostao). Za razliku od toga ukoliko je izostao tuilac, optueni ili
njegov branilac glavni pretres se odlae. Postoji izuzetak u odnosu na branioca, a to je
ako se optueni odrekne prava na branitelja, a odrana nije obavezna.
OTVARANJE ZASJEDANJA *
Pojmnovno otvaranje zasjedanja znai poetak rada na nekom predmetu ali to isto tako
ne znai da je glavni pretres poeo (glavni pretres poinje itanjem optunice).
Zasjedanje otvara sudija odnosno predsjendik vijea koji objavljuje predmet glavnog
pretresa to podrazumijeva saoptavanje imena optuenog i tuitelja kao i navoenje
krivinog djela za koje je optunica potvrena.
Od otvaranja zasjedanja pa do njegovog zakljuenja sudija odnosno vijee treba paziti na
nadlenost suda. Ukoliko sud nije nadlean do poetka glavnog pretresa treba donijeti
rjeenje o nenadlenosti ako je glavni pretres poeo sud mora donijeti presudu kojom se
optuba odbija.
NEDOLAZAK TUIOCA (OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE) NA GL. PRETRES

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ukoliko tuitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne doe na glavni pretres isti se mora
odloiti. Ovo zbog toga jer se ni pod kojim uvjetima glavni pretres ne moe odrati
ukoliko nije prisutan tuitelj. Ako bi se desilo da se glavni pretres odri bez prisustva
tuitelja u tom sluaju je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka zbog koje
se ukoliko bude izjavljena alba presuda mora ukinuti.
Zakon je predvidio sankcioniranje izostanka tiitelja sa glavnog pretresa pod uvjetom da
je isti odloen zbog njegovog izostanka. (meutim, ukoliko je do odlaganja dolo iznekog
drugog razloga, kao to je izostanak sudije onda je takvo kanjavanje iskljueno)
Postoji obaveza sudije odnosno predsjednika vijea da pozove tuitelja kako bi ovaj iznio
razloge zbog kojih je izostao i ukoliko su opravdani (npr prije suenja pozlilo) nee biti
kanjen a u protivnom ako nije bilo opravdan razloga moe se kazniti novanom kaznom
do 5000 KM. Sud donosi rjeenje.
Protiv tog rjeenja je dozvoljena alba.
NEDOLAZAK OPTUENOG NA GLAVNI PRETRES *
Zakonodavac je takoer predvidio obavezno prisustvo optuenog na glavnom pretresu.
Njegov izostanak sa glavnog pretresa omoguava preduzimanje odgovarajuih mjera
samo pod uvjetom ukoliko je uredno pozvan na glavni pretres i nije doao a niti je svoj
izostanak opravdao. Za ovu situaciju zakonodavac je predvidio njegovo obavezno
privoenje. Ukoliko bi se desilo da optueni naknadno opravda svoj izostanak sudija
predsjednik vijea moe opozvati naredbu.
Postoje situacije kada optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na
glavni pretres - u tom pravcu preduzima aktivne radnje (npr. ve jednom bio privoen pa
ponovno ne doe ili kada sudska policija doe da ga privede pobjegne iz svog stana i
slino) onda su time uspunjeni uvjeti da se prema njemu odredi pritvor. Taj pritvor moe
trajati do objavljivanja presude a najdue 30 dana.
Optuenom se ne moe suditi u odsustvu.
NEDOLAZAK BRANIOCA NA GLAVNI PRETRES *
Postoje situacije kada uredno pozvani branitelj na glavni pretres ne doe i svoj izostanak
ne opravda.
U tim sluajevima glavni pretres se odlae jer je optuenom garantirano pravo na
formalnu odbranu.
U takvom sluaju obaveza je suda da pozove branitelja da objasni razloge svog
nedolaska.
Branitelj nije obavezan da doe na to roite jer moe sudu dostaviti i podnesak u kome
e objasniti razloge svog izostanka i ponuditi odgovarajue dokaze (npr bio bolestan).
Ukoliko sud ocijeni da razlozi izostanka nisu bili opravdani onda u tom sluaju donosi
rjeenje o kanjavanju branitelja novanom kaznom koja moe biti do 5000 KM.
Dakle uvjeti za kanjavnaje branitelja su:
1) da je uredno pozvan na glavni pretres,
2) da je izostao sa tog glavnog pretresa i
3) da kansije nije opravdao svoj izostanak.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Sa ovom situacijom treba izjednaiti situaciju ako bi branitelj neopravdano napustio
glavni pretres jer bi se i u tom sluaju novano kazniti.
Ako se radi o branitelju koji je postavljen po slubenoj dunosti a neopravdano izostaje
mogue je uz saglasnost optuenog odrediti drugog branitelja.
NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJETAKA NA GLAVNI PRETRES *
Isto tako postoje situacije da na glavni pretres ne pristupi svjedok ili vjetak koji su
uredno pozvani i svoj izostanak nisu opravdali.
U tom sluaju sud donosi naredbu o njihovom prinudnom dovoenju.
Zakon predvia mogunost da se i oni u ovakvom sluaju kazne novanom kaznom do
5000 KM.
to se tie samog odlaganja glavnog pretresa zbog njihovog nedolaska to je faktiko
pitanje i zavisi od konkretne situacije.
ODLAGANJE I PREKIDANJE GLAVNOG PRETRESA
RAZLOZI ZA ODLAGANJE GLAVNOG PRETRESA
(1) Na zahtjev stranaka ili branitelja glavni pretres se moe odloiti rjeenjem sudije,
odnosno predsjednika vijea ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optueni nakon
izvrenog krivinog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje
druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede.
(2) Rjeenje kojim se odlae glavni pretres unijee se u zapisnik i, po mogunosti,
odrediti e se dan i sat nastavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea e
takoer narediti osiguranje dokaza koji se mogu izgubiti ili unititi zbog odlaganja
glavnog pretresa.
(3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije doputena alba.
NASTAVLJANJE ODLOENOG GLAVNOG PRETRESA
(1) Ako se glavni pretres koji je bio odloen dri pred istim sudijom, odnosno vijeem,
pretres e se nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok ranijeg
glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da glavni pretres
pone iznova.
(2) Glavni pretres koji je odloen mora iznova poeti ako se izmijenio sastav vijea, ali
po sasluanju stranaka i branitelja vijee moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci
i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uviaj, nego da se proitaju iskazi
svjedoka i vjetaka dati na ranijem gl. pretresu, odn. da se proita zapisnik o uviaju.
(3) Ako je odlaganje trajalo due od 30 dana ili ako se glavni pretres dri pred drugim
sudijom, odnosno predsjednikom vijea - glavni pretres mora iznova poeti i svi dokazi
se moraju ponovno izvesti.
PREKID GLAVNOG PRETRESA

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(1) Osim u sluajevima predvienim ovim zakonom sudija, odnosno predsjednik vijea
moe prekinuti glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se
neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optube ili odbrane.
(2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijeem.
(3) Ako se glavni pretres ne moe nastaviti pred istim sudijom, odnosno vijeem ili ako je
prekid glavnog pretresa trajao due od 8 dana postupit e se po odredbama lana 266.
ovog zakona.
ZAPISNIK O GLAVNOM PRETRESU *
Uobiajeno je da se zapisnik o glavnom pretreseu vodi pisanjem na kompjuteru.
U taj zapisnik se unosi cijeli tok glavnog pretresa sa svim detaljima preduzetih procesnih
radnji.
Takoer se u zapisnik o glavnom pretresu unosi potpuna izreka, ta izreka predstavlja
izvornik.
Ako je doneseno rjeenje o pritvoru i to rjeenje se unosi u zapisnik.
ITANJE OPTUNICE I DOKAZI OPTUBE I ODBRANE **
Zakon izriito predvia kao obavezu tuioca da proita optunicu.
Glavni pretres poinje itanjem optunice. Tada se uesnici u postupku i publika u
sudnicu upoznaju sa glavnim predmetom krivinog postupka.
Optunicu ita tuitelj i to je njegovo iskljuivo pravo i obaveza.
Poslije itanja optunice tuitelj ne moe vie povui optunicu ali moe dati izjavu da
odustaje od optube i u tom sluaju, sud donosi presudu kojom se optuba odbija. Dakle,
nakon podnoenja optunice od strane tuiteja sudu pa do poetka glavnog pretresa,
tuilac nema pravo da izmjeni optunicu i to moe uiniti u toku dokaznog postupka.
Nakon itanja optunice obaveza je suda da zatrai od optuenog da se izjasni da li
je razumio optunicu. Ako optueni izjavi da je nije razumio, onda je obaveza suda da
mu pojasni njene navode.
Nakon toga tuitelj mora dati tzv. uvodnu rije (uvodno izlaganje ili uvodni govor) Ovo
je obaveza tuioca koji se toga ne moe odrei niti mu to pravo moe biti uskaraeno, a
tokom uvodnog izlaganja, tuilac iznosi kratke razloge o tome sa kojim e dokazima
dokazati tezu optube. Pravo tuioca da ukratko iznese dokaze na kojima zasniva
optunicuje prva prilika da sudu navede vrste i jasne dokaze optube, koji e biti
izvedeni na glavnom pretresu. Uvodno izlaganje je dakle za tuitelja obavezno i ne treba
ga poistovjeivati sa zavrnim rijeima.
to se tie optuenog i njegovog branioca zakon predvia da oni mogu ako ele, ali
ne moraju da koriste pravo i iznesu uvodno izlaganje. Zbog toga sud poziva
optuenog i njegovog braniteja i pita ih da li se ele koristiti svojim pravom na uvodno
izlaganje i iznoenje dokaza koje e ponuditi u svojoj obrani. Ovakvo zakonsko rjeenje
je u skladu sa pravom optuenog da ne iznosi svoju odbranu i koje je osigurano u svakoj
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


fazi postupka, ukljuujui i procesnu situaciju kao to je ova. Ovo pravo ima i svoju
logiku jer zato bi optueni dokazivao svoju nevinost dok tuitelj ne dokae njegovu
krivnju.
DOKAZNI POSTUPAK *
IZVOENJE DOKAZA *
U zakonu je predvieno pravo stranaka i branioca da predlau i pozivaju svjedoke,
vjetake, te izvode svoje dokaze u skladu sa pravilima odreenim u zakonu.
Izraz pozivanje svjedoka u toku suenja je u stvari preuzet iz adversarnog sistema i
kada npr tuitelj kae da poziva nekog svjedoka to ne znai da on u bukvalnom smislu
izlazi pred sudnicu i poziva svjedoka - ve to radi slubenik suda, a niti se pod ovim
podrazumjeva da on u pripremi suenja svjedoku dostavja poziv za suenje. Sve te radnje
pozivanja, odnosno dostavljanje poziva i prozivanje svjedoka obavlja sud.
Svi dokazi se mogu svrstati u 3 grupe: 1. dokazi optube, 2. dokazi odbrane i 3.
dokazi suda.
Pored toga, mogui su i dodatni dokazi stranaka odnosno branioca.
Inae, dokazi se izvode slijedeim redoslijedom:
1. Dokazi optube;
2. Dokazi odbrane;
3. Dokazi optube kojima se pobijaju pobijaju navodi odbrane (replika);
4. Dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje optube (duplika);
5. Dokazi ije izvoenje je predloio sud.
U pravilu sud bi trebao uvijek da saeka izvoenje dokaza optube i odbrane pa
tek onda izvodi svoje dokaze prema tome sud treba da se to manje mijea u
prikupljanje dokaze i ispitivanje svjedoka, ali e u sluaju neaktivnosti stranaka i
branitelja biti prinuen da to radi.
Dokazi se izvode po tzv modelu unakrsnog ispitivanja. Dakle, prilikom izvoenja
naprijed navedenih dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.
Direktno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoka, ali sudija, odnosno vijee moe
u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku.

DIREKTNO, UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE SVJEDOKA *


U toku glavnog pretresa se izvode dokazi optube, odbrane i dokazi suda.
Kada su u pitanju iskazi svjedoka ili vjetaka ono se provodi po modelu
unakrsnog ispitivanja.
U okviru unaksrnog ispitivanja, ispitivanje svjedoka (isto tako optuenog i vjetaka)
obavlja se po pravilima adversarnog sistema, ali se vidi i postojanje elemenata
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


inkvizitorskog sistema, koji se ogledaju u pravu suda da ispituje svjedoke (optuenog i
vjetaka) i to, kako svjedoke odbrane i optube, tako i svjedoke koje je sud pozvao.
Poto ove zakonske odredbe omoguuju ne samo procesne aktivnosti stranaka, ve i suda,
onda je jasno da imamo mjeoviti postupak, tj. mjeavinu angloamerike i evropske
kontinentalne procedure.
Glavno ili direktno ispitivanje svjedoka obavlja stanka ili branioc koji je pozvao
svjedoka.
Oni ga prvi ispituju da dokau istinitost svojih tvrenja.
Tako tuilac nastoji da dokae tezu optube (da je optueni uinio krivino djelo na nain
kako je to opisano u optunici), a ako direktno ispitivanje vri branitelj da dokae
antitezu odbrane.
Nakon toga slijedi unakrsno ispitivanje svjedoka koje takoer potie iz adversarnog
sistema.
Prilikom unakrsnog ispitivanja nastoje se dobiti odgovori za suprotnu stranu i to na nain
da se oslabe odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog ili glavnog ispitivanja.
Pri tome treba naglasiti da se pitanja prilikom unakrsnog ispitivanja ograniavaju na
opseg odgovora koji su dati prilikom direktnog ispitivanja. Dakle, glavno ili direktno
ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje.
Ako svjedok prilikom unakrsnog ispitivanja dadne odgovore izvan onoga to je pitan
prilikom direktnog ispitivanja onda je to prema pravilima adversarnog sistema
irelevantno i ti odgovori se ne uzimaju u obzir. Radi toga bi stranka ili branitelj koji vre
takvo ispitivanje morali voditi rauna o tome, a to bi morao da radi i sud po slubenoj
dunosti.
Prilikom unakrsnog ispitivanja ona strana koja obavlja takvo ispitivanje moe nastojati da
dovede u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. da dokazaju da svjedok lae). Postoje i
situacije u kojima svjedok u vezi nekog krivinog djela, iznosi sve okolnosti koje se
odnose na cijeli dogaaj, iako je vidio samo njegov dio, pa to treba pri ovom nainu
ispitivanja otkriti. Obaveza je sudije odn. predsjednika vijea da zatiti svjedoka od
maltretiranja, kao i od ponovnog odgovaranja na ista pitanja.
Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. sugestivnih pitanja je mogue uz
prethodno odobrenje sudije odn. predsjenika vijea. Takva pitanja moe dozvoliti sudija
odnosno predsjednik vijea ako se radi o svjedoku pozvanom protiv njegove volje, ako je
pristrasan, nevoljan odnosno nee da sarauje i pokazuje odbojan stav.
Prilikom unakrsnog ispitivanja moe se pojaviti problem alibija, jer postavlja se pitanje
kako postupiti u sluaju ako se npr. radi o svjedoku optube i tuilac je tog svjedoka
direktno ispitao na neke okolnosti, ali ne i na okolnosti alibija optuenog, koje bi mogle
biti poznate tom svjedoku, pa mu zbog toga branioc ne moe postavljati pitanja koja bi se
odnosila na alibi. Takva situacija bi se trebala razrijeiti na nain da branioc zatrai od
suda dozvolu da postavlja takva pitanja vezana za alibi, a ako to sud ne dozvoli da stavi
prijedlog za sasluanje tog svjedoka kao svjedoka odbrane, tj. da svjedok nakon
zavrenog ispitivanja izae i saeka pred sudnicom, jer e ga on pozvati kao svog
svjedoka i direktno ga ispitati.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Nakon unakrsnog ispitivanja slijedi dodatno ispitivanje ili protuispitivanje, gdje
stranke ili branioc koji su pozvali svjedoka i direktno ga ispitali, dobivaju jo jednu
priliku da jo jedanput ispitaju svjedoka.
Oni u tom sluaju nastoje da oslabe odgovore koje je svjedok dao prilikom unakrsnog
ispitivanja i to naravno ako su u pitanju odgovori koji ne odgovaraju npr. stranci koja je
pozvala svjedoka. Dakle, pitanja u ovoj fazi se odnose na ono to je svjedoka pitala
suprotna stranka ili branioc.
Konano treba naglasiti da u toku ispitivanja svjedoka i sud ima pravo da
postavlja pitanja bilo u toku direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili dodatnog
ispitivanja, a moe i saekati da oni to zavre pa da onda tek sud ispita svjedoka.
Ako se radi o svjedoku koje je pozvan od strane suda (ne radi se o svjedoku koga su
predloile stranke) prvo e sud ispitati takvog svjedoka, a onda e dozvoliti strankama da
postavljaju pitanja.
PRAVO SUDA DA NE DOPUSTI PITANJE ILI DOKAZ *
Sudija odn. predsjednik vijea je dominus litis na gl. pretresu i on odluuje o tome
da li je neko pitanje nedoputeno ili nevano, a isto tako odluuje o prijedlozima
stranaka i branioca u pogledu izvoenja novih dokaza, koje odbija ako dokaz nema
znaaja za predmet ili je nepotreban.
Poto sudija odn. predsjednik vijea rukovodi glavnim pretresom njegovo je pravo
da zabrani pitanje i odgovor na pitanje bilo koje stranke i branioca ako je pitanje:
1.
ponovljeno - ranije postavljeno pitanje i dobiven odgovor,
2.
nedozvoljeno:
a) ako unakrsno ispitivanje prelazi okvire direktnog ispitivanja, tj. trae se odgovori
na okolnosti i injenice koje nisu bile predmet direktnog ispitivanja, niti se mogu
dovesti u vezu sa predmetom svjedoenja,
b) ako se svjedoku suprotne stranke postavljaju sugestivna pitanja bez prethodne
dozvole suda, ili
c) ako se pitanje odnosi na injenice koje se po zakonu ne mogu dokazivati, npr.
seksualne predispozicije oteene strane ili injenice vezane za dokaz pribavljen
na nezakonit nain, npr. opis predmeta koji oduzet bez naredbe i bez postojanja
zakonskih uslova.
3.
nevano za predmet - zato to se ne odnosi na injenice koje se mogu dovesti u
vezu sa konkretnim sluajem.
Zabrana pitanja i odgovora na pitanje se odnosi na sve uesnike u postupku , na
stranke, branioca i sudije, lanove vijea.
Odluka sudije odn. predsjednika vijea o zabrani pitanja ili odgovora na pitanje je
konana.
Meutim, stranke i branilac imaju pravo navedenu odluku sudije odn. predsjednika
vijea pobijati albom na presudu, ako je zbog zabrane pitanja ili odgovora injenino
stanje pogreno ili nepotpuno utvreno.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


POSEBNA PRAVILA O DOKAZIMA U SLUAJEVIMA SEX. DELIKATA
U postupku se ne mogu koristiti kao dokazi injenice koje se odnose na ranije seksualno
ponaanje oteene strane i njene seksualne predispozicije.
Izuzetno od st. 1. ovog lana moe se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska
dokumentacija o povredama ili dr. materijalni dokazi potiu od druge osobe, a ne od
optuenog.
U sluajevima uinjenja krivinih djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih
meunarodnim pravom, pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u prilog odbrane
optuenog.
Prije prihvatanja dokaza u skladu s ovim lanom obavit e se odgovarajue sasluanje s
koga je iskljuena javnost.
POSLJEDICE PRIZNANJA OPTUENOG *
Mogue su situacije da optueni u toku optunog postupka ospori krivnju ili ne napravi
sporazum o priznanju krivnje pa se u toku glavnog pretresa odlui da prizna krivnju.
Takvu izjavu moe dati nakon izvedenih dokaza na glavnom pretresu.
Poto ni u ovom sluaju takvo priznanje ne moe biti autonoman dokaz, to je i
zakonodavac propisao da e to priznanje biti prihvaeno samo pod uslovom ako
ranije izvedeni dokazi ukazuju da je optueni zaista uinio krivino djelo.
Takoer, priznanje mora biti:
1. potpuno (dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem) i
2. u skladu s prije izvedenim dokazima.
Ako su ispunjeni ti uslovi na izricanje krivino pravne sankcije.
Potpuno priznanje optuenog se odnosi na sve take optunice i zajedno sa
sadrajem prije izvedenih dokaza potvruje tanost zakonskih obiljeja krivinog
djela opisanih u dispozitivu optunice. Prema tome, ovdje se trai podudarnost
priznanja optuenog i optube u bitnim elementima. Iz ovog proizlazi logian zakljuak
da se djelimina, nepotpuna priznanja ne mogu prihvatiti. U praksi, kod nepotpunih
priznanja najee se radi o priznanju objektivnog izvrenja krivinog djela koje u sebi
sadri osnove iskljuenja postojanja krivinog djela (npr. nuna odbrana ili krajnja
nuda). U ovakvim situacijama sud je primoran da nastavi dokazni postupak.
SASLUANJE VAN SUDNICE
Ako se u toku suenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe pred
sud, ili da bi njegov dolazak bio povezan s nesrazmjernim tekoama, sudija,
odnosno predsjednik vijea moe narediti da se svjedok, odnosno vjetak ispita van
sudnice - ukoliko njegovo svjedoenje smatra vanim.
Sudija, odnosno predsjednik vijea, stranke i branitelj e prisustvovati ispitivanju, a
ispitivanje e se provesti u skladu s pravilima unakrsnog ispitivanja.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Ako sudija, odnosno predsjednik vijea nae da je to neophodno, ispitivanje


svjedoka se moe izvriti prilikom rekonstrukcije dogaaja van sudnice. Sudija,
odnosno predsjednik vijea, stranke i branitelj e biti prisutne na rekonstrukciji, a
ispitivanje e se provesti u skladu s pravilima unakrsnog ispitivanja.
Stranke, branitelj i oteeni uvijek se obavjetavaju o vremenu i mjestu ispitivanja
svjedoka ili izvoenju rekonstrukcije, s uputstvom da stranke, branitelj i svjedoci
moraju prisustvovati ovim radnjama.
Sasluanje e se provesti kao da se izvodi na glavnom pretresu u skladu s pravilima
unakrsnog ispitivanja.
IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOENJA DOKAZA
Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti
koriteni prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda
ili u odgovoru na pobijanje ili za dodatno ispitivanje. U ovom sluaju osobi se moe
dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.
Zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea
proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u sluaju ako su ispitane
osobe umrle, duevno oboljele, ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud
nemogu, ili je znatno otean iz vanih uzroka.
IZMJENA OPTUBE *
-

Izmjena optube na glavnom pretresu je diskreciono pravo


tuioca koje koristi kada ocijeni da se tokom dokaznog postupka izmijenilo
injenino stanje iznijeto u optunici.
Ako tuilac toku dokaznog postupka na glavnom pretresu,
drugaije ocijeni dokaze prikupljene u istrazi i izvede zakljuak da mu injenini opis
iz optunice nije dobar - tada moe traiti od suda da na glavnom pretresu izvri
izmjenu podnesene optunice, tj. da u injeninom opisu djela izmjeni odlune
injenice.
Dakle, sud ne moe naloiti tuiocu izmjenu optube, niti se
izmjena optunice moe vriti prije izvoenja dokaza (optube odn. odbrane) koji
mogu da ukau da se izmijenilo injenino stanje izneseno u optunici.
Tuilac to moe uiniti po svom nahoenju tj. na osnovu svoje
nove subjektivne ocjene, tj. nove ocjene izvedenih dokaza, koja moe biti razliita od
one koju je imao prilikom sastavljanja optube. Sud, u ovom sluaju, mora dozvoliti
tuiocu da izvri izmjenu optunice, a ako mu to zabrani tuilac moe uspjeno
izjaviti albu zbog relativno bitne povrede odredaba kriv. postupka.
Izmjena optube podrazumjeva promjenu odlunih
injenica, koje su navedene u injeninom opisu djela iz optube, tj. izmjenu onih
injenica i okolnosti iz injeninog opisa djela optunice, a koje predstavljaju

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


zakonska obiljeja krivinog djela. Npr.radie se o izmjeni optunice za krivino djelo teke
krae kada tuilac izmjeni injenice i okolnosti iz optunice koje predstavljaju obijanje zakljuanog
prostora, pa umjesto toga u injenini opis unese injenice i okolnosti koje predstavljaju provaljivanje.
-

S druge strane, ako tuilac vri izmjenu nekih okolnosti iz


injeninog opisa koje nisu odlune (ne predstavljaju zakonska obiljeja kriv. djela)
radi se o tzv. preciziranju optunice, a ne izmjeni optunice. Npr. da je oteeni na
mjesto dogaaja doao iz upe, umjesto iz garae, kako je prvobitno navedeno u optunici.

Izmjena optube ne bi smjela prouzrokovati izmjenu pravne


kvalifikacije krivinog djela koja bi oteala procesni poloaj optuenog.
Kada tuilac mijenja injenini opis djela on moe mijenjati
samo one injenice i okolnosti koje su bile predmet optube. Drugim rijeima,
izmjena optube se moe odnositi samo na genusno (isto) krivino djelo za koje
je podnesena optuba, ali ne i na neko drugo krivino djelo, jer bi se u tom
sluaju radilo o nedozvoljenom proirenju optube, koje bi sud morao odbiti. To
znai, ako je npr. tuilac podnio optunicu protiv optuenog zbog krivinog djela silovanja, pa se
pokae da za to krivino djelo nema dokaza ali se isto tako pokae da je optueni prije odlaska sa
mjesta dogaaja ukrao tanu oteenoj (to nije bilo obuhvaeno u injeninom opisu djela) onda
tuilac nema pravo da izmijeni optunicu tako to bi umjesto injenica i okolnosti koje predstavljaju
kriv. djelo silovanja sada naveo injenice i okolnosti koje predstavljaju kriv. djelo krae. U ovom
sluaju bi se u stvari radilo o nedozvoljenom proirenju, a ne o izmjeni optunice.

Usljed izmjena optunice, a radi pripremanja odbrane,


glavni pretres moe biti odgoen. O ovoj fakultativnoj zakonskoj mogunosti, sud
odluuje na prijedlog optuenog odn. branioca. Glavni pretres e se odgoditi ukoliko
se radi o znaajnijim izmjenama optunice. Npr. u sluaju izmjene injenica i okolnosti kod
kriv. djela krae da se radilo o provaljivanju, a ne obijanju zatvorenog prostora, sud nee dozvoliti
odlaganje glavnog pretresa. Meutim, ukoliko se radi o kriv. djelu iz oblasti privrednog kriminala,
gdje su izmjene optunice bile obimnije, uvijek treba dozvoliti odgaganje glavnog pretresa radi
pripremanja odbrane. U sluaju prihvatanja prijedloga odbrane glavni pretres se odgaa.

U svakom sluaju odbrani treba pruiti mogunost da se izjasni o injenicama i


pravnim pitanjima procesnopravne i materijalnopravne prirode. Povreda ovog prava
predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka.
U sluaju izmjene optube, izmijenjena optunica se ne
dostavlja na potvrivanje, ali sud mora pozvati optuenog da se izjasni o tome da li
razumije izmjene optunice i optunicu u cjelini. Zatim, sud odluuje da li e odloiti
glavni pretres radi pripremanja odbrane.
S obzirom da se ne vri potvrivanje izmijenjene optunice,
potrebno je da izmeu ranije optunice i opisa djela u izmijenjenoj optunici
postoji istovjetnost u osnovnim elementima. Izmjena se mora kretati u granicama
subjektivnog i objektivnog identiteta. Zbog toga zakon predvia samo izmjenu
optube, ali ne i procesnu ustanovu proirenja optube koju su poznavali raniji
procesni zakoni.
DOPUNA DOKAZNOG POSTUPKA *
Prije nego to objavi da je glavni pretres zavren sudija odn. predsjednik vijea treba
upitati stranke i branioca da li eventualno imaju novih dokaznih prijedloga.
U ovom dijelu postupka iskljuena je mogunost da sud pozove neke svoje svjedoke,
ve to mogu uraditi samo stranke i branilac.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Nakon to oni stave svoje dokazne prijedloge sud ocjenjuje da li su oni opravdani i
samo ukoliko su opravdani prihvata izvoenje takvih dokaza.
ZAVRNA RIJE *
Nakon to sudija odn. predsjednik vijea objavi da je dokazni postupak dovren
prelazi se na zavrnu rije.
Stranke i branilac iznose zavrne rijei (zavrno izlaganje ili zavrni govor), a ako
je prisutan oteeni i on takoer.
Zavrna rije stranaka i branioca daje sliku i analizu kompletnog dokaznog
postupka. Naravno, potenciraju se oni dokazi koji potvruju tezu optube, odnosno
odbrane i oni koji eliminiu tvrdnje suprotne stranke. Stranke i branilac iznose zavrne
injenine i pravne zakljuke, te predlau prihvatanje ili odbijanje pojedinih dokaza.
Zakljuci prate uvodno izlaganje, daje se prikaz dokaza koji potvruju koncept optube,
odnosno odbrane predoen jo u uvodnom govoru. Na kraju zavrne rijei tuilac, osim
uobiajenog prijedloga da se optueni oglasi krivim, moe predloiti i izricanje bilo koje
krivinopravne sankcije u skladu sa zakonom, jer nema zakonskih ogranienja u tom
pogledu. U toku zavrne rijei tuilac moe odustati od optunice, jer glavni pretres jo
nije zavren i tada sud donosi presudu kojom se optuba odbija. Praktino, postoji i
mogunost da tuilac u zavrnoj rijei predloi da sud donese presudu kojom se optueni
oslobaa od optube, to je najpovoljniji ishod krivinog postupka za optuenog. U tom
sluaju sud bi trebao udovoljiti prijedlogu tuioca, jer bi u suprotnom prekoraio optubu
i uinio bitnu povredu odredaba kriv. postupka. Zavrna rije oteenog je ograniena
na analizu dokaza koji potvruju osnovanost prijedloga za ostvarivanje
imovinskopravnog zahtjeva koji se moe odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili
ponitenje odreenog pravnog posla. Zavrna rije je obavezna za stranke i branioca,
ali optueni ne mora dati zavrnu rije ako to ne eli. Meutim, uskraivanje
optuenom prava na zavrno izlaganje predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog
postupka, jer je ovo pravo sastavni dio prava na odbranu.
to se tie redoslijeda zavrnih rijei iste prvo daje tuilac, zatim oteeni,
branilac i optueni. Tuilac ima pravo da dadne repliku, a posljednje rijei
pripadaju uvijek optuenom.
Nakon to se iznesu zavrne, sudija odn. predsjednik vijea objavljuje da je
glavni pretres zavren.
Vie tuilaca ili branilaca mogu dati zavrnu rije, tako da po meusobnom
dogovoru mogu govoriti svi ili samo neki od njih, ali se ne smiju ponavljati u svojim
izlaganjima, jer mogu biti vremenski ogranieni. Ako svi daju zavrnu rije vri se
podjela izlaganja npr. analiza iskaza svjedoka, analiza nalaza i miljenja vjetaka,
analiza elemenata krivinog djela, krivine odgovornosti ili okolnosti od kojih zavisi
izricanje vrste i visine krivinopravne sankcije itd.
ZAVRETAK GLAVNOG PRETRESA *
Nakon zavrnih rijei sudija, odnosno predsjednik vijea objavljuje da je glavni
pretres zavren, a sud se povlai na vijeanje i glasanje radi donoenja presude.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Prema tome, nakon zavrnih rijei i objave da je glavni pretres zavren mora se
donijeti presuda, jer vie ne postoji zakonska mogunost ponovnog otvaranja glavnog
pretresa.
Povlaenje suda na vijeanje i glasanje radi donoenja presude u smislu ove odredbe
znai da se ova procesna radnja obavlja u prisustvu sudije pojedinca, odnosno lanova
vijea i zapisniara. Zbog toga se sud moe povui u posebnu prostoriju namijenjenu za
donoenje odluka ili ostati u sudnici iz koje e udaljiti stranke, branioca i publiku do
izricanja i objavljivanja presude.
PRESUDA
Presuda je sudska odluka kojom se raspravlja krivinopravni zahtjev iznesen u
optunom aktu.
Postoje 4 vrste provstepenih presuda koje sud donosi i samo sud moe donijeti
sankciju, presudu.
U Federaciji sud presdudu donosi i objavljuje u ime FBiH.
Presuda se izrie i objavljuje u ime Federacije Bosne i Hercegovine.
VEZANOST PRESUDE ZA OPTUBU *
U zakonu je predvieno da se presuda moe odnositi:
samo na osobu koja je optuena (SUBJEKTIVNI
IDENTITET) i
samo na djelo koje je predmet optube sadrane u
potvrenoj optunici, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici
(OBJEKTIVNI IDENTITET).
Dakle, mora postojati objektivni i subjektivni identitet izmeu presude i optunice, a
to je u skladu sa naelom akuzatornosti (tuilac u optunici odreuje protiv koje
osobe se treba voditi krivini postupak i za koje djelo).
U pogledu PRAVNOG IDENTITETA izmeu presude i optunice, jasno je da isti ne
mora postojati jer je u zakonu izriito navedeno da sud nije vezan za prijedloge
tuioca iz optunice u pogledu pravne ocjene djela. Ovo znai da sud ne mora
prihvatiti pravnu kvalifikaciju djela iz optunice, ve injenini opis djela moe pravno
kvalifikovati na nain koji smatra ispravnim. Npr. ako je neke radnje iz optube tuilac
pravno kvalifikovao kao krivino djelo teke krae, sud moe na osnovu ocjene
injeninog opisa djela zakljuiti da se radi o kriv. djelu krae i dosljedno tome izvriti
prekvalifikaciju djela.
Zahvaljujui obaveznosti postojanja subjektivnog identiteta - sud presudom moe
obuhvatiti samo onu osobu koja je optuena. Ukoliko se u toku glavnog pretresa
pojavi sumnja da je neka druga (a ne optuena) osoba izvrila odreeno krivino djelo,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


sud e donijeti oslobaajuu presudu. Istovremeno, sud ne bi mogao donijeti presudu
kojom bi oglasio krivom tu drugu osobu, jer ona nije obuhvaena optunim aktom.
Objektivni identitet izmeu optube i presude je posljedica akuzatorskog ili optunog
principa. Zbog objektivnog identiteta izmeu optube i presude, sud u presudi mora
rijeiti predmet tuioevog zahtjeva i istovremeno ne smije prekoraiti njegove
granice. Dakle, identitet optube i presude mora postojati:
u obimu (presuda mora obuhvatiti i rijeiti predmet optube u cjelini, tj.
sve take u potvrenoj, odn. na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici)
u sadraju (presuda se mora odnositi na konaan sadraj optunice, tj. na
ono to je obuhvaeno potvrenom, odn. na gl. pretresu izmijenjenom optunicom).
Postupajui suprotno, sud bi uinio bitnu povredu odredaba kriv. postupka i presuda e
se ukinuti, ako u tom smislu bude izjavljena alba.
Postavlja se pitanje ta sud u injeninom opisu djela optube moe izmijeniti a da
ne povrijedi objektivni identitet presude i optube. To su one situacije kada tuilac
propusti da izmijeni neke injenice i okolnosti koje je trebao izmijeniti pa sud doe u
situaciju da to uradi.
U ovim sluajevima, sud moe:
a)
mijenjati one injenice i okolnosti koje ne predstavljaju konstitutivna obiljeja
krivinog djela (npr. umjesto injenica i okolnosti obijanja kod krivinog djela teke krae moe
navesti injenice i okolnosti koje predstavljaju provaljivanje kod krivinog djela teka krae) ,
b)
u injenini opis djela unijeti neke privilegirajue elemente npr. tako da se djelo
moe kvlifikovati kao krivino djelo krae umjesto krivinog djela teke krae.
Nasuprot tome, sud u injenini opis nikad ne moe unijeti kvalifikatorne okolnosti i
dovesti optuenog u tei poloaj od onoga u kome je bio. Ako bi to uradio, to bi
predstavljalo bitnu povredu odredaba kriv. postupka. Npr. ako se radi o optunici za kriv. djelo
krae, sud ne moe dodavati injenice i okolnosti koje bi to djelo kvalifikovale kao kriv. djelo teke krae.
Obrnuta situacija je mogua, odn. da sud iz injeninog opisa djela iz optunice ispusti kvalifikatorne
okolnosti zbog kojih je djelo pravno ocjenjeno kao kriv. djelo teke krae. Sud ovo moe uraditi pod
uslovom da ustanovi da takve okolnosti nisu dokazane, te djelo kvalifikovati kao kriv. djelo krae. U
suprotnom, ako sud povrijedi objektivni identitet presude i optunice, radie se o prekoraenju optunice,
to ini bitnu povredu odredaba kriv. postupka.

U postupku prema maloljetnicima identitet izmeu presude i optube rjeava se na


nain da je sudija za maloljetnike ovlaten da i bez prijedloga tuioca donese odluku na
osnovu injeninog stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu (l. 385. st. 4. ZKP
FBiH).

DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA*

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(1) Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom
pretresu.
(2) Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima
i na osnovu takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana.
Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom
pretresu. Prema tome, dokazi koji nisu neposredno izvoeni tokom pretresa i podvrgnuti
ocjeni suda ne mogu se koristiti prilikom donoenja presude.
Sud moe odstupiti od neposrednog izvoenja dokaza na glavnom pretresu samo onda
ako je to predvieno u zakonu kao npr:
1. postoji mogunost sasluanja svjedoka ili vjetaka van suda ako oni nisu u
mogunosti da dou, a njihovo svjedoenje je vano za konkretni krivini predmet,
2. izuzeci od neposrednog sprovoenja dokaza na glavnom pretresu u smislu da se
zapisnici o iskazima svjedoka, vjetaka ili osumnjienog iz istrage itaju na glavnom
pretresu,
3. odredbe o radnjama dokazivanja kao to su uviaj, pretresanje stana, prostorija ili
osoba, privremeno oduzimanje predmeta, imovine ili dokumentacije,
4. izuzetnu upotrebu kao dokaza ovjerenih kopija umjesto originala pismena, zapisa ili
fotografije.
VRSTE PRESUDA *
U zavisnosti od toga da li sud meritorno odluuje o optubi tuioca, zakon izdvaja
ove vrste presuda, koje sud donosi u prvom stepenu:
1.
procesna ili formalna presuda - gdje spada PRESUDA KOJOM SE OPTUBA
ODBIJA (l. 298.)
2.
meritorne - koje po svom obliku mogu biti:
a)
PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OSLOBAA OD OPTUBE
b)
PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OGLAAVA KRIVIM
c)
tzv. UTVRUJUA PRESUDA koja se donosi kada su u pitanju
neuraunljive osobe
PRESUDA KOJOM SE OPTUBA ODBIJA *
-

Kada je rije je o presudi kojom se optuba odbija, za istu se


zbog njene specifinosti, pored zakonskog naziva koriste izrazi: formalna ili
procesna presuda.
Sud je na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti obavezan
da vodi rauna da li su ispunjeni uvjeti za donoenje ovakve presude.
Zakonodavac nije sluajno na prvom mjestu pomenuo ovu
presudu jer ako su ispunjeni uvjeti za njeno donoenje onda ne postoji mogunost da
se sud uputa u meritum stvari, ve mora donijeti presudu kojom se optuba odbija.

Ta presuda se donosi u sljedeim sluajevima:


Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

1) ako sud nije stvarno nadlean, zatim


2) ako je postupak voen bez zahtjeva tuitelja,
3) ako je tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od
optunice,
4) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili je ono naknadno povueno, zatim
5) ako je optueni za isto krivino djelo ve pravomono osuen, osloboen od
optube ili je postupak protiv njega rjeenjem obustavljen i konano
6) ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se ono
moe preduzeti zbog zastarjelosti ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju
krivino djelo.
Poto je upitanju procesna ili formalna presuda potpuno je jasno da
njezino obrazloenje treba biti kratko. Ovo je prvenstveno posljedica toga to se
sud nakon donoenja ove presude ne moe uputati u meritum stvari ocjenu izvedenih
dokaza i slino. Tako npr ukoliko tuitelj na glavnom pretresu odustane od optube
onda se u obrazloenju samo napie kratko da je optunica broj taj i tada od tada i
tada podnesena protiv optuenog zbog krivinog djela npr ubistva iz lana 166. stav
1. KZFBIH, a onda se u novom redu samo napie da je tuitelj na odranom pretresu
odustao od optube, pa je sud na osnovu lana 298. taka c. ZKPFBIH odluio kao u
izreci.

PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OSLOBAA OD OPTUBE *


Ova presuda se donosi u 3sluajevima predviena u zakonu:
1.
ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino
djelo. To e biti onda ako u djelu opisanom u optunici:
a) nedostaje neki od elemenata opteg pojma krivinog djela, a - KZ kao elemente opteg pojma
krivinog djela predvia:
1) da djelo mora biti zakonom propisano kao krivino djelo,
2) da je djelo protivpravno (tj, da ne postoji neki od zakonom predvienih osnova koji iskljuuju protivpravnost, kao to
su: 1. nuna odbrana, 2. krajnja nuda, 3. pristanak povrijeenog pod odre. uslovima, 4. preduzimanje odreenih
graanskih ili slubenih dunosti ili obavljanje odreenih radnji na osnovu zakonskog ovlatenja) te
3) da mora postojati uzronost kauzalitet (u smislu da je radnja uzrok posljedice).

b) nedostaje neki od elemenata konkretnog krivinog djela;


c) ako je u injeninom opisu optunice naveden neki graansko-pravni odnos,
upravno-pravni odnos ili pravno-irelevantan odnos.
ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost. Osnovi koji iskljuuju
krivinu odgovornost su: 1. neuraunljivost 2. nehat (iskljuena je krivina
odgovornost kad se neko krivino djelo moe izvriti samo sa umiljajem, a kod
optuenog se utvrdi nehat), i 3. stvarna zabluda.
2.
ako nema dovoljno dokaza da je optueni uinio krivino djelo za koje se
optuuje. Ovim je konkretizovano naelo in dubio pro reo. Dakle, sud je duan
donijeti oslobaajuu presudu kako onda kad je sa sigurnou utvreno, tj. dokazano
da optueni nije izvrio kriv. djelo za koje se optuuje, tako i onda kad sud ostane u
sumnji da li je optueni uinio kriv. djelo. Takoer, sve injenice koje su in peius
optuenog moraju se sa sigurnou utvrditi, tj. dokazati, a ako se to ne postigne uzima
se kao da one i ne postoje. I, tree, sve injenice koje su in favorem optuene osobe
uzimaju se kao da postoje i onda kad su utvrene sa vjerovatnou.
PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OGLAAVA KRIVIM
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Ona moe imati sljedee pojavne oblike:


1)
osuujua presuda - kojom se osoba glaava krivom i osuuje na odreenu vrstu i
visinu kazne, ili
2)
uslovna osuda - kojom se osobi utvruje kazna bez njenog izvrenja,
3)
presuda kojom se optueni koji je oglaen krivim za odreeno kriv. djelo osloboa
od kazne
4)
presuda kojom se izdaje kazneni nalog.
U presudi kojom se optueni oglaava krivim, sud e navesti sljedee:
za koje se krivino djelo optuenik oglaava krivim, uz navoenje injenica i
okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela i od kojih zavisi primjena odreene
odredbe Krivinog zakona, Ovaj dio presude mora biti jasan i odreen, kao i potpun. Dakle, sud
1.

mora utvrditi postojanje injenica i okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela, i zatim ih mora unijeti
u izreku svoje presude.
zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe Krivinog zakona primijenjene, Ako
je djelo sadrano u sporednom krivinom zakonodavstvu, tj. u drugom zakonu, navodi se naziv djela
(ako je u zakonu dat takav naziv), kao i naziv posebnog zakona o kojem je rije, te odredba zakona
koja propisuje odreeno ponaanje kao krivino djelo.

2. kakva se kazna izrie optuenom ili se po odredbama Krivinog zakona oslobaa od


kazne, U izreci osuujue presude mora se jasno odrediti vrsta i visina kazne koja se izrie, i to kako
glavne, tako i sporedne. Za krivina djela koja su izvrena u sticaju, u izreku presude se unose kazne
utvrene za svako pojedinano krivino djelo, a zatim jedinstvena kazna koja je izreena za sva djela u
sticaju. Zajednika kazna koja se odmjerava osuenoj osobi odmjerava se po istim pravilima kao i
kazna za krivina djela izvrena u sticaju.

3. te odluke o
1) uslovnoj osudi,
2) mjerama sigurnosti,
3) oduzimanju imovinske koristi,
4) vraanju predmeta (ako predmeti do tada nisu vraeni vlasniku odn. dratelju),
5) uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne,
6) trokovima krivinog postupka,
7) imovinskopravnom zahtjevu,
8) da se pravosnana presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja.
Svaka osuujua presuda ili neki drugi gore navedeni oblik presude kojom se optueni
oglaava krivim nee uvijek obuhvatiti sve navede podatke, jer se uvijek ne donose sve
taksativno navedene odluke.
Ako je optuenom izreena novana kazna u presudi e se odrediti rok u kojem se
novana kazna ima platiti i nain zamjene izvrenja novane kazne u sluaju da se
novana kazna ne moe naplatiti.

OBJAVLJIVANJE PRESUDE
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

VRIJEME I MJESTO OBJAVLJIVANJA PRESUDE


(1) Poto je presuda izreena sud e je odmah objaviti. Ako sud nije u mogunosti da
istog dana po zavretku glavnog pretresa izrekne presudu, odloit e objavljivanje
presude najvie za tri dana i odredit e vrijeme i mjesto objavljivanja presude.
(2) Sud e u prisutnosti stranaka i branitelja, njihovih zakonskih zastupnika i
punomonika javno proitati izreku i priopiti ukratko razloge presude.
(3) Objavljivanje presude e se izvriti i kad stranka, branitelj, zakonski zastupnik ili
punomonik nije prisutan. Sud moe odluiti da optuenom koji je odsutan, presudu
usmeno priopi sudija, odnosno predsjednik vijea ili da mu se presuda samo dostavi.
(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljuena, izreka presude e se uvijek
proitati u javnom zasjedanju. Vijee e odluiti hoe li i koliko iskljuiti javnost
prilikom objavljivanja razloga presude.
(5) Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei.
POUKA O PRAVU NA ALBU I DRUGA UPOZORENJA
(1) Po objavljivanju presude sudija odnosno predsjednik vijea e pouiti optuenog i
oteenog o pravu na albu, kao i o pravu na odgovor na albu.
(2) Ako je optuenom izreena uvjetna osuda, upozorit e ga sudija, odnosno predsjednik
vijea na znaaj uvjetne osude i na uvjete kojih se mora pridravati.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog da do pravosnanog
okonanja postupka obavijesti sud o svakoj promjeni adrese.
PISANA IZRADA PRESUDE
Presuda koja je objavljena mora se pisano izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u
sloenim stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izraena u tim rokovima
sudija, odnosno predsjednik vijea je duan obavijestiti predsjednika suda zbog ega to
nije uinjeno. Predsjednik suda e, po potrebi, poduzeti mjere da se presuda to prije
izradi.
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI - ALBA NA PRVOSTEPENU PRESUDU
PRAVO NA ALBU I ROK *
U zakonu je predvien rok za albu od 15 dana od dana dostavljanja presude.
Pri tome se u zakonu nita ne navodi o kakvoj se presudi radi, to znai da se alba
moe podnijeti protiv svih meritornih i procesnih presuda.
Pomenuti rok za albu predstavlja pravo sui generis, to znai da stranke i branitelj
svako od njih ima svoj rok za albu od 15 dana koji poinje tei od dana
dostavljanja prijepisa presude.
Kada su u pitanju osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog (brani,
vanbrani drug, srodnici u pravoj liniji itd) njima se rok za albu rauna od dana
kada je optueni primio presudu.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Postoji mogunost da u sloenim stvarima stranke i branitelj trae produenje roka
za albu i isti se iz opravdanih razloga moe produiti jo najvie 15 dana. Kada
stranke ili branitelj podnesu zahtjev za produenje albenog roka onda od toga
dana pa do donoenja odluke suda ne tee rok za albu, a kada sud donese odluku
rok za albu se nastavlja za preostali vremenski period a u sluaju da je dozvoljeno
produenje albenog roka onda dolazi do zbrajanja preostalih dana sa novih 15
dana albenog roka. Ako je produenje albenog roka traila jedna strana i to bude
dozvoljeno onda produenje albenog roka vai i za suprotnu stranu.
SUBJEKTI ALBE *
-

Zakonodavac je odredio ko moe podnijeti albu pa je prvo


naveo da su to stranke, branitelj i oteeni ali je predvidio i subjekte koji mogu
izjaviti albu u korist optuenog a to su: brani odn. vanbrani drug optuenog,
roditelj ili dijete i usvojitelj, odn. usvojenik.
Pravo na albu ima oteeni zbog trokova krivinog postupka i
odluke o imovinskopravnom zahtjevu.
albu moe podnijeti osoba iji je predmet oduzet ili od koje
je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom.
Branitelj i osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog
istu mogu podnijeti bez posebnih ovlatenja ali ne i protiv njegove volje osim ako
je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora.
Tuitelj moe podnijeti albu kako na tetu tako i u korist
optuenog (ovo se nikad nije desilo).

ODRICANJE I ODUSTAJANJE OD ALBE *


Nakon to sud donese presudu prestaju njegova ovlaenja u smislu eventualnog
albenog postupka pa jedino od dispozicije volje stranaka ovisi da li e doi do albenog
postupka. Kada se ovo ima u vidu onda je jasno da je zakonodavac potovao dispoziciju
volje stranaka to je sve povezano sa njihovim pravom da se odreknu ili odustanu od ve
izjavljene albe pod propisanim uvjetima.
Odricanje od prava na albu se sastoji od izjave ovlatene osobe da nee koristiti
albu protiv presude, a odustajanje od albe znai da je ovlatena osoba dala izjavu
da povlai blagovremeno podnesenu albu. Pravno dejstvo imaju samo ovlatenih
osoba. Tako npr kako branitelj tako ni druge osobe koje mogu izjaviti albu u korist
optuenog ne mogu dati izjavu da odustaju od albe ukljuujui i onu albu koju su osobe
napisale.
Optueni se moe odrei prava na albu tek nakon to mu je presuda dostavljena.
Od toga je napravljen izuzetak tako da se optueni moe odrei od prava na albu i prije
toga ukoliko su ispunjena dva uvjeta a to su:
1) ako se tuitelj odrekao prava na albu i
2) ako optueni po presudi ne bi trebao izdravati kaznu zatvora - To e biti u sluaju
ako mu je izreena novana kazna, uvjetna osuda, ako je oglaen krivim a
osloboen je kazne, ako mu je izreena kazna zatvora izdrana u izraunavanje
pritvora npr. bio je u pritvoru 6 mjeseci i izreena mu kazna zatvora od 6 mjeseci.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja optueni moe odustati od svoje
albe kao i albe koja je izjavljena u njegovu korist.
Optueni jedino ne moe odustati od albe koju je izjavio tuitelj u njegovu korist
(nikada se to nije desilo).
Tuitelj se moe odrei od prava na albu odmah nakon objavljivanja presude a
moe odustati od izjavljene albe prije nego to apelaciono vijee donese odluku.
SADRAJ ALBE I OTKLANJANJE NEDOSTATAKA ALBE ***
U zakonu je propisano ta alba treba da sadri pa je tako navedeno da ona treba da
sadri 5 sastojaka i to:
1. oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda, broj predmeta i
datum)
2. osnov podnoenja albe
3. obrazloenje
4. albeni prijedlog
5. potpis.
Od ovih sastojaka albe obavezni su: Zakonski osnov, obrazloenje i potpis.
Ako je albu podnio optueni koji nema branitelja ili oteeni koji nema punomonika, a
alba ne sadri sve ono to je potrebno i to je navedeno u zakonu, onda sud poziva
alitelja da albu dopuni. Ukoliko oteeni ne postupi tako i ne dopuni albu a alba ne
sadri obavezne sastojke onda e sud njegovu albu rjeenjem odbaciti. To e isto uraditi
ako ne moe utvrditi na koju se presudu njegova alba odnosi.
Kada je u pitanju alba optuenog sud takvu albu sa takvim nedostacima ne moe
odbaciti i dostavlja je drugostepenom sudu na rjeavanje. albu optuenog moe odbaciti
jedino u sluaju ako se ne moe utvrditi na koju presudu se odnosi.
Odbacivanje albe oteenog ili optuenog zbog toga to nisu ni na poziv suda naveli na
koju se presudu odnosi njihova alba moe uslijediti samo nakon to sud pokua to
utvrditi kroz upisnike i imenike.
Zakonodavac postupa vrlo rigorozno u odnosu na albu tuitelja koja ne sadri obavezne
sastojke kao i u odnosu na albu oteenog koji ima punomonika jer u sluaju ako te
albe ne sadre obavezne sastojke ista se odbacuje, a to se ini i u sluaju ako se ne moe
utvrditi na koju presudu se odnosi alba.
Kada je u pitanju optueni koji ima branitelja a alba ima nedostatke ista se ne moe
odbaciti osim u sluaju ako se ne moe utvrditi na koji se predmet odnosi. Takva alba se
dostavlja drugostepenom sudu.

ALBENI OSNOVI
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Presuda se moe pobijati:


a) zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,
b) zbog povrede Krivinog zakona,
c) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
d) zbog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi,
trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o
objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja.
BITNE POVREDE ODREDABA KRIVINOG POSTUPKA
Bitne povrede odredaba krivinog postupka mogu biti apsolutne i relativne.
Apsolutno bitne povrede odredaba krivinog postupka su taksativno nabrojane i
neoboriva je pretpostavka da su one negativno utjecale na zakonitost i pravilnost
izreene presude, pa je u pogledu njihovog postojanja iskljueno bilo kakvo dodatno
ocjenjivanje vijea apelacionog odjeljenja. Valja imati u vidu, da apelaciono vijee
nakon to ustanovi opravdanost albenih prigovora u pogledu postojanja bitne povrede
krivinog postupka iz ta. f) i j), ne moe ukinuti prvostepenu presudu ve je mora
preinaiti (l.329.st.1. ZKP FBiH). Ovo, naravno pod uslovom, da nema nekog razloga za
ukidanje prvostepene presude zbog postojanja neke druge bitne povrede odredaba kriv.
postupka ili pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja.
Apsolutno bitne povrede odredaba krivinog postupka, taksativno nabrojane u
zakonu su:
a)
ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao
sudija koji nije uestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravomonom
odlukom izuzet od suenja.
b)
ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti.
c)
ako je glavni pretres odran bez osobe ija je prisutnost na glavnom pretresu
po zakonu obavezna ili ako je optuenom, branitelju ili oteenom protivno
njegovom zahtjevu, uskraeno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i
da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa.
d)
ako je povrijeeno pravo na odbranu.
e)
ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu.
f)
ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja
nadlenog organa.
g)
ako je sud donio presudu a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno
odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti.
h)
ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube.
i)
ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne
moe zasnovati presuda.
j)
ako je optuba prekoraena.
k)
ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima
presude ili ako presuda uope ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o
odlunim injenicama.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Relativno bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji ako Sud za vrijeme
pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa ili prilikom donoenja
presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to
je bilo ili moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje presude.
U naprijed citiranoj zakonskoj odredbi definisane su relativno bitne povrede odredaba
krivinog postupka, koje se svode na neprimjenjivanje ili pogreno primjenjivanje neke
procesne odredbe.
Kada je u pitanju relativno bitna povreda odredaba krivinog postupka potrebno je da se
albom ukazuje ne samo na radnje i propuste u kojima se ogleda neprimjenjivanje ili
nepravilno primjenjivanje odreene odredbe procesnog zakona, nego i da se albom
ukazuje i u kom smislu i zbog ega je to bilo ili moglo biti od utjecaja na zakonito i
pravilno donoenje presude. U protivnom ispitivanje o tome da li je uinjena relativno
bitna povreda odredaba krivinog postupka bi se pretvorilo u ispitivanje po slubenoj
dunosti.
Za postojanje relativno bitne povrede odredaba krivinog postupka nije potrebno da se
pogreno postupanje sudije ili vijea krivinog odjeljenja kumulativno odrazilo kako na
zakonito tako i na pravilno donoenje presude, ve je dovoljno postojanje jedne od tih
posljedica.
POVREDE KRIVINOG ZAKONA
Povreda Krivinog zakona postoji ako je Krivini zakon povrijeen u pitanju:
a) da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo,
b) postoje li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,
c) postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila
zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili
pomilovanja ili je stvar ve pravomono presuena,
d) da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji
se ne moe primijeniti,
e) da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili
o oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu,
f) da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne.
POGRENO ILI NEPOTPUNO UTVRENO INJENINO STANJE
Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja
kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili
novi dokazi.

ODLUKE O KRIVINOPRAVNOJ SANKCIJI, TROKOVIMA POSTUPKA,


IMOVINSKOPRAVNOM ZAHTJEVU I OBJAVLJIVANJU PRESUDE

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi kad tom odlukom
nije prekoraeno zakonsko ovlatenje, ali sud nije pravilno odmjerio kaznu, s
obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud
primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o oslobaanju od kazne,
ili o uvjetnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uvjeti.
(2) Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati
ako ne postoji povreda zakona iz lana 313. take e) ovog zakona, ali je sud
nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno oduzimanje
imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. Iz istih razloga moe se
pobijati odluka o trokovima krivinog postupka.
(3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude
putem sredstava javnog informiranja moe se pobijati kad je sud o ovim pitanjima
donio odluku protivno zakonskim odredbama.
PODNOENJE ALBE
alba se podnosi sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu
stranku i branitelja - radi davanja odgovora.
Neblagovremenu, nedoputenu i izjavljenu od neovlatene osobe albu odbacit e
rjeenjem sudija, odnosno predsjednik vijea.
ODGOVOR NA ALBU
Primjerak albe dostavlja se protivnoj stranci i branitelju - koji mogu u roku od 8
dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na albu. alba i odgovor na albu, sa
svim spisima, dostavlja se apelacionom odjeljenju.
SUDIJA IZVJESTITELJ
(1) Kad spis po albi stigne apelacionom sudu, predsjednik apelacionog suda
dostavlja spis predsjedniku apelacionog vijea koji odreuje sudiju izvjestitelja.
(2) Sudija izvjestitelj moe, po potrebi, od sudije, odnosno predsjednika vijea koje
je donijelo pobijenu presudu pribaviti izvjetaj o povredama odredaba krivinog
postupka, a moe i provjeriti navode albe u pogledu novih dokaza i novih injenica
ili pribaviti potrebne izvjetaje ili spise.
(3) Kada sudija izvjestitelj pripremi spis, predsjednik vijea e zakazati sjednicu
vijea.
SJEDNICA VIJEA
(1) O sjednici vijea obavijestit e se tuilac, optueni i njegov branilac.
(2) Ako se optueni nalazi u pritvoru ili na izdravanju kazne osigurat e se njegova
prisutnost.
(3) Sjednica vijea poinje izlaganjem podnositelja albe, a nakon toga druga
stranka izlae odgovor na albu. Vijee moe od stranaka i branioca koji su prisutni
sjednici zatraiti potrebno objanjenje u vezi sa albom i odgovorom na albu.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Stranke i branilac mogu predloiti da se proitaju pojedini spisi i mogu, po
doputenju predsjednika vijea dati potrebna objanjenja za svoje stavove iz albe,
odnosno odgovora na albu ne ponavljajui ono to je sadrano u objanjenjima.
(4) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obavijeteni ne spreava
odravanje sjednice vijea.
(5) Na sjednici vijea kojoj su prisutne stranke i branitelj javnost se moe iskljuiti
samo pod uslovima odreenim ovim zakonom (l. od 250. do 252).
(6) Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima.
(7) Rjeenja iz l. 326. i 327. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavjetavanja
stranaka i branioca o sjednici vijea.
ODLUIVANJE U SJEDNICI VIJEA ILI PRETRESU (lan 320. ZKP FBiH)
Vijee apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu odranog
pretresa.
GRANICE ISPITIVANJA PRESUDE *
Vijee apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija
albom.
Sud uvijek mora voditi rauna o osnovama i razlozima albe jer mu to ukazuje koji dio
presude je ovlaten da preispituje u smislu podnesene albe.
Nema preispitivanja presude po slubenoj dunosti ni u kojem pravcu.
Ukoliko sud uvai albu iz osnova bitne povrede odredaba krivinog postupka i ukine
presudu, sud se u ovom sluaju ne uputa u preispitivanje ostalih albenih osnova
(pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje....)
Ako nije uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka sud se moe upustiti u
ispitivanje injeninog stanja pa ako utvrdi da je alba osnovana ukida presudu, ali se ni
tada kao ni u prethodnom sluaju ne uputa u ocjenu niih albenih osnova (povreda
krivinog zakona i odluku o kazni).
Ukoliko je injenino stanje pravilno i potpuno utvreno tek se tada sud uputa u ocjenu
niih albenih osnova i to povrede krivinog zakona u odnosu na koje ukoliko us
opravdane ne moe doi do ukidanja presude jer se ista preinauje.
ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS *
Ako je podnesena alba samo u korist optuenog, presuda se ne smije izmijeniti na
njegovu tetu.
Ovo podrazumijeva i sluajeve i ako je tuitelj izjavio albu ali samo npr zbog odluke o
kazni pa doe do ukidanja presude onda nakon donoenja presude u ponovljenom
postupku tuitelj moe izjaviti albu samo zbog odluke o kazni.
Jednom ukinuta presuda po albi optuenog uslovljava zabranu reformatio in peius i vie
presuda ne moe izmijeniti na njegovu tetu.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


BENEFICIO COHESIONIS **
Ako albeno vijee povodom albe jednog od saoptuenih ocijeni da su razlozi zbog
kojih je uvaena njegova alba od koristi i za saoptuenog koji se nije alio ili se
alio ali ne u tom pravcu - onda e sud uzeti kao da takva alba postoji.
Uvoenje ovog pravnog instituta zakonodavac nastoji da se izbjegnu situacije u kojima se
sudi dvojici ili vie optuenih i koji su u istoj pravno situaciji da u albenom postupku
doe do razlika. Npr. ako je neki od optuenih u albi naveo da je prvostepeni sud uinio bitnu povredu,
pa drugostepeni sud uvai tu njegovu albu - onda se po slubenoj dunosti ovo proiruje i na saoptuenog
koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu.
Najbolji primjer za pravni institut beneficio cohesionis jeste situacija kada se jedan optueni alio zbog
odluke o kazni u kojoj navodi da mu prilikom odmjeravanja kazne nije uzeto u obzir da je u vrijeme
uinjenja krivinog djela bio smanjeno uraunljiv. Ukoliko sud uvai takvu njegovu albu i odmjeri mu
kaznu u kraem vremenskom trajanju, onda e u smislu ovog pravnog instituta to biti proireno i na
optuenog koji se nije alio ili nije izjavio albu u tom pravcu pod uslovom da je i on u vrijeme uinjenja
krivinog djela bio bitno smanjeno uraunljiv.

ODLUKE PO ALBI
Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea
1) rjeenjem odbaciti albu kao neblagovremenu - ako se utvrdi da je podnijeta
nakon proteka zakonskog roka za njeno podnoenje.
2) rjeenjem odbaciti albu kao nedoputenu - ako se utvrdi da je albu podnijela
osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe ili osoba koja se odrekla prava na
albu ili osoba koja je odustala oda albe ili ako alba po zakonu nije doputena
(npr. alba optuenog na vlastitu tetu, ili alba oteenog ili njegovog punomonika izvan okvira
propisanih zakonu).

3) presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu - kad


utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija albom.
4) preinaiti prvostepenu presudu - ako smatra da su odlune injenice u
prvostepenoj presudi pravilno utvrene i da se, s obzirom na utvreno injenino
stanje, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drukija presuda, a prema stanju
stvari i u sluaju povrede ZKP-a ta. o postojanju odobrenja nadlenog organa i
ako je optuba prekoraena
5) ukinuti presudu i odrati pretres - ako utvrdi da postoji neka od bitnih povreda
odredaba kriv.postupka (osim povrede odredaba krivinog postupka o postojanju
odobrenja nadlenog organa ili prekoraenja optube) ili da je presuda zasnovana
na pogreno ili nepotpunom utvrenom injeninom stanju, jer nema ovlatenja
da na sjednici vijea ispravlja injenino stanje. (u obrazloenju presude, u dijelu
kojim se ukida Ist. presuda ili u rjeenju kojim se ukida Ist. presuda, navest e se
samo kratki razlozi za ukidanje).
O svim albama protiv iste presude vijee apelacionog odjeljenja odluuje jednom
odlukom.
PRETRES PRED VIJEEM APELACIONOG ODJELJENJA

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Zakon propisuje da e se odredbe o glavnom pretresu u I.st. postupku shodno
primijeniti i na pretres pred vijeem apelacionog odjeljenja.
Na tom pretresu, vijee apelacionog odjeljenja je obavezno da izvede procesne radnje
odreene u drugostepenoj odluci i da raspravi sva sporna pitanja na koja je u njoj
ukazano. Pri tome valja posebno naglasiti, da se zakazani pretres ponavlja samo u onom
dijelu u kome se ponovo sudi, a to moe biti u cjelini ako je rjeenjem ukinuta
prvostepena presuda ili u pojedinim dijelovima kada je presuda ukinuta djelimino.
Na sjednici vijea apelacionog odjeljenja nije mogue izvoditi dokaze, a niti se moe
nakon ukidanja presude predmet dostaviti Ist. sudu na ponovno suenje, ve to
vijee mora odrediti odravanje pretresa na kome je dozvoljeno izvoditi dokaze.
Prema ovoj odredbi zakonska odreenja iz stava 2. se ne odnose na osobe koje mogu
odbiti svjedoenje iz lana 97. ovog zakona.
ALBA NA DRUGOSTEPENU PRESUDU
USLOVI ZA PODNOENJE ALBE I POSTUPAK PO ALBI
Predviena je mogunost podnoenja albe ako sud koji odluuje u drugom stepenu
preinai presudu prvostepenog suda kojom je optueni osloboen od optube i
izrekne mu presudu kojom ga oglaava krivim.
Protiv navedene drugostepene presude - dozvoljena je alba sudu treeg stepena, a
to je Vrhovni sud FBiH.
alba protiv drugostepene presude podnosi se prvostepenom sudu, koji albu zajedno sa
spisima predmeta dostavlja drugostepenom sudu. Nakon toga, drugostepeni sud treba
ispitati blagovremenost i doputenost albe, pa tek onda spise predmeta dostaviti
treestepenom sudu (Vrhovnom sudu FBiH).
Vrhovni sud FBiH ima mogunost da ispituje samo pravilnost drugostepene presude, a ne
i prvostepene presude. Upravo zbog toga, ako alba iznosi opravdane prigovore, Vrhovni
sud FBiH moe ukinuti samo drugostepenu presudu, a nee dirati prvostepenu presudu.
to se tie sastava trolanog vijea, treba naglasiti, da u njemu ne mogu sudjelovati sudije
koje su uestvovale u donoenju presude koja se pobija albom.
VANREDNI PRAVNI LIJEK - PONAVLJANJE POSTUPKA
Krivini postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom presudom
moe se na zahtjev ovlatene osobe ponoviti samo u sluajevima i pod uslovima
predvienim u ovom zakonu.
NASTAVLJANJE KRIVINOG POSTUPKA

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ako je krivini postupak rjeenjem pravomono obustavljen ili je presudom optuba
pravomono odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja, postupak e se na zahtjev
tuioca nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.
PONAVLJANJE POSTUPKA ZAVRENOG PRAVOMONIM RJEENJEM
Ako je izvan sluajeva iz lana 341. ovog zakona krivini postupak pravomono
obustavljen prije poetka glavnog pretresa, na zahtjev tuitelja moe se dopustiti
ponavljanje krivinog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud moe
uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivinog postupka.
Krivini postupak pravomono obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti
kad je tuitelj odustao od gonjenja, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed
krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja tuitelja. U pogledu dokazivanja
krivinog djela tuitelja primjenjivat e se odredbe lana 343. stava 2. ovog zakona.
PONAVLJANJE POSTUPKA U KORIST OSUENOG
(1) Krivini postupak zavren pravomonom presudom moe se ponoviti u korist
osuenog:
a) ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu
svjedoka, vjetaka ili tumaa,
b) ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili osobe koja je
vrila istrane radnje,
c) ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i
opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili
u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobaanje osobe koja je bila
osuena ili njezinu osudu po blaem krivinom zakonu,
d) ako je neka osoba za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba
osueno zbog istog djela koje je mogla uiniti samo jedna osoba ili neka od njih,
e) ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje
po zakonu obuhvaa vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove
injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja
je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog
uticaja na odmjeravanje kazne,
f) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava za Bosnu i
Hercegovinu ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka krena
ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom krenju, i
g) ako je odlukom Ustavnog suda Federacije ili Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
prestao vaiti zakon ili drugi propis na osnovu kojeg je bila donesena pravomona
osuujua presuda.
(2) U sluajevima iz stava 1. ta. a) i b) ovog lana mora se pravomonom presudom
dokazati da su navedene osobe oglaene krivim za odnosna krivina djela. Ako se
postupak protiv ovih osoba ne moe provesti zbog toga to su umrle ili to postoje
okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, injenice iz stava 1. ta. a) i b) ovog lana
mogu se utvrditi i drugim dokazima.
PONAVLJANJE POSTUPKA NA TETU OPTUENOG
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(1) Krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se
optuba odbija donesena zbog odustanka tuitelja od optube, a dokae se da je do ovog
odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili krivinog djela protiv slubene i
druge dunosti tuitelja.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana primjenjuju se odredbe lana 343. stav 2. ovog
zakona.
OSOBE OVLATENE NA PODNOENJE ZAHTJEVA
(1) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije
smrti osuenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti tuitelj i osobe iz l. 308. st. 2.
ovog zakona.
(2) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u korist osuenog moe se podnijeti i
poto je osueni izdrao kaznu i, bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.
(3) Ako sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivinog postupka, obavijestit e o
tome osuenog, odnosno osobu koja je ovlatena da u korist osuenog podnese zahtjev.
POSTUPANJE PO ZAHTJEVU
(1) O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje vijee (lan 25. stav 6).
(2) U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim
se dokazima potkrjepljuju injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri
ove podatke, sud e pozvati podnositelja da u odreenom roku zahtjev dopuni.
(3) Prilikom rjeavanja o zahtjevu u vijeu nee uestvovati sudija koji je uestvovao u
donoenju presude u ranijem postupku.
ODLUIVANJE O ZAHTJEVU
(1) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg
postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena osoba ili da nema zakonskih uvjeta za
ponavljanje postupka ili da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve bili
izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravomonim
rjeenjem suda ili da injenice i dokazi oigledno nisu podobni da se na osnovu njih
dopusti ponavljanje ili da podnositelj zahtjeva nije postupio po lanu 346. stav 2. ovog
zakona.
(2) Ako sud ne odbaci zahtjev dostavit e se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima
pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili
kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijea odredit e da se izvide
injenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
(3) Poslije provedenih izviaja sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje
postupka.
DOPUTENJE ZA PONAVLJANJE POSTUPKA
(1) Kad tuitelj vrati spise, sud e, ako ne odredi da se izviaj dopuni, na osnovu rezultata
izviaja zahtjev uvaiti i dopustiti ponavljanje krivinog postupka ili e zahtjev odbiti,
ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivinog postupka.
(2) Ako sud nae da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje postupka u korist
optuenog postoje i za kojeg od saoptuenih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje
postupka, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


(3) U rjeenju kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka sud e odluiti da se
odmah zakae novi glavni pretres ili da se krivini predmet vrati u stanje istrage.
(4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivinog postupka podnesen u korist osuenog, a sud
smatra, s obzirom na podnesene dokaze, da osueni moe u ponovljenom postupku biti
osuen na takvu kaznu da bi se uraunavanjem ve izdrane kazne imao pustiti na
slobodu, ili da moe biti osloboen od optube ili da optuba moe biti odbijena - odredit
e da se izvrenje presude odloi, odnosno prekine.
(5) Kad rjeenje kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka postane pravomono,
obustavit e se izvrenje kazne, ali e sud, po prijedlogu tuitelja, odrediti pritvor ako
postoje uvjeti iz lana 146. ovog zakona.
PRAVILA PONOVLJENOG POSTUPKA
(1) Na ponovljeni postupak koji se vodi na osnovu rjeenja kojim je doputeno
ponavljanje krivinog postupka, primijenjuju se iste odredbe kao i na prethodni postupak.
U ponovljenom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prethodnom postupku.
(2) Ako se ponovljeni postupak obustavi do poetka glavnog pretresa, sud e rjeenjem o
obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu.
(3) Kad sud u ponovljenom postupku donese presudu izrei e da se prethodna presuda
djelimino ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi
novom presudom sud e optuenom uraunati izdranu kaznu, a ako je ponavljanje
odreeno samo za neko od djela za koje je optueni bio osuen, sud e izrei novu
jedinstvenu kaznu.
(4) Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom iz lana 322. ovog zakona.
POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA ***
-

Postupak za izdavanje kaznenog naloga za prevashodni cilj


ima izbjegavanje glavnog pretresa.
Da bi tuilac bio u mogunosti da zahtijeva pokretanje i
sprovoenje postupka za izdavanje kaznenog naloga moraju biti ispunjeni
odreeni preduslovi:
1) da je za predmetno kriv. djelo propisana krivinopravna sankcija kazne zatvora do
5 godina ili novana kazna kao glavna kazna.
2) da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza na osnovu kojih je mogue tvrditi da je
osumnjieni poinio predmetno krivino djelo.
Tuilac zahtjev za pokretanje postupka za izdavanje
kaznenog naloga dostavlja sudu u formi optunice.
O optunici tuitelja koja sadrava zahtjev za sprovoenje
postupka izdavanja kaznenog naloga, odluuje sudija pojedinac.
U takvoj optunici, tuilac je duan da izriito navede koja se
krivinopravna sankcija trai da bude izreena optuenom bez sprovoenja
glavne rasprave. Tuilac ni u kom sluaju ne moe traiti u optunici da se u
postupku za izdavanje kaznenog naloga, optuenom izrekne kazna zatvora, bez obzira
na injenicu da je za predmetno krivino djelo predviena kazna zatvora kao
krivinopravna sankcija.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Tuiocu su taksativno pobrojane vrste krivinopravnih sankcija i mjera koje moe
zahtijevati da budu izreene optuenom - to su:
1) novana kazna do max. 50 000 KM,
2) uslovna osuda i
3) oduzimanje predmeta kao mjera sigurnosti, te
4) oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
NEPRIHVATANJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA
O optunici koja sadri zahtjev za izdavanje kaznenog naloga odluuje sudija
pojedinac.
Optunicu tuioca sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija pojedinac e
odbaciti u tri zakonom izriito propisana sluaja:
1.
ukoliko se ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka - To se prije svega
odnosi na situaciju gdje imamo:
a)
da je optueni u isto vrijeme optuen za vie krivinih djela, ili
b)
se protiv iste osobe pred sudom vode odvojeni postupci za vie kriv. djela,
te
c)
kad se predmetno krivino djelo vode odvojeni postupci za vie osoba.
2.
kad se utvrdi da za predmetno krivino djelo nije mogue postaviti takav zahtjev ako ustanovi da je za predmetno kriv. djelo zakonom propisana kazna zatvora vea od
5 godina ili kad za to krivino djelo nije predviena novana kazna kao glavna kazna.
3.
ako zatraena krivinopravna sankcija ili mjera nije predviena meu doputenim
krivinopravnim sankcijama i mjerama - ako bi tuilac traio kaznu zatvora ili
novanu kaznu preko 50 000KM.
Na rjeenje sudije o odbacivanju zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga, tuilac ima
pravo albe vanraspravnom vijeu, koje je duno odluiti o albi u roku od 48 sati.
U sluaju da optunica koja sadri zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ispunjava
formalne uvjete - a sudija ocijeni da podaci sadrani u optunici ne pruaju
dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga, postupit e sa optunicom kao da je
ista podnijeta na potvrdu, te e je proslijediti u dalji postupak.
PRIHVATANJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA
Ako se sloi sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga sudija e potvrditi
optunicu i zakazati sasluanje optuenog.
Prilikom sasluanja sudija e:
a) utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branilac,
b) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuioca za izricanje
krivinopravne sankcije ili mjere,
c) upoznati optuenog s dokazima koje je prikupio tuilac i pozvati ga na davanje
izjave o predoenim dokazima,
d) pozvati optuenog da se izjasni o krivnji,
e) pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.

IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA


Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija e zakazati
glavni pretres u roku od 30 dana i proslijediti optunicu na daljnji postupak.
Ako optueni izjavi da je kriv i da prihvata krivinopravnu sankciju ili mjeru
predloenu u optunici, sudija e prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati
kazneni nalog u skladu s optunicom.
POSTUPAK U SLUAJU NASTUPANJA DUEVNE BOLESTI *
Mogue su situacije da nakon uinjenja krivinog djela kod optuenog nastupi
duevno oboljenje.
U tom sluaju stranke i branilac se mogu obratiti sudu sa prijedlogom da se prekine
krivini postupak, s obzirom da optueni nije sposoban u njemu uestvovati.
Obaveza je suda da, u tom sluaju, zatrai psihijatrijsko vjetaenje kako bi se zaista
utvrdilo da li je optueni duevno obolio i da li je sposoban uestvovati u krivinom
postupku.
Ako se takvim vjetaenjem ispostavi kao tano da je kod optuenog nastupila duevna
bolest nakon uinjenog krivinog djela i da nije sposoban uestvovati u postupku, sud
rjeenjem prekida postupak i optuenog upuuje organu nadlenom za pitanje
socijalnog staranja.
Nakon to se eventualno pobolja zdravstveno stanje optuenog /to se mora provjeriti
preko vjetaka neuropsihijatra/, krivini postupak e se nastaviti.
POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI *
Postoje situacije kada neka teko duevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijeenje,
opasna za sebe i okolinu, u stanju neuraunljivosti uini protivpravno djelo.
Odredbe krivinog zakona pokazuju da je zakonodavac izmijenio shvatanje u odnosu na
ranija zakonodavna rjeenja po pitanju da li osoba sa navedenim osobinama moe uiniti
krivino djelo. Krivini zakon izriito predvia da se uiniocu krivinog djela za koje je
krivino odgovoran izrie krivino-pravna sankcija. Meutim, kada su u pitanju
neuraunljive osobe, krivini zakon vie ne predvia mogunost izricanja krivinopravne sankcije.
Zakonodavac je zauzeo stanovite da neuraunljive osobe ne mogu uiniti krivino,
ve samo protivpravno djelo. Ovdje se polazi od toga da je uraunljivost (smanjena
uraunljivost i bitno smanjenja uraunljivost) pretpostavka za krivnju. Budui da kod
neuraunljivih osoba ne postoji krivnja, samim tim nedostaje jedan od elemenata opeg
pojma krivinog djela (subjektivni elemenat).
Tuilac protiv neuraunljivih osoba podnosi sudiji optunicu na potvrivanje, ali se
takve osobe ne izjanjavaju o krivnji, s obzirom da je krivnja u tom sluaju
iskljuena (adversarni sistem).

Tuilac je u ovoj optunici duan staviti dva prijedloga:


Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


1) da sud utvrdi da je osumnjieni uinio protivpravno djelo u stanju
neuraunljivosti;
2) da sud predmet uputi organu nadlenom za socijalno staranje radi pokretanja
postupka.
U toku suenja se mora utvrditi da je neuraunljiva osoba uinila djelo, a ne samo da se
radi o osobi sa navedenim osobinama.
Nakon toga, sud donosi utvrujuu presudu koja sada u naem krivinom postupku
predstavlja etvrti oblik prvostepene presude. Poto je prethodno podignuta optunica,
sud ne moe odluivati rjeenjem, jer na glavnom pretresu optunicu moe konzumirati
samo presuda. Kada se donese utvrujua presuda, sud mora donijeti i rjeenje o
privremenom zadravanju optuenog do najvie 30 dana.
Ukoliko se na glavnom pretresu ustanovi da nije rije o neuraunljivoj osobi, tuilac
mora odustati od svojih prijedloga (da je optueni uinio protivpravno djelo u stanju
neuraunljivosti i da se predmet uputi organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja).
Zatim se suenje nastavlja kao i za svakog drugog optuenog.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

OPTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE


Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup optih pravnih normi koje reguliu
subjektivna stvarna prava.
Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno, jer djeluje prema svima (erga
omnes) i za svoj objekat ima stvar.
Za razliku od stvarnog prava, karakteristika obligacionog prava je odnos izmeu
odreenih subjekata (inter partes) npr. izmeu prodavca i kupca povodom zakljuenog ugovora o
prodaji.

PRAVO VLASNITVA
Zakon o vlasniko-pravnim odnosima ureuje uslove i nain
1) sticanja,
2) koritenja,
3) zatite i
4) prestanka prava vlasnitva.
To je sutina prava vlasnitva na stvarima. Stvari mogu biti pokretne i nepokretne.
Pored toga, ureuje stvarne slunosti, pravo zaloga, posjed, i prava stranih osoba na
svarima.
1. OSNOVNA NAELA VLASNITVA
PRAVO VLASNITVA JE - objektivnim pravom zatieno najire ovlatenje
posjedovanja, koritenja i raspolaganja nekom stvari u skladu sa njenom prirodom
i namjenom.
Prema tome, Sadrinu Prava Vlasnitva ine Ovlatenja:
1.
posjedovanje, to znai faktiku vlast nad stvarima
2.
koritenje, to znai ekonomsko upotrebljavanje i sluenje svojom stvari,
ukljuujui i ubiranje plodova
3.
raspolaganje, to podrazumjeva troenje svoje stvari (sve do unitenja) i otuenje
stvari.
Pravo vlasnitva treba vriti u skladu sa prirodom i namjenom stvari, odnosno
zabranjeno ga je vriti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno. Vlasnik pri
koritenju svoje stvari treba da se uzdri od povreda prava vlasnitva druge osobe. Ovdje
se radi o uzdravanju od tzv. nedozvoljenih tetnih emisija u vidu dima, buke smrada i sl.
PRAVO VLASNITVA SE MOE ODUZETI ILI OGRANIITI, ali samo ako je to
propisano posebnim zakonom i ako je u javnom interesu kao to je exproprijacija

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


radi izvoenja ope-korisnih radova ili arondacija, radi grupisanja parcela u cilju
ekonominije obrade zemljita.
U ovom sluaju vlasnik ima pravo na naknadu u punom iznosu (vlasniku pripada pravo
na punu naknadu i to po trinim cijenama u vrijeme oduzimanja, a ukoliko nije mogue
postii dogovor o visini naknade, sud o tome odluuje u vanparninom postupku). Nikada
se ne moe neto oduzeti , a da se vlasniku za to ne da naknada.
Posebna su ogranienja prava vlasnitva u javnom interesu radi zatite prirodnih
bogatstava, okoline ili kulturno-historijske batine. Tako je posebnim propisima
predviena obaveza da poljoprivrednici obrauju (iskoritavaju) poljoprivredno zemljite,
a u protivnom se ono moe dati na privremeno koritenje drugom. Posebnim propisima
se moe i posebno urediti nain koritenja nekretninama koje su dio kulturno-historijske
batine.
2. PREDMET PRAVA VLASNITVA
Predmet prava vlasnitva su pokretne i nepokretne stvari. Pokretne su one stvari koje
se mogu premjetati sa jednog mjesta da drugo bez oteenja njihove sutine, dok su
nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljita, graevinski objekti namjenjeni trajnoj
upotrebi, stanovi, poslovni prostori i sl.). Isto tako, smatra se da je nepokretnost sve ono
to je uzidano, prikovano ili na drugi nain trajno spojeno sa zgradom (vrata, prozori,
instalacije isl). Postoje i nepokretnosti po namjeni to je pripadak nekretnine koji po
volji vlasnika slui iskoritavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. maine, alati itd.).
Mineralna voda, divlja, ribe i dr. slobodni dijelovi prirode smatraju se dravnim
vlasnitvom. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasniko-pravnim odnosima kada
se na njima stekne posjed, a taj posjed se moe stei na osnovu koncesije (dozvole)
nadlenog organa.
Posebnim zakonom se odreuju ta su stvari (dobra) u optoj upotrebi i nain njihovog
koritenja. Dobra u optoj upotrebi (parkovi, putevi, javni trgovi i sl) su vlasnitvo drave
(FBiH, kantona, grada i opine). Sve stvari koje su u opoj upotrebi su van prometa.
Zakonom se moe ograniiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani
razlozi (npr. promet likova, oruja i sl.).
3. NOSIOCI PRAVA VLASNITVA (Ko ima pravo vlasnitva?)
Nosilac prava vlasnitva moe biti fiziko i pravno lice.
Tijela pravnih lica vre vlasnika ovlatenja suglasno zakonu kojim je to pitanje
regulirano, statutom i internim pravilima lica koja moraju biti u skladu sa zakonom.
Svako fiziko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici
(suvlasnitvo) koristi to svoje pravo.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


SUVLASNITVO
Pojam suvlasnitva
Suvlasnitvo postoji kada dva ili vie lica imaju vlasnitvo na jednoj stvari, tako da
svako od tih lica ima svoj odreeni idealni dio koji se moe izraziti u razlomku ili
procentu.
Suvlasnik se ne moe odrei prava na suvlasnitvo jer bi takva izjava bila nitava.
Prava suvlasnika
Svaki suvlasnik ima sljedea ovlatenja:
1.
da raspolae svojim dijelom - bez saglasnosti drugih
suvlasnika, s tim da ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine;
2.
da stvar dri u suposjedu - sa drugim suvlasnicima, srazmerno
svom suvlasnikom dijelu;
3.
da stvar koristi - sa ostalim suvlasnicima, srazmerno svom
suvlasnikom dijelu;
4.
da upravlja stvari - zajedniki sa ostalim suvlasnicima, a to
mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili treoj osobi. Ako
se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke, odravanje i sl.) - potrebna je
saglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od 1/2. Ako se ne postigne ova
saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki
suvlasnik moe zahtjevati da o tome odlui sud. Ako se radi o poslovima koji prelaze
okvire redovnog upravljanja (promjena namjene, izdavanje cijele nekretnine u
suvlasnitvu pod zakup, zasnivanje hipoteke, zasnivanje slunosti i sl.) - potrebna je
saglasnost svih suvlasnika. Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za
preduzimanje poslova postoje naroito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo
da trai da o tome odlui sud.
5.
da trai diobu stvari. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva.
Suvlasnik ima pravo na diobu, izuzev nevrijeme, tj. kada bi se diobom nanosila teta
stvari. (npr. ako su suvlasnici na zemljitu na kojem je neto zasijano, pa odjednom
neko od suvlasnika eli da izdvoji svoj suvlasniki dio i to pokuava da uradi u
periodu kada je penica ve izrasla. Ne moe tada, jer bi izlazak geometara i drugih
lica mogao da nanese tetu usjevima).
Prava na diobu suvlasnik se ne moe odrei i svaki ugovor kojim se neki od
suvlasnika odrie prava na diobu je nitav.
Dioba moe biti fizika i civilna. Fizika dioba se vri ako je stvar mogue fiziki
podijeliti. Meutim, kada je fizika dioba nemogua, ili je mogua uz znatno
smanjenje vrijednosti stvari, tada sud odluuje da se izvri civilna dioba, na nain da
se izvri prodaja stvari, nakon ega e se novac dobijen prodajom podijeliti
suvlasnicima srazmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima. Ako prodaja ne uspije,
sud moe odrediti da se cijela stvar dodjeli jednom od suvlasnika uz obavezu da
ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasnikih
dijelova. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ostali suvlasnici jame za
pravne i fizike nedostatke stvari samo do visine svog suvlasnikog dijela. Ovo pravo
se gasi protekom 3 godine od dana izvrene diobe.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Trokove koritenja, upravljanja i odravanja kao i ostale terete koji se odnose na
cijelu stvar, suvlasnici snose zajedniki, srazmjerno veliini svog suvlasnikog dijela.
Od suvlasnitva treba razlikovati zajedniko vlasnitvo!
ZAJEDNIKO VLASNITVO
Tu stvar pripada vie lica, ali dijelovi dva ili vie lica na jednoj zajednikoj stvari nisu
odreeni ali su odredivi.
Zajedniko vlasnitvo postoji u odreenim situacijama koje su predviene zakonom:
1. zajednika imovina branih drugova do diobe;
2. zajednika imovina nasljednika do donoenja rjeenja o nasljeivanju;
3. etano vlasnitvo.
Na zajedniko vlasnitvo se primjenjuju odredbe o suvlasnitvu.
4. ETANO VLASNITVO (vlasnitvo nad dijelovima zgrada)
Ova materija je regulisana Zakonom o vlasnitvu nad dijelovima zgrada.
Etani vlasnici su vlasnici na nad posebnim zajednikim dijelovima zgrada (stanovi ili
poslovni prostori), koji slue zgradi kao cjelini, kao to su temelji, stepenite, tavan,
elektrine, vodovodne i druge instalacije i sl.
Uzajamnji odnosi etanih vlasnika se reguliu ugvorom (mora biti u pismenoj formi i
potpisi ovjereni), a ako oni ne postignu saglasnost da zakljue takav ugovor, njihove
odnose ureuje sud u vanparninom postupku.
STICANJE PRAVA VLASNITVA
Pravo vlasnitva se stie na sljedee naine:
1. po samom zakonu - originarno:
a) stvaranje nove stvari (prerada),
b) mijeanje (sjedinjavanje),
c) graenje na tuem zemljitu,
d) dosjelost,
e) sticanje od nevlasnika,
f) okupacija naputene stvari,
g) odvajanje plodova.
2. na osnovu pravnog posla - derivativno
3. nasljeivanjem
4. odlukom nadlenog organa
Kod originarnog naina sticanja prava vlasnitva, vlasnitvo se stie
neovisno do ranijeg nosioca tog prava, tj. vlasnik svoje pravo ne izvodi se iz prava
njegovog prednika. Originarno stjecanje postaje vlasnik momentom ispunjena
uslova, a presuda je samo deklarativna (da bi se npr. mogao izvriti upis u zemljine
knjige).
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Kod derivativnog sticanja prava vlasnitva, to pravo se izvodi iz prava
prethodnika (npr. zakljuenjem ugovora o prodaji).
Kod nasljeivanja, pravo vlasnitva se stie u trenutku otvaranja
nasljea.
1. Stvaranje nove stvari (prerada)
-

Ovo je originarni nain sticanja prava vlasnitva.


Prerada je ljudskim radom izvrena promjena materijala, kojom
postaje odreena nova stvar.
Prerada ne postoji u sluaju popravke neke stvari.
Zakon poznaje 3 oblika prerade:
1. kada neko od svog materijala i svojim radom naini novu stvar pa je on i vlasnik
te stvari;
2. kada neko, na osnovu zakljuenog ugovora, od tueg materijala, svojim radom
naini novu stvar pa stvar pripadne vlasniku materijala (npr. kroja za muteriju
od njenog materijala saije odijelo)
3. kada neko od tueg materijala, svojim radom naini novu stvar pa stvar
pripadne licu koje je radom sainilo tu stvar, pri emu se moraju ispuniti 2 uslova:
da je lice koje je radom sainilo tu stvar savjesno (da nije znao
niti je mogao znati da tui materijal prerauje bez dozvole vlasnika),
da je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala (ako su
vrijednosti rada i materijala jednake, nastaje suvlasnitvo na izraenoj stvari).

2. Mjeanje (spajanje i smjea stvari)


-

Ovo je originarni nain sticanja prava vlasnitva.


Spajanje postoji kada se pokretne stvari razliitih vlasnika spoje
u jedinstvenu stvar, tako da se vie ne mogu odvojiti bez znatne tete ili bez
nesramjernih trokova (npr. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi
razliitih vlasnika).
Vlasnici sjedinjenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je
nastala mijeanjem, srazmjerno vrijednosti pojedinih sjedinjenih stvari.
Ako je prilikom mjeanja jedan od vlasnika bio nesavjestan,
drugi-savjestan vlasnik moe (u roku od 1 godine od sjedinjavanja) alternativno
zahtjevati:
a) da mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo, ili
b) da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku, koji je u tom sluaju obavezan isplatiti
naknadu trine vrijednosti njegove stvari.

3. Graenje na tuem zemljitu


-

Ovo je originarni nain sticanja prava vlasnitva.


Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuem
zemljitu regulie u zavisnosti od savjesnosti graditelja odn. vlasnika zemljita.
1. Ako je graditelj bio savjestan (ako nije znao niti mogao znati da gradi na tuem
zemljitu), a vlasnik zemljita nesavjestan (znao je za gradnju, a nije se odmah

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


tome usprotivio) graditelj e stei pravo vlasnitva na zgradi, zemljitu na
kojem je zgrada izgraena i zemljitu koje slui za redovnu upotrebu, a vlasnik
zemljita ima pravo da trai naknadu za zemljite po prometnoj vrijednosti. Ovaj
zahtjev vlasnik zemljita moe postaviti u subjektivnom roku od 3 godine od dana
saznanja za zavrenu izgradnju ili u objektivnom roku od 10 godina od zavretka
gradnje.
2. Ako je graditelj bio nesavjestan, vlasnik zemljita (bez obzira da li je savjestan
ili ne), moe alternativno zahtjevati:
a) da mu pripadne vlasnitvo na zgradi, uz uslov da graditelju nadoknadi
vrijednost zgrade u visini prosjene cijene vrijednosti graevinskog
objekta u vrijeme donoenja sudske odluke,
b) da zahtjeva ruenje zgrade i vraanje zemljita u prvobitno stanje (ovaj
zahtjev sud moe odbiti ako to ne bi bilo opravdano s obzirom na
vrijednost objekta ili ponaanje graditelja ili vlasnika zemlje),
c) da zahtjeva naknadu za zemljite po prometnoj vrijednosti
Vlasniku zemljita pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana zavretka
izgradnje objekta, a nakon proteka tog roka ima pravo da traiti samo naknadu
prometne vrijednosti zemljita.
3. Ako su i graditelj i vlasnik zemljita savjesni postoje 3 situacije u zavisnosti
od vrijednosti graevinskog objekta i zemljita:
a) ako je graevinski objekat znatno vee vrijednosti od zemljita objekat
sa zemljitem pripada graditelju, ali uz obavezu da vlasniku zemljita
nadoknadi prometnu vrijednost zemljita,
b) ako je vrijednost zemljita vea sud e na zahtjev vlasnika zemljita
dosuditi mu ovaj graevinski objekat i ujedno ga obvezati da graditelju
naknadi vrijednost objekta. Ovaj zahtjev se moe postaviti u roku od 3
godine od dana zavretka izgradnje objekta (kada je objekat mogue
koristiti u svrhu za koju je sagraen).
c) ako su vrijednosti zemljita i objekta priblino jednake sud objekat i
zemljite moe dosuditi ili vlasniku ili graditelju, ali u toj situaciji vodi
rauna o okolnostima koje opravdavaju donoenje takve odluke (npr.
kome je potrebniji).
4. Dosjelost
-

Dosjelost je originarni nain sticanja prava vlasnitva


posjedovanjem stvari za odreeno, zakonom predvieno vrijeme.
Za savjesnog i zakonitog posjednika vrijeme posjeda za
sticanje prava vlasnitva je:
3 godine za pokretnu stvar,
10 godina za nekretnine.
Za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik
vrijeme posjeda za sticanje prava vlasnitva je:
6 godina za pokretnu stvar,
20 godina za nekretnine.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Nesavjestan posjednik (koji je znao ili je mogao znati da nije


vlasnik stvari) bez obzira na duinu posjeda ne moe stei pravo vlasnitva po
ovom osnovu.

Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedea 2

uslova:
1)
ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje
prava vlasnitva (ugovor o prodaji, poklonu, zamjeni) i
2)
ako nije pribavljen vi, clam, precario.
Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da
stvar koju dri u posjedu nije njegova. Savjesnost posjeda se predpostavlja, pa ako
neko istie nesavjesnost, duan je da to i dokae.
Vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei od dana kada je
posjednik stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena
potrebnog za dosjelost.
U vrijeme posjeda uraunava se i vrijeme za koje su prethodnici
posjednika vrili posjed stvari ako su u pitanju savjesni i zakoniti posjednici, odn.
samo savjesni posjednici.
Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja
nasljea i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao
niti je mogao znati za to). Dakle, u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti poinje tei u
trenutku otvaranja nasljea tj smti ostavioca.
Posjednik e podnijeti tubu za utvrenje da je stekao prava
vlasnitva dosjelou na odreenoj nekretnini. Presuda je samo dekleratorna i slui za
upis u zemljine knjige. Tuba se moe podnijeti sudu samo ako su ispunjene sve
navedene zakonske pretpostavke, u protivnom sud e tubu odbiti kao neosnovanu.

5. Stjecanje prava vlasnitva na pribavljenoj stvari od nevlasnika


Zakon sadri mogunost sticanja prava vlasnitva od nevlasnika, to je u suprotnosti sa
optim pravilom graanskog prava da niko ne moe na drugoga prenijeti vie prava nego
to sam ima. Meutim, ne radi se o derivativnom ve o originarnom nainu sticanja prava
vlasnitva, a opravdava se zatitom sigurnosti pravnog prometa i zatitom interesa treih
savjesnih lica.
Opti uslovi za sticanje prava vlasnitva po ovom osnovu, koji moraju biti
kumulativno ispunjeni, su:
1.
mora se raditi o pokretnoj stvari (ne moe nekretnina),
2.
sticalac mora biti savjestan (nije znao niti je mogao znati da stvar pribavlja od
nevlasnika),
3.
pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni, naplatni pravni posao
(ne moe povodom besplatnog pravnog posla, npr. poklona)
Uz navedene opte uslove (koji moraju biti kumulativno ispunjeni), za sticanje prava
vlasnitva po ovom osnovu, potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedeih uslova
(alternativno):
a)
da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inae bavi stavljanjem takvih stvari u
promet (npr. zlatar koji vri prodaju nakita),
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


b)

da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed


na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasnitva (stvar predata
nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu, posudbi, posluzi),
c)
da je stvar pribavljena na javnoj drabi.
Raniji vlasnik stvari, iako je na njoj izgubio pravo vlasnitva, moe zahtjevati povrat
stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban znaaj (afekcionu vrijednost). npr.
stvar je uspomena od oca. Ovaj zahtjev moe postaviti u roku od 1 godine od dana kada
je izgubio pravo vlasnitva, uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari.
6. Okupacija naputene stvari
-

Ovo je originarni nain sticanja prava vlasnitva.


Okupacija je uzimanje u posjed naputene pokretne stvari s
namjerom da se postane vlasnik (tj. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist).
Naputene stvari su one koje su od vlasnika vidno naputene
(npr. bacanjem na smee). Naputenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari.
Okupacijom se ne moe stei pravo vlasnitva na nekretnini, jer
naputene nekretnine postaju dravno vlasnitvo.

7. Sticanje prava vlasnitva odvajanjem plodova


Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodino daje glavna

stvar.
-

Mogu biti prirodni i civilni.


Do odvajanja, plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari
i pripadaju njenom vlasniku. Kao samostalni objekt prava, plodovi se smatraju tek
odvajanjem od glavne stvari.
Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova.
Meutim, ako se glavna stvar nalazi kod plodouivaoca ili zakupca, po osnovu
zakljuenog ugovora o plodouivanju ili zakupu, onda su oni vlasnici odvojenih
plodova.

8. Sticanje prava vlasnitva na osnovu pravnog posla


-

Ovdje se radi o derivativnom nainu sticanja prava


vlasnitva, gdje sticalac svoje pravo vlasnitva izvodi iz prava prethodnika.
Pravo vlasnitva se u ovakvim sluajevima zasniva
zakljuenjem ugovora (pravna osnova), a stie se razliito, u zavisnosti da li se radi
o pokretnim stvarima ili o nekretninama.
Kada su u pitanju nekretnine, potrebno je da se zakljui
pismeni ugovor i da se potpisi ugovaraa ovjere kod suda. Meutim, prema Zakonu o
notarima, ugovori o prodaji nekretnina podlijeu notarskoj obradi i ovjeri. Ako je
ugovor potpisan, a potpisi nisu ovjereni na sudu, ugovor je nitavan, ako su na osnovu
takvog (nitavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze, pravilo je

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

restitucije, a ako nije mogua onda se daje naknada u novcu. Kriteriji koje e sud
koristiti u ovom sluaju jeste cijena u momentu donoenja odluke.
Pravo vlasnitva na nekretnini se stie u momentu upisa tog prava u zemljinu knjigu.
Ovaj upis se vri pod uslovom da je sticalac savjestan, a savjesnost se pretpostavlja.
Ako postoji vie savjesnih sticalaca (nekretnina je prodata vie lica), pravo na upis u
zemljinu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed, a ako je nekretnina u
posjedu prenositelja prava vlasnitva, pravo na upis ima onaj koji je prvi zakljuio
ugovor (stekao pravnu osnovu).
Kada su u pitanju pokretne stvari, pravni posao je punovaan i
kada se zakljui u usmenoj formi, a pravo vlasnitva se stie predajom stvari u posjed
sticaoca.
Predaja se smatra izvrenom i u sluaju simboline predaje stvari:
a)
predajom isprave (tovarnog lista, skladinice i sl.),
b)
uruenjem nekog dijela stvari (npr. kljueva automobila), te
c)
izdvajanjem (kada su u pitanju generike stvari npr. sipanje odreenih
koliina penice u vree).
Izuzetak od navedenog pravila, kada se pravo vlasnitva na pokretnoj stvari stie ve
u trenutku zakljuenja ugovora, su 3 sluaja tzv. fiktivne prodaje:
1)
kada se stvar od ranije nalazi u posjedi sticaoca, ali po nekom
drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva (npr. po
osnovu ugovora o posudbi ili uvanju);
2)
kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava, koji
stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. po osnovu
ugovora o uvanju);
3)
kada se stvar nalazi u posjedu treeg lica.

9. Sticanje prava vlasnitva odlukom dravnog organa


Naini sticanja prava vlasnitva odlukom dravnog organa
su eksproprijacija, arondacija, komesacija i uzurpacija.
U ovim sluajevima, lice postaje vlasnik u momentu
pravosnanosti rjeenja ili odluke nadlenog organa.
a) EKSPROPRIJACIJA
Ova materija je ureena Zakonom o eksproprijaciji.
Eksproprijacija je prelaz nekretnine u privatnom vlasnitvu
odreenog lica u dravno vlasnitvo, kada to zahtjeva opi interes (radi izgradnje
puteva, eljeznice i sl.).
Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo
na punu naknadu. Prvo se nastoji postii sporazum o visini naknade, a ako se
sporazum ne postigne, spis se dostavlja nadlenom optinskom sudu, koji e u
vanparninom postupku odrediti naknadu.
b) ARONDACIJA
Arondacija (zaokruivanje) je oduzimanje zemljita
odreenom licu i pripajanje tog zemljita u korist drugog lica, radi racionalnije obrade
zemljita.
-

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo
naknada, i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljita, a nezamljoradniku
naknada u novcu. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazume o naknadi,
spis se dostavlja nadlenom optinskom sudu, koji e u vanparninom postupku
odrediti naknadu.
c) KOMASACIJA
Komasacija je nain ureivanja zemljinih povrina, tako da se
na odreenom (tzv. komasacionom) podruju sainjenom od usitnjenih i nepravilnih
parcela, bez obzira u ijem su vlasnitvu, formira manji broj veih i pravilnih parcela.
Nakon toga se vri raspodjela zemljita iz komasacione mase, tako da svaki uesnik
dobije zemljite priblino iste povrine i kulture koje je imao prije komasacije.
d) UZURPACIJA zemljita u dravnom vlasnitvu
Uzurpacija je svako samovlasno zauzimanje zemljita ili
dranje zemljita u dravnom vlasnitvu.
Uzurpantu odn. njegovim nasljednicima se pod odreenim
uslovima moe priznati pravo vlasnitva na uzurpiranom zemljitu. Postupak
sprovodi nadlena optinska sluba.
-

10. Sticanje prava vlasnitva nasljeivanjem


Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca, a tim
momentom nasljednik postaje i posjednik iako de facto ne dri stvar u posjedu (to je
izuzetak od pravila) i od tog momenta, pripadaju mu sva vlasnika prava i prava
posjeda.
ZATITA PRAVA VLASNITVA
Pravo vlasnitva se titi vlasnikim tubama, a to su:
1)
Rei Vindicatio - tuba za vraanje stvari u posjed,
2)
Actio Publiciana - tuba za predaju stvari radi jaeg prava,
3)
Actio Negatoria - tuba kojom se zahtjeva zatita od
uznemiravanja prava vlasnitva (bez oduzimanja).
Za razliku od tube za smetanje prava posjeda, vlasnike tube ne zastarjevaju.
Rei Vindicatio i Actio Publiciana (tuba iz pretpostavljenog vlasnitva) odnose se na
predaju (vraanje) stvari, a Actio Negatoria se odnosi na zatitu od uznemiravanja
vlasnitva (bez oduzmanja).
1. REI VINDICATIO - tuba za vraanje stvari u posjed
Ovu tubu moe podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran), protiv
posjednika nevlasnika koji neovlateno dri stvar (pasivno legitimiran),
postavljanjem tubenog zahtjeva da mu se stvar preda u posjed i da mu naknade
trokove postupka.
U postupku po ovoj tubi, tuilac mora
1)
dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak),
2)
odrediti identitet stvari i

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


dokazati da se individualno odreena stvar nalazi kod tuenog bez
pravnog osnova.
Kada se postavlja tubeni zahtjev, onda se mora voditi
rauna o savjesnosti posjednika, jer se sporedni zahtjevi mogu postaviti u zavisnosti
od toga da li je savjestan posjednik ili ne.
Savjestan posjednik:

duan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani;

ne odgovara za pogoranje ili propast stvari do kojih je dolo za vrijeme


savjesnog posjeda;

ima pravo na naknadu nunih trokova odravanja, korisnih trokova u


obimu u kojem je vrijednost stvari poveana, te trokova koje je uinio radi svog
zadovoljstva ili uljepavanja stvari (uz mogunost da trai odvajanje ako je ono
mogue);

moe stvar zadrati dok mu vlasnik ne nadoknadi nune i korisne


trokove.
Nesavjestan posjednik

duan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je


stvar dala za vrijeme posjedovanja, a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove
potroio, otuio ili unitio, duan je vlasniku platiti naknadu;

duan je naknaditi tetu koja je nastala na stvari, osim ako bi ta teta


nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika;

ima pravo na naknadu nunih trokova koje bi imao i vlasnik da se stvar


nalazila kod njega, a pravo na naknadu korisnih trokova samo ako su korisni
lino za vlasnika, dok nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog
zadovoljstva ili uljepavanja stvari.
Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada
mu je tuba uruena. Tuilac moe dokazivati da je savjesnost i ranije prestala, ali
se do momenta uruenja tube ona pretpostavlja.
Pravo da se potrauju naknade zastarjeva u roku od 3 godine
od dana predaje stvari vlasniku.
3)
-

2. ACTIO PUBLICIANA - tuba za predaju stvari radi jaeg prava (tuba


pretpostavljenog vlasnika)
To je tuba koja se podnosi kada neko smatra da ima jae
pravo na posjed.
Na podnoenje tube aktivno je legitimirano lice koje je
pribavilo individualno odreenu stvar po pravnom poslu i na zakonit nain, a u
momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari.
Tuilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. Npr. kada su dva lica zakljuila ugovor o
prodaji nekretnina koji je punovaan i izvren, ali kupac nije postao vlasnik jer nije
izvrio upis u zemljinoj knjizi. (kod prodaje nekretnina, kupac ne postaje vlasnik
momentom zakljuenja ugovora, ve momentom upisa u zemljinu knjigu) Ako je u
ovom sluaju, kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova, tada kupac
(predpostavljeni vlasnik) moe podnijeti ovu tubu i traiti da sud obavee tog
posjednika da mu preda stvar u posjed.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Tuba sadri tubeni zahtev kojim se trai povrat stvari od
osobe koja tu stvar dri po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova. Ako i
tueni ima neki pravni osnov, pa se poziva na njega, jai pravni osnov ima lice koje je
predmet pribavilo teretnim pravnim poslom u odnosu na lice koje je stvar pribavilo
besplatno, a ako su im pravni osnovi jednaki (ugovori), prvenstvo ima lice kod koga
se stvar nalazi u posjedu.
Povodom ovakve tube, tuilac mora dokazati:
1. da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja);
2. da je traena stvar individualno odreena;
3. da je posjed tuenog bez pravnog osnova, ili po slabijem pravnom osnovu.
U odnosu na prava i obaveze predpostavljenog vlasnika prema savjesnom,
odn. nesavjesnom posjedniku u pogledu plodova, otuenja i unitenja stvari i naknade
primjenjuju se pravila izloena kod rei vindicatio.
3. ACTIO NEGATORIA - tuba kojom se zahtjeva zatita od uznemiravanja prava
vlasnitva (bez oduzimanja)
Ovdje se radi o vlasnikoj tubi zbog uznemiravanja vlasnitva a
da posjed stvari nije oduzet.
Tubu moe biti podnesena od strane vlasnika ili
pretpostavljenog vlasnika protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u koritenju
stvari.
Tuilac mora dokazati:
1.
da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik,
2.
da je tueni uinio uznemiravanje, kojim ometa ili ograniava njegovo pravo
vlasnitva.
Uznemiravanje moe biti uinjeno:
a)
radnjom koja ini smetanje posjeda (koja nije oduzimanje
posjeda),
b)
prisvajanjem prava slunosti.
Tubeni zahtjev glasi da sud utvrdi:
1.
da je tueni izvrio uznemiravanje i
2.
da je duan da sa uznemiravanjem prestane,
te da se ubudue uzdri od uznemiravanja pod prijetnjom izvrenja.
Za razliku od postupka po reivindikacionoj tubi i tubi predpostavljenog vlasnika gdje sud donosi rjeenje, u
postupku po ovoj tubi sud odluuje presudom!!! Presuda donesena u ovom
postupku ima snagu izvrnog naslova, to znai da u sluaju ponovnog uznemiravanja
nije potrebno podnositi novu tubu, vee je na osnovu pravila izvrnog postupka
mogue koristiti odgovarajue pravno sredstvo.
Pored zahtjeva koji se odnosi na
prestanak uznemiravanja, moe se postaviti i zahtjev za naknadu tete ukoliko je ista
priinjena uznemiravanjem.
V. PRESTANAK PRAVA VLASNITVA
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


kada druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvari;
naputanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv nain izrazio volju da vie
ne eli da ima vlasnitvo na stvari, takvu izjavu moe dati pred nadlenim
organima, nakon ega se donosi rjeenje kojim se utvruje da je stvar naputena)
3. propau stvari
4. ako je drugim zakonom to posebno odreeno (npr. oduzimanje stvari u javnom
interesu u sluajevima eksproprijacije, arondacije, komasacije i uzurpacije)
1.
2.

VI. STVARNE SLUNOSTI


Inae, slunosti mogu biti:
a)
line (ustanovljene su u korist odreenog lica) regilisane su pravilima OGZ-a
b)
stvarne (ustanovljene su u korist svakodobnog vlasnika neke nekretnine)
regilisane su Zakonom o vlasniko-pravnim odnosima.
Stvarna slunost je pravo vlasnika odreene nekretnine (povlasnog dobra)
da za potrebe te nekretnine vri odreene radnje na nekretninama drugog
vlasnika (poslunog dobra) ili
da zahtijeva od vlasnika poslune nekretnine da se uzdri od vrenja
odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nekretnini.
Stvarna slunost se moe zasovati na odreeno i neodreeno vrijeme.
Prema sadraju dijele se na pozitivne i negativne:
a)
Pozitivne - ovlauju titulara da za potrebe svog povlasnog dobra obavlja
odreene radnje na nekretnini drugog lica, vlasnika poslunog dobra. (npr da prelazi
preko susjedovog zemljita) samo u situaciji kad ne bi mogao koristiti svoje
nekretnine,
b)
Negativne - ovlauju titulara da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se
uzdrava od odreenih radnji na koje bi inae kao vlasnik imao pravo. (npr da
zahtijeva od susjeda da kinicu sa svog krova koja navodnjava njegovo zemljite ne
odvodi, ne kanalie, na drugo zemljite).
Karakteristike stvarnih slunosti su:
1. Da postoje na tuoj stvari,
2. Da se od vlasnika poslune nekretnine zahtjeva odreeno trpljenje ili uzdravanje,
3. Da se vre civiliter da se vre na nain da se to manje optereuje posluno dobro,
4. Da ako je za vrenje stvarne slunosti potrebno koritenje nekog ureaja ili
preduzimanje neke radnje, trokove ureaja snosi vlasnik povlasnog dobra. Ukoliko
te ureaje koristi i vlasnik poslunog dobra onda i on snosi srazmjerno te trokove.
Stvarne slunosti se zasnivaju:
1. pravnim poslom - To moe biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. Pravni
posao je samo pravni osnov za sticanje prava slunosti, a za nastanak slunosti kao
stvarnog prava je potreban upis u zemljinu knjigu

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2. odlukom suda i drugog dravnog organa - Sud e svojom odlukom zasnovati pravo
slunosti kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimino ne moe koristiti
svoje dobro bez koritenja nekretnine drugog lica. U tom sluaju, pravo slunosti se
stie pravosnanou odluke, mada zakonom moe biti odreeno i drugaije.
3. dosjelou - Pretpostavka za sticanje stvarne slunosti putem dosjelosti je faktiko
koritenje (najee prolaz preko neijeg zemljita) u trajanju 20 godina, bez
protivljenja vlasnika poslunog dobra. Kako se ovdje radi o originarnom sticanju
prava slunosti, eventualni naknadni upis prava u zemljinu knjigu ima samo
deklaratoran karakter.
Zatita prava slunosti
Stvarna slunost se titi posebnom konfesornom tubom.
Aktivno je legitimisan vlasnik povlasnog dobra, a pasivno vlasnik
poslunog dobra.Ova tuba se moe podnjeti ne samo protiv vlasnika poslunog
dobra, ve i protiv svaku tree osobe koja ga ometa u koritenju tog prava.
Vlasnik povlasnog dobra ovu tubu podnosi radi utvrenja ve
steenog prava slunosti, najee ako je pravo stekao dosjelou, pa od suda trai
da to utvrdi (konstatuje)
Tuilac u ovoj parnici mora dokazati:
1. postojanje prava slunosti,
2. da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tueni vlasnik poslunog dobra, te
3. da ima pravni interes za podnoenje tube (najee je to osporavanje du mu
pripada pravo slunosti).
Tubeni zahtjev glasi da se utvrdi da tuiocu, kao vlasniku odreene
nekretnine (povlasnog dobra), pripada pravo slunosti (npr. pjeakog prolaza) preko
odreenih nekretnina tuenog (odreuje se precizno u kojoj irini, dunini). U pravilu
se pravi i skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglaava.
Ova zatita se moe ostvariti i tubom zbog smetanja posjeda prava
slunosti ako se podnese u zakonom propisanim rokovima za podnoenje tube zbog
smetanja posjeda (30 dana subjektivni rok i 1 godina objektivni rok).
Prestanak prava slunosti
Stvarna slunost prestaje:
1. kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslunog dobra,
2. propau optereene nekretnine,
3. jednostranom izjavom korisnika da se odrie prava,
4. protekom vremena ze koje je zasnovan teret i
5. odlukom suda da se teret ukida (ako je utvreno da je teret izgubio razumnu svrhu).
6. jedan od naina moe biti i taj da se vlasnik poslunog dobra protivi koritenju
odreene slunosti a vlasnik povlasnog dobra kroz period od 5g ne vri tu slunost,
ako je slunost steena dosjelou na originarni nain, za njen prestanak potrebno je
nevrenje slunosti kroz period 20g.
Ako se podjeli nekretnina konstituirana slunost ostaje u korist svih dijelova.
PRAVO ZALOGE
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Pravo zaloge je pravo na tuoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari,


odn. tuem pravu na osnovu kojeg zalogoprimcu pripada ovlatenje da se iz
zaloene stvari odn. prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraivanje ne bude na
vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na nain to od suda trai prodaju stvari i
izmirenje duga od ostvarene cijene.
Predmet zaloge mogu biti:
a) pokretne stvari i prava (potraivanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl) - pignus
b) nepokretne stvari - hipoteka
Zaloga na nekretninama je regulisana Zakonom o vlasniko-pravnim
odnosima, a zaloga na pokretnim stvarima i pravima Zakonom o obligacionim
odnosima.
HIPOTEKA je pravo zaloga na nekretninama koja ovlauje
hipotekarnog povjerioca da se iz zaloene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo
potraivanje prema duniku ne bude blagovremeno ispunjeno.
Realizacija takvog ovlatenja ostvaruje se sudskom prodajom zaloene nekretnine na
javnom prodaji. Prodaja se vri po pravilima izvrnog postupka.
Hipoteka nastaje na osnovu:
1)
pravnog posla za nastanak hipoteke je potreba upis u zemljinu
knjigu
2)
sudske odluke za nastanak hipoteke je potreba upis u zemljinu
knjigu
3)
po zakonu
Upis hipoteke se vri u javnoj (zemljinoj) knjizi.
Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva
u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku, a kada
postoji vie hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je
ranije zasnovao hipoteku.
Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene
plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i
na poboljanje stvari ako je do njih dolo nakon zasnivanja hipoteke.
Hipoteka se moe zasnovati i na idealnom
suvlasnikom dijelu nekretnine
Za jedno potraivanje moe se zasnovati hipoteka na
vie nekretnina - tzv. zajednika ili simultana hipoteka. Primjenjuje se kada se iz
vrijednosti jedne nekretnine potraivanje ne moe namiriti u cjelosti.
Nedjeljivost hipotreke znai da zaloena nekretnina
osigurava potraivanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze, bez obzira na
eventualne situacije kada je poslije dolo do podjele nekretnine.
Postoji mogunost prenosa hipoteke, ali samo zajedno
sa prenosom potraivanja osiguranog hipotekom.
Hipotekarni povjerilac moe zasnovati hipoteku na
postojeoj hipoteci u korist tree osobe bez pristanka hipotekarnog dunika - tzv.
nadhipoteka. Do toga moe doi kada hipotekarni povjerilac ima obavezu (dug)

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


prema treem licu, pa radi obezbjeenja takvog potraivanja treeg lica vri zalaganje
hipoteke, uz napomenu da se ovim ne vri prenos hipoteke na tree lice.
Ako hipotekarni dunik pogorava stanje zaloene
nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac mioe traiti
da sud naloi hipotekarnom duniku da se od takvog ponaanja uzdri, a ako ovaj i
dalje nastavi sa pogoranjem stanja zaloene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima
pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraivanja.
Prestanak hipoteke:
1)
kada prestane potraivanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka, (npr.
hipotekarni dunik plati potraivanje obezbjeeno hipotekom i dr.)
2)
kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke, (izjava o
odricanju mora biti sainjena u pismenom obliku i data kod nadlenog organa koji
vodi javnu knjigu gdje je hipoteka upisana)
3)
kada ista osoba postane nosilac prava vlasnitva i prava hipoteke
na istoj stvari i
4)
kada propadne nekretnina koja je bila optereena hipotekom.
Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i
nitave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su:
1)
odredba da hipotekarni povjerilac postaje vlasnik zaloene
nekretnine, ako zaloni dunik ne izmiri svoju obavezu po dospjelosti
potraivanja;
2)
odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo ubiranja plodova koje
ta nekretnina daje ili iskoritavanja nekretnine na drugi nain.
POSJED
Posjed je faktika vlast na stvari. Za razliku od posjeda, vlasnitvo je pravna vlast nad
stvari.
Postoji posjed stvari i posjed prava (npr. posjed prava stvarne slunosti ima osoba koja
faktiki koristi nekretninu druge osobe npr. za prolaz i sl.)

Posjed se sastoji od:


1.
posjedovanja,
2.
koritenja i
3.
raspolaganja - koje se mora vriti u skladu sa namjenom i prirodom stvari.
Posjed moe biti:
a)
neposredni (neposredni posjednik je onaj ko vri faktiku vlast na stvari,
kod koga se stvar nalazi).
b)
posredni Ako taj neposredni posjednik stvar preda stvar drugom licu po
nekom pravnom osnovu, koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva, (po osnovu
zakupa, uvanja stvari, posluge i sl.), tada lice koje je dalo stvar u posjed postaje
posredni posjednik, a ovaj kojem je stvar data u posjed postaje neposredni posjednik.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


I neposredni i posredni posjednik imaju pravo na posjedovnu zatitu. To znai da oni
mogu podnijeti tubu zbog smetanja posjeda u odnosu na sva trea lica (tj. protiv svakog
onog ko ih uznemirava ili im oduzima posjed), a to isto pravo imaju i meusobno.
Kada vie osoba ima posjed na jednoj stvari to je suposjednitvo. Suposjednici imaju
pravo na zatitu u odnosu na trea lica i u odnosu na drugog suposjednika ukoliko ga
ometa u posjedu.
Od posjeda treba razlikovati detenciju - dranje stvari. Detentor je - osoba koja na
osnovu radnog odnosa vri vlast nad stvari tj. dri neku stvar prema uputama drugoga.
Detentor se ne smatra posjednikom ve samo draocem stvari. On nema pravo na
posjedovnu zatitu ni u sluaju kada mu neko oduzme stvar kojom se slui.
POSJED MOE BITI:
zakonit - ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu,
podobnom za sticanje prava vlasnitva, te ako nije pribavljen vi, clam i precario (to
znai silom, prevarom i zloupotrebom prava). Jedino pod ovim uslovima moemo
govoriti o zakonitom posjedu, a to e biti znaajno i kroz zatitu posjeda.
savjestan - ako posjednik ne zna, niti bi mogao znati da stvar
koju dri u posjedu nije njegova. Savjesnost se pretpostavlja, a onaj ko tvrdi
suprotno mora to i dokazati.
IDEALNI POSJED - postoji u sluaju kad nasljednik postane posjednik u asu smrti
ostavioca, neovisno od toga to nije stekao faktiku vlast na stvari. Ovim se titi
nasljednik i njegova prava jer mu od tog momenta pripada pravo na posjedovnu zatitu,
ak i ako nema faktiki posjed.
PRESTANAK (GUBITAK) POSJEDA
Kada posjednik prestane da vri faktiku vlast na stvari, on gubi posjed. Od ovog pravila
ima izuzetak. Posjed ne gubi kada je posjednik, neovisno od svoje volje, privremeno
sprijeen vriti vlast na stvari. (npr. bolest, elementarna nepogoda i sl.)
ZATITA POSJEDA
Posjednik ima pravo na zatitu zbog protivpravnog
uznemiravanja i oduzimanja posjeda, a to se jednom rjeju naziva smetanje posjeda.
Posjednik tu zatitu moe ostvariti kod suda podnoenjem tube
zbog smetanja posjeda, protiv svakog onog ko ga na bilo koji nain uznemirava ili
mu oduzima posjed.
Tuilac je posjednik (aktivno legitimisan), a tueni osoba koja je
napravila smetanje (pasivno legitimisan).
U tubi zbog smetanja posjeda tuilac
1)
mora da dokae
b)
da je imao faktiki posljednji mirni posjed na odreenoj stvari i
c)
da ga je uinilac ometao u posjedu.
2)
takoer mora navesti
b) in smetanja,
c) vrijeme smetanja i
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


d) osobu koja je to uradila.
Tubeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog
stanja. Dakle, tuilac trai od suda da se na temelju utvrenih dokaza donese rjeenje
kojim e se utvrditi da se tuitelj nalazi u mirnom faktikom posjedu i da ga je tueni
omeo u posjedu, te da mu se naloi da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se
ubudue kani takvog i slinog smetanja pod prijetnjom novane kazne, kao i da
naknadi trokove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvrenja. Kada je
oduzeta stvar, trai se vraanje.
Tuba zbog smetanja posjeda moe se podnijeti sudu u
zakonom odreenim rokovima. Subjektivni rok je 30 dana i taj rok se rauna od
dana saznanja za uinjeno smetanje i uinioca. Objektivni rok je 1 godina i on tee
od dana uinjenog smetanja. Po proteku tih rokova, posjednik gubi pravo na
posjedovnu zatitu. Sud e prvo cijeniti da li je tuba podnijeta u zakonom
propisanom roku. Ako je rok protekao, donosi se rjeenje kojim se tuba odbija.
OBIM PRUANJA ZATITE:
Sud prua zatitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije
nastalog smetanja.
U postupku po tubi za smetanje posjeda, raspravljanje je ogranieno samo na
utvrenje:
1. faktikog mirnog posjeda i
2. ina smetanja.
Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda.
Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed, to moe utvrditi u posebnoj parnici
neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tubi zbog smetanja posjeda. Ovaj
postupak je hitan jer mu je cilj da zatiti posjed ma kakav da je, pa je zbog svega toga
raspravljanje ogranieno na ove dvije injenice i ovakvom odlukom koja se donosi u
ovom postupku ne rjeava se definitivno pravo na posjed jer se o tome uope ne
razgovara. Prema tome, ako je neko vlasnik predmeta koji se nalazi u posjedu i koji je
zatien tubom zbog smetanja posjeda, to pravo moe zatiti vlasnikom tubom (rei
vindicatio).
Ako je posjed pribavljen silom, prevarom i zloupotrebom prava (vi, clam,
precario) i u tom sluaju, posjednik ima pravo na posjedovnu zatitu u odnosu na
svakog drugog ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed izuzev u odnosu na lice od
koga je na taj nain pribavio posjed. Ukoliko je raniji posjednik vratio posjed u
zakonom propisanim rokovima za podnoenje tube za smetanje posjeda (subjektivni
rok), ne moe se zatiti.
Smetanje posjeda pretpostavlja protupravno postupanje.
Nema osnova za posjedovnu zatitu ako je smetanje uinjeno:
a)
na osnovu zakonskog ovlatenja,
b)
odluke nadlenog organa ili
c)
uz pristanak posjednika.
Posjednik ima pravo i na samopomo protiv onoga ko ga
uznemirava ili ko mu je uzeo posjed i to ako su kumulativno ispunjeni sljedei uslovi:
(slino nunoj odbrani iz krivinog prava)
1.
da je opasnost neposredna,
2.
da je samopomo nuna i
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3.

da

je

nain

vrenja

samopomoi

adekvatan

okolnostima.
Ako mu je stvar oduzeta on ima pravo stvar vratiti odmah, a najkasnije u rokovima
predvienim za podnoenje tube zbog smetanja posjeda.
Suposjednik uiva istu zatitu kao i
posjednik u odnosu na tree osobe, kao i u odnosu na drugog suposjednika.
U izreci rjeenja koje donese sud u
postupku po tubi zbog smetanja posjeda stoji i zabrana tuenom da ubudue
smeta posjed i navodi se novana kazna. (Odluka se, dakle, donosi u vidu rjeenja.)
PRAVA STRANIH LICA
Ovim odredbama Zakona o vlasniko-pravnim odnosima
regulisana su i prava stranaca.
Strana pravna i fizika lica mogu biti nosioci prava vlasnitva na
pokretnim stvarima kao i domaa lica ako zakonom nije drugaije odreeno.
Strana pravna i fizika lica mogu stei pravo vlasnitva na
podruju FBiH na zemljitu i zgradi nasljeivanjem ako meudravnim ugovorom
nije drugaije odreeno.
Ako strano fiziko i pravno lice obavljalo odreenu djelatnost na
podruju FBiH, tada moe stei pravo vlasnitva na poslovnim zgradama,
prostorijama i zemljitu na kojem se objekti nalaze. Mogunost sticanja moe biti
ogranieno.
Zakonom je pored ostalog predviena mogunost da se za
potrebe diplomatsko konzularnih predstavnitava i njihovih organa i specijalnih
agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost federalnog min
pravde, koje je duno prethodno pribaviti miljenje ministra vanjskih poslova BiH,
izdati u dugoroni zakup zgrade na kojima postoji pravo vlasnitva. Dugoroni
zakup moe se zakljuiti na period od 5 do 50 godina.
Strana fizika i pravna lica mogu biti ograniena u kupovini zbog
principa reciprociteta.

PROMET NEKRETNINA
Promet nekretnina je regulisan Zakonom o prometu nepokretnosti - preuzet po lanu 9.
taka 5. Ustava FBIH (Slubene novine SRBIH, broj 38/78 i rbih 18/94).
Forma ugovora kojim se vri promet nekretninom
Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasnitva na
nekretninama mora biti sainjen u pisanom obliku i potpisi ugovoraa moraju
biti ovjereni u nadlenom sudu.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Meutim, u praksi a prema Zakonu o notarima, ugovori na
osnovu kojih se prenosi pravo vlasnitva na nekretninama podlijeu notarskoj
obradi i ovjeri.
Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete je nitav i
ne proizvodi pravno dejstvo. Ustaje se sa tubom za utvrenje nitavosti. Presuda
ima deklarativan karakter.
Nitavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem.
Ako ugovorne strane ispune obaveze iz takvog ugovora, to
ispunjenje ne znai nita. Sve ono to ja dato po osnovu takvog (nitavog) ugovora
mora se vratiti, a ako to nije mogue, onda se daje novana naknada po cijenama u
vrijeme donoenja sudske odluke. Primjenjuje se restitucija u naturi, a ako restitucija
nije mogua onda postoji obaveza davanje naknade po cijenama u vrijeme
presuenja.
Posljednjim izmjenama Zakona iz 94. godine preuzeto je pravilo o kojem smo ranije
govorilo tj da ugovor o prijenosu prava vlasnitva na nekretninama mora biti sainjen u
pisanom obliku i potpisi ugovoraa ovjereni u nadlenom sudu.
Ovim zakonom odreeno je da su punovani ugovori:
1. zakljueni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sainjeni u pisanom obliku
ukoliko su ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili u pretenom
dijelu ili
2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvrile
ovjeru potpisa.
Pravila se primjenjuju na predmete zateene u radu pred sudovima ako nije donesena
I.stepena presuda, odnosno ako je I.stepena presuda ukinuta.
Kada se prenosi pravo vlasnitva na zgradi, prenosi se i pravo vlasnitva na
zemljitu pod zgradom i zemljitu koje slui redovnoj upotrebi zgrade.
Pravo pree kupnje
Ovaj zakon govori i o pravu pree kupovine.
Pravo pree kupovine ustanovljeno je u korist
a) suvlasnika (ako namjerava prodati svoj suvlasniki dio na graevinskom objektu,
stambenoj ili poslovno zgradi, stanu, poljoprivrednom zemljitu itd) i
b) zakupca (Ako je poslovna zgrada odn. prostorija izdata u zakup - zakupac ima
pravo pree kupovine pod uslovom da je zgradu odn. poslovnu prostoriju koristio
najmanje 5 godina).
Prodavac koji eli da proda ovakve nekretnine duan je da dostavi
saini ponudu u pisanom obliku u kojoj mora navesti podatke o nepokretnosti i ZK
oznake kojim se utvruje identitet predmeta prodaje, navesti cijenu i druge uvjete
prodaje. Ponudu mora dostaviti na pouzdan nain (da ima dokaz, preporueno).
Ponueni je duan da se oglasi u roku od 30 dana, a ako u ovom roku ne
obavijesti ponudioca o prihvatu ponude, smatrae se da ponudu ne prihvata.
Po proteku navedenog roka, prodavac nekretninu moe prodati
treem licu pod istim uvjetima koji su sadrani u ponudi, ali ne i pod povoljnijim
uvjetima. Ako proda po povoljnijim uvjetima (po nioj cijeni) ili ako uope ponudu
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


nije izvrio licu u iju korist je konstituirano pravo pree kupovine, onda to lice moe
ustati sa tubom kod suda, kojom e traiti ponitenje ugovora i ustupanje te
nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodaja izvrena treem licu, s tim da
prilikom podnoenja tube mora deponirati kupovnu cijenu, jer time dokazuje da ima
ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar. Ovaj ugovor je ruljiv. Tuba za ponitenje se
moe podnjeti u zakonu propisanim rokovima. Subjektivni rok 30 dana, a rauna
se od dana saznanja za prodaju i uvjete prodaje. Objektivni rok je 1 godina od dana
zakljuenja ugovora. Ako propusti ovaj rok od godinu dana, nema nikakva prava.
Ako vlasnik ne izvri prodaju nepokretnosti u roku od 1 godine po
isteku roka za prihvatanje pounude, duan je da kod ponovne prodaje postupi na
naprijed navedeni nain, tj. da ponovo dastavi ponudu licu koje ima pravo pree
kupovine.
Odricanje od prava vlasnitva
Vlasnik se moe odrei prava vlasnitva na nekretnini u korist opine, ako na toj
nekretnini nema stvarnih tereta, osim stvarne slunosti. Izjavu o odricanju daje pred
nadlenim organom opine. Nakon toga se donosi rjeenje i dostavlja se u ZK ured.
Nitavost pravnih poslova zakljuenih nakon 30.04.1991.
Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zakljueni nakon 30.04.1991. kojim je
vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude, prevare i sile prenio pravo vlasnitva na drugo
fiziko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo, odnosno takvi pravni poslovi su
nitavi. Prema tome, ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasnitva.
Nitavi su pravni poslovi na temelju kojih su trea lica stekla pravo vlasnitva na
nekretninama pod naprijed navedenim uvjetima i slijedom toga svi upisi u javne knjige
izvreni na temelju jednostranih izjava i pravnih poslova sa navedenim nedostacima
nitavi su i ne proizvode pravno dejstvo.
JAVNE KNJIGE O NEKRETNINAMA
Zakon o zemljinim knjigama - predmet regulisanja ovog zakona je ureenje, voenje,
odravanje i uspostava zemljinih knjiga, kao i upis nekretnina i prava na nekretninama u
zemljinim knjigama FBiH.
Zemljine knjige su knjige u koje se upisuju svi pravni odnosi povodom nepokretnosti.
Ova evidencija se vodi kod zemljinoknjinih ureda opinskih sudova. Osnovana je po
propisima donesenim 1930. godine.
Nekretnina u smislu ovog zakona to su zemljita, zgrade, stanovi, poslovne prostorije,
posebni djelovi zgrada i drugi graevinski objekti.
Zemljine knjige se satoje od glavne knjige, zbirke isprava i registara.
GLAVNA KNJIGA je zbir zemljinoknjinih uloaka jedne
katastarske opine.
Katastarsku opinu ini odreena teritorija u koju se upisuju
zemljita i zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz skupa vie katastarskih
estica.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Zemljinoknjini uloci su dijelovi glavne knjige koji ine
pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljino-knjino tijelo.
Zemljino-knjino tijelo je ukupnost nepokretnosti jednog
vlasnika ili suvlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj opini tako da ine jedno
pravno jedinstvo.
Svako zemljino-knjino tijelo ima svoj poseban zemljinoknjini uloak sa posebnim brojem. Zemljino-knjini uloak ine:
1) posjedovnica ili popisni list A - upisuju se nepokretnosti sa podacima koji
oznaavaju broj katastarske estice, opis nepokretnosti (oranica, uma, zgrada,
dvorite), povrina nepokretnosti i eventualne promjene kao to su otpisi
katastarskih estica u drugi zemljino-knjini uloak.
2) vlastovnica ili vlasniki list B - sadri evidenciju pojedinih prava i njihovih
titulara (pravo vlasnitva, pravo slunosti) sa podacima kome to pravo
pripada. U ovaj list se unose i podaci o pravnom osnovu po kome je neko lice
steklo odgovarajue pravo (ugovor o prodaji) sa naznakom kada je ugovor
zakljuen i ovjeren. U ovaj list se upisu i drugi podaci vezani za ogranienja
raspolaganja s obzirom na linost upisnika vlasnitva (poslovna
nesposobnost).
3) teretovnica ili teretni list C - u taj list se upisuju pravo zaloge (hipoteka),
pravo stvarnih slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa itd.
ZBIRKA ISPRAVA je skup isprava (ugovora, sudskih i drugih odluka) na
osnovu kojih su izvreni upisi u zemljinoj knjizi kako bi se mogla kontrolirati
ispravnost tih upisa.
REGISTRI - ine ih pomone knjige koje omoguavaju lake
pronalaenje odgovarajuih podataka (registar estica parcela, abecedni imenik on
sadri spisak lica titulara ZK prava sa oznakom ZK uloka u kome su ta lica upisana u
ZK).
Vrste upisa
1.
Uknjiba (intabulacio) to je konaan upis sticanja, prijenosa
ili prestanka nekog zemljino-knjinog prava. Predmetom uknjibe mogu biti stvarna
prava, realni tereti i neka obligaciona prava.
2.
Predbiljeba to je uslovni upis koji ima privremeni karakter
upisa, sticanja, prijenosa i prestanka zemljino-knjinog prava. Tako e se u
predbiljebi upisati da ugovor, odnosno, njegovi potpisi nisu ovjereni.
3.
Zabiljeba to je upis informativnog karaktera radi
publikovanja vanih linih odnosa u pogledu ogranienja, raspolaganja i upravljanja
nekretninom (stavljanje nekog pod starateljstvo, produenje roditeljskog prava,
oduzimanje poslovne sposobnosti, red prvenstva otuivanja, postojanje nekog spora).
Sve vrste upisa se vre na osnovu rjeenja ZK ureda opinskog suda kood kojeg se vode
knjige i na osnovu odluke donesene u parninom, vanparninom, izvrnom i krivinom
postupku. Taj upis se vri na molbu osobe u kojoj treba navesti kakav upis trai sa
podacima o nekretninama i isprave na osnovu kojih trai upis. Uz molbu mora priloiti
isprave.
Osnovna naela zemljinoknjinih prava su:
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


1)

2)

3)

4)

5)

Naelo upisa - Prema ovom naelu zemljinoknjino pravo moe se stei,


prenijeti i prestati upisom u ZK. Ovo je vano za derivativno sticanje prava
vlasnitva. Neka prava se mogu stei i na originaran nain (npr. pravo vlasnitva i
stvarne slunosti), pa je mogue da je neko lice upisano kao nosilac prava vlasnitva
u ZK, a da je drugo lice stvarni vlasnik. On je stvarni, ali vanknjini vlasnik tog prava
(dosjelou se stie pravo vlasnitva istekom zadnjeg dana roka propisanog zakonom
za sticanje prava vlasnitva, pa je prema tome tim danom prestalo pravo vlasnitva
licu upisanom u ZK).
Naelo javnosti - Zemljine knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome
je dozvoljeno da ih razgleda. Prema tome, nitko se ne moe pozivati na nepoznavanje
onog to je upisano u ZK. Ovo naelo je jako znaajno jer se ljudi pozivaju da su u
zabludi i da nisu znali. Ovo naelo omoguava da se stranke ne pozivaju na zabludu.
Naelo pouzdanja u zemljine knjige - Sve to je upisano u ZK u pravilu se
smatra pravilnim i potpunim. Ovo pravilo nije primjenjivo kada postoji nesklad
izmeu zemljinoknjinog stanja i faktikog stanja. Ovo naelo se ne odnosi ni na
povrinu katastarske estice, jer ZK ne garantiraju istinitost tih podataka.
Naelo prioriteta - Jae pravo ima onaj ko je ranije upisan. Prioritet se rauna po
vremenu prijema molbe za upis u zemljinokninom uredu. Na molbi se osim datuma
prijema biljei i as kada je molba primljena. Ako su istog dana primljene dvije
molbe, za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvait e se, a
druga odbiti.
Naelo legaliteta - To znai da se upis moe dozvoliti na osnovu isprave iz koje
se moe jasno zakljuiti, odnosno, vidjeti da se radi o punopravnom pravnom osnovu
i ako je zahtjev, odnosno sadraj za upis u skladu sa zemljinoknjinim stanjem.
Ovlatena lica u zemljinoknjinom uredu duna su provjeriti da li postoje neke
zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen.

Postupak za upis u zemljinu knjigu


Uknjiba se moe vriti (ona je konaan upis) na temelju punovanog
pravnog osnova (ugovor o prodaji, zamjeni, darivanju-poklonu, sudska odluka i
odluka organa uprava). Uknjiba bez pravnog osnova ne proizvodi pravno dejstvo i
moe se traiti brisnaje tako izvrenog upisa.
Molba za upis odnosi se prema licu koje je upisano kao ZK vlasnik ili
suvlasnik (pretodnik), a molbu podnosi lice u iju korist treba da se izvri upis
(sticalac).
Uz molbu se prilae isprava koja moe posluiti kao pravni osnov za upis,
odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu.
Svaki ugovor na osnovu koga se vri prenos prava vlasnitva, bilo da se
radi o poklonu, zamjeni itd mora da sadri klauzulu intabulandi, a to je izjava ranijeg
vlasnika da je suglasan da se izvri prijenos vlasnitva sa njega na novog vlasnika
(kupca). Bez ove klauzule se ne moe vriti upis u zemljinu knjigu.
Pored ZK, nadleni organi opine vode katastarsku evidenciju. Svrha ove evidencije je
ostvarenje tehnikih, ekonomskih, poreskih, statistikih ciljeva, izrada ZK, oporezivanje
prihoda ostvarenih na nekretninama itd. U katastar se upisuju posjednici, a u ZK prava
vlasnitva. I u ZK postoje katastarske opine, nekretnine sa oznakama parcela. Ovi
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


podaci se upisuju u ZK u A listu, a u katastru u posjedovnom licu. Katastar takoer
posjeduje registar radi lakeg snalaenja u podacima sadranim u katastarskoj evidenciji.
Postupak po kome se za upis i promjene u posjedovnom evidenciji katastra vre se po
pravilima upravnog postupka.
Katastra se sastoji od planova i katastarskih operata.
Katastraski planovi sadre podatke o polaaju i obliku zemljita i objekata na tom
zemljitu koji pripadaju jednoj katastarskoj opini.
Katastarski operat ini zbirka popisa i pregleda koji sadre podatke o povrini parcele,
plodnosti, kvalitetu, bonitetu, klasi, katastarskom prihodu i posjednicima.
Osnovna jedinica u katastru je katastarska parcela. To je dio zemljita koji pripada
jednom posdjedniku. K.. su oznaene brojem, a kad doe do cijepanja, podjele parcela,
onda ona, pored glavnog brojadobiva jo i podbroj, a on poinje od 1 pa nadalje. Prema
tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova, onda e ona biti 100/5.
ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH ZGRADA I ROSTORIJA - preuzet po lanu 9. taka
5. Ustava FBiH

Ovim zakonom ureeni su uvjeti pod kojim se mogu izdavati u


zakup poslovne zgrade i prostorije.
Za zasnivanje zakupa potrebno je sainiti ugovor o zakupu
u pisanom obliku.
Zakup poslovnih zgrada i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom izmeu
zakupodavca i zakupca. Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuuje se pismeno.
Ugovor koji nije zakljuen u pismenom obliku ne proizvodi pravno dejstvo.
Zakupac se moe useliti u poslovne prostorije nakon zakljuenja
ugovora o zakupu.
Nitav je sporazum
1)
kojim je jedna strana obeala imovinsku korist drugoj strani u cilju da ova
njoj ili kome drugom izda poslovne prostorije u zakup.
2)
kojim je zakupodavac ili trea lice obealo zakupcu imovinsku korist ako
zakupac isprazni poslovne prostorije u cilju da se u njih useli zakupodavac, te
tree lice ili neko drugi.
3)
kojim je jednoj strani obeana imovinska korist ako odustane od
zakljuenja ili od ve zakljuenog ugovora o zakupu poslovnih prostorija, u cilju
da takav ugovor zakljui druga strana ili neko drugi.
Posredovanje pri zakljuivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vriti
samo organizacije udruenog rada koje se bave tom djelatnou.
Sporazumi od 1. do 3. ovog lana nitavi su bez obzira u kom su vidu zakljueni
PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA
-

Zakupodavac je duan - da preda zakupcu poslovnu


prostoriju u stanju u kome se ona moe upotrijebiti za svrhu odreenu
ugovorom i u tom stanju je odravati - Ako zakupodavac ne preda zakupcu
poslovnu prostoriju u stanju u kome je bio duan predati, zakupac ima pravo da

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

odustane od ugovora ili da trai srazmjerno smanjenje zakupnine, ili da na teret


zakupodavca dovede poslovnu prostonju u takvo stanje.
Zakupac ima pravo poslovnu prostoriju da koristi samo za
svrhu odreenu ugovorom i prema ostalim uslovima iz ugovora. Pri korienju
poslovne prostorije zakupac je duan da postupa sa svom potrebnom panjom.
Zakupac je duan:
1) plaati zakupninu - u vrijeme odreeno ugovorom, a ako to vrijeme nije
odredeno ugovorom zakupac je duan zakupninu da plaa mjeseno unaprijed i to
najkasnije do petog u mjesecu.
2) da obavijesti zakupodavca o potrebi opravke, ako nastane potreba da se na
poslovnoj prostoriji radi njenog odravanja izvri opravka. Ako zakupodavac u
odreenom roku ne izvri opravku, zakupac ima pravo da na teret zakupodavca
sam izvri opravku ili da odustane od ugovora. Zakupac ima pravo da naknadu
trokova koje je imao za opravke koje ne padaju na njegov teret.
3) svom troku na poslovnoj prostoriji izvriti opravku iju je potrebu sam
prouzrokovao.
Zakupac ne odgovara za pogoranje stanja poslovne prostorije do
koga je dolo usljed njenog redovnog korienja, u skladu sa odredbama ugovora.
Zakupac nema pravo bez odobrenja zakupodavca da vri
prepravke poslovne prostorije.
Zakupac moe dio zakupljenih prostorija dati u pazakup drugom
licu samo na osnovu saglasnosti zakupodavca.
Po prestanku zakupa zakupac je duan da preda zakupodavcu
poslovnu prostoriju u stanju u kojem ju je primio, ako nije drukije ugovorom ili
ovim zakonom odreeno.

PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU - Ugovor o zakupu poslovnih prostorija


moe prestati:
1. na osnovu otkaza; 2. istekom ugovorenog vremena i 3. na osnovu odustanka
1. Prestanak na osnovu otkaza
Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na neodreeno
vrijeme prestaje
a) sporazumom ili
b) na osnovu otkaza - ne moe prije isteka 1 godine od zakljuenja ugovora.
Otkaz je punovaan kada izmeu dana dostave otkaza protivnoj strani i
dana kada treba da prestane zakupni odnos protekne vrijeme odreeno ugovorom ili
ovim zakonom (otkazni rok). Otkazni rok moe tei samo od prvog odnosno
petnaestog u mjesecu, osim ako ugovorom nije drukije odreeno. Ako nije odreden
ugovorom, otkazni rok iznosi 6 mjeseci.
Ugovor o zakupu poslovnih prostorija otkazuje se preko nadlenog
suda.
U otkazu se mora naznaiti i dan od koga je, po zahtjevu otkazivaoca,
protivna strana duna iseliti se iz poslovnih prostorija i predati ih otkazivaocu,
odnosno dan do koga je protivna strana duna poslovne prostorije da primi.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Na osnovu otkaza koji je podnio zakupodavac sud e izdati nalog, ako iz


otkaza i priloenog ugovora o zakupu proisie da zakupodavac ima pravo na otkaz,
kao i daje odrao otkazni rok predvien ovim zakonom.

Sud e naloiti zakupcu:


da do dana oznaenog u otkazu poslovne prostorije isprazni i
preda zakupodavcu ili
b)
da se u roku od 8 dana od dana dostave naloga podnese sudu
prigovor protiv naloga.
Danom ponoenja prigovora protiv naloga zakupodavac dobija poloaj
tuioca, a zakupac poloaj tuenika. Sporovi na osnovu otkaza ugovora o zakupu
poslovnih prostorija smatraju se hitnim.
Ako zakupodavac otkae ugovor zato to nije zadovoljan visinom
zakupnine, zakupcu se mora obezbijediti pravo da povodom otkaza predloi
utvrivanje zakupnine putem javnog nadmetanja, kao i pravo prvenstva zakupca na
korienje prostorija ako prihvati uvjete koji su na javnom nadmetanju postignuti.
Posebnim propisom moe se predvidjeti da se odreenim kategorijama
zakupaca poslovnih prostorija koje vre zdravstvenu, socijalnu, prosvjetnu, kulturnu
ili drugu djelatnost od posebnog druvenog interesa, kao i dravnim organima,
drutveno-politikim organizacijma i odreenim drutvenim organizacijama otkaz
ugovora o zakupu moe dati samo uz prethodnu saglasnost izvrnog odbora
skuptine optine.
a)

2. Prestanak istekom ugovorenog vremena


Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na odreeno vrijeme prestaje
istekom vremena na koje je zakljuen.
Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu
ispranjene i predate, zakupodavac moe tubom kod nadleoog suda traiti predaju
ispranjenih prostorija.
Zakupac se moe usprotiviti zahtjevu za predaju poslovnih
prostorija, ako za taj zahtjev ne postoje razlozi iz kojih bi zakupodavac mogao
otkazati ugovor o zakupu poslovnih prostorija ili odustati od tog ugovora.
Sporovi po tubi za predaju poslovnih prostorija smatraju se
hitnim.
Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na odredeno
vrijeme smatra se po isteku vremena na koje je zakljuen, preutno obnovljenim na
neodreeno vrijeme ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zakljuen
nastavi da koristi poslovnu prostoriju, a zakupodavac se tome ne protivi. Smatra se da
se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zakljuen ili 15
dana po isteku toga vremena, nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac
preda prostorije.
3. Prestanak na osnovu odustanka

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Zakupodavac moe odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako
vrijeme, bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa - ako zakupac:
a) i poslije opomene od strane zakupodavca, koristi poslovne prostorije protivno
ugovoru, ili im nanosi znatniju tetu koristei ih bez potrebne panje;
b) ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od dva mjeseca od dana saoptenja
opomene zakupodavca.
Zakupac moe odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez
obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako zakupodavac u
primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio, ne dovede poslovne prostorije u
stanje, u kome ih je duan predati odnosno odravati .
Strana koja odustaje od ugovora duna je:
1)
drugoj strani pismenim putem dati izjavu o odustanku, kao i
2)
odrediti joj rok do koga se ima predati odnosno primiti ispranjena prostorija (rok
ne moe biti krai od 30 dana, raunajui od dana kada je druga strana primila izjavu
o odustanku od ugovora).
Ako zakupac kome je uinjena izjava o odustanku od ugovora u roku odredenom ne
preda ispraenjene prostorije, zakupodavac moe tubom kod nadlenog suda traiti
predaju ispranjenih poslovnih prostorija.
4. Ostale odredbe o prestanku ugovora o zakupu
Ugovor o zakupu poslovnih prostorija prestaje i kada se na osnovu pravosnanog rjeenja
nadlenog optinskog organa uprave utvrdi:
1. daje poslovna prostorija eksproprisana;
2. da poslovna prostorija predstavlja opasnost po ivot i zdravlje ljudi, saobraaj ili
okolne objekte.
Zakup ne prestaje kada tree lice kupovinom ili po drugom osnovu, osim iz sluajeva iz
prethodoog stava, stekne od zakupodavca zgradu ili posebni dio zgrade u kojoj se nalaze
zakupljene prostorije. U tom sluaju tree lice stupa u prava i obaveze zakupodavca.
Ako zakupodavac ne zahtijeva prinudno izvrenje naloga ili presude u roku od 60 dana
kada je na to stekao pravo, ugovor o zakupu poslovnih prostorija smatra se preutno
obnovljenim na neodreeno vrijeme, pod istim uslovima pod kojima je bio zakljuen.

Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo -

(27/97)

propisano je da se pravo vlasnitva na stanu stie nakon zakljuenog punovaog ugovora


o prodaji stana upisom u ZK. Ukoliko je kupac stana ugovorio obraunsku otplatu cijene
stana, pravo upisa u ZK stie se danom otplate prvog obroka (ovo je izuzetak). Ukoliko
stan nije upisan u ZK, pravo vlasnitva na stanu se stie polaganjem ugovora o
kupoprodaji ZK uredu na ijem podruju se nalazi stan i upisom u knjigu poloenih
ugovora (KPU) koju osniva sud.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


ZAKON O AUTORSKIM I SRODNIM PRAVIMA
Autorsko djelo je individualna, duhovna tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke,
umjetnosti i drugih oblasti stvaralatva bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja, ako
ovim zakonom nije neto drugo propisano. (pisana djela, knjige, broure, knjievni
tekstovi, lanci, dramska, umjetnika djela).
Autorska prava sadre imovinsko pravo, pravna ovlaenja i autorska moralna
prava (to su lina prava, lino-pravna ovlatenja)
Autorsko imovinsko pravo sadri ovlatenje autora na iskoritavanje
djela,reprodukovanje, umnoavanje, prikazivanje, prenoenje i prevoenje raznih djela.
Autorska imovinska prava su prenosiva.
Autorsko djelo moe da iskoritava i drugo lice ali samo po odobrenju autora. Za svako
iskoritavanje autorskog djela od strane drugog lica autoru pripada pravo na naknadu.
Autorska imovinska prava sadre ovlatenje na iskoritavanje
Autorska moralna prava sadre neotuiva i neprenosiva ovlatenja autora i to da autor
mora biti priznat i oznaen kao stvaralac djela pod svojim imenom ili pod pseudonimom
koji mora inicirati. On se moe suprostaviti svakom deformisanju, sakaenju ili drugom
mijenjanju njegovog djela i svakoj upotrebi djela koja bi vrijeala njegovu ast i ugled.
Lice koje je napravilo tu intelektualnu tvorevinu smatra se autorom. Autor moe biti
samo fiziko lice a nosioci autorskog prava mogu biti i pravna lica. Autorom se smatra
lice ije je ime i prezime ili pseudonim oznaen dok se suprotno ne dokae.
Razlozi zbog kojih se neko djelo objavljuje pod pseudonimom mogu biti line i politike
prirode.
Ukoliko se radi o djelu u kojem autor nije poznat (oznaen pseudonimom), autorsko
pravo pripada izdavau djela.
Autor djela moe ugovorom ili testamentom prenijeti svoja autorska prava na
fizika ili pravna lica, a ta lica stiu status nosioca autorskog prava.
Prenoenje autorskog prava mogue je nasljeivanjem na odreeni krug lica propisan
zakonom.
Pravo autora na iskoritavanje djela moe se u potpunosti ili djelimino uz naknadu
ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja
autorskog prava ili za odreeno vrijeme.
Lice na koje je preneseno autorsko pravo, odnosno iskoritavanje
autorskog djela
a) ne moe to pravo prenositi na trea lica bez saglasnoti autora, ako ugovorom nije
drugaije odreeno.
b) nije ovlateno da prilikom koritenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene.
Svoja prava iskoritavanja djela autor prenosi autorskim ugovorom (npr.
izdavaki ugovor, ugovor o prikazivanju, o izvoenju itd). Autorski ugovori moraju
biti zakljueni u pisanoj formi. Autorski ugovor koji nije zakljuen u pisanom obliku
ne proizvodi pravno dejstvo.
Predmet autorskog ugovora moe biti i djelo koje jo nije stvoreno,
dovreno. Nitav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskoritavanja svih
svojih buduih djela.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Dunost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdrava od
postupaka koji bi korisnika ometali u vrenju prenesenog autorskog prava.
U sluaju zakonskog nasljeivanja, autroska imovinska prava nasljeuju
samo njegova djeca, brani drug i roditelji. Ukoliko nema nasljednika, autorska
imovinska prava postaju dravno vlasnitvo. Prije smrti autora, autorska moralna
prava mogu vriti i organizacije autora npr. Savezi knjievnika, filmskih radnika itd.
Takvu zatitu mogu preuzeti i akademije nauka, odnosno umjetnosti o
prestanku autorskih prava autora oni su garanti da titei autorska moralna prava
autora ujedno tite i javni interes.
ZATITA AUTORSKIH PRAVA
Lice ije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeeno moe
zahtijevati zatitu tog prava kao i naknadu tete predviene zakonom po pravilima
obligacionog prava.
Autoru pripada pravo na naknadu nematareijalne i materijalne
tete zavisno od vrste povrede i postavljenog zahtjeva. Jednako su zatiena
imovinska i moralna prava.
Do povrede moe doi ako se autorsko djelo iskoritava bez
dozvole autora ili suprotno odredbama autorskog ugovora - ako se vrijeaju moralna
prava autora time to se ne oznai njegovo ime i prezime ili to se djelo iskoritava na
nain kojim se vrijea ast i ugled autora ili se djelo deformie, mijenja.
Zatitu svojih prava autor moe traiti kod suda.Pravo na zatitu
imaju pored autora, koautori, njihovi nasljednici, nosioci autorskog prava i
organizacija kojima je autor pripadao. Sva ova lica su aktivno legitimirana za
podnoenje tube kod suda za zatitu autorskih prava.
Pored zatite autorskih imovinskih i moralnih prava ovlatene
osobe mogu traiti i naknadu tete koja ima je prouzrokovana povredom autorskih
prava.
Postupak se pokree podnoenjem tube kod suda.
Sud zavisno od postavljenog tubenog zahtjeva nakon
provedenog postupka i utvrenja pravno relevantnih injenica moe donijeti presudu,
odnosno odrediti naknadu tete tuitelju koja predstavlja satisfakciju za uinjenu
povredu autorskog prava. Moe naloiti tuenom zabranu nanoenja daljih povreda
autorskih prava ili da se presuda objavi o troku tuenog, da se unite predmeti
kojima je nanesena povreda autorskog prava. Na zahtjev autora, sud moe tokom
postupka odrediti privremene mjere kojim e se narediti da se privremeno oduzmu ili
iskljue iz prometa predmeti, odnosno da se zabrani nastavljanje zapoetih radnji
kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskog prava. Predmeti koji se oduzimaju ili
iskljuuju iz prometa mogu biti knjige, djela likovne umjetnosti, kopije, fotografije,
trake, a radnje koje se zabranjuju mogu se odnositi na zabranu prikazivanja.
Posebno je regulisano pitanje prava na naknadu lica zbog
iskoritavanja djela zbog imena i prezimena (izdava ne objavi ime autora). Moe
traiti naknadu tete koju je pretrpio i zahtijevati naknadno objavljivanje autorovog
imena i prezimena uz zabranu ponavljanja takve povrede. U ovakvoj pravnoj situaciji
tueni je lice koje je javno iskoritavalo autorovo djelo bez oznaavanja njegovog
imena i prezimena.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Lice ije je autorsko pravo povrijeeno moe zahtijevati isplatu
naknade kako po pravilima o prouzrokovanju tete, tako i po pravilima o sticanju bez
osnova.
Autorsko pravo se titi za ivota i 70 godina nakon smrti autora.
U tom periodu moe se traiti sudska zatita prava. Sud uvijek odluuje u granicama
postavljenog zahtjeva, to znai da nikada ex officio nee prei granice zahtjeva.

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA (ZOO) - preuzet

POJAM (ELEMENTI) OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA


Obligaciono-pravni odnosi su graansko-pravni odnosi na osnovu kojih jedno lice
(povjerilac, vjerovnik) ima ovlatenje da od drugog lica (dunika) zahtjeva odreenu
inidbu pozitivnog ili negativnog karaktera, koju je dunik obavezan izviti.
Subjekti obligaciono-pravnog odnosa su:
1)
Povjerilac (vjerovnik) lice ovlateno da zahtjeva inidbu potraivanje
2)
Dunik lice koje je obavezano na inidbu obligacija ili obaveza
Predmet (objekt) obligaciono-pravnog odnosa je inidba, odn. odreeno pozitivno ili
negativno ponaanje dunika.
Pozitivne inidbe se mogu sastojati u nekom:
a)
davanju (kod ugovora o prodaji obaveza prodavca da kupcu
preda stvar),
b)
injenju (kod ugovora o djelu dunost jedne od ugovornih
strana da izvri neki posao).
Negativne inidbe se mogu sastojati u nekom:
a)
neinjenju (npr. da ne uestvuje u javnoj licitaciji),
b)
trpljenju ili uzdravanju (kada neko trpi da
komija crpi vodu iz njegovog bunara)
U pravilu, predmet dunikove obaveze
moe biti svaka inidba, ali ona mora biti:
1) mogua,
2) duputena,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3)

odreena ili odrediva.

Razlika obligaciono-pravnog od stvarno-pravnog odnosa je:


1)
dok stvarno-pravni odnos djeluje prema svima (erga omnes), obligaciono-pravnog
odnos djeluje samo izmeu odreenih lica (inter-partes); Uinak obligacionopravnog
ugovora moe se proiriti i na trea lica ukoliko se ugovorne strane dogovore, odn.
ukoliko su ugovorne strane takvo pravo ugovorile u korist treeg lica. U takvoj
pravnoj situaciji jedna ugovorna strana u svoje ime ugovori potraivanje u korist tree
tada tree lice stie sopstveno i neposredno pravo prema duniku, ako nije neto
drugo ugovoreno. Ugovora koji je prenio pravo na tree lice ima pravo zahtijevati od
dunika da izvri obavezu. Dunik moe istai sve prigovore prema ugovrarau po
osnovu ugovora.
2)
zasnivanjem stvarno-pravnog odnosa nastaje pravo na nekoj stvari, dok
zasnivanjem obligaciono-pravnog odnosa samo zahtjev za pribavljanje stvari, odn. za
sticanje stvarnog prava Na osnovu ugovora se dakle trai realizacija stvarnog prava.
Ugovor je pravni osnov za sticanje stvarnog prava;
3)
dok je kod stvarnog prava poznata samo jedna strana tog odnosa (titular stvarnog
prava), a druga strana u tom odnosu se javlja tek kada povrijedi to pravo, kog
obligaciono-pravnog odnosa su subjekti unaprijed odreeni i poznati.

NAELA (PRINCIPI) OBLIGACIONO-PRAVNIH ODNOSA


1.

2.

3.

4.

5.

Naelo ravnopravnosti - stranke imaju potpuno


jednaka prava u svakom pogledu. to znai da jedna ugovorna strana ne moe
iskoritavati svoj jai ekonomski poloaj i druge prednosti i nametati drugoj strani
obavezu koju ona po redovnom toku stvari ne bi prihvatila (npr. prihvatanje obaveze
da se prodaja uslovljava protivno dobrim poslovnim obiajima);
Naelo savjesnosti i potenja - znai da su uesnici u
zasnivanju ovih odnosa i ostavrivanju prava iz njih duni da se pridravaju ovog
naela. Otvorenost i iskrenost - radi se naime o pouzdanosti strana u asu zakljuenja
obligacionog odnosa to je prednost za valjano ispunjenje dakle jedna strana je
iskreno spremna na ispunjenje obaveze uz istovremeno oekivanje ispunjenja
obaveze i druge strane. Dakle, mora postojati povjerenje da e se na savjestan i
odgovoran nain ispuniti meusobna prava i obaveze.
Zabrana zloupotrebe prava - zabranjeno je vrenje
prava i obaveza iz obligacionih odnosa suprotno cilju zbog koga je ono ustanovljeno
ili priznato. Realizacijom prava ne smije se drugi ometati u njegovom pravu, niti mu
se vrenjem svog prava smije nanositi teta.
Zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog
poloaja - zabranjeno je stvaranje nekog odnosa iskoritavanjem ovog poloaja kojim
se stiu materijalne koristi a koje nisu utemeljene na radu (npr. Zelenaki ugovor) i
stvaranju ravnopravnog odnosa ugovornih strana.
Naelo ekvivalentnosti jednake vrijednosti
uzajamnih davanja - to znai da za ono to jedan ugovara treba da dobije jednaku
protuvrijednost. Ovo naelo se vrlo esto zloupotrebljava u praksi.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Primjena ovog naela vezana je za dvostrane teretne ugovore, dakle ugovore iz kojih
nastaju uzajamne obveze kao izvor saglasnosti volja stranaka.
Ovo naelo ne dolazi u obzir kod:
a)
besplatnih ugovora,
b)
ugovora na sreu ili
c)
kod kupovine stvari na javnoj drabi.
Povreda ovog naela moe se manifestirati kao:
a)
prekomjerno oteenje,
b)
zakljuivanje zelenakog ugovora,
c)
mogunost raskida ugovora zbog promjenjenih
okolnosti.
Meutim, svaka povreda ovog naela ne proizvodi iste posljedice (nekada e biti
nitavost, nekada ruljivost).
6.
Naelo zabrane prourokovanja tete - uesnici u
obveznopravnim odnosima duni su postupati na nain kojim se drugom uesniku ne
nanosi teta, odnosno, ne prouzrokuje teta. Prema tome, duni su se suzdrati od svih
postupaka kojim bi se drugom uesniku nanijeti teta.
7.
Dunost ispunjenja obaveze - uesnici su duni
ispuniti obavezu u cijelosti na ugovoreni nain i ugovoreno vrijeme. Ugovor se mora
potovati u cijelosti jer je on zakon za ugovorne strane. Ako jedna strana ne ispuni
preuzetu obvezu u cijelosti i na ugovoreni nain, pa time drugoj strani nanese tetu,
duna je tu tetu naknaditi. Ovo proputanje moe imati za posljedicu raskid ugovora
zbog ispunjenja preuzete obveze.
Pri ispunjenju obveza uesnici obligacionopravnih odnosa duni su se ponaati sa
panjom dobrog domaina, dobrog privrednika ili sa poveanom panjom, panjom
dobrog strunjaka.
Panja dobrog privrednika je pravni standard koji se odnosi na pravna lica i vrioce
samostalnih djelatnosti kao uesnika u pravnom prometu.
Panja dobrog strunjaka, profesionalca, jeste pojaana panja koja se zahtijeva od
strunih lica koja se profesionalno bave odreenom djelatnou.
Panja dobrog domaina se odnosi na pravni standard graana.

NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONO-PRAVNIH ODNOSA


1.

Ugovori - To su dvostrani pravni poslovi kojima se


zasnivaju obligacioni odnosi, na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da
jedna ugovrna strana (dunik) drugoj strani (povjeriocu) izvri odreenu inidbu, ili
se obje strane meusobno obavezuju da izvre odreene inidbe.
2.
Prouzrokovanje tete - To je protupravna radnja
kojom se injenjem ili proputanjem drugome prouzrokuje teta, pri emu je tetnik
duan nadoknaditi tetu oteenom pod zakonom propisanim uslovima . (na ispitu se
moraju znati uslovi)
3.
Sticanje bez osnova - To je prelazak imovine sa
jednog na drugo lice bez pravnog osnova, uz obavezu sticaoca da je vrati.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


4.

Poslovodstvo bez naloga - To je mjeanje u tue


poslove , vrenjem nekog faktikog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist
drugog - bez ovlatenja osobe u iji korist se vri taj posao. Moe biti nuno i korisno.
5.
Jednostrana izjava volje - To su izjave na osnovu
kojih nastaje obaze prema subjektu koji ispuni uslov, ako to obeanje nije prethodno
opozvano na zakonom propisani nain. Tu spadaju:
a)
Javno obeanje nagrade kojim se neodreeni krugu lica poziva da za
nagradu poduzme neku radnju, ili da postigne neki uspjeh, ili da se nae u
odreenoj sizuaciji (npr. oglas da se pronae izgubljena stvar, konkurs za izradu
projekta, nagrada za najbolji roman).
b)
Vrijednosni papiri su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje
ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica, ek,
konsoman)
c)
Legitimacioni papiri su eljeznike, pozorine i dr. karte (ulaznice),
bonovi i sl. Isprave koje sadre obavezu za izdavaoca, uz napomenu da u njima
nije naznaen povjerilac. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione
znake, koji predstavljaju samo dokaz za odreenog povjerioca da je s njim
zakljuen dvostrani ugovor (npr. broj na znaku koji se izdaje u garderobi).
1. UGOVOR KAO IZVOR NASTANKA OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA
Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zakljuuje saglasnou volja ugovornih strana u
cilju postizanja odre. pravnih uinaka. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju
obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana, u pravilu (dunik), obvezuje dr. strani
(povjeriocu) izvriti odre. inidbu ili se obje strane obvezuju na vrenje inidbe.
Ugovori mogu biti:
Jednostranoobvezujui - kada obaveza na izvrenje inidbe
nastaje samo za jednu ugovornu stranu (ugovor o poklonu, depozitu).
Dvostranoobvezujui - kada obaveza nastaje za oba ugovraraa.
To je najee ugovor o djelu, ugovor o zakupu itd.
Teretni ili naplatni - kada se za inidbu jedne strane daje
protuinidba druge strane (ugovor o prodaji ili ugovor o zakupu).
Besplatni ili dobroini - kada se za primljenu inidbu ne daje
protuinidba (ugovor o poklonu, posluzi).
Ekvivalentni ugovori - kada se ugovara jednaka vrijednost
inidbi (cijena iz ugovora o prodaji odgovara vrijednosti prodane stvari).
Aleatorni ili ugovori na sreu - za koje je karakteristino da u
momentu zakljuenja ugovora vrijednost meusobnid davanja nije poznata, a
neizvjesno je ko e od dvije ugovorne strane biti povjerilac a ko dunik (ugovor o
opkladi).
Konsenzualni ugovori - su oni koji postaju prefektni kada se
ugovarai sprazume o bitnim sastojcima ugovora bez posebne forme propisane
zakonom i bez predaje stvari. ZOO je prihvatio konsenzualnost ugovora kao pravilo.
Dakle ugovori su u pravilu neformalni tj. Konsenzualni, osim ukoliko posebnim
zakonom nije propisana forma. Pored zakonske moe biti i forma moe biti i
ugovorena.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Realni ugovori - su oni kod kojih se pored saglasnosti zahtjeva i

predaja stvari.
OPTE PREDPOSTAVKE ZA ZAKLJUIVANJE PUNOVANOG UGOVORA:
saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora,
da je predmet obaveze mogu, doputen, odreen ili barem odrediv,
da postoji osnova (cilj, svrha, razlog) ugovorne obaveze i da je ta osnova
doputena,
4.
da su ugovorne strane sposobne za zakljuenje ugovora, (Poslovnu sposobnost
fizika lica stiu sa navrenih 18 godina ivota pod pretpostavkom da je takvo lice
duevno zdravo. Lice starije od 15 godina djelomino je poslovno sposobno i moe
zakljuiti punovaan ugovor o radu i slobodno raspolagati svojom zaradom. Lice
starije od 16 godina koje je zakljuilo brak sa odobrenjem suda, takoer moe
zakljuiti punovaan ugovor jer je time stekao poslovnu sposobnost. Pravna lica tu
sposobnost stiu upisom u javni registar.)
5.
kod nekih ugovora zakonom je propisana posebna forma (npr. pismena).
1.
2.
3.

IZJAVA VOLJE
-

Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze


saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke
(npr. kod prodaje su to predmet i cijena).
Izjava volje za zakljuenje ugovora moe se dati:
a) rijeima,
b) uobiajenim znacima (rukovanjem, kimanjem glave, nekad i utnjom), ili
c) konkludentnim radnjama (npr. kada kupac na osnovu ponude poalje prodavcu cijenu).
U nekim sluajevima, za punovanost ugovora je osim izjave volje
potrebna i saglasnost treeg lica. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili
naknadno (kao odobrenje). Npr. kada je po odredbama Porodinog zakona potrebo da organ
starateljstva odobri otuenje imovine lica koje je pod starateljstvom.

Pregovori koji predhode zakljuivanju ugovora ne obavezuju, tj. mogu ali


i ne moraju dovesti do zakljuivanja ugovora. Pregovarai su pregovore duni voditi
ozbiljno, sa namjerom da se zakljui ugovor, te u skladu sa naelima savjesnosti i
potenja. Lice koje nema namjeru da zakljui ugovor, ne smije pregovaraima stvarati
privid da takav ugovor eli zakljuiti, jer ukoliko tako postupi odgovarae za tetu
prouzrokovanu pregovorima. To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru
zakljuiti ugovor, ali od toga odustane bez osnovanog razloga.
Izjava volje sadri ponudu i prihvatanje.
Ponuda je prijedlog za zakljuenje ugovora uinjen odreenom licu koja
sadri sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao
zakljuiti. Bitni elementi se odnose na vanost ugovora, a sporedni ne. Ako su
ugovarai izostavili neke sporedne elemente da ih kasnije reguliu, ugovor nastaje.
Izlaganje volje za oznaenje cijene smatra se kao ponuda.
Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i dr. obavjetenja, oglasa putem tampe, radija, TV
ne smatraju se ponudom ve samo pozivom da se uini ponuda pod objavljenim
uslovim.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ponuda je prihvaena kada ponudilac primi izjavu ponuenog

da prihvata ponudu.
Da bi prihvat ponude proizveo pravno dejstvo mora ispunjavati odreene uslove:
1)
sadrina prihvata mora u cijelosti da odgovara sadrini ponude, jer ako
ponueni prihvata ponudu koju u neemu mijenja ili dopunjuje, smatra se da je
ponudu odbio i da je uinio drugu ponudu suprotnoj strani (onda se on javlja u
ulozi ponuaa).
2)
da je prihvat stigao ponudiocu blagovremeno i
3)
da je uinjen u formi koju zakon propisuje za odreeni ugovor.
Pod prihvatom se smatra i kada ponueni poalje stvar ili plati
cijenu ili uini neku drugu radnju koja se moe smatrati izjavom o prihvatanju.
Kada su u neposrednoj blizini ponua ili ponudilac, ili se alje
ponuda telefonom ili putem faxa, smatra se da je ponuda odbijena ukoliko nije
prihvaena bez odlaganja, a to znai odmah.
utnja ne znai prihvaanje. Meutim, utnja ponuenog smatrae
se prihvatom ukoliko ako su ponudilac i ponueni u stalnoj poslovnoj vezi u pogledu
odreene robe, a ponuda nije odmah ili u ostavljenom roku odbijena.

MANE VOLJE
1)
prijetnja,
2)
bitna zabluda,
3)
prevara,
4)
nesporazum,
5)
prividan (fiktivan) ugovor.
Prijetnja, bitna zabluda i prevara ine ugovor ruljivim (pobojnim), pa
zainteresovana strana moe traiti ponitenje ugovora (podnosi se tuba za ponitenje
ugovora u subjektivnom roku od 1 god. od saznanja za razloge ruljivosti, a objektivni
rok je 3 god. od zakljuenja ugovora. Ukoliko niko ne pobija ovaj ugovor u zakonom
predvienim rokovima, ugovor ostaje na snazi); a u sluaju nesporazuma i fiktivnog
ugovora smatra se da ugovor ne nastaje, tj. nitav je (Ono to je nitavo, ne moe
konvalidirati; Podnosi se tuba za utvrivanje nitavosti. Sud tokom cijelog postupka po
slubenoj dunosti pazi na nitavost.).
Prijetnja
-

Prijetnja je izazivanje straha kod jedne od ugovornih strana do


mjere da ta strana zbog te prijetnje nije zakljuila ugovor.
Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je
ozbiljnom opasnou ugroen ivot, ili drugo dobro ugovorne strane i u tom sluaju,
druga strana moe traiti da se ugovor poniti.
Prijetnja se moe izjaviti direktno, telefonom ili pismom od
ugovorne strane ili treeg lica.

Bitna zabluda

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Zabluda je nesaglasnost izmeu faktikog stanja i predodbe


nekog lica o tome. Strana koja je u zabludi, nesvjesno neto izjavljuje ili ini u
odnosu na ono to je namjeravala izjaviti odn. uiniti.
Ona je bitna ukoliko se odnosi na bitne elemente ugovora, pa u
vezi s tim razlikujemo sljedee vrste bitne zablude:
1) zabluda o predmetu ugovora, koja se odnosi
a)
na identitet predmeta (npr. zakljuuje se ugovor o prodaji jedne parcele, a
u ugovor se unosi druga parcela) ili
b)
na bitna svojstva premeta (npr. kupuje se zlatna narukvica, a ona je
ustvari samo pozlaena);
2) zabluda o licu, postoji kada se pogrena predstava odnosi na lice sa kojim se
sklapa ugovor (npr. A sklapa ugovor sa B, a uvjeren je da zakljuuje ugovor sa
C);
3) zabluda o prirodi ugovora (npr. sklapa se ugovor o ostavi, a ugovarai ele
ugovor o zajmu).
Strana koja je u zabludi moe traiti ponitenje ugovora zbog bitne
zablude, osim ako pri sklapanju ugovora nije postupala s panjom koja se u prometu
zahtijeva.
U sluaju ponitaja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima
pravo traiti naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije
kriva za svoju zabludu.
Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana
spremna izvriti ugovor kao da zablude nije bilo.
Kod ugovora bez naknade (npr. ugovor o poklonu) bitnom zabludom se
smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obveze.

Nesporazum
Nesporazum postoji kada strane vjeruju da su saglasne o svim elementima ugovora ali
postoji obostrana nesaglasnost o prirodi ugovora ili predmetu obaveze. Npr. jedno lice
eli prodati automobil za 10.000 KM, na to druga strana pristane vjerujui da kupuje
drugi automobil za 8.000 KM.
Prevara
-

Prevara je namjerno dovoenje ili odravanje jedne strane u


zabludi, od druge strane ili treeg lica, kako bi se prevarena strana navela na
zakljuenje ugovora.
Strana koja je dovedena u zabludu moe traiti ponitenje
ugovora i kada zabluda nije bitna.
Ugovorna strana koja je pod prevarom zakljuila ugovor i time
pretrpila tetu - ima pravo na naknadu tete.
Ako je prevaru uinilo tree lice, ona e uticati na punovanost
ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. Od
ovoga su izuzetak ugovori bez naknade, koji se moe ponititi kada je prevaru uinilo
tree lice bez obzira da li je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Prividan (fiktivan) ugovor
Razlikujemo 2 vrste prividnog ugovora:
1)
kada se zakljui ugovor bez namjere da se time ostvari neki cilj, ve samo
da izgleda da je sklopljen odreeni ugovor iako ugovrai zaista ne ele zakljuiti
takav ugovor
2)
kada ugovorne strane zakljuuju ugovor koji ne ele (simulirani), a ustvari
ele drugi ugovor (disimulirani) npr. zakljuuju ugovor o prodaji, a ustvari ele
ugovor o poklonu.
Prividan ugovor nema uinka medu ugovornim stranama on je
nepostojei ugovor.
Ali, ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi
(simulirani ugovor) vai ako je udovoljeno uslovima za njegovu punovanost.
Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treoj savjesnoj
osobi.
ZASTUPANJE
Ugovor se moe zakljuiti i preko zastupnika.
Zastupnitvo je nain preduzimanja pravnih poslova za drugoga, u kome jedno lice
(zastupnik) u granicama dobijenih ovlatenja zakljuuje ili preduzima jedan ili vie
pravnih poslova za drugoga (zastupanog) - sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi
zakljueni odn. obavljeni po samom zastupanom licu.
Zastupanje moe nastati:
1)
na osnovu zakona - zakonsko zastupanje (npr. Zakonom o privrednim drutvima odreeno
je da drutvo zastupa direktor, a Porodinim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete);
2)
moe proizilaziti iz statuta ili akta nadlenog organa;
3)
na osnovu izjave volje zatupanog - zastupanje na osnovu punomoi.
Zastupnik svoje ovlatenje za zatupanje moe prenjeti na drugog:
a)
ukoliko ga je na to ovlastio zastupani ili
b)
ako to dozvoljava zakon (npr. Zakon o advokaturi predvia i mogunost
da ovlateni advokat prenese to ovlatenje na drugog advokata).
c)
u sluaju nune supstitucije - kada je zbog odreenih okolnosti zastupnik
sprijeen da obavlja posao, a interesi zastupanog zahtjevaju neodgodivo zastupanje.
Ugovor je punovaan ako je zakljuenje pravnog posla izvreno u granicama
dobivenog ovlatenja.
Kada zastupnik prekorai granice ovlatenja - pravilo je da
ugovor ne proizvodi pravno dejstvo u odnosu na zastupanog.
Meutim, zastupani moe ovakav ugovor naknadno odobriti
(ratificirati).
Ratifikacija moe biti izriita ili preutna (ako zastupani nekom
radnjom manifestuje svoju saglasnost).
Zastupani treba naknadno ovlatenje dati u roku koji mu je
potreban da taj ugovor razmotri.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Ako po proteku tog roka zastupani nije reagirao, nije se


izjanjavao, utnja zastupanog smatra se odbijanjem odobrenja.
Ako je zastupani odbio dati odobrenje pa druga ugovorna strana
zbog toga trpi tetne posljedice, za tetu su solidarno odgovorni zastupnik i zastupani.
Uslov za ostvarenje naknade tete je da je druga ugovorna strana bila savjesna, tj da
nije znala, niti je morala znati za prekoraenje ovlaenja.

Sklapanje ugovora od strana neovlatene osobe


Ugovor to ga neka osoba sklopi kao punomonik u ime drugoga
bez njegova ovlatenja obvezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor
naknadno odobri.
Strana s kojom je ugovor sklopljen moe zahtijevati od
neovlateno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava.
Ako neovlateno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne
odobn, smatra se da ugovor nije ni sklopljen. U tom sluaju strana s kojom je ugovor
sklopljen moe od osobe koja je kao punomonik bez ovlatenja zakljuila ugovor
traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljuenja ugovora nije znala niti je morala
znati da ta osoba nije imala ovlatenje za sklapanje ugovora.
PUNOMO
Davanje punomoi
Punomo je - ovlatenje za zastupanje to ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim
pravnim poslom ili ugovorom o punomostvu) daje punomoniku.
Punomonik moe biti i pravna osoba.
Forma punomoi
Ugovor o punomostvu je u pravilu neformalan ugovor.
Punomo mora imati odgovarajuu formu samo ako se odnosi na ovlatenje zakljuenja
ugovora za koje je zakonom predviena posebna (najee pismena) forma.
S obzirom na opseg ovlatenja, punomo moe biti:
a)
opta (generalna) - izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima
davaoca punomoi (npr. upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca),
iskljuujui otuenje i raspolaganje, jer se za takva ovlatenja zahtjeva specijalna
punomo;
b)
posebna (specijalna) - izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog
poslovanja (npr.otuenje i raspolaganje dobrima vlastodavca);
c)
vanredna - izdaje se u sluajevima kada posao za vlastodavca ima poseban
ekonomski znaaj (npr. preuzimanje mjenine obaveze, sklapanje ugovora o jemstvu, ugovora o
poravnanju).
Punomo prestaje
1. opozivom punomoi od strane vlastodavca - moe se uiniti izjavom bez posebne
forme.
2. smru odn. prestankom pravne osobe kao punomonika.
3. smru odn. prestankom pravne osobe koja je punomo dala osim ako se zapoeti
posao ne moe prekinuti bez tete za pravne sljedbenike.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ako je opozivanjem (ili suavanjem) punomoi povrijeen
ugovor o nalogu ili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor, punomonik ima pravo na
naknadu time nastale tete.
Opozivanje punomoi, njezino suavanje i ostali sluajevi
prestanka punomoi nemaju uinak prema treoj osobi koja je s punomonikom
sklopila ugovor ili obavila drugi pravni posao, pod uslovom da je bila savjesna (nije
znala niti je morala znati da je punomo opozvana odn. suena odn. prestala na drugi
nain). U ovom sluaju, vlastodavac ima pravo zahtijevati od punomonika naknadu
tete koju bi zbog toga pretrpio, izuzev kad je punomonik bio savjestan (nije znao ni
morao znati za opozivanje odn. za suavanje punomoi ili prestanak punomoi na
drugi nain).
Poslovna punomo
Poslovnu punomo moe dati, u granicama zakona, pravna
osoba, i njome ovlastiti punomonika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su
uobiajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica.
Poslovni punomonik ne moe otuiti ili opteretiti nekretnine,
preuzeti mjenine obveze ili obveze jamstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio
posebnu punomo za svaki takav posao.
Poslovna punomo moe biti ograniena na odreenu vrstu
poslova ili na odreene poslove, ali ta ogranienja imaju uinak prema treem samo
ako je za njih znao ili mora znati.
-

Trgovaki putnik
Trgovaki putnik ima ovlatenje posredovanja i nastojanja pronalaenja kupaca,
prikupljanja naredbi, dakle vri sve pripreme za zakljuenje ugovora.
On nema pravo da zakljuuje ugovor, naplati cijenu, vri prodaju na kredit.
Prema tome, trgovaki putnik ima samo ovlatenje na posredovanje da bi dolo do
zakljuenja ugovora koji e sklopiti njegov poslodavac.
USLOVI I ROKOVI KAO NAINI OGRANIENJA UGOVORA
-

Uslov je neizvjesna budua injenica (koja tek treba da nstupi


nakon zakljuenja ugovora) od koje zavisi nastanak ili prestanak ugovora. Dakle,
ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od
neizvrene inidbe.
Uslov moe biti:
a) odloni ili suspenzivni - od ijeg nastupanja zavisi nastanak ugovora,
b) raskidni ili rezolutivni - od ijeg nastupanja zavisi prestanak ugovora.
Kod odlonog uslova, ako se ostvari, smatra se da ugovor djeluje od
vremena kada je zakljuen (retroaktivno dejstvo), a kod raskidnog uslova, njegovim
nastupanjem ugovor automatski prestaje, tako da nije potrebna jo neka radnja
ugovaraa.
Nemogu je uslov ako je postavljena injenica koja se ne moe ostvariti iz
faktikih ili pravnih razloga. U sluaju nemogueg odlonog uslova ugovor je nitav;

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


a ako je postavljen nemogui raskidni uslov, smatra se da takav uslov ne postoji, tj.
kao da nije naveden.
-

Rok kao i uslov, spada u sredstva ogranienja pravnog posla.


Rok je budua izvjesna injenica koja e se sa sigurnou desiti. To je
odreeni protek vremena ili odreeni trenurak u vremenu, za koji se vee poetak
dejstva ili prestanak dejstvapravnog posla.
Rok, kao i uslov, moe biti:
a) odloni ili suspenzivni - od ijeg nastupanja poetak dejstva pravnog posla, (npr.
od 1. jula e se dati poslovna prostorija u zakup, a ugovor je zakljuen 1. aprila
iste godine);
b) raskidni ili rezolutivni - od ijeg nastupanja zavisi prestanak dejstva pravnog
posla (npr. 1.marta treba da se vrati stvar data na poslugu).
Nadalje, rokovi mogu biti:
a)
strogi odreeni su zakonskim propisima, a koje subjekti
pravnog posla ne mogu mijenjati (tu spadaju prekluzivni i zastarni rokovi);
b)
dispozitivni odreeni su pravnim normama, a primjenjuju se
ako subjekti pravnog posla nisu u konkretnom sluaju odredili rok.
Izraavaju se u danima, sedmicama, mjesecima i godinama,
a moe biti odreen terminom.

ZNAAJ FORME ZA PUNOVANOST UGOVORA


Ugovori su u pravilu neformalni. Osim zakonom propisane forme same stranke mogu
ugovoriti formu. Ako je forma propisana zakonom tada ugovor mora biti sainjen u toj
formi , u suprotnom ne proizvodi pravno dejstvo. Odnosno takav pravni posao je nitav.
Ovakav ugovor koji nije sainjen u zakonom propisanoj formi nee konvalidirati ak i
ako su obaveze iz takvog ugovora ispunjene u cjelosti. Ono to je dato po osnovu
nitavog ugovora mora se vratiti- pravilo restitucije. Ako nije mogue vraanje daje se
cijena stvari u vrijeme presuenja. Ako je forma ugovorena time nije izriito odreeno da
punovanost ugovora zavisi od ugovorene forme. Dakle proputanje forme u ovom
sluaju nee uticati na punovanost ugovora ako su obje strane obaveze iz ugovora
ispunile u cjelosti. Ovaj ugovor se ispunjenjem moe konvalidirati.
SREDSTVA OBEZBJEENJA UGOVORA
1. Kapara
-

Kapara je odreena imovinska vrijednost, najee novac, koji


jedan ugovara daje drugom prilikom zakljuenja ugovora kao znak da je ugovor
zakljuen, a ime primalac kapare stie pravo vlasnitva na primljenom novcu ili
drugoj imovinskoj vrijednosti.

1)
Sarajevo, 11.05.2012.

Svrha kapare je:


da je to znak da je ugovor zakljuen,

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2)
3)
-

da osigurava izvrenje ugovora,


u pravilu se uraunava u djelimino ispunjenje ugovora.
O kapari se zakljuuje poseban ugovor ili se u osnovni ugovor
unosi klauzula o kapari.
Kapara je punovana kada se postigne saglasnost i izvri
predaja stvari, to znai da je kapara realan ugovor akcesorne prirode.
Kapara kao sredstvo obezbjeenja ugovora stupa u dejstvo
kada se neispunjenje ugovora moe staviti na teret jednom od ugovaraa, pa ako je za
neizvrenje ugovora kriv:
davalac kapare - primalac kapare ima pravo:
a)
da raskine ugovor i zadri primljenu kaparu ili
b)
da umjesto toga da trai izvrenje ugovora i naknadu tete zbog
zakanjenja u izvrenju.
primalac kapare - davalac kapare ima pravo:
a) da zahtijeva raskid ugovora i vraanje kapare u dvostrukom iznosu ili
b) da umjesto toga da trai izvrenje ugovoa i naknadu tete koju je pretrpio.
Prema tome, navedena prava su utvrena u korist strane koja se pridravala ugovora
(koja je nevina).
Ako je kapara pretjerano visoka, postoji mogunost da je na zahtjev stranke sud svede
na razumnu mjeru. Takav zahtjev ima pravo postaviti ugovara na iji teret pada
kapara (kriva strana).
U sluajevima kad se ugovor izvri, kapara se uraunava u
izvrenje ugovora ili se vraa (obino kada je predmet ugovora neto drugo).
Kod davanja kapare u novcu, ona se rauna kao avans (unaprijed plaeni dio) cijene
ugovora o prodaji.

2. Odustanica
-

Odustanica je iznos novca koji se koristi za sluaj raskida


ugovora, a duan ga je platiti ugovrara koji raskida ugovor.
Ovo pravo davanja odustanice traje do momenta ugovorenog
roka, ako nije predvien rok ugovorom onda do momenta dospijea obaveze iz
ugovora.
Ona strana koja koristi ovo sredstvo (odustanicu), duna je
istovremeno prilikom davanaja izjave da odustaje od ugovora isplatiti ugovorenu
odustanicu.
Kada je kaparom ugovoreno pravo da se odustane od ugovora
onda se kapara smatra kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora.

PREDUGOVOR
-

Predugovor je izjava volja kojom se preuzima obaveza da se


kasnije zakljui glavni ugovor. Prema tome, iz predugovora ne nastaju obaveze za
preduzimanje nekih inidbi, odn. nekih ugovornih obaveza, ve samo obaveza na
zakljuenje ugovora time da e sklopljeni ugovor zasnovati odreene inidbe.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Ako jedna od ugovornih strana ne zakljui ugovor u odreenom


roku, druga strana moe traiti da je sud obavee na zakljuenje glavnog ugovora. U
tom zahtjevu treba navesti da se tueni obavee na zakljuenje ugovora, a ako ne
postupi po tom, onda ta presuda zamjenjuje glavni ugovor.
Zakljuenje glavnog ugovora moe se traiti u roku od 6 mjeseci od isteka roka u
kome je bilo predvieno zakljuenje glavnog ugovora, a ako taj rok nije bio odreen,
onda u roku od 6 mjeseci od dana kada je po prirodi stvari trebalo da se zakljui
glavni ugovor.
Predugovor mora:
1)
sadravati sve bitne elemente glavnog ugovora,
2)
ako je predviena posebna forma za punovanost glavnog ugovora i
predugovor mora biti zakljuen u toj formi.
Ukoliko su se od vremena zakljuenja predugovora do perioda
kada treba sklopiti glavni ugovor prilike tako izmijenile da predugovor ne bi bio ni
zakljuen da su takve okolnosti bile u asu zakljuenja ugovora ne postoji obaveza
sklapanja glavnog ugovora.

USTUPANJE UGOVORA
-

Radi se o pravnom poslu kojim jedna ugovorna strana


(ustupilac), kao ugovorna strana u dvostrano teretnom ugovoru, ustupa ugovor treem
licu (primalac), tako da to tree lice postaje ugovorna strana sa svim pravima i
obvezama koje je imao ustupilac kao ugovara.
Ustupanje je mogue kod dvostrano-teretenih ugovora, kod
kojih svaka ugovorna strana ima istovremeno i prava i obveze. Ovo prenoenje nije
mogue kod strogo linih obveza.
Za punovanost ustupanja potrebno je:
1)
da druga ugovorna strana pristane na prenoenje ugovora i
2)
da se zakljui ugovor izmeu ustupioca i primaoca o ustupanju
ugovora (koji mora biti zakljuen u formi propisanoj za ugovor koji se ustupa).
Ustupilac garantuje samo da je ustupljeni ugovor pravno valjan,
a ne garantuje da e se u novom odnosu izviti meusobne ugovorne obaveze.

NITAVI UGOVORI
-

Ugovor je nitav ako je protivan:


1.
ustavom utvrenim naelima drutvenog ureenja,
2.
prinudnim propisima i
3.
moralu drutva.
Ovakav ugovor je protivan javnom poretku jer vrijea opte druvene interese.
Posljedice nitavosti:
1)
Ako ugovarai nisu ispunili obaveze otpada obaveza izvenja,
2)
Ako su obje ili jedna ugovorna strana ispunile obaveze treba
izvriti restituciju (vraanje primljenog), pri emu sud moe odbiti zahtjev za
restituciju pod uslovom da restituciju trai nesavjesna strana,

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3)

Ako restitucija nije mogua postoji obaveza isplate novane


naknade,

4)
-

Kriva ug. strana moe biti obavezana na naknadu tete koju je


druga strana pretrpila.
Dakle, nitavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. U
tom sluaju ide se tubom za utvrenje a donosi se deklaratorna presuda.
Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti, a pravo na
isticanje nitavosti ne zastarjeva.
Pravo da zahtjeva utvrenje nitavosti ima svako
zainteresovano lice i nadleni tuilac.

RULJIVI (POBOJNI, OBORIVI) UGOVORI


-

Kod ovakvih ugovora radi se o nedostacima koji povrjeuju


pojedinane a ne opte drutvene interese.
Ugovor je ruljiv:
a) kada ga je zakljuila ogranieno poslovno sposobna osoba (lica izmeu 14 i 18
godina koja nisu zakljuila brak po odobrenju suda, kao i punoljetna lica kojima
je ograniena poslovna sposobnost);
b) kada su prilikom zakljuenja ugovora postojale mane volje (prijetnja, bitna
zabluda i prevara ine ugovor ruljivim, dok u sluaju nesporazuma i fiktivnog
ugovora smatra se da ugovor ne nastaje, tj. nitav je); ili
c) kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izriito za pojedinane sluajeve
(npr. u sluaju prekomjernog oteenja, kod tzv. Paulijanske tube i dr.).
Ruljivi ugovori su vaei nakon to su zakljueni, ali se moe traiti
ponitenje takvog ugovora u zakonom propisanom roku. Naime, podnosi se tuba
za ponitenje ugovora u subjektivnom roku od 1 godine od saznanja za razloge
ruljivosti, a objektivni rok je 3 godine od zakljuenja ugovora. Ukoliko niko ne
pobija ovaj ugovor u zakonom predvienim rokovima, ugovor ostaje na snazi.
Pravo da trai ponitenje ugovora ima onaj na ijoj strani postoji
ograniena sposobnost, odn. mana volje.
Druga strana moe od strane na ijoj strani se nalazi ruljivost traiti da se
izjasni da li ostaje kod ugovora, jer e se u suprotnom ugovor smatrati ponitenim.
Ako se suprotna strana ne izjasni ili izjavi da ne ostaje kod ugovora, smatrae se da je
ugovor poniten.
Posljedica ponitenja je restitucija primljenog, a ako to nije mogue, moe
se zahtjevati novaana naknada.

ZELENAKI UGOVOR
-

Zelenaki ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor, kojim


jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili tree lice nesrazmjernu imovinsku korist
zloupotrebljavajui stanje nude, teko materijalno stanje, nedovoljno iskustvo,
lakomislenost ili zavisnost druge strane.
Dakle, za postojanje zelenakog ugovora zahtjevaju se
sljedee predpostavke:

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


1)

Da je vrijednost preuzetih meusobnih obaveza u oitom nesrazmjeru


(npr. izrazito niska cijena u odnosu na stvar koja se kupuje);
2)
Da je na ovaj nesrazmjer iskoritena strana pristala zbog nekih povoljnih
okolnosti, koje mogu biti:
a)
zbog stanja nude (npr. potreba lijeenja),
b)
zbog tekog materijalnog stanja (uzrokovanog npr. nezaposlenou),
c)
zbog lakomislenosti,
d)
zbog zavisnosti prema drugoj strani (zelenau).
Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja
nesrazmjerne imovinske koristi.
Ovakvi ugovori suprotni su moralu drutva, te su samim tim
nitavi.
Oteena strana moe putem suda traiti da se njegova obaveza
smanji na pravian obim, dakle da ugovor opstane uz takvu izmjenu. Ovakav zahtjev
oteena strana se moe podnjeti u toku od 5 godina od dana zakljuenja ugovora.

RASKID UGOVORA
-

Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor.


Ugovor se moe i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti
drugog ugovaraa), ako za to postoje zakonom propisani uslovi:
1. zbog neispunjenja;
2. zbog promjenjenih okolnosti;
3. zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari;
4. kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor
raskida ako ugovorna strana ne plati odreeni novani iznos);
5. zbog prekomjernog oteenja;
6. u drugim sluajevima koji su zakonom propisani.

1. Raskid ugovora zbog neispunjenja


Da bi se iz ovog razloga mogao traiti raskid pretpostavlja se da ugovor
nije ispunjen ili nije ispunjen na zakonom ugovoreni nain.
Da bi se mogao zahtijevati raskid po ovom pravnom osnovu potrebno je
drugom ugovarau ostaviti naknadni rok za ispunjenje obaveze.
Meutim, ako se radi o fiksnom ugovoru (bitni element tog ugovora je
ispunjenje obaveze u odreenom roku) a dunik ne ispuni svoju obvezu u
ugovorenom roku, ugovor se raskida automatski, tj. po samom zakonu istekom tog
roka. U ovom sluaju, jedino ako povjerilac ima interes da odri ugovor moe
obavijestiti dunika da mu daje mogunost da ispuni ugovornu obvezu. Tu obavijest
mora dostaviti odmah po isteku roka uz upozorenje da dunik u razumnom roku
ispuni obavezu iz ugovora.
Posljedice radkida ugovora su:
1)
ugovarai se oslobaaju meusobnih obveza iz ugovora;
2)
ako je obaveza djelimino ispunjena od jedne strane, vri se
restitucija (vraanje primljenog);

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3)

ako se vraa novac, ugovara je duan platiti zatezne kamate od


momenta kada je novac primio;
4)
ako je zbog raskida ugovora jedan ugovara pretrpio tetu a nije
kriv za raskid, ima pravo na naknadu te tete.
2. Raskid ili izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti
Ovaj institut ima uporite u naelu ekvivalencije tj
jednakih davanja i u naelu pravinosti.
ZOO predvia i ovakvu mogunost raskida ugovora iz
ovog razloga:
1. ako je nakon zakljuenja dvostranog naplatnog ugovora dolo do promijenjenih
okolnosti;
2. da se radi o vanrednim i nepredvienim okolnostima (potres, poplava, sua, neke
upravne mjere, promjena sistema cijena, nagli skok cijena).
3. da te okolnosti oteavaju ispunjenje obaveza jedne strane do te mjere da je teko
ekonomski pogaaju i
4. da su te okolnosti nastupile prije roka odreenog za ispunjenje te obaveze, te
5. da bi zbog navedenog odravanje ugovora bilo nepravino.
Pravo na raskid ugovora ima ugovorna strana koju pogaaju te izmijenjene
okolnosti, tj. koja je dovedena u teku materijalnu situaciju.
Umjesto raskida ugovora iz ovog razloga moe se traiti i izmjena uslova
ugovora ukoliko na to prisatnu obje ugovorne strane.
Pravo na raskid ugovora po ovom pravnom osnovu nema ugovorna strana
koja je bila duna uzeti u obzir takve okolnosti prilikom sklapanja ugovora.
3. Ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja
Ukoliko je u vrijeme zakljuenja ugovora, u dvostrano
obaveznom ugovoru postojao oiti nesrazmjer izmeu uzajamnih davanja, oteena
strana moe traiti ponitenje ugovora ukoliko u vrijeme zakljuenja ugovora nije
znala, niti je morala znati za pravu vrijednost stvari.
Dakle, da bi se radilo o prekomjernom oteenju, potrebno je da
budu ispunjreni sljedei uslovi:
1.
Da je zakljuen dvostrano-teretni (naplatni) ugovor (npr. o prodaji,zamjeni i
sl.);
2.
Da nesrazmjer izmeu uzajamnih davanja postoji u vrijeme zakljuenja
ugovora;
3.
Da oeena strana ne zna niti je morala znati za taj nesrazmjer meusobnih
inidbi (dakle u vrijeme ugovora oteeni nije znao niti mogao znati pravu
vrijednost - ovdje je znaajan momenat zakljuenja ugovora i u toj fazi se
posmatra savjesnost ugovornih strana).
Ovdje se radi o ruljivom ugovoru i oteena strana ima pravo
podnijeti tubu za ponitenje ugovora u roku od 1 godine od zakljuenja ugovora.
Oteeni takoer moe se traiti nadopunu vrijednosti protuinidbe (cijene), ali pod
uslovom da na ovo pristane druga strana, jer ako ne pristane slijedi ponitenje
ugovora.
Iako je postojao nesrazmjer ponitenje ugovora se ne moe traiti
traiti u sljedeim sluajevima:
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


a)
b)
c)

ako je neto kupljeno na javnoj prodaji,


kod igara na sreu, ili
ako je via cijena data zbog osobite naklonosti.

ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE


-

Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke


odnose se na dvostrano-obavezne teretne ugovore.
Radi se o odgovornosti prenosioca stvari ili prava (prodavca) za
postojee nedostatke u sluaju ako oni nemaju ugovorena ili pretpostavljena svojstva.
Cilj ovih odgovornosti je da garantuju jednakost meusobnih
davanja, koja bi kada postoji materijalni ili pravni nedostatak bila nesrazmjerna, pa
sticalac da znao ne bi zakljuio ugovor.
Pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke su
detaljno sadrana u dijelo ZOO koja reguliu ugovor o prodaji i shodno se
primjenjuju na teretne ugovore.

1. Odgovornost za materijalne (fizike) nedostatke


Postoji - ako stvar koja je predmet ugovora:
a) nema izriito ugovorena svojstva ili
b) nema uobiajena svojstva, tako da primalac (kupac) ne moe koristiti stvar na
predvieni nain.
Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je
nedostatak poznat.
Kupac je duan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom strunom na
pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana, a kada se
radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. Ako su obje stranke
prisutne pregledu kupac je duan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka;
a ako se radi o skrivenim nedostacima, onda u roku od 8 dana raunajui od dana
kada je nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi bez odlaganja.
Prodavac nee odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao
nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu.
Meutim, kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka
navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao biti
nepoznat.
Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo
(kupeva prava):
a)
Traiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu
drugu stvar bez nedostatka;
b)
Umjesto toga moe traiti od prodavca da se smanji cijena na
iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da e zadrati stvar sa tim nedostatkom.
c)
Traiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok
za isporuku stvari bez nedostatka.
Osim navedenih prava, kupac ima pravo i na naknadu tete
ako je pretrpio tetu zbog nedostatka stvari (npr. nije mogao upotrebljavati stvar sa
nedostatkom i stoga nije ostvario prihode izgubljena dobit).

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2. Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju)
Postoji ako je primalac (kupac) od strane treeg lica
onemoguen u redovnoj upotrebi stvari, tj. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo
treeg lica koj kupevo pravo iskljuuje, umanjuje ili ograniava.
Stvar ima pravni nedostatak:
a) ako prodavac nema pravo vlasnitva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom
koji moe od kupca zahtijevati predaju stvari (tuba rei vindicatio), ili
b) ako na stvari postoji neki teret odn. pravo (npr. pravo slunosti) koje ograniava
kupevo pravo (vlasnitva).
Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni
takav nedostatak (npr. da prenese pravo vlasnitva na njega).
U situaciji da tree lice oduzme stvar od kupca, ugovor izmeu prodavca i
kupca se raskida, a u sluaju kada su kupeva prava umanjena ili ograniena, kupac
moe traiti raskid ugovora ili smanjenje cijene.
Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava
treeg lica na stvari. Dakle radi se o subjektivnom roku. Nema objektivnog roka.
UGOVORNA KAZNA
-

Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili


utvren iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dunik obeava da isplati
povjeriocu u sluaju da ugovorenu nenovanu obavezu:
a) ne ispuni ili
b) neuredno je ispuni ili
c) zakasni sa njenim ispunjenjem.
Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjerioevog potraivanja, a
poseban znaaj ima u privrednim sporovima. Odnosi se samo na nenovana
potraivanja, jer na novanim potraivanjima se kao sredstvo obezbjeenja
primjenjuje kamata.
Mora biti ugovorena u formi predvienoj za ugovor iz koga proizilazi
dunikova obaveza (tzv. paritet forme);
esto se predvia u samom ugovoru kao posebna klauzula, a mogue je da
se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni;
Ako dunik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni nain,
povjerilac moe alternativno zahtjevati od dunika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili
da plati ugovornu kaznu; a kad je kazna ugovorena za sluaj zakanjenja sa
ispunjenjem obaveze, ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo.

2. UZROKOVANJE TETE - KAO IZVOR NASTANKA OBLIGACIONOPRAVNOG ODNOSA


teta se moe javiti kao materijalna teta u vidu smanjenja neije imovine (obina
teta) ili sprijeavanja njenog poveanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna teta nanoenje fizike ili psihike boli ili straha.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


OSNOVI ODGOVORNOSTI KOD TETE
Odgovornost za tetu moe postojati po principu:
1)
subjektivne odgovornosti odgovornost za tetu po osnovu
krivnje,
2)
objektivne odgovornosti odgovornost za tetu od opasne stvari
ili djelatnosti,
3)
odgovornost za drugog.
1. Odgovornost za tetu po osnovu krivnje (princip subjektivne odgovornosti)
Po principu subjektivne odgovornosti obaveza za naknadu
tete nastaje zbog toga to svako onaj ko drugom uzrokuje tetu vlastitom krivnjom
duan je da tu tetu nadoknadi, uz primjenu pravila o prredpostavljenoj krivnji, to
znai da se polazi od predpostavke da je tetnik kriv za prouzrokovanu tetu, ali moe
dokazivati da teta nije nastala njegovom krivnjom.
Dakle, ko drugom prouzrokuje tetu duan ju je naknaditi
izuzev ako dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. Iz ovog se moe jasno
zakljuiti da se radi o pretpostavljanoj krivnji. To je oboriva pretpostavka i na tetniku
je teret dokazivanja da nije kriv za prouzrokovanu tetu.
Predpostavke za nastanak odgovornosti nekog lica za
prouzrokovanu tetu su:
1)
postojanje sposobnosti tetnika da odgovara za tetu, jer postoje lica koja
nisu odgovorna (npr. dijete do odreenog uzrasta ili lica nesposobna za
rasuivanje);
2)
protivpravna (nedoputena) radnja ili proputanje;
3)
urona veza izmeu nedoputene radnje i tete kao posljedice;
4)
krivnja, koja znai odgovornost nekog lica zbog toga to se nije ponaalo
kao razuman i paljiv ovjek.
Krivnja se stepenuje na:
umiljaj (namjeru) koji se moe manifestovati kao:
a)
direktni umiljaj - kada tetnik nedoputeno djelo vri
namjerno i svjesno, a pri tome je elio nastupanje posljedice (tete),
b)
eventualni umiljaj - kada tetnik nedoputeno djelo vri
namjerno i svjesno, ali pri tome nije elio, ve je pristao na nastupanje
posljedice (tete).
nehat (nepanja) (postoji kada tetnik postupa
nepaljivo, nemarno, zanemarujui panju prosjenog ovjeka, odn. dobrog
domaina) koji se moe manifestovati kao:
a)
svjesna nepanja - kada je tetnik predvidio
mogunost nastupanja tete, ali se nadao da ona nee nastupiti,
b)
nesvjesna nepanja - kada tetnik nije
predviao mogunost nastupanja tete, ali je morao i mogao to predvidjeti,
c)
krajnja ili gruba nepanja - kada se tetnik
ponaao krajnje nemarno i lakomisleno,
d)
obina nepanja - kada je tetnik zanemario
panju briljivog ovjeka,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


e)

profesionalna nepanja - kada je tetnik


zanemario panju koju ispoljava odreeno lice u vrenju profesionalne
djelatnosti od koga se oekuje poveanja panja.
tetnik odgovara za svaki oblik
krivnje, ali, izuzetno zakon predvia mogunost snienja tete ako teta nije
prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom!!!

2. Odgovornost za tetu od opasne stvari ili djelatnosti (princip objektivne


odgovornosti)
Po principu objektivne odgovornosti obaveza za naknadu
tete nastaje na osnovu samog prouzrokovanja tete. To znai da je imalac opasne
stvari odn. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti duan nadoknaditi tetu uzrokovanu
od te stvari odn. djelatnosti, ali se moe osloboditi od odgovornosti u zakonom
predvienim sluajevima. Dakle, ovdje se krivnja ne dokazuje. Oteeni mora
dokazati samo uzrono posljedinu vezu izmeu opasne djelatnosti i nastale tete.
Za tetu je odgovoran imalac opasne stvari (a to je vlasnik stvari
kao to je automobil, graevinska maina, oruje i sl.), odn. onaj ko se bavi opasnom
djelatnosti (to su one djelatnosti u kojima se koriste opasne stvari ili sam proces
proizvodnje koji stvara tu opasnost).
Ako je imaocu na protivpravan nain oduzeta stvar, za tetu
odgovara onaj ko je stvar oduzeo.
Ako je imalac opasne stvari povjerio stvar nekom drugom licu
onda to lice odgovara.
-

Meutim imalac opasne stvari e odgovarati za tetu koju


prouzrokuje opasana stvar i za vrijeme dok ona se nalazila kod treeg lica:
a) ako je teta nastala zbog neke skrivene mane ili nedostatka, a trei na njih nije
upozoren,
b) ako tree lice kojem je opasna stvar povjerena nije osposobljeno da njome
upravlja.
Imalac opasne stvari se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da teta
potie od:
a) vie sile
b) od samog oteenog samo ako njihove radnje ili proputanja nije mogao
predvidjeti i posljedice izbjei i otkloniti
c) od treeg lica takoer, samo ako njihove radnje ili proputanja nije mogao
predvidjeti i posljedice izbjei i otkloniti

3. Odgovornost za drugog
Obaveza za naknadu tete po principu odgovornosti za drugog znai
da odreena lica po pravilima o predpostavljenoj krivnju nadoknauju tetu koju je
prouzrokovalo drugo (neodgovorno) lice, (npr. roditelj za dijete, staralac za tienika),
uz mogunost da se oslobode ove odgovornosti ako su poduzela sve mjere nadzora
nad neodgovornim licem, ali je i pored toga teta nastupila.
Sluajevi ovakve odgovornosti su:
1) Za duevno bolesna i zaostala lica - odgovara njihov staralac.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2) Za maloljetnike - odgovaraju njihovi roditelji, pri tome:
a)
ako se radi o djetetu mlaem od 7 godina - roditelji odgovaraju po
principu objektivne odgovornosti,
b)
ako se radi o maloljetniku mlaem od 14 godina koji je sposoban za
rasuivanje - roditelji i maloljetnik odgovaraju solidarno, a
c)
ako se radi o maloljetniku starijem od 14 godina koji je sposoban za
rasuivanje - za tetu odgovara maloljetnik, ali ako tetu ne moe nadoknaditi
sam, roditelji e se obavezati na naknadu tete pod uslovom da je to pravino.
3) Ako je maloljetnik povjeren na uvanje staraocu, koli ili drugoj ustanovi - za
tetu odgovara staralac odn. ustanova, ako je teta nastala zbog proputanja
nadzora.
4) Za tetu koju treim licima poine radnici na radu - odgovara privredno drutvo u
kojem je radnik zaposlen, ali se drutvo moe osloboditi odgovornosti ako dokae
da radnik nije kriv za nastalu tetu.
4. Odgovornost za tetu u sluaju nesree izazvane motornim vozilom u pokretu
Iako su motorna vozila u pokretu opasne stvari (za koje se inae
odgovara po principu objektivne odgovornosti), u sluaju sudara tih vozila
odgovara se po pravilima subjektivne odgovornosti tj. po principu krivnje.
Ako je u sudaru motornih vozila tetu pretrpilo tree lice - imaoci
vozila odgovaraju solidarno po pravilima objektivne odgovornosti. (To znai da svaki
od njih moe platiti cijeli iznos tete i tada prema drugom ima regresno pravo u
parnici gdje se utvruje koliki je udio svakog od njih u prouzrokovanj utete).
-

U odnosu na meusobnu tetu - primjenjuju se slijedea pravila


subjektivne odgovornosti:
a)
Ako je iskluivo kriv jedan imalac vozila - on drugom imaocu
nadoknauje svu tetu;
b)
Ako postoji obostrana krivnja - onda imaoci odgovaraju zavisno od
stepena krivnje;
c)
Ako nema krivnje ni jedne ni druge strane - onda odgovaraju podjednako
(na ravne dijelove), ali razlozi pravinosti mogu opredjeliti sud da donese i
drugaiju odluku (npr. zbog slabog imovnog stanja jednog imaoca vozila, znatne
razlike izmeu vrijednosti vozila).

NAKNADA MATERIJALNE TETE


-

Materijalna teta se nadoknauje:


1) uspostavljanjem ranijeg stanja kakvo je bilo prije tete,
2) naknadom u novcu koja e se dosuditi u sljedeim sluajevima:
a)
ako uspostavljanje ranijeg stanja nije mogue (npr. unitena je
individualno odreena stvar),
b)
ako je mogue djelimino uspostavljanje ranijeg stanja, a u ostalom dijelu
se dosuuje novana naknada,
c)
ako je uspostavljanje ranijeg stanja vezano sa nesrazmjernim trokovima,

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


d)

ako oteeni izriito zahtjeva dosuenje naknade u novcu.


Naknada u novcu se dosuuje u visini potrebnoj za uspostavu
stanja koje je postojalo prije nastupanja tete. Visina te naknade se odreuje po
cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke.
Oteeni ima pravo na zatezne kamate od dana donoenja sudske
odluke pa do isplate naknade, ako je sam oteeni otklonio tetu (popravkom) od
dana kada je imao izdatak za popravku.
Naknada se moe odnositi na obinu tetu i na izmaklu dobit.
Naknada se moe dati u manjem obimu od stvarne tete (tj. moe
se sniziti):
1) Ako teta nije prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom - a tetnik:
a)
je loeg materijalnog stanja, tako da bi ga isplata dovela u teku
materijalnu situaciju,
b)
ili je prilikom prouzrokovanja tete radio poslove korisne za oteenog
2) Ako ima podjeljene odgovornosti, tj. ako nastanku tete doprinese oteeni (npr.
pjeak kri saobraajne propise i time doprinese da bude povrijeen u
saobraajnom udesu).
Pravilo je da se teta isplauje odjednom.
Meutim, u izuzetnim situacijama u sluaju smrti, tjelesne
povrede, ili oteenja zdravlja, naknada se moe odrediti u obliku rente (doivotno
ili na odreeno vrijeme).
Ovdje se ima u vidu teta koja e se manifestovati ubudue, pa e
se tako i nadoknaivati.
Ovaj vid tete se manifestuje kao:
a)
izgubljeno izdravanje ili pomaganje koje se odreuje
licu koga je npr. poginuli lan porodice izdravao a na teret tetnika u obliku
rente;
b)
gubitak zarade koja se kao naknada dosuuje oteenom
koji je pretrpio povredu zbog ega ima smanjenu radnu sposobnosti, a kao
posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. Oteenom
u ovom sluaju pripada pravo na razliku izmeu zarade koju je ranije ostvarivao i
zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede. Razlika se dosuuje u obliku
rente.
c)
renta se moe dosuditi i ako oteeni ima nepokrivene
trokove lijeenja i dr.
d)
renta se davati kao naknada za pojaanu ishranu, da bi se
kroz taj period uspostavilo normalno stanje.
e)
ako je neko odreeno vrijeme nesposoban za obavljanje
nekih poslova potrebnih za odravanje line higijene, pa u tu svrhu mora
angaovati drugu osobu, pripada mu pravo na naknadu tih izdataka.
f)
mogue je dosuditi naknadu zbog nemogunosti
napredovanja u poslu (npr. invalidnost i gubitak sposobnosti).
Visina dosuene rente moe se mijenjati zavisno od
promijenjenih okolnosti (npr. velika razlika izmeu radnih mjesta). Uvijek se
postavlja zahtjev i sud donosi odluku.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Na zahtjev oteenog i u situaciji kada se u pravilu


dosuuje naknada u rentnom obliku, moe se dosuditi novana naknada u
kapitaliziranom (jednom) iznosu ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti. Visinu te
naknade utvruje vjetak odgovarajue struke.(pr momku naknada koju je uloio u
kolovanje).

NOVANA NAKNADA NEMATERIJALNE TETE


-

Ova naknada se u pravilu dosuuje za pretrpljene:


1. fizike bolove,
2. psihike bolove i
3. strah.
Fiziki bol moe uzrokovan:
a) tjelesnom povredom,
b) operativnim zahtvatom,
c) za vrijeme lijeenja,
d) poslije zavrenog lijeenja (povrede vremena).
Duevni bol moe biti uzrokovan:
1)
zbog smanjene ivotne aktivnosti - moe biti uzrokovan
smanjenom pokretljivosti ruke, noge i dr. oblicima invalidnosti kojima je
umanjena ivotna aktivnost.
2)
zbog unakaenosti - unakaenost u pravilu uzrokuje psihiki bol.
3)
zbog povrede ugleda, asti, slobode - naknada se dosuuje zbog
psihikog bola koji oteeni trpi.
4)
zbog smrti ili tekog invaliditeta bliskog srodnika - pravo na
naknadu zbog smrti bliskog srodnika pripada lanovima najue porodice
(branom drugu, djeci, i roditeljima), a brai, sestrama i vanbranom drugu samo
ako su sa oteenim ivjeli u trajnoj zajednici. (pita na ispitu). Pravo na naknadu
zbog invaliditeta bliskog srodnika ne pripada brai i sestrama nevezano da li su
ivjeli u zajednici sa oteenim.
5)
zbog kanjive preljube, obljube, bludnih radnji - ako je neko
prevarom, prinudom ili zloupotrebom odnosa podinjenosti ili zavisnosti naveden
na kanjivu obljubu ili dr. kanjivu bludnu radnju, on tada ima pravo na naknadu
zbog pretrpljenih duevnih bolova.
Pretrpljeni strah - je osnov za naknadu nematerijalne tete
ako je znatnog intenziteta i ako traje relativno due tako da opravdava dosuenja
novane naknade.
U sporovima povodom odreivanja nematerijalne tete
angauju se vjetaci strunjaci medicinske struke koji utvruju postojanje bolova i
straha, njihov intenzitet i trajanje.
Visina naknade se odreuje prema okolnostima u vrijeme
donoenja presude, uz pravo tuioca (oteenog) na zatezne kamate od donoenja
presude pa do isplate.

PRAVILA O UGOVORNOJ ODGOVORNOSTI ZA TETU

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Ako dunik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni u svemu kako ona


glasi ili zakasni sa njenim ispunjenjem, tada povjeriocu pripada pravo da pored
zahtjeva koji se odnosi na ispunjenje obaveze trai i naknadu tete, naravno ukoliko je
zbog toga pretrpio tetu.
Ako je ispunjenje obveze postalo nemogue onda mu pripada
samo pravo na naknadu tete.
Dunik se moe osloboditi odgovornosti za prouzrokovanu tetu
ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio sa
ispunjenjem zbog okolnosti koje nije mogao predvidjeti, izbjei, otkloniti, a ni
sprijeiti. Ovdje se radi o okolnostima koje su nastupile nakon zakljuenja ugovora, a
koje imaju karakter vie sile (poar, poplava, ekonomske i upravne mjere).
Dunik odgovara po kriteriju predpostavljene krivnje i teret
oslobaanja od odgovornosti za tetu pada na njega.
Zakon predvia mogunost proirenja, ogranienja i iskljuenja
ugovorne odgovornosti za tetu, ako je to ugovarai predvide ugovorom:
a)
Tako ugovarai mogu proiriti odgovornost dunika za sluaj za koji
dunik inae ne bi odgovarao.
b)
Zakon ne dozvoljava iskljuenje odgovornosti dunika za tetu
prouzrokovanu namjerno ili krajnjom nepanjom, a mogue je iskljuenje od
odgovornosti za tetu prouzrokovanu obinom nepanjom.
c)
Mogue je ogranienje odgovornosti za tetu tako da se unaprijed odredi
najvii iznos naknade, osim ako to nije u oitom nesrazmjeru sa tetom.
Ako ima krivnje povjerioca ili lica za koja on odgovara
primjenjuje se pravilo o podjeljenoj odgovornosti.

ODGOVORNOST VIE LICA ZA ISTU TETU


-

Vie lica mogu odgovarati za istu tetu ako je ona


prouzrokovana na jedan od slijedeih naina:
1)
ako su neposrednom zajednikom radnjama prouzrokovali tetu;
2)
ako je posrednom radnjom jedan uticao da drugi naini tetu;
3)
ako su radili nezavisno jedan od drugog (bez dogovora)
nezavisnim samostalnim radnjama prouzrokovala istu tetu, a pri tome se ne
mogu utvrditi udjeli u prouzrokovanju tete;
4)
ako je nesumnjivo da su tetu prouzrokovala dva ili vie lica,
koja su na neki nain povezana, a ne moe se utvrditi ko je od njih tetu
prouzrokovao
5)
naruilac i izvoa radova na nekretninama za tetu nastalu tim
radovima treim licima odgovaraju zajedniki.
U svim navedenim sluajevima tetnici odgovaraju u
granicama svoga doprinosa ukoliko je taj doprinos mogue utvrditi. U suprotnom,
odgovaraju solidarno.
Ako jedan od tetnika isplati oteenom cijeli iznos tete,
onda ima pravo da od drugih tetnika u posebnoj regresnoj parnici trai naknadu za
njihovo uee za prouzrokovanje tete. Sud ovdje pokuava utvrditi doprinos svakog

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


od uesnika, a ukoliko u tome uspije obavezae svakoga od njih na isplatu naknade u
jednakim dijelovima.
PRAVO OTEENOG DA ZAHTIJEVA NAKNADU NAKON ZASTARJELOSTI
ODTETNOG ZAHTJEVA
-

Kada je u pitanju vanugovorna (deliktna) odgovornost za tetu


zahtjev za naknadu tete se moe podnijeti u subjektivnom roku od 3 godine od
dana saznanja za tetu i tetnika, a u svakom sluaju u objektivnom roku od 5
godina od dana kada je teta nastala.
Meutim ZOO predvia da oteeni ima pravo i da nakon isteka
zastarnog roka za naknadu tete zahtijeva od tetnika da mu ustupi, preda, vrati ono
to je stekao tetnom radnjom jer se radi o sticanju bez pravnog osnova. Taj zahtjev
e postaviti po pravilima o sticanju bez pravnog osnova. U ovom postupku e moi
ostvariti samo onaj dio koji se manifestirao kao korist koju je ostvario
prouzrokovanjem tete, dakle obeteenje se u ovom sluaju ostvaruje samo
djelimino.

3. STICANJE BEZ OSNOVA - KAO IZVOR NASTANKA OBLIGACIONOPRAVNOG ODNOSA


Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni odreeni
uslovi, i to:
1)
da je kod jedne strane dolo do poveanja imovine,
2)
da je zbog toga kod druge strane nastupilo osiromaenje,
odnosno umanjenje imovine,
3)
da kod osiromaene strane postoji zabluda ili neznanje,
odnosno uvjerenje da isplatom ili drugim davanjem ispunjava svoju obavezu
(zabluda da ima obavezu),
4)
da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na
drugoj strani.
Pojedini sluajevi sticanja bez osnova su:
a) isplata nepostojeeg duga
b) naknadni prestanak osnova
c) izostanak protuinidbe
d) isplata jednog duga dva puta
Kada se moe traiti vraanje za sticanje bez osnova?
Vraanje moe traiti onaj koji izvri isplatu, pod uslovom da je u vrijeme plaanja je bio
savjestan, tj. da je bio u uvjerenju da je duan to uiniti.
Meutim, ne moe traiti vraanje datog onaj ko je izvrio isplatu znajui da nije duan,
izuzev:
a) ako je u tom momentu zadrao pravo da trai vraanje ili
b) ako je to uinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraanje).

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


4. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA ILI NEZVANO VRENJE TUIH
POSLOVA - KAO IZVOR NASTANKA OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA
-

Poslovodstvo bez naloga je neovlateno mijeanje u tue


poslove vrenjem nekog posla u korist drugog lica, zbog ega izmeu ta dva lica
nsataje obligaciono-pravni odnos.
U skladu sa zakonom, nezvanom vrenju tuih poslova se u
odreenim sluajevima ipak moe pristupiti.
U vezi s tim, razlikujemo:
1. nuno poslovodstvo bez naloga - postoji ako je poduzeto radi otklanjanja
neposredno predstojee tete, znai o poslu koji ne trpi odlaganje (npr. ako je
vjetar odnio krov pa komije pristupe jer pada kia).
2. korisno poslovodstvo bez naloga - postoji ako nije nuno ve korisno za drugo
lice (npr. prilikom boravka u inostranstvu neo za prijatelja pod povoljnom
cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je elio kupiti).
3. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla - postoji ako neko poduzima
posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to ini.
U sluajevima nunog i korisnog poslovodstva bez naloga, poslovoa je
duan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem
tog posla. Ukoliko ne prihvati da nastavi poslove ili nije u mogunosti da doe u
razumnom roku, poslovoa da nastavi posao ukoliko je to mogue i duan je raditi
sve dok osoba za koju posao radi ne preuzme brigu o tome. U takvoj situaciji kada je
obavljen posao poslovoa je duan ispostaviti raun i ustupiti sve ono to je pribavio
za obavljanje tog posla osobi za koju radi. Poslovoa je duan obavljati posao sa
dunom panjom (dobrog domaina odn. privrednika odn. sa panjom strunjaka).
Pod uslovom da je u svemu radio kako treba i ono to su date okolnosti
zahtijevale, poslovoa u sluajevima nunog i korisnog poslovodstva bez naloga ima
i odreena prava:
1) Ima pravo zahtijevati od onog za koga je radio da ga oslobodi svih obaveza koje
je na sebe preuzeo zbog obavljanja tog posla;
2) Ima pravo zahtijevati naknadu svih nunih i korisnih trokova i event. pretrpljene
tete,
3) Pored toga, mu pripada i pravo na primjerenu naknadu za uloeni trud.
Kod poslovodstva protivno zabrani gospodara posla, poslovoi ne pripada
pravo na naknadu.

5. JEDNOSTRANE IZJAVE VOLJE - KAO IZVOR NASTANKA


OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA
Jednostrane izjave volje su - izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu
koji ispuni uslov, ako to obeanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani nain.
Tu spadaju: javno obeanje nagrade, vrijednosni papiri i legitimacioni papiri.
Javno obeanje nagrade
To je poziv kojim se javnim oglasom neodreeni krug lica poziva
da za nagradu:
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


a) poduzme neku radnju, ili
b) da postigne neki uspjeh, ili
c) da se nae u odreenoj situaciji
(npr. oglas da se pronae izgubljena stvar, konkurs za izradu projekta, nagrada za najbolji roman).

Obeanje se moe opozvati na nain na koji je uinjeno kao i linim


saopenjem, meutim, onaj ko je dato obeanje ispunio a nije znao, niti je mogao
znati da je obeanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obeana
nagrada, a onaj ko je prije opozivanja uinio izvijsene izdatke radi izvrenja radnje
odreene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka. Obeanje nagrade ne
moe se opozvati ukoliko je oglasom odreen rok za izvrenje radnje, odnosno za
obavjetavanje o postignutom rezultatu ili ostvarenju odreene situacije obeanje se
ne moe opozvati.
Vrijednosni papiri su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti
obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica, ek, konsoman,
tovarni list i dr.).
Legitimacioni papiri su eljeznike, pozorine i dr. karte (ulaznice), bonovi i sl.
Isprave koje sadre obavezu za izdavaoca, uz napomenu da u njima nije naznaen
povjerilac. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake, koji
predstavljaju samo dokaz za odreenog povjerioca da je s njim zakljuen dvostrani
ugovor (npr. broj na znaku koji se izdaje u garderobi).
-

OSTALI INSTITUTI OBLIGACIONOG PRAVA


KAMATE
Kamata je - naknada za koritenje tueg novca ili za koritenje drugih zamjenjivih
stvari. Istovremeno ona ima i karakter naknade tete zbog toga to je kod novane
obaveze povjerilac lien upotrebe svog novca.

Kamate mogu biti:


- ugovorene kamate ako su ih ugovarai predvidjeli u ugovoru,
- zakonske ili tzv. zatezne kamate koje predvia zakon za sluaj postojanja novane
obaveze.
Zatezne kamate
Zatezne kamate se plaaju kada dunik zakasni sa ispunjenjem novane
obveze, i to za vrijeme dospjelosti tog duga pa do isplate i to neovisno od krivnje, a
po stopi utvrenoj (posebnim) zakonom, a koja iznosi 18%.
Povjeriocu pripada pravo na zateznu kamatu neovisno od toga da li je
zbog zakanjenja u ispunjenju novane obaveze pretrpio tetu. Ako je teta vea od
iznosa koji je dobio po osnovu kamata, povjerilac ima pravo na razliku do punog
iznosa naknade tete.
Procesne kamate!!!
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaanje kamate na kamatu.


Procesnu kamatu plaa dunik koji je zadocnio, odn. koji nije platio
zatezne kamate povjeriocu sa kojim je u poslovnom odnosu (plaao mu je glavni dug
sa zakanjenjem, a nije zatezne kamate).
U ovom sluaju, povjerilac ima pravo da ustane sa posebnom tubom
kojom e zahtijevati isplatu neplaenih zateznih kamata.
Sada zbir neplaenih zateznih kamata ini glavno potraivanje, a na to
potraivanje povjeriocu (sada tuitelju) pripada pravo da zahtijeva od dunika isplatu
kamata od dana podnoenje tube do isplate.
To se sve deava u pranici i zato se zovu procesne kamate.
Procesna kamata na iznos neisplaene zatezne kamate ne moe da se trai
sve dok ne prestane glavno novano potraivanje.

Ugovorene kamate
-

Ove kamate se odreuju ugovorom izmeu ugovornih strana i


teku od vremena kako su se ugovarai sporazumjeli.
Stopa ugovorenih kamata ne moe biti vea od kamatne stope
koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju.
Ugovaranje vee stope od dozvoljene ne ini ugovor nitavim jer
se kamate dosuuju do dozvoljenog iznosa.
Ako je kamata ugovorena a nije odreena stopa vrijedi kamata
koja se plaa u mjestu ispunjenja na tedne uloge po vienju.

ALTERNATIVNE OBAVEZE
-

Alternativne obaveze su takve obveze kod kojih dunikova


obveza ima dva ili vie predmeta ali je dunik obavezan dati samo jedan od njih da bi
se oslobodio obveze. Sutina se odnosi na postojanje dvije obveze, dva premeta i
pravo izbora pripada duniku.
Alternativne obaveze mogu nastati:
1.
ugovorom kada se o tome usaglase ugovorne strane (npr. kod zakljuenja
ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti odreeni iznos novca ili
mu umjesto toga dati neku stvar);
2.
jednostranom izjavom volje (npr. kod sastavljanja legata nasljedniku se
moe odrediti obaveza da legataru preda odreene stvari isplatu ili isplati
odreeni iznos novca);
3.
na osnovu zakona (npr. u sluaju zakonskog izdravanja, davalac
izdravanja moe plaati izdravanje ili primiti izdravano lice u svoje
domainstvo na izdravanje).
Svrha alternativne obveze je pravo izbora od strane dunika.
Time se duniku daje mogunost da ispuni obvezu na nain koji je za njega
povoljniji.
Izbor se smatra izvrenim u momentu kada je dunik
obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome ta je izabrao. Takva izjava se vie ne
moe opozvati.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Pravo izbora pripada duniku sve dok u postupku prinudnog


izvrenja jedna od dugovanih stvari ne bude predata povjeriocu.
Ako pravo izbora pripada povjeriocu, onda on to pravo moe
koristiti do isteka roka za ispunjenje dunikove inidbe. Ukoliko se do tada ne izjasni
povjerilac, dunik ga moe pozvati da izvri izbor i pri tome mu odredi rok. Po
proteku navedenog roka pravo izbora prelazi na dunika.
Ako se desi da jedan predmet obaveze postane nemogu iz
uzroka za koje nije odgovorna ni jedna strana, obveza dunika se svodi na preostali
predmet.

FAKULTATIVNA OBAVEZA I FAKULTATIVO POTRAIVANJE


-

Kod fakultativne obaveze ne postoji obaveza sa dva ili vie


predmeta ve obaveza sa samo jednim predmetom, uz ovlatenje dunika da se moe
osloboditi obaveze davanjem nekog drugog predmeta, koji je odreen pravnim
poslom ili zakonom.
Fakultativne obaveze mogu biti zasnovane:
1) ugovorom,
2) zakonom npr. ZOO predvia odustanicu povodom koje dunik ima dvije
mogunosti:
a)
moe ispuniti ugovornu obavezu, ili
b)
moe odustati od ugovora davanjem odustanice,
3) testamentom ako ostavilac obavee nasljednika na davanje legata predajom
odreeneog predmeta, ali da se te obaveze moe osloboditi ako isplati odreeni
iznos.

Mogue je da ovo pravo fukultativnog potraivanja pripada


povjeriocu tako da on umjesto dugovanog predmeta od dunika zahtijeva neki drugi
odreeni predmet.
Takvo ovlatenje povjerioca moe biti predvieno:
1) ugovorom ili
2) zakonom npr. ZOO predvia da kada se obaveza sastoji u davanju stvari
odreenih po rodu, a dunik doe u zakanjenje, povjerilac moe po svom izboru:
a)
nabaviti stvar istog roda i zahtjevati naknadu cijene i naknadu tete, ili
b)
umjesto toga zahtjevativrijednost dugovanih stvari i naknadu tete.
DJELJIVE OBAVEZE I POTRAIVANJA
-

Najee obigaciono-pravni odnos nastaje izmeu jednog


povjerioca i jednog dunika. Meutim, ponekad pravni odnos nastaje izmeu dva ili
vie povjerioca s jedne strane i dva ili vie dunika s druge strane. U takvom sluaju
se radi o pluralistikim obavezama.
Pluralistike obaveze mogu biti:
a) Djeljive vie dunika obavezu dijele na jednake dijelove tako da jedan dunik
odgovara za samo svoj dio obveze. Ako na povjerilakoj strani ima vie lica a
nita drugaije nije dogovoreno postojee potraivanje se dijeli izmeu njih na

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


jednake dijelove, a to znai da svaki od njih ima pravo zahtijevati samo dio
obveze.
b) Nedjeljive su takve kod kojih su inidbe kvantitativno nedjeljive, tako da se ne
mogu ispuniti u dijelovima, I svaki od povjerilaca moe zahtjevati samo ipunjenje
cijelog potraivanja, odnosno dunik je obavezan ispuniti cijelu obavezu.
SOLIDARNE OBAVEZE
Solidarne obaveze postoje kada je u postojeem obligacio-nopravnom odnosu svaki od
vie dunika duan ispuniti cijelu obavezu i svaki od vie povjerilaca moe zahtijevati
ispunjenje cijele obveze od bilo kojeg dunika.
Solidarnost obaveze moe biti pasivna i aktivna.
Pasivna solidarnost
-

Pasivna solidarnost postoji kada u obligacio-nopravnom


odnosu na pasivnoj (dunikoj) strani ima vie dunika od kojih je svaki od njih
subjekt cjelokupne obaveze, time da ako doe do potpunog ispunjenja od jednog
dunika, preostali dunici se oslobaaju obaveze prema povjeriocu. S druge strane,
povjerilac moe ispunjenje obaveze zahtjevati od bilo kog dunika sve dok mu
obaveza ne bude u potpunosti izmirena.
Pojam pasivne solidarnosti podrazumijeva jedinstveno
potraivanje i jedinstvenu obavezu, a ne onoliko potraivanja koliko ima povjerioca,
odnosno ne onoliko obaveza koliko ima dunika.
Pasivna solidarnost moe nastati: ugovorom, testamentom (npr.
kada ostavilac testamentom odredi da svi nasljednici solidarno odgovaraju za namirenje legatara) i
zakonom (npr. u sluaju odgovornosti naruioca i izvoaa radova za tetu nastalu izvoenjem
radova na nekretninama).

U situaciji kada jedan od solidarnih dunika ispuni obavezu


u cijelosti - pripada mu pravo regresa, tj. da od ostalih dunika zahtijeva da mu
naknade dio obveze koja otpada na njih. To e uraditi u regresnoj parnici ukoliko to
nije mogue drugaije.
Ako drugaije nije odreeno, ugovoreno ili ne proizilazi iz
odnosa solidarnih dunika, na svakog dunika otpada jednak dio.

Aktivna solidarnost
-

Od pasivne solidarnosti razlikujemo aktivnu solidarnost, a to


znai da na povjerilakoj strani ima vie lica, a svako od tih lica ima pravo od
dunika zahtijevati ispunjenje cijele obveze i kada jedan od solidarnih povjerilaca
bude namiren, obveza prestaje i u odnosu na ostale povjerioce.
U situaciji kada ima vie povjerilaca pravo je dunika da ispuni
obvezu prema svom izboru u odnosu na jednog od povjerilaca po svom izboru. To
pravo ima ima do momenta dok jedan od povjerilaca ne zahtijeva ispunjenje svoje
obveze.
Aktivna takoer moe nastati zakonom, ugovorom i
testamentom.
Ako obaveza bude ispunjena prema jednom od solidarnih
povjerioca, ostali povjerioci imaju pravo zahtjevati dio koji im pripada.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

NAINI PRESTANKA OBAVEZA


1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)

ispunjenje obaveza
raskid ugovora zbog neispunjenja
preboj ili kompenzacija
otpust duga
prenov ili novacija
sjedinjenje (konfuzija)
nemogunost ispunjenja
protek vremena, otkaz
smrt dunika ili povjerioca

1. ISPUNJENJE OBAVEZA
Pod ispunjenjem podrazumjevamo valjano izvrenje dugovane inidbe, koja je
predmet dunikove obaveze.
Subjekti ispunjenja
-

Obavezu ispunjava dunik, ali to moe uiniti i tree lice ako ima
pravni interes ili ako nema pravni interes a dunik je s tim saglasan.
Ako je u ugovoru odreeno da obavezu treba da lino ispuni
dunik, ili ako priroda obaveze nalae da je moe ispuniti samo dunik, nije mogue
da obavezu ispuni tree lice.
Ispunjenje se ini povjeriocu ili licu odreenom zakonom
(zakonskom zastupniku), licu odreenom odlukom suda (sudski izvrni organ), licu
odreenom ugovorom (kod ugovora u korist treih lica), ili licu koje odredi povjerilac
(punomonik).

Predmet ispunjenja
-

Predmet ispunjenja je odreen ugovorom, ali obaveza moe


prestati i ako povjerilac u sporazumu sa dunikom primi neto drugo umjesto onoga
to mu dunik duguje (davanje umjesto dugovanog).
Povjerilac nije duan primiti djelimino ispunjenje obaveze osim
ako se radi o navanim obavezama, ali ni tada ako bi primitkom djeliminog
ispunjenja pretrpio tetu.

Vrijeme ispunjenja
Ako rok nije odreen ispunjenje obaveze se moe traiti

odmah.
-

Ako je odreen rok dunik je obavezan ispuniti obavezu u tom


roku, jer u suprotnom pada u docniju (zakanjenje).
Za sluaj da je rok ugovoren u interesu dunika on ima pravo
ispuniti obavezu i prije toka, ali je duan o tome obavijestiti povjerioca.
Povjerilac ima pravo traiti ispunjenje prije roka ako dunik nije
dao obeano obezbjeenje (zalog, avans, kaparu) ili ako je rok ugovoren u njegovu
korist.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Mjesto ispunjenja
-

Dunik je obavezan ispuniti obavezu u mjestu koje je predvieno


ugovorom ili zakonom.
Ako mjesto nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, mjesto
ispunjenja se odreuje po svrsi posla ili prirodi ispunjenja.
Meutim, ako se ni na ovaj nain ne moe odrediti mjesto
ispunjenja obaveze, to je mjesto prebivalita odn. sjedita dunika.

Izdavanje priznanice
Kada dunik ispuni obavezu, moe od povjerioca traiti izdavanje priznanice koja
potvruje da je ispunjen dug.
Zakanjenje dunika
-

Zakanjenje (docnja) dunika postoji kada dunik ne ispuni


obavezu u roku odreenom za ispunjenje.
Ako rok nije odreen, dunik je u zakanjenju od momenta kada
ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, to ini opomenom ili podnoenjem tube za
ispunjenje.
Povjerilac u sluaju zakanjenja dunika ima pravo na naknadu
tete, a dunik pored toga odgovara i za sluajnu propast ili oteenje stvari. Ako je u
pitanju novano potraivanje, povjerilac ima pravo na zatezne kamate.

Zakanjenje povjerioca
Zakanjenje povjerioca postoji kada on bez osnovanog razloga odbije da primi ispunjenje
ili ga svojim ponaanjem sprijei.
Dolaskom povjerioca u docniju na njega prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja
stvari, a ako se radi o navanom potraivanju prestaju tei kamare za dunika.
Ako je povjerilac u zakanjenju, a nepoznat je ili se ne zna gdje se nalazi, a nema
zastupnika dunik se moe osloboditi svoje obaveze tako to e - dugovani iznos novca
odn. dugovanu stvar poloiti kod suda u depozit, ili e traiti od suda da se odredi lice
koje e stvar uvati, a ako stvar nije podesna za uvanje u sudskom depozitu ili su za
njeno uvanje potrebn nesrazmjerni trokovi, dunik je moe prodati na javnoj drabi i
dobiveni iznos novca deponovati kod suda.
2. PREBOJ ILI KOMPENZACIJA
1.
2.
3.
-

a)

Kompenzacija ili preboj je nain prestanka obaveza.


Kumulativni uslovi za preboj su:
da postoje meusobne potraivanja,
da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete,
da su oba potraivanja dospjela.
Vrste kompenzacija:
jednostrana - kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraivanje
stavlja u preboj svoje potraivanje;

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

b) ugovorna - kada se meusobna potraivanja komenziraju na osnovu sporazuma


imaoca tih potraivanja;
c) sudska - nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuenog da ne
osporava potraivanje povjerioca, ali da istie svoje (dunikovo) potraivanje
prema tuitelju i zahtjeva od suda da ta potraivanja prebije.
Prijeboj nastupa momentom - kada se ispune zakonske pretpostavke za
prijeboj, a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom.
Iako su ispunjeni opti uslovi - ne mogu se prebiti potraivanja:
1. potraivanja koja se ne mogu zaplijeniti po pravilima izvrnog postupka,
2. potraivanja stvari koje su duniku date na uvanje, posudbu ili koje je dunik
bespravno uzeo ili zadrao za sebe,
3. potraivanja iz osnova namjernog prozrokovanja tete kao i
4. potraivanja naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili smrti nekog lica,
5. potraivanja iz osnova zakonskog izdravanja.

3. OTPUST DUGA
-

Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi da nee traiti


ispunjenje obaveze a dunik se s time saglasi (mora izjaviti da je saglasan).
Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma (nema veze sa
formom glavnog ugovora).
Razlog zbog kojeg se neko oslobaa obveze ne treba se
navoditi.
Otpust duga jemcu ne oslobaa glavnog dunika, a otpust
duga glavnom duniku oslobaa jamca oslobaa obveze jamstva.
Ako ima vie jemaca a povjerilac oslobodi jednog od njih, ostali ostaju u obavezi s
time to se njihova obveza smanjuje za dio koji otpada na osloboenog jemstva.
Ako ima vie solidarnih dunika, oprost jednom od njih ne
oslobaa obaveze ostale solidarne sadunike, ali se i tu obveza ostalih smanjuje za
onaj dio koji otpada na dio osloboenog dunika.

4. OBNOVA (PRENOV, NOVACIJA)


-

To je jedan od naina prestanka obaveze.


Obveza prestaje kada se povjerilac i dunik saglase da
postojeu obvezu zamijene novom, a pri tome nova obaveza mora da ima
drugaiji predmet i pravni osnov (npr. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarai
se sporazume da dunik isplati odreeni novani iznos kao zajam).
Sporazum povjerioca i dunika kojim oni mijenjaju rok, mjesto i
nain ispunjenja obaveze, naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni i sl. ne
smatraju se novacijom.

1)
Sarajevo, 11.05.2012.

Uslovi za nastanak novacije su:


postojanje ranije obaveze,

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2)
3)
4)
-

da povjerilac i dunik sporazumno ugovore novu obavezu,


da je sadraj nove obaveze razliit od ranije obaveze,
da postoji obostrana volja da ranija obaveza prestane.
Dejstvo prenova:
a)
Ponitenje - ako se ugovor o obnovi poniti iz bilo kojih razloga, smatra
se da nije bilo prenova i da ranija obaveza nije ni prestala postojati.
b)
Nedostatak ranije obaveze - ako je ranija obveza bila ruljiva, prenov je
punovaan ako je dunik znao za nedostatak ranije obveze, za tu ruljivost.
c)
Nitavost ili nepostojanje ranije obaveze - prenov je bez dejstva i u
situaciji ako je ranija obaveza bila nitava ili ve ugaena iz nekog razloga.

5. SJEDINJENJE (KONFUZIJA)
Obaveza prestaje sjedinjenjem, kada jedno isto lice postane i povjerilac i dunik.
(npr. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smru oca njegov sin postane jedini nasljednik)

Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se
izvri upis brisanja.
U sluaju kad jemac postaje povjerilac, obaveza glavnog dunika ne prestaje, prestaje
samo jemstvo. Ovo zato to je nemogue da jemac sam sebi jemi za ispunjenje obveze.
6. NEMOGUNOST ISPUNJENJA
-

Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogunost


odnosi na ispunjenje svih obveza, a ne samo jedne obveze iz ugovora.
To su uglavnom dogaaji koji su doveli do nemogunosti
ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogunost
nastupila u periodu od zakljuenja ugovora do vremena kada je obveza trebala
biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd).
Na ovaj nain ne moe prestati obaveza ako je predmet
obaveze stvar odreena po rodu.
Dakle, odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari.

7. PROTEK VREMENA, OTKAZ - proitati, nije posebno pitanje ali u razgovoru se


spominje
-

Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvrenje inidbe


koja je predmet obaveze dunika izvrava stalno, neprekidno kroz odreeno vrijeme)
sa odreenim rokom prestaje kada taj rok istekne, izuzev kada je ugovoreno ili
zakonom odreeno da se poslije isteka roka ovaj odnos moe produiti na neodreeno
vrijeme, (npr. kada zakupac produi upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog
vremena trajanja zakupnog odnosa, a zakupodavac se tome ne protivi).
Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed
odreeno, vai pravilo da ga svaka strana moe prekinuti otkazom (izjavom volje
jedne od ugovornih strana).

8. SMRT DUNIKA ILI POVJERIOCA


Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Smru dunika ili povjerioca obaveza ne prestaje, jer ona


prelazi na nasljednike.
Ovo pravilo ima izuzetke, u kojim sluajevima se obaveza gasi
se njihovom smru:
1)
Ako je obaveza nastala s obzirom na lina svojstva ili line
sposobnosti dunika obaveza se gasi njegovom smru, (npr. obaveza slikara da
izradi portret);
2)
Ako su povjerilac i dunik izriito u ugovoru predvdijeli sa
obaveza prestaje smru jednoga od njih;
3)
Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smru
jedne od ugovornih strana (npr. smru primaoca izdravanja kod ugovora o doivotnom
izdravanju).

ZASTARJELOST
-

Zastrajelost je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada


protekne zakonom odreeno vrijeme. Time se ne gasi samo pravo povjerioca, ve se
gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava, tj. gubi se pravo na podnoenje tube.
Dunikova obaveza kao naturalna i dalje postoji, to znai da je dunik moe ispuniti
i nakon nastupanja zastarjelosti, ali ako to ne uini, a povjerilac podnese tubu, sud e
po prigovoru dunika da je potraivanje zastarjelo odbiti tubeni zahtjev.
Zastarjeti mogu svi obligaciono-pravni zahtjevi, izuzev prava na
izdravanje, ono ne moe zastarjeti, ali mogu zastrajeti pojedini obroci.
Sud po slubenoj dunosti ne pazi na zasterjelost, ve samo
po prigovoru dunika. Dakle, tuba se moe podnijeti i nakon proteka zastarnih
rokova, ali ako je druga strana prigovorila na rok, odn. na zastarjelost - onda e sud
odbiti takav tubiti tubeni zahtjev.
Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan odreenog
zakonom propisanog roka predvienog za zastarjelost. U vrijeme zastare rauna se i
period koji je protekao u korist dunikova prednika (npr u sluaju nasljeivanja,
rauna se i vrijeme do smrti ostavioca).
Ako je zastarjelost nastupila, dunik se moe odrei prava da
se poziva na zastarjelost. Dunik se ne moe odrei zastarjelosti prije nego to je
ona nastupila, tj. sve dok ne protekne rok za zastarjelost. I pismeno priznanje
zastarjele obaveze, smatra se odricanjem od zastarjelosti. Isto takvo dejstvo ima i
davanje zaloga ili osiguranje obveze.
Uinak odricanja od zastarjelosti je taj da nakon toga
povjerilac stie pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze tako da neutuiva obaveza
postaje utuiva, te zastarjelost poinje izbova tei.
Ako nastupi zastarjelost, pa i pored toga dunik ispuni svoju
obavezu, nema pravo da zahtijeva vraanje onog to je dao u ispunjenju zastarjele
obaveze, pa ni u situaciji kad nije znao da je obaveza zastarjela.
Kada zastari glavno potraivanje, zastarijevaju i sporedna
potraivanja (kamate, plodovi, trokovi, ugovorna kazna itd).
Od ovih zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne
rokove.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

To su strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tuba, ili


u kojima treba da se izvri neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava.

Razlika izmeu prekluzivnih i zastarnih rokova je u


slijedeem:
1) Kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tubu u materijalnom smislu,
ve i samo subjektivno pravo povjerioca odn. obaveza dunika (dok kod zastarnih
rokova takve posljedice ne nastupaju, tj. gubi se samo pravo na tubu ali ne i
subjektivno pravo);
2) Ako neko ispuni obavezu u odnosu na koju je nastupila prekljuzija on moe traiti
vraanje datog, (dok kod zastare to nijre mogue);
3) Kod prekluzije nema mogunosti zastoja i prekida (dok kod zastarjelosti ima ta
mogunost);
4) Sud na prekluziju pazi po slubenoj dunosti (dok na zastarjelost samo po
prigovoru dunika).

Vrijeme potrebno za zastarjelost


-

Opti rok zastarjelosti je 5 godina.


Za potraivanje naknade tete prouzrokovane krivinim
djelom, ako je za krivino gonjenje predvien rok dui od 5 godina, taj rok vai i za
potraivanje naknade tete.
Rok zastarjelosti je 10 godina:
1)
za potraivanja utvrena pred sudom ili dr. nadlenim organom,
2)
za potraivanja koja proizilaze iz nagodbe zakljuene pred sudom ili
nadlenim organom,
3)
za potraivanja iz ugovora o osiguranju ivota.
Rok zastarjelosti je 3 godine
1) za povremena potraivanja koja dospjevaju godinje ili u kraim rokovima,
2) za meusobna potraivanja pravnih lica u dravnom vlasnitvu, koja su proistekla
iz ugovora o prometu robe ili obavljanja usluga,
3) potraivanja zakupnine,
4) potraivanja naknade tete izuzev ako je teta prouzrokovana krivinim djelom
a za krivino gonjenje je predvien dui zastarni rok.
Rok zastarjelosti je 1 godina za potraivanja za isporuenu
elektrinu energiju, plin, vodu, usluge za odravanje istoe, kao i potraivanja pote,
radio i TV stanica.
Pravnim poslom ne moe se odrediti due ili krae trajanje
zastarnog roka od odreenog zakonom, niti se pravnim poslom moe odrediti da
zastarjelost nee tei kroz odreeno vrijeme.

Zastoj zastarjelosti
-

Zastoj zastarjelosti nastupa za vrijeme dok neka zapreka


postoji za ostvarivanje potraivanja, tako da se ne rauna u zastaru i nakon
proteka tih zapreka zastarjelost se nastavlja.
Zastarijevanje ne tee:

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


1)
2)
3)
4)
5)
6)

izmeu branih ili vanbranih drugova - za vrijeme dok brak odn.


vanbrana zajednica traje,
izmeu roditelja i djece - za vrijeme dok traje roditeljsko pravo,
izmeu tienika i njegovog staraoca odn. organa starateljstva - za vrijeme
dok takav odnos traje,
za vrijeme mobilizacije u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata - u
odnosu na potraivanja lica koja su na vojnoj dunosti,
u odnosu na potraivanja koja imaju lica zaposlena u tuem domainstvu
prema poslodavcu ili lanovima porodice koji s njim ive sve dok taj odnos
postoji.
za vrijeme koje povjerilac nije bio u mogunosti zbog nesavladivih
prepreka da sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze.

Prekid zastarijevanja
Zastarijevanje se prekida:
1)
priznanjem duga u toku roka zastare - Priznanje se moe uiniti i
izjavom povjeriocu a i na posredan nain davanjem otplate, osiguranjem, plaanjem
kamate.
2)
podnoenjem tube
3)
svakom drugom radnjom povjerioca poduzetom protiv dunika pred
sudom ili drugim nadlenim organom, ako povjerilac povue tubu prekid nema
dejstva
Meutim, prekid zastare nema dejstvo:
a) ako povjerilac povue tubu ili odustane od radnje koje je preduzeo,
b) ako tuba bude odbaena ili zahtjev za tubu bude odbijen.
Ako je tuba odbaena zbog nenadlenosti, smatra se da podnoenjem tube nije nastupio
prekid zastare a uvjet je da u roku od tri mjeseca od donoenja rjeenja o odbacivanju
ponovno podnese tubu nadlenom sudu
Nakon prekida rokovi ponovno teku.
CESIJA
To je promjena povjerioca.
Cesija je ustupanje potraivanja sa dosadanjeg povjerioca na tree lice.
Za punovanost cesije potrebno je da se izmeu povjerioca (ustupioca) i treeg lica
(prijemnika) zakljuen ugovor o cesiji. U tom ugovoru ne uestvuje dunik, ne
zahtijeva se njegov pristanak.
Ne moe se izvriti prenos sliedeih potraivanja:
potraivanja vezanih za linost povjerioca i
potraivanja koja se po svojoj prirodi protive vrenju prenosa,
potraivanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvrnog postupka (dio plae,
penzije ne mogu se prenositi, alimentacija, naknada neimovinske tete,
potraivanja koja se po svojoj prirodi protive prenoenju (npr. ugovor o djelu).
Moe se i ugovoriti zabrana prenoenja.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


U situaciji kada je dozvoljeno prenoenje, nije potreban pristanak dunika ali je
obaveza ustupioca da ga obavijesti. Od momenta davanja obavijesti punovano je
ispunjenje obveze samo novom povjeriocu.
Cesijom se poloaj dunika ne moe pogorati. Zbog toga dunik moe istai sve
prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu.
Raniji povjerilac ne odgovara za postojanje potraivanja kada je ustupljeno bez
naknade. U protivnom odgovara, ako je potraivanje sa naknadom, ali samo za postojanje
i punovanost potraivanja, a ne i za ispunjenje obaveze.
PREUZIMANJE DUGA
-

To je ugovor izmeu dunika i treeg lica kojim tree lice


prima na sebe obvezu duga.
Za punovanost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca.
Pristanak se moe dati izriito ili preutno. Preutan pristanak e postojati u situaciji
kada je povjerilac primio ispunjenje obveze, a tree lice mu je dalo do znanja da to
ispunjenje vri u svoje ime.
U pravilu svaki dug se moe preuzeti izuzev onog koji je line
prirode.
Ugovor o preuzimanju duga mora biti sainjen u istom obliku u
kojem je bio sainjen ugovor kojeg preuzima, znai vai pravilo pariteta.
Na osnovu ugovora o preuzimanju duga, raniji dunik se
oslobaa obveze. Meutim ako je novi dunik prezaduen, insolventan, raniji dunik
se nee osloboditi obveze, ve ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dunikom. Novi
dunik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraivanja. U odnosu na kamate do
preuzimanja duga pravilo je da terete novog dunika.

POSEBNI UGOVORI
UGOVOR O ZAMJENI
Ovim ugovorom se jedna strana obavezuje da e prenjeti pravo vlasnitva na odreenoj stvari drugoj strani.
Za zamjenu za stvar koju e ta strana predati njemu u vlasnitvo. Mogu se zamjeniti pokretne i nepokretne
stvari pa ak i autorska i pronalazaka prava. Osnovna obaveza - predati stvar. Forma ako su nekretnine
trai se pismena forma inae su neformalni.
UGOVOR O POKLONU
Nije regulisan ZOO ali je u primjeni u praksi. Jedna strana se obavezuje da drugoj strani besplatno prenese
u vlasnitvo drugu astvar (pokretnu ili nepokretnu) a druga strana to prihvata (ovo je vano za punovanost
ugovora). Ugovor je neformalan naelno ali kada su u pitanju nekretnine forma je bitna. Pravni posao je
besplatan jer poklonodavac ne trai protuinidbu. Poklon se moe opozvati zbog:
osiromaenja poklonodavca ako je vrijedna stvar
nezahvalnosti poklonoprimca
razvoda ili ponitenja braka
povreda nunog dijela
ako je poklonodavac poklonom ugrozio lica koja je po zakonu duan
izdravati.
UGOVOR O ZAJMU
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Je obligacionopravni ugovor kojim se zajmodavac obavezuje da zajmodavcu preda odreeni iznos novca ili
drugih zamjenjivih stvari u vlasnitvo, a zajmoprimac se obavezuje da mu poslije odreenog vremena vrati
isti iznos novca tj koliinu stvari iste vrste i kvaliteta. Na stvarima koje se daju u zajam zajmoprimac stie
pravo vlasnitva. Ugovori su neformalni konsenzualni. Moe biti naplatni ili lukrativni- ako se uz glavnu
obavezu obavezuje i na kamatu. Ako se radi o ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamate i kada
nisu ugovorene.
UGOVOR O DJELU
Je takav ugovor kojim se izvoa obavezuje da za drugo lice naruioca obavi neki posao npr izradi neku
stvar ili slino. Naruilac se obavezuje da mu zato plati odreenu naknadu. Ako se izvoa obavezao da e
stvar izraditi od svog materijala- kakav mora biti taj materijal?

USLOVI ZA PUNOVANOST BRAKA


Za postojanje braka potrebno je:
1. Da su budui brani partneri razliitog spola
2. Da su budui brani partneri pred matiarem izjavili pristanak za sklapanje braka
Osim toga potrebo je ispuniti sljedee uslove za punovanost braka (ranije brane
smetnje):
1. Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku.
2. Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila 18 godina. Izuzetno, sud moe u
vanparninom postupku dozvoliti zakljuenje braka osobi koja je navrila 16
godina ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, da je ta osoba duevno i tjelesno
sposobna za vrenje prava i dunosti koje proizilaze iz braka.
3. Brak ne moe sklopiti punoljetna osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili
koja je nesposobna za rasuivanje. Izuzetno, sud moe u vanparninom
postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za rasuivanje ako
utvrdi da je ona sposobna shvatiti znaenje braka i obaveze koje iz njega
proizilaze, kada je oito brak u interesu te osobe.
4. Brak se ne moe sklopiti izmeu krvnih srodnika u pravoj i pobonoj liniji do 4.
stepena.
5. Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik u sluaju nepotpunog
usvojenja (u sluaju potpunog usvojenja to svakako ne mogu jer tada postaju
krvni srodnici).
6. Brak se ne moe sklopiti izmeu svekra i snahe, zeta i punice (tate), ouha i
pastorke, maehe i pastorka bez obzira na to da li je prestao brak ijim je
sklapanjem nastalo ovo srodstvo. Izuzetno, u navedenim sluajevima, sud moe u
vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka.
7. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje brani partner pristao:
a)
u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili
b)
u zabludi o osobinama drugog branog partnera ili o njegovoj bitnoj
osobini. Zabluda o bitnoj osobini branog partnera postoji kada se radi o
osobini, odn. okolnosti koja bi drugog branog partnera odvratila od sklapanja
braka da je za nju znao, a naroito u sluaju
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


krajnje opasne i teke bolesti,
trajne i neizljeive spolne nemoi,
trudnoe ene sa drugim mukarcem i
ranije osude zbog kriv. djela protiv dostojanstva osobe i morala.
Ako pri sklapanju braka nje bio ispunjen neki od navedenih uslova, ne nastupaju pravne
posljedice braka.
U ovakvom sluaju svaka osoba koja ima pavni interes ima pravo na tubu kojom trai
utvrenje da brak ne postoji (jedna vrsta tube za utvrennje).
PRESTANAK BRAKA (naini prestanka braka)
1) ponitenjem braka - ako se utvrdi da prilikom njegovog sklapanja nije postojao
jedan od uslova za punovanost braka (brak se u ovom sluaju ponitava
podnoenjem tube za ponitenje to je jedna vrsta utvrujue tube)
2) razvodom braka
3) smru branog partnera.
4) proglaenjem umrlim nestalog branog partnera.
RAZVOD BRAKA
Brani partner moe traiti razvod braka ako su brani odnosi
teko i trajno poremeeni.
Razvod braka moe se zahtijevati
a) tubom - mu nema pravo pravo na tubu za razvod za vrijeme trudnoe ili dok
njihovo dijete ne navri 3 godine ivota.
b) ili zahtjevom za sporazumni razvod braka - sud e razvesti brak po zahtjevu za
sporazumni razvod braka pod slijedeim uslovima:
1. ako je od sklapanja braka proteklo najmanje 6 mjeseci, i
2. ako postoji sporazum branih partnera sklopljen u postupku
posredovanja i to u sljedeim elementima:
a) ostvarivanju roditeljskog staranja,
b) izdravanju djeteta i izdravanju branog partnera,
c) odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom
Sud e odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum koji se tie
djeteta nije u djetetovom interesu.
POSREDOVANJE
Prije pokretanja postupka za razvod braka brani partner ili oba
brana partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje duni su
podnijeti zahtjev za posredovanje fizikom ili pravnom licu ovlatenom za
posredovanje.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i brani partneri koji
nemaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje, ali nisu obavezni.
Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje:
a)
ako je boravite drugog branog partnera nepoznato
najmanje 6 mjeseci ili
b)
ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost.
Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlatenoj osobi na ijem
podruju podnosilac zahtjeva ima prebivalite, odn. boravite ili brani partneri su
imali posljednje prebivalite.
U postupku posredovanja nastojati e otkloniti uzroci koji su
doveli do poremeaja branih odnosa i izmiriti brane partnere.
Ako su oba brana partnera uredno pozvana i ne odazovu se na
poziv da uestvuju u postupku posredovanja i ne opravdaju svoj izostanak,
postupak e se obustaviti. Izuzetno, postupak se nee obustaviti u sluaju izostanka
branog partnera koji se nasilniki ponaa prema drugom branom partneru.
Ako nakon obustave postupka bude podnesena tuba ili zahtjev
za sporazumni razvod braka, sud e tubu odbaciti.
Ako se u postupku posredovanja brani partneri ne izmire,
ovlatena osoba e nastojati da brani partneri postignu sporazum o:
1)
o ostvarivanju roditeljskog staranja,
2)
izdravanju djeteta i izdravanju branog partnera,
3)
odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom
Ako o navedenim elementima roditelji ne postignu sporazum
ili ako postignuti sporazum ne odgovara intersima djeteta, organ starateljstva e
na zahtjev ovlaene osobe ili po slubenoj dunosti odluiti o svim gore navedenim
pitanjima.
U postupku posredovanja ovlaena osoba sastaviti e zapisnik.
Inae je ovlaena osoba duna u roku od 2 mjeseca da okona postupak
posredovanja.
KARAKTERISTIKE (SPECIFINOSTI) POSTUPKA ZA RAZVOD BRAKA
Nadlenost u I.stepenu nadlean je opinski sud i to sudija
pojedinac koji je specijaliziran za porodine odnose, a u II.stepenu - sudi u vijee od
3 sudija, s tim da jedan od njih mora biti specijaliziran.
U posupku za razvod braka ne moe se donijeti presuda:
a) na osovu priznanja,
b) na osnovu odricanja,
c) zbog proputanja.
Roite se mora zakazati u roku od 15 dana, presuda se mora donijeti u
roku od 15 dana, alba je u roku od 15 dana, II.stepeni sud mora donijeti odluku u
roku od 15 dana.
Pravni lijekovi dozvoljena je samo alba, a nisu dozvoljena vanredna
pravna sredstva.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ako se u ovom postupku odluuje o pitanjima vezanim za povjeravanje
djece i izdravanje, u postpku obavezno uestvuje organ starateljstva.
VANBRANO OINSTVO, OSPORAVANJE I UTVRIVANJE OINSTVA
-

Ako je dijete roeno u braku ili periodu do 300 dana od prestanka braka ocem djeteta smatra se mu majke.
Ako je dijete roeno u kasnijem braku majke, ali prije isteka 300 dana od
dana prestanka njenog prethodnog braka - ocem e se smatrati mu majke iz kasnijeg
braka.
Dijete koje je roeno van braka smatra se vanbranim djetetom.
Tubu za osporavanje oinstva moe podnijeti dijete, a ako je
maloljetno onda tubu podnosi majka djeteta i organ starateljstva.
Tubu za utvrivanje oinstva moe podnijeti dijete, mukarac koji
sebe smatra ocem, majka djeteta i organ starateljstva.
USVOJENJE
-

Usvojenje se moe zasnovati samo ako je u interesu usvojenika.


Usvojenje se moe zasnovati kao potpuno i nepotpuno:
Potpuno usvojenje
Potpuno se moe usvojiti dijete do 10 godina ivota.
Potpuno usvojiti dijete mogu brani partneri zajedniki, maeha i ouh
djeteta koje se usvaja, a mogu i vanbrani partneri koji ive najmanje 5 godina u
vanbranoj zajednici.
Potpunim usvojenjem se izmeu usvojioca, njegovih srodnika i usvojenika
i njegovih potomaka zasniva odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. Potpunim
usvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti izmeu usvojenika i njegovih
krvnih srodnika.
Nepotpuno usvojenje
Nepotpuno se moe usvojiti dijete do navrene 18 godine ivota.
Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina potreban je njegov pristanak.
Nepotpuno usvojiti dijete mogu brani partneri zajedniki, ili
jedan uz pristanak drugog, a mogu i vanbrani partneri koji ive najmanje 5g.. u
vanbra. zajednici.
Nepotpunim usvojenjem nastaju izmeu usvojioca s jedne stane
te usvojenika i njegovih potomaka s druge strane prava i dunosti koja prema
zakonu postoje izmeu roditelja i djece. Nepotpuno usvojenje ne utie na prava i
dunosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.
Postupak usvojenja je postupak upravnih organa Centra za
socijalni rad.
Dijete ima pravo znati da je usvojeno. Usvojioci su duni upoznati
dijete da je usvojeno najkasnije do njegove 7. godine ivota, odn. odmah nakon
usvojenja ako je dijete starije od 7. godina.
Ko se ne moe usvojiti:
1)
srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2)
3)

dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog roenja.


dijete maloljetnih roditelja, izuzetno ovo se dijete moe usvojiti po isteku
1 god. od njegovog roenja ako nema izgleda da e se ono podizati u porodici
roditelja.
4)
dijete ije su roditelji nepoznati moe se usvojiti tek po isteku 3 mjeseca
od njegovog naputanja.
Ko moe biti usvojilac:
1.
Usvojitelj moe biti dravljanin BiH.
2.
Usvojitelj moe biti i strani dravljanin ako je usvojenje u interesu djeteta i
ako dijete ne moe biti usvojeno u BiH. U ovom sluaju potrebno je odobrenje
nadlenog federalnom organa za poslove socijalne zatite.
3.
Usvojilac moe biti samo osoba koja je u ivotnoj dobi od 25 do 45 godina i
koja je strarija od usvojenika najmanje 18 godina.
4.
Ako postoje posebno opravdani razlozi usvojilac moe biti i osoba starija od
45 godina ali dobna razlika izmeu usvojioca i usvojenika ne smije biti vea od
45 godina.
Ko ne moe usvojiti:
1. Osoba kojoj je oduzeto roditeljsko pravo.
2. Osoba koja je ogranieno poslovno sposobna.
STICANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI MALOLJETNIKA
Poslovna sposobnost stie se punoljetstvom, ali od ovog pravila postoje izuzeci:
1)
Maloljetnik sa 14 godina koji je u stanju da shvati znaaj svojih radnji
moe obavljati neke parnine radnje (ograniena poslovna sposobnost) npr. Da
prihvati poklon, ili da u postupku za razvod braka uestvuje u odluivanju kojem od
roditelja e biti povjeren.
2)
Maloljetnik sa 14 koji ostvaruje zaradu moe raspolagati sa njom ali mora
doprinositi svom izdravanju, odgoju i obrazovanju.
3)
Maloljetna osoba starija od 16 godina poslovnu sposobnost moe stei:
a)
ako je postala roditelj ili
b)
ako je po odobrenju suda u vanparninom postupku zakljuila brak.
STARATELJSTVO NAD MALOLJETNICIMA
Pod starateljstvo stavit e se maloljetna osoba:
1) iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili nepoznatog boravita,
2) ijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo,
3) iji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost (postao roditelj ispod 16 godina),
4) iji su roditelji sprijeeni ili nesposobni redovno se starati o svom djetetu.
IZDRAVANJE
Izdravanje djece
Roditelji su duni izdravati maloljetno dijete i u izvravanju te
obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogunosti i sposobnosti.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ako se dijete nalazi na redovnom kolovanju, roditelji su duni
prema svojim mogunostima (ako roditelj ima malu penziju - ne mora) osigurati mu
izdravanje i nakon punoljetstva, a najdulje do navrene 26. godine ivota. Pod
redovnim kolovanjem se smatra onaj student koji nije izgubio godinu bez
opravdanih razloga (opravdana bi bila npr. bolest, pa da je usljed toga izgubio
godinu).
Ako je punoljetno dijete zbog bolest, fizikih ili psihikih
nedostatka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe
ostvariti iz svoje imovine, roditelji su duni da ih izdravaju dok ta njihova
nesposobnost traje.
Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsko pravo ili mu je ogranieno
roditeljsko staranje ne oslobaa se obaveze izdravanja djeteta.
Maeha i ouh su duni izdravati pastorka ako ovaj nema svog
biolokog roditelja.
Baka i djed dunni su da izdravaju malojetnog unuka. Obaveza
izdravanja punoljetnog unuka postoji pod istim uvjetima koji se trae za
izdraavanje punoljetnog djeteta.
Izdravanje roditelja
Punoljetno dijete duno je izdtavati svog roditelja koji je nesposoban za
rad i ne moe se zaposliti, a nema dovoljno sredstva za ivot.
Dijete se moe osloboditi dunosti izdravanja roditelja koji ga iz
neopravdanih razloga nije izdravao u vrijeme kada je bio obavezan po zakonu da to
ini.
Izdravanje branog partnera
Brani partner koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne
moe ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne moe zaposliti - ima
pravo na izdravanje od svog branog partnera srazmjerno njegovim
mogunostima.
Zahtjev za izdravanje brani partner moe postaviti do
zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod braka ili ponitenje braka.
Izuzetno, brani partner moe tubom traiti izdravanje u roku od 1 godine od
prestanka braka ako su uslovi za dosuivanje izdravanja postojali u vrijeme
zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod braka i bez prestanka trajali do
zakljuenja glavne rasprave za izdravanje.
Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje branog partnera
(iako su ispunjeni prethodni uslovi)
1)
ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog branog partnera grubo ili
nedolino ponaao (preljuba) u branoj zajednici ili
2)
ako bi obaveza izdravanja predstavljala oitu nepravdu za drugog
branog partnera
3)
ako su brani partneri kroz due vrijeme odvojenog ivota potpuno
samostalno osiguravali sredstva za vlastito izdravanje ili
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


4)

ako se iz okolnosti sluaja utvrdi da brani partner koji zahtjeva


izdravanje prestankom braka koji je trajao krae vrijeme nije doveden u
materijalni poloaj tei od onoga u kojem se nalazio prilikom stupanja u brak.
Sud moe odluiti da obaveza izdravanja branog partnera
traje odreeno vrijeme, naroito u sluajevima:
a)
kada je brak trajao krae vrijeme ili
b)
kada je trailac izdravanja u mogunosti da u dogledno vrijeme na
drugi nain osigura sredstva za ivot.
Ako se partner zaposli makar i na mjesec dana u toku te
godine gubi pravo na izdravanje.
Pravo na izdravanje prestaje - ako izdravani razvedeni
brani partner:
a)
b)
c)

sklopi novi brak, ili


zasnuje vanbranu zajednicu ili
postane nedostojan da prima izdravanje.
Kada se odluuje o izdravanju bitno je imati na umu duinu
trajanja braka i injenicu da li se osoba nakon razvoda nala u teoj situaciji od one u
kojoj je bila prije stupanja u brak.
Vanbrani partner koji ispunjava uslove za izdravanje ima pravo da tubom zahtijeva
izdravanje vanbranog partnera.
Tuba za izdravanje moe se podnijeti u roku od 1 godine od prestanka vanbrane
zajednice. Uslov je da je vanbrana zajednica trajala najmanje 3 godine.
Majka vanbranog djeteta ima pravo da zahtijeva od oca vanbranog djeteta srazmjerno
njegovim mogunostima da je izdrava 3 mjeseca prije poroaja i 1 godinu nakon
poroaja.
Odreivanje izdravanja
U postupku za izdravanje sud e utvrditi ukupan iznos sredstava
potrebnih za izdravanje.
Prilikom utvrivanja potreba osobe koja zahtijeva izdravanje
sud e uzeti u obzir njeno imovno stanje, sposobnost za rad, mogunost zaposlenja,
zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njenih potreba.
Prilikom utvrivanja mogunosti osobe koja je duna davati
izdravanje sud e uzeti u obzir sva njena primanja i stvarne mogunosti da stie
poveanu zaradu kao njene vlastite potrebe i zakonske obaveze izdravanja.
Federalni ministar rada i socijalne politike objavie jednom
godinje podatke o prosjenim potrebama osobe koja zahtijeva izdravanje s obzirom
na trokove ivota.
Kad se izdravanje zahtijeva za dijete sud e posebno cijeniti rad
i brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulae roditelj sa kojim dijete ivi i to e uzeti
u obzir kao doprinos tog roditelja u izdravanju. (sud po slubenoj dunosti utvruje
visinu izdravanja za dijete)
IMOVINSKI ODNOSI BRANIH PARTNERA

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Brani partneri mogu imati branu steevinu i posebnu imovinu.
Brana steevina
Branu steevinu ini imovina koju su brani partneri stekli
radom za vrijeme trajanja brane zajednice, kao i prihodi iz te imovine.
Pokloni treih lica uinjeni za vrijeme trajanja brane zajednice
(u novcu, stvarima, prunju pomoi radom) ulaze u branu steevinu bez obzira na to
koji ih je brani partner primio, ukoliko drugaije ne proizlazi iz namjene poklona ili
se iz okolnosti u momentu davanja poklona moe zakljuiti da je poklonodavac elio
uiniti poklon samo jednom od branih partnera.
Dobitak od igara na sreu je brana steevina.
Prihodi od intelektualnog vlasnitva (autorskih djela) ostvareni
za vrijeme trajanja brane zajednice su brana steevina.
Brani partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u branoj
steevini ako nisu drugaije ugovorili.
Budui brani partneri, odnosno, brani partneri mogu branim
ugovorom drugaije urediti svoje odnose vezane za branu steevinu.
Ukoliko je u zemljinim knjigama kao vlasnik steevine upisan
jedan brani partner, drugi brani partner moe zahtjevati ispravku upisa u zemljinim
knjigama.
Na branu steevinu primjenjuju se pravila obligacionog i
stvarnog prava.
Posebna imovina
Imovina koju brani partner ima u asu sklapanja braka ostaje njegova posebna
imovina.
To je i ona koju za vrijeme trajanja brane zajednice partner stekne po posebnom
pravnom osnovu npr. nasljedstvo.
Podjela brane steevine
Vri se ugovorom.
Isprava kojom se vri dioba mora imati svojstvo izvrne isprave. Npr ona e trebati biti
notarski obraena.

Ako brani partneri ne zakljue ugovor, podjelu brane steevine izvrit e sud na zahtjev
branih partnera. Brani partner kojem je povjereno uvanje i odgoj dijeteta dobit e pri
podjeli brane steevine, pored njegovog dijela, i stvari koje su namijenjene neposrednoj
upotrebi djece.
Predbrani ugovor
Razlika izmeu ovog i branog ugovora je u momentu zakljuenja.
Brani ugovor
Branim ugovorom mogu se urediti imovinsko pravni odnosi branih partnera prilikom
sklapanja braka, kao i tokom trajanja braka.
Odgovornost branih partnera
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Za obaveze koje je jedan brani partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi
brani partner. Ovaj brani partner odgovara za svoj dug svojom posebnom imovinom i
svojim dijelom brane steevine.
Solidarna odgovornost branih partnera
Za obaveze koje je jedan brani partner preuzeo radi podmirenja tekuih potreba brane
zajednice, kao i za obaveze za koje prema zakonu odgovaraju zajedniki oba brana
partnera, odgovaraju brani partneri solidarno, kako branom steevinom, tako i svojom
posebnom imovinom.

ZAKONSKI NASLJEDNICI
I. nasljedni red
Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov brani drug (pod
djecom se smatraju i vanbrana i usvojena djeca).
Oni nasljeuju na jednake djelove.
Dio zaostavtine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je
nadivilo ostavioca nasljeuju njegova djeca (unuad ostavioca), na jednake djelove,
a ko je neko od unuadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio iv u
trenutku smrti ostavioca, naljeuju njegova djeca (pravo predstavljanja). Npr. postoji
otac koji ima 3 djece i branog duga. Prije oca umre njegovo jedno dijete, koji ima
svoju djecu. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostavioeve smrsti umre njegovo
djete, tada naljeuju njegova djeca (princip reprezentacije).

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


II. naljedni red
Zaostavtinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu, unuad,
praunuad) nasljeuje njegov brani drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ).
Ako iza umrlog nije ostao brani drug zaostavtinu u cjelosti
nasljeuju roditelji.
Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca, dio zaostavtine
koji bi mu pripao nasljeuju njegova djeca - a to su u stvari braa i sestre ostavioca.
III. nasljedni red
Zaostavtinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje,
niti su oni ostavili nekog potomka, niti branog partnera - nasljeuju njegovi djedovi i
nane.
NUNI NASLJEDNICI
Nuni nasljednici su:
1. djeca umrloga, njegovi usvojenici i njegov brani drug njihov nuni dio iznosi 1/2
od zakonskog dijela.
2. ostali potomci umrloga (npr.unuci), njegovi roditelji i njegova braa i sestre - oni su
nuni nasljednici u sluajevima:
a)
ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot, ili
b)
kada su po zakonskom redu pozvani na nasljee (ako nema nasljednika iz
I. nasljednog reda).
njihov nuni dio iznosi 1/3 od zakonskog dijela.
Ostavilac niti darovnim ugovorom niti testamentom ne moe povrijediti nuni nasljedni
dio.

NUNI I RASPOLOIVI DIO


Nuni nasljednici imaju pravo na dio zaostavtine kojim
ostavilac ne moe raspolagati, a koji se naziva nuni dio.
Ostavilac za ivota ne moe raspolagati (poklonom ili
testamentom) sa dijelom koji predstavlja nuni dio nasljednika.
Kada je povrijeen nuni dio - raspolaganje testamentom e se
smanjiti, a pokloni e se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nuni dio. Prvo se
namirenje vri iz onoga to je testamentom dato, i ako je to dovoljno za namirenje
nunog djela, nee se dirati u poklone. Ako nije, vrit e se povrat poklona do iznosa
namirenja.
Ugovor o doivotnom izdravanju nikada ne podlijeu
reduciranju radi nunog djela jer je to dvostrano obvezujui ugovor.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA IZ NASLJEDSTVA
Ostavilac moe iskljuiti iz nunog dijela nasljednika:
a) ako se povredom zakonske ili moralne obaveze tee ogrijeio prema ostaviocu
(npr. otac bez ikakvih sredstava za ivot ivi u kui sa sinom, a sin ne pomae ocu, komiluk ga
hrani).

b) ako je sa umiljajem uinio tee krivino djelo prema njemu, njegovom branom
partneru ili djetetu.
Iskljuenje iz nunog dijela u testamentu mora biti izraeno samo na
nesumnjiv nain, a korisno je da navede i razlog (osnov) za iskljuenje..
U sluaju spora - ostavinski postupak se prekida i uesnik ije je pravo
manje vjerovatno se upuuje na parnicu.
POSLJEDICE ISKLJUENJA IZ NUNOG DJELA
U sluaju kada je nasljednik iskljuen iz nunog djela, smatra se da je iskljuenik umro
prije ostavioca, pa umjesto njega se kao nasljednici pojavljuju njegova djeca,
potomci.
Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je iskljuen, a pravo
ostalih lica koja mogu nasljediti ostavioca odreuje se kao da je iskljueni umro prije
ostavioca.
IZDVAJANJE U KORIST POTOMAKA KOJI SU PRIVREIVALI SA
OSTAVIOCEM
Potomci ostavioca koji su ivjeli u zajednikom domainstvu sa
ostaviocem i svojim radom doprinosili u sticanju imovine u domainstvu - imaju
pravo da u ostavinskom postupku trae da se iz ostavinske mase izdvoji dio koji
odgovara veliini njihovog doprinosa.
Ovaj zajtjev ima stavrnopravni karakter i moe se postavljati i po
okonanju ostavinskog postupka.
URAUNAVANJE POKLONA U NASLJEDNI DIO
U nasljedni dio nasljednika uraunavaju se pokloni ukoliko ostavilac izriito nije naglasio
da se ne uraunava u nasljedni dio. Ovo se ne odnosi n anune nasljednike.
NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA
Testament moe sainiti svako lice sposobno za rasuivanje
koje je navrilo 16 godina.
Testament je nitav ako zavjetalac nije imao 16 godina i ako nije
bio sposoban za rasuivanje. Nitav je i u sluaju ako je zavjetalac natjeran
prijetnjom ili prinudom da ga saini ili usljed tog ato je bio prevaren li se nalazio u
zabludi.
Tubom se moe zahtjevati ponitaj testamenta u roku od 1
godine od dana saznanja za postojanje uzroka nitavosti, a najdalje za 10 godina.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

OBLICI TESTAMENTA
Svojeruni testament
Ako osoba zna da ita i pie, ona svojom rukom napie testament
i potpie ga. Testament je punovaan ako ga je zavjetalac napisao svojom rukom i
ako ga je potpisao. Za punovanost ovog testamenta nije nuno da je u njemu
naznaen datum kada je sainjen, ali je korisno da bude napisan.
Ovaj testament bi se mogao pobijati iz sljedeih razloga:
a) da potpis ne pripada ostaviocu
b) da zavjetalac prilikom sainjavanja istog nije bio pri istoj svijesti i zdravoj
pameti tj. da nije bio sposoban za rasuivanje ili
c) da je testament sainjen pod prisilom .
Pismeni testament pred svjedocima
Zavjetalac koji zna da ita i pie moe sainiti testament na taj nain to
e ispravu koju mu je neki drugi sastavio svojeruno potpisati u prisustvu dva
svjedoka, izjavljujui pred njima da je to njegov testament. Svjedoci se takoer
potpisuju na testamentu.
Vano je da onaj ko ga sastavlja pismen kao i zvajetalac.
Sudski testament
Postoje dvije vrste ovog testamenta:
1. kada je zavjetalac pismen
Testament moe zavjetaocu sainiti po njegovom kazivanju sudija nadlenog
suda koji e prethodno utvrditi identitet zavjetaoca. Poto zavjetalac ovako
sainjen testament proita i potpie sudija e potvrditi na samom testamentu da ga
je zavjetalac u njegovom prisustvu proitao i potpisao.
2. kada zavjetalac nije pismen
Ako zavjetalac nije u stanju da proita testament koji je sainio sudija, sudija e
ga proitati zavjetaocu u prisutnosti dva svjedoka, zatim e zavjetalac u
prisustvu dva svjedoka staviti prstoznak i izjaviti da je to njegov testament. Sudija
osim potpisa naznaava da je obavio sve prethodno navedene radnje. I svjedoci
potpiuju testament.
Zavjetalac moe svojeruni testament, testament sainjen pred svejdocima ili sudski
testament predati na uvanje sudu - o emu e sud sastaviti zapisnik , zatim testament
staviti u zaseban omot koji e zapeatiti i uvati u sudu. Npr. Sudski testament se sainjava u
sudu ali ne mora se tamo i uvati - to nije obaveza ve slobodna volja ostavioca.

Nitave su odredbe testamenta kojima ostavlja neto sudiji koji ga je sainio , svjedocima
kao i precima/potomcima tih svjedoka.
Testament sainjen na brodu ili za vrijeme mobilizacije /rata
Sainjava se pred kapetanom broda ili komandirom u ratu - po odredbama koje vae za
sastavljanje sudskog testamenta.
Ratni testament vai 60 dana po zavretku rata, ili ako je neko demobilisan kasnije, 30
dana od dana demobilisanja.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Usmeni testament
Zavjetalac moe izjaviti svoju poslednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako
usljed izuzetnih prilika nje u mogunost da saini pismeni testament. Izuzetne prilike bi
bile npr. neko dobije infarkt i u tekom je stanju. Dakle, iznenadna bolest i sprijeenost
odlaska u sud a sud je udaljen npr.
Usmeni testament prestaje da vai po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih okolnosti
pod kojima je sainjen.
Svjedoci prilikom sainjavanja ovog testamenta mogu biti samo lica koja mogu biti
svjedoci prilikom sainjavanja sudskog testamenta ali moraju znati itati i pisati.
Svjedoci pred kojima je zavjetalac usmeno izjavio svoju poslednju volju duni su da bez
odlaganja stave napismeno izjavu zavjetaoca i da je to prije predaju sudu ili da je
usmeno govore pred sudom, iznosei kada, kako, gdje i u kojim okolnostima je ovaj
testament sainjen. Izvrenje ove dunosti nije uslov za punovanost ovog testamenta, jer
svjedoci izjavu mogu dati i tokom ostavinskog postupka.
Testament pred konzularnim predstavnikom
Sainjava ga dravljanin BiH u inostranstvu, prema odredbama koje vae sa sainjavanje
sudskog testamenta.
Sainjava ga konzularni predstavnik zemlje dravljanstva ostavioca.
Supstitucija ako lice koje je oznaeno kao nasljednik u testamentu umre prije
ostavioca, on moe u tom sluaju testamentom imenovati nasljednika svog umrlog
nasljednika.
PONITENJE TESTAMENTA ZBOG NEDOSTATKA OBLIKA ILI FORME
moe traiti samo lice koje ima pravni interes u roku od jedne godine od saznanja ili 10
godina od otvaranja testamenta.

DOKAZIVANJE POSTOJANJA TESTAMENTA


Testament uniten sluajem ili radnjom nekog drugog lica, izgubljen prije ili nakon smrti
zavjetaoca, ali bez njegovog znanja, imat e pravno dejstvo ako zainteresirano lice
dokae da je testament postojao.
Zavjetalac moe odrediti testamentom lice kome e pripasti nasljedstvo, ako odreeni
nasljednik umre prije njega ili se odrekne nasljea ili bude nedostojan da nasljedi.
Zavjetalac ne moe odrediti nasljednika svom nasljedniku koji je iv.
LEGAT

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Zavjetalac moe ostaviti testamentom jednu ili vie odreenih stvari odreenom licu ili
naloiti nasljedniku da to uini iz svog djela koji mu se ostavlja. Npr. da se isplati
odreeni iznos.
Legatar se ne smatra nasljednikom.
Ukoliko se legat ne izvri, legatar ima pravo da to tubom potrauje.
OPOZIVANJE TESTAMENTA
Zavjetalac moe uvijek opozvati testament u cijelini ili djelomino i to izjavom u bilo
kom obliku u kom se moe sainiti testament, ali najee se to radi unitenjem (pocijepa
ga).
ODNOS RANIJEG I KASNIJEG TESTAMENTA
Ako se kasnijim testamentom izriito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg
testamenta ostaju na snazi ako nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta.
UGOVOR O RASPODJELI IMOVINE ZA IVOTA
Ugovor mora biti u pismenom obliku i ovjeren od sudije.
Ustupanje i raspodjela imovine punovani su samo ako su se s
tim saglasila sva djeca i drugi potomci kao i brani drug.
Ako neko od ovih lica nije bio prisutan ili se nije saglasio onda se ne radi o ugovoru o raspodjeli nego taj ugovor ima karatkter ugovora o
darovanju. Onaj koji se nije saglasio ima status nunog nasljednika. Posljedica
ovoga jeste ako poslije smrti ostavioca njegov nasljedni dio bude povrijeen
raspodjelom nainjenom u ugovoru reducirae se dijelovi onih koji su dobili dio
ustupanja po ugovoru (jer se njihov dio tretira kao poklon).
Ovim ugovorm moe biti obuhvaena samo sadanja imovina
ostavioca cjelovita ili jedan njen dio. Imovina iz ovog ugovora ne ulazi u
ostavinsku masu tj imovinu ostavioca koja se raspodjeljuje nakon njegove smrti.
UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU
Ovo je dvostranoobvezujui ugovor.
Kod darovnog ugovora lica se za ivota ostavioca upisuju u
zemljinu knjigu a ovdje stvar prelazi u vlasnitvo tek nakon smrti ostavioca.
To je ugovor kojim se jedan ugovara obavezuje da izdrava
doivotno drugog ugovaraa ili neko tree lice, a drugi se ugovara obavezuje da
mu u sluaju smrti ostavlja svu svoju imovinu.
Ovaj ugovor mora biti sastavljen u pisanoj formi i ovjeren od
notara.
ta se smatra izdravanjem:
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


a)
b)
c)
d)

davalac izdravanja se obavezao da sa primaocem izdravanja zajedno ivi,


obaveza jednog ugovoraa da e uvati i paziti drugog,
obraivati njegovo imanje i
poslije smrti ga sahraniti.
Ovaj ugovor se moe raskinuti:
a) sporazumom,
b) ako je ugovorena zajednica ivota zbog tekog poremeaja odnosa kada
zajedniki ivot postane nepodnoljiv,
c) neizvravanje ugovora duga strana ima pravo traiti raskid ugovora.
NEDOSTOJNOST ZA NASLJEIVANJE
Nedostojan je da nasljedi kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta:
1) ko je s umiljajem liio ili pokuao da lii ivota ostavioca,
2) ko je ostavioca natjerao da saini ili opozove testament, unitio ili sakrio
testament i
3) ako se ogrijeio o obavezu izdravanja ostavioca ili
4) ako nije htio ukazati ostaviocu nunu pomo.
Nedostojnost za nasljeivanje nije smetnja potomcima nedostojnog da nasljede
zaostavtinu kao da je nedostojni umro prije ostravioca.
ODRICANJE OD NASLJEDSTVA
Nasljednik se moe odrei nasljedstva izjavom kod suda do svretka ostavinske rasprave.
Ovo odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao od nasljea - osim ukoliko nije
izriito izjavio da se odrie samo u svoje ime. U ovom sluaju se smatra kao da nikada
nije bio nasljednik.
Ukoliko se odrie nasljedstva u neiju korist, radi se zapravo o ustupanju.
Osoba moe izjaviti da li se prihvaa ili ne prihvaa nasljedstva odricanje.
Odricanje u neiju korist- darovanje li ustupanje nasljedstva.
ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVIOCA
Nasljednik odgovara za dugove ostavioeve do visine vrijednosti nasljeene imovine.
Kada ima vie nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioca, i to svaki do
visine vrijednosti svog nasljednog djela.
Jedino kada se radi o obavezi koja zavisi o linosti obveznika (npr. slikar) obaveza ne
prelazi na nasljednike, ali ako je ostavioc ve primio novac za neizvreno djelo,
nasljednici isti moraju vratiti.
UPUIVANJE NA PARNICU
1)

Ukoliko se nakon pravosnanog okonanja ostavinskog postupka pojavi lice sa


testamentom, u tom sluaju to se lice upuuje na parnicu.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2)
3)
4)
5)
6)

Ako se nakon okonanja ostavinskog postupka pojavi novi nasljednik i on se


upuuje na parnicu.
Ako se nastane spor u pogledu ponovanosti testamenta, prekida se ostavinski
postupak i upuuje na parnicu
Spor oko punovanosti iskljuenja nunog djela
Spor oko nedostojnosti za nasljeivanje
Spor u pogledu da li potomcima pripada pravo na izdvajanje odreenog djela po
osnovu njihovog doprinosa

Tuba se podnosi u roku od 30 dana.


Ako ne podnese tubu, ostavinski postupak se nastavlja. Ako podnese eka se zavretak
parnice.
Za naknadno pronaenu imovinu - rasporeuje se prema postojeem rjeenju o
nasljeivanju.

NAELA PARNINOG POSTUPKA


1.

Sud u parninom postupku odluuje u granicama postavljenog


tubenog zahtjeva.
To znai da sud ne moe dosuditi vie nego to je tuitelj zahtijevao, niti drugu stvar
umjesto one koju je traio. (npr. podnesen zahtjev za naknadu tete na iznos od 1.000 KM, sud
utvrdio veu tetu, ako tuitelj ne povea iznos, sud e dosuditi 1.000 KM).

2.

Naelo dispozicije
To znai da stranke u postupku slobodno raspolau svojim zahtjevom koji su stavile
tokom postupka, tako da tuitelj moe tubu povui, moe se odrei tubenog
zahtjeva, tueni priznati tubeni zahtjev, stranke mogu zakljuiti poravnanje i sl.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Ovo naelo je ogranieno u sluaju kad se radi o tubenom zahtjevu kojim stranka ne
moe slobodno raspolagati. To je zahtjev koji je protivan prinudnom propisu i moralu
drutva (npr. neko podnio tubu povodom ugovora o prodaji nekretnina, koji je zakljuen u pismenoj
formi ali nije ovjeren kod notara i trai da se utvrdi da je ugovor punovaan; sud mora ovakav zahtjev
odbiti, ili npr.kod prava pree kupnje).

3.

Naelo kontradiktornosti
Ovo naelo znai da svaka stranka ima pravo da se oituje o prijedlozima druge
stranke. (npr. u toku prvostepenog postupka jedna stranka navodi odreene injenice, druga stranka
se ima pravo oitovati na te navode. Isto vai i u drugostepenom postupku i revizije odgovor na
albu/reviziju).

4.

Naelo ravnopravnosti jezika i pisma


U parninom postupku su ravnoprani BHS jezik, a slubena pisma su latinica i
irilica.
5.
Raspravno naelo (u odnosu na ranije naelo materijalne istine)
Ovo je revolucionarno naelo parninog postupka. Stranke su dune u postupku
iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju zahtjev i predloiti sve dokaze kojima te
injenice potkrijepljuju. Dakle, u parninom postupku iskljuivo stranke iznose
injenice i predlau dokaze. Raniji zakon regulisao da pored stranaka i sud, u skladu
sa naelom materijalne istine, provodi dokaze po slubenoj dunosti; sada dakle,
samo stranke mogu provoditi dokaze u parninom postupku. (npr. ako stranka ima ZK
izvadak, a nije dostavila, sud tu ne moe nita uraditi; isto tako ako u I.st. postupku stranka nije
predloila neki dokaz, ne moe ga predloiti ni u albi, izuzev ako nije mogla znati za taj dokaz u I.st.
postupku). Od navedenog pravila postoji izuzetak, gdje je sud je ovlaten utvrditi i

6.

7.
8.

9.

injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi
da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati
(raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima), ali u praksi se ovo ne
deava.
Naelo slobodne ocjene dokaza
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene
dokaza. Sud e savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno,
(rukovodei se naelima logike i psihologije).
Ako je sud propustio da cijeni sve dokaze, poinio je bitnu povredu parninog
postupka.
Naelo ekonominosti
Sud je duan provesti postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te
onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Naelo koncentracije roita
Prvostepeni postupak e se, u pravilu, sastojati od dva roita jednog pripremnog
roita i jednog roita za glavnu raspravu. Kod tumaenja ove odredbe treba imati u
vidu da roite za glavnu raspravu moe trajati u kontinuitetu nekoliko dana.
Prethodno pitanje u parninom postupku
Kad odluka suda zavisi o rjeavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da
li postoji neko pravo ili pravni odnos a o tome pitanju jo nije donio odluku sud ili
neki drugi nadleni organ, sud moe sam rijeiti to pitanje. (npr. postojanje nekog prava:
tuitelj je podnio tubu kojom zahtjeva da se utvrdi da je vlasnik neke nekretnine i trai predaju u
posjed, a tueni istie prigovor da je stekao pravo vlasnitva nad tim nekretninama po osnovu
dosjelosti. U ovom sluaju, sud mora prethodno da rijei da li je tueni stekao pravo vlasnitva
dosjelou, prije nego donese konanu odluku. npr. postojanje pravnog odnosa: tuitelj tui tuenoga

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


da mu u izvrenju ugovora o prodaji plati cijenu. Onda tueni istakne prigovor da ugovor uopte nije
zakljuen. U tom sluaju sud mora prethodno utvrditi da li je uopte zakljuen ugovor i postoji li taj
pravni odnos). Odluka suda o preth. pitanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je

10.

to pitanje rijeeno.
Vezanost parninog suda za presudu krivinog suda
U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog djela i krivine
odgovornosti uinitelja vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom se
optueni oglaava krivim. (npr. tuitelj je posnio tubu protiv tuenog za naknadu tete zbog
pretrpljenih bolova i u tubi kao dokaz navodi i prilae krivinu presudu kojom je tueni oglaen
krivim za nanoenje povreda. Sud u ovom sluaju ne treba odluivati o krivnji jer je vezan odlukom
krivinog suda.)

SASTAV SUDA U PARNINOM POSTUPKU


U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za
ponavljanje postupka, sudi sudija pojedinac.
U prvostepenom postupku, u sporovima male vrijednosti, moe
postupati i odluivati struni saradnik, koji u ovom sluaju moe preduzimati sve
radnje za koje je predvieno da ih preduzima sudija pojedinac.
U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji,
sudi vijee od trojice sudija.
NADLENOST
Apsolutna nadlenost - sud u toku cijelog prvostepenog postupka pazi da li je za
rjeavanje o zahtjevu nadlean sud ili neki drugi organ. Ako sud utvrdi ili ocijeni da je za
odluivanje o zahtjevu nadlean neki drugi organ (u praksi je to najee organ uprave)
donijee rjeenje kojim tubu odbacuje i ukida sve provedene radnje.
Stvarna nadlenost - predstavlja odreivanje koji je sud nadlean u odnosu na vrstu
spora. Danas je vie nema, jer je po novom zakonu za sve sporove nadlean optinski
sud. tako da ovo na ispitu ne pitaju!
Mjesna nadlenost
Opta mjesna nadlenost - ako zakonom nije drugaije
odreeno, odn. ako nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost, za suenje je
nadlean sud koji je opte mjesno nadlean za tuenog, a to je sud na ijem podruju
tueni ima prebivalite, a ako tueni nema prebivalite, ope mjesno je nadlean sud
na ijem podruju tueni ima boravite. Za suenje u sporovima protiv Federacije,
kantona, grada i opine, ope mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi
sjedite njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vijea. Za suenje u sporovima protiv
ostalih pravnih osoba, ope mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi
njihovo sjedite. Za suenje u sporovima protiv dravljanina FBiH koji stalno ivi u
inostranstvu, ope mjesno je nadlean sud njegovog posljednjeg prebivalita u FBiH.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Izberiva mjesna nadlenost - postoji u sporovima u kojim je pored suda
ope mjesne nadlenosti, nadlean i neki drugi sud. Izberiva nadlenost je
predviena:
a)
u sporovima za naknadu tete - osim suda ope mjesne
nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud
na ijem je podruju tetna posljedica nastupila, a ako je teta nastala zbog smrti
ili teke tjelesne ozljede, nadlean je i sud na ijem podruju tuilac ima
prebivalite, odn. boravite.
b)
u sporovima za zakonsko izdravanje - ako je tuilac osoba koja
trai izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem
podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
c)
u branim sporovima (radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja
braka, ponitaja braka ili razvoda braka) - nadlean je, pored suda ope mjesne
nadlenosti i sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko
prebivalite.
d)
u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili
materinstva - ako je tuilac dijete, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti
i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
e)
u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, dok ostavinski
postupak nije pravomono zavren, te sporovima o potraivanjima vjerovnika
prema ostaviocu - za suenje je pored suda ope mjesne nadlenosti mjesno je
nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.
f)
nadlenost po mjestu plaanja - za suenje u sporovima imatelja
mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda ope mjesne
nadlenosti, i sud mjesta plaanja.
g)
u sporovima iz radnih odnosa - ako je u sporu iz radnog odnosa
tuilac zaposlenik, za suenje je nadlean, pored suda koji je ope mjesno
nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao,
odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, te sud na ijem je
podruju zasnovan radni odnos.
h)
u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem se podruju
dogodilo smetanje.
-

Iskljuiva nadlenost - predviena je u sporovima o nekretninama, gdje je u


sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u
sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili
najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih
prostorija, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina. Ako
nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.
Iskljuiva nadlenost - predviena je i za sporove u izvrnom i steajnom postupku,
pa je za suenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili
administrativnog izvrnog postupka, odn. u toku i u povodu steajnog postupka,
mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi izvrni
ili steajni postupak, odn. sud na ijem se podruju provodi administrativno izvrenje.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Sporazum o mjesnoj nadlenosti - Ako zakonom nije odreena iskljuiva


nadlenost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud
koji nije mjesno nadlean.
Sporazum stranaka o mjesnoj nadlenosti vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su
ga potpisale sve stranke i ako se tie odreenog spora ili vie sporova koji svi
proistjeu iz odreenog pravnog odnosa.
Pitanje prigovora na mjesnu nenadlenosti - Tueni moe istai
prigovor mjesne nenadlenosti samo u odgovoru na tubu, a sud se moe po slub.
dunosti (odnosi se samo na iskljuivu nadlenost) oglasiti mjesno nenadlenim samo
do dostavljanja tube na odgovor.

TUBA
Parnini postupak se pokree tubom (a vanparnini postupak preijedlogom).
Tuba mora sadravati:
1)
osnovu za nadlenost suda, (u pitanju je osnova za mjesnu
nadlenost, jer su za sve sporove nadleni opinski sudovi)
2)
tubeni zahtjev - u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja
(trokovi i kamate),
3)
injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev,
4)
dokaze kojima se utvruju te injenice,
5)
naznaku vrijednosti spora (ne treba ako se rati o novanom
potraivanju ili ako se radi o sporu ija se vrijednost ne moe izraziti u novcu, npr.
brani sporovi, spor za utvrivanje ili osporavanje oinstva i sl.),
6)
pravni osnov tubenog zahtjeva (npr. naknada tete ili ispunjenje
ugovora). Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva. Sud e postupiti po
tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva. Dakle, pravni osnov
tubenog zahtjeva nije bitan elemenat tube,
7)
druge podatke koje u skladu s zakonom mora imati svaki
podnesak (oznaka stranaka, punomonika, prebivalite, vrsta spora).

TUBA ZA UTVRENJE
Tuba za utvrenje predstavlja tubu kojom tuitelj trai samo da se ustanovi:
a)
postojanje odn. nepostojanje nekog prava (npr. tuba za utvrenje prava vlasnitva) ili
b)
postojanje odn. nepostojanje nekog pravnog odnosa (npr. da je zakljuen / postoji
ugovor)

c)
istinitosti odn. neistinosti javne isprave.
Uslov za podnoenje ove tube je da tuitelj ima pravni interes (npr. tuitelj koji trai da se
utvrdi pravo vlasnitva njegov pravni interes postoji ako mu neko osporava vlasnitvo) . Ako je
oigledno da nema pravnog interesa, onda se ta tuba odbacuje.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


ISTICANJE VIE TUBENIH ZAHTJEVA U JEDNOJ TUBI
U jednoj tubi tuitelj moe istai vie zahtjeva protiv istog tuenog pod uslovom da su
svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom. (npr. tuitelj podnio tubu u
radnom sporu da se vrati na posao i da mu se isplati lini dohodak ili kada neko u
saobraajnom udesu bude povrijeen i trai naknadu materijalne i nematerijalne tete).
Ako zahtjevi nisu povezani istom injeninom i pravnom osnovom mogu se protiv istog
tuenog istai u jednoj tubi ukoliko sud ocijeni da to nalau razlozi ekonominosti i to
samo kad je isti sud stvarno nadlean za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve
odreena ista vrsta postupka (npr. tuitelj u istoj tubi trai da mu se isplati cijena iz ugovora i trai
da mu se vrati zajam).
PREINAKA TUBE
Preinaka tube jeste:
a)
promjena istovjetnosti zahtjeva (npr. tuitelj trai od tuenog da mu vrati stvar koja je kod
b)
c)

njega, tueni istie da je stvar propala, onda tuitelj preinai zahtjev i trai protiuvrijednost stvari);
poveanje postojeeg zahtjeva (npr. tuitelj traio 1.000 KM a u toku postupka se ispostavi
da nije tolika vrijednost pa je povea) ili
isticanje drugog zahtjeva uz postojei (npr. tuitelj kao davalac izdravanja je tubom
traio raskid ugovora o doivotnom izdravanju a onda u toku postupka trai da mu tueni kao
primalac izdravanja vrati ono to mu je ovaj dao izvrenjem ugovora o doivotnom izdravanju).

Tuba nije preinaena


a)
ako je tuilac promijenio pravnu osnovu tubenog zahtjeva,
b)
ako je smanjio tubeni zahtjev ili
c)
ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.
Rok za preinaenje tube
Tuilac moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja
pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije
odrano. U ovom sluaju, tuitelju nije potreban pristanak tuenog.
Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do
zakljuenja gl. rasprave, sud moe dopustiti preinaku tube samo ako su kumulativno
ispunjeni slijedei uslovi:
1.
ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka i
2.
ako tueni pristaje na preinaku. (Smatrat e se da postoji pristanak tuenog ako se on
upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci).

Preinaenje tube iako se tueni tome protivi:


Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave,
sud e dopustiti preinaku tube i kad se tueni protivi preinaci, ako su kumulativno
ispunjeni uslovi:
1)
da tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu preinaiti
ranije (npr. tuitelj je na pripremnom roitu zatraio 1.000 KM, vjetak nije dostavio nalaz,
nakon toga vjetak dostavi nalaz koji pokazuje veu vrijednost i tada moe izmijeniti jer tuitelj
nije kriv);

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2)

da je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj


tubi bez odlaganja glavne rasprave, tj. ukoliko je mogue o tom tubenom zahtjevu
odluiti na tom istom roitu. (objektivno).

Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije doputena posebna alba.
Subjektivno preinaenje
Tuilac moe, u gore navedenom roku, svoju tubu preinaiti i
tako da umjesto prvobitnog tuenog tui drugu osobu (npr. utvrdi se da je drugo lice
priinilo tetu).
Za ovu preinaku tube, potreban je pristanak osobe koja treba da
stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni tueni ve upustio u
raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.
Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuenog mora
primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.
POVLAENJE TUBE
Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to
je tuba dostavljena tuenom (rok za dostavljanje tube je 30 dana).
Tuba se moe povui i nakon dostave tuenom, sve do
zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od 8 dana
od dana obavijesti o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrat e se da je pristao na
povlaenje.
Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se
ponovo podnijeti.
POSTOJANJE PARNICE
Parnica poinje tei dostavom tube tuenom.
Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti
nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu
odbaciti. (prigovor litis pendencije)
Sud e tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti tee
li ve druga parnica o istom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u Bosni i
Hercegovini.
Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kojem tee parnica,
to ne sprjeava da se parnica meu istim strankama dovri.

PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE


Sud odmah nakon prijema tube poinje pripreme za glavnu raspravu.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Te pripreme obuhvataju:
1. prethodno ispitivanje tube,
2. dostavu tube na obavezni odgovor,
3. odravanje pripremnog roita i
4. zakazivanje glavne rasprave.
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e
navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se
utvruju te injenice. U toku pripremanja glavne rasprave sud moe donijeti presudu na
osnovu priznanja, na osnovu odricanja i zbog proputanja, te primiti nagodbu stranaka.
1. PRETHODNO ISPITIVANJE TUBE
Kada sudija primi tubu prvo ispituje da tuba sadri sve bitne elemente, tj. ispituje da li
je tuba potpuna. Ako utvrdi da u tubi nedostaje neki od bitnih elemenata, sud e je
vratiti podnositelju radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba ispraviti ili dopuniti i
odredie rok za ispravku ili dopunu, koji ne moe biti dui od 8 dana. Ako tuba ne bude
vraena sudu u odreenom roku, smatrat e se da je povuena, a ako bude vraena bez
ispravke odnosno dopune, odbacie se.
Ako tuba nema ovih nedostataka, sud ispituje da li tuba ima nedostataka u pogledu
stranake sposobnosti, ili nedostataka u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili
nedostataka koji se odnose na ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo
ovlatenje potrebno. Ako sud utvrdi da u tubi postoji neki od navedenih nedostataka,
odredit e rok za njihovo otklanjanje. Ukoliko se nedostaci ne mogu otkloniti, ili ako rok
bezuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku i odbaciti
tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavaju daljnje voenje parnice.
Sudije ispituje apsolutnu nadlenost i ako utvrdi da nije nadlean, tj. da je nadlean neki
drugi organ, onda tubu odbacuje.
Sud moe da utvrdi da nije mjesno nadlean jo prije nego dostavi tubu tuenom.
Ukoliko utvrdi da se radi o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti, donijee rjeenje kojim se
oglaava mjesno nenadlenim i predmet dostavlja mjesno nadlenom sudu.
Ukoliko se iz stanja spisa utvrdi da je meu strankama zakljueno poravnanje ili da se
radi o presuenoj stvari, donosi rjeenje kojim tubu odbacuje
2. DOSTAVLJANJE TUBE NA OBAVEZNI ODGOVOR I ODGOVOR NA
TUBU
Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema
ispravne i potpune tube u sudu.
2. a) Odgovor na tubu i njegov sadraj
Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti
sudu pismeni odgovor na tubu.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e:
pouiti tuenog
a)
obavezi da u roku od 30 dana dostavi sudu pismeni odgovor na tubu,
b)
tome ta treba da sadri odgovor na tubu i
obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu
u odreenom roku (tj. da u sluaju nedostavljanja odgovora na tubu postoji
mogunost donoenja presude zbog proputanja).
U odgovoru na tubu, tueni e
1.
istai mogue procesne prigovore i
2.
izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev,
Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i
1.
razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava,
2.
injenice na kojima tueni zasniva svoje navode,
3.
dokaze kojima se utvruju te injenice, te
4.
pravni osnov za navode tuenog.
Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e ga radi otklanjanja tih
nedostataka vratiti podnositelju radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba ispraviti ili
dopuniti i odredie rok za ispravku ili dopunu, koji ne moe biti dui od 8 dana. Ako
odgovor na tubu ne bude vraen sudu u odreenom roku, smatrat e se da je povuen, a
ako bude vraen bez ispravke odn. dopune, odbacie se.
2. b) Protivtuba i odgovor na protivtubu
Tueni moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu, podnijeti
protivtubu, ako:
a)
ako je zahtjev protivtube u vezi s tubenim zahtjevom (npr. tuitelj
tubom trai ispunjenje ugovora, plaanje cijene za prodatu stvar, a tueni ustane sa
protivtubom i kae da mu ovaj uope nije predao stvar), ili
b)
ako se ti zahtjevi mogu prebiti (kompenzirati), ili
c)
ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o
ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimino odluka o tubenom
zahtjevu.
Nakon odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni na
to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje
postupka.
Protivtuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protivtube stvarno nadlean vii
sud.
Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajui nain se primjenjuju i
na protivtubu i odgovor na protivtubu, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

3. PRIPREMNO ROITE

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Pripremno roite se zakazuje u roku od 30 dana od dana dostave odgovora na tubu
ili proteka roka u kome nije tueni dostavio odgovor.
Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluajevima u kojima sud, nakon
ispitivanja tube i odgovora na tubu, utvrdi:
a)
da meu strankama nema spornih injenica ili
b)
da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno (npr.
spor zbog smetanja).
U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke:
o posljedicama izostanka s pripremnog roita, tj. tuitelj se
opominje da e se u sluaju njegovog nedolaska na pripremno roite tuba smatrati
povuenom, osim ako tueni ne pristane da se roite vodi bez prisustva tuitelja; a
tuitelj se opominje da se u sluaju nedolaska na roite ono moe provesti u njegovoj
odsutnosti.
kao i o tome da su dune najkasnije na pripremnom roitu
iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti sve dokaze koje
ele izvesti u toku postupka, te na pripremno roite donijeti sve isprave i predmete
koje ele upotrijebiti kao dokaz. Svrha pripremnog roita je dakle, koncentracija
dokaza.
Tok pripremnog roita:
1.
Sudija otvara pripremno roite i konstatuje da li su pristupile pozvane stranke.
Ukoliko tuitelj nije pristupio, a uredno je obavijeten, sud e donijeti rjeenje da se
tuba smatra povuenom, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri.
2.
Pripremno roite poinje izlaganjem tube od strane tuitelja, a nakon toga
izlaganjem odgovora na tubu od strane tuenoga.
3.
Zatim slijedi iznoenje injenica i predlaganje dokaza, prvo jedne pa druge strane.
4.
Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e
se raspravljati i koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. Prijedloge koje ne
smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u rjeenju e naznaiti razlog
odbijanja.
Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, uvijek e
odrediti rok u kojem vjetak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i miljenje, a to je
najkasnije 8 dana prije odravanja roita za glavnu raspravu.
5. Sud e u zavisnosti od prirode spora na pripremnom roitu nastojati da stranke spor
rijee
a) u postupku medijacije (najkasnije na pripremnom roitu) ili
b) sudske nagodbe (stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka;
sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na pripremnom roitu, kao i u toku
cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsku nagodbu; sporazum stranaka o nagodbi
unosi se u zapisnik; nagodba je zakljuena kad stranke potpiu zapisnik; sudska nagodba ima
snagu izvrnog naslova! moe se pobijati ako je zakljuena u zabludi ili pod uticajem prinude ili
prevare. Sudska nagodba moe se pobijati samo tubom. Ova tuba se moe podnijeti u roku od 3
mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja (subjektivni rok), a najkasnije u roku od 5 godina
od dana zakljuenja sudske nagodbe (objektivni rok).

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

4. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE


Sud donosi rjeenje o zakazivanju glavne rasprave i odreuje:
1)
dan i sat odravanja glavne rasprave;
2)
pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi;
3)
dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi;
4)
osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu.
Glavna rasprava e se odrati:
a)
u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana
odravanja pripremnog roita,
b)
a sud moe odrediti da se glavna rasprava odri
odmah nakon pripremnog roita.
Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog dana, roite e biti
zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odri u
kontinuitetu.
Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na
pripremnom roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio
pozvati.
U pozivu za glavnu raspravu, sud e obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa
roita.
Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom roitu uz poziv za glavnu raspravu
dostavlja se ovjeren prepis rjeenja o zakazivanju glavne rasprave.
GLAVNA RASPRAVA
Glavna rasprava se zakazuje u roku od 30 dana od zakljuivanje pripremnog roita.
1. Tok glavne rasprave
Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet
raspravljanja.
Nakon toga, sudija utvruje jesu li dole sve pozvane osobe,
pa ako nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li
opravdan razlog za izostanak, pa:
a)
ako tuilac bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu raspravu, a
bio je uredno pozvan, smatrat e se da je povukao tubu, osim ako se tueni na
tom roitu upusti u raspravljanje,
b)
ako na roite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne doe tueni, a
bio je uredno pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog prisustva.
Glavna rasprava se odvija slijedeim redom:
1)
Tuilac ukratko izlae tubu, ukljuujui izvoenje dokaza
itanjem isprava;
2)
Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne
navode tuioca;
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3)

Ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem


stranaka, sasluavaju se stranke, i to prvo tuilac, a zatim tueni; (pravilo da se
prvo sasluavaju stranke pa onda svjedoci je novina u naem parninom
postupku)
4)
Sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim
svjedoci tuenog;
5)
Izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje;
6)
Nakon izvoenja svih dokaza, obje stranke, poevi od tuioca,
imaju pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i
injenini aspekti predmeta;
7)
Sud moe dopustiti tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno
izlaganje tuenog;
8)
Ako je tuiocu doputeno da se izjasni na zavrno izlaganje
tuenog, i tueni e imati pravo da se ukratko izjasni na konane navode tuioca.
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se
izvode neposredno pred sudom, ukoliko nije drugaije predvieno ovim zakonom.
Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove
injenice i predlagati nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice
nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu.
Prilikom sasluanja svjedoka, pravilo je da svjedoka prvo
sasluava stranka koja ga je predloila, pa tek onda suprotna stranka.
Sudija takoer, moe postavljati pitanja strankama,
svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja.
Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne
za postupak. Sud nee dopustiti pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba
odgovoriti, pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve dovoljno
odgovoreno.
Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i
predmet bude spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava
zakljuena.
2. Odgoda, odlaganje i nastavak roita za glavnu raspravu
Odgoda roita
Sud moe odgoditi zakazano roite za gl. raspravu prije
njegovog odravanja, ako utvrdi:
a) da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odravanje, ili
b) da dokazi ije je izvoenje odreeno nee biti pribavljeni do roita.
Sud je duan, najkasnije 8 dana prije odravanja roita, provjeriti da li su
ispunjeni ovi navedeni uslovi.
Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah
obavijestiti sve pozvane.
Odlaganje roita
Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite samo iz slijedeih razloga:

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


ako bez krivnje stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue
izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan za pravilno
donoenje odluke;
2) ako obje stranke predlau odlaganje radi
a)
pokuaja mirnog rjeenja spora ili
b)
zakljuenja sudske nagodbe.
Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog
razloga.
Kad se roite odloi, sud e prisutnima odmah saopiti mjesto i
vrijeme novog roita. Sud nije duan o mjestu i vremenu novog roita obavijestiti
stranku koja nije bila prisutna na odloenom roitu, a bila je uredno obavijetena.
Pravila koja vrijede za odgodu i odlaganje roita za glavnu
raspravu:
Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na
neodreeno vrijeme, odn. ne moe se odgoditi ili odloiti due od 30 dana, osim - ako
se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u predvienim rokovima, pa
sud rjeenjem odredi dui rok za izvoenje dokaza.
Sudija je o svakoj odgodi, odn. odlaganju roita duan
obavijestiti predsjednika suda.
Prilikom odgode, odn. odlaganja roita sud e datum odravanja
novog roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
Protiv rjeenja suda kojim se odgaa ili odlae roite ili rjeenja
kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu, odn. odlaganje roita, nije
doputena posebna alba.
1)

Nastavak roita
Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana sud e odrediti nastavak
roita za slijedei radni dan.
DOKAZI I IZVOENJE DOKAZA
OPTA PRAVILA
Svaka stranka duna je dokazati injenice na kojima zasniva
svoj zahtjev.
Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su
bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu
za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (tj. raspolaganja stranaka
koja su protivna prinudnim propisima).
Ne treba dokazivati injenice:
1) koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice,
2) ije postojanje zakon pretpostavlja,
3) koje su opepoznate.
Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

DOKAZI U PARNINOM POSTUPKU SU:


1.
uviaj,
2.
isprave,
3.
svjedoci,
4.
vjetaci,
5.
sasluanje stranaka.
1. Uviaj
Uviaj se poduzima kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje
neke okolnosti potrebno neposredno opaanje suda.
Uviaj se moe obavljati i uz sudjelovanje vjetaka (npr. naknada tete iz
saobraajne nesree).

2. Isprave
Isprave su dokazno sredstvo ako su javne isprave, tj. ako se radi
o ispravama koje je u propisanoj formi izdao organ vlasti u granicama svoje
nadlenosti ili pravno lice u vrenju javnog ovlatenja koje joj je povjereno zakonom
ili propisom zasnovanim na zakonu (npr. presuda, diploma, uvjerenje o dravljanstvu,
ZK izvadak, izvod iz MKV).
Javna isprava dokazuje istinitost onoga to se u njoj potvruje ili
odreuje. Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe traiti da sud trai da
se o tome izjasni organ, odnosno pravna osoba od kojega bi ona trebalo da potjee.
Privatne isprave (npr. ugovori) imaju neto manju dokaznu snagu
od javnih isprava.
Stranka je duna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za
dokaz svojih navoda
Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je
povjereno vrenje javnog ovlatenja, a sama stranka ne moe isposlovati da se isprava
preda ili pokae, sud e po prijedlogu stranke (dakle, ne i po slubenoj dunosti)
narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostave sudu.
3. Svjedoci
Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duna je odazvati se
pozivu, a ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, duna je i svjedoiti.
Kao svjedoci mogu se sasluati samo osobe koje su sposobne
dati obavijesti o injenicama koje se dokazuju. (svjedok, dakle, ne mora biti
punoljetan).
Ne moe se sasluati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom
povrijedila dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok je nadlean organ ne
oslobodi te dunosti. (dakle, u ovom sluaju nema svjedoenja)
Svjedok moe (ali ne mora) uskratiti svjedoenje:
1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila;
2) o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku
ispovjedala;
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog
drugog poziva ili djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se
saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.
Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim
odgovorom na ta pitanja izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje
srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobonoj liniji do 3. stepena
zakljuno, svoga branog/vanbranog druga ili srodnike po tazbini do 2. stepena
zakljuno i onda kad je brak prestao.
Svjedoka prvo ispituje stranka koja ga je predloila, a zatim suprotna
stranka. Ako stranka ima punomonika, onda samo punomonik moe da postavlja
pitanja.
Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku.
Svjedok e se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o emu svjedoi.
4. Vjetaci
Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza
vjetaenjem kada je radi utvrenja ili razjanjenja odreenih injenica potrebno
struno znanje kojim sud ne raspolae.
Dakle, dokaz vjetaenjem iskljuivo predlae stranka. Stranka
koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu naznaiti predmet i obim vjetaenja,
te predloiti osobu koja e obaviti vjetaenje. Protivna stranka e se izjasniti o
predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu vjetaenja. Ako stranke ne postignu
sporazum o osobi koja treba biti odreena za vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja,
odluku o tome e donijeti sud rjeenjem.
Vjetaenje obavlja jedan vjetak, a na prijedlog stranke sud
moe odrediti vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja. Vjetaci se odreju sa liste
sudskih vjetaka, a u sloenijim situacijama vjetaenje se moe povjeriti strunim
ustanovama.
Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije
rasprave, i to najmanje 8 dana prije roita za glavnu raspravu. Vjetak mora uvijek
obrazloiti svoje miljenje.
Kako je u ranijem zakonu vjetaenje bio jedan od najveih
razloga dugog trajanja postupaka, po novom zakonu postoje samo 2 sluaja kada se
moe odrediti ponovno vjetaenje i to:
1) ako vjetak u ostavljenom roku ne dostavi nalaz i miljenje - u tom sluaju, sud
e, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne,
odrediti drugog vjetaka.
2) ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni
sami sebi ili izvedenim okolnostima - u tom sluaju, sud e pozvati vjetaka da ih
dopuni, odn. ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja, pa
ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i miljenje,
sud e, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka.
5. Sasluanje stranaka

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Na prijedlog stranke sud odreuje izvoenje dokaza sasluanje parninih
stranaka. Dakle, ovaj dokaz se uvodi samo na prijedlog jedne od stranaka (ne moe
po slubenoj dunosti).
Sud e odluiti da saslua samo jednu stranku:
a) ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili
b) ako se ne odazove na poziv suda, a uredno je obavijetena.
Stranku sasluava punomonik, a ako ga nema, onda je sasluava sud.
OSIGURANJE DOKAZA
Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije
izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj
dokaz izvede.
SUDSKE ODLUKE
Sud donosi odluke na roitu ili van roita.
Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja.
O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda
rjeenjem.
O svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem.
Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.
1. Presuda
Opte odredbe
Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih potraivanja.
Rok za dobrovoljno izvrenje inidbe
Kad se stranci u presudi nalaze izvrenje kakve inidbe, odredit e se i rok u kojem je tu
inidbu duna izvriti. Rok za izvrenje inidbe je 30 dana (paricioni rok), ali za inidbe
koje se ne odnose na novana davanja (npr. predaja stvari) sud moe odrediti dui rok
(npr. kad se radi o predaji stvari moe se odrediti i rok dui od 30 dana). U mjeninim i
ekovnim sporovima taj je rok 15 dana. Ako ovaj rok protekne dolazi se u fazu izvrenja.
Rok za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon donoenja presude, odn. ako se
presuda dostavlja, prvog dana nakon dostave prepisa presude.
VRSTE PRESUDA
1. Presuda na osnovu priznanja
Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljnjeg
raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev (presuda na osnovu
priznanja).
Tueni moe opozvati priznanje sve do donoenja presude.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Sud ne moe donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim
uslovima, ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne moe slobodno rasplagati
(raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima).
2. Presuda na osnovu odricanja
Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez
daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu
odricanja).
Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog.
Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pisanom podnesku, opozvati
odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog.
3. Presuda zbog proputanja
Kad tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje
presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud
e donijeti presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim
ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan.
Dakle, postoje 3 kumulativna uslova koja se moraju ispuniti da bi sud mogao donjeti
presudu zbog proputanja:
1. da je tuitelj predloio donoenje presude zbog proputanja,
2. da tueni u zakonskom roku nije dostavio pismeni odgovor na tubu i
3. da postoji osnovan tubeni zahtjev.

Tubeni zahtjev je oigledno neosnovan:


1)
ako je tubeni zahtjev oigledno protivan injenicama navedenim u tubi;
2)
ako su injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev u oiglednoj
protivnosti s dokazima koje je sam tuilac predloio ili s injenicama koje su
optepoznate.
Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom se odbija tubeni
zahtjev.
Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba, ali tueni moe podnijeti prijedlog
za povrat u prijanje stanje, koji spreava da presuda zbog proputanja postane
pravomona.
Donoenje, pismena izrada i dostava presude
Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana
zakljuenja glavne rasprave. Ukoliko sudija prekorai ovaj rok, o razlozima prekoraenja
duan je izvijestiti predsjednika suda.
Nakon zakljuenja glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu
donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je
pismeno obavijestiti o datumu donoenja presude.
Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami preuzeti presudu u
zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu s odredbama o dostavi,
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


U iznimnim okolnostima sud moe na zahtjev stranke da se dostava presude obavi na
nain predvien odredbama o nainu dostave pismena. Stranci koja nije bila uredno
obavijetena o datumu donoenja presude, sud e u svakom sluaju dostaviti presudu u
skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.
Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, dostavlja
se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi.
Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude, rok za albu protiv
presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude.
Sadraj presude
1. Uvod - uvod presude sadri:
1)
naziv suda, te ime i prezime sudije,
2)
ime i prezime i prebivalite/boravite stranaka, zastupnika i punomonika,
3)
kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost,
4)
dan zakljuenja glavne rasprave,
5)
dan kad je presuda donesena.
2. Dispozitiv (izreka) - izreka presude sadri - odluku o usvajanju ili odbijanju
pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih potraivanja.
3. Obrazloenje - u obrazloenju sud e izloiti:
1) navode tube i odgovora na tunu,
2) dokaze i ocjenu dokaza, kao i
3) propise na kojima je sud zasnovao presudu.
U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu priznanja ili presude na
osnovu odricanja, iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih
presuda.
4. Uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.
Dopunska presuda
Ako je sud propustio odluiti o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o
kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni, - stranka moe u roku
od 30 dana podnijeti prijedlog parninom sudu da se presuda dopuni. U praksi, ovo se
deava najee u sluajevima kada se jednom tubom istakne vie tubenih zahtjeva,
sud ih je sve raspravio, a donio je presudu samo o jednom zahtjevu (npr. u radnom
sporu tuitelja vraa na posao, a nije odluio o naknadi plae).
Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e
odnosno odbiti sud bez odravanja roita.
Kad sud nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog
otvaranja glavne rasprave donijee, u roku od 8 dana, presudu o zahtjevu koji nije
rijeen (dopunska presuda).
Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, ta alba
zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostavit e se drugostepenom sudu.
Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zato to prvostepeni sud
nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e
se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.
Ispravljanje presude
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Pogreke u imenima i brojevima idruge oite pogreke u pisnaju sud e ispraviti u svako
doba. Sud e to uiniti posebnim rjeenjem i dostaviti to rjeenje strankama
Pravomonost presude
Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje
pravomona.
Sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar
pravomono presuena i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojem je ve
pravomono odlueno, odbacie tubu.
Sud je vezan za svoju presudu im je donesena.
Presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u
sluajevima u kojima strankama presudu dostavlja sud od dana kada im je
dostavljena.
2. Rjeenje
Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija.
Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavit e se strankama u
ovjerenom prepisu samo u 3 sluaja:
a) ako je protiv toga rjeenja doputena posebna alba, ili
b) ako se na temelju rjeenja moe odmah traiti izvrenje, ili
c) ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
Rjeenja koja sud donosi izvan roita saopavaju se strankama dostavom
ovjerenog prepisa rjeenja.
Sud je vezan za svoja rjeenja ako se ona ne odnose na upravljanje
parnicom ili ako ovim zakonom nije to drugo odreeno.
Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima uinak
im je objavljeno.
Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili
ako se njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe
biti obrazloeno i u drugim sluajevima kad je to potrebno.
Pismeno rjeenje treba sadravati uvijek uvod i izreku, a obrazloenje
samo ako mora biti obrazloeno (tj. ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se
njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su meusobno opreni).
POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
Redovni pravni lijek je alba, a vanredni pravni lijekovi su revizija i prijedlog za ponavljanje
postupka. ***
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
1. alba protiv presude
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

PRAVO NA ALBU
Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti
albu u roku od 30 dana raunajui od dana donoenja presude, odn. od dana dostave
prepisa presude, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama o dostavi. U
mjeninim i ekovnim sporovima taj rok je 15 dana.
Blagovremeno podnesena alba sprijeava da presuda postane
pravomona u dijelu koji se pobija albom.
alba se dostavlja prvostepenom sudu, a o albi odluuje
drugostepeni sud.
Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka kad je primila
presudu.
Do donoenja odluke drugostepenog suda, stranka moe odustati
od ve podnesene albe.
Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.
SADRAJ ALBE
-

alba mora sadrati:


oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba;
izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu;
razlog albe;
potpis podnositelja albe.
Ako alba ne sadri navedene podatke (nepotpuna alba),
prvostepeni sud e - rjeenjem pozvati alitelja da u roku od 8 dana dopuni ili ispravi
albu, a ako alitelj u ostavljenom roku ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem
odbaciti albu kao nepotpunu.
U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi
dokazi, osim ako - alitelj prui dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti
odn. predloiti do zakljuenja glavne rasprave. Pozivajui se na nove injenice,
alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice utvrdile, a predlaui nove
dokaze, duan je navesti injenice koje tim dokazima treba utvrditi.
Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred
prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u albi. Sud o ovim prigovorima ne vodi
rauna po slubenoj dunosti, ve po prigovoru stranke.
1.
2.
3.
4.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PRESUDA MOE POBIJATI


Presuda se moe pobijati:
1)
zbog povrede odredaba parninog postupka;
2)
zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;
3)
zbog pogrene primjene materijalnog prava.
Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati:
1)
zbog povrede odredaba parninog postupka ili
2)
zbog toga to je izjava o priznanju, odn. o odricanju data u zabludi ili pod
uticajem prisile ili prevare.
Povreda odredaba parninog postupka postoji - ako sud u toku postupka nije primijenio
ili je nepravilno primijenio neku odredbu ZPP-a, a to je bilo od uticaja na donoenje
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


zakonite i pravilne presude. (npr. sud je sasluao 5 svjedoka, pri tome je 3 iskaza cijenio, a 2 iskaza je
propustio da cijeni, i onda se u albi istaskne da je sud poinio povredu odredbe iz lana 8. ZPP jer ona
predvia da e sud savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno) Stranka u albi
obavezno mora ukazati na svaku povredu postupka, jer albeni sud po slubenoj dunosti pazi samo na
dvije povrede: povrede koje se odnose na stranaku sposobnost i na pravilnost zastupanja.

Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji:


a)
kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio, odn. kad je nije utvrdio, (npr.
sud je utvrdio da je zakljuen ugovor, a alba kae da je to pogreno utvrdio, jer je nepravilno ili nije
uopte cijenio iskaz svjedoka)

b)
kad na to upuuju nove injenice ili novi dokazi.
Pogrena primjena materijalnog prava postoji - kad sud nije primijenio odredbu
materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno
primijenio. (npr. sud je utvrdio da je potpisani ugovor o prodaji nekretnine punovaan, a da pri tome
ovaj ugovor nije obraen i ovjeren kod notara).

POSTUPAK PO ALBI
alba se podnosi - sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranku.
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu, odbacit e rjeenjem prvostepeni sud
bez odravanja roita.
alba je neblagovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njeno
podnoenje.
alba je nedoputena ako je albu podnijela
a)
osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe, ili
b)
osoba koje se odrekla ili je odustala od albe, ili
c)
ako osoba koja je podnijela albu nema pravnog interesa za podnoenje albe.
Primjerak blagovremene, potpune i doputene albe prvostepeni sud e dostaviti
protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema albe.
Protivna stranka moe u roku od 8 dana od prijema albe podnijeti tome sudu odgovor na
albu, koji se odmah, a najkasnije u roku od 8 dana dostavlja alitelju.
Nakon prijema odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu,
prvostepeni sud e albu i odgovor na albu (ako je podnesen), sa svim spisima dostaviti
drugostepenom sudu najkasnije u roku od 8 dana.
Drugostepeni sud odluuje o albi** u sjednici vijea (od 3 sudija) ili na osnovu odrane
rasprave.
Drugostepeni sud e zakazati raspravu - kada ocijeni:
a)
da je radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno pred II.st. sudom
utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze. Radi se o novim, u albi predloenim,
dokazima ili injenicama (npr. stranka u albi, pored dokaza koje je ranije predloila, naknadno je
saznala za jo nekog svjedoka i predlae ga u albi jer za njega ranije nije znala. Tada se otvara
rasprava pred II.st. sudom i na tu sjednicu se pozivaju stranke i taj svjedok, koj e tada biti sasluan.
Nakon toga II.st sud e da ocijeni samostalno ovaj dokaz, imajui u vidu ranije iznesene dokaze i na
osnovu utvrenog injeninog stanja moe donijeti drugaiju odluku).

b)

da je radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno pred II.st. sudom


ponovo izvesti ve izvedene dokaze. npr. alitelj u albi navodi da je neki dokaz pogreno
cijenjen. Tada sud na sjednicu poziva samo te svjedoke koji su ranije sasluani i sasluava ih da bi on
ocijenio njihove iskaze.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


c)

da je zbog povrede odredaba parninog postupka u I.st. postupku potrebno odrati


raspravu pred II.st. sudom. npr. u albi se navodi da je sud odredio izvoenje odreenog dokaza,
ali je propustio da ga izvede. U ovom sluaju, II.st. sud e pozvati tog svjedoka koji nije prethodno
sasluan i sasluati ga.

Drugostepeni sud e donijeti odluku u roku od - 30 dana od dana odravanja sjednice


vijea na kojoj je odlueno o albi, odn. od dana zakljuenja rasprave, ako je rasprava
odrana.
Ako sa rasprave izostane podnosilac albe (alitelj), rasprava se nee odrati, a odluka e
se donijeti na osnovu navoda albe i odgovora na albu (uzima se ono to je navedeno u albi i
odgovoru).

Ako sa rasprave izostane stranka koja nije alitelj, sud e raspravljati o albi i donijeti
odluku.
GRANICE ISPITIVANJA PRVOSTEPENE PRESUDE
Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu
u onom djelu u kojem se pobija albom,
u granicama razloga navedenih u albi,
pazei po slubenoj dunosti samo na
a)
primjenu materijalnog prava i
b)
povredu odredaba PP. koje se odnose na stranaku sposobnost i
zastupanje.
Ne moe se preinaiti presuda na tetu alioca ako se samo on alio na presudu.
ODLUKE DRUGOSTEPENOG SUDA PO ALBI
Odluke drugostepenog suda donose se nakon vijeanja glasanjem. Predsjednik vijea
rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. Za svaku odluku vijea potrebna je
veina glasova.
Drugostepeni sud moe u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave:
1)
odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu;
2)
odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;
3)
ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom
sudu na ponovno suenje;
4)
ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu, ili
5)
preinaiti prvostepenu presudu.
1. Neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu drugostepeni sud e odbaciti
rjeenjem, ako to nije uinio prvostepeni sud.
2. Drugostepeni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi
prvostepenu presudu kad ustanovi da ne postoje:
a)
razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni
b)
razlozi na koje sud pazi po slubenoj dunosti (povrede odredaba parninog
postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje).

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


3. Drugostepeni sud e u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave rjeenjem
ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi
odravanja nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od slijedeih razloga
iznesenih u albi:
1)
ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja
ili presudu na osnovu odricanja; (npr. sud je donio presudu zbog proputanja, a tuilac u svom
tubenom zahtjevu nije traio donoenje presude zbog proputanja)
2)

ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave nije


dana mogunost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na
donoenje zakonite i pravilne presude; (npr. kada jedna od stranaka nije uestvovala u
postupku, jer nije bila uredno obavijetena o raspravi)

ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; Po ZPP postoje samo 3 presude
koje se mogu donijeti bez glavne rasprave, i to:
1. presuda zbog proputanja,
2. presuda na osnovu priznanja i
3. presuda na osnovu odricanja
4)
ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.
3)

4. Drugostepeni sud e rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu, ako


utvrdi:
1)
da je u postupku pred prvostepenim sudom odlueno o zahtjevu:
a) koji nije u sudskoj nadlenosti (apsolutna nenadlenost), ili
b) o kome ve tee parnica, ili
c) o kojem je ve prije pravomono presueno, ili
d) koga se tuilac odrekao, ili
e) o kojem je ve zakljuena sudska nagodba.
2)
da su u prvostepenom postupku postojali nedostaci u stranakoj sposobnosti ili
nepravilnosti u zastupanju, i to:
a)
ako je kao tuilac ili tueni sudjelovala osoba koja ne moe biti
stranka u postupku ili
b)
ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala
ovlatena osoba ili
c)
ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski
zastupnik, ili
d)
ako zakonski zastupnik odn. punomonik stranke nije imao
potrebna ovlatenja za voenje parnice, odn. obavljanje pojedinih radnji u
postupku,
e)
ako voenje parnice, odn. obavljanje pojedinih radnji u
postupku nije bilo naknadno odobreno.
U ovom sluaju, drugostepeni sud, s obzirom na prirodu povrede, moe:
a)
ili ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet nadlenom
prvostepenom sudu
b)
ili ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu.
5. Drugostepeni sud e, u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave, presudom
preinaiti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od slijedeih razloga
iznesenih u albi:
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


1)

ako je II. sud, u sjednici vijea drugaijom ocjenom isprava i dokaza izvedenih
pred I.st. sudom - utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u I.st. presudi;
2)
ako je II. sud nakon odrane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog
izvoenja ve izvedenih dokaza - utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono
u I.st. presudi;
3)
ako smatra da je injenino stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvreno, ali da
je prvostepeni sud pogreno primijenio materijalno pravo;
2. alba protiv rjeenja
Protiv rjeenja prvostepenog suda doputena je alba, ako u zakonu nije odreeno da
alba nije doputena.
Ako zakon izriito odreuje da posebna alba nije doputena, rjeenje prvostepenog suda
moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke.
Blagovremeno podnesena alba zadrava izvrenje rjeenja, ako zakonom nije drugaije
propisano. Rjeenje protiv kojeg nije doputena posebna alba moe se odmah izvriti.
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
Vanredni pravni lijekovi su revizija i prijedlog za ponavljanje postupka.
1. Revizija
Uslovi za reviziju
-

Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomone presude


donesene u II. postupku - u roku od 30 dana od dana dostave drugostepene presude.
Revizija nije doputena ako vrijednost pobijanog djela
pravomone presude (cenzus) ne prelazi 10.000 KM.
Izuzetno, Vrhovni sud Federacije moe dopustiti reviziju u svim
predmetima, bez obzira na vrijednosni cenzus, ako ocijeni da bi odluivanje po
reviziji bilo od znaaja za primjenu materijalnog prava u drugim sluajevima.

Razlozi zbog kojih se revizija moe izjaviti


Revizija se moe izjaviti zbog:
1) povrede odredaba parninog postupka (ako sud u toku postupka nije primijenio ili
je nepravilno primijenio neku odredbu ZPP-a, a to je bilo od uticaja na donoenje
zakonite i pravilne presude) koja je uinjena u postupku pred II.st. sudom; npr.ako
je u II.st. postupku kod odluivanjja u albi sudjelovao sudija koji se morao izuzeti, ili kada
albeni sud nije cjenio sve albene prigovore

2) pogrene primjene materijalnog prava;


3) prekoraenja tubenog zahtjeva, ako je ta povreda uinjena u postupku pred II.st.
sudom. npr. su u albenom postupku dosudi vie nego to je tuitelj traio u tubi ili dosudi
stvari vee vrijednosti
-

Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog


injeninog stanja.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Revizija je iskluenja - sud je nee dopustiti tj. Vrhovni sud FBiH odbacit
e je kada je izjavljena protiv: odluka donesenih u parnici zbog smetanja posjeda,
branim sporovima, sporovima utvrivanja/osporanja oinstva, u izvrnom,
vanparninom, ostavinskom postupku.

Postupak po prijedlogu za reviziju


Revizija se podnosi sudu koji je izrekao I.st. presudu, u
dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, odbacie rjeenjem I.st.
sud, bez odravanja roita.
Primjerak blagovremene i potpune revizije I.st. sud e dostaviti
protivnoj stranci. U roku od 8 dana od dana dostave revizije protivna stranka moe
podnijeti sudu odgovor na reviziju.
Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za
odgovor, I.st. sud dostavit e reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim
spisima, revizijskom sudu. Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i
II.st. sudu.
Podnesena revizija ne zadrava izvrenje pravomone presude
protiv koje je izjavljena.
O reviziji, tj. o njenoj doputenosti odluuje Vrhovni sud
Federacije i to bez rasprave.
Stranke u reviziji mogu iznositi nove injenice i predlagati nove
dokaze samo ako - se oni odnose na povrede odredaba parninog postupka koje su
uinjene u postupku pred drugostepenim sudom.
Granice ispitivanja pobijane presude u postupku po reviziji
Revizijski sud ispituje pobijanu presudu:
samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija revizijom,
u granicama razloga navedenih u reviziji,
pazei po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog prava i
povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i
pravilnost zastupanja.
Revizijski sud dostavlja svoje odluke strankama, kao i
prvostepenom i drugostepenom sudu.
Ako u odredbama ZPP-a koje se direktno odnose na reviziju nije
neto drugo odreeno, u postupku povodom revizije na odgovarajui e se nain
primjenjivati odredbe ovog zakona o albi protiv presude, osim odredaba o
odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.
Revizija protiv rjeenja
Stranke mogu izjaviti reviziju protiv - rjeenja drugostepenog suda kojim
je postupak pravomono zavren. (npr. kada je prvostepeni sud oglasio apsolutno nenadlenim,
uloena je alba i drugostepeni sud potvrdi rjeenje. U ovom sluaju postoji pravo na reviziju)
-

Revizija je uvijek doputena protiv rjeenja drugostepenog suda:


a) kojim se podnesena alba odbacuje, odn.
b) kojim se potvruje rjeenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


2. Prijedlog za ponavljanje postupka
Razlozi za ponavljanje postupka
Postupak koji je odlukom suda pravomono zavren (odnosi se na pravosnane i
prvostepene i drugostepene odluke) moe se na prijedlog stranke ponoviti:
1)
ako je pri donoenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti
izuzet;
2)
ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da
raspravlja pred sudom
3)
ako da su postupku postojali nedostaci u stranakoj sposobnosti ili
nepravilnosti u zastupanju;
4)
ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na
ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadraj;
5)
ako je do odluke suda dolo zbog krivinog djela sudije, zakonskog
zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili koje tree osobe;
6)
ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da
upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija
odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijanjem postupku. (najei
razlog u praksi)
Rok za podnoenje i postupak po prijedlogu za ponavljanje postupka
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u subjektivnom roku od 30
dana, koji tee od dana u zavisnosti od razloga zbog kojeg se trai ponavljanje
postupka (npr. u sluaju iz take 1. - od dana kad je stranka saznala za taj razlog).
Nakon to protekne objektivni rok od 5 godina od dana kad je odluka
postala pravomona, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti, osim
ako se ponavljanje trai iz razloga navedenih u takama 2. i 3. (tj. ako kojoj stranci
nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da raspravlja pred sudom, te ako
da su postupku postojali nedostaci u stranakoj sposobnosti ili nepravilnosti u
zastupanju)
O prijedlogu za ponavljanje postupka odluuje drugostepeni sud, i to
sudija pojedinac koji nije sudjelovao u donoenju drugostepene odluke u prijanjem
postupku.
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio
odluku u I. stepenu.
U prijedlogu se posebno moraju navesti uiniti vjerovatnim da bi u ponovljenom
postupku mogla za predlagaa biti donesena povoljnija odluka.
Neblagovremene, nepotpune ili nedoputene prijedloge za
ponavljanje postupka odbacit e rjeenjem I.st. sud bez odravanja roita.
Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavit e primjerak
prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na
prijedlog.
Nakon prijema odgovora na prijedlog ili nakon proteka roka za
davanje odgovora, I.st. sud e prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnesen, sa
svim spisima dostaviti II.st. sudu najkasnije u roku od 8 dana.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Drugostepeni sud odluuje o prijedlogu za ponavljanje postupka u
pravilu bez odravanja rasprave, osim ako sud ocijeni da je odravanje rasprave
neophodno.
Ukoliko II.st. sud nae da je osnovan prijedlog za ponavljanje
postupka opravdan, ukida presudu i vraa spis I.st. opinskom sudu na kojem se
ponovno odluuje o predmetu. I.st. sud e odrediti pripremno roite odmah po
prijemu rjeenja II.st. suda, a najkasnije u roku od 8 dana. U ponovnom postupku
pred prvostepenim sudom ne moe postupati sudija koji je odluivao u prijanjem
postupku.
Protiv rjeenja II.st. suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje
postupka alba nije doputena.
alba protiv rjeenja II.st. suda kojim se odbija prijedlog za
ponavljanje postupka podnosi se istom sudu, koji o albi odluuje u vijeu trojice
sudija.
STRANAKA I PARNINA SPOSOBNOST ****
Stranaka sposobnost je - sposobnost biti stranka u postupku.
Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.
Parnini sud moe, izuzetno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici, priznati svojstvo
stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost (npr. razna
udruenja graana), ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini udovoljavaju
bitnim uslovima za sticanje stranake sposobnosti, a osobito ako raspolau imovinom na
kojoj se moe provesti izvrenje.
(Ako se radi o pravnom licu npr. ministarstvo pravde nije pravno lice i u tom sluaju,
kao tueni se treba naznaiti FBiH ili Kanton Sarajevo u zavisnosti od toga da li se radi
o federalnom ili kantonalnom ministarstvu pravde. U ovom sluaju, tuitelj se poziva da
uredi tubu u odreenom roku, a ako tako ne postupi, tuba e biti odbaena).
Parnina sposobnost je - sposobnost stranke da samostalno obavlja radnje u
postupku.
Parninu sposobmnost imaju osobe koje imaju potpunu poslovnu sposobnost.
Kako se poslovna sposobnost stie sa navrenih 18 godina starosti, parninu sposobnost,
dakle, imaju punoljetna fizika lica; Pravna lica u parnici predstavlja zastupnik (direktor
ili dr. lice koje ima punomo za zastupanje).
Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u
granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

Dakle, maloljetnik ima parninu sposobnost (poslovnu sposobnost) u slijedeim


sluajevima:
a)
maloljetnik koji je sa 16 godina zakljuio brak po odobrenju vanparninog suda kada mu je odlukom vanparninog suda priznata ta sposobnost.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


b)

maloljetnik koji je postao roditelj - ako mu je odlukom suda potvrena parnina


sposobnost.
c)
maloljetnik koji je sa 15 godina zasnovao je radni odnos - ima parninu
sposobnost samo ako se radi o raspolaganju zaradom koju ostvaruje iz radnog odnosa
(npr. dao u zajam nekome 1000 KM, a taj nee da mu vrati, podnosi tubu sudu za utvrenje da li on
radi i da li je u pitanju zarada).

Punoljetna osoba kojoj je djelimino ograniena poslovna sposobnost parnino je


sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. Dakle, duevni bolesnici su lica koja
nemaju parninu sposobnost i oni u parnici moraju imati zastupnika kojeg postavlja organ
starateljstva.
Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik.
Maloljetnika u parninom postupku zastupa njegov zakonski
zastupnik. Najee je u pitanju roditelj, a ako nema roditelja, to je staratelj koga
postavlja organ starateljstva. Duevni bolesnici moraju imati zastupnika koga
postavlja organ starateljstva.
Zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u
postupku, ali poduzimanje pojedinih radnji, zakonski zastupnik nekad mora imati
posebna ovlatenja - npr:
a) za podnoenje ili povlaenje tube,
b) za priznanje odn. za odricanje od tubenog zahtjeva,
c) za zakljuenje nagodbe ili
d) za poduzimanje drugih radnji u postupku, kad je posebnim propisima odreeno da
zastupnik mora imati posebna ovlatenja.
Kad je za poduzimanje odreenih radnji u postupku potrebno posebno
ovlatenje, zakonski zastupnik duan je dokazati da ima takvo ovlatenje. (npr. ako se
radi o raspolaganju imovinom maloljetnika, ako roditelj prodaje nekretninu maloljetnika, on tada
mora imati odobrenje organa starateljstva. S druge strane, za zakljuenje darovnog ugovora (u sluaju
da maloljetnik prima dar) nije potrebno odobrenje organa starateljstva).

U toku cijelog postupka sud e, po slubenoj dunosti, uvijek paziti:


a)
moe li osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u
postupku, te da li je ona parnino sposobna,
b)
zastupa li parnino nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li
zakonski zastupnik posebna ovlatenja kad su ona potrebna.
Kad sud utvrdi da postoji neki od nedostataka koji se odnose na parninu
sposobnost i pravilnost zastupanjai - sud e odrediti stranci rok za otklanjanje
navedenih nedostataka. Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odreeni
rok bezuspjeno protekne - sud e rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako
su zahvaene tim nedostacima i odbaciti tubu ako su nedostaci takve prirode da
spreavaju daljnje voenje parnice.

Postavljanje privremenog zastupnika

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


Sud e tuenom postaviti privremenog zastupnika - ako se tokom postupka pred I.st.
sudom pokae da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuenom
trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice.
O postavljanju privremenog zastupnika, sud e bez odgaanja obavijestiti organ
starateljstva, a i stranke kad je to mogue.
Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti zakonskog
zastupnika. Ta prava i dunosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tueni ili njegov
punomonik ne pojavi pred sudom, odn. dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je
postavio staraoca.
PUNOMONICI (PRAVILNOST ZASTUPANJA)
Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko
punomonika. Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati
izjave pored svog punomonika, ali suprotnu stranku, svjedoke i vjetake moe
ispitivati samo preko punomonika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.
Punomonik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili uposlenik
slube za besplatnu pravnu pomo, kao i, za pravne osobe uposlenik te pravne osobe,
a za fizike osobe brani odn. vanbrani drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po
tazbini.
Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama
punomoi imaju isto pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka.
Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na
roitu na kome je ta izjava data.
Ako je punomonik priznao koju injenicu na roitu na kojem
stranka nije bila prisutna ili je koju injenicu priznao u podnesku, a stranka to
priznanje kasnije izmijeni ili opozove - sud e cijeniti obje izjave (sud e ocijeniti da
li e te injenice smatrati priznatim ili osporenim).
Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzima samo
odreene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku.
Advokata kojem je stranka izdala punomo moe, uz izriito
ovlatenje stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena struni
saradnik i advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen. Nedostatak zamjenike
punomoi predstavlja povredu parninog postupka u pogledu zastupanja. (NOVINA
KOJU MORAMO ZNATI)
Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti
punomo.
Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se
pojavljuje kao punomonik ovlatena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se
pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za zastupanje, ukinue parnine radnje to
ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.
POVRAT U PRIJANJE STANJE

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje neke


radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud e toj
stranci na njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u
prijanje stanje) ako ocijeni da je do proputanja dolo usljed opravdanih
razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei.
Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u
ono stanje u kojem se nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je
sud zbog proputanja donio.
Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu - kod kojeg
je trebalo obaviti proputenu radnju. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana,
raunajui od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je
stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kad je za to saznala. akon
proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.
Neblagovremene i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje stanje, sud e
odbaciti.
Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka,
predlaga je duan - istovremeno s podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu
radnju.
Ne moe se zahtijevati povrat u prijanje stanje
a) ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje
stanje, ili
b) ako je proputeno roite odreeno u povodu prijedloga za povrat u prijanje
stanje.
Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povrat u prijanje stanje i nastaviti
postupak.
U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite,
osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate.
Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijanje stanje nije
doputena posebna alba. Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povrat u
prijanje stanje nije doputena posebna alba, osim ako je prijedlog podnesen zbog
donoenja presude zbog proputanja.

SUPARNIARSTVO ****
Suparniarstvo postoji u sluajevima kada se u ulozi tuioca ili tuenog pojavljuje vie
lica.
Postoje 2 vrste suparniarstva:
1)
materijalno suparniarstvo - postoji ako je vie lica u pogledu predmeta spora u
pravnoj zajednici, (npr. vie lica su u pravnoj zajednici kao nasljednici neke imovine
ili brani drugovi u odnosu na zajedniku imovinu) ili ako njihova prava odn. obveze
proistiu iz iste injenine i pravne osnove (stvarna zajednica) (npr. iz iste injenine
osnove - kada je u kafanskoj tui uestvovalo vie lica, kojom prilikom je vlasniku
objekta uniten inventar, pa on ustaje sa tubom za naknadu tete prema svim
akterima ove tue, koji e se u ovom sluaju nai u poloaju tuenog; (npr.iz iste
pravne osnove - na poslunom dobru ima vie suvlasnika, a neko ustaje sa tubom i
Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


trai da mu se prihvati pravo stvarne slunosti; u tom sluaju, tubom moraju biti
obuhvaeni svi suvlasnici poslunog dobra, koji e se nalaziti u poloaju tuenog)
Materijalno suparniarstvo izjednaava se sa nunim suparniarstvom, to znai da se
istovjetna odluka mora donijeti u odnosu na sve suparniare!
2)
formalno (obino) suparniarstvo - postoji ako njihova prava i obaveze
ne proizilaze iz iste injenine i pravne osnove, ve iz bitno istovrsnog osnova, pod
uslovom da je za njihove zahtjeve odn. obaveze mjesno nadlean isti sud. (npr. vie
uposlenika istog preduzea potrauju neisplaene plate; ili tedie potrauju staru
deviznu tednju kod Ljubljanske banke;)
Kod formalnog suparniarstva meusobni odnosi nastaju tek podnoenjem tube.
-

Svaki je suparniar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili


proputanja niti koriste niti tete drugim suparniarima!!! Tako jedan suparniar
moe priznati tubeni zahhtjev, a drugi ga osporiti (vai samo za formalno
suparniarstvo).
Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene
suparniare istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar poduzeti
sve dok ma i za jednog od njih jo tee rok za poduzimanje te radnje.
Svaki suparniar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiu toka parnice.

Nuno suparniarstvo postoji u sluaju kada se po zakonu ili zbog prirode pravnog
spora spor moe rjeiti na jednak nain prema svim suparniarima. (npr. u postupku za
utvrivanje oinstva suparniari na tuilakoj strani su majka i dijete, jer se ovaj spor ne
moe drugaije rijeiti za majku i dijete, oni su zapravo jedna stranka; ili npr. stvarna
slunost prolaza preko nekretnine u suvlasnitvu, kada tuitelj hoe da dokae da mu
pripada pravo slunosti i tada tubom mora obuhvatiti sve suvlasnike poslunog dobra).
Nuni (jedinstveni) suparniari smatraju se kao jedna parnina stranka, tako da ako
pojedini suparniari propuste koju parninu radnju uinak parninih radnji koje su
poduzeli drugi suparniari protee i na one koji te radnje nisu poduzeli.
UMJEA U PARNICI****
-

Umjea je - osoba koja ima pravni interes da u parnici koja


tee meu drugim osobama jedna od stranaka uspije i koja se toj stranci
pridrui u parnici. (npr. tueni je voza, osiguravajue drutvo ima ineteresa da
voza uspije u parnici da ne bi isplatili odtetu, pa se u tom sluaju umjea u parnicu
na strani vozaa, tj. tuenog)
Umjea moe stupiti u parnicu:
a) u toku cijelog postupka sve do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, te
b) u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog lijeka.
Dakle, umjea se moe pridruiti u parnici u prvostepenom postupku, u albenom
postupku, te u postupku nakon izjavljivanja revizije.
Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da sudjeluje u postupku i ima
pravo predloiti da se umjea odbije. Meutim, sve do pravomonosti rjeenja kojim
se odbija sudjelovanje umjeaa, umjea moe sudjelovati u postupku i njegove
parnine radnje ne mogu se iskljuiti. Protiv odluke suda kojom se usvaja
sudjelovanje umjeaa nije doputena posebna alba.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT


-

Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u


trenutku kad se umijea u parnicu.
U daljem toku parnice umjea je ovlaten stavljati prijedloge i poduzimati
sve ostale parnine radnje kao i sama stranka kojoj se pridruio (predlagati dokaze,
izjaviti albu i dr.) ali nema pravo na dispozitivne radnje (povlaenje tube, priznanje
tubenog zahtjeva i sl.).
Ako je umjea stupio u parnicu do pravomonosti odluke o tubenom
zahtjevu, ovlaten je podnijeti i vanredni pravni lijek!!!!
Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravni
uinak osim ako su u suprotnosti s radnjama stranke.

PREKID POSTUPKA ****


-

Postupak se prekida (tj. prekid postupka je obavezan i sud


mora donjeti rjeenje kojim utvruje prekid postupka) u sljedeim sluajevima:
1)
kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema
punomonika;
2)
kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo
ovlatenje za zastupanje, a stranka nema punomonika u toj parnici;
3)
kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad
nadleni organ pravomono odlui o zabrani rada;
4)
kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka;
5)
kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6)
kad je to drugim zakonom odreeno.
Osim navedenih sluajeva, posebno predvienih u
zakonu, sud e odrediti prekid postupka (tj. sud e donjeti rjeenje kojim odreuje
prekid postupka):
1)
ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju ;
2)
ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog vanrednih
dogaaja, kao to su poplave i slino, odsjeeno od suda.
Sud moe odrediti prekid postupka - ako se odluka o
tubenom zahtjevu ne moe donijeti prje nego to bude donesena odluka u krivinom
postupku ili u postupku povodom privrednog prijestupa. (sud donosi rjeenje kojim
odreuje prekid postupka)
U sluaju prekida, postupak e se nastaviti kada prestanu
razlozi koji su doveli do prekida.
Za vrijeme trajanja prekida postupka:
a)
prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje parninih radnji.
b)
sud ne moe poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid
nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, sud moe na osnovu te rasprave
donijeti odluku.
c)
parnine radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka
nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni uinak. Njihov uinak poinje tek
nakon to postupak bude nastavljen.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju - za


zainteresovanu stranku tei u cijelosti iznova od dana kada joj sud dostavi rjeenje o
nastavljanju postupka.
Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka,
rjeenje o nastavljanju postupka se dostavlja prema odredbama o dostavljanju.
alba protiv rjeenja kojim se utvruje ili odreuje prekid
postupka ne zadrava izvrenje rjeenja.
Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i
odluio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rjeenja nije doputena posebna
alba.

POSEBNI POSTUPCI
Tu spadaju:
1. postupak u parnicama iz radnih odnosa
2. postupak u parnicama zbog smetanja posjeda
3. postupak u sporovima male vrijednosti
4. postupak pred arbitraom
hitno rjeavanja sporova.
Sud e u presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe odrediti
rok od 15 dana za njeno izvrenje.
Rok za podnoenje albe na presudu odnosno rjeenje je 15 dana.
U parnicama zbog smetanja posjeda - tuilac gubi pravo da u izvrnom
postupku zahtijeva izvrenje rjeenja kojim se tuenom po tubi zbog smetanja
posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtijevao izvrenje u roku od 60
dana nakon proteka roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje te radnje.
Sporovima male vrijednosti smatraju se:
a) sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne
prelazi iznos od 3.000 KM.
b) sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuilac je
u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odreenom zahtjevu primi
odreeni novani iznos manji od 3.000 KM.
c) sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novani iznos, ve predaja
pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuilac u tubi naveo, ne prelazi 3.000 KM.
Ne smatraju se sporovima male vrijednosti:
1) sporovi o nekretninama, 2) sporovi iz radnih odnosa i 3) sporovi zbog smetanja
posjeda.

Sarajevo, 11.05.2012.

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

Sud odreuje izvrenje na osnovu izvrne ili vjerodostojne isprave.


Izvrne isprave su:
1.
Izvrna odluka sudova i izvrno sudsko poravnanje.
2.
Izvrna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom
postupku ukoliko glasi na novanu obavezu.
3.
Izvrna notarska isprava.
4.
Odluka Komisije za ljudska prava (ranija).
Sudska odluka izvrna je ako je postala pravosnana i ako je protekao rok za
dobrovoljno ispunjenje inidbe tzv. paricioni rok (iznosi 30 dana, a u mjeninim i
ekovnim sporovima 15 dana).
Odluka donesena u upravom postupku izvrna je ako je postala izvrna po pravilima
koji ureuju upravni postupak.
Sudsko, odnosno upravno poravnanje izvrno je ako je potraivanje koje se prema
njemu treba ispuniti dospjelo (im je protekao rok u kojem je po poravnanju trebao
izvriti obavezu).
Izvrenje radi ostvarivanja novanog potraivanja odreuje se i na osnovu
vjerodostojne isprave (uvijek glase na novani iznos).
Vjerodostojne isprave su:
a) mjenica i ek, s protestom i povratnim raunom,
b) rauni ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga, isporuke vode,
toplotne energije i odvoz smea i rauni koji se odnose na RTV taksu (rauni za
struju i telefon nisu, jer se mogu iskljuiti korisnicima, to je mnogo efikasnije).
Odluka stranog suda moe se izvriti kada postoje uslovi za njeno priznanje. Priznanje
stranih s