Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Terzi Milica
Engleski jezik 1
Skripta
Beograd
Semptembar, 2011
1
Sadraj:
.................................................................................................. 29
Statements ................................................................................................. 29
Questions .................................................................................................... 30
Orders ........................................................................................................ 31
Conditional Sentences ........................................................................................... 31
The First Conditional ..................................................................................... 31
The Second Conditional ................................................................................. 32
The Third Conditional .................................................................................... 32
The Passive Voice .................................................................................................. 33
Literatura ...............................................................................................................35
Mnoina (plural)
We work Mi radimo
You work Vi radite
They work Oni rade
Nastavak s u treem licu jednine moe imati razliite oblike. Ukoliko se glagol zavrava na
vokal o nastavak e glasiti es, kao u primeru glagola go koji u 3. l. jed. glasi goes ili glagol
do koji u 3. l. jed. glasi does.
Ukoliko se glagol zavrava na ch, -sh, -x, -ss, nastavak takoe glasi es.
Na primer:
He teaches (teach predavati).
She washes (wash prati).
He kisses (kiss ljubiti).
She fixes (fix popravljati).
Ako se glagol zavrava na y i ukoliko je ispred njega suglasnik y prelazi u ie.
Na primer:
He cries (cry -plakati).
It flies (fly leteti).
Ako je ispred y samoglasnik, nema promene.
She plays (play igrati).
He stays (stay ostati).
Izuzetak je glagol have (imati) koji u treem licu glasi has.
Upitni oblik glagola u prostom sadanjem vremenu se gradi od pomonog glagola do,
odnosno does (za tree lice jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola.
Sva pitanja se u engleskom jeziku dele na Yes/No pitanja i Wh- pitanja. Yes/No pitanja
nemaju upitnu re i na njih se moe odgovoriti sa da ili ne. Wh- pitanja poinju upitnom
reju a one su: when, what, why, where, how, how much, how many...
Upitni oblik Yes/No questions
Jednina (singular)
Do I work? Da li ja radim?
Do you work? Da ti radi?
Does he work? Da li on radi?
Does she work? Da li ona radi?
Does it work? Da li ono radi?
Mnoina (plural)
Do we work? Da li mi radimo?
Do you work? Da li vi radite?
Do they work? Da li oni rade?
Mnoina (plural)
Where do we work? Gde mi radimo?
Where do you work? Gde vi radite?
Where do they work? Gde oni rade?
Odrini oblik se gradi od odrinog obika pomonog glagola do (odnosno does za tree lice
jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola.
Odrini oblik
Jednina (singular)
I do not (don't) work Ja ne radim
You do not (don't) work Ti ne radi
He does not (doesn't) work On ne
radi
She does not (doesn't) work Ona ne
radi
It does not (doesn't) work Ono ne
radi
Mnoina (plural)
We do not (don't) work Mi ne radimo
You do not (don't) work Vi ne radite
They do not (don't) work Oni ne rade
Upotreba:
Prosto sadanje vreme se koristi za:
Radnje koje se ponavljaju (navike, obiaji, rutine)
I get up at 6 o'clock. (Ja ustajem u 6 sati.)
She wears a uniform at work. (Ona nosi uniformu na poslu.)
The English drink tea at 5 o'clock in the afternoon. (Englezi piju aj u 5 sati popodne.)
U ovom smislu se mogu koristiti i prilozi i fraze za uestalost (rei koje oznaavaju koliko esto
se deava radnja). To su:
Always (uvek), usually (obino), often (esto), sometimes (ponekad), never (nikad),
every day (svakog dana), every month (svakog meseca), every year (svake godine) i sl.
Zatim, once a year (jedanput godinje), twice a day (dvaput dnevno), three times a week
(triput nedeljno) i sl.
Prilozi always, usually, often, sometimes, never dolaze pre glavnog glagola u potvrdnom
obliku. Fraze every day, every month, twice a year, itd. najee dolaze na kraju reenice.
I always go to school at 8 o'clock in the morning. (Ja uvek idem u kolu u 8 sati ujutru.)
She usually drinks tea in the evening. (Ona obino pije aj uvee.)
We never eat in the living room. (Mi nikad ne jedemo u dnevnoj sobi.)
5
particip:
particip:
particip:
particip:
hitting
stopping
permitting
beginning
particip: travelling
Potvrdni oblik
Jednina (singular)
I am working Ja radim
You sre working Ti radi
He is working On radi
She is working Ona radi
It is working Ono radi
Mnoina (plural)
We are working Mi radimo
You are working Vi radite
They are working Oni rade
Mnoina (plural)
Are we working? Da li mi radimo?
Are you working? Da li vi radite?
Are they working? Da li oni rade?
Mnoina (plural)
Where are we working? Gde mi
radimo?
Where are you working? Gde vi
radite?
Where are they working? Gde oni
rade?
Odrini oblik sadanjeg trajnog vremena se gradi od odrinog oblika pomonog glagola
TO BE u sadanjem vremenu i sadanjeg participa (present participle) glavnog glagola.
Odrini oblik
Jednina (singular)
I am not (I'm not) working Ja ne
radim
You are not (aren't) working Ti ne
radi
He is not (isn't) working On ne radi
She is not (isn't) working Ona ne
radi
It is not (isn't) working Ono ne radi
Mnoina (plural)
We are not (aren't) working Mi ne
radimo
You are not (aren't) working Vi ne
radite
They are not (aren't) working Oni
ne rade
Upotreba:
Sadanje trajno vreme (present continuous tense) se koristi za:
Radnju koja se deava u trenutku govora, te se stoga uz njega esto nalaze vremenske
odrednice now (sada) i at the moment (u ovom trenutku).
She is reading a book at the moment. (Ona trenutno ita knjigu.)
Privremenu radnju
We're living in my sister's flat until we find a new house to buy. (ivimo u kui moje
sestre dok ne naemo novu kuu da kupimo.)
Planove vezane za budunost.
I am visiting my sister next weekend. (Sledeeg vikenda u posetiti svoju sestru.)
Mnoina (plural)
We worked Mi smo radili
You worked Vi ste radili
They worked Oni su radili
Upitni oblik glagola u prostom prolom vremenu se gradi od pomonog glagola do u prolom
vremenu koji glasi did i osnovnog oblika glavnog glagola.
Upitni oblik Yes/No questions
Jednina (singular)
Did I work? Da li sam ja radio?
Did you work? Da li si ti radio?
Did he work? Da li je on radio?
Did she work? Da li jeona radila?
Did it work? Da li je ono radilo?
Mnoina (plural)
Did we work? Da li smo mi radili?
Did you work? Da li ste vi radili?
Did they work? Da li su oni radili?
Mnoina (plural)
Where did we work? Gde smo mi
radili?
Where did you work? Gde ste vi
radili?
Where did they work? Gde su oni
radili?
Mnoina (plural)
We did not (didn't) work Mi nismo
radili
You did not (didn't) work Vi niste
radili
They did not (didn't) work Oni nisu
radili
Mnoina (plural)
We were working Mi smo radili
You were working Vi ste radili
They were working Oni su radili
Upitni oblik glagola u prolom trajnom vremenu se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni
oblik) pomonog glagola TO BE (u prolom vremenu) i line zamenice.
10
Mnoina (plural)
Were we working? Da li smo mi
radili?
Were you working? Da li ste vi
radili?
Were they working? Da li su oni
radili?
Mnoina (plural)
Where were we working? Gde smo
mi radili?
Where were you working? Gde ste
vi radili?
Where were they working? Gde su
oni radili?
Odrini oblik prolog trajnog vremena se gradi od odrinog obika pomonog glagola TO BE u
prolom vremenu i sadanjeg participa glavnog glagola.
Odrini oblik
Jednina (singular)
I was not (I wasn't) working Ja
nisam radio
You were not (weren't) working Ti
nisi radio
He was not (wasn't) working On nije
radio
She was not (wasn't) working Ona
nije radila
It was not (wasn't) working Ono nije
radilo
Mnoina (plural)
We were not (weren't) working Mi
nismo radili
You were not (weren't) working Vi
niste radili
They were not (weren't) working
Oni nisu radili
11
Upotreba:
Prolo trajno vreme (past continuous tense) se koristi za:
Radnju koja je u prolosti due vreme trajala:
She was reading a book all day yesterday. (Ona je ceo dan jue itala knjigu.)
Dve radnje koje su se u prolom vremenu paralelno deavale:
While I was watching TV, my sister was doing her homework. (Dok sam ja gledao TV,
moja sestra je radila svoj domai.)
Prolu radnju koja je due trajala a prekinuta je nekom drugom prolom radnjom. Ta
druga radnja se obino izraava prostim prolim vremenom (past simple tense):
I was watching TV when the telephone rang. (Ja sam gledao TV kada je telefon
zazvonio.)
When we arrived they were playing cards. (Kada smo stigli oni su igrali karte.)
Napomena: Glagoli koji se ne koriste u Present Continuous Tense-u, ne koriste se ni u Past
Continuous Tense-u. Umesto njih se obino koristi glagol u Past Simple Tense-u.
12
13
Mnoina (plural)
We will (Well) work Mi emo raditi
You will (Youll) work Vi ete raditi
They will (Theyll) work Oni e
raditi
Upitni oblik glagola u Future Simple Tense-u se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni
oblik) modalnog glagola will i line zamenice
Upitni oblik Yes/No questions
Jednina (singular)
Will I work? Da li u ja raditi?
Will you work? Da li e ti raditi?
Will he work? Da li e on raditi?
Will she work? Da li e ona raditi?
Will it work? Da li e ono raditi?
Mnoina (plural)
Will we work? Da li emo mi raditi?
Will you work? Da li ete vi raditi?
Will they work? Da li e oni raditi?
Mnoina (plural)
Where will we work? Gde emo mi
raditi?
Where will you work? Gde ete vi
raditi?
Where will they work? Gde e oni
raditi?
14
Odrini oblik
Jednina (singular)
I will not (wont) work Ja neu
raditi
You will not (wont) work Ti nee
raditi
He will not (wont) work On nee
raditi
She will not (wont) work Ona
nee raditi
It will not (wont) work Ono nee
raditi
Mnoina (plural)
We will not (wont) work Mi neemo
raditi
You will not (wont) work Vi neete
raditi
They will not (wont) work Oni nee
raditi
Upotreba:
Prosto budue vreme (future simple tense) koristimo:
da bismo govorili o radnjama koje predviamo da e se desiti u budunosti (future
predictions).
She will travel to Jamaica next year. (Ona e putovati na Jamajku sledee godine.)
Will it rain tomorrow? (Hoe li padati kia sutra?)
za odluke donete u trenutku govora.
A: We ran out of sugar.
(Nestalo nam je eera.)
Za razliku od prostog budueg vremena o ijoj je upotrebi bilo rei, kada govorimo o svojim
planovima i odlukama donetim ranije, koristimo konstrukciju
BE+GOING TO+INFINITIVE
15
Predlog on se moe koristiti da oznai vreme deavanja radnje i to onda kada se govori o
danima.
Mogu se navoditi dani u nedelji, delovi dana, ali i datumi.
on Monday (u ponedeljak)
on Sunday evening (u nedelju uvee)
on 21st November (21. novembra)
Fromto se takoe koristi i za vremenski period
I work from 9 to 5. (Ja radim od 9 do 5.)
17
Mnoina (plural)
ourselves
yourselves
themselves
Primeri:
Do it yourself. (Uradite to sami.)
He's looking at himself in the mirror. (On se gleda u ogledalu.)
He cut himself with a knife. (Posekao se noem.)
Please, help yourselves. (Posluite se, molim vas.)
Leyla had a nice time in London. She enjoyed herself. (Leyla se lepo provela u Londonu.
Uivala je.)
Povratnu zamenicu koristimo i uz predlog by u znaenju alone (sam).
She went on holiday by herself. (Ona je sama ila na odmor.)
I made it by myself. ( Ja sam to sama napravila.)
Povratne zamenice mogu da budu uz sam subjekat ili na kraju reenice kada se koriste u
znaenju lino.
She herself wrote the story. ili She wrote the story herself. (Ona lino je napisala priu.)
Izraz each other znai jedno drugome, meusobno.
They will help each other with the cleaning. (Pomoi e jedan drugome sa ienjem.)
Mnoina (plural)
We have (We've) worked Mi smo
radili
You have (You've) worked Vi ste
radili
They have (They've) worked Oni su
radili
18
Jednina (singular)
I have (I've) slept Ja sam spavao
You have (You've) slept Ti si spavao
He has slept (He's) On je spavao
She has slept (She's) Ona je spavala
It has slept (It's) Ono je spavalo
Mnoina (plural)
We have slept (We've) Mi smo
spavali
You have slept (You've) Vi ste
spavali
They have slept (They've) Oni su
spavali
Upitni oblik glagola sadanjeg svrenog vremena se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni
oblik) pomonog glagola TO HAVE (u sadanjem vremenu) i line zamenice.
Upitni oblik Yes/No questions
Jednina (singular)
Have I worked? Da li sam ja radio?
Have you worked? Da li si ti radio?
Has he worked? Da li je on radio?
Has she worked? Da li je ona radila?
Has it worked? Da li je ono radilo?
Mnoina (plural)
Have we worked? Da li smo mi
radili?
Have you worked? Da li ste vi radili?
Have they worked? Da li su oni
radili?
Mnoina (plural)
Where have we worked? Gde smo
mi radili?
Where have you worked? Gde ste vi
radili?
Where have they worked? Gde su
oni radili?
Odrini oblik se gradi od odrinog obika glagola have (odnosno has za tree lice jednine) i
prolog participa glavnog glagola.
19
Odrini oblik
Jednina (singular)
I have not (haven't) worked Ja
nisam radio
You have not (haven't) worked Ti
ne radi
He has not (hasn't) worked On nije
radio
She has not (hasn't) worked Ona
nije radila
It has not (hasn't) worked Ono
nije radilo
Mnoina (plural)
We have not (haven't) worked Mi
nismo radili
You have not (haven't) worked Vi
niste radili
They have not (haven't) worked Oni
nisu radili
Upotreba:
Sadanje svreno prosto vreme (present perfect simple tense) se koristi za:
Radnju koja je upravo zavrena, te se stoga uz njega esto nalazi vremenska odrednica
just (upravo)
She has just gone out. (Ona je upravo izala.)
Radnju koja se desila u prolosti u neko neodreeno vreme:
I have travelled to America. (Putovao sam u Ameriku.)
Prolu radnju koja ima vidljive rezultate (posledice) u sadanjosti.
The lift has broken down. We have to use the stairs. (Lift se pokvario. Moramo da idemo
stepenicama.)
I have washed the car. It looks lovely. (Oprao sam kola. Izgledaju odlino.)
Radnju koja se desila u prolosti ali je mogue da se ponovi u sadanjosti.
I have seen wolves in that forest. You can still see them sometimes. (Video sam
vukove u toj umi. Jo uvek ih ponekad moe videti.)
Radnju koja se deava u nezavrenom vremenskom periodu.
Vremenski period koji traje esto je oznaen sa today, this morning / afternoon / evening /
week / month / year / century, recently, lately...
I haven't seen him today. (Nisam ga danas video.)
He has had a lot of bad luck recently. (U poslednje vreme nije imao mnogo sree.)
U ovom znaenju esto se javljaju i prilozi ever i never da oznae ivotna iskustva
subjekta.
He has never eaten Chinese food. (On nikada nije jeo kinesku hranu.)
Radnju koja je poela u prolosti i jo uvek traje. U tom smislu se koriste for i since.
For se koristi da oznai vremenski period u kojem radnja traje.
We have lived here for 10 years. (ivimo ovde ve 10 godina.)
Since oznaava trenutak kada je radnja poela.
They have been friends since their schooldays. (Oni su prijatelji jo od kolskih dana.)
20
21
Mary should go home. She has high temperature. (Meri bi trebalo da ode kui. Ima visoku
temperaturu.)
You shouldn't walk alone by night. It is dangerous. (Ne bi trebalo da eta sam nou. Opasno
je.)
Shall / shant se koristi za obeanja, sugestije, naredbe i pretnje (promises, suggestions,
commands, threats)
I shant forget where I came from. (Neu zaboraviti odakle sam doao.)
Shall I help you? (Da li da ti pomognem?)
He shall not have dinner. (On nee dobiti veeru.)
Jednina (singular)
I had (Id) slept Ja sam bio spavao
You had (Youd) slept Ti si bio spavao
He had (Hed) slept On je bio spavao
She had (Shed) slept Ona je bila
spavala
It had (Itd) slept Ono je bilo spavalo
Mnoina (plural)
We had (Wed) worked Mi smo bili
radili
You had (Youd) worked Vi ste bili
radili
They had (Theyd) worked Oni su
bili radili
Mnoina (plural)
We had (Wed) slept Mi smo bili
spavali
You had (Youd)slept Vi ste bili
spavali
They had (Theyd) slept Oni su bili
spavali
Upitni oblik glagola u davnom prolom vremenu se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni
oblik) pomonog glagola TO HAVE (u prolom vremenu) i line zamenice.
Upitni oblik
Jednina (singular)
Had I worked? Da li sam ja bio radio?
Had you worked? Da li si ti bio radio?
Had he worked? Da li je on bio radio?
Had she worked? Da li je ona bila
radila?
Had it worked? Da li je ono bilo
radilo?
Mnoina (plural)
Had we worked? Da li smo mi bili
radili?
Had you worked? Da li vi ste bili
radili?
Had they worked? Da li su oni bili
radili?
23
Mnoina (plural)
Where had we worked? -Gde smo mi
bili radili?
Where had you worked? Gde ste vi
bili radili?
Where had they worked? Gde su oni
bili radili?
Odrini oblik se gradi od odrinog oblika prolog vremena glagola have i prolog participa
glavnog glagola.
Odrini oblik
Jednina (singular)
I had not (hadn't ) worked Ja nisam
bio radio
You had not (hadn't) worked Ti nisi bio
radio
He had not (hadn't) worked On nije
bio radio
She had not (hadn't) worked Ona
nije bila radila
It had not (hadn't) worked Ono nije
bilo radilo
Mnoina (plural)
We had not (hadn't) worked Mi nismo
bili radili
You had not (hadn't) worked Vi niste
bili radili
They had not (hadn't) worked Oni
nisu bili radili
Upotreba:
Davno prolo prosto vreme (past perfect simple tense) se upotrebljava za:
Radnju koja se zavrila pre neke druge prole radnje.
She suddenly found that she had lost her camera. (Odjednom je shvatila da je izgubila
foto aparat.)
The Past Perfect Tense se upotrebljava u zavisnim reenicama uz after. Takoe se mogu
pojaviti i prilozi when i because.
After we had reached the top, we began to feel tired. (Poto smo se popeli na vrh poeli
smo da oseamo umor.)
24
His friend tried to help him after he had lost all his money. (Prijatelji su pokuali da mu
pomognu nakon to je izgubio sav svoj novac.)
When he had finished his homework, he went to play. (Kada je zavrio domai, izaao je
da se igra.)
Because he'd spent so much, he had very little money. (Poto je bio potroio toliko, imao
je vrlo malo novca.)
25
ARTICLES (LANOVI)
NEODREENI LAN (INDEFINITE ARTICLE)
Neodreeni lan (indefinite article) a/an se ispred imenica koje poinju suglasnikom ita
/ / dok se ispred imenica koje poinju samoglasnikom ita kao / n /.
a boy / boi /
an egg / n eg /
Neodreeni lan se koristi da oznai lice ili stvar koje ne poznajemo ili koje po prvi put
pominjemo. neodreeni lan se upotrebljava iskljuivo sa imenicama u jednini.
There is a boy in the street. (Neki deak se nalazi na ulici.)
She put an apple on the table. (Stavila je jabuku na sto.)
Neodreeni lan se koristi ispred imenskog dela predikata i profesija.
I am a student. (Ja sam student.)
The ugly duckling became a beautiful swan. (Runo pae je postalo prelepi labud.)
ODREENI LAN (DEFINITE ARTICLE)
Odreeni lan (definite article) the se isped imenica koje poinju suglasnikom izgovara kao
/ / dok se ispred imenica koje poinju samoglasnikom odreeni lan ita kao / i: /.
the book / buk /
the eyes / i: z /
Odreeni lan se koristi za opisivanje odreenih, poznatih lica i stvari.
The man you met is my friend. (ovek kog si upoznao je moj prijatelj.)
The book on the table is mine. (Knjiga na stolu je moja.)
Odreeni lan se koristi ispred superlativa i rednih brojeva.
She is the prettiest girl in the class. (Ona je najlepa devojka u razredu.)
The first act of the play was the best. (Prvi in drame je bio najbolji.)
Odreeni lan se koristi da oznai pojmove od kojih samo jedan postoji na svetu.
the
the
the
the
Earth
past
Sun
weather
Odreeni lan se koristi ispred imena reka, mora, okeana, planinskih venaca
the
the
the
the
Sava
Adriatic sea
Atlantic
Alps
Odreeni lan se koristi ispred imena pripadnika narodnosti da oznai celu naciju.
the French
the Swiss
26
Odeon Cinema
National Museum
Modern Art Gallery
Globe Theatre
IZOSTAVLJANE LANA
lan se ne koristi
Sa imenicama u mnoini i nebrojivim imenicama kada govorimo uopteno o neemu
Apples are very good for your health.
We drink coffee and tea.
Ispred imena jezika i obroka
She speaks French. (Ona govori francuski.)
We had lunch with John. (Ruali smo sa Donom.)
Ispred imena igara i sportova
Marko plays chess very well. (Marko igra ah vrlo dobro.)
Many people like playing basketball. (Mnogi ljudi vole da igraju koarku.)
Ispred linih imena i imena gradova
I live in New York. (Ja ivim u Njujorku)
U mnogim uobiajenim izrazima, kao to su
By day danju, po danu
At night nou
At home kod kue
At work na poslu
In bed u krevetu
By car kolima
27
28
Odnosne zamenice who, that i which mogu biti subjekat ili objekat odnosne reenice.
Npr.u reenici
I talked to the man who won the race, who je subjekat
ili u reenici
That is the dog that attacked me, that je takoe subjekat reenice.
Meutim, u reenici
The letter which she sent me was nice, which je objekat
Ili u reenici
The man that I met yesterday was very kind, that je takoe objekat.
Kada je odnosna zamenica objekat reenice ona se moe izostaviti.
The man that I met yesterday was very kind = The man I met yesterday was very kind.
The letter which she sent me was nice. = The letter she sent me was nice.
Pri prebacivanju direktnih potvrdnih i odrinih izjavnih u indirektni govor one se obino uvode
glagolom say. Mogu se, meutim upotrebiti jo neki glagoli sa slinim znaenjem: tell (rei),
add (dodati), answer (odgovoriti), declare (izjaviti). Nakon ovih glagola moe doi veznik
that, ali to nije obavezno.
U indirektnom govoru dolazi do obaveznog slaganja vremena. Ako je uvodni glagol (say,
tell...) u prolom vremenu, dolazi do promene vremena iz direktnog govora.
He said: I am a teacher. (On je rekao: Ja sam nastavnik.)
He said that he was a teacher. (On je rekao da je on nastavnik.)
Mary is reading a book. (Meri ita knjigu.)
She said that Mary was reading a book. (Ona je rekla da Meri ita knjigu.)
Sarah: John bought a present for his wife. (Sara: Don je kupio poklon svojoj eni.
Sarah said that John had bought a present for his wife. (Sara je rekla da je Don kupio
poklon svojoj eni.)
Milan: They are working in the garden. (Milan: Oni rade u bati.)
Milan said that they were working in the garden. (Milan je rekao da oni rade u bati.)
29
Pre prebacivanju direktnih pitanja u indirektna vodi se rauna o tome da li je pitanje tipa
Yes/No (bez upitne rei) ili Wh- pitanje (sa upitnom rei).
Reenice se uglavnom uvode glagolima ask (pitati), inquire (pitati, raspitivati se), want to
know (eleti znati), wonder (pitati se)
Ako se radi o Yes/No pitanjima nakon uvodnog glagola dolazi if (ili whether) a zatim
prepriano pitanje. Pravilo o slaganju vremena vai i ovde.
Ann: Are you English? (An: Da li ste vi Englezi?)
Ann asked if they were English (An je pitala da li su oni Englezi.)
Ako se radi o Wh-pitanjima if nije potrebno. Wh- pitanja poinju upitnim reima when,
which, who, why...
Ivana: Where does Mary live? (Ivana: Gde ivi Meri?)
Ivana asked where Mary lived. (Ivana je pitala gde Meri ivi.)
Tom: Why has Ann gone? (Tom: Zato je An otila? )
Tom wanted to know why Ann had gone. (Tom je eleo da zna zato je An otila.)
ORDERS (NAREDBE)
Naredbe se najee uvode glagolom tell (rei). Jo se javljaju order, command (oba u
znaenju narediti) dok se molbe uvode glagolom ask (zamoliti)
Glagol tell zahteva iza sebe direktan objekat.
Imperativ iz direktnog govora postaje infinitiv u indirektnom, dok negativni imperativ
(prohibitiv) postaje negativni infinitiv.
Ann: Open the window. (An: Otvori prozor.)
Ann told me to open the window. (An mi je rekla da otvorim prozor.)
Ann: Dont open the window. (An: Nemoj da otvori prozor.)
Ann told me not to open the window. (An mi je rekla da ne otvaram prozor.)
Tom: Please, pass me the glass, John. (Tom: Molim te, Done, dodaj mi au.)
Tom: John, will you pass me the glass, please. (Done, da li bi mi dodao au, molim
te.)
Tom: John, could you pass me the glass, please. (Done, da li bi mogao da mi doda
au.)
su molbe i kao takve se u indirektnom govoru uvode na isti nain, glagolom ask.
Tom asked John to pass him a glass. (To je zamolio Dona da mu doda au.)
Uslov se u prvom kondicionalu izraava u Present Simple Tense-u, dok se u glavnoj reenici
javlja Future Simple (will + infinitiv bez to).
If you finish your homework on time, you will get a good mark. (Ako zavri domai
zadatak na vreme, dobie dobru ocenu.)
If she spends all the money, she will not go shopping. (Ako potroi sav novac, ona nee
ii u kupovinu).
Kao varijacije prvog kondicionala javljaju se sledee izmene.
Umesto oblika will+infinitiv mogu se javiti ostali modalni glagoli sa infinitivom.
If you want to lose weight, you should/must eat less bread. (Ako eli da oslabi,
trebalo bi / mora da jede manje hleba.)
If everything is in order, you may/can leave at once. (Ako je sve u redu, moe odmah
otii.)
U glavnoj reenici se moe desiti da se takoe javi Present Simple Tense. To se deava kada
govorimo o naunim injenicama ili drugim izvesnim radnjama.
If you heat ice it turns to water. (Ako zagreva led pretvorie se u vodu.)
If there is an economy crisis prices go up. (Ako nastane ekonomska kriza cene rastu.)
If someone had stolen my car, I would have called the police. (Da mi je neko ukrao
auto, pozvala bih policiju.)
Varijacije se takoe mogu javiti u obliku razliitih modalnih glagola koji zamenjuju would u
glavnoj reenici.
If he had invited me, I might have come to the party. (Da me je pozvao, moda bih i
dola na zabavu.)
If the police had come on time, they could have caught the burglar. (Da je policija
dola na vreme, moda bi uhvatili provalnika.)
U uslovnoj reenici se takoe mogu javiti neke varijacije. Umesto Past Perfect Tense-a moe se
javiti Past Perfect Continuous Tense.
If we had been travelling by car, the accident might not have happened at all. (Da
smo putovali autom, moda do nesree ne bi ni dolo.)
34
Literatura
New English File Intrermediate, Clive Oxenden, Christina Latham-Koenig, Oxford University
Press, 2007
New Headway Intermediate, Liz Soars, J. Soars, Oxford University Press, 2007
M. Terzi, Materijal sa predavanja u word formi na predmetu Engleski jezik 1, Visoka kola
strukovnih studija za informacione tehnologije
35