Вы находитесь на странице: 1из 171

U.S.

DepartmentofJustice
OfficeofCommunityOrientedPolicingServices

COPS
CO M M UNIT Y ORIE NT EDP OLICIN GSERVICES
U.S.DEPARTMENTOF JUSTIC E

PRIRUNIK ZA KRIMINALISTIKE ANALITIARE

DO RJEENJA PROBLEMA
KROZ 60 MALIH KORAKA
RonaldV.Clarke&JohnE.Eck

Center for Problem Oriented Policing

Projekat je finansirao Ured za policiju u zajednici pri Ministarstvu pravde SAD,a, na osnovu Sporazuma o saradnji br.
2003CKWXKO48. Miljenja izraena u Priruniku su miljenja autora i ne odraavaju neophodno zvanine stavove
Ministarstva pravde SAD,a. Reference na odreene kompanije, proizvode i usluge ne smatraju se podrkom istih
od strane autora i Ministarstvu pravde SAD,a. Reference su ilustracija u prilog diskusiji na teme Prirunika.

Prirunik za kriminalistike analitiare do


rjeenja problema kroz 60 malih koraka

KRIMINAL
Meta/rtva

uvar

RonaldV.Clarke
JohnE.Eck

ZAHVALA AUTORA

Ovo je revidirana i proirena verzija Prirunika pod nazivom Postanite


kriminalistiki analitiar za rjeavanje problema, koji smo izradili za
potrebe Instituta za nauke o kriminalitetu Jill Dando pri Univerzitetu u
Londonu, uz finansijsku podrku Ministarstva unutranjih poslova
Ujedinjenog Kraljevstva. Izuzetno smo zahvalni Institutu i Ministarstvu
unutranjih poslova na tome to su nam dozvolili da izradimo ovu verziju za
potrebe policije u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Takoer smo zahvalni
i Uredu za rad policije u zajednici na tome to nam je povjerio taj zadatak.
U prethodnoj verziji Prirunika smo se zahvalili velikom broju kolega i
prijatelja na iji smo se rad mogli slobodno oslanjati. Meu onima koji su
nam dostavljanjem materijala za Prirunik, svojim komentarima na nacrt
sadraja ili na drugi nain pruili materijalnu pomo u izradi ove verzije su:
Stacy Belledin, Rachel Boba, Karen Bullock, Barbie Brookover, Christopher
Bruce, Andy Brumwell, Graham Farrell, Rob Guerette, Samantha Gwinn,
Shane Johnson, Johannes Knutsson, Gloria Laycock, Nancy Leach, Deborah
Loewen, Tamara Madensen, Mangai Natarajan, Cynthia Pappas, Ken Pease,
Nanci Plouffe, Barry Poyner, Jerry Ratcliffe, George Rengert, Nick Ross, Kim
Rossmo, Rana Sampson, Matthew Scheider, Karin Schmerler, Michael
Scott, Nick Tilley, Susan Wernicke, Matt White i Deborah Lamm Weisel.
Svima smo zahvalni na pruenoj pomoi.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

Ronald Clarke je univerzitetski profesor na Fakultetu krivinog pravosua Dravnog


univerziteta Rutgers u New Jerseyju i gostujui profesor na Institutu za nauke o
kriminalitetu Jill Dando pri Univerzitetu u Londonu. Dugi niz godina je radio u Odjelu za
istraivanje i planiranje Ministarstva unutranjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, u
kojem je dao doprinos razvoju situacione prevencije kriminaliteta i Britanskog
istraivanja kriminaliteta. Djeluje kao pridrueni direktor Centra za policijsko djelovanje
usmjereno na probleme i predsjednik je irija za izbor dobitnika godinje nagrade
Herman Goldstein za izvrsnost u djelovanju policije usmjerenom na probleme. Moe se
kontaktirati putem e,mail adrese rclarke@andromeda.rutgers.edu.

JOHN E.ECK
John Eck je profesor krivinog pravosua na Univerzitetu u Cincinnatiju. Doprinosi
razvoju koncepta policijskog djelovanja usmjerenog na probleme jo od 1984. godine
kada je prouavao prvo kompletno nastojanje da se koncept provede u Sjedinjenim
Dravama u gradu Newport Newsu, u saveznoj dravi Virginia. Pomogao je osmiljavanju
nekoliko danas ve standardnih tehnika u problemski orijentiranom radu policije, meu
njima i modela SARA i trokuta analize problema. Dr. Eck je pridrueni lan Centra za
djelovanje policije usmjereno na probleme. lan je irija za izbor dobitnika nagrade
Tilley za izvrsnost u djelovanju policije usmjerenom na probleme. Bio je lan Odbora
Nacionalne akademije nauka za pregled istraivanja strategija i prakse policijskog
djelovanja (2000.,2003.). Moe se kontaktirati putem e,mail adrese john.eck@uc.edu.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

AUTORI

RONALD V.CLARKE

predgovor

word

Ono to, izmeu ostalog, danas najvie optereuje


policijsko djelovanje u Sjedinjenim Amerikim
Dravama, a to e ostati problem i u predvidivoj
budunosti, su ozbiljna ogranienja potronje. Lavlji dio
rashoda budetskih sredstava policije odlazi na trokove
zaposlenih. Zbog toga mnoge policijske agencije ve
sada djeluju znatno ispod odobrenih nivoa kadrovske
popunjenosti. Teko je zaposliti nove slubenike da bi se
ispunile sve potrebe. I to je posebno vano u ovom
kontekstu, smanjuju se tradicionalni oblici policijskog
djelovanja, ije izvrenje u ogromnoj mjeri zavisi o broju
slubenika. Na sve pozive vie nije mogue intervenirati
u potpunosti i brzo kao nekad. Policijski slubenici se
vie ne mogu slobodno rasporeivati u patrole da bi se
povealo pristustvo policije na ulicama niti u kadrovski
zahtjevne taktine operacije, kao to su represivne
mjere, racije i operativne grupe za posebne zadatke.
Ovakva realnost predstavlja monu novu snagu koja
omoguava preispitivanje naina na koji djelujemo. To je
povezano s prethodnim nastojanjima da se promovira
vea zainteresiranost za djelotvornost policije. Takoer
daje svjei stimulans ispunjenju dugogodinje, ali
zanemarene potrebe potrebe da se policija opremi
institucionaliziranim kapacitetom potrebnim za detaljnu
analizu produkta njenog djelovanja; da prije nego to
preduzme uvijek iste zadatke, rutinski postavi pitanje ta
se od policije oekuje da postigne i kako policija to isto
moe djelotvornije postii.

Postignut je veliki napredak u vie aspekata pod


okriljem policijskog djelovanja usmjerenog na
probleme, od kada je koncept prvi put uveden 1979.
godine. Ali on nije integriran u policijsko djelovanje.
Primjenjivan je nepotpuno, nejednako, bez dubokih i
trajnih koraka. Ostao je u sjeni dominantne,
kontinuirane predanosti tradicionalnim oblicima
policijskog djelovanja i svoje velike ovisnosti o
ogromnom broju policijskih slubenika u patrolama i
operacijama hapenja.
Vee interesovanje za djelotvornost u radu policije na
konkretnim problemima ponaanja ne mora poi od
nule. Svi zajedno znamo puno toga o irokom spektru
problema u ponaanju kojima se policija u okviru svog
djelovanja bavi i o tome kako problematine vidove
ponaanja sprijeiti. To znanje je pohranjeno u
ogromnoj literaturi o kriminalitetu i prevenciji
kriminaliteta posebno u literaturi o situacionoj
prevenciji kriminaliteta. Puno vrijednih informacija se
moe nai i u praksi policijskih agencija i u umovima
iskusnih policijskih slubenika, ali se to iskustvo i
strunost moraju poeti koristiti i podvrgnuti rigoroznoj
analizi.
Centar za policijsko djelovanje usmjereno na problem
(Center for Problem,Oriented Policing,POP Center)
(www.popcenter.org) danas je sredite prikupljanja
sve veeg znanja o problemima s kojima se policija
uobiajeno suoava. On vri distribuciju takvog
materijala na razne naine, ali prije svega kroz
objavljivanje svojih problemski,orijentiranih smjernica.
Svaki vodi sa smjernicama predstavlja sintezu
postojeeg znanja i evaluiranih praksi u pogledu
konkretnog problema i stimulira policiju da unaprijedi
svoje razmiljanje o tome kako na najbolji nain moe
postupiti s datim problemom u svom lokalnom
kontekstu.

Preispitivanje postojeih metoda zahtijeva novo


razumijevanje uloge policije i na strani policije i na
strani javnosti kojoj su na usluzi. Bitno je prepoznati da
funkcija policije nije jednostavna kao to se to ponekad
prikazuje. Ona je nevjerovatno kompleksna. Ne radi se
samo o jednoj funkciji, koja se uobiajeno opisuje kao
provoenje zakona. Ona zahtijeva postupanje po
irokom rasponu problema u ponaanju, od kojih je
svaki problem za sebe. Ne sastoji se jednostavno od
reakcije na beskonaan spektar incidentnih situacija. Od Iako je Centar za policijsko djelovanje usmjereno na
policije se sada oekuje da prije svega sprijei njihovo probleme dokumentirao na stotine uspjenih
nastajanje.
sluajeva u policijskom djelovanju usmjerenom na
probleme, najvea prepreka unapreenju koncepta
Svje pogled na policijsko djelovanje zahtijeva od je nepostojanje analitikog kapaciteta u policijskim
policije da dubinski, pojedinano preispita sve agencijama. Mnoge policijske agencije zapoljavaju
probleme u ponaanju koji su, skupa, u njenoj jednog ili vie kriminalistikih analitiara, dok neke
iskljuivoj nadlenosti; da razmotri iri spektar najvee, naprednije policijske organizacije to ne
strategija o tome kako e na najbolji nain sprijeiti, rade. U nekim organizacijama posao kriminalistikog
smanjiti ili eliminirati svaki problem; i da preciznije analitiara je esto usko ogranien na tabelarno
izmjeri svoju djelotvornost nakon usvajanja novog prikazivanje poinjenih krivinih djela. U drugim, on
ciljanog odgovora. To je sutina policijskog djelovanja obuhvata i identificiranje kriminalnih obrazaca s
usmjerenog na probleme.
primarnim ciljem otkrivanja vjerovatnog poinitelja i

faktore obino se ostavlja operativnim slubenicima


koji potom najee koriste tradicionalne naine
postupanja.

Spajajui svoju istraivaku strunost i poznavanje


U meuvremenu je oblast kriminalistike analitike policijskog djelovanja, Clarke i Eck objedinili su
postala daleko sofisticiranija. Danas postoji i ogromna cjelokupno znanje i metodologiju koja je relevantna i
literatura koja svjedoi o njenom potencijalu. trenutno dostupna, organizirali ih u 60 malih segmenata
Sposobnost elektronskog prikupljanja, pohranjivanja i ili koraka koji se meusobno logino nadograuju i
preuzimanja ogromnih koliina podataka koje policija materijal pretoili u jezik sa stilom, koji je i koncizan i
rutinski prikuplja beskonano je vea nego to je bila ugodan za itanje. U Priruniku se nalaze bitne i
prije samo deset godina. Mogunost geografskog sofisticirane informacije koje ga ine jednom od
mapiranja kriminaliteta je zadivljujua i danas najvanijih publikacija namijenjenih policiji u nekoliko
predstavlja
glavni,
neophodan
instrument
u proteklih desetljea.
kriminalistikoj analitici. Utvreni su standardni pristupi
u
prikupljanju,
analizi
i
diseminaciji Direktan cilj Prirunika je pomoi relativno malom
kriminalistiko,obavjetajnih podataka kroz sve policijske broju osoba koje rade u policijskim agencijama na
agencije.
poslovima kriminalistikog analitiara da proire svoju
funkciju i time daju vei doprinos edukaciji novih
U ovom Priruniku Ronald Clarke i John Eck pred kriminalistikih analitiara ili slubenika koji rade na
analitiare postavljaju daleko ambiciozniji i rjeavanju problema, poveanju njihovog broja i
potencijalno produktivniji zadatak. Oni opisuju ulogu razvoju analitike u zasebnu i izuzetno potrebnu
u kojoj kriminalistiki analitiar ulae svoj ogroman profesiju. Ali analiza problema nije u iskljuivoj
potencijal u traganju za novim odgovorima na nadlenosti tehnikog osoblja. Zato se nadamo da e
dijagnosticirane probleme i direktno sudjeluje u svi drugi zaposleni u policijskim agencijama, od
njihovom testiranju i provoenju. Od analitiara se patrolne policije do rukovoditelja, i ire od toga, oni
oekuje da doprinese istraivanju novih, kreativnijih i koji rade u javnom i privatnom sektoru, a zainteresirani
potencijalno djelotvornijih naina izvrenja poslova iz su za smanjenje obima kriminaliteta, ugraditi nain
nadlenosti policije. Kroz cijeli Prirunik Clarke i Eck razmiljanja prikazan u ovom Priruniku u perspektive
demonstriraju kako jedan analitiar, koji je adekvatno koje unose u svoj rad.
osposobljen i iskoriten, ima potencijal da umnogome
povea produktivnost i djelotvornost moda na Herman Goldstein, profesor
stotine policijskih slubenika. Shvaeno na ovaj nain, emeritus prava na Univerzitetu
ulaganje u kriminalistike analitiare moe biti i Wisconsin,Madison
pametan nain poveanja povrata znatnih ulaganja
zajednica u policijske slubenike koji su po prijemu u
slubu poloili zakletvu.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PREDGOVOR

njegovog hapenja. U ambicioznijem smislu, posao


kriminalistikog analitiara moe podrazumijevati i
identificiranje faktora koji doprinose kriminalnom
obrascu, ali odluivanje o nainu odgovora na te

Za poetak
Ovim Prirunikom u 60 koraka se pretpostavlja da ste
ve iskusan analitiar i da redovito pruate informacije
u podrci policijskim operacijama. To znai da:

1. Koristite savremene raunarske sisteme i da znate


kako da pristupite i koristite sveobuhvatne baze
podataka;
2. Znate koristiti softver za mapiranje kriminaliteta,
identificiranje kriminogenih arita i da ih znate
povezati s demografskim i drugim podacima;
3. Rutinski proizvodite grafikone koji pokazuju
sedmine ili mjesene promjene u kriminalitetu
na podruju teritorijalne nadlenosti vae
agencije i patrolnih rejona, a moda i u podrci
operacijama stila ComStat;
4. Naviknuti ste da provodite analize na temu odnosa
izmeu adresa poznatih poinitelja i epidemije kraa
motornih vozila i provala na lokalnom nivou,
naprimjer.
5. Moda ste proveli evaluacije prije i nakon
primjene represivnih mjera, naprimjer, protiv
provala u stambene objekte ili krae motornih
vozila;
6. Imate osnovno poznavanje statistike i
metodologije istraivanja, na nivou
dodiplomskih studija iz oblasti drutvenih
nauka:
Prirunik nadograuje takvo iskustvo kako biste se
pripremili za drugaiju analitiku ulogu kao kljuni lan
tima za rjeavanje problema. Uistinu, najnoviji tekstovi
na temu policijskog djelovanja usmjerenog na
probleme postavljaju kriminalistike analitiare u
sredite novog naina rada policije u zajednici. Autori
tih tekstova tvrde da su mnogi nedostaci postojee
prakse posljedica nedovoljne ukljuenosti kvalitetno
obuenih kriminalistikih analitiara u sve faze procesa
rjeavanja problema.
Prirunik vas priprema za novu ulogu tako to vam
prua osnovno znanje o policijskom djelovanju
usmjerenom na probleme i srodnim oblastima
environmentalistike kriminologije i situacione
prevencije kriminaliteta. Ne moete adekvatno
obnaati poslove analitiara koji radi na rjeavanju
problema ako niste upoznati s ovim oblastima, niti
moete ispuniti tu ulogu ako ne razmislite o svom
poslu. U prvim dijelovima Prirunika objanjeno je kako
moete preduzeti proaktivniji pristup. Ne moete
jednostavno ekati da vam se kolege direktno obrate sa
zahtjevima za informacijama. U svakoj fazi projekta
upravo vi morate preduzeti inicijativu za definiranje

obima aktivnosti na rjeavanju problema, analizu uzroka


problema, pruanje pomoi iznalaenju djelotvornog
odgovora i uspostavljanje projekta na nain da se moe
evaluirati, a da policija moe izvui pouke iz rezultata. To
znai da morate biti sastavni dio tima koji radi na
rjeavanju problema, da morate istraiti izvore
informacija i podataka daleko izvan djelokruga izvora
koje uobiajeno koristite u svom radu, da morate ostati
na projektu puno due nego to biste inae ostali i, na
kraju, da ete dijeliti zasluge za njegov uspjeh, kao i
razoaranje za njegov neuspjeh, jednako s drugim
lanovima tima.
Ovaj Prirunik pretpostavlja da analitiari koji preuzmu
novu ulogu ele da doprinesu razvoju svoje profesije.
Uz pomo daleko naprednijih baza podataka i monog
raunarskog hardvera i softvera, kriminalistika
analitika je na dobrom putu da postane uzbudljiva nova
specijalnost. Uistinu, ve je poela privlaiti kadar
kvalitetno osposobljenih i visoko motiviranih
profesionalaca koji su presudni za razvoj policijskog
djelovanja u 21. vijeku. Vi moete dati svoj doprinos
tako to ete prenijeti rezultate svog rada na strunim
skupovima i putem strunih asopisa. Time ne samo da
ete pomoi svojoj profesiji i policijskom djelovanju
generalno, nego ete postati informiraniji i dragocjen
resurs svoje organizacije.
Ovaj Prirunik je dovoljno kratak da se pregleda preko
samo jednog vikenda. To bi zahtijevalo puno napora, ali bi
se vjerovatno isplatilo. Ipak, on nije napisan da bi se
proitao i odloio. Zato se nadamo da ete uvidjeti da on
predstavlja neophodan referentni izvor koji ete drati na
radnom stolu i otvoriti ga kad god vam zatreba u toku
projekta rjeavanja problema. Zato je osmiljen da bude
sadrajan i da se koristi u kontinuitetu. Izraen je tako da
njegov sadraj moete lako koristiti uz rad na raunaru.
Koraci su poredani loginim slijedom, u skladu s
modelom SARA (skeniranje, analiza, odgovor i procjena),
iako svaki korak predstavlja tematsku cjelinu. Zbog toga
nije potrebno da Prirunik prelistavate i skaete s teme
na temu kada obraujete odreeno pitanje. Da biste
Prirunik najbolje iskoristili, trebate biti u potpunosti
upoznati s njegovim sadrajem i prei preko svih koraka
koji vas zanimaju kako biste se blie upoznali sa
sadrajem. Ali onog trenutka kada su vam potrebne
informacije iz njegovog sadraja, dovoljno je da se
usredotoite na samo odreeni korak. U svakom sluaju,
to je najbolji nain da savladate vjetinu traganja za
informacijama i njihovu primjenu kada za to postoji
potreba.

Koristili smo primjere iz drugih zemalja, kao i iz


Sjedinjenih Amerikih Drava. Tragali smo za najboljim
primjerima iz prakse radi to bolje ilustracije, tako da
ak i ako je kontekst strani, principi su univerzalni.
Nadamo se da e takva raznolikost ideja potaknuti
kreativno razmiljanje: Da li se taj pristup moe
primijeniti na ovaj problem? Kako bismo mogli to
uraditi?

Britansko Ministarstvo unutranjih poslova


Kao to smo naveli u Zahvali autora, ovaj Prirunik je baziran na prethodnoj verziji koju smo uradili za potrebe
Instituta za nauke o kriminalitetu Jill Dando pri Univerzitetu u Londonu. Britanske pojmove i pravila pisanja,
kao i brojne britanske primjere, smo zamijenili amerikim. Bez obzira, nai ete puno referenci na britansku
praksu. Posebno ete primijetiti da se esto spominje britansko Ministarstvo unutranjih poslova s jednakim
nadlenostima kao i ameriko Ministarstvo pravde. Kriminalitet, pravosue i policija u Engleskoj i Velsu su u
njegovoj iskljuivu nadlenosti. U Engleskoj i Velsu (sa oko 50 miliona stanovnika) postoje 43 policijske
agencije, to znai da su policijske snage daleko vee nego snage veine amerikih policijskih uprava. U
britanskoj policiji takoer postoji vea ujednaenost u pogledu strategija, inova, opreme i rasporeda snaga.
Djelimian razlog je nadzor Ministarstva unutranjih poslova (koje obezbjeuje 51 posto budeta svih
policijskih agencija) i redovit inspekcijski nadzor od strane Inspektorata Njenog velianstva za nadzor nad
radom policije. Ministarstvo unutranjih poslova takoer finansira i mnoga istraivanja iz oblasti kriminaliteta i
krivinog pravosua i ima veliki odjel za istraivanje koji objavljuje mnoge studije koje su direktno i praktino
relevantne za rad policije. Odjel je nedavno sponzorirao veliki dio aktivnosti vezanih za policijsko djelovanje
usmjereno na probleme, kao i izradu i objavljivanje prve verzije ovog Prirunika.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

ZA POETAK

U nekim sluajevima obraujemo odreenu temu kroz


vie koraka. Naprimjer, u koraku 12 je dat opi uvod u
koncept premjetanja kriminaliteta, dok je u koraku 48
i 49 objanjen nain na koji ete kroz faze evaluacije
provjeriti razne oblike premjetanja. Rjenik odabranih
pojmova s indeksom na kraju Prirunika e vam pomoi
da pronaete sve korake u kojima se odreena tema
spominje.

Iz vie razloga nismo naveli onoliko referenci koliko bi to


bilo normalno za jednu naunu publikaciju. Za svaki
korak smo pokuali izvui najbitnije elemente iz
literature. Sumnjamo da prezauzeti kriminalistiki
analitiari imaju vremena za itanje naune literature.
Na kraju, malo vas ima pristup specijaliziranim
bibliotekama s tim materijalom. Ali e se povremeno
javljati potreba da se detaljnije upoznate s odreenim
temama, te smo zbog toga u svakom koraku naveli
najbitnije lanke ili knjige do kojih lake moete doi.
Kada je god bilo mogue, birali smo one koje su
dostupne na webu. Ako vam je potrebna pomo oko
referenci, slobodno nam se obratite e-mailom na adrese
navedene u dijelu o autorima. Bilo bi nam drago da
dobijemo komentare na Prirunik, posebno sugestije za
njegovo poboljanje koje bi mogle biti korisne za
eventualna nova izdanja. Ono to je najvanije, nemojte
se ustruavati s nama podijeliti vae analize za koje
smatrate da bi se mogle uvrstiti u novo izdanje!

CrimeAnalysis forProblemSolvers in

60smallsteps

Zahvala

SADRAJ

O autorima
Predgovor
Za poetak
Pripremite se
1. Ponovo razmislite o svom poslu
2. Postanite strunjak za kriminalistiku analitiku na svom podruju nadlenosti
3. Znajte ta je djelotvorno (a ta ne) u policijskom postupanju
Upoznajte se s policijskim djelovanjem usmjerenim na probleme
4. Postanite strunjak za djelovanje policije usmjereno na probleme
5. Budite odani djelovanju policije usmjerenom na probleme
6. Usredsredite se na konkretno krivino djelo
7. Neka vas SARA usmjerava ali ne na krivi put!
Prouite environmentalistiku kriminologiju
8. Koristite trokut analize problema
9. Trebate znati da prilika ini lopova
10. Stavite se u poloaj poinitelja
11. Oekujte reakcije od poinitelja
12. Nemojte biti obeshrabreni najavom premjetaja
13. Oekujte difuziju koristi
Otkrijte kriminalistike probleme
14. Prilikom definiranja problema koristite CHEERS test
15. Znajte s kakvom se vrstom problema suoavate
16. Prouite putovanje do mjesta poinjenja krivinih djela
17. Saznajte kako se razvijaju kriminogena arita
18. Doznajte da li se moe primijeniti pravilo 80,20
Provedite dubinsku analizu
19. Istraite svoj problem
20. Postavite hipoteze
21. Sami prikupljajte podatke
22. Paljivo razmotrite distribucije podataka
23. Dijagnosticirajte vae kriminogeno arite
24. Trebate znati kada ete koristiti mape visoke rezolucije
25. Posvetite panju dnevnom i sedminom ritmu
26. Uzmite u obzir dugoronu promjenu

Treba da znate kako da koristite stope i nazivnike


Identificirajte rizine objekte i prostore
Budite spremni na viestruku viktimizaciju
Razmislite o kriminalnom povratu
Znajte za kojim proizvodima eznu lopovi za onim sa CRAVED karakteristikama
Provedite istraivanje parova
Izmjerite povezanost
Tragajte za facilitatorima kriminaliteta
Sagledajte krivino djelo do kraja
Uvijek odgovorite na est kljunih pitanja
Znate da je grijeiti ljudski

Pronaite praktian odgovor


38. Preuzmite kljunu ulogu u iznalaenju odgovora
39. Poveajte napor potreban za izvrenje krivinog djela
40. Poveajte rizike od kriminala
41. Smanjite korist ostvarenu protupravnom radnjom
42. Smanjite provokacije
43. Otklonite izgovore za injenje krivinih djela
44. Pronaite ko je odgovoran za problem
45. Odaberite odgovore koje je vjerovatno mogue provesti
Procijenite uinak
46. Provedite evaluaciju procesa
47. Znajte koristiti kontrole
48. Razmotrite geografsko i vremensko premjetanje kriminaliteta
49. Provjerite premjetanje na druge mete, taktike i oblike kriminaliteta
50. Pozorno pratite dolazak novih poinitelja
51. Budite oprezni prema neoekivanim efektima
52. Oekujte preuranjen pad kriminaliteta
53. Testirajte znaajnost
Komunicirajte efektivno
54. Ispriajte jasnu priu
55. Izradite jasne mape
56. Koristite jednostavne tabele
57. Koristite jednostavne slike
58. Neka vaa prezentacija nosi snanu poruku
59. Neka vaa prezentacija bude svrsishodna
60. Dajte svoj doprinos bazi znanja
Rjenik odabranih pojmova/Indeks

SADRAJ

27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.

1 1.Ponovo razmislite o svom


poslu

Kao i veina kriminalistikih analitiara, vjerovatno


razmiljate o svom poslu na prilino skroman nain.
Krivina djela ne rasvjetljavate sami, niti u svom
odjeljenju preuzimate vodstvo u odreivanju prioriteta
u borbi protiv kriminaliteta. Umjesto toga, vi
obraujete veliki broj podataka za one koji obavljaju
pravi posao na iznalaenju boljih naina otkrivanja i
hapenja poinitelja krivinih djela. Vi odgovarate na
zahtjeve policajaca na terenu i vaih pretpostavljenih za
najsvjeijim statistikim podacima o krivinim djelima
provale ili otuenja motornih vozila. Vi vrite mapiranje
kriminaliteta za potrebe sedminih sastanaka, na
osnovu ega inspektor zna gdje da trai vei angaman.
Takoer, mjeseno prikupljate statistike podatke koji
su potrebni drugima u svrhu izvjetavanja. Drugim
rijeima, vi sjedite na zadnjem sjeditu dok drugi
odreuju pravac i od vas trae pomo samo kada im je
potrebna.
Ovaj Prirunik e vam pomoi da ponovo razmislite o
svojoj ulozi. ak i neko ko sjedi na zadnjem sjeditu
moe vozau koji je zalutao pomoi da pronae
odgovarajui pravac. Kontrola nad informacijama je
vrlo bitna, ali je sposobnost analize informacija od
najveeg znaaja. Osoba koja naui kako se to radi
postaje bitan lan tima. Ali ovdje nije rije o moi i
statusu, nego o izazovu s kojim se suoavaju sve
policijske snage: na koji nain rijeiti probleme
kriminaliteta koji traju u kontinuitetu ili se ponavljaju?
Razmislite o sebi kao o lanu tima koji pomae u
rjeavanju tih problema, s posebnom ulogom u tom
timu. Dok budete koristili ovaj Prirunik poet ete
uviati nain na koji ete izvravati tu ulogu i shvatit
ete koliko je ona vana.
Da biste obavljali svoju bitnu ulogu, potrebno je da
znate vie. Mi pod tim ne podrazumijevamo
osposobljavanje za praktino koritenje raunara niti
usavravanje sposobnosti mapiranja, bez obzira koliko
su i oni vani. Potrebno je da vie nauite o samom
kriminalitetu, da u svom odjeljenju postanete resurs
kao strunjak za kriminalistiku analitiku na svom
podruju teritorijalne nadlenosti. Ako se javi novi talas
provalnih kraa, vi trebate biti prvi koji ete to saznati i
prvi to rei. Analizirajte i mapirajte statistike podatke i
sami doite do osnovnih injenica. Ako ekate, drugi e
umjesto vas rei ta se deava bez bilo kakve injenine
osnove. Ponovo ete biti poslani na zadnje sjedite. Vi

ste osoba od injenica i stoga morate pronai


informacije to je prije mogue, koristei najbolja
mogua sredstva. To znai da ete esto izlaziti
izvan okvira policijskih podataka. Zato e vas ovaj
Prirunik uputiti kako da koristite druge izvore
podataka, ukljuujui i razgovore sa rtvama i
poiniteljima, i evidencije o poinjenim krivinim
djelima koje uvaju privredni subjekti. Prvi korak je
da postanete izvor informacija. Idealno bi bilo da
postanete i izvor savjeta. Da li ete postati takav
izvor zavisi o tome koliko je va nadreeni otvoren,
ali barem sa informacijama i podacima kojima
raspolaete moete ponuditi opcije ili podrati
sugestije drugih.
Posebno biste trebali znati ta je efikasno u
djelovanju policije, a ta nije: koliko su djelotvorne
nasumine policijske patrole? Koliko esto policija
zatie poinitelje u izvrenju krivinih djela? Koliko
esto su krivina djela rijeena tek naknadno, kroz
strpljivu kriminalistiku obradu predmeta ili uz
pomo forenzikih dokaza? U kojoj mjeri su
kriminalistiko,taktike radnje zasjeda i praenje
produktivni u smislu hapenja poinitelja? Koliki je
udio represivnih mjera u radnom vremenu
policijskog slubenika? Kolike su stope hapenja za
razne pojavne oblike kriminaliteta? U kojoj mjeri se
razna krivina djela uope prijavljuje policiji?
Odgovori na ova pitanja e vam rei zato su ak i
oni policijski slubenici koji najvie rade relativno
nedjelotvorni u spreavanju kriminaliteta i zato se
sve vei broj policijskih snaga danas okree
djelovanju policije usmjerenom na probleme.
Glavna svrha ovog Prirunika je da vas upozna s
djelovanjem policije usmjerenom na probleme, kao
i sa bitnom ulogom koji moete imati u njegovoj
primjeni. Ovaj Prirunik vam pomae da razlikujete
djelovanje policije usmjereno na probleme od
drugih vidova djelovanja policije u zajednici. On e
vam pokazati kako djelovanje policije usmjereno na
probleme moe postati djelotvorniji kroz koritenje
metoda environmentalistike kriminologije (koja
prouava sredinske determInante kriminaliteta) i
situacione prevencije kriminaliteta. U njemu su
pojedinano opisane etiri faze projekta
usmjerenog na probleme ispitivanje (skeniranje) u
cilju otkrivanja kriminalistikog problema, dubinska
analiza konkretnog problema, odgovor na problem
kroz primjenu rjeenja i procjena rezultata projekta
i dati su primjeri podataka i informacija do kojih
biste mogli doi u okviru svake faze. Na kraju, u
Priruniku su ilustrirane upravo one vrste analiza
koje moete preduzeti u sve etiri faze kako biste
postali djelotvoran lan tima koji radi na rjeavanju
problema.
Sve faze projekta usmjerenog na probleme

zahtijevaju da ostanete raditi na jednom projektu puno


due nego to to zahtijeva vaa tradicionalna analitika
uloga. Stoga moete oekivati da ete na projektu
umjerenom na probleme raditi sedmicama ili ak
mjesecima, a ne svega nekoliko sati koliko je potrebno
za odreivanje kriminogenog arita provala ili pisanje
mjesenog izvjetaja. Kada je potrebna detaljna
procjena rezultata, va angaman se moe produiti i
za vie od godinu dana. Moda ete trebati to objasniti
slubenicima koji vam se obrate za pomo. U poetku
mogu biti iznenaeni to oekujete da ete toliko dugo
ostati na projektu, ali e ubrzo poeti cijeniti va trud i
odlunost da uspijete.

Ponovo razmislite o svom poslu:


-

postanite strunjak za kriminalistiku analitiku


saznajte ta je djelotvorno u policijskom
postupanju
promovirajte rjeavanje problema
zauzmite svoje mjesto u projektnom timu
savladajte environmentalistiku kriminologiju
usavrite svoje istraivake vjetine
djelotvorno komunicirajte
osnaite svoju profesiju

Uzalud ete izgubiti vrijeme ako ne budete u stanju


drugima prenijeti rezultate vaeg rada. U Priruniku su Daljnja literatura:
na vie mjesta date sugestije kako moete djelotvornije
voditi komunikaciju prianjem prie uz koritenje
Braga, Anthony (2002). Problem,Oriented Policing and
jednostavnih mapa i tabela. Svojim prezentacijama
Crime Prevention, Monsey, NY: Criminal Justice Press.
trebate pokuati ukazati na mogu pravac djelovanja, s
tim da uvijek morate objasniti ogranienost podataka i
slubenicima otvoreno rei da su vae preporuke
bazirane na najboljim pretpostavkama, a ne na
injenicama.
Ovaj Prirunik vam ne moe rei ta sve trebate znati ili
uraditi da biste postali kriminalistiki analitiar koji
rjeava probleme. Morate neprestano nastojati jaati
svoje strune i tehnike vjetine i ii ukorak sa
najnovijim deavanjima u relevantnim oblastima.
Morate preduzeti inicijativu za iznalaenje
djelotvornijih naina prikupljanja informacija i
efikasnijih naina njihove analitike obrade, s obzirom
na to da ete imati vie vremena za analitiki rad na
problemu ako niste optereeni rutinskim poslovima i
zadacima. Morate itati iru literaturu i istraivati
informacije iz drugih izvora. Kroz cijeli Prirunik
savjetujemo koritenje dodatne literature, s tim da
ete i sami morati iznai novi materijal, naprimjer,
putem umreavanja sa analitiarima iz drugih
odjeljenja te pohaanja strunih skupova
kriminalistikih analitiara, policije i kriminologa. A na
takvim skupovima pokuajte putem prezentacija o
korisnim analizama ili analizama koje ste u
meuvremenu preduzeli prenijeti nove pouke.
Ukratko, trebali biste poeti sebe doivljavati puno vie
od pukog tehniara, kao nekoga ko je vjet u obradi i
predstavljanju podataka. Trebali biste postati neko
poput istraivaa ali sa vrlo praktinim fokusom
neko ko unosi upravo ono najbolje to nauka prua
kako bi djelovanje policije bilo djelotvornije. I, ustvari,
priznati da ste dio profesije u nastajanju kojoj upravo vi
moete pomoi da se dalje razvija.

22.Postanite strunjak za

kriminalistiku analitiku
na svom podruju
nadlenosti

Koliko puta su vam u toku rada postavljena ovakva


pitanja:
,Na kojim lokacijama su trenutno najuestalije krae
automobila?
-U kojim se prodavnicama prehrambenih proizvoda
uestalo dogaaju pljake i zbog ega?
-ta provalnici kradu iz prodavnica i gdje prodaju
ukradenu robu?
-Da li u ulicama s jaom rasvjetom rjee vre
krivina djela?
-U kojim se stambenim objektima odvija trgovina
narkoticima?
Na neka od ovih pitanja niste bili u mogunosti
odmah odgovoriti, a na neka ste dali odgovor tek
nakon to ste proveli posebne analitike radnje. Ali
pretpostavimo da ste odgovore i ak puno vie
informacija imali u malom prstu. Pretpostavimo da
ste strunjak za kriminalistiku analitiku na podruju
teritorijalne nadlenosti vaeg odjeljenja. Ustvari,
niko drugi ne moe ispuniti tu ulogu:
-Svaki policijski slubenik je previe
odgovaranjem na telefonske pozive.

zauzet

-Pripadnici kriminalistike policije su fokusirani na


konkretne predmete.
-Policijski narednik vri nadzor nad aktivnostima
vezanim za policijski posao na nivou sektora.
-Naelnik
Operativno,komunikacijskog
centra
policije vre nadzor nad odzivima policijskih patrola
u veim geografskim podrujima.
-Komandir, njegovi pomonici i inspektori
obavljaju poslove rukovoenja i upravljanja.
Ukratko, niko ne moe sm sagledati cjelokupnu
sliku kriminaliteta. Ali, ako postanete strunjak

za kriminalistiku analitiku, vae odjeljenje e


imati na raspolaganju vie informacija, bie
efikasnije i moi e koristiti vlastite resurse u
radu na smanjenju stope kriminaliteta. Stvorile
bi se vee mogunosti upozorenja graana,
otkrivanja poinitelja i iniciranja aktivnosti na
spreavanju kriminaliteta. Ukratko,
prikupljanjem pravih informacija mogli biste
pomoi velikom broju ljudi.
Da biste u svom odjeljenju postali strunjak za
kriminalistiku analitiku, redovno provodite
vrijeme s dispeerom i razgovarajte s
policajcima o onome to oni opaaju na terenu.
Nemojte zaboraviti da se policajci koji rade u
nonoj smjeni moda nee sresti s policajcima
iz jutarnje smjene i da se policajci u patroli u
jednom dijelu grada moda nee susresti s
policajcima u drugom dijelu grada. Oni esto
razgovaraju o izuzecima, a ne o pravilima, o
onome to ih je naljutilo, a ne o rutinskim
poslovima. Bez obzira, rutina je sr
kriminalistike analitike.
Pridruite se policijskim patrolama onoliko
esto koliko vam to vrijeme dozvoljava. Ne
samo da ete na taj nain bolje upoznati
policajce iz vae agencije, nego ete stei bolji
osjeaj za ono to rade, kao i za probleme sa
kojima se susreu na terenu. Matt White,
kriminalistiki analitiar pri Slubi erifa policije
u Jacksonvilleu, u amerikoj saveznoj dravi
Florida, preporuuje da sa sobom uvijek nosite
laptop sa ugraenim podacima geografskog
informacionog sistema (GIS). To e vam
omoguiti da uporedite informacije o
odreenom podruju sa percepcijom policajaca
na terenu.
Mjestima izvrenja krivinih djela se uvijek daje
velika panja ako se radi o najteim krivinim
djelima, ali ne uvijek ako se radi o lakim
djelima iz oblasti opeg kriminaliteta. Moete
puno nauiti ako ih obilazite, posebno kada
nastojite shvatiti neki poseban kriminalistiki
problem. Poreenjem policijskog zapisnika sa
uviaja s vaim linim opservacijama moete
uvidjeti da neki bitni detalji vezani za mjesto
izvrenja i okolnosti sluaja nisu uneseni u
zapisnik moda iz razloga to obrazac
zapisnika sa uviaja izriito ne zahtijeva takve
informacije. Naoruani znanjem, upravo vi
moete predloiti izmjene obrasca zapisnika
kako bi bile obuhvaene sve informacije koje su

bitne i za otkrivanje poinitelja i za iznalaenje


naina spreavanja poinjenja takvih krivinih
djela ubudue.
Uvijek nastojte biti upoznati sa stanjem i
kretanjem kriminaliteta. Svake sedmice
proitajte vie zapisnika sa uviaja kako biste
vidjeli da li ima neto novo. Posvetite panju i
djelima u pokuaju (vidi okvir). Neki poinitelji
krivinih djela prolaze kroz proces pokuaja i
promaaja u traganju za novim nainima sticanja
koristi injenjem protupravnih djela. Oni koji
pokuavaju prevariti aparate za prodaju
ulaznica i karata ili bankomate mogu imati
potekoa u iznalaenju uspjene metode. Ali
kada je pronau, glas e se proiriti. Ako vam je
njihova metoda poznata, moda ete s njom
upoznati policajce i ostale slubenike.
Vrlo esto kriminalistiki problem lokalnog
karaktera postoji i negdje drugdje. Policija iz
vae organizacije se moda susree s valom
kraa na gradilitima, to nikad ranije nije bio
problem. Ali zato moete biti sigurni da je isti
problem postojao negdje drugdje. Stoga je
vano da budete upoznati s promjenama u
metama krivinih djela i nainu poinjenja.
Internet je dobar izvor informacija o vrstama
kriminaliteta s kojima se drugi susreu. Takoer
trebate pitati i svoje kolege, kriminalistike
analitiare, u drugim policijskim upravama.
Moda se susreu upravo s istim problemom ili s
istom grupom poinitelja.
Nemojte se ograniavati samo na policiju jer
informacije o konkretnim problemima
kriminaliteta moete nai i u drugim izvorima:
-Gradski komunalni redari mogu uoiti propadanje
gradskih etvrti prije nego to to drugi primijete.
-Vlasnici barova su upoznati s konzumiranjem
alkohola od strane maloljetnih osoba, loom
uslugom i nemarnim rukovoenjem (u drugim
barovima, svakako!).
-Direktori kola su vrlo dobro upoznati s nasiljem i
huliganstvom u koli.
-Vlasnici malih preduzea su alarmirani o
problemima koji se odnose na njihov prostor.
Naprimjer, apotekar zna ta mu je ukradeno iz
apoteke i da li se oko apoteke zadravaju osobe pod
uticajem alkohola.

-Osoblje traumatolokih odjela se susree s mnogim


povredama prouzroenim krivinim djelima. Osoblje
takve povrede evidentira, ali ih moda ne prijavljuje
policiji.
-Osoblje sklonita za ene ili sigurnih kua za rtve
silovanja poznaje najee pojavne oblike nasilja u
porodici puno vie nego veina policijskih slubenika.
-Slubenici privatnih zatitarskih firmi esto prvi
doznaju da se dogodio neki incident. Ali takoer
imaju i informacije koje mogu doprinijeti vaem
opem razumijevanju pojavnih oblika
kriminaliteta na lokalnom nivou.
Sami poinitelji predstavljaju iznenaujui izvor
informacija. Iako nee uvijek priznati da su
poinili neko krivino djelo, esto su voljni
ispriati kako se to obino radi. Mnogi
poinitelji su, ustvari, vrlo priljivi na temu
kriminalnog zanata i precizno e vam objasniti
kako biraju mete, gdje i kako prodaju ukradenu
robu od vrijednosti, za im poinitelji krivinih
djela ovih dana naroito tragaju i slino. Ponekad
je vrlo korisno zamoliti kolege policajce da
pokuaju doi do tih informacija od poinitelja.
Na kraju, i same rtve vam mogu rei puno toga
o kriminalu. to se tie krivinih djela poput
provale u domove, oteeni moda ne mogu
odrediti precizno vrijeme poinjenja takvog
djela, ali zato znaju mjesto ulaska u kuu, koje su
stvari nestale, koja je prostorija ili sprat bio
prazan, itd.
Kako moete postati strunjak za kriminalistiku
analitiku na vaem podruju nadlenosti:
-Udaljite se od kompjutera!
-Razgovarajte s policajcima o onome to oni
primjeuju.
-Pridruite se patrolama i provodite vrijeme s
dispeerima.
-Obiite mjesta poinjenja
analizirajte zapisnike o uviaju.

krivinih

djela

-Provjerite neuspjele pokuaje krivinih djela kako


biste utvrdili ta se tano dogodilo.
-Razgovarajte s predstavnicima gradskih vlasti o
odreenim vrstama krivinih djela.

-Razmijenite informacije s privrednim drutvima i


privatnim zatitarskim firmama.

PRIPREMITE SE

-Pitajte analitiare iz oblinjih gradova o


promjenama u metama i obrascima injenja
krivinih djela.
-Zamolite policajce da od poinitelja krivinih djela
doznaju kojim su se metodama sluili.
-Traite precizne informacije od rtava o tome kada
je krivino djelo izvreno, gdje i kako.
-Dajte svoj doprinos unapreenju obrasca zapisnika
o uviaju i podataka koji su njime obuhvaeni.

Uenje iz neuspjelih pokuaja


Slubenici Policijske uprave Chula Vista, u amerikoj saveznoj dravi California, bili su svjesni da se procvatom
stanogradnje u gradu Chula Vista moe pogorati problem provala u stambene objekte. Nove kue su bile
namijenjene bogatim branim parovima koji bi u toku dana bili odsutni iz kua kada bi rizik od izvrenja
krivinog djela provale bio najvii. Stoga je policija odluila ispitati djelotvornost postojeih sigurnosnih mjera
predostronosti kako bi vidjela da li je mogue bilo koju takvu mjeru ugraditi u nove kue ili je predloiti
vlasnicima kua. Cathy Burciaga, jedna od kriminalistikih analitiara u PU Chula Vista, uporedila je izvrene
provale s pokuajima provale na uzorku od 569 stambenih jedinica u periodu od 18 mjeseci. Rezultati su
pokazali da je potrebno ugraditi sigurnosne brave na bona i glavna ulazna vrata na novim kuama. Kroz
razgovore sa 250 rtava i 50 provalnika dolo se do informacije da niti jedan provalnik nije razbio prozor sa
duplim staklom da bi uao u kuu. Zbog toga je preporueno da svi prozori na novim kuama imaju dupla
stakla i da budu u skladu sa striktnim standardima zatite od nasilnih provala.
Izvrene provale

Poukaj provale

Uinkovito?*

Od sumraka do zore

28%

29%

Ne

Pri unutranjem osvjetljenju

26%

29%

Ne

Unutranje svjetlo na automatsko paljenje

9%

11%

Ne

uzorku od 569 stambenih jedinica u periodu


su pokazali da je potrebno
ugraditi
28%od 18 mjeseci. Rezultati
25%
Ne
sigurnosne
brave
na
bona
i
glavna
ulazna
vrata
na
novim
kuama.
Kroz
razgovore
sa
250
rtava
i 50
Sigurnosne brave na glavnim i sporednim vratima 15%
29%
Da
provalnika
dolo
se
do
informacije
da
niti
jedan
provalnik
nije
razbio
prozor
sa
duplim
staklom
da
bi uao u
Vanjski detektor kretanja
23%
36%
Da
Ostavljen
kuu. Zbog
upaljen
toga
radio/TV
je preporueno da svi prozori
9% na novim kuama
18% imaju dupla stakla i daDabudu u skladu sa
Aktiviranje
36%
Da
striktnimalarma
standardima zatite od nasilnih 19%
provala..
Sigurnosna brava na glavnim ulaznim vratima

*"Da"znai prisutno u veem broju neuspjelih pokuaja nego u izvrenim provalama.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

3.Znajte ta je djelotvorno (a

ta nije) u policijskom
postupanju
Dokazi o onome to ini policiju djelotvornom
ukazuju na izuzetno vanu ulogu kriminalistike
analitike u radu policije u 21. vijeku.
Razumijevanje ovog istraivanja vam moe
pomoi da u operativnoj praksi primijenite
pouke koje je policijska profesija izvukla iz svog
rada u zadnjoj treini vijeka.
Provedeno je opseno istraivanje da bi se utvrdilo
koje su policijske prakse djelotvorne u smanjenju
stope kriminaliteta, a koje prakse nisu djelotvorne.
Nedavno je Nacionalna akademija nauka formirala
komisiju u ijem sastavu djeluju strunjaci iz oblasti
drutvenih nauka sa zadatkom da izvre pregled
svih istraivanja u policiji, kao i pitanje
djelotvornosti policije. Slika u daljnjem tekstu je
preuzeta iz tog izvjetaja i prilagoena potrebama
ovog Prirunika. Najmanje djelotvorni pristupi
smanjenju stope kriminaliteta nalaze se u donjem
lijevom kvadratu, a najdjelotvorniji su u gornjem
desnom.
U donjem lijevom uglu imamo standardni model
rada policije. To je dominantna strategija rada
policije u Sjevernoj Americi. Standardni model
karakterizira njegovo oslanjanje na provoenje
zakona i nedostatak fokusa. Tu nalazimo redovno
patroliranje u cilju odvraanja od injenja krivinih
djela, brzo reagiranje policije na razne zahtjeve za
pruanjem intervencije, istrane radnje i druge
operativno,taktike mjere i radnje kojima se prave
male razlike meu karakteristinim obiljejima
osoba, mjesta, vremena i situacija. Suoeni sa
zahtjevima javnosti da se smanji stopa kriminaliteta,
javni dunosnici i novinari, koji su vjerni
standardnom modelu djelovanja policije, zahtijevat
e vei broj policajaca, bre reakcije policije,
poveanu vidljivost i prisutnost policije, vie stope
uspjenosti u istragama i vei broj hapenja.
Jednako je vano ono na emu novinari i javni
dunosnici ne insistiraju, a to je: vea preciznost u
odgovoru na pitanja: ko, ta, kada, gdje, zato i kako
se izvravaju krivina djela; kakva je razlika meu
raznim oblicima kriminaliteta; mogunost
ukljuivanja drugih javnih i privatnih institucija u
rjeavanje krivinih djela; ili primjena
izvanpolicijskih alternativa.

U nekim prvim istraivanjima djelotvornosti rada


policije uzeti su u obzir aspekti standardnog modela.
Kroz ta istraivanja nikad nije utvreno da standardni
model ima bilo kakav zamjetljiv uinak na injenje
krivinih djela i prekraja protiv javnog reda i mira ili
na strah od kriminala. Nasumino patroliranje, brze
reakcije policije, istrane radnje i hapenja mogu biti
vrlo korisni u druge svrhe, ali ne bismo trebali
oekivati njihov uinak u smislu smanjenja broja
krivinih djela i prekraja protiv javnog reda i mira.
Ne postoje vrsti dokazi da e poveanje broja
policajaca na tim poslovima uticati na smanjenje
stope kriminaliteta.
Da bi se postigao efekat na ukupni obim
kriminaliteta, u istraivanju se jasno sugerira da
policijske strategije moraju obuhvatiti dva elementa.
Ona su predstavljena na dvjema osama na slici u
daljnjem tekstu. Prvo, u strategiju je potrebno unijeti
razliite pristupe suzbijanju krivinih djela i prekraja
protiv javnog reda i mira. To znai da se kroz
djelovanje policije moraju rjeavati krivina djela i
prekraji protiv javnog reda i mira koritenjem ireg
raspona metoda, osim tradicionalnih oblika
policijskog djelovanja. Ova ideja je predstavljena na
vertikalnoj osi. Postoje dokazi da saradnja policije s
graanima i djelovanje izvan tradicionalnog
policijskog modela mogu imati skromne efekte na
smanjenje obima krivinih djela i prekraja protiv
javnog reda i mira, a to su kontakti izmeu policije i
graana blii, to je vea vjerovatnoa da e takva
saradnja imati uinak na smanjenje stope
kriminaliteta.
Drugi element koji je neophodan za vrlo djelotvoran
rad policije je fokus. Ovaj element je predstavljen na
horizontalnoj osovini. Generalno, postoje vrsti
dokazi da geografski koncentrirano djelovanje policije
na arita kriminala ili prekraja protiv javnog reda i
mira moe biti djelotvorno, barem kratkorono.
Drugim rijeima, uinak fokusiranog patroliranja u
vrlo malim podrujima s visokom stopom
kriminaliteta (naprimjer, uglovi ulica i prostor ispred
stambenih objekata) je skroman u pogledu obima
kriminaliteta, ali visok u pogledu spreavanja
prekraja protiv javnog reda i mira. To se moe
postii sa ili bez intenzivnih mjera na otkrivanju i
hapenju poinitelja. CompStat i druge srodne
inovacije s kraja hiljadu devetsto devedesetih godina
nastoje iskoristiti ove nalaze istraivanja. Ured
policije u zajednici objavio je Vodi usmjeren na
probleme u kojem je objanjeno kada su energine
mjere i srodne operativno,taktike radnje
djelotvorne, a kada nisu (vidi Daljnju literaturu).

Ako je svega nekoliko osoba odgovorno za veinu


krivinih djela ili prekraja protiv javnog reda i mira,
u tom sluaju bi se njihovim uklanjanjem s ulice
trebao smanjiti kriminal. Iako u principu zdrava
ideja, ona jo uvijek nije dovoljno testirana kroz
istraivanja te nam stoga nije poznato da li su
programi za povratnike u kriminal djelotvorni ili je
to samo ideja koja obeava, ali koja se jo uvijek ne
moe djelotvorno provesti u djelo.
U djelovanju policije usmjerenom na probleme
primjenjuje se oba elementa i kombiniraju razni
pristupi s fokusiranom radnjom. Koliko je to
djelotvorno? Postoji mnotvo dokaza do kojih se
dolo primjenom slabih i jakih istraivakih metoda,
a koji konzistentno potvruju da se ovakvom
kombinacijom uistinu smanjuje broj krivinih djela i
prekraja protiv javnog reda i mira. Prvo,
primijenjen je veliki broj metoda rjeavanja
problema nakon to koncentrirano djelovanje
policije nije proizvelo dugotrajne efekte na
smanjenje kriminaliteta, zbog ega je bilo potrebno
uraditi neto drugo. U jednom od najsvjeijih
primjera, policija u gradu Newport News, u saveznoj
dravi Virginia, borila se vie od deset godina protiv
izuzetno visoke stope provalnih kraa u stambenoj
etvrti New Briarfield. Postigla je odreene
kratkorone rezultate zahvaljujui raznim
metodama policijskog djelovanja, kao to su
pjeake patrole i mini policijske stanice. Ali svaki
put kada bi policija bila premjetena iz kvarta New
Briarfield, dolo bi do naglog porasta broja provala.
Ali tek nakon to je primijenila pristup usmjeren na
problem, u kojem su bili ukljueni graani, uprava
za iznajmljivanje stanova u vlasnitvu drave,
vatrogasna sluba, odjeljenje komunalne policije,
ameriko Ministarstvo stanogradnje i urbanog
razvoja, policija je uspjela znatno smanjiti broj
provala. Drugo, kada je uporeeno rjeavanje
problema na aritima preprodaje droga sa
tradicionalnim policijskim modelom primijenjenim
na istim aritima u okviru randomiziranog
eksperimenta provedenog u gradu Jersey City, u
saveznoj dravi New Jersey, David Weisburd i
Lorraine Green su ustanovili da rjeavanje problema
ima vei uinak. Iako je fokusirano policijsko
postupanje djelotvornije nego nefokusirano
policijsko postupanje, fokusirano rjeavanje
problema je ak djelotvornije.
Pouke iz istraivanja provedenog u toku jedne
treine vijeka su danas jasne. Da bi postupanje
policije bilo djelotvorno, potrebni su i fokusirana

panja i raznovrsni pristupi. Najmanje je djelotvorno


postupanje u kojem policija ne koristi niti jedan ovaj
element. Razlozi su takoer jasni. Ako se koriste
razliiti pristupi bez fokusa, onda je teko primijeniti
odgovarajui pristup na mjesta i na ljude koji to
najvie zahtijevaju. Ako je policija fokusirana na
kriminogena arita i primjenjuje samo zakonski
propisane policijske ovlasti, ona time ograniava
svoju djelotvornost. Potpuno djelotvorna policijska
agencija mora koristiti detalje ukupne situacije
krivinog djela da bi smanjila mogunosti izvrenja
krivinih djela ubudue. Kriminalistiki analitiari
imaju bitnu ulogu u primjeni oba elementa precizno
se fokusiraju na problem uz koritenje svojih
analitikih metoda i pruaju pomo u osmiljavanju
odgovarajuih kriminalistikih taktika kojima su
obuhvaeni detalji otkrivenih problema. Upravo to
ini 21. vijek vijekom kriminalistike analitike u radu
policije.

Scott, Michael (2003). The Benefits and Consequences


of Police Crackdowns. Problem,Oriented Policing
Guides. Response Guides Series No. 1. Washington,
DC: Office of Community Oriented Policing Services.
(dostupno na: www.popcenter.org i
www.cops.usdoj.gov).

Weisburd,DavidandJohn Eck(2004). "What CanPolice


DotoReduceCrime,DisorderandFear?"TheAnnalsof
theAmericanAcademy ofPoliticalandSocialScience
593:42,65.
Djelotvornost strategija djelovanja policije

Raznolikost pristupa

Velik:
Primjena irokog
raspona pristupa,
ukljuujui i striktno
zakonske ovlasti

Mali:
Oslanjanje gotovo
iskljuivo na striktno
zakonske ovlasti

Djelovanje policije
usmjereno na problem

Djelovanje policije u
zajednici
Malo dokaza ili dokazi
ne postoje o
djelotvornosti
Bezlino djelovanje policije (npr. bilteni)
Slabi do umjereni dokazi
Lini kontakti u djelovanju policije u zajednici
Kontakti izmeu policije i graana puni
uzajamnog potovanja
Unapreenje legitimiteta policije
Pjeake kontrole (samo smanjenje straha)

Skromni dokazi o djelotvornosti


Djelovanje policije usmjereno na problem
Snani dokazi o djelotvornosti
Rjeavanje problema u aritu

Standardni model
Malo dokaza ili dokazi
ne postoje o
djelotvornosti
Poveanje broja policijskih slubenika
Ope patrole
Brza reakcija
Nastavak istranih radnji
Hapenja poinitelja i rtava djela
nasilja u porodici

Nizak

Fokusirano djelovanje policije


Nekonzistentno ili slabo
Istrage protiv recidivista
Umjereni do snani dokazi o
djelotvornosti
Fokusirane intenzivne zakonom propisane mjere
Patrole u aritima

Fokus

Visok

Prilagoeno iz National Research Council (2003), Fairness and Effectiveness in Policing: The Evidence.
Committee to Review Research on Police Policy and Practice. Edited by Wesley Skogan and Kathleen Frydl.
Washington, DC: The National Academies Press. Slika 6.1 i Tabela 6.1, str. 248,249.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PRIPREMITE SE

Daljnja literatura:

4.Postanite strunjak za

djelovanje policije usmjereno


na probleme
Kada se dogodi neko teko krivino djelo, od
policije se oekuje da odmah reagira. Ona rtvama
mora pomoi, umiriti ih i odmah preduzeti
operativne radnje u cilju hapenja poinitelja. Ipak,
vidjeli smo da policija vie puta nije bila u stanju
uhapsiti krivce, a kada ih otkrije i uhapsi, nije
uvijek u stanju osigurati osuujuu presudu.
Takoer smo svjedoci da nasumino patroliranje
koje javnost oekuje ne predstavlja djelotvoran
nain hapenja poinitelja krivinih djela. To znai
da veliki dio policijskog postupanja koje se
preduzima u cilju ispunjenja oekivanja javnosti
tek u ogranienoj mjeri doprinosi kontroli
kriminaliteta.
Da su im poznate te injenice, graani ne bi bili
ravnoduni prema smanjenju broja patrola ili
slabijim odgovorom policije na teka krivina djela.
Radije bi od policije oekivali da paralelno s
tradicionalnim djelovanjem iznae nove i bolje
naine kontrole kriminaliteta. Rukovodstvo policije
nastoji postii upravo to kroz eksperimente sa
CompStatom, nultom tolerancijom, djelovanjem
policije u zajednici i djelovanjem policije
usmjerenim na probleme (ili na rjeavanje
problema, kako se obino naziva). Dok
kriminalistiki analitiari imaju ulogu u svim ovim
inovativnim programima, djelovanje policije
usmjereno na probleme ih stavlja u prvi plan i daje
im bitnu funkciju u timu. Zbog toga trebate to
savladati.
Herman Goldstein je u dokumentu objavljenom
1979. godine uveo koncept djelovanja policije
usmjerenog na probleme. Njegova ideja je bila
jednostavna. Naime, djelovanje policije se u svojim
temeljima mora odnositi na promjenu uvjeta koji
doprinose ponavljanju problema u kriminalistikoj
praksi, a ne samo na odgovor na incidentne
situacije dinamikom kojom one nastaju i na
pokuaje spreavanja incidenata putem
preventivnih patrola. Za policiju je demoralizirajue
da se stalno vraa na isto mjesto ili da se uvijek
iznova bavi problemima koje izaziva ista manja
skupina prijestupnika. Policija se osjea zasutom
ogromnim brojem poziva i juri naokolo u

uzaludnom nastojanju da na sve pozive odgovori. Da


bi izbjegla ovu zamku, prema Goldsteinu, policija
mora usvojiti pristup rjeavanju problema u okviru
kojeg e djelovati u etiri faze:
1.Skeniranje podataka kako bi otkrila kriminalne
obrasce incidenata s kojima rutinski postupaju.
2.Podvrgavanje tih obrazaca (ili probleme) dubokoj
analizi uzroka.
3.Iznalaenje novih naina prijevremenog
interveniranja u lancu uzrono,posljedinih veza kako
bi se smanjila vjerovatnoa da e se isti problemi
javljati ubudue. Nove strategije nisu ograniene na
kriminalistiko,operativne mjere i radnje na
otkrivanju, hapenju i krivinom gonjenju poinitelja.
Ne naputaju se instrumenti krivinog prava kada
postoji vjerovatnoa da predstavljaju najdjelotvorniji
odgovor, dok se djelovanjem policije usredsreenim
na probleme nastoje iznai i drugi potencijalno
djelotvorni odgovori (koji eventualno zahtijevaju
partnerstvo s drugima) sa visokim prioritetom
stavljenim na prevenciju kriminaliteta.
4.Procjena uinka intervencija i, ako nisu uspjele,
zapoinjanje procesa iznova.
SARA je engleski akronim koji se odnosi na ove etiri
faze rjeavanja problema scanning (skeniranje),
analysis (analiza), response (odgovor) i assessment
(procjena). Svaka faza je detaljno obraena u
nastavku Prirunika, ali ve sada uviate zbog ega
imate sredinju ulogu u djelovanju policije
usmjerenom na probleme. Vi ste osoba koja je
najbolje upoznata s operativnim podacima i znate
kako ih najbolje analizirati i mapirati u cilju otkrivanja
obrazaca koji lee u osnovi veine krivinih djela. Vi
moda znate bolje od bilo kojeg drugog slubenika u
vaem odjeljenju kako ete iskoristiti operativna
saznanja u svrhu evaluacije novih inicijativa. Ako ste
se opredijelili da postanete strunjak za
kriminalistiku analitiku na podruju koji teritorijalno
pokrivate, onda ete znati i gdje moete pronai
druge relevantne informacije o problemima; gdje
ete na internetu i u strunoj literaturi pronai
informacije o uspjeno provedenim odgovorima u
drugim gradovima; kako moete iskoristiti uvide
environmentalistike kriminologije u razvijanju
analize problema; i kako moete predvidjeti i
izmjeriti svaki oblik premjetanja kriminaliteta.
Ukoliko niste svakodnevno ukljueni u sve etiri faze,
projektom djelovanja policije usmjerenog na
probleme nee se postii sutinsko i odrivo

smanjenje problema.
Rjeavanje problema moe biti teko. Najvee
potekoe se javljaju u fazama analize i procjene,
upravo gdje vi moete dati najvei doprinos. Tako je
od samog poetka Goldstein tvrdio da rad policije
usmjeren na probleme u sutini zavisi o postojanju
vrhunskog analitikog kapaciteta u policiji i isti
argument je ponovio i u svojoj najnovijoj publikaciji.
Ustvari, uveliko je podrao ideju da se napie ovaj
Prirunik koji se direktno odnosi na ulogu
kriminalistikog analitiara u djelovanju policije
usmjereno na probleme.
Vi ete se moda sloiti s tim da imate sutinsku
ulogu u projektima usmjerenim na probleme, ali
ete se moda zapitati kako moete ikada uspjeti u
toj ulozi s obzirom na realne okolnosti vaeg posla.
Kako moete posvetiti onoliko vremena koliko je
potrebno za tu vrstu paljive analize? Kako moete
ostati predani projektu kroz due vrijeme kada se
od vas konstantno trai da to prije ili odmah
uradite statistike izvjetaje i mape? Kako ete biti
prihvaeni kao jednak lan tima, posebno ako ste
civil? Kako moete funkcionirati kao jednak lan
tima kada va nadreeni eli da mu svaku analizu
koju predloite i sve to ste uradili dostavite na uvid
i odobrenje prije nego to to ode izvan vaeg
odjeljenja? Kako moete obuzdati prirodnu
nestrpljivost slubenika da preu na rjeenje prije
nego to je zavrena analiza? Kako ih moete
ubijediti da razmotre rjeenja osim otkrivanja i
hapenja poinitelja? Kako biste postupili ako vas
drugi kritiziraju da ste vie zainteresirani za
istraivanje nego za praktinu akciju? Ukratko,
moda ete se zapitati na kakvoj planeti ivimo s
obzirom na to da ona sigurno vie ne lii na ono to
vam je do sada bilo poznato.
Ovo su validna pitanja, ali vjerujemo da se
djelovanje policije mijenja i da vi moete pomoi da
se te promjene ubrzaju. Pritisak na policiju da
postane djelotvornija se polako poveava i davno je
prolo vrijeme kada su efovi policije govorili da bi
sasjekli kriminal samo kad bi imali vie resursa.
Danas, barem u veim policijskim agencijama, oni
moraju podastrijeti detaljne dokaze da im je
potrebno vie resursa i moraju precizno objasniti
kako e ih koristiti. Njihov uinak se svakodnevno
puno detaljnije prati, a smanjenje stope
kriminaliteta koje policija u mnogim gradovima tvrdi
da je postigla opovrgava izgovore za neuspjeh.
Ukratko, nema sumnje da e se policija sve vie

oslanjati na podatke da bi dobila resurse i njima


djelotvorno upravljala. Osiguranjem tih podataka vi
moete usmjeriti val promjena u pravcu uspjenije
karijere u policiji, koja e vas u veoj mjeri
ispunjavati, iako ete morati strpljivo raditi kako biste
na vrijeme dostavljali informacije u formi koja je od
koristi vaoj organizaciji. Ako budete tako radili i ako
ostanete vrsto fokusirani na smanjenje stope
kriminaliteta, vi i vaa profesija ete postepeno
zauzeti sredinje mjesto u djelovanju policije a
djelovanje policije usmjereno na probleme vam
prua savren put do toga. Svi znamo da je rad
policije okupiran prolaznim pasijama koje slijede
jedna iza druge i gotovo istom brzinom nestanu im
se pojavi neto novo. Mnogi iskusni policajci neko
vrijeme igraju igru, ustvari, ekajui da efovi izgube
interes kako bi se mogli vratiti uobiajenim zadacima.
Ali djelovanje policije usmjereno na probleme nije
samo pasija. Ono donosi rezultate i traje.

Daljnja literatura:
Goldstein,Herman(1979). "Improving Policing:A
Problem,OrientedApproach." Crime&DelinquencyApril:
234,58.
Goldstein, Herman(1990). Problem,OrientedPolicing.
NewYork:McGrawHill.
Goldstein,Herman(2003). "OnFurtherDeveloping
Problem,OrientedPolicing.InProblem,OrientedPolicing.
FromInnovationtoMainstream." CrimePrevention
Studies,Volume15,editedbyJohannesKnutsson.
Monsey,NY:CriminalJusticePress.

55.Budite odani djelovanju


policije usmjerenom na
probleme
Neki rukovoditelji u policiji koje je privuklo policijsko
djelovanje usmjereno na probleme takoer
primjenjuju i druge strategije, kao to su djelovanje
policije u zajednici, djelovanje policije prema teoriji o
slomljenim prozorima, djelovanje policije koje se
oslanja na kriminalistiko,obavjetajne podatke i
CompStat. Ovisno o tome kako se ove druge
strategije provode, one mogu, ali i ne moraju biti
kompatibilne s modelom rada policije usmjerenog na
probleme. ak i kada se provode na kompatibilan
nain, one ipak nisu iste kao model orijentacije na
probleme. Zbog toga je izuzetno vano shvatiti kako
se policijsko djelovanje usmjereno na probleme
razlikuje od drugih strategija.
Djelovanje policije usmjereno na probleme
predstavlja
metodu
analize
i
rjeavanja
kriminalistikog problema. Policijsko djelovanje u
zajednici, s druge strane, predstavlja iru
organizacijsku filozofiju. Policijsko djelovanje u
zajednici podrazumijeva rjeavanje problema na
nain na koji to podrazumijeva i model policijskog
djelovanja usmjerenog na probleme, s tim to
takoer obuhvata i razvoj eksternih partnerstava sa
pripadnicima zajednice i drutvenih skupina. Osim
toga, policijsko djelovanje u zajednici se odnosi i na
organizacione promjene koje su potrebne u
policijskoj agenciji (naprimjer, decentralizirano
odluivanje, nadlenost nad odreenim geografskim
podrujem, obuka svih zaposlenih u agenciji, ocjena
uinka zaposlenih) koje su osmiljene kako bi se
pruila
podrka
kolaborativnom
rjeavanju
problema, partnerstvima u zajednici i opoj
proaktivnoj orijentaciji prema aspektima kaznenih
djela prekraja protiv javnog reda i mira. Stoga je
djelovanje policije u zajednici vie fokusirano na
interakciju izmeu policije i javnosti nego to je to
model djelovanja policije usmjeren na probleme i
predstavlja iru organizacijsku filozofiju koja
obuhvata principe policijskog djelovanja usmjerenog
na probleme. Ako je kvalitetan, rad policije u
zajednici prua snanu krovnu filozofiju koja
omoguava i policijsko djelovanje usmjereno na
probleme, dok rad policije u zajednici koji ne
obuhvata principe policijskog djelovanja usmjerenog
na probleme vjerovatno nee proizvesti sutinski

U modelu rada policije usmjerenog na probleme


identificirani su partneri ija je pomo potrebna
prilikom rada na konkretnom problemu. U idealnoj
situaciji model policije u zajednici obuhvata i to. Ako
su problem fiziki napadi oko autobusnih stanica,
neophodan partner e biti javni linijski gradski
prijevoznik putnika. Ako je problem kraa u
trgovinama, onda je potrebna saradnja s vlasnicima i
osobljem trgovina. Sami graani esto identificiraju
probleme. Odreeni pripadnici javnosti, meu njima i
poinitelji, mogu posjedovati bitne informacije koje
su korisne za analizu problema. Graani mogu
pomoi i u primjeni rjeenja (naprimjer, ako postave
sigurnosne brave ili ako prosjacima ne daju novac
prosjacima). A uspjeh nastojanja da se rijei problem
moe se definirati u smislu reakcije zajednice. Ali
zajednica u cjelini rijetko moe biti od pomoi u
posebnim operativno,tehnikim radnjama koje se
provode u sklopu analize problema, u osmiljavanja
rjeenja i evaluaciji. Osim stvaranja partnerstva
vezanog za konkretne probleme, modelom djelovanja
policije u zajednici takoer se nastoje izgraditi
partnerstva u cijeloj zajednici (kao i sa vladinim
organizacijama) kako bi se poveao nivo povjerenja i
opa saradnja meu njima. U tom smislu takav model
prevazilazi partnerstva opisana u kontekstu
djelovanja policije usmjerenog na probleme. Agencije
koje usvoje iru generalnu filozofiju policijskog
djelovanja u zajednici ne smiju dozvoliti
partnerstvima izgraenim u druge svrhe (izgradnja
povjerenja i saradnja) da oslabe partnerstva koja su
fokusiranija na rjeavanje problema i nastojanja koja
podstie i filozofija policijskog djelovanja u zajednici.
Zabuna oko ovih razlika najlake nastaje kada je u
fokusu projekta usmjerenog na problem gradska
etvrt loijeg socioekonomskog statusa. U tom sluaju
rad na projektu se treba nastaviti kroz identificiranje
pojedinanih problema ija ukupnost predstavlja vei
problem (vidi korak 14). Umjesto nastojanja da se
izgradi odnos sa cijelom zajednicom, projekat
usmjeren na problem fokusiran je na rjeavanje
konkretnih problema, recimo, problema kua u
kojima se rastura droga, na provale u trgovinama i
tue po barovima. Nee se isti pripadnici zajednice
produktivno ukljuivati u rjeavanje svih problema u
zajednici. Mogla bi se uspostaviti ira partnerstva sa
zajednicom kako bi se gradilo povjerenje izmeu
policije i zajednice, to moe olakati proces
rjeavanja problema; meutim, ak i kad nema
rasprostranjene podrke u zajednici, probleme je
potrebno i dalje sistematski rjeavati.
Takoer je vano shvatiti razliku izmeu filozofije

UPOZNAJTE SE S POLICIJSKIM DJELOVANJEM USMJERENIM NA PROBLEME

efekat na smanjenje stope kriminaliteta.

usmjerene na probleme i filozofije razbijenog


prozora. Prema prvoj, konkretna rjeenja za razne
probleme sa kojima se policija susree proizlaze iz
paljive i detaljne analize uzroka koji doprinose
svakom problemu posebno. Za razliku od toga,
filozofija slomljenog prozora zagovara isto
generalno rjeenje suzbijanje nedolinog
ponaanja i odravanje reda kada god postoje
indicije da kriminal izmie kontroli. Ovaj pristup je
baziran na dva principa. Prema prvom principu,
manji prekraji doprinose unitenju ivota u
zajednici. Naprimjer, bacanje jednog papira samo po
sebi nije nita grozno, ali ako svi graani to rade,
onda e zajednica postati smetlite. Drugi princip
filozofije slomljenog prozora je da manji prijestupi
podstiu injenje veih. Naprimjer, naputena
imovina i kue okovane daskama esto postaju
lokacije na kojima se rasturaju droge i mogu izazvati
ozbiljnije oblike kriminaliteta. Zbog ovako bitnih
opaanja neki gradovi su poeli posveivati daleko
veu panju operativnim mjerama i radnjama policije
na suzbijanju manjih prekraja.
Sve operativne mjere i radnje policije zahtijevaju
diskreciju, te tako i one u sklopu modela razbijenog
prozora zahtijevaju da policajci donesu neke vrlo
bitne odluke odmah na licu mjesta. (Zbog toga se ova
strategija ne smije zamijeniti s nultom tolerancijom
koja predstavlja politiki slogan, a koji policija ne
moe provesti u djelo. U suprotnom, sudovi bi bili
prenatrpani, a stanovnici otueni jedni od drugih).
Potrebno je odrediti prekraje koji mogu izrasti u
tea krivina djela i one koji to ne mogu. Naprimjer,
uprava podzemne eljeznice u New York Cityiju je
ustanovila da su djeaci koji preskau preko
automatske naplatne rampe na ulazu u podzemnu
eljeznicu da ne bi platili kartu esto izvrioci pljaki
u sistemu podzemne eljeznice. Kontrola sitnog
kriminala doprinijela je smanjenju krupnog kriminala.
Ali uprava podzemne eljeznice je takoer utvrdila
da osobe koje ispisuju grafite uglavnom ne ine tea
krivina djela. Iako su nastojanja uprave da suzbije
pisanje grafita bila vrlo djelotvorna (vidi korak 41), s
druge strane, ona nije uspjela smanjiti uestale
pljake.
Modelom usmjerenim na problem policija rjeava i
takva laka djela, ak i onda kada se ne oekuje da e
dovesti do veih problema. Vandalizam u javnom
parku ne mora poveati mogunost pljaki, ali on
unitava javnu imovinu, te stoga predstavlja problem
koji se treba rjeavati. Graani u nekom kvartu mogu
biti vrlo zabrinuti zbog brze vonje, zastoja u
saobraaju ili buke. Sve dok takve stvari ispunjavaju
kriterije za problem (korak 14), one se mogu rijeiti
kroz model usmjeren na problem ak i ako se ne

oekuje pogoranje stanja u kvartu ukoliko ostanu


nerijeene.
Kriminalistikim analitiarima je data sredinja uloga
u djelovanju policije koji se oslanja na obavjetajne
podatke, u kojem se naglasak stavlja na potrebu za
pouzdanim informacijama na kojima e se zasnivati
operativni rad policije. Meutim, rad policije
zasnovan na obavjetajnim podacima prije svega
predstavlja metodologiju proizvodnje pouzdanih
obavjetajnih podataka koji se mogu iskoristiti. On ne
usmjerava policiju kroz cijeli proces osmiljavanja i
provoenja inicijative za smanjenje stope
kriminaliteta kao to to ini model SARA, niti daje
sredinju ulogu kriminalistikim analitiarima u svim
fazama takve inicijative. Zbog toga model usmjeren
na problem moe puno vie ponuditi kriminalistikim
analitiarima i zbog toga od njih puno vie oekuje.
Na kraju, filozofija orijentacije prema problemu nije
isto to i CompStat, iako imaju neke zajednike odlike.
I jedan i drugi model usmjeravaju panju policije, iako
se CompStat, u uobiajenoj primjeni, ograniava na
geografska arita, dok se model orijentacije prema
problemu moe primijeniti na iri prostor
koncentracije kriminaliteta. Iako oba modela koriste
podatke kao pokretae slubenih radnji policije,
raznolikost podataka i dubina analize u modelu
orijentacije prema problemu vei su nego kod brzog
odreivanja cilja prema CompStat modelu. U modelu
CompStat se gotovo iskljuivo provode
kriminalistiko,taktike radnje, dok se u modelu
orijentacije prema problemu koriste iste radnje skupa
sa irim rasponom odgovora. CompStat moe imati
kratkoroni efekat na geografska kriminogena arita
koji vremenom slabi i zahtijeva dodatne policijske
radnje. Pristup orijentiran prema problemu traga za
dugoronijim rjeenjima. Ako se CompStat koristi kao
prva pomo, dok se pristupom usmjerenim na
problem odreuje dugoroniji lijek, onda ova dva
pristupa mogu zajedno itekako dobro funkcionirati.

Daljnja literatura:
Wilson, JamesQ.andGeorgeKelling(1982)."Broken
Windows."TheAtlanticMonthlyMarch:29,38.

Fokus

Cilj

Logika

Metoda

Prvi
Logika
koraci

Policijsko djelovanje
usmjereno na
probleme

Specifini kriminalistiki Ukloniti uzroke problema Prevencija je djelotvornija Preduzeti


fokusiranu
problemi koji se
nego tradicionalne
radnju,istrai
ponavljaju
metode
vanje (SARA)

Policija u zajednici

Odnosi izmeu javnosti i


policije, organizacione
promjene, rjeavanje
problema

Proaktivna prevencija
Podrka je kljuna za
kriminaliteta i prekraja djelotvornost policije.
protiv javnog reda i mira i Organizacione promjene
vee povjerenje javnosti su bitne za odravanje
u policiju i vea podrka promjena, rjeavanje
policiji
problema je sredinja
metoda postupanja s
pitanjima kriminaliteta

Izgraditi povjerenje Imenovati policijskog


kroz kontakte i
slubenika ispred
sastanke s
policije u zajednici
graanima,
koji e biti nadlean
donoenje
za odreenu gradsku
organizacionih
etvrt, identificirati
promjena u podrci probleme koji
nastojanjima,
zahtijevaju panju,
ukljuivanje u
identificirati
rjeavanje problema organizacione
promjene potrebne
kao podrka
nastojanjima

Slomljeni prozori

Gradske etvrti
propadaju

Zaustaviti kretanje prema Unititi problem u


tekim oblicima
korijenu
kriminaliteta

Kontrola nedolinog Identificirati etvrt


ponaanja
koja propada
/odravanje reda

Identificirati
probleme koji
zahtijevaju
panju

Policijsko djelovanje
Proces prikupljanja,
voeno obavjetajnim analize i diseminacije
podacima
obavjetajnih podataka

Bazirati strategije rada Akcija je djelotvorna


Promovirati
Razvoj prikupljanja,
policije i taktike na
samo kada je bazirana na obavjetajni ciklus obrade i diseminacije
pouzdanim obavjetajnim pouzdanim obavjetajnim prikupljanja,
podataka
podacima
podacima
evaluacije,
poreenja, analize i
diseminacije

CompStat

Smanjiti broj
kriminogenih arita

Akutni, kratkoroni,
geografski obrasci
kriminaliteta

Smanjenim brojem
arita smanjuje se
kriminalitet u cijelosti

Kompjuterizirana
Izraditi mapiranje
identifikacija arita kriminaliteta i
i intenzivne patrole i geografsku
zakonom odreenih odgovornost
mjera i radnji

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

UPOZNAJTE SE S POLICIJSKIM DJELOVANJEM USMJERENIM NA PROBLEME

Razlike izmeu policijskog djelovanja usmjerenog na problem I drugih strategija

Meto

66.Usredsredite se na
konkretno krivino djelo
Vaa agencija e ponekad pokrenuti energinu akciju
protiv odreenih oblika kriminaliteta, naprimjer,
protiv autokriminala ili provalnih kraa, i od vas e se
traiti da za potrebe akcije mapirate krivina djela ili
dostavite druge podatke. Ali za model policijskog
djelovanja usmjerenog na problem to su preiroko
postavljene kategorije koje obuhvataju preveliki broj
razliitih vrsta krivinih djela, od kojih svako treba biti
posebno analizirana. Naprimjer, autokriminal moe
obuhvatiti:
-krau ratkapa radi preprodaje ili oznake marke
motornog vozila radi skupljanja istih
-obijanje motornog vozila radi otuenja predmeta u
unutranjosti vozila
-obijanje motornog vozila radi otuenja radio aparata i
druge opreme
-otuenje motornog vozila radi vonje iz zabave,
-otuenje motornog vozila u svrhu privremenog
transporta,
-otuenje motornog vozila radi izvrenja drugog
krivinog djela,
-otuenje i zadravanje motornog vozila,
-otuenje motornog vozila radi demontiranja dijelova i
njihove prodaje,
-otuenje motornog vozila radi preprodaje,
-otuenje motornog vozila radi izvoza,
-otmicu automobila.
Jasno je da ova krivina djela izvravaju razni poinitelji
iz razliitih motiva, uz razliit stepen organiziranosti,
znanja i vjetina. Kraa ratkapa je najlaka i iziskuje
najmanje hrabrosti, a izvrioci s u esto nadobudne
mlade osobe. Otuenje motornog vozila radi
utrkivanja na cesti zahtijeva veu hrabrost i osnovno
znanje o paljenju motora i upravljanju vozilom.
Otuenje motornih vozila radi izvoza je daleko
kompliciranije krivino djelo koje zahtijeva visok nivo
organiziranosti, izvrava se kroz puno vie faza i
zahtijeva puno vei broj suizvrilaca. Izvrioci su ne
samo profesionalni kriminalci nego i nepoteni
poslovni ljudi. Nemilosrdniji, okorjeli kriminalci vre
otmice automobila.

Ove razlike meu krivinim djelima objanjavaju zato


rjeenje za svako od njih ne moe biti isto. Otuenje
motornog vozila radi utrkivanja na cesti se moe
smanjiti ugradnjom bolje zatite u vozilo, to opet
objanjava zato se ugradnjom imobilizatora smanjuju
ukupni nivoi otuenja motornih vozila. Meutim,
imobilizatori ne mogu sprijeiti otmice automobila zato
to su rtve primorane da predaju kljueve ukoliko
motor nije ve upaljen. Ustvari, neki komentatori
vjeruju da je dolo do porasta broja sluajeva otmice
automobila zato to je na uobiajeni nain teko oteti
novije automobile sa ugraenim ureajima za blokadu
paljenja motora. Imobilizatore mogu savladati osobe s
dovoljno tehnikog znanja te stoga oni mogu vrlo malo
doprinijeti smanjenju kraa motornih vozila u svrhu
izvoza. Rjeenje ovog problema mogu biti bolje
granine kontrole u lukama i na kopnu i dokumenti
koje je tee falsificirati.
Rastakanje veeg kriminalistikog problema na manje
kategorije predstavlja tek prvi korak u suavanju fokusa
projekta policijskog djelovanja usmjerenog na
probleme. Naprimjer, projekat policijskog djelovanja
usmjerenog na problem, koji je nedavno proveden u
gradu Charlotte,u saveznoj dravi Sjeverna Karolina,
prvobitno se fokusirao na krae iz unutranjosti
motornih vozila u sreditu grada, a tokom analize
problema je postepeno postajao konkretniji. Prvo je
bilo jasno da je problem koncentriran na parkiralitima.
Svega 17% kraa izvreno je na motornim vozilima
parkiranim uz stambene objekte ili na ulinim mjestima
za parkiranje. Zatim, nakon to su izbrojana sva mjesta
za parkiranje, zakljueno je da su motorna vozila
parkirana na parkiralitima na otvorenom prostoru est
puta u veoj opasnosti od vozila u parkiralinim
garaama koje su generalno sigurnije (vidi korak 27).
Zbog toga bi se projekat mogao fokusirati na poveanje
sigurnosti na vanulinim parkiralitima na otvorenom
prostoru kroz bolje osvjetljenje parkiraline povrine i
kvalitetnije ograivanje prostora te vei nadzor od
strane uvara. Ovo bi bilo puno lake izvesti nego
pokuati smanjiti ve niski nivo kraa u parkiralinim
garaama. Suavanjem fokusa projekta rada policije
usmjerenog na problem poveava se vjerovatnoa
uspjeha, a resursi se efikasno koriste.
Postoji nekoliko pravila za precizno odreivanje nivoa
konkretnosti potrebnog za uspjean projekat rada
policije usmjerenog na problem. Preveliko suavanje
fokusa bi moglo dovesti do rjeavanja premalog broja
krivinih djela kako bi se opravdali trokovi, iako to
zavisi o prirodi i teini krivinih djela. Ako je ukradeno

svega nekoliko ratkapa, onda taj problem ne zavreuje


kompletan projekat rada policije usmjerenog na problem. S
druge strane, bilo bi korisno provesti takav projekat u
nastojanju da se smanji broj pljaki prodavnica
prehrambenih proizvoda tradicionalno smjetenih na
uglovima ulica, ak i ako se godinje izvri svega nekoliko
pljaki, zato to i one mogu eskalirati u tea krivina djela,
kao to je, naprimjer, ubistvo i zato to mogu poveati
strah meu graanima.
S obzirom na to da su prevelika nastojanja koncentrirana
na nevjeto grupiranje razliitih vidova krivinih djela, kao
to su provale, pljake ili otuenje motornih vozila, u
sutini je nemogue pronai prave, zajednike injenice o
uvjetima koji dovode do injenja krivinih djela iz svake
grupe. To ukazuje na potrebu da budemo vrlo strpljivi i
pokuamo rijeiti probleme vezane za kriminal postepeno i
progresivno, dio po dio.

Izvor:Poyner,Barry(1986). "AModelforAction".
SituationalCrimePrevention,editedbyGloriaLaycock
andKevinHeal.London:HerMajesty'sStationeryOffice.

Budite konkretniji u vezi s provalama u stambene objekte


Barry Poyner i Barry Webb tvrde da prevencija provalnih kraa u stambenim objektima u kojima su objekti na kojima se preduzima
radnja izvrenja krivinog djela elektronski ureaji zahtijeva sasvim drugaije mjere od onih u kojima je objekat izvrenja radnje novac ili
nakit. Razlog je taj to su njih dvojica uoili velike razlike izmeu ove dvije vrste provalnih kraa izvrenih u gradu, a koje su bile predmet
njihovog izuavanja. Kada je objekat radnje krivinog djela bio novac ili nakit, krivino djelo provalne krae je izvreno uglavnom u
starijim kuama u blizini centra grada, a izvrioci su dolazili do objekata i naputali ih pjeice. Kada su objekti radnje krivinog djela bili
elektronski ureaji, kao naprimjer, TV prijemnik i VCR ureaji, provalne krae su generalno izvrene u stambenim objektima u udaljenijim
predgraima, a izvrioci su dolazili do objekata i naputali ih u motornim vozilima. Vozila su im bila potrebna za prijevoz ukradenih stvari i
parkirali su ih u blizini kua, ali ipak ne previe blizu kako ne bi privukli panju. Raspored stambenih objekata u novijim predgraima je to
omoguio, te su se preventivne sugestije Poynera i Webba uglavnom odnosile na ureenje fizikog okolia i dizajn parkiralinog prostora i
ulica kroz prirodni nadzor omoguen preglednou i dobrom vidljivou bez zaklona za potencijalne poinitelje. Njihove sugestije vezane
za prevenciju provalnih kraa u centru grada fokusirale su se vie na unapreenje sigurnosti i nadzora na samom ulazu u stambene
objekte.

Izvor:Poyner,BarryandBarryWebb(1991).CrimeFreeHousing.Oxford:Butterworth,Architecture.
Neka teka krivina djela, kao to su izazivanje ope
opasnosti ili nanoenje tjelesnih ozljeda upotrebom
vatrenog oruja u kolama, toliko su rijetka da se na
lokalnom nivou ne mogu adekvatno rijeiti kroz pristup
usmjeren na problem. Razlog je taj to metodologija
zavisi o odreenom nivou ponavljanja koji omoguava
identificiranje glavnih uzroka. Za spreavanje i
suzbijanje ovakve vrste krivinih djela policija mora
uvesti rutinske mjere sigurnosti i imati dobro razraen
plan za odgovor na incidentne situacije.
Iako je potrebno izbjegavati zapoinjanje rjeenjem,
neka rjeenja za konkretna krivina djela su u tolikoj
mjeri obeavajua da mogu biti od pomoi pri
definiranju fokusa projekta usmjerenog na problem.
Da se vratimo na primjer pljaki lokalnih prodavnica
prehrambenih proizvoda: veliki broj istraivanja
pokazuje da je mogue smanjiti pljake prodavnica
u nonim satima ako su najmanje dva policijska
slubenika na dunosti u nonim satima. Stoga biste
trebali utvrditi broj pljaki izvrenih u vaem
podruju u nonim satima. Ako ih ima dovoljno,
moda biste mogli uvjeriti svoje odjeljenje da treba
pokrenuti projekat usmjeren na problem koji e se
fokusirati na pljake u kasnim nonim satima
jednostavno zato to znate da postoji djelotvorno
rjeenje.
Na kraju, kako budete problem vie upoznavali u
toku faze analize, moda ete uvidjeti da je on
toliko slian nekom drugom problemu da vrijedi
oba rjeavati istovremeno. Naprimjer, kada radite
na problemu fizikih napada na vozae taksi
vozila, moda ete otkriti da su mnogi napadi
povezani s pokuajima pljake i da je
ekonominije da projekat fokusirate na pljake i
fizike napade. Na ovaj nain moete identificirati

cijeli paket mjera kojim e se istovremeno smanjiti


oba problema.

Odvojeni problem, zajednika rjeenja


Specifini problemi u tronom naselju ili stambenoj zgradi trebaju se uvijek posebno analizirati, ali, iz razloga ekonominosti, rjeenja se
trebaju skupa razmatrati. U hipotetikom primjeru u daljnjem tekstu zadnje identificirano rjeenje, vratar i zatvoreni sistem video nadzora
(CCTV), najskuplje je od svih drugih navedenih rjeenja. Ali je takoer predvieno kao najdjelotvornije rjeenje za svaki problem posebno.
Stoga se moe odabrati kao rjeenje za sva tri problema kada je zbog trokova iskljuen kao rjeenje za samo jedan problem.

OTEENJE
LIFTOVA

OTUENJE
MOTORNIH VOZILA
STVARI I UREAJA
IZ MOTORNIH VOZILA

Podiati grmlje da bi se poveala vidljivost ($)


Program nadgledanja susjedstva u kojem graani organizirano paze ($)
na svoju i imovinu svojih susjeda

Alarmni ureaji u liftovima ($$)


Elektronski pristup parkiralitima lot($$)

PROVALE U
STANOVE

**

**

****

****

***

****

Postavljanje interfonskog ureaja ($$$)


Sigurnosne patrole ($$$$)
Sigurnosne brave za prozore i pojaanje ulaznih vrata($$$$)

**
*

**

**

Vratar i zatvoreni sistem video nadzora u cijeloj zgradi($$$$$)

****

****

****

Predvieni trokovi $

*Predviena djelotvornost
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

UPOZNAJTE SE S POLICIJSKIM DJELOVANJEM USMJERENIM NA PROBLEME

IDENTIFICIRANA RJEENJA
(od najjeftinijeg do najskupljeg)

77.Neka vas SARA usmjerava ali ne na krivi put!


U radu policije usmjerenom na probleme od policije se
trai da: (1) paljivo definira specifine probleme (za
definiciju problema vidi korak 14); (2) provodi dubinske
analize kako bi shvatila uzroke problema; (3) provede
opsenu potragu za rjeenjima kojima e se uzroci
otkloniti i problem trajno smanjiti; i (4) provede
evaluaciju da bi se utvrdilo koliko su te aktivnosti bile
uspjene. Ovo predstavlja oblik akcijskog istraivanja,
uhodane metode drutvenih nauka u kojoj istraivai
rade skupa s praktiarima koji im pomau da
formuliraju i usavravaju intervencije sve dok se ne
postigne uspjeh. Za razliku od ove metode, u svojoj
uobiajenoj ulozi istraivai rade i odvojeno od
praktiara, prikupljaju osnovne informacije o
problemima i provode samostalne evaluacije. U
akcijskom istraivanju, meutim, istraiva je dio tima
koji radi na rjeavanju problema. To je upravo uloga
kriminalistikog analitiara! Vae analize moraju pruiti
informacije i usmjeravati akcije u svakoj fazi.
Uvidjet ete da e SARA pomoi vama i vaem timu da
ne posustanete na rjeavanju problema. SARA je
engleski akronim za model iji su tvorci John Eck i Bill
Spelman. Odnosi se na etiri faze rjeavanja problema:
skeniranje, analizu, odgovor i procjenu. Ovaj proces ima
puno slinosti s mnogim drugim analitikim procesima,
izmeu ostalih, i sa standardnim procesom analitike
obade koji se sastoji od prikupljanja, poreenja, analize,
razmjene i povratnih informacija. Podjelom projekta u
etiri faze SARA osigurava da su potrebni koraci
preduzeti ispravnim redoslijedom naprimjer, da se
rjeenja ne donose prije nego to je provedena analiza
problema. Ona na koristan nain obuzdava prirodnu
sklonost prema brzopletom odluivanju o zavrnoj
akciji, preskaui definiranje problema i analizu i
zaboravljajui provesti procjenu njihovog uinka na
problem.
Projekti rjeavanje problema mogu biti kompleksni. U
akcijskom istraivanju se od tima oekuje da bude
uporan sve dok ne postigne uspjeh i da usavrava
intervenciju u svjetlu saznanja iz prethodnog iskustva.
Proces se obavezno ne zavrava procjenom. Ako
problem i dalje postoji ili je promijenio svoj pojavni
oblik, tim e moda morati poi od poetka. Ovo je
prikazano na slici na kojoj vanjske strelice opisuju
povratne informacije izmeu faze procjene i
skeniranja.

Meutim, etiri faze rjeavanja problema ne slijede uvijek


jedna iza druge na striktno linearan nain. Ustvari, rijetko e
projekti pratiti linearnu putanju od prve faze skeniranja i
analize pa do faze odgovora i na kraju procjene. Umjesto
toga, u procesu se esto javljaju zavoji, tako da analiza, kako
se razvija, moe rezultirati promjenom fokusa projekta, a
pitanja o eventualnim odgovorima mogu dovesti do potrebe
za novim analizama. to je projekat dui i kompliciraniji, vea
je vjerovatnoa da e se javiti ovakvi zavoji. Manje strelice u
unutranjosti kruga na slici ilustriraju ovako dinamian
proces. Naprimjer, mogue je sa faze skeniranja odmah prei
na primjenu kratkoronog, hitnog odgovora da bi se problem
stabilizirao, dok se paralelno s tim analiza i dalje provodi.
Procjena kratkoronog odgovora moe doprinijeti analizi i
definiranju novog odgovora,a potom se vri njegova procjena.
Sve to vas moe vratiti na skeniranje problema s obzirom na
to da nove informacije zahtijevaju reviziju definicije problema
ili otkrivaju nove probleme. Bitno je da analiza i evaluacija
budu smisleno inkorporirane u redoslijed dogaaja i da se
jednostavno ne skae sa skeniranja na odgovor i odmah
proglaava pobjeda.

SARA PROCES RJEAVANJA PROBLEMA

SKENIRANJE ANALIZA

PROCJENA

ODGOVOR

Mnogi graevinski poduzetnici su u poetku odbijali


ovu ideju. Zaposleni u prodaji su smatrali da e se
stanovi prije prodati ako su u njima aparati ve
instalirani, dok nepostojanje aparata, koji su predmet
krae, mogu alarmirati kupce o stepenu sigurnosti u
podruju u koje se planiraju doseliti. Nadzornici na
gradilitu su smatrali da bi dostava i postavljanje
aparata tek nakon to vlasnici uu u posjed stambenih
jedinica bila sloenija nego skupna isporuka
kompletne narudbe i postavljanje u svim jedinicama
istovremeno. Neki su pogreno smatrali da
graevinski inspektori nee izdati upotrebnu dozvolu
ukoliko ureaji ne budu ugraeni. Drugi su takoer
pogreno smatrali da je to jedan od uvjeta
hipotekarnog kredita. Na kraju, pojedinana ugradnja
bi znaila da graevinski poduzetnici nisu u stanju
dovesti graevinske inspektore na lice mjesta i ishoditi
upotrebnu dozvolu za cijeli kompleks.
S obzirom na to da je takvo rjeenje imalo velike
prednosti, odluili smo da se vratimo na fazu analize
kako bismo iznali odgovore na prigovore graevinskih
poduzetnika. Na kraju su te informacije bile korisne
zato to smo ih iskoristili da bismo uvjerili graevinske
poduzetnike da prihvate to rjeenje i time smanje broj

kraa kuanskih aparata.


Ovo pokazuje kako je djelovanje policije usmjereno na
problem proces u kojem se projekat konkretizira kroz
postepeno prikupljanje podataka i informacija koje
dovodi do veeg broja pitanja, redefiniranja fokusa i
vremenom ak i do promjene fokusa. im se odredi
mogu odgovor, potrebno je odmah detaljno analizirati
njegove prednosti i nedostatke. Bez sveobuhvatnog
istraivanja svih raspoloivih opcija odgovora projekat
moe izgubiti zamah i podrku osoba ukljuenih u
projekat.

SARA I 5 i
Paul Ekblom iz britanskog Ministarstva unutranjih poslova
nedavno je predloio da se model SARA proiri sa pet kljunih
elemenata: obavjetajni podaci (intelligence), intervencija
(intervention), realizacija (implementation), ukljuivanje
(involvement) i uinak (impact) te evaluacija procesa. Prijedlog 5
i je podran velikim brojem praktinih koncepata i instrumenata.

Saet prikaz se moe nai na:


www.crimereduction.gov.ukwww.jdi.ucl.ac.uk

Daljnja literatura:
Clarke, Ronald and Herman Goldstein (2002). Reducing
Theft at Construction Sites: Lessons from a
Problem,Oriented Project. Crime Prevention Studies,
volume 13, edited by Nick Tilley. Monsey, New York:
Criminal Justice Press.(dostupno na:
www.popcenter.org/library.htm)
Eck, John (2003): Why Don't Problems Get Solved?
Community Policing: Can It Work?, edited by Wesley
Skogan. Belmont, California:Wadsworth

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

UPOZNAJTE SE S POLICIJSKIM DJELOVANJEM USMJERENIM NA PROBLEME

Jedan od nas (Clarke) je nedavno radio sa Hermanom


Goldsteinom na projektu smanjenja krae aparata iz
kua koje su u fazi izgradnje u gradu Carlotte, u
saveznoj dravi Sjeverna Karolina. Kue su esto
graene u prilino izoliranim ruralnim podrujima u
kojima policija nije mogla vriti djelotvorno
patroliranje. Objekte je bilo teko osiguravati zato to
su graevinski poduzetnici poticali potencijalne kupce
da lokalitet obilaze nou i vikendom. S obzirom na to
da je vrlo mali broj poinitelja krivinih djela otkriven,
malo znamo o njima i o tome kako su se rijeili
ukradenih ureaja. Razmotrili smo irok spektar
moguih rjeenja, ukljuujui i uvanje aparata u
sigurnim kontejnerima na gradilitu i koritenje
prenosivih alarmnih ureaja i analogni sistem video
nadzora. Onda nam je palo napamet rjeenje koje
koriste neki manji graevinski poduzetnici odgoditi
postavljanje aparata sve dok kupac ne doe u posjed
stambenog prostora.

88.Koristite trokut analize problema


Veina kriminolokih teorija se fokusira na ono to
ljude navodi da postanu kriminalci. Pronalaze
uzroke u faktorima izvan kontrole pojedinca, kao to
su odgoj u djetinjstvu, genetsko naslijee i psiholoki
ili socijalni procesi. Ove teorije je vrlo teko testirati.
One imaju promjenljivu i nepoznatu naunu validnost
i daju dvosmislene implikacije politike
suprotstavljanja kriminalu koje su uglavnom izvan
domena policijske prakse. Ali ete vidjeti da su teorije
i koncepti environmentalistike kriminologije (i nove
discipline nauke o kriminalitetu) od velike pomoi u
svakodnevnom radu policije zato to se bave
direktnim situacionim uzrocima kriminalnih radnji,
ukljuujui i iskuenje i prilike za injenje krivinog
djela i neadekvatnu zatitu meta. Vi ete postati
snaniji lan problemski orijentiranog tima ako ste
upoznati s ovim konceptima.

Najnovijom formulacijom trokuta analize problema


dodan je vanjski krug kontrolora svakom od tri
prvobitna elementa (vidi sliku):
Za metu/rtvu to je sposoban uvar iz prvobitne

formulacije teorije rutinske aktivnosti , obino su to


ljudi koji tite sami sebe, osobnu imovinu ili imovinu
svoje porodice, prijatelja ili kolega na poslu. U uvare
se takoer ubrajaju i policija, kao javna sluba
Ministarstva unutranjih poslova, i privatne
zatitarske firme.
Za poinitelja, to je skrbnik, neko ko poinitelja

dobro poznaje i ko je u poziciji da vri odreenu


kontrolu nad njegovim radnjama. Skrbnici
obuhvataju roditelje, brau, sestre, nastavnike,
prijatelje i suprunike. I probacijska sluba i sluba
za nadzor nad osuenicima tokom trajanja uvjetnog
otpusta esto nadopunjuju ili su zamjena za
uobiajene skrbnike.

Trokut analize problema (poznat i kao trokut


kriminaliteta) proistie iz jedne od glavnih teorija
environmentalistike kriminologije teorije rutinske
aktivnosti. Prema ovoj teoriji, iji su tvorci Lawrence
Za mjesto, kontrolor je upravitelj, vlasnik ili
Cohen i Marcus Felson, predatorski kriminal nastaje
imenovani predstavnik koji ima odreen stepen
kada se vjerovatni poinitelj i pogodna meta spoje u
odgovornosti u kontroli ponaanja na odreenim
vremenu i na mjestu, bez prisustva sposobnog uvara.
lokacijama, kao naprimjer, voza autobusa ili
Ona uzima postojanje vjerovatnog poinitelja kao neto nastavnik u koli, vlasnici ugostiteljskih objekata,
to se samo po sebi razumije, s obzirom na to da su
posebno onih u kojima se slui alkohol, vlasnici
normalna ljudska pohlepa i sebinost dovoljno
stambenog prostora koji se iznajmljuje ili stjuardese
objanjenje veeg dijela kriminalne motivacije. Ona ne
na komercijalnim letovima.
pravi nikakvu razliku izmeu ljudske rtve i neive mete
Trokut analize problema
zato to i jedna i druga meta mogu zadovoljiti svrhu
poinitelja. Definira sposobnog uvara i kao ljudske
aktere i kao sigurnosne ureaje. Ova formulacija je
dovela do originalnog trokuta analize problema sa tri
strane koje predstavljaju poinitelja, metu i lokaciju ili
mjesto (vidi unutranjost trokuta na slici).
Usmjeravajui panju na tri osnovne komponente
svakog problema, unutranji krug osigurava da vaa
analiza obuhvati sve tri komponente. Policija je
naviknuta da o problemu razmilja u smislu inilaca
kriminalne situacije uistinu, obino je fokus gotovo
iskljuivo na otkrivanju i hapenju poinitelja. Ali
metod problemski orijentiran rad policije zahtijeva od
vas da ispitate iri spektar faktora, to opet zahtijeva
informacije o rtvama i mjestima poinjenja krivinog
djela.

KD
Meta/rtva

uvar

1.Problemi povezani sa recidivizmom odnose se


na poinitelje koji napadaju razne mete na raznim
mjestima. To su problemi tipa prodrljivog
VUKA. Oruani pljaka banaka klasian je
primjer problema tipa vuk. Takva vrsta
problema nastaje kada su poinitelji u stanju
privremeno locirati ranjive mete i mjesta.
Kontrolori za takve mete i mjesta mogu djelovati
u pravcu prevencije napada, ali poinitelji idu
dalje i pronalaze druge mete i mjesta. Upravo
nedostatak kontrole od strane skrbnika ide u
prilog problemima nazvanim vuk.
2.Problemi viestruke viktimizacije odnose se na
rtve koje su konstantno meta napada izvrenih od
razliitih poinitelja. To su problemi tipa PATKE koja
sjedi. Vozai taksi vozila koje razni poinitelji
pljakaju na raznim mjestima klasian su primjer
problema nazvanog patka. Takvi problemi se
javljaju kada rtve kontinuirano imaju interakciju s
potencijalnim poiniteljima na raznim mjestima, s
tim da rtve ne poveavaju svoje mjere
predostronosti, a njihovi uvari ili nisu prisutni ili
su neuinkoviti.

3.Problemi lokacija na kojima se ponavljaju kanjiva


djela odnose se na razne poinitelje i razliite mete
koji su u interakciji na istom mjestu. To su problemi
tipa JAZBINE delikvencije. Kafana u kojoj su tue
este, ali uvijek meu drugim osobama, primjer je
klasinog problema tipa jazbine. Problemi tipa
jazbine nastaju kada se novi potencijalni poinitelji i
nove potencijalne mete sluajno nau na istom
mjestu u kojem je uprava nedjelotvorna. Takav
ambijent konstantno omoguava nastanak
problematinih dogaaja.
Vodite rauna o tome da su problemi rijetko samo tipa
vuk, ili samo tipa patka ili jazbina. Veina problema
je mijeanog tipa. Ali, pitanje je koji je tip dominantan u
datom problemu; vukovi, patke ili jazbine?
U toku injenja krivinog djela svi unutranji elementi
trokuta moraju biti prisutni, a svi vanjski elementi
moraju biti slabi ili odsutni. Ako su potencijali
poinitelji konstantno prisutni, naprimjer, ali
izvravaju krivina djela samo kada su uvari odsutni,
tada bi promjena rasporeda uvanja mogla biti korisno
rjeenje. Zapitajte se: Kako je trokut analize
problema izgledao prije nego to su krivina djela
poinjena, kako je izgledao u toku poinjenja krivinih
djela, a kako izgleda nakon to su krivina djela
poinjena?
Ako shvatite kako prilike stvaraju probleme, tada ete
moi razmisliti o tome ta bi se moglo uraditi da bi se:
sprijeilo injenje novih krivinih djela putem boljeg
koritenja skrbnika; pomoglo rtvama da smanje
vjerovatnou da e biti meta; i promijenila mjesta na
kojima problemi nastaju, bez obzira da li su to kole,
gostione ili parkiralita. Ukratko, od samog poetka
vam to pomae da fokusirate prikupljanje podataka na
tih est aspekata koji e najvjerovatnije dovesti do
praktinih rjeenja.

ta je nauka o kriminalitetu?
Tradicionalna kriminologija nastoji unaprijediti razumijevanje psiholokih i socijalnih snaga koje navode ljude na kriminogeno ponaanje, u nadi
da e iznai naine na koje e promijeniti te uzroke. Nauka o kriminalitetu zauzima radikalno drugaiji pristup. Ona se fokusira ne samo na
razloge zbog kojih su neke osobe roene kao kriminalci ili vremenom postaju kriminalci, nego na sam in izvrenja krivinog djela. Ona traga za
nainima na koje e smanjiti prilike i iskuenja osoba da poine krivino djelo i poveati rizike otkrivanja poinitelja. Pri tome ona traga za
doprinosom irokog spektra disciplina, izmeu ostalog, i za doprinosom psihologije, geografije, medicine, urbanizma i arhitekture. Nauka o
kriminalitetu eli da se vrednuje iskljuivo na osnovu njenog doprinosa smanjenju stope kriminaliteta na ulicama naeg grada, u naim kuama
i stanovima i u naim firmama.

Izvor:JillDandoInstituteforCrimeScience.(2004). www.jdi.ucl.ac.uk

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROUITE ENVIRONMENTALISTIKU KRIMINOLOGIJU

Trokut analize problema predstavlja osnovu za drugi


koristan analitiki instrument: klasifikaciju tri osnovne
vrste problema sa kojima se policija suoava i teorija o
tome kako ti problemi nastaju. John Eck i William
Spelman predloili su klasifikaciju ovih problema na
vuka, patku i jazbinu.

99.Trebate znati da prilika ini lopova


Za environmentalistike kriminologe je izreka
prilika ini lopova puno vie od poznate izreke: to
je kamen temeljac njihovog pristupa. Oni vjeruju da
se s poveanjem prilika poveava i kriminal. Da biste
provjerili da li se slaete s ovim, razmislite o
scenariju koji su predloili Gloria Laycock i Nick Tilley
sa Instituta za nauke o kriminalitetu Jill Dando:
Pretpostavite da su sve situacijske kontrole
naputene: nema brava, nema carinskih
kontrola, novac za upotrebu parkiralinog
mjesta se ostavlja u posudu koja se povremeno
prazni, knjige se uzimaju iz biblioteke bez
popunjavanja reversa, na aerodromima se ne
vri kontrola prtljaga, na eljeznikim
stanicama se ne provjeravaju putnike karte,
nema semafora, itd. Da li u ovakvim
situacijama ne bi dolo do promjene u obimu
kriminaliteta?
Ukoliko smatrate da bi se svakako broj krivinih djela i
prekraja protiv javnog reda i mira poveao, onda ste i
vi miljenja da prilika predstavlja uzrok kriminala. Ne
biste povjerovali da se veina kriminologa s tim ne
slae. Oni smatraju da prilika jedino moe
determinirati kada i gdje se krivina djela izvravaju, a
ne da li se ona izvravaju. Prema njihovom vienju, da
li postoji radnja izvrenja krivinog djela u potpunosti
zavisi o sklonostima poinitelja, a te sklonosti
kolektivno determiniraju obim kriminaliteta u drutvu.
Ustvari, nivoi kriminaliteta su determinirani
prilikama koje pruaju fiziki i socijalni elementi
drutva koliko i stavovi i dispozicije stanovnitva.
Ovo bi bilo teko dokazati bez eksperimenata, ali
ipak ne bi bilo etino stvarati nove prilike za
provalne krae i pljake i ekati ta e se dogoditi.
Meutim, uraeni su eksperimenti s manjim
prijestupima. Hiljadu devetsto dvadesetih godina
su istraivai djeci pruili priliku da prepisuju jedni
od drugih na kontrolnom ispitu, da lau da nisu
prepisivali i da kradu etone koje su koristili u
slagalici. Drugi istraivai su po ulici razbacali
adresirane koverte s nalijepljenim potanskim
markicama i novcem samo u nekim kako bi vidjeli
da li e biti poslane. U treoj skupini laboratorijskih
eksperimenata uesnici podvrgnuti eksperimentu
su dobili upute da kazne sve one koji ne potuju
pravila testiranja jakim elektrookovima uz pomo
elektrooker aparata za simulaciju (ustvari,
elektrookovi nisu uope primjenjivani).

Rezultati ovih eksperimenata podravaju uzronu ulogu


prilike. Veina uesnika, ak i oni koji su se generalno
odupirali iskuenju, iskoristili su nekoliko prilika da se
ponaaju neasno ili agresivno prilika sa kojima se ne
bi susreli da nisu uestvovali u studijama. Ali ne moete
generalizirati i na osnovu ovih manjih prijestupa
donijeti zakljuak u vezi sa krivinim djelom pljake ili
otuenja motornog vozila. Stoga se moramo okrenuti
prema nekim drugim izvorima dokaza o znaaju prilika
kao uzroka injenja krivinih djela.

Samoubistvo i prilika. Samoubistvo ne predstavlja


krivino djelo, ali kao i za veinu krivinih djela,
generalno se smatra da je samoubistvo duboko
motiviran in. Meutim, postoje jasni dokazi iz
Ujedinjenog Kraljevstva da prilika igra bitnu ulogu u
inu samoubistva. Tokom hiljadu devetsto pedesetih
godina gotovo polovina ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu
koji su poinili samoubistvo uradili su to plinom u svom
domu koji je sadravao ubojite koliine ugljinog
monoksida (CO). Takva samoubistva su bila poznata
kao stavljanje glave u plinsku penicu. Od hiljadu
devetsto ezdesetih godina plin se poeo proizvoditi iz
nafte, umjesto dotadanje prakse izgaranja ugljena.
Novi plin ima manju koliinu ugljinog monoksida i broj
samoubistava plinom je poeo opadati. Do 1968.
godine svega oko 20 posto od ukupnog broja
samoubistava poinjeno je plinom. I tada je otpoela
druga promjena: proizvedeni plin je zamijenjen
prirodnim plinom iz Sjevernog mora. Prirodni plin ne
sadri ugljini monoksid i samoubistvo prirodnim
plinom je gotovo nemogue. Do sredine hiljadu
devetsto sedamdesetih godina manje od 1 posto
samoubistava u Ujedinjenom Kraljevstvu izvreno je
ovom metodom.
Jo je vie bila iznenaujua injenica da ova metoda
poinjenja samoubistva nije zamijenjena nekom
drugom. Tabela u daljnjem tekstu pokazuje da je broj
samoubistava u periodu izmeu 1958. i 1976. godine
smanjen za gotovo 30 posto, sa 5.298 na 3.816. (To
je bilo doba pada ekonomije, kada se mogao
oekivati porast broja samoubistava i broj
samoubistava je uistinu bio u porastu u drugim
evropskim zemljama). Ljudi nisu pribjegavali drugim
metodama zato to su sve one imale odreene
nedostatke. Predoziranje je daleko manje ubojito od
ugljinog monoksida. Vjeanje zahtijeva vie znanja i
hrabrosti. Oruje nije svima dostupno, a samoubistvo
iz oruja moe zavriti tekim povredama, a ne
smru. S druge strane, plin je bio ve dostupan u

mogu, broj samoubistava se smanjio.

Samoubistva u Engleskoj i Velsu


1958,1977
Godina

1958.
1960.
1962.
1964.
1966.
1968.
1970.
1972.
1974.
1976.

Broj
samoubistava

5.298
5.112
5.588
5.566
4,994
4.584
3.940
3.770
3.899
3.816

Samoubistvaplinomu Procent od
ukupnog broja
kuanstvu

2.637
2.499
2.469
2.088
1.593
988
511
197
50
14

49,8
48,9
44,2
37,5
31,9
21,6
13,0
5,2
1,3
0,4

Izvor:Mortality Statistics,EnglandandWales:Causes.London:
HerMajesty'sStationeryOffice,Annual

Ubistvo i prilika. Prilika takoer ima bitnu uzronu


ulogu i u ubistvima, kao to to pokazuje poreenje
stope ubistava u Sjedinjenim Amerikim Dravama
sa stopom ubistava u Ujedinjenom Kraljevstvu od
prije nekoliko godina. U periodu 1980.,1984. koji je
obuhvaen studijom ukupna stopa ubistava u
Sjedinjenim Amerikim Dravama je bila 8,5 puta
via nego stopa ubistava u Engleskoj i Velsu. Stope
ubistava poinjenih iz dugog i kratkog vatrenog
oruja bile su 63 odnosno 75 puta vie. U istom
periodu u cijeloj Engleskoj i Velsu (sa oko 50 miliona
stanovnika) poinjeno je svega 57 ubistava kratkim
vatrenim orujem. U Sjedinjenim Amerikim
Dravama, sa oko 230 miliona stanovnika (gotovo
pet puta vie nego u Engleskoj i Velsu), iz kratkog
vatrenog oruja su ubijene ukupno 46.553 osobe.

vjerovatnoa da e neko biti pogoen iz vatrenog oruja


nego to je to sluaj u Ujedinjenom Kraljevstvu. Slini,
ali ne toliko okantni nalazi proizlaze iz poreenja stopa
ubistava u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Kanadi
(vidi okvir). Kada se zajedno razmotre, ova poreenja
pokazuju da dostupnost vatrenog oruja (varijabla
prilike) ima vanu uzronu ulogu u ubistvima.
Razumijevanje argumenata predstavljenih u ovom
koraku i prihvatanje injenice da prilika uzrokuje
injenje krivinih djela ne znai da morate poricati
znaaj drugih uzroka, kao to su naslijeene osobine
linosti, razorene porodice i nedosljedna disciplina. Ali
malo toga moete uiniti da biste promijeniti neiju
linost, stopu razvoda ili loe roditeljstvo. Ali zato
moete promijeniti kriminogene situacije u kojima se
takve osobe nalaze. Ako razumijete da prilika ini
lopova, onda ete biti u stanju da svoju panju
usmjerite na praktine naine spreavanja
kriminaliteta koje ete moi odbraniti od kritike.

Oruje i ubistva u Sjedinjenim


Amerikim Dravama
Klasinom studijom je izvreno poreenje stope ubistava i
fizikih napada u Seattleu (SAD) i Vancouveru (Kanada) u
periodu od 1980. do 1986. godine kako bi se utvrdio
uinak dostupnosti vatrenog oruja na stopu
kriminaliteta. Iako je na vie naina slian Seattleu,
Vancouver ima restriktivniji pristup posjedovanju
vatrenog oruja. U studiji je utvreno da vea dostupnost
vatrenog oruja poveava stopu ubistava. Kljuni zakljuci
su bili sljedei:
1.Meu ta dva grada je postojala mala razlika u stopi
fizikih napada.
2.Opasnost od ubistva je bila znatno via u Seattleu
nego u Vancouveru, uglavnom zbog toga to je
opasnosti od pogibije od vatrenog oruja bila pet
puta vea u Seattleu.
3.Stope ubistava poinjenih drugim sredstvima, osim
runim vatrenim orujem, malo su se razlikovale u ta
dva grada.

Ovi nalazi su esto odbacivani zato to je u tom periodu


ukupna stopa kriminaliteta u SAD,u bila openito via
nego u Engleskoj i Velsu. Meutim, u proteklih 15
Izvor:Sloan,Johnandcolleagues(1988)."Handgun
godina ukupne stope kriminaliteta u te dvije zemlje su
Regulations,Crime,Assaults,andHomicide."TheNew
se toliko pribliile da danas meu njima postoji mala
England JournalofMedicine,319:1256,1262.
razlika, osim oigledne razlike u broju ubistava. U
SAD,u jo uvijek postoji puno vea stopa ubistava zato
to daleko vei broj graana posjeduje runo vatreno
Daljnja literatura:
oruje, posebno pitolje, nego u Ujedinjenom
Kraljevstvu. ak ni policija u Ujedinjenom Kraljevstvu
Felson,MarcusandRonaldClarke(1998).Opportunity
obino ne nosi oruje! Stoga, kada meu
MakestheThief. PoliceResearchSeries,Paper98.
Amerikancima izbije svaa, postoji puno vea

London:HomeOffice

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROUITE ENVIRONMENTALISTIKU KRIMINOLOGIJU

veini domainstava. Plin je bio izuzetno smrtonosan, a


ne izaziva krvarenje i bol. Zato i nije iznenaujue da je
to bio preferirani metod toliko dugo, a kada vie nije bio

1010.Stavite se u poloaj poinitelja


Kada god analizirate kriminalistiki problem ili
razmiljate o rjeenjima, pokuajte sagledati poinjeno
krivino djelo iz perspektive poinitelja. Pokuajte
shvatiti zbog ega oni ine krivina djela tu ne
mislimo na socijalne ili psiholoke uzroke koji su van
uticaja poinitelja nego koristi koje nastoje ostvariti
injenjem krivinog djela. Prije 30 godina je u
radikalnoj kritici kriminologije istaknuto da nisu to
geni koji guraju pljakae kroz vrata banaka nego
njihova elja za bogaenjem.
U velikom broju krivinih djela krae i pljake koristi su
oigledne, s tim da ne moraju uvijek biti oigledne u
sluaju djela nasilja ulinih kriminalnih grupa ili
takozvanog besmislenog vandalizma i ispisivanja
grafita. Ustvari, grafitima se moe oznaiti teritorija
maloljetnikih bandi, zatim mjesto na kojem se mogu
kupiti droge ili ispisivanje grafita jednostavno moe biti
in samoisticanja. Ako znate koji je od ovih razloga
dominantan, to e vam pomoi da definirate fokus
projekta rjeavanja problema i otkriti faktore koji e
tome doprinijeti. To takoer moe pomoi i
projektnom timu da pronae rjeenja. Tako je uprava
podzemne eljeznice u New York Cityiju uspjela
iskorijeniti pisanje grafita tek kada je shvatila
motivaciju tagera: da putnici vide njihove
rukotvorine dok prolaze kroz sistem podzemne
eljeznice (vidi korak 41).
Spoznaja kako poinitelji ine krivina djela jednako je
vana kao i spoznaja zato ih ine. Vidjet ete da e
vam teorija racionalnog izbora pomoi u razmiljanju o
ovim pitanjima. Naziv je zavaravajui zato to teorija ne
pretpostavlja da poinitelji paljivo planiraju svoja
djela; ona samo pretpostavlja da oni nastoje ostvariti
korist protupravnom radnjom, to je dovoljno
racionalno. Teorija ak ne pretpostavlja da poinitelji
uspijevaju ostvariti namjeravanu korist. Razlog je taj to
esto nemaju sve potrebne informacije, ne posveuju
dovoljno vremena planiranju svojih radnji, riskiraju i
prave greke. Upravo tako svi postupamo u
svakodnevnom donoenju odluka i to je ono to se u
teorijama naziva limitiranom ili ogranienom
racionalnou.
Poinitelji esto moraju brzo odluiti kako e ostvariti
svoje ciljeve i kako e pobjei, a da ih niko ne uhvati.
Razgovor s poiniteljima e vam pomoi da shvatite
kako oni donose te odluke. (The COPS Guide on
interviewing offenders e vam pomoi da razmislite o
pravnim i tehnikim potekoama voenja takvih
razgovora. Vidi pod Daljnja literatura). Iznenaujue je

da poiniteljima obino ne treba puno vremena


da progovore, osobito ako se ograniite na
generalnu prirodu problema koji nastojite rijeiti
i pritom izbjegavate konkretna pitanja o djelima
koja su poinili. Poinitelji krivinih djela nisu
izuzetak od pravila da uivamo govoriti sami o
sebi i o onome to radimo. S druge strane, uvijek
zadrite odreenu dozu skepticizma zato to ljudi
koji su uobiajeno u sukobu sa zakonom mogu
takoer uobiajeno pretjerivati i lagati.

Martin Gill sa Univerziteta u Leicesteru u


Engleskoj ispriao je priu o razgovoru koji je
vodio s iskusnim kriminalcem u zatvoru. Kada se
u toku razgovora dotakao krivinog djela zbog
kojeg je kriminalac uhapen i osuen, Gill je
osuenika pitao: Da li si mislio da e ikad biti
uhvaen? Osuenik se zavalio u naslonja
stolice, dugo ga gledao i onda rekao: Nikad
nisam oekivao da e mi neko s univerziteta
postaviti tako glupo pitanje. Zar mislite da bi to
uradio da sam mislio da u biti uhvaen?

Ako s poiniteljima ne moete razgovarati, onda


pokuajte zamisliti tok poiniteljeve djelatnosti
(vidi korak 35). ta se mora raditi u svakoj fazi
injenja krivinog djela? Kako se biraju mete?
Kako se rtve mogu savladati ili prevariti? Kako
se moe izbjei policija? Kako se rijeiti stvari?
ak i ako ne moete odgovoriti na sva ova
pitanja o obrascu injenja krivinog djela,
pokuajte ui u um poinitelja, kada ete
eventualno biti u mogunosti da razmislite o
odgovorima. Ovo nije poziv da se iskuate na
polju psihoanalize. Umjesto da zaronite u
podsvijest poinitelja, trebali biste pokuati
razumjeti opipljive koristi koje poinitelj
prieljkuje i nain na koji on mora upravljati
injenjem krivinog djela bez velikog truda i
rizika. Upravo na to misli Pail Ekblom iz Odjela za
istraivanje pri Ministarstvu unutranjih poslova
Ujedinjenog
Kraljevstva
kada
savjetuje
slubenike koji rade na rjeavanju problema da
razmiljaju kao lopovi.
Paul Ekblom je razgovarao s lopovima u
podzemnoj eljeznici u Londonu i oni su mu
rekli da stoje u blizini znakova s upozorenjem
na deparoe. Kada bi vidjeli upozorenje,
putnici, da bi se razuvjerili u postojanje

Osim razgovora s grupom poinitelja, moete


potraiti literaturu sa izvjetajima o razgovorima sa
slinim grupama poinitelja. Environmentalistiki
kriminolozi su umnogome proirili znanje o
metodama koje kriminalci koriste kroz razgovore
sa kradljivcima motornih vozila, ulinim

kriminalcima koji napadaju i pljakaju


usamljene rtve, kradljivcima robe iz
trgovinskih radnji i provalnicima u stanove i
radnje. Ti poinitelji se moda razlikuju od
vae grupe poinitelja, ali kad paljivo
sagledate rezultate studije moda ete
postaviti odreene hipoteze koje ete
preispitati u vezi s vaim problemom.

Daljnja literatura:
Decker,Scott(2004). UsingOffenderInterviewstoInform
PoliceProblem,SolvingGuideNo.3.Problem,Oriented
GuidesforPolice,ProblemSolvingToolSeries.
Washington,D.C.:OfficeofCommunityOrientedPolicing
Services,U.S.Department ofJustice. (Accessibleat
www.popcenter.organdwww.cops.usdoj.gov).
ta su ispriali oruani pljakai
Motivi
Sjedite sami i znate da u depu nemate para, trebate platiti stanarinu, raun za struju, raun za plin, naplatnici
rauna vam stalno pisma alju, i onda kaete, 'E, da imam bar malo para. Trebaju mi pare.' Nula. [Nemate ovo,
nemate ono]. Misli vam ponu lutati zato to nemate para, a vukovi su na vratima[Nakon moje zadnje oruane
pljake] stanodavcu sam dao neto para, neto malo poslao elektroprivredi, malo i gradskoj plinari. Ostalo mi je
nekih dvadesetak, tridesetak dolara u depu. Poastio sam se pivom, cigaretama i [neto malo] potroio na komad
koksa [krek kokaina], da uivam minutu (str. 43,44).

Prednost pljake
Pljaka je najbra lova. Pljaka je najvea lova do koje brzo doeProvala,morate prodati robu za lovu.
Droga, morate imati posla s puno ljudi, gomilom ljudi. Prodat ete mu torbu za pedeset ili sto dolara, za
pedeset ili sto dolara, treba puno vremena. Ali ako znate gdje je gotovina, samo odete i uzmete je, veliku lovu
dobijete u jednom smotku (str. 51,52).

Izbor rtve
Vidi, znam gdje treba ii [da lociram dobre mete pljake]. Obino idem na sva mjesta gdje se motaju ulini
preprodavai drogaali sam [takoer] odradio i neke ljude kad se udalje od onih bankomata (str. 78).
To je sve to sam radio, pljakao one dilere drogamaoni nee nikad zvati policiju. ta e rei policiji? On me
opljakao i uzeo mi lovu od droge? Oni su mi najlaki zalogaj. Ne elim da povrijedim nedune ljude, u sutini
samo odraujem dilere drogama. (str. 64).

Nasilje
Pa, ako [rtva] na taj nain oklijeva, ako je neodluna, onda malo budete agresivni i pritisnete [rtvu]. ...Mogu
uzeti pitolj i raznijeti joj glavu. 'Daj te pare i prestani s tim sranjem ili e imati velikih problema!' Normalno,
kada vide da si ozbiljan, onise pojave s lovom (str. 109).

Izvor:Wright, RichardandScottDecker(1997). ArmedRobbersinAction. Boston:Northeastern UniversityPress.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROUITE ENVIRONMENTALISTIKU KRIMINOLOGIJU

opasnosti, bi dotaknuli dep u kojem se nalazio


novanik, to je lopovima bilo od znatne koristi.

11.Oekujte reakcije od

11

poinitelja
Poinitelji prave izbor na osnovu vlastitih percepcija
prilika. Razumijevanje percepcije poinitelja bitno je
za spreavanje kriminaliteta zato to gotovo
kompletna prevencija kriminaliteta podrazumijeva
mijenjanje percepcija poinitelja o prilikama za
injenje krivinih djela. Neki programi prevencije
direktno utiu na percepcije poinitelja, kao
naprimjer, kada policija obavijesti poinitelje da ih u
stopu prati. Ali veina shema prevencije djeluje
preko jednog ili vie posrednih koraka, kao
naprimjer, u shemama oznaavanja imovine u
kojima stanovnici na prozore stavljaju naljepnice kao
znak sudjelovanja u programu. Promjene u sredini
mijenjaju percepcije poinitelja. Te percepcije utiu
na ponaanje poinitelja, to opet mijenja kriminalne
obrasce.
U mnogim sluajevima preventivne mjere odvraaju
poinitelja od daljnjih kriminalnih djelatnosti. One
takoer mogu imati i pozitivne nenamjeravane efekte:
(1) smanjenja stope kriminaliteta izvan fokusa mjera,
to je poznato pod nazivom difuzija koristi (vidi korak
13 i 47); i (2) smanjenje stope kriminaliteta prije nego
to su krivina djela poinjena, to se naziva
anticipativnim prednostima (korak 52). Meutim,
preventivnim mjerama se ne postiu uvijek eljeni
efekti, ponekad iz razloga to su poinitelji potpuno
nesvjesni postojeih intervencija. Naprimjer, poinitelji
mogu nastaviti vriti krivina djela pred oima policije
koja provodi prikrivene policijske radnje zato to ne
uviaju da se poveala opasnost od njihovog
otkrivanja. U drugim sluajevima, poinitelji se mogu
negativno prilagoditi preventivnim mjerama. To
negativno prilagoavanje obuhvata razliite vidove
premjetanja kriminaliteta i dugorono prilagoavanje.
Premjetanje

nastaje kada poinitelji promijene


svoje ponaanje da bi osujetili mjere prevencije.
Premjetanje je suprotno od difuzije koristi.
Premjetanje je mogua prijetnja, ali nije
neminovno. Analize pokazuju da mnogi situacijski
programi prevencije nude malo ili nikakve dokaze o
premjetanju kriminaliteta, a kada je premjetanje
otkriveno, ono rijetko u potpunosti neutralizira
prednosti prevencije (korak 12).

Prilagoavanje

se odnosi na dugoroniji proces


putem kojeg prijestupnika populacija u cijelosti
otkriva nova mjesta ranjiva na kriminal nakon to su
mjere prevencije na snazi ve neko vrijeme. Kada
govore o ovom procesu, Paul Ekblom, Ken Pease i drugi

istraivai esto koriste analogiju utrke u


naoruanju izmeu onih koji provode mjere
prevencije i poinitelja krivinih djela. Tako
vremenom moemo oekivati da e veliki broj
krivinih djela iji je broj smanjen putem mjera
prevencije biti ponovo uinjen kada kriminalci
otkriju nove naine poinjenja krivinih djela.
Prilagoavanje se moe javiti kako prvobitni
poinitelja budu polako otkrivali nove metode ili
kada novi poinitelja iskoriste promijenjene
prilike.
Dobar primjer prilagoavanja je krivino djelo
prijevare, zloupotrebe i krivotvorenja kreditnih
kartica (vidi okvir). Drugi svjeiji primjer
prilagoavanja odnosi se na katance za zatitu
bicikala. Kradljivci bicikala su otkrili da mogu
savladati djelotvoran katanac u irokoj upotrebi
obinom i jeftinom hemijskom olovkom. Ali nisu
sve mjere prevencije toliko ranjive na
kriminalnu ingenioznost. Naprimjer, Neal
Shover je rekao da je tehnologija donijela trajan
predah od obijanja sefova, to se danas inae
rijetko deava, ali je nekada bilo uobiajeno.
U nekim okolnostima preventivne radnje mogu
izazvati prkos. On nastaje kada poinitelji dovode
u pitanje legitimitet mjera prevencije i izvravaju
vei broj krivinih djela, a ne manji. Policija je
tada s pravom zabrinuta tvrdei da, naprimjer,
prerano pokazivanje sile ponekad moe
potaknuti mase na razuzdano ponaanje, te se
stoga policija esto suzdrava od noenja pune
oprema za specijalistiku podrku i sprjeavanje
nereda sve dok ne postoje snani dokazi koji
ukazuju na nastanak ozbiljnih nereda. Neka
istraivanja nude dokaze da je prkos vjerovatniji
ukoliko se smatra da policija postupa nepravino
i tiranski, a da graani u veoj mjeri potuju
zakon kada policija s njima postupa pravino, ak
i kad ishod nije onaj koji ljudi ele. Generalno,
prkos nije dobro dokumentiran fenomen, ali se
ne moe ni iskljuiti kao mogunost, posebno
kada policija koristi represiju kao glavni
instrument prevencije.

Daljnja literatura:
Ekblom, Paul(1997). "GearingupAgainstCrime:a
DynamicFrameworktoHelpDesignersKeepupwiththe
AdaptiveCriminalinaChangingWorld." International
JournalofRisk,SecurityandCrimePrevention,2:249,
265.
(Dostupno na:www.homeoffice.gov.uk/rds/pdfs/risk.pdf)

Michael Levi i njegove kolege su opisali kako je partnerstvo izmeu policije, britanskog Ministarstva unutranjih poslova (sa slinim
nadlenostima kao ameriko Ministarstvo pravde) i institucije koje izdaju kreditne kartice dovelo do uspjene akcije sredinom hiljadu
devetsto devedesetih godina kojom su smanjene prijevare s kreditnim karticama. Uvedene mjere su obuhvatile nove nie limite za
trgovce na malo kada trae autorizaciju transakcija i sigurnije metode dostave novih kreditnih kartica njihovim korisnicima putem pote.
Kao to je to prikazano na slici, rezultat je bio znaajno smanjenje gubitaka kroz prijevare (ukupno, izgubljene i ukradene kreditne kartice i
kreditne kartice nisu stigle na adrese korisnika). U nekoliko posljednjih godina, meutim, ponovo je gubitak zbog prijevara na kreditnim
karticama poeo da raste. Glavni razlog za porast gubitka su prijevare bez fizikog prisustva kartice (zbog brze ekspanzije prodaje putem
Interneta) i krivotvorenja kreditnih kartica (prema tvrdnjama, to rade organizirane kriminalne grupe iz Istone Aziji).

Gubici uslijed prijevara na kreditnim


karticama, podaci za UK
300,

Ukupno
Izgubljene i ukradene kreditne kartice

250,

Kreditne kartice nisu stigle na adrese korisnika

150,

millions

Bez fizikog prisustva kreditne kartice


200,

Krivotvorene kartice

Prijevara kod popunjavanja zahtjeva za izdavanje

100,
50,
0,
1991.1992.1993.1994.1995.1996.1997.1998.1999. 2000.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

STUDYENVIROMENTALCRIMINOLOGY

Adaptacija poinitelja I prijevare na kreditnim karticama

1212.Nemojte biti obeshrabreni najavom premjetaja


Policija svojim djelovanjem usmjerenim na problem
nastoji smanjiti pogodne prilike za injenje krivinih
djela. Naprimjer, na prozore se mogu ugraditi
sigurnosne brave da bi se sprijeile provale u stanove ili
postaviti analogni sistem video nadzora na parkiralita
da bi se sprijeile krae na parkiralinim mjestima. Ove
metode smanjenja prilika za kriminal esto idu u prilog
prigovoru da se tim metodama kriminal seli uokolo,
umjesto da se spreava. Ova teorija o premjetanju
kriminaliteta vidi premjetanje kriminaliteta na pet
osnovnih naina:
1.Izvrenje krivinog djela je premjeteno na
drugo mjesto (geografsko).
2.Izvrenje krivinog djela je prebaeno u drugo
vrijeme (vremensko).
3.Izvrenje krivinog djela je preusmjereno na
drugu metu (meta).
4.Jedna metoda izvrenja krivinog djela
zamijenjena je drugom (taktiko).
5.Jedna vrsta krivinog djela zamijenjena je
drugom (vrsta kriminaliteta).
U svakom od ovih sluajeva teorija pretpostavlja da su
poinitelji primorani da izvre krivino djelo, bez obzira
na kakve prepreke nailazili. Osnova ove pretpostavke je
da se nagon prema kriminalu u tolikoj mjeri nagomilao
da ga je potrebno osloboditi, ba kao i seksualni nagon,
ili da profesionalni kriminalci ili narkomani moraju doi
do odreenog iznosa novca injenjem protupravne
radnje koji im je potreban za njihov ivotni stil. Nema
dokaza da poinitelji krivinih djela moraju zadovoljiti
duboki psiholoki apetit injenjem krivinih djela.
Ustvari, postoji jako puno dokaza da prijestupnici biraju
da li e, gdje i kada poiniti krivino djelo. Bez obzira o
kojoj se osnovi radilo, pretpostavka o premjetanju
kriminaliteta zanemaruje vanu ulogu iskuenja i
pogodnih prilika za injenje krivinih djela (korak 9).
ak i u sluaju predanijih kriminalaca, teorija o
premjetanju kriminaliteta ne daje dovoljan
znaaj pogodnoj prilici. Stoga je istraivanje
provedeno na narkomanima pokazalo da se oni
prilagoavaju varijacijama u ponudi droga. Nema
ni jednostavne progresije u upotrebi droga.
Narkomani mogu biti prisiljeni da uzimaju manje
koliine droga ili droge koje izazivaju manje
ugodne promjene zato to je presjeen lanac
doturanja droga.
to se tie profesionalnih kriminalaca, kao to su
pljakai banaka, nema razloga pretpostaviti da

imaju potrebu za ostvarivanjem odreenog


iznosa novca kriminalnom djelatnou. Sigurno bi
poinili manje pljaki da su one teko izvedive i
riskantne, kao to bi poinili vei broj pljaki kad
bi to postalo lake. Pljakai banaka, kao i svi
drugi, ponekad se moraju prilagoditi umanjenim
okolnostima i biti zadovoljni s niom dobiti.
Ovo pak ne znai da moemo zanemariti
premjetanje kriminaliteta. Uistinu, teorija
racionalnog izbora predvia premjetanje
kriminaliteta kada koristi od takve odluke
premauju njene nedostatke. Naprimjer,
poetkom hiljadu devetsto devedesetih godina je
policija u New York Cityiju rasporedila svoje
taktike timove za borbu protiv zloupotrebe
opojnih droga u nekoliko etvrti grada poznatih
po rasturanju droga. Preprodavci droga su
odgovorili tako to su premjestili lokacije prodaje
droga sa plonika u predvorje stambenih zgrada.
Ali su brojne druge studije utvrdile da uope nije
bilo premjetanja ili ga je bilo samo u ogranienoj
mjeri. Naprimjer:
Intenzivnim policijskim patrolama uvedenim u

cilju kontrole posjedovanja vatrenog oruja


smanjen je broj krivinih djela izvrenih vatrenim
orujem u etvrti Kansas Cityija, u saveznoj dravi
Missouri, poznatoj po broju krivinih djela
poinjenih vatrenim orujem, bez premjetanja
tih ili drugih oblika kriminaliteta u susjedne
etvrti.
Novim procedurama provjere identiteta je u velikoj

mjeri smanjen broj prijevara s ekovima u vedskoj,


bez dokaza o prelasku kriminalaca na niz zamislivih
alternativnih vrsta kriminaliteta.
Boljom zatitom banaka u Australiji kroz opsenu

mjeru poznatu pod nazivom osnaivanja mete


smanjene su stope pljaki banaka, ali nije bilo znakova
da je dolo do porasta broja pljaki mjesnih
prodavnica, benzinskih pumpi, kladionica, motela i
graana na ulicama gradova.
Provale nisu premjetene u

oblinje stambene
etvrti kada je policija problemski orijentiranim
pristupom smanjila broj provala u stanove i
sasjekla vrlo visoku stopu kriminaliteta u
stambenoj etvrti grada Newport News, u
saveznoj dravi Virginia.

Kada su sve ulice bile zatvorene u etvrti Londona


Finsbury Park i prisustvo policije pojaano, bilo je
malo dokaza da su se prostitutke premjestile na
oblinje lokacije. Prema istraivaima, mnoge ene
koje su operirale po ulicama Finsbury Parka nisu bile
profesionalne prostitutke, nego su prostituciju
smatrale relativno lakim nainom zarade za ivot.
Kada su se uvjeti promijenili, promijenio se i njihov
stav, te su mnoge digle ruke od takve igre (korak
50).

Redizajnom samo jedne stanice lake gradske


eljeznice u San Diegou, u saveznoj dravi California, u
cilju suzbijanja pljaki i napada smanjena je stopa
nasilnikog
kriminaliteta,
bez
premjetanja
kriminaliteta na druge stanice lake gradske eljeznice
u tom gradu.

Ukratko, premjetanje kriminaliteta uvijek predstavlja


prijetnju, ali postoje snani teorijski razlozi za
vjerovanje da je ono sve prije nego neminovno. Osim
toga, studije o premjetanju kriminaliteta pokazuju da
ak i kada doe do premjetanja kriminaliteta, on moe
biti daleko od potpunog premjetanja i da je mogue
postii bitna neto smanjenja obima kriminaliteta kroz
mjere smanjenja pogodnih prilika za injenje krivinih
djela.

Daljnja literatura:

U ovim i mnogim drugim primjerima nedostaci


premjetanja kriminaliteta nadmaili su koristi, zbog
ega ovi primjeri idu u prilog argumentu da se
premjetanje kriminaliteta dogaa puno rjee nego
to se to vjeruje. Ovo je zajedniki zakljuak etiri
odvojene analize literature o premjetanju
kriminaliteta provedene u Ujedinjenom Kraljevstvu,
Kanadi, Sjedinjenim Amerikim Dravama i
Nizozemskoj. U analizi provedenoj u Nizozemskoj
(najnovija analiza) utvreno je da u 22 od 55 studija o
premjetanju kriminaliteta provedenih u cijelom
svijetu nisu pronaeni dokazi o premjetanju, dok su
samo neki oblici kriminaliteta premjetani na druge
lokacije. Niti u jednom sluaju obim kriminaliteta
premjetenog na druge lokacije nije bio jednak obimu
sprijeenog kriminaliteta. I niti u jednom sluaju
premjetanje nije dovelo do poveanja obima
kriminaliteta.
Premjetanje kriminaliteta je esto ogranieno zato
to
poinitelji
imaju
potekoa
s
brzim
prilagoavanjem. Ako i naprave odreene promjene,
onda se one najvjerovatnije odnose na mjesto,
vrijeme, mete, metode i vrste kriminaliteta koji su
slini onima koji se blokiraju operativno,preventivnim
programima zato to su to za poinitelje najlake
promjene. Ovo ukazuje na mogunost pretkazivanja
premjetanja kriminaliteta predvianjem najlakih
promjena za kojima e poinitelji posegnuti. Ako
postoje oigledno lake promjene, tada trebate
razmisliti o nainu njihove inkorporacije u plan
prevencije. A ako je to nemogue, onda razmislite o
mogunosti njihovog praenja kako biste otkrili
eventualno premjetanje kriminaliteta.

Hesseling,Rene(1994). "Displacement: AReviewofthe


EmpiricalLiterature."CrimePreventionStudies,volume
3,editedbyRonaldClarke.Monsey,NY:CriminalJustice
Press(accessibleatwww.popcenter.org).

Tvrdnje o premjetanju kriminala esto su


pobijene paljivim istraivanjem
Sredinom hiljadu devetsto osamdesetih godina John
Eck je u Policijskoj upravi Newport News (Virginia)
primijetio verbalni spor oko premjetanja
kriminaliteta. U energinoj akciji provedenoj na
tritu marihuane na uglu jedne ulice trite je
zatvoreno. Neke policijski dunosnici su tvrdili da su
se narkodileri jednostavno preselili na drugi ugao
gdje su nastavili rasturati narkotike. Meutim,
detaljnom inspekcijom koju su proveli drugi policijski
slubenici otkriveno je nekoliko bitnih injenica:
Dileri koji su operirali na oblinjem uglu
prodavali su heroin, a ne marihuanu.
Niti jedan narkodiler sa trita marihuane nije
pronaen na tritu heroina.
Obim trgovine na tritu heroina je bio
puno manji.
Trite heroina je na tom mjestu otvoreno prije nego
to je uspostavljeno trite marihuane.

Tvrdnje o premjetanju kriminaliteta su vjerovatno


bile zasnovane na selektivnim percepcijama. Prije
nego to je otvoreno trite marihuane, preprodaja
droge na uglu ulice je bila neprimjetna i nije
privlaila veliku panju javnosti. Zbog toga trita
droga nisu bila visok prioritet u radu policije. Ali
kada su se stanovnici tih kvartova poeli aliti na
trite marihuane i druga trita droga su se nala u
sreditu panje.

PROUITE ENVIRONMENTALISTIKU KRIMINOLOGIJU

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

1313.Oekujte difuziju koristi


Istraivai koji tragaju za premjetanjem kriminaliteta
ponekad bi ustanovili upravo suprotno. Umjesto da
ustanove da je kriminalitet preseljen na druga mjesta
ili da je vremenski pomjeren ustanovili su da je,
ustvari, smanjen puno vie nego to se prvobitno
oekivalo, ak daleko izvan namjeravanog fokusa
mjera. Iako se radi o relativno nedavnom otkriu, ve
postoji veliki broj primjera:
Kao to se oekivalo, uvoenjem elektronskog

praenja knjiga u univerzitetskoj biblioteci


Univerziteta u Wisconsinu putem ipova ugraenih
u knjige smanjeno je otuenje knjiga iz biblioteke.
Meutim, istom mjerom smanjeno je otuenje i
video kazeta i drugog materijala koji se elektronski
ne prate.
Nakon to je u diskontnoj prodavaonici elektronskom

robom u New Jerseyu uveden reim svakodnevne


inventure robe visoke vrijednosti u skladitu, dolo je
do naglog pada otuenja takve robe od strane
zaposlenih, ali takoer i do naglog pada otuenja
roba koje nisu bile predmet svakodnevne inventure.
Kada su u est velikih gradova uvedeni LoJack

sistemi
za praenje kretanja motornih vozila, obim krae
vozila se smanjio na cijeloj teritoriji tih gradova, i to
ne samo vozila iji su vlasnici ugradili ureaj za
praenje kretanja vozila.

Simon Hakim i njegove kolege sa Univerziteta

Temple su dokazali da je ugradnja protuprovalnih


alarma u stanove i kue u gradskoj etvrti s
velikom koncentracijom bogatog stanovnitva u
blizini Philadelphiae rezultirala smanjenom
stopom provala u cijelom kvartu.
Kada su na odreenim raskrsnicama u velikom

kotskom gradu Strathclyde postavljene nadzorne


kamere koje snimaju prolazak kroz crveno svjetlo, ne
samo da je smanjen broj ljudi koji je prelazio cestu
kroz crveno svjetlo na semaforu na tim raskrsnicama,
nego i na drugim prijelazima. (U manjem gradu, s
veim prometom, ovakav efekat bi moda bio
kratkotrajan s obzirom na to da bi stanovnici ubrzo
znali gdje su tano kamere postavljene).

Uvoenjem dodatnih sigurnosnih mjera u kue

sagraene na privatnom imanju u Kirkholtu, u


Ujedinjenom Kraljevstvu, u kojima su provale bile
este smanjen je broj provala na cijelom imanju, a
ne samo u kuama u kojima su uvedene dodatne
mjere zatite.
Sve su to primjeri difuzije koristi koja je rezultat
mjera prevencije kriminaliteta. Moda su potencijalni
poinitelji bili svjesni novih mjera prevencije, ali ipak
nisu bili sigurni u njihov stvarni obim. Moda vjeruju da
su mjere opsenije nego to, ustvari, jesu i da je
oteano izvrenje krivinih djela zbog ega je potreban
vei napor ili da su poveani rizici po poinitelje na
velikom broju mjesta, po pitanju vremena ili meta,
nego to je to sluaj. To znai da difuzija moe imati
nekoliko oblika koji prate razliite vidove premjetanja
kriminala (vidi tabelu).
Generalno difuzija koristi neoekivano poveava
praktine prednosti modela situacijske prevencije
kriminaliteta, s tim da jo uvijek ne znamo kako ih
planski poveati. Jedna od bitnih metoda bi se mogla
provesti kroz izvore publiciteta. Naprimjer, javna
kampanja je pomogla da se koristi od nadzornih
kamera proire na cijeli vozni park od 80 autobusa na
sjeveru Engleske, iako su kamere postavljene na svega
nekoliko autobusa. Uenicima mjesnih kola je
pokazan jedan autobus s postavljenim sigurnosnim
kamerama kako bi se uvjerili da e njihov vandalski in
biti snimljen i oni biti otkriveni ukoliko se budu
neprimjereno ponaali i otetili autobus, a prva
hapenja, zahvaljujui sigurnosnim kamerama, su
dobila veliki publicitet u informativnim medijima.

Vrsta

Definicija

Premjetanje

Difuzija

Geografska

Geografska promjena

Prijelaz u drugu zgradu

Smanjen broj provala u ciljanoj


zgradi i u susjednim zgradama

Promjena vremena

Prijelaz sa dana na no

Smanjen broj provala u toku


dana i u toku noi

Promjena objekta krivinog


djela

Prijelaz sa stanova na kue

Smanjen broj provala u stanove i


kue

Vremenska

Meta

Taktika
Promjena metode poinjenja
krivinog djela

Vrsta
kriminalite
ta

Prijelaz sa ulaska kroz


nezakljuana vrata na obijanje
brava

Smanjen broj napada na


zakljuana I nezakljuana vrata

Prijelaz sa provala na krau

Smanjen broj provala i kraa

Promjena vrste krivinog djela

Trebamo oekivati pad difuzije im poinitelji otkriju


da se rizici po njih i napor potreban za poinjenje
krivinih djela nisu poveali prema njihovim
oekivanjima. Istraivanje je pokazalo da se to
dogodilo ve u prvim danima upotrebe alkotesta u
Ujedinjenom Kraljevstvu koji je imao trenutaan i
daleko vei uinak u smislu smanjenog broja vozaa
koji su upravljali motornim vozilom pod uticajem
alkohola nego to se to prvobitno oekivalo, zbog
stvarnog porasta rizika od otkrivanja. Meutim, kako
su vozai vremenom uvidjeli da je rizik od
zaustavljanja i kontrole jo uvijek vrlo nizak, ponovo
je dolo do porasta vonje pod uticajem alkohola. To
moda ukazuje na potrebu da se iznau naini na
koje e se poinitelji ovakvih prekraja primorati da
nagaaju stepen prijetnje ili koliko moraju uloiti
dodatnog napora da bi nastavili initi isti prekraj.
Na praktinom nivou difuzija je vana kao
kontraargument premjetanju kriminaliteta onima

koji se opiru uvoenju preventivnih mjera. Sigurno ete


i vi naii na mnoge takve! Drugo, vano je da planirate
evaluaciju kojom ete uzeti u obzir difuziju. Naini na
koje to moete uraditi su opisani u koraku 51, uz
koritenje dva para kontrolnih rajona, bliih i
udaljenijih. U suprotnom, moete naii na situaciju u
kojoj e ljudi dovesti u pitanje djelotvornost inicijative
da se preduzmu preventivne mjere s obzirom na to da
se kriminal proirio izvan podruja na kojem su
preventivne mjere provedene.

Daljnja literatura:
Clarke,RonaldandDavidWeisburd(1994). "Diffusion of
CrimeControl Benefits:ObservationsontheReverseof
Displacement". CrimePreventionStudies,volume2.
Monsey,NY:Criminal JusticePress
(dostupno na: www.popcenter.org).

PROUITE ENVIRONMENTALISTIKU KRIMINOLOGIJU

Premjetanje i difuzija koristi u kontekstu krivinog djela provale u stanove

Difuzija koristi i video nadzor na parkiralitima unutar univerzitetskog kampusa


Novi ef sigurnosti Univerziteta u Surreyu u Ujedinjenom Kraljevstvu odluio je pokuati rijeiti poast krae na
parkiralinim mjestima unutar univerzitetskog kampusa uvoenjem zatvorenog sistema video nadzora. Instalirao je
nadzornu kameru na stup kako bi bilo obuhvaen cijeli parkiralini prostor. Kao to je to prikazano na dijagramu, kamera
nije obezbjeivala jednak nadzor nad sva etiri parkiralita zato to su zgrade unutar kampusa predstavljale fiziku prepreku
u nadzoru nad parkiralitem broj 1.

Sigurnosna
vrata

CCTV
4

2
3
PARKING
UNIVERZITET

Stoga bi se oekivalo da e nadzorna kamera, ako ima bilo kakav znaaj u prevenciji kriminaliteta, imati znaaja samo
za ona parkiralita koja su adekvatno pokrivena nadzorom. Iz tog razloga bi se oekivalo premjetanje kriminala sa
tih parkiralita na parkiralite koje nije bilo pod adekvatnim nadzorom. Ustvari, godinu dana nakon to je nadzorna
kamera postavljena, broj djela otuenja i vandalskog unitavanja vozila na parkiralitima je prepolovljen: smanjen je
sa 138, koliko ih je bilo u godini prije postavljanja kamere, na 65 u godini nakon to je kamera postavljena. Broj
takvih djela je jednako smanjen i na parkiralitu broj 1 koji nije bio pokriven nadzorom, za razliku od preostala tri
parkiralita. Ovakva difuzija koristi od video nadzora vjerovatno je rezultat toga to su potencijalni poinitelji bili
svjesni da je video nadzor postavljen unutar univerzitetskog kampusa, s tim da nisu bili svjesni njegovih ogranienja.
Mnogi su vjerovatno uvidjeli da vie nije vrijedno rizika i napora odlaziti na parkiralita radi injenja krivinih djela.

iZVOR:Poyner,Barry(1997). "Situational Preventionin TwoParkingFacilities".SituationalCrimePrevention:


SuccessfulCaseStudies,editedbyRonaldV.Clarke.Monsey,NY:CriminalJusticePress.
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

1414.Prilikom definiranja problema koristite CHEERS test


Problem predstavlja skup meusobno povezanih
tetnih dogaaja u zajednici koji se ponavljaju i za koje
javnost oekuje da e ih rijeiti policija. Ova definicija
skree panju na est obaveznih elemenata problema:
zajednica; teta; oekivanje; dogaaji; ponavljanje; i
slinost. Ti elementi su obuhvaeni engleskim
akronimom CHEERS (community,zajednica;
harmful,tetan; espectation,oekivanje;
events,dogaaji; recurring,ponavljajui;
similarity,slinost).

mogu trajati znatno due neke vrste prijevara,


naprimjer.
Ponavljanje. Ti dogaaji se moraju ponavljati.

Ponavljanje moe simptomatino ukazivati na


akutni ili hronini problem. Akutni problemi
nastaju iznenada, kao to je sluaj s kvartom u
kojem se odjedanput javlja puno vei broj
obijanja motornih vozila. Neki akutni problemi
brzo nestanu, ak i ako nisu preduzete nikakve
operativne radnje. Drugi opet mogu izrasti u
hronine probleme ukoliko se na vrijeme ne
rijee. Zbog toga je akutne probleme potrebno
istraivati kako bi se utvrdilo da li signaliraju
neto to je puno dublje ukorijenjeno. Hronini
problemi traju dugo. Primjer su prostitutke koje
eu odreenom ulicom ve dugi niz godina.
Ukoliko se neto ne preduzme, dogaaji iz
okvira hroninih problema e se i dalje deavati.

Zajednica.

Pripadnici javnosti moraju doivjeti tetne


dogaaje. To su fizike osobe, privredni subjekti,
vladine agencije i druge drutvene skupine. Dovoljno
je da samo neki pripadnici zajednice a ne svi, niti
veina njih doive problem.

tetnost.

Ljudi ili institucije moraju pretrpjeti tetu.


teta se odnosi na gubitak ili oteenje tue
imovine, nanoenje povreda, izazivanje smrtnog
ishoda, nanoenje teke duevne boli ili podrivanje
kapaciteta policije (naprimjer, stalnim lanim
pozivima za hitne intervencije). Nezakonitost nije
odreujua odlika problema. Neki problemi
obuhvataju zakonito ponaanje koje ipak zahtijeva
policijsku intervenciju. Uobiajen primjer su pritube
graana na buku koju izazivaju zakonite djelatnosti.
Neki problemi se prvo prijavljuju kao nelegalan vid
ponaanja, ali se nakon detaljnije inspekcije utvrdi
da nema elemenata nezakonitosti. Ako takve prijave
ispunjavanju sve CHEERS kriterije, onda one
predstavljaju probleme.

Slinost

. Dogaaji koji se ponavljaju moraju


imati neto zajedniko. Moda je poinitelj uvijek
ista osoba, moda se dogaaji deavaju uvijek
istoj vrsti rtve, moda uvijek na istim
lokacijama, ili pod slinim okolnostima, moda se
u njihovom izvrenju uvijek koristi ista vrsta
vatrenog oruja, ili pak imaju jedan ili vie
zajednikih faktora. Ako nema zajednikih odlika,
onda pred sobom imate proizvoljan zbir
dogaaja, a ne problem. Tu uobiajene
klasifikacije kriminaliteta kao one koje se
koriste u jedinstvenim izvjetajima o
1
kriminalitetu nisu od pomoi. Pod otuenjem
motornih vozila se podrazumijeva, naprimjer,
otuenje radi vonje iz zabave, radi prodaje
dijelova, radi izvoza u druge zemlje, radi
koritenja vozila za poinjenje nekog drugog
krivinog djela i puno drugih slinih dogaaja.
Stoga, skup djela otuenja vozila u razne svrhe
ne mora uvijek biti jedan problem. Potrebno je
vie informacija. Ako postoje zajednike odlike,
onda imamo obrazac dogaaja koji bi mogli
ukazati na problem naprimjer, kraa putnikih
mini kombi vozila u predgraima radi koritenja
istih u svrhu nelegalnog taksi prijevoza u
urbanim zonama.

Oekivanje.

Potrebno je da neki pripadnici zajednice


oekuju od policije da rijei uzroke tete (broj uzroka
ne mora biti previsok). Oekivanje se nikada ne smije
pretpostaviti, nego ono mora biti evidentno kroz
procese, kao to su pozivi graana, sastanci mjesnih
zajednica, pisanje tampe, itd. Ovaj element ne
zahtijeva od policije da na prvi pogled prihvati javnu
definiciju problema, niti da prihvati ta javnost misli o
eventualnim uzrocima i ta bi se trebalo preduzeti.
Javnost moda grijei u pogledu uzroka i
karakteristika. Upravo analitika ima ulogu u
otkrivanju uzroka.

Dogaaji.

Morate biti u stanju opisati vrstu dogaaja


koji ine problem. Problem je sastavljen od niza
diskretnih dogaaja. Primjeri dogaaja su provala u
tui dom, jedna osoba udara drugu, dvije osobe
razmjenjuju novac i seksualne usluge ili iznenadni val
buke. Veina dogaaja je kratkog trajanja, iako neki

Probleme je potrebno ispitati vrlo pomno (vidi


1

Uniform Crime Reports: izvjetaji o zvaninim


podacima o kriminalitetu u SAD,u, koje objavljuje FBI.

Na koga u zajednici problem ima tetno


Koje tete problem proizvodi?

Koja su oekivanja u smislu odgovora policije?


Koje vrste dogaaja doprinose problemu?
Koliko esto se ti dogaaji deavaju?
Na koji nain su ti dogaaji slini?

Od policije se ne trai da radi samo na problemu.


CHEERS vam moe pomoi da prepoznate zahtjeve koji
nisu problemi. Mi koristimo pojam problem u
tehnikom smislu, to jeste, u smislu djelovanja policije
usmjerenog na problem, a ne u smislu u kojem bismo
taj pojam koristili u svakodnevnom govoru. Stoga,
stvari koje ne predstavljaju problem takoer mogu biti
neugodne i mogu zahtijevati panju policije. To su
sljedee stvari:
Dogaaj koji se desio jednom.

Dogaaj koji se desio


jednom, bez obzira koliko je ozbiljan, ne predstavlja
problem, osim ukoliko ne postoje razumni izgledi da
e se dogoditi jo jedan slian dogaaj, ukoliko se
nita ne preduzme. Dogaaj koji se jednom desio
moda zahtijeva kriminalistiko istraivanje ili neku
drugu akciju policije, ali se rjeavanje problema ne
moe primijeniti na izolirane sluajeve zato to ne
postoji nita to bi se moglo sprijeiti.

Gradske

djelovanje?

etvrti . Mala podruja, kao to su centar


grada ili stambene etvrti, ponekad prati reputacija
problematinih nasilja. Meutim, oni rijetko
predstavljaju problem. To su obino podruja sa
nekoliko problema. Pojedinani problemi mogu biti
meusobno povezani, ali ne u svakoj situaciji. Ako se
cijela etvrt tretira kao jedan problem, tada se
poveava kompleksnost nastojanja i smanjuju se
izgledi da ete pronai djelotvorne odgovore.
Umjesto toga, trebali biste identificirati konkretne
probleme u odreenoj etvrti grada i na svakom
posebno raditi. Ako su problemi povezani (npr. ulina
mrea doprinosi nastanku nekoliko problema), u tom
sluaju rad na onome to ih povezuje moe biti
koristan. Nikada nemojte pretpostaviti da su
problemi meusobno povezani samo zbog toga to
su fiziki blizu jedan drugoga. U nekim sluajevima,
naravno, postoje zajednika rjeenja za odvojene
probleme (vidi korak 6).

Statusni uvjeti.

Uenici koji izostaju iz kole,


adolescenti koji se dosauju, odrasle osobe koje
naokolo lutaju i osueni poinitelji kaznenih djela ne
predstavljaju problem zbog svog statusa a to je da
nisu u koli, da nemaju ime da se bave, da su
nezaposleni ili da su proglaeni krivim za neko
krivino djelo. Zajednica moe oekivati od policije
da neto uradi po tom pitanju, ali statusni uvjeti ne
sadre obiljeja tetnosti i dogaaja. Moda meu
njima ima onih koji eventualno imaju udjela u
problemima, kao mete, poinitelji ili u nekom
drugom svojstvu, ali ih to ne ini problemom.
Definiranje problema na osnovu statusnih uvjeta
dokaz je nedostatka preciznosti i potrebe za
dubljom analizom pitanja. Statusni uvjeti mogu
ukazivati na dijelove krupnijeg problema.

Uvijek koristite CHEERS test da li eventualni


problem sadri svih est elemenata? Ako ne sadri,
onda to vjerovatno nije odgovarajui fokus za
projekat rada policije usmjerenog na problem.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

OTKRIJTE KRIMINALISTIKE PROBLEME

korak 6 i 15) zato to manji detalji mogu ukazati na


razliku izmeu skupa okolnosti koje su prouzroile
tetne dogaaje i skup okolnosti koje proizvode
tetne dogaaje. CHEERS test vam nudi est
osnovnih pitanja na koja trebate ogovoriti u toku
faze skeniranja:

uglavnom ogranien.

15.Znajte s kakvom se

15

vrstom problema suoavate


S obzirom na to da se policija mora baviti irokim
spektrom problema koji zadovoljavaju kriterije iz
definicije CHEERS (korak 14), mi smo izradili
klasifikaciju tih problema. Shema klasifikacije vam
moe pomoi da precizno definirate problem.
Ona vam pomae da razdvojite povrno sline
probleme koji se, ustvari, sutinski razlikuju.
Takoer vam omoguava i da uporedite va
problem sa slinim problemima na kojima je ve
raeno i pomae vam da identificirate bitna
obiljeja koja ete detaljno ispitati. Naprimjer,
veliki broj vodia za rjeavanje uobiajenih
problema moe se nai u Uredu policije u
zajednici i na web stranicama Centra za
djelovanje policije usmjereno na probleme (korak
19). Kada znate koju vrstu problema istraujete,
to e vam pomoi da znate koji vam vodii mogu
biti od pomoi, ak i ako se ne odnose direktno na
va problem. Shema klasifikacije je bazirana na
dva kriterija: okruenje u kojem problemi nastaju
i ponaanje sudionika. (Ova shema je drugaija od
klasifikacije na probleme tipa vuk, patke i jazbine
iz koraka 8, to predstavlja klasifikaciju trajnih
problema).

Okruenje Kriterij okruenja se odnosi na


raspoloive mete, djelatnosti kojima se ljudi mogu
baviti i ko kontrolira lokaciju. Konkretizacija
sredine vam omoguava da izvrite poreenje
okruenja sa problemima i bez problema.
Okruenja imaju svoje vlasnike koji mogu imati
vanu ulogu u rjeavanju problema (vidi korak 44).
Postoji 11 razliitih okruenja povezanih sa
najeim policijskim problemima:
Rezidencijalno lokacije na

Maloprodajno lokacije sa prometom kupaca

koji dolaze i odlaze pjeice ili motornim


vozilom i na kojima se vre monetarne
transakcije. Primjeri su prodavaonice i banke.
Industrijsko kokacije za preradu i proizvodnju

roba. Gotovinske transakcije ne predstavljaju


vanu djelatnost u takvim okruenjima, a javnost
je rijetko prisutna. Primjeri su fabrike, skladita,
parkiralita i sortirnice.
Poljoprivredno lokacije na kojima se

uzgajaju usjevi i ivotinje.


Obrazovno mjesta za uenje ili studiranje,
ukljuujui i obdanita, kole, fakultete,
biblioteke i bogomolje.

Drutveno usluno mjesta

na koja ljudi odlaze


kada neto nije u redu. To su, naprimjer, sudovi,
pritvori, zatvori, stanice policije, bolnice i centri za
lijeenje bolesti ovisnosti.
Javna prometna povrina

rute koje povezuju


sva druga okruenja. Primjeri su ceste i
autoceste, pjeaki prolazi i biciklistike staze,
kolni prilazi i parkiralita.
Transportno lokacije za masovna kretanja

ljudi. Tu spadaju autobusi i autobusne stanice i


stajalita, avioni i aerodromi, vozovi i eljeznike
stanice, trajekti i trajektne luke i prekookeanski
linijski brodovi i pristanita.
Otvoreno/tranzitno

podruja bez stalne ili


redovne namjenski odreene upotrebe. Razlikuju
se od parkova po tome to nisu namijenjena za
rekreaciju, iako ih graani mogu koristiti i u tu
svrhu. Tranzitna podruja obuhvataju naputenu
imovinu i gradilita.

kojima ljudi stanuju.


Kue, stanovi i hotelske sobe su primjeri. Iako ih
se veina nalazi na fiksnim lokacijama, nekolicina Ponaanje je druga dimenzija klasifikacije problema.
je mobilna, kao to su kamperi.
Odreivanjem ponaanja moete precizno prepoznati
vane aspekte tete, namjere i odnose izmeu
Rekreaciono mjesta na koja ljudi odlaze radi
poinitelja i meta. Postoji est vrsta ponaanja.
zabave. Primjeri su barovi, noni klubovi,
restorani, kina, igralita, marine i parkovi.
Predatorsko poinitelj se jasno razlikuje od rtve i

Uredsko lokacije djelatnika bijelog ovratnika


gdje postoji malo direktne interakcije izmeu
takvih djelatnika i ope javnosti. Vladine
institucije i preduzea su uglavnom ovog tipa
okruenja. Pristup takvim lokacijama je

rtva se suprotstavlja radnjama poinitelja.


Najuobiajenije vrste kriminaliteta su ove vrste. Meu
primjerima su pljake, nasilje nad djecom, provale,
maltretiranje u cilju izazivanja straha i krae.
Konsenzusno sudionici vode interakciju svjesno i

voljno. Tipino ova vrsta ponaanja podrazumijeva


neku vrstu transakcije. Primjeri su preprodaja droge,
prostitucija i preprodaja ukradenih roba. Meutim,
napad na prostitutke se smatra predatorskim
ponaanjem.
Konfliktno nasilne interakcije meu otprilike

jednakim osobama koje imaju odreenu vrstu


odnosa od ranije. Neki oblici nasilja u porodici
izmeu odraslih osoba podrazumijevaju ovu vrstu
ponaanja, dok je nasilje u porodici usmjereno protiv
djece i osoba starije ivotne dobi klasificirano kao
predatorsko zato to sudionici nisu jednaki.
Nepristojno poinitelji se razlikuju od rtava, ali su

rtve mnogobrojne i nastale tete nisu ozbiljne.


Mnogi dogaaji koji uzrujavaju, koji su neprijatni,
buni ili uznemiravajui, ali ne nanose ozbiljne
materijalne tete niti izazivaju fizike povrede,
spadaju u ovu kategoriju. Primjer su glasne zabave.
Da li se vandalska djela uklapaju u ovu kategoriju
zavisi o detaljima. Neki oblici vandalizma su
predatorski. Odreeni vidovi nepristojnog ponaanja
su uzrujavajui bez obzira na okruenje, dok su drugi
uzrujavajui samo u odreenim okruenjima.
Ugroavajue, poinitelj i rtva su ista osoba ili
poinitelj nema namjeru da povrijedi rtvu. Pokuaj
samoubistva, predoziranje drogama i sudari
motornih vozila su neki od primjera.
Zloupotrebljavajue prema

policiji ova kategorija je


rezervirana za neopravdane zahtjeve za hitnim
intervencijama policije. Primjeri su lane prijave
krivinih djela i stalni pozivi vezani za pitanja koja
graani mogu sami rijeiti. Ova je zadnje utoite
kojem pribjegavate kada je jedina teta koja proizlazi
iz takvog vida ponaanja troak resursa policije i kada
niti jedna gore navedena kategorija ne odgovara.

U tabeli je prikazana potpuna klasifikacija. Problem se


klasificira tako to se stavlja u polje u kojem se
odgovarajui stupac presijeca s odgovarajuim retkom.
Tako naprimjer, dobitnik Tilley nagrade 2001. godine
bavio se problem fizikih povreda od razbijenih
staklenih boca razbacanih oko pabova, koji je
klasificiran kao konfliktno,rekreacioni problem (A).
Policija u San Diegu je morala rijeiti problem
neprestanih lanih dojava o navodnim prijetnjama
ulinih bandi jednom mini-marketu (B). Obratite panju
kako se to razlikuje od klasifikacije do koje je doao
drugoplasirani dobitnik Goldsteinove nagrade 2003.
godine koji je radio na problemu prodavnica koje su
prodavale alkohol maloljetnim osobama u gradu Plano,
u saveznoj dravi Texas (C). Dobitnik Goldsteinove

nagrade 2002. godine je radio na saobraajnim


nesreama u kojima su sudjelovali migrantski
poljoprivredni radnici i taj problem je klasificiran u
kategoriju ugroavajueg ponaanja i kategoriju javne
prometne povrine (D). Dobitnik Goldsteinove nagrade
1999. godine je radio na rjeavanju problema bacanja
otpadaka i skitnje, koji je klasificiran u kategoriju javne
prometne povrine i nepristojnog ponaanja (E).
Obratite panju na razliku izmeu problema koji se
odnosi na preprodaju droga na uglu ulice (F) i problema
pljake , otvaranja vatre meu preprodavcima droga kao
in osvete (G). Ova dva problema se preklapaju, ali nisu
ista.
Iako se veina problema uklapa u isto polje, ponekad
problem moe podrazumijevati vie vidova
ponaanja ili vie okruenja. Naprimjer, policija u
pokrajini Straffordshire u Engleskoj naila je na
problem kada su prosvjednici zauzeli naputene
zgrade du graevinskog zemljita na kojem je
ustanovljeno pravo slunosti. To su bila
otvorena/tranzitna okruenja. Protesti su sadravali
elemente nepristojnog ponaanja, ali je taktika
zauzimanja tih zgrada predstavljala opasnost po
same prosvjednike. Stoga je ugroavajue ponaanje
bila druga relevantna kategorija ponaanja (u tabeli
oznaeno kao H). Iako je ponekad potrebno
klasificirati vie vrsta ponaanja ili okruenja,
prekomjerno koritenje vie vrsta moe dovesti do
nepreciznosti.
Klasifikacijom problema policijske agencije mogu
uporediti odvojena nastojanja na rjeavanju problema
koji se javljaju u istim okruenjima i obuhvataju istu
kategoriju ponaanja. Da li se u toku analitike obrade
javljaju ista pitanja ili da li postoje djelotvorni odgovori
na ove probleme? Da li se pitanja i odgovori na
probleme ove vrste razlikuju od pitanja i odgovora na
druge vrste problema? Odgovori na ovakva pitanja
mogu unaprijediti rjeavanje problema, kao i obuku na
temu rjeavanja problema te nam pomoi da bolje
razumijemo koji bi odgovori eventualno bili bolji za
razliite probleme u razliitim okruenjima.

Daljnja literatura:
Eck,JohnandRonaldClarke(2003). "Classifying
CommonPoliceProblems:ARoutineActivityApproach."
CrimePreventionStudies,volume16,edited by Martha
SmithandDerekCornish.Monsey,NY:Criminal
JusticePress.

BEHAVIORS
ENVIRONMENTS Predatorsk
o
Re zi de n ci jal no
Re kre a ci on o
Uredsko
Ma lo pro da jn o
In du st rijsk o
P olj o p riv re d n o
O br a zo vn o
Dr u t ve n o / u sl u .
Javna prome tna
povrina
Tra nspo rtno
O t v or e no t r anz .

Konsenzusn
o

Konfliktno

Nepristojn
o

Ugroavajue

Zloupotrebljavaju
e prema policiji

D
G

E
H
H
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

OTKRIJTE KRIMINALISTIKE PROBLEME

Shema klasifikacije za uobiajene problem sa kojima se susree lokalna policija

16.Prouite putovanje do

16

mjesta poinjenja krivinih djela


Iako su trokutom analize problema (korak 8)
identificirana tri osnovna elementa kriminaliteta, on ne
objanjava kako poinitelji pronalaze odgovarajue
mete. Prema Marcusu Felsonu, oni to rade na tri
osnovna naina:

1. Putem vlastitog poznavanja rtve (sin vaeg


susjeda moda zna kada niste kod kue).

2. Preko svog radnog mjesta (provalnik koji


radi kao operater na telefonskoj centrali
moe sluajno uti da sljedee sedmice
idete na odmor).
3. Putem preklapanja prostora aktivnosti.
Koncept preklapanja prostora aktivnosti nalazi se
u sreditu teorije o kriminalnom obrascu iji su
tvorci kanadski environmentalistiki kriminolozi
Pat i Paul Brantingham (vidi sliku). Oni putem
ovog koncepta opisuju kako poinitelji pronalaze
mete u svojoj dnevnoj rutini. Oni polaze od
trokuta i promatraju poinitelje kako idu od kue
do posla i na rekreaciju. Oko svakog od ova tri
vorita i du svake od ove tri putanje (osim
tampon zone u kojoj bi mogli biti prepoznati)
poinitelji tragaju za prilikom da poine krivino
djelo. Oni takve prilike mogu nai malo dalje od
putanje, ali obino ne idu puno dalje od poznatog
podruja zato to im je lake poiniti krivino
djelo u svojoj dnevnoj rutini nego putovati da bi
poinili krivino djelo.
Brantinghami koriste i pojam ivice koje se odnose
na granice podruja u kojima ljudi ive, rade, idu u
kupovinu ili trae zabavu. Neka krivina djela e
se prije dogoditi na tim ivicama kao naprimjer,
napadi iz rasne mrnje, pljaka ili kraa iz
prodavnica zato to upravo tu dolaze ljudi iz
razliitih kvartova koji se meusobno ne poznaju.
U svojoj prvoj studiji Brantinghami su utvrdili da u
gradu Tallahassee, na Floridi, postoji
koncentracija provala u rezidencijalne objekte na
granici izmeu bogatih i siromanih etvrti. Prema
njihovom objanjenju, bogati dijelovi grada
provalnicima iz siromanih etvrti nude privlane
mete, ali provalnici ipak nisu bili spremni riskirati i
odlaziti dublje u te dijelove grada zato to im je

teritorija bila nepoznata, te bi mogli biti prepoznati


kao osobe sa strane. Takoer bi bili izloeni jo
veem riziku s obzirom na to da bi morali prei veu
razdaljinu da bi krivinim djelom ostvarili imovinsku
korist.
Putanje kojima se ljudi kreu u svojim
svakodnevnim aktivnostima i vorita u kojima
aktivno borave objanjavaju rizike od
viktimizacije, kao i kriminalne obrasce. Zbog toga
Brantinghami i drugi teoretiari krivinog obrasca
posveuju toliku panju geografskoj distribuciji
kriminaliteta i dnevnom ritmu aktivnosti.
Naprimjer, ovi istraivai izrauju mape
kriminaliteta za razliite sate u toku dana i za
razliite dane u sedmici, povezujui odreene
vrste kriminaliteta sa protokom putnika u javnom
prometu, zavretkom nastave, zavretkom radnog
vremena u trgovinama ili sa bilo kojim drugim
procesom u kojem se ljudi kreu izmeu vorita i
du putanja. Deparoi i neki kradljivci roba iz
prodavnica tragaju za guvama, dok drugi
poinitelji posveuju veu panju odsustvu mase.
Naprimjer, protok ljudi koji odlaze na posao
generira kontra,protok provalnika prema
stambenim naseljima koji koriste odsustvo
graana koji svakodnevno putuju do radnog
mjesta. Protok radnika u veernjim satima i
vikendom pri povratku kui nekoliko sati kasnije
proizvodi kontra,protok provalnika ija su meta
trgovake i industrijske lokacije.
Mnoge studije su pokazale da je putovanje do
mjesta poinjenja krivinog djela tipino vrlo kratko
poinitelji obino ine krivina djela u prostoru
udaljenom od njihovog doma jedan do tri
kilometra. Naprimjer, Andy Brumwell,
kriminalistiki analitiar u Policiji West Midlands,
jednoj od najveih policijskih snaga u Ujedinjenom
Kraljevstvu, nedavno je zavrio analizu 258.074
putovanja do mjesta poinjenja krivinih djela u
periodu od dvije godine. Ustanovio je sljedee:
Oko polovine putovanja bilo je krae od 1,5 km (u

veini amerikih studija putovanja mogu biti malo dua


zbog manje gustoe naseljenosti i vee dostupnosti
motornih vozila).
Preena razdaljina varirala je s vrstom krivinih djela.
Naprimjer, kradljivci roba iz prodavnica prelazili su
vee razdaljine nego bilo koji drugi poinitelji.
ene su prelazile vee razdaljine nego mukarci,
vjerovatno zbog toga to je veina ena krala robu iz
prodavnica.

Postojala je znatna razlika meu poiniteljima u

pogledu preene distance do mjesta poinjenja


krivinog djela. Neki su obino inili krivina djela
u naselju u kojem su ivjeli. Drugi su odlazili dalje,
posebno ako su imali supoinitelje u kriminalnoj
situaciji.
Najmlai delikventi su inili krivina djela na
mjestima u neposrednoj blizini svog doma, dok su
oni starosne dobi od oko 20 godina odlazili
najdalje.
Susan Wernicke, kriminalistika analitiarka u gradu
Overland Park, u saveznoj dravi Kansas, predstavila je
detaljnije informacije o maloljetnikim delikventima na
Nacionalnoj konferenciji na temu mapiranja
kriminaliteta, odranoj u San Diegu, u saveznoj dravi
California, 2000. godine u organizaciji Nacionalnog
instituta pravde. Pokazala je da su u gradu Overland
Park uhapeni jedanaestogodinjaci inili krivina djela
na udaljenosti od prosjeno 1,6 km od svog doma. Ova
razdaljina se postepeno poveavala sa starosnom dobi i
kod starijih maloljetnika, starih 17 godina, iznosila je
4,3 km. Ovakav porast je djelimino pripisala njihovoj
osposobljenosti za vozaa motornih vozila.

Putovanje do mjesta poinjenja krivinog djela i


indeks vlastitog ivotnog okruenja
Andy Brumwell je uveo indeks vlastitog ivotnog okruenja kojim
se mjeri postotak krivinih djela poinjenih u odreenom podruju
od strane delikvenata koji ive u tom podruju. Vrijednost 100
oznaava da su mjesni delikventi odgovorni za sva krivina djela,
dok vrijednost nula znai da mjesni delikventi nisu poinili niti
jedno krivino djelo u datom podruju. Ova vrijednost se treba
raunati kada se vri analiza problema na lokalnom nivou. Odgovor
na pitanje da li su predatori s lokalnog nivoa ili dolaze sa odreene
udaljenosti utie na vrstu mjere situacione prevencije kriminaliteta
koja bi se mogla uspjeno provesti. Naprimjer, zatvaranje ulica u
odreenom naselju e biti djelotvorno samo ako veliki broj
poinitelja dolazi motornim vozilima u to naselje radi injenja
krivinih djela.

Koncepti teorije o kriminalnom obrascu vam mogu


pomoi da shvatite kriminalitet na teritoriji svoje
nadlenosti. Trebate pokuati povezati poinitelja i
kriminalne obrasce tako to ete pronai vorita,
putanje i ivice. Moete poeti praviti razliku izmeu
naina na koji poinitelji tragaju za povoljnom prilikom
za injenje krivinog djela i kada pogodnu priliku
pronalaze sluajno. Moete pronai lokacije na kojima
nema poinitelja, kao i kriminogena arita na kojima
se okupljaju i razmisliti o razlozima za to (korak 17).
Kriminalni obrasci izuzetno lokalnog karaktera e vam
puno toga ispriati. Tako, na nekim ulicama u dijelu

grada s visokom stopom kriminaliteta nema uope


kriminala, dok neke adrese generiraju najvei dio
problema. Stanovnici znaju da je prilino bezbijedno
kretati se jednom ulicom, dok to nije sluaj s nekom
drugom ulivom. ak mogu odabrati samo jednu stranu
ulice, a ne drugu iz razloga sigurnosti. Ako stanovnici
poznaju svoju lokalnu sredinu toliko dobro, ta vas
spreava da i vi to doznate? Teorija o kriminalnom
obrascu vam pomae da uradite upravo to i pomoi e
vam da definirate konkretan problem jo u fazi
skeniranja problema i da u toku analize shvatite uzroke
nastanka problema.

Brantingham,PatriciaandPaul(1993). "Environment,
Routine,andSituation:TowardaPatternTheoryof
Crime."RoutineActivityandRationalChoice,Advances
inCriminologicalTheory,volume5,editedbyRonald
ClarkeandMarcusFelson.NewBrunswick,NJ:
TransactionPublishers.

Felson,Marcus(2002).CrimeandEverydayLife.Thousand
Oaks, CA:Sage.
Wiles,Paul andAndrewCostello(2000). TheRoadto
Nowhere:TheEvidenceforTravellingCriminals.Home
OfficeResearchStudy207.London: HomeOffice
(accessibleatwww.homeoffice.gov.uk)

Brantinghamova teorija o kriminalnom obrascu

Prebivalite

Mjesta
injenja KD
Tampon zona

Posao

Prostor aktivnosti
Ciljna podruja
Rekreacija
Kim Rossmo je predstavio Brantinghamovu teoriju kroz ovaj dijagram. On pokazuje prostor aktivnosti poinitelja (prebivalite, posao,
rekreacija i rute putovanja meu njima), tampon zonu u blizini mjesta stanovanja u kojoj delikventi obino ne ine krivina djela i pet
potencijalnih ciljnih podruja (naprimjer, parkiralita). Krivina djela se izvravaju tamo gdje se prostor aktivnosti poinitelja presijeca sa
ciljnim podrujem (kriii). Primjeujete da u ovom primjeru nema krivinih djela u prostoru oko mjesta zaposlenja poinitelja zato to
nema povoljnih meta. Takoer postoje i dva ciljna podruja bez krivinih djela zato to ovaj poinitelj nije upoznat s tim mjestima.
Izvor:Rossmo,Kim(2000). Geographic Profiling. BocaRaton,FL:CRCPress.
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

SCANFORCRIMEPROBLEMS

Daljnja literatura:

1717.Saznajte kako se razvijaju


kriminogena arita
Analitiari esto analiziraju kriminogena arita
samo putem geografije. Ona obino moe biti
korisno polazite, ali da bi se kriminogeno arite
smanjilo ili eliminiralo, morate ui u dublju analizu
da biste shvatili zato odreena sredina predstavlja
kriminogeno arite. Mi smo se fokusirali na
razumijevanje procesa koji stvaraju takva arita.
Kasnije, u okviru koraka 23 i 55 emo objasniti kako
se vri analiza i mapiranje kriminogenih arita, a
da pritom ne dozvolite softveru za mapiranje da
upravlja procesom. Kao to smo vidjeli u
prethodnim koracima, mala podruja mjesta
kljuna su za razumijevanje mnogih problema i
osmiljavanje djelotvornih odgovora. Stoga se u
ovom koraku fokusiramo na kriminogena arita. U
narednim koracima emo nadograditi ovu ideju
tako to emo paljivo razmotriti aktivne
kriminogene ulice i mjesta.
Postoje tri vrste kriminogenih arita, od kojih
svako ima svoje temeljne uzrone mehanizme:
Generatori

kriminaliteta su mjesta koja privlae


veliki broj ljudi iz razloga koji nisu povezani sa
kriminalnom motivacijom. Pruanje velikog broja
mogunosti i prilika poiniteljima i metama da se
sastanu u vremenu i prostoru proizvodi kriminal i
nerede. Meu primjerima generatora su trgovaki
centri, prometna vorita, festivali i sportski
dogaaji. Krivina djela i neredi su uglavnom
posljedica velikog broja prisutnih ljudi i meta.
kriminaliteta su mjesta koja nude
mnoge prilike koje pogoduju injenju krivinih
djela, a koja su poiniteljima dobro poznata.
Takvi lokaliteti privlae osobe sa motivacijom za
kriminalom. Kratkorono, poinitelji mogu doi iz
drugih sredina, ali dugorono i pod odreenim
okolnostima, poinitelji se mogu preseliti u ta
podruja. Primjeri su prostitucija i prodaja droga.
Neka mjesta za zabavu su takoer dobro
poznata po tome to pruaju pogodnu priliku za
devijantne pojave. Takva mjesta u poetku mogu
biti poznata samo mjetanima, ali kada se
prouju u irim krugovima, sve vei broj
poinitelja biva privuen takvim mjestima, te se
stoga poveava i broj poinjenih krivinih djela i
prekraja protiv javnog reda i mira.

Omoguivai kriminaliteta

javljaju se kada
ponaanje na odreenom mjestu nije u dovoljnoj
mjeri propisano: kada nema pravila ponaanja ili
kada se ona ne primjenjuju. Ako se, naprimjer,
zatvori radno mjesto uvara parkiralita, to e
omoguiti ljudima da bacaju smee po
parkiralitu. A krae iz motornih vozila e biti u
porastu. Ovo je primjer nagle promjene u nainu
upravljanja odreenim mjestom. Ponekad
upravljanje odreenim mjestom vremenom slabi,
to dovodi do porasta problema. Omoguivai
kriminaliteta takoer prate nemarno staranje i
postupanje. Naprimjer, ako su roditelji prisutni uz
djecu na igralitu, oni time tite svoju djecu
(staranje) i vode rauna o tome da se njihova
djeca ne ponaaju nedolino (postupanje). Ako se
odgojni stil polako mijenja tako da djeca postaju
sve vie preputena sama sebi, tada se moe
poveati rizik od viktimizacije, kao i rizik da djeca
postanu delikventni.

Patricia i Paul Btantingham sugeriraju da mjesta mogu biti


kriminalno neutralna, to znai da ne privlae ni
delikvente ni mete, a kontrola ponaanja na takvim
mjestima je adekvatna. Na takvim mjestima se obino
izvrava vrlo mali broj krivinih djela, a poinjena krivina
djela uglavnom nemaju svoj kriminalni obrazac. Zbog toga
kriminalno neutralne sredine rijetko privlae panju
policije. Iako rijetko kad zahtijevaju kriminalistiku
analizu, one su bitne zato to omoguavaju korisnu
komparaciju s drugim vrstama sredina. Poreenje
kriminalno neutralnih sredina sa, naprimjer,
kriminogenim aritem vam moe pomoi da prepoznate
razlike koje kreiraju nevolje u generatoru kriminaliteta, na
podruju koje privlai kriminalitet (atraktor) i na podruju
koje pogoduje injenju krivinih djela. U ovu svrhu je
korisno istraivanje parova (korak 32).

Atraktori

Ukratko, kada neko kriminalno arite izraste u vei


problem, uglavnom se to deava zbog poveanja broja
meta, poveanja broja poinitelja koji koriste to
arite za injenje krivinih djela ili zbog toga to je
opao nivo kontrole na tom mjestu. esto su sva tri
razloga prisutna. Broj kupaca se moe poveati u
nekoj sredini, naprimjer, zbog toga to su otvorene
nove ceste. Sve to moe dovesti do poveanja broja
kraa s obzirom na to da poinitelji koriste nove
mogunosti koje pogoduju krai. Uspjeno injenje
krivinih djela moe privui nove poinitelje. Povean
kriminalitet moe dovesti do opadanja broja kupaca.
Time se eliminiraju uvari (kupci). Ali to ima i drugi
efekat. To moe dovesti do loeg upravljanja s
obzirom na to da su smanjeni resursi privrednih

subjekata. Tako je problem koji je poeo kao generator


kriminaliteta prerastao u atraktora kriminaliteta, a
zatim u omoguivaa kriminaliteta.
Moemo uporediti brojeve i stope da bismo
dijagnosticirali koji je mehanizam na djelu. Dijeljenjem
broja krivinih djela s brojem moguih meta
kriminaliteta dobit emo stope (korak 27). One se esto
izraavaju kao broj izvrenih krivinih djela na 100
raspoloivih meta. Tako naprimjer, ako je na jednom
parkiralitu zabiljeeno 15 provala u motorna vozila u
toku jedne godine, a na parkiralitu ima 150
parkiralinih mjesta i parkiralite radi u gotovo punom
kapacitetu, stopa provala u motorna vozila iznosi
15/150 ili 0,1 ili 10 provala po parkiralinom mjestu u
toku jedne godine. Obratite panju na to da je ovakva
analiza korisna samo ako parkiralite radi u gotovo
punom kapacitetu. Ako se u veini dana tokom godine
koristi samo 50 parkiralinih mjesta, onda je stopa tri
puta vea (15/50=0,3 ili 30 provala po parkiranom vozilu
godinje).
Tabela 1 ilustrira razlike u rangiranju znaaja kriminogenih
arita, ovisno o tome da li se koriste brojevi ili stope.
Mjesto A je najakutnije kriminogeno arite u smislu
brojeva, ali je drugo po znaaju u smislu stopa; mjesto C se
kree od treeg po znaaju do prvog najakutnijeg arita,
ovisno o tome da li se brojevi ili stope uzimaju u obzir.
Da pogledamo kako mehanizmi na kriminogenim aritima
generiraju indikativne kombinacije brojeva i stopa.
Generatore kriminaliteta karakterizira veliki broj krivinih
djela, ali s obzirom na to da je njihov broj meta visok, oni
imaju niske stope kriminaliteta (mjesto B u tabeli 1).
Atraktori kriminaliteta takoer imaju veliki broj krivinih
djela, ali s obzirom na to da imaju relativno mali broj meta,
njihove stope kriminaliteta su visoke (mjesto A).
Omoguivai kriminaliteta, sa oslabljenom kontrom
ponaanja, obino metama nisu privlani. Meutim, tih
nekoliko raspoloivih meta ima visok rizik. Tako mjesto s
relativno malim brojem krivinih djela, ali s visokom
stopom kriminaliteta, sugerira da se radi o omoguivau
kriminaliteta (mjesto C). Na kraju, broj krivinih djela na
lokacijama koje su kriminalno neutralne e biti nizak, tako
da ak i ako broj meta nije naroito visok, njihova stopa
kriminaliteta e takoer biti niska (mjesto D). Ovi odnosi
su sumirani u tabeli 2.
Rangiranje brojeva i stopa je relativno, te je ovaj proces
koristan u svrhu poreenja. Takoer na djelu moemo
istovremeno imati nekoliko razliitih mehanizama.
Naprimjer, slabije kontrole ponaanja (omoguiva)
takoer mogu privui poinitelje (atraktor). Ipak, takva
poreenja pruaju rani indikator koji nam pokazuje ta

trebamo dalje raditi i nudi hipoteze za daljnje


razmatranje (vidi korak 20). Ovakva analiza nam pomae
da sugeriramo odgovore koji bi mogli biti djelotvorni. To
je sumirano u tabeli 3.

Brantingham,PatriciaandPaul(1995). "Criminality of
Place:CrimeGeneratorsandCrimeAttractors". European
JournalonCriminalPolicyandResearch3(3):1,26.

Mjesto

Krivina
djela

Mete

Stope

Mete/100

341

898

0,350

35

148

1.795

0,082

117

243

0,481

48

28

638

0,044

Tabela 2. Dijagnosticiranje mehanizama koji uzrokuju


kriminogena arita
Broj

Stopa

Atraktori kriminala

Visok

Visoka

Generatori kriminala

Visok

Niska

Omoguivai krim. NIzak(Visok)

Visoka

Kriminalno neutralni

NIska

Nizak

Tabela 3:ta raditi sa aritima koja postaju akutnija


Vrsta arita

Uzrok

Vrsta odgovora

Generatori kriminala

Veliki broj nezatienih meta Poveati zatitu

Atraktor kriminala

Privlae delikvente

Odvratiti poinitelje od dolaska

Pitanja na koja je
potrebno odgovoriti
Pod kojim okolnostima su
mete ranjive?
Kako se ranjivost moe
promijeniti?
ta privlai poinitelje?
Kako se to moe
promijeniti?

Omoguiva kriminala

Slabljenje kontrole

Povratiti staranje, postupanje


Ili upravljanje lokalitetom

Ko bi mogao
kontrolirati ponaanje?
Kako se mogu poticati
na vrenje kontrole?

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

OTKRIJTE KRIMINALISTIKE PROBLEME

Tabela 1: brojevi i stope

Daljnja literatura:

1818. Doznajte da li se moe primijeniti pravilo 80,20


Vrlo bitan princip prevencije kriminaliteta je da je
kriminalitet visoko koncentriran na odreene osobe,
odreena mjesta i stvari. Ovo sugerira da e
fokusiranje resursa tamo gdje je kriminalitet
koncentriran biti najkorisnije u smislu prevencije.
Ove koncentracije (o kojima e detaljnije biti govora
u narednim koracima) imaju svoje nazive koji su ve
prepoznatljivi mnogim kriminalistikim analitiarima:
Povratnik

u kriminal U Wolfgangovoj poznatoj


filadelfijskoj kohorti, oko 5 posto od ukupnog broja
poinitelja obuhvaenih studijom bilo je odgovorno
za preko 50 posto svih izvrenih krivinih djela.
Uestale rtve Prema britanskoj studiji o Britanskom
istraivanju kriminaliteta (British Crime Survey),
uestale rtve (neto vie od 4 posto od svih rtava)
pretrpjele su posljedice svih krivinih djela
obuhvaenih ovim istraivanjem (vidi korak 29).
Kriminogena arita U svom znaajnom dokumentu
kojim su ovaj koncept uveli u kriminalistiki rjenik,
da se tako izrazimo, Lawrence Sherman i njegove
kolege su utvrdili da na 6 posto adresa u
Minneapolisu otpada 60 posto od ukupnog broja
poziva kojima je zatraena intervencija policije.
Najprivlaniji predmeti Godinji podaci Zavoda koji
prikuplja podatke o finansijskim gubicima na
autocestama za potrebe osiguravajuih kua
pokazuju da su odtetni zahtjevi po osnovi
osiguranja za odreene marke automobila ak 30
puta brojniji od odtetnih zahtjeva za druge marke
vozila (vidi korak 31).
Rizini objekti i prostori U Danversu, u saveznoj dravi
Massachusetts, na 3 od 78 prodavnica (ili 5
procenata) otpada 55 procenata kraa koje su
prijavljene policiji (vidi korak 28).
Ova vrsta koncentracije nije svojstvena samo kriminalu i
neredima, nego je gotovo univerzalno pravilo. Na samo
malom dijelu zemljine povrine skoncentriran je najvei
dio ivota na planeti Zemlji. Svega mali broj zemljotresa
izaziva najvee tete na planeti. Mali dio populacije dri
u svojim rukama najvei dio bogatstva. Najvei broj
hapenja poinitelja otpada na svega mali broj
policijskih slubenika.
Ovaj fenomen se popularno naziva pravilo 80,20 prema
kojem je, u teoriji, 20 posto odreenih stvari
odgovorno za 80 posto ishoda. U praksi je rijetko taj
odnos tano 80 naspram 20, ali je uvijek mali postotak
neega ili neke grupe odgovoran za veliki postotak
nekog rezultata. U tabeli je ovo pravilo prikazano u
praksi, na primjeru analize krivinih djela kraa i

provala na gradilitima 55 poduzetnika u


stanogradnji u gradu Jacksonville (Florida), koju je
uradila Stacy Belledin. Jedanaest poduzetnika (20
posto od cijele grupe) bilo je rtvom 85 posto svih
djela krae i provale poinjenih na gradilitima, a
koja su prijavljena Uredu erifa u Jacksonvilleu u
periodu januar,septembar 2004. godine.
Stoga, prilikom istraivanja bilo kojeg problema
trebate se uvijek zapitati da li je primjenjivo
pravilo 80,20. Jednostavna procedura od est faza
pokazuje kako moete odgovoriti na to pitanje:

1. Sastavite listu ljudi, mjesta ili proizvoda skupa sa


izbrojenim brojem dogaaja koji se pripisuju svakom
posebno.
2. Rangirajte ih prema broju dogaaja koji se
povezuju sa svakim posebno barem u
najveem broju.
3. Izraunajte postotke dogaaja koji otpadaju na
svaku osobu, mjesto ili proizvod. U tabeli je
navedeno 386 djela krae i provale. Od toga
ezdeset (15,5 posto) je izvreno na gradilitu
poduzetnika br. 1.
4. Saberite postotke djela poevi od osobe protiv
koje je izvreno najvie krivinih djela, mjesta na
kojima je izvreno najvie krivinih djela ili
proizvoda nad kojima je izvreno najvie krivinih
djela (u ovom sluaju poduzetnika u stupcu 5).
5. Saberite postotke osoba, mjesta ili proizvoda (u
ovom sluaju kumulativni postotak poduzetnika u
stupcu 5).
6. Uporedite kumulativne postotke osoba, mjesta ili
proizvoda (stupac 5) sa kumulativnim postocima
ishoda (stupac 4). Ovo pokazuje koliko osoba ili
mjesta najvie doprinosi problemu.
Ove vrste raunanja mogu itekako pomoi u fazi
skeniranja u smislu usmjeravanja prevencije. Tako,
u primjeru Jacksonvillea samo je pet poduzetnika
bilo rtva preko 50 posto svih krivinih djela. U
teoriji, fokusiranje preventivne mjere na tih pet
poduzetnika, a ne na cijelu grupu od 55
poduzetnika, moe biti vrlo efikasna strategija
smanjenja cjelokupnog problema grada koji se
odnosi na krae i provale na gradilitima.
U fazi analize, ovakve tabele mogu pomoi prilikom
odreivanja da li postoje bitne razlike meu
osobama, mjestima ili proizvodima na vrhu i meu
onima na dnu liste. U naem primjeru Stacy
Belledin je ustanovila da je priblina mjera broja

izgraenih stanova u prilinoj korelaciji sa brojem kraa i


provala izvrenih nad svakim poduzetnikom posebno, ali
ne objanjava sve razlike u smislu rizika. Drugi
eventualno bitni izvori tih razlika bi mogla biti naselja u
kojima su poduzetnici izvodili radove, prakse
prijavljivanja krivinih djela policiji i njihove standardne
sigurnosne mjere predostronosti.

Prijavljena djela krae I provala na gradilitima


55 poduzetnika u stanogradnji, Jacksonville,Florida, januar septembar 2004.
1
Poduzetnik

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
3 poduzetnika, 4 KD
3 poduzetnika, 3 KD
1 poduzetnik, 2 KD
9 poduzetnika, 1 KD
24 poduzetnika, 0 KD
55 poduzetnika

2
Krivina djela

60
39
38
34
34
31
29
26
19
11
8
7
7
6
5
12
9
2
9
0
386

3
Postotak djela

15,5%
10,1%
9,8%
8,8%
8,8%
8,0%
7,5%
6,7%
4,9%
2,9%
2,1%
1,8%
1,8%
1,6%
1,3%
3,0%
2,4%
0,5%
2,3%
0,0%
100%

4
Kumulativni
postotak krivinih
djela
15,5%
25,7%
35,5%
44,3%
53,1%
61,1%
68,7%
75,4%
80,3%
83,2%
85,2%
87,1%
88,9%
90,4%
91,7%
94,8%
97,2%
97,7%
1.0,0
10,.0
100%

5
Kumulativni
postotak
poduzetnika
1,8%
3,6%
5,5%
7,3%
9,1%
10,9%
12,7%
14,6%
16,4%
18,2%
20,0%
21,8%
23,7%
25,5%
27,3%
32,7%
38,2%
40,0%
56,4%
100,00
100%

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

19.Istraite svoj problem

19

Moda su druge policijske agencije ve radile na


problemu koji je pred vama ili su ga istraivai moda
ve prouavali. Moete utedjeti puno vremena ako
pronaete njihove analize i rad, posebno ako
pronaete odgovore koji su bili djelotvorni, kao i one
koji nisu imali efekta. Prouavanje rada drugih vam
moe pruiti korisne hipoteze koje moete testirati na
vaem problemu (korak 20).
Ponite sa Prirunikom za policijsko djelovanje
usmjereno na probleme (Problem,Oriented Guides for
Police , POP Guides) koji ete nai na web adresama
www.cops.usdoj.gov i www.popcenter.org. U svim
smjernicama je sumirano istraivanje konkretnog
problema i razmatraju se naini odgovaranja na
probleme. (Verzije vodia na web stranicama imaju i
poveznice sa izvornim materijalima koje tampana
verzija nema). Stalno se izrauju novi vodii, ali ako
nema vodia koji se bavi vaim problemom, onda
potraite sline vodie. Naprimjer, nema vodia na
temu preprodaje droga u stambenim objektima u
dravnom vlasnitvu, to upravo moe biti problem
kojim se vi bavite. Meutim, postoje vodii koji se bave
preprodajom droga u stambenim zgradama u
privatnom vlasnitvu i na tritima droge na
otvorenom i oni vam moda mogu pomoi.

Korisne web stranice


Posjetite nie navedene web stranice kako biste
proirili djelokrug vaeg istraivanja. Nemojte doi u
iskuenje da preskaete vodie iz Australije i
Ujedinjenog Kraljevstva zato to u tim zemljama
postoji rasprostranjena praksa rada policije
usmjerenog na probleme, a kriminalistiki problemi su
slini ovdanjim. Ustvari, kriminalitet u San Franciscou
moe biti sliniji kriminalitetu u Sydneyu, u Australiji,
nego kriminalitetu u nekom gradiu u Louisiani ili
Tennesseeu.
Centar

za rad policije usmjeren na probleme

(Center for Problem,Oriented Policing)


(www.popcenter.org). Osim POP vodia, web stranica
takoer sadri i na stotine izvjetaja o projektima
usmjerenim na probleme koji su godinama
dostavljani u konkurenciji za nagrade Goldstein i
Tilley. Preko pretraivaa na ovoj web stranici moete
pretraivati projekte po temama, moete ih proitati i
preuzeti na va raunar.
Baza podataka sa saeci radova (NCJRS Abstracts
Database) (http://abstractsdb.ncjrs.gov). Samo se
mali dio saetaka iz ove ogromne baze podataka
direktno odnosi na rad policije, ali moda ona sadri
materijal koji e za vas biti koristan. Saeci su

ponekad povezani sa integralnim tekstom lanka


ili izvjetaja, koji moete preuzeti na va
raunar. U drugim sluajevima moete traiti
primjerak. Ova usluga je besplatna i efikasna
uglavnom materijal dobijete u roku od dvije do
tri sedmice.
Ministarstvo

Ujedinjenog

unutranjih
poslova
Kraljevstva (www(The Home

Office,
United
Kingdom)
(www.homeoffice.gov.uk).
Ministarstvo
unutranjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva
(Home Office), sa nadlenostima slinim
nadlenostima amerikog Ministarstva pravde
(Department of Justice), preduzima i sponzorira
odlina istraivanja iz domena policijskog
djelovanja. Poite od brzog pretraivanja (quick
search) preko pretraivaa na portalu. Za svaki
dokument ete dobiti saetak. Pritiskom na
saetak dobit ete integralni tekst.
Web

stranica smanjenje kriminaliteta

(Crime Reduction Website, Home Office)


(www.crimereduction.gov.uk).
Pretraujte
preko toolkits i mini,sets, gdje ete nai
praktine smjernice za postupanje u vezi s
mnogim krivinim djelima, ukljuujui i pljake,
provale u stambene objekte, nasilje u porodici,
ulini kriminal i viktimizaciju studenata.
Australski

institute

za

kriminologiju

(Australian
Institute
of
Criminilogy)
(www.aic.government.au).
Ponite
pretraivanje od prve stranice. Svaki dokument
nudi krai opis. Do detaljnijeg opisa moete doi
pritiskom na naslov. Veinu dokumenata
moete preuzeti na va raunar.

Drugi korisni izvori


Google.

Ako vam navedene web stranice nisu od


velike koristi, pokuajte va problem uguglati.
Google se smatra pretraivaem na internetu broj
jedan. Da biste unijeli vae pitanje, potrebno je da
samo ukucate nekoliko opisnih rijei i da pritisnete
trai i dobit ete niz relevantnih stranica. One su
izlistane po redoslijedu vanosti prema broju
poveznica na web stranice. Svoje pretraivanje
moete suziti vrlo jednostavno: dodajte jo
pojmova u trailicu. Vae novo pretraivanje e
rezultirati kraom listom stranica ve pronaenih
u odgovoru na va preirok upit.
Druge policijske uprave. Ako ste doznali da su se
druge policijske uprave bavile istim problemom,
pokuajte ih nazvati. Razgovarajte sa kriminalistikim
analitiarima ili slubenicima koji su ve radili na
projektu. Ako nema izvjetaja, nemojte se previe
oslanjati na ono to vam kau zato to je memorija

vrlo nepouzdana.
Univerzitet. Korisne savjete moete dobiti posebno na
Katedri za krivino pravosue, ukoliko postoji. Prije
kontakta pogledajte web stranicu da biste doznali ta se na
Katedri izuava. Za konsultacije due od otprilike sat
Domai

vremena lan osoblja fakulteta moe oekivati


nadoknadu, iako neki javni univerziteti smatraju
pomo dravnim agencijama sastavnim dijelom
redovnog posla univerzitetskog osoblja.

eksperti. Ako vam se stalno pojavljuje ime

nekog eksperta u toku istraivanja, pokuajte ga


kontaktirati elektronskim putem i zatraiti savjet.
Traite samo konkretne informacije koje vam ekspert
moe brzo dostaviti. Kada traite reference, navedite
one koje ste ve nali kako bi ekspert vidio da li ste
ispustili neto bitno.
Meubiblioteke

pozajmice. Veina velikih javnih i


univerzitetskih biblioteka su se pretplatile na ovu vrstu
usluge koja im omoguava da za vae potrebe pozajme
knjige i lanke iz drugih biblioteka. Morate popuniti
obrazac koji ete dobiti u matinoj biblioteci i oekujte
da ete na traeni materijal ekati oko 2 sedmice.
Saeci

radova iz oblasti krivinog pravosua (CJA).

(Criminal Justice Abstracts (CJA)). Online pristup CJA je


osnovni resurs koji ete obino nai samo na fakultetima
na kojima postoji katedra za krivino pravosue.
Pokuajte uvjeriti svoju upravu da je potrebno da se
pretplati na CJA. Tu se nalaze glavni urnali, knjige i
izvjetaji iz ove oblasti. CJA obuhvata veu akademsku
literaturu nego NCJRS Abstracts, iako NCJRS Abstracts
nudi vie strunih magazina i magazina sa rezultatima
istraivanja koja su provele vladine institucije.

Ogranienja informacija
Vai najbolji izvori informacija e vjerovatno biti (1)
lanci istraivaa koji su prouili problem s kojim se vi
sada suoavate i (2) izvjetaji sa policijskih projekata o
istom problemu. Meutim, oba izvora imaju
ogranienja:
Veina kriminologa su

vie zainteresirani za
kriminalitet i delikvenciju generalno nego za
konkretne oblike kriminaliteta. Takoer su vie
zainteresirani za distancione uzroke kriminaliteta, kao
to su socijalna ugroenost i disfunkcionalne
porodice, nego za blie uzroke problema, kao to su
loe sigurnosne mjere ili nedostatak nadzora. Tako,
ak i kad pronaete akademske lanke na temu vaeg
problema, moete ustanoviti da su uzroci koje su oni
identificirali od male pomoi u osmiljavanju
djelotvornog odgovora.

Osim ukoliko va problem nije vrlo uobiajen, nemojte

oekivati da ete pronai veliki broj relevantnih


policijskih projekata. Budite skeptini oko tvrdnji o
uspjehu, osim ukoliko postoje evaluativni podaci. ak i
projekti koji su dobitnici Goldstein ili Tilley nagrade ne
moraju biti kvalitetno evaluirani. Takoer vodite rauna
i o tome da odgovor koji je bio uspjean u jednom
gradu ili naselju moda nee biti uspjean u vaem
sluaju zbog specifinih okolnosti koje vau situaciju
ine drugaijom. Meutim, prethodno iskustvo policije
u radu na istom problemu uvijek predstavlja vaan izvor
ideja o tome ta moe biti korisno u vaoj situaciji.

Paljivo proitajte akademske saetke


Veina akademskih lanaka poinje s kratkim saetkom. Ako vam
se ini interesantnim, proitajte duu verziju saetka, diskusiju i/ili
zakljuke. Ako mislite i dalje da je to korisno, pogledajte pregled
literature na poetku lanka. Obino moete preskoiti dio s
opisom metoda u kojem se nalaze podaci, analiza i rezultati. ak i
ako lanak nije direktno relevantan, moda e vam ipak materijal
naveden u referencama biti koristan.

Ako vam je potrebno vie detalja za odgovor (naprimjer,


detalji o video nadzoru), vratite se za svoj raunar i
ponovo otiite u biblioteku gdje biste trebali nai
potrebne injenice, to e vam omoguiti uvid u iskustvo
drugih.

Clarke,RonaldandPhyllisSchultze(2004).Researchinga
Problem.Problem,OrientedGuidesforPolice,Problem,
SolvingToolSeriesNo.2.Washington, DC:Officeof
Community Oriented PolicingServices.(dostupno na:
www.popcenter.organdwww.cops.usdoj.gov).

Identificiranje odgovora
Sumirajte odgovore koje ste identificirali tako to ete napraviti tabelu kao to je
tabela u Smjernicama POP, sa po jednim retkom za svaki odgovor i pet stupaca:
Odgovor

Izvor

Kako djeluje

Najbolje djeluje
ako...

Pitanja

1
2

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

Daljnja literatura:

20.Postavite hipoteze

20

Kad god naiemo na neki novi i zagonetan kriminalni


obrazac, mi stvaramo hipoteze o njegovim uzrocima
koje su esto bazirane na nepotpunim informacijama.
Iskustvo i teorija su dobri izvori hipoteza. (1) Svoje
hipoteze trebate jasno postaviti, (2) ne smijete biti
nepopravljivo skloni hipotezama i (3) trebate koristiti
podatke za njihovo objektivno testiranje. Oekujte da
e sve hipoteze biti promijenjene ili odbaene nakon
to pregledate sve relevantne podatke zato to niti
jedna hipoteza nije u potpunosti tana. Zbog toga je
esto najbolje testirati vie meusobno
suprotstavljajuih hipoteza.
Set hipoteza je putokaz za analizu. Hipoteze sugeriraju
vrste podataka koje trebate prikupiti, kako se ti podaci
trebaju analizirati i kako se trebaju tumaiti rezultati
analize. Ako ste istraivali tunjavu u barovima iji su
sudionici pod uticajem alkohola, moete poeti s
pitanjem: Koliko barova predstavlja problematine
lokacije? Na osnovu pravila 80,20 (korak 18) trebate
napraviti hipotezu da e u nekim barovima biti puno
sluajeva tunjave, ali da e u veini biti samo nekoliko
ili ni jedna tunjava. Zatim ete testirati ovu hipotezu
tako to ete napraviti listu licenciranih ugostiteljskih
objekata u kojima se isporuuje alkohol i izbrojati
prijave tunjave u svakom od njih u zadnjih 12 mjeseci.
Ako je vaa hipoteza potvrena, onda postavite
sljedee pitanje:Koja je razlika izmeu barova u
kojima su tunjave este i barova s malim brojem
napada? Koncept rizinih objekata (korak 28) bi vam
mogao pomoi da formirate set od tri hipoteze:

1. Rizini barovi imaju vie gostiju.


2. Rizini barovi imaju odreena svojstva koja privlae
napadae.
3. Osoblje koje radi u rizinim barovima ili ne
kontroliraju ponaanje ili provociraju tunjave.
Ove hipoteze moete testirati tako to ete prikupiti
podatke o broju gostiju u visokorizinim i niskorizinim
barovima, analizirajui broj i stopu fizikih napada po
gostu, pratei odnose meu ljudima u problematinim
barovima i onima koji to nisu, te osoblje i goste koji u
takvim situacijama interveniraju.
Ako su podaci pobili vau prvu hipotezu i ako ste
ustanovili da ne postoji velika razlika u broju fizikih
napada u ugostiteljskim objektima u kojima se
isporuuje alkohol, onda se moete zapitati zato je
toliko barova problematino. Ovo sugerira drugu
hipotezu: to je problem percepcije: broj fizikih napada
u barovima u gradu je otprilike isti kao u barovima u
usporedivim gradovima. Ova hipoteza sugerira da e

vam biti potrebni podaci iz usporednih gradova.

Ako po prikupljanju relevantnih podataka ustanovite da


u vaem gradu postoji abnormalno visok broj
problematinih barova, onda moete postaviti sljedee
pitanje: ta je zajedniko veini barova u gradu koji
proizvodi ogroman broj fizikih napada? Prema jednoj
hipotezi, to je nain na koji se izdaju dozvole za sluenje
alkohola i nain na koji je rad barova reguliran. Prema
drugoj hipotezi, postoji neto u prirodi gostiju u vaem
gradu. Testiranje obje hipoteze zahtijeva prikupljanje
relevantnih podataka i procjenu validnosti hipoteza.
Obratite panju na to kako pitanja i hipoteze
strukturiraju analizu. Rezultati testa pozitivne i
negativne otkrivaju nove konkretnije odgovore. Cilj
je poeti sa opirnim pitanjima i hipotezama, a u toku
procesa odbacivanja nepotrebnog dolazite do seta
visoko fokusiranih pitanja koji ukazuju na eventualne
odgovore.
Hipoteze sugeriraju vrstu podataka koje trebate
prikupiti. U primjeru tunjave u barovima, test svake
hipoteze zahtijeva specifine podatke. Ponekad se isti
podaci mogu koristiti za testiranje vie hipoteza (kao
to je to sluaj sa izborom izmeu tri alternativna
objanjenja za rizine barove). esto su potrebni
raznovrsni podaci da bi se napravio izbor meu
alternativnim hipotezama (kao to je to sluaj sa
zadnjim setom hipoteza). to su vae hipoteze
konkretnije, to e vae prikupljanje podataka biti
fokusiranije. Zbog toga je vanije imati jasnu hipotezu
koja vam se osobno ne dopada nego nejasnu hipotezu
koju podravate, ili to je jo gore, ne imati hipotezu.

Paraliza analize
Nepostojanje eksplicitnih hipoteza moe dovesti do paralize analize,
prikupljanja prevelikog broja podataka, provoenja preopirne
analize, i na kraju, izostanka bilo kakvog korisnog zakljuka.

Hipoteze mogu usmjeravati analize podataka. Svaka


jasna hipoteza sugerira obrazac podataka koje trebate
biti u stanju promatrati, ako je hipoteza tana. U gore
navedenom primjeru, hipoteza izvedena iz koncepta
rizinih objekata se moe testirati putem jednostavne
analitike procedure. Ako je bar generator kriminala,
onda trebate vidjeti visok broj fizikih napada, visok
broj gostiju, ali nisku stopu fizikih napada (vidi korak
17). Ako ne pronaete ovakav obrazac, to sugerira da
je hipoteza loa. Stoga je vano imati jasnu ideju o
onome to trebate promatrati ako je vaa hipoteza
tana, a ta trebate promatrati ako je vaa hipoteza
pogrena (vidi trei stupac u tabeli). Ako ne moete
ovo uraditi, onda je to indikator eventualno nejasne

hipoteze.
Hipoteze vam pomau da tumaite rezultate analize.
Pretpostavimo da je analiza tunjava u barovima pokazala da
veina tunjava otpada na nekolicinu barova, a promatranje
visokorizinih i niskorizinih barova ukazuje na injenicu da
su zatitari u rizinim barovima isprovocirali tunjave. Ovo
odmah sugerira mogunost intervencije. Ukratko, validnost
hipoteze mora napraviti razliku. Drugim rijeima, ako je
hipoteza tana, vi ete donijeti odluku koja e biti drugaija
u sluaju da je hipoteza pogrena. Ako ete donijeti istu
odluku bez obzira na rezultate testa, onda su hipoteza i
njeno testiranje irelevantni.
Ukratko, hipoteze su bitne u smislu usmjeravanja analize. Da
biste postavili hipoteze, trebate postavljati bitna pitanja,
zatim dati jednostavne i direktne spekulativne odgovore na
ta pitanja. Ti odgovori su vae hipoteze. Te spekulacije
moraju biti dovoljno smjele u smislu da mogu biti i pogrene
i mora postojati nain da se pokae da li su tane ili netane.
Ako postoji mogunost, postavite i suprotstavljene hipoteze.
Postavljanje hipoteza je korisna grupna vjeba s obzirom na
to da uesnicima sa suprotnim miljenjima omoguava da
svoje perspektive otvoreno iznesu na nain koji omoguava
jasna i objektivna testiranja. Na taj nain uesnici ije
hipoteze nisu validne daju sutinski doprinos analizi
problema. Ako je svaka hipoteza povezana sa potencijalnim
rjeenjem, test tih hipoteza istovremeno usmjerava panju
na izvedive odgovore i odbacuje neefikasne pristupe.

Pitanja, hipoteze i testovi


Pitanje

Mogu test

Primjer hipoteze
Zbog velikog broja raspoloivih meta.

Zato je ovo mjesto rizino?

Zato u problematinom podruju


ima vie kraa motornih vozila nego
u susjednim podrujima?

Zato je iznenada dolo do porasta


kraa bakarnih cijevi sa gradilita koje
ima novog vlasnika?

Stanovnici parkiraju svoja vozila


na ulici, to stanovnici drugih
podruja ne rade

Novi vlasnik je kupio oblinju otkupnu


stanicu za staro eljezo

Izbrojite mete na lokaciji i izraunajte


stopu kriminaliteta. Uporedite tu stopu
sa stopama za susjedna podruja. Ako
rizino mjesto ima viu stopu, hipoteza
je pogrena, a ako je otprilike ista ili
nia, onda je hipoteza tana

Ako problematino podruje ima sline ili


nie stope ulinog parkiranja, odbacite
hipotezu, ako su vie, prihvatite je.

Uporedite krae cijevi prije iI nakon


promjene vlasnika. Ako je stopa kraa
ista prije i nakon promjene vlasnika ili
ako je trend kraa ve bio u porastu prije
nego to se vlasnik promijenio, onda je
hipoteza vjerovatno pogrena. U
suprotnom, hipoteza se ini razumnom.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

21.Sami prikupljajte podatke

21

U toku rutinskog analitikog rada vjerovatno


najvie koristite podatke o krivinim djelima i
hapenjima, ali kada radite na projektu
usmjerenom na problem trebate koristiti
daleko iri spektar podataka. Naprimjer,
podaci o pozivima u kojima je zatraena
intervencija policije vam mogu vie pomoi
nego podaci o hapenjima da shvatite
razmjere
trgovine
drogama
na
problematinim lokacijama. I podaci koje
vode gradske vlasti i privredni subjekti vam
mogu pomoi prilikom analize problema
vandalizma ili krae u trgovinama ije su
razmjere nedovoljno izmjerene u izvjetajima
policije. Ali u veini projekata usmjerenih na
probleme uvidjet ete da je neophodno izai
na teren kako se to kae u istraivakom
vokabularu , i prikupiti podatke. Naprimjer,
moda ete vi i va projektni tim morati
sistematino
promatrati
sredinske
karakteristine znaajke mjesta izvrenja
krivinih djela, moda ete trebati razgovarati
sa rtvama i oteenim stranama, a moda i
sa poiniteljima ili ete pak zamoliti svoje
kolege da to urade u vae ime. Potreba za
prikupljanjem podataka se moe javiti u
svakoj od etiri faze procesa SARA, kao to to
pokazuju sljedei primjeri:
1. Roland Clarke je radio na projektu
fokusiranom na krae motornih vozila sa
parkiralita u centru grada Charlotte, u
saveznoj
dravi
Sjeverna
Karolina.
Ispostavilo se da grad nije imao aurirane
mape sa ucrtanim lokacijama svih
parkiralita s obzirom na to da su se stalno
otvarala nova parkiralita na lokalitetima
sruenih objekata, a novi objekti su nicali
na lokacijama nekadanjih parkiralita.
Zbog toga su policijski slubenici koji su
radili na projektu morali pregledati cijelo
podruje grada i napraviti kompletan
inventar parkiralita. U toku projekta
slubenici su izbrojali parkiralina mjesta
na svakom parkiralitu kako bi procijenili
rizik od krae po jednom parkiralinom
mjestu. To je omoguilo rangiranje
parkiralita po nivou rizika od krae, od
najvieg do najnieg. Zatim, da bi objasnili
varijacije u stepenu rizika, slubenici su
prikupili detaljne informacije o mjerama
sigurnosti na svakom parkiralitu, koje su
obuhvatile i postojanje adekvatnog
osvjetljenja i zatitne ograde, te postojanje

2.

3.

uvara ili sigurnosnih patrola.


U okviru drugog projekta koji je
proveden u gradu Charlotte, sa
fokusom na krae na gradilitima, dva
policijska slubenika koja su radila na
projektu, Dan Cunius i Eric Rost,
redovito su provjeravali svaku kuu
obuhvaenu projektom kako bi bili
sigurni da graevinski poduzetnici
provode
dogovorene
operativno,preventivne mjere. Do
zavretka studije slubenici su proveli
ukupno 8.050 provjera u kuama to
je uistinu bila velika akcija na
prikupljanju podataka koja se
provodila pod svim vremenskim
uvjetima.
U izvjetaju za Nacionalni centar za
tehniko,tehnoloku
podrku
agencijama za provoenje zakona i
kazneno,popravnim zavodima, Karin
Schmerler,
analitiarka
javne
sigurnosti u gradu Chula Cista, u
saveznoj dravi Kalifornija, dola je do
jo nekih primjera prikupljanja
primarnih
podataka
u
okviru
projekata kandidiranih za Golsteinovu
nagradu za izvrsnost u radu policije
usmjerenom na probleme, ukljuujui
i sljedee:

U okviru projekta putem kojeg je smanjen broj poziva


policiji u kojima su prostitutke traile intervenciju u
gradu Buffalo, u saveznoj dravi New York, policija je
provela 15 detaljnih razgovora sa prostitutkama i
nadzor nad 116 klijenata. Informacije do kojih je
policija dola su iskoritene za pridobivanje podrke
javnosti poveanim mjerama i radnjama iz svoje
nadlenosti prema klijentima prostitucije i lijeenju
prostitutki od ovisnosti o drogama te njihovoj
mogunosti obraanja pravosudnim organima.
U toku projekta patroliranja prometnim cestama u
Kaliforniji kojim je smanjena smrtnost na najopasnijoj
dionici ruralne ceste za 35 posto, grupa od 30
policajaca je putovala 5 sati autobusom da bi izvrila
pregled dionice u duini od 32 km. Grupa je
preporuila da se prije svega uvede obaveza vonje
motornim vozilima s upaljenim svjetlima tokom 24
sata dnevno.
U okviru projekta smanjenja maltretiranja i
zastraivanja uenika u gradu South Euclid, u
saveznoj dravi Ohio, policija je u okviru fokusnih
grupa razgovarala sa uenicima kako bi utvrdila gdje i
kada se osjeaju nesigurnim. Uenici su oznaili
kolske hodnike i vrijeme kad mijenjaju uionice kao
visoko rizine, to je policija potvrdila pregledom

Budite paljivi prilikom prikupljanja podataka


Rad policije u zajednici vam postavlja mnogobrojne zahtjeve,
ali od vas ne trai da se izlaete opasnosti od ulinih pljaki i napada.

shvatili ako sjedite ispred raunara, bez obzira koliko su


podaci na kojima radite sadrajno bogati.
2.Osmiljavanje instrumenta za prikupljanje podataka
vas moe primorati da duboko razmislite o prirodi
problema, vrstama odgovora koji bi mogli biti
djelotvorni u datoj situaciji i o nainu na koji svoja
nastojanja moete najbolje evaluirati.
3.Ukljuivanje policijskih slubenika u prikupljanje
podataka (kao i u osmiljavanje naina rada) prua
dragocjenu priliku da im pokaete u kojoj mjeri je
potreban rigorozan, sistematian pristup u problemski
orijentiranom projektu.
4.Kada sami prikupljate podatke, to vam omoguava
da usavrite vlastite sposobnosti istraivanja i da
budete istinski kreativni.

Iako u nekim situacijama moete biti protiv prikupljanja


podataka zbog potekoa i potrebnog vremena, ponekad je
ipak to prijeko potrebno za projekat usmjeren na problem i
uvijek donosi korist, naprimjer:
1.Odlaskom na teren moete shvatiti problem koji ne biste

Daljnja literatura:
Schmerler,KarinandMaryVelasco(2002)."PrimaryData
Collection:AProblem,SolvingNecessity".AdvancedCrime
MappingTopics.Denver,CO:NationalLawEnforcement&Corre
ctionsTechnologyCenter, UniversityofDenver.
Tabelarni prikaz motornih vozila s privremenim registarskim tablicama
Matt White i Charles Dean, iz Uprave policije za grad Charlotte i okrug Mecklenburg, su se uvjerili da veliki boj poinitelja
koristi lane privremene registarske tablice na svojim vozilima. Lane tablice su im omoguavale da mjesecima, ak
godinama, upravljaju vozilima za koje nisu plaeni porez i osiguranje i da vozila koriste za injenje drugih krivinih djela. Da
bi doli do vrstih dokaza u prilog potrebi za reformom sistema izdavanja privremenih registarskih tablica,White i Dean su
krenuli u nonu akciju neformalne inspekcije dva susjedna naselja u gradu Charlotte iste veliine jednog s visokom
stopom i drugog s niskom stopom kriminaliteta. Naselje s visokom stopom kriminaliteta (Belmont, na lijevoj strani mape)
imao je 6,4 puta vie prijavljenih djela nasilja u periodu od 12 mjeseci prije njihove akcije i 5,6 puta vie hapenja
poinitelja u naselju nego naselje s niskom stopom kriminaliteta (Plaza,Millwood). Kao to su oekivali, u Belmontu su
primijetili 12 automobila (oznaene crnim takama na mapi) sa privremenim registarskim tablicama i nijedno takvo vozilo u
Plazi Millwood, bez obzira na sline razmjere ulinog parkiranja u oba naselja i vei broj vozila u Belmontu koja su uvuena
duboko u kolni prilaz kako bi sakrili registarske tablice od policijskih patrola.

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

kolske evidencije o incidentima. Na osnovu tih nalaza,


vrijeme promjene uionica je meu odjelima podijeljeno,
a nastavnici su u timovima nadgledali kolske hodnike. To
je dovelo do smanjenja maltretiranja i zastraivanja u
kolskim hodnicima za 60 posto.
U svom lanku je Karin Schmerler istaknula da ak i
prikupljanje podataka na ad hoc osnovi moe biti korisno
dala je primjer kratkog obilaska bankovnih automata koji
su esta meta pljaki da bi se provjerili lokacija i
osvjetljenje. U drugim sluajevima, za prikupljanje
podataka moe biti potrebna pomo fakulteta u
osmiljavanju i provoenju akcije.

Izvor:White,Matt andCharlesDean(2004). "Abuse ofTemporaryLicenseTags inNorthCarolina". Understanding


andPreventingCarTheft,CrimePreventionStudies,Volume17,editedbyMichaelMaxfield andRonaldClarke,
Monsey,NY:CriminalJusticePress.
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

2222.Paljivo razmotrite distribucije podataka


Nakon to ste prikupili podatke, trebate znati ta vam oni
govore. Pretpostavimo da ste prikupili podatke o fizikim
napadima na vozae taksi vozila. Da li su napadi
koncentrirani na svega mali broj vozaa? Da li su napadi
koncentrirani u odreene dane u sedmici ili u odreene sate
u toku dana?
Da biste odgovorili na ova pitanja, trebate pogledati
distribuciju podataka. Na donjoj slici prikazana je distribucija
ubistava na 53 naselja u Cincinnatiju u periodu od 36 mjeseci.
Horizontalna osa pokazuje broj ubistava u jednom naselju.
Vertikalna osa pokazuje broj ubistava po naseljima (tako u
prvom stupcu, u 13 naselja broj ubistava je bio 0). U veini
naselja se desilo po nekoliko ubistava, ali duga crta koja se
protee udesno oznaava nekoliko naselja s velikim brojem
ubistava.

Dominantna vrijednost To je vrijednost


najveeg broja sluajeva. U naem primjeru
dominantna vrijednost iznosi 0 ubistava zato to u
najveoj grupi naselja nema ubistava.

Rasprenje. Postoje tri uobiajene metode


mjerenja rasprenja:

Raspon. Ovo je najosnovnija mjera rasprenja. To su

najnia i najvia vrijednost. U naem primjeru raspon je


0,27 ubistava.
Interkvartilni raspon sagledava niu i viu granicu
sredinjih 50 posto vrijednosti. U primjeru iz Cincinnatija
interkvartilni raspon iznosi 1,5 ubistava. Polovina naselja
spada u ovu skupinu. Od preostalih naselja 25 posto ima
jedno ili nijedno ubistvo, a preostalih 25 posto naselja
ima 5 ili vie ubistava. Da biste pronali interkvartilni
raspon, rangirajte sluajeve i podijelite ih u etiri
jednake grupe. Dvije sredinje grupe predstavljaju
interkvartile. Interkvartilni raspon je najnia i najvia
vrijednost te dvije srednje grupe.
Standardna devijacija. Ova mjera rasprenja ukazuje
na srednju razliku u odnosu na aritmetiku sredinu
distribucije. to je standardna devijacija manja, manje
je prosjeno rasprenje oko aritmetike sredine.
Formula je prilino dosadna, ali izraun moete
napraviti uz pomo svakog kompjuterskog tabelarnog
prorauna (spreadsheet) ili statistikog softvera. Dvije
treine sluajeva spadaju u jednu standardnu devijaciju
na obje strane aritmetike sredine. U primjeru iz
Cincinnatija standardna devijacija iznosi 5,2 ubistava.

Distribuciju trebate esto sumirati. Postoje dva osnovna


opisa distribucije: tipina ili prosjena i varijacija ili
rasprenje (disperzija).

Prosjena. Prosjek se moe izraunati na tri naina:


Aritmetika sredina Ovo je najuobiajenija mjera prosjeka.
Ona za broj ubistava u naseljima Cincinnatija iznosi 3,7 ubistava po
naselju izraunato dijeljenjem 198 ubistava sa 53 naselja.
Sredinja vrijednost Ovo je vrijednost koja sluajeve dijeli na
dvije jednake grupe. Polovina naselja u Cincinnatiju imaju dva ili vie
ubistava, a druga polovina ima dva ili manje od dva.
.

DISTRIBUCIJA UESTALOSTI UBISTAVA U NASELJIMA CINCINNATIJA

Raspon 0,27 ubistava

14

Dominantna

vrijednost=0 ubistava

12

Interkvartil 1,5 ubistava

Broj naselja

10

Sredinja vrijednost=2 ubistva

66.7%naselja sa jednom standardnom devijacijom aritmetike


sredine (standardna varijacija=5.2)

Aritmetika sredina =3,7 ubistava

4
2
0
0

Broj ubistava

10

14

22

27

Ako je distribucija asimetrina, onda se ne bi trebale


koristiti aritmetika sredina i standardna devijacija.
Koristite sredinju vrijednost ili dominantnu vrijednost i
interkvartilu ili cijeli raspon. U analizi problema je
asimetrija vrlo uobiajena.
Druga karakteristika koja se koristi za odabir mjera
tipinosti i disperzije je mjerna skala koja se koristi za
podatke. Najee se spominju tri vrste mjernih skala:

Nominalne skale Kod nominalnih skala se jednostavno

primjenjuju oznake. Spol (muki=1, enski=2) se mjeri


pomou nominalne skale zato to brojevi jednostavno
zamjenjuju oznake rijeima i kategorijama se mogu dati
nove oznake, npr. muki=2, enski=1 bez stvaranja
problema. Ako su vai podaci nominalni, onda odgovora
samo dominantna vrijednost.

Ordinalne skale Ordinalnim skalama se sluajevi

rangiraju i daju im se oznake. Rang lista naselja, poevi


od najvieg broja ubistava pa do najnieg, proizvodi
ordinalnu skalu (prvo, drugo, tree i zavrava sa pedeset
treim). Ordinalne podatke ne moete sabirati ni
oduzimati, mnoiti niti dijeliti. Jedino moete odrediti da
li je rang sluaja vii, nii ili jednak rangu drugog sluaja.
Ako su podaci ordinalni, ne mogu se koristiti ni
aritmetika vrijednost ni standardna devijacija. Tada
koristite sredinju vrijednost i interkvartilni raspon.
Omjerne skale vam omoguavaju da saberete,
oduzmete, pomnoite i podijelite zato to je razlika
izmeu svake vrijednosti jednaka i postoji nula koja ima
znaenje. Broj ubistava u naselju se mjeri putem omjerne
skale: razlika izmeu 0 ubistava i 1 ubistva ista je kao
razlika izmeu 26 ubistava i 27 ubistava i 0 ubistava ima
znaenje. Sa ovim vrstama podataka moete koristiti
aritmetiku sredinu i standardnu devijaciju.

Daljnja literatura:
Od osnovne do napredne statistike: korisne poveznice

www.prndata.com/statistics_sites.htm,Hyperstat
HyperStatOnlineTextbook
http://davidmlane.com/hyperstat/index.html

VRSTA PODATAKA, NJIHOVA UPOTREBA I OGRANIENJA

Nominalna

Ordinalna

Omjerna

Opis

Nazivi kategorija

Rang i naziv kategorija

Ima jednake intervale meu


brojevima i nula ima
znaenje

Primjer

0=nema rtava

0=nema KD

Brok KD: 0,1,2

1=rtva

1=jedno KD

(0=nema KD)

Jednako je validno kao i

2=vie od jednog KD

0=rtva
1=nema rtava
Skale prema desnoj strani imaju sva obiljeja skala prema lijevoj strani plus njihova svojstva (npr. sve to moete raditi s
nominalnim i ordinalnim podacima moete uraditi i sa omjernim podacima, plus i vie
Dozvoljene
operacije

matematike

Dozvoljen prosjek

Iste ili nisu iste

Vee, manje ili jednake

Sabiranje,
oduzimanje,
mnoenje i dijeljenje

Dominantna vrijednost

Sredinja
vrijednost

Aritmetika
sredina,
sredinja
vrijednost
i

dominantna

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

Koje su najbolje mjere tipinosti i disperzije zavisi o dvije


karakteristike podataka. Prva je simetrija distribucije. U
simetrinoj distribuciji oblik na jednoj strani aritmetike
sredine se ogleda na drugoj strani. Aritmetika sredina je
jednaka sredinjoj vrijednosti u simetrinim distribucijama.
Ako je vrijednost sa veinom sluajeva u sreditu, onda e
dominantna vrijednost biti ista kao i druge dvije mjere
prosjeka. Ali dominantna vrijednost ne mora biti jednaka
sredinjoj vrijednosti ili aritmetikoj sredini. Distribucija moe
imati dvije dominantne vrijednosti, po jednu sa svake strane
sredinje vrijednosti. Ako je distribucija otprilike simetrina,
aritmetika sredina i standardna devijacija mogu odgovarati.

dominantna vrijednost
Dozvoljena disperzija

Raspon

Interkvartilni
raspon

raspon

Komentari

Koristi se kod kategorija


(npr. spol) i grupa (npr. lanci
prodavnica; prodavnice koje
nisu trgovaki lanci)

Koristiti kad postoji prirodno


rangiranje ili redoslijed
kategorija (npr. inovi u
policiji) ali razlike meu
inovima nisu uvijek iste ili
jasne.

Standardna
ostalo

devijacija

Koristiti
za
postotke,
zbrajanje i mnoge druge
mjere.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

2323.Dijagnosticirajte vae
kriminogeno arite
Ona sa tijesno grupiranim uzorkom

Prilikom mapiranja kriminaliteta korisno je napraviti


razliku izmeu akutnih i hroninih kriminogenih arita
(korak 17). Akutna kriminogena arita pokazuju
abnormalni nagli porast kriminaliteta koji moe
prirodno opadati, dok hronina kriminogena arita
imaju konstantno vie nivoe kriminaliteta nego druga
podruja koji vjerovatno nee opadati, osim ukoliko se
neto ne preduzme. Postoje tri osnovne vrste hroninih
arita, od kojih je svako povezano s posebnim
teorijama i vrstama odgovora.
arine take su lokacije s visokim nivoima

kriminaliteta. Na njima je kriminalitet koncentriran u


objektima ili na adresama uestalih rtava (vidi
korak 28 i 29). Viestruka krivina djela izvrena na
odreenim mjestima su prikazana takicama.
arine linije

su dijelovi ulica s koncentracijom


kriminaliteta. One se javljaju, naprimjer, u sluaju
visokih stopa provala u motorna vozila parkirana du
odreenih ulica. Viestruka krivina djela izvrena na
odreenim dijelovima ulica oznaena su linijama.

arina podruja

dogaaja i
Ona koja imaju relativno jednaku disperziju

dogaaja po arinom podruju.


Na donjoj slici su prikazane ove tri vrste kriminogenih
arita. Problematina mjesta za zabavu su prikazana
kao takice zato to su napadi locirani na adresama.
Provale u vozila, meutim, izvravaju se du neprekidnih
dijelova ulica, pa je takva koncentracija prikazana s
dvjema crtama koje se presijecaju. Na kraju, gradirane
konture arita u stambenoj etvrti sugeriraju da je rizik
od provala najvii u jednoj maloj zoni, ali opada kako se
odmiete od centra. Takice unutar ovog gradiranog
podruja oznaavaju lokacije stalnih provala.
Pojanjavanje prirode vaeg kriminogenog arita
da ve naslutiti odgovor:
arine take sugeriraju promjenu fizikog okruenja

odreenih mjesta ili promjenu naina na koji se o


njima vodi rauna. Takoer sugeriraju i intervencije
kod visoko,rizinih rtava.
arine linije sugeriraju promjenu ulica, staza ili
drugih ruta ili okruenja oko njih.
arina podruja sugeriraju masovno partnerstvo u
cilju promjene situacije u naseljima.

su kvartovi s koncentracijom
kriminaliteta. arina podruja nastaju iz vie razloga.
Obiljeja podruja mogu pogodovati kriminalu. Ili
arino podruje moe sadravati veliki broj
Tabela pokazuje kako je koncentracija kriminaliteta
meusobno nepovezanih i diskretnih problema. Na
povezana s nainom na koji se kriminalitet mapira i
mapama su arina podruja prikazana kao osjenana gdje je odgovor fokusiran.
podruja ili su oznaena konturama ili gradijentima
koji oznaavaju nivoe kriminaliteta. Tipologija
kriminogenih arita Jerry Ratcliffea (vidi okvir) pravi
razliku izmeu dvije vrste arinih podruja:

Koncentracija, mapiranje i akcija


Koncentracija

arita prikazana kao:

Nivo akcije

Primjeri akcije

Mjesta,na
odreenim
adresama, uglovima ili
objektima

Take

Objekat, ugao, ulica

Video
nadzor
u
parkiralinim garaama,
promjena naina na koji
se alkohol slui u
barovima

rtve

Take

Adrese rtava

Pomo
rtvama
da
sprijee nova krivina
djela
taktikom
osnaivanja mete

Ulice,du ulica ili ispred


zgrada s pogledom na
ulicu

Linije

Du
staza,
prometnica

Stvaranje slijepih ulica,


promjena
prometnih
pravila, promjena pravila
parkiranja

Podruje,naselje

Osjenana podruja

Naselja, regije i druga


podruja

Partnerstva
meu
zajednicama,
preureenje naselja

ulica

Vrste kriminogenih arita


arine linije koje predstavljaju krae iz vozila du bone ulice koja je paralelna s glavnom cestom
Jedna od etiri take koje predstavljaju mjesta za zabavu s visokim brojem napada
Jedna od pet taaka koje predstavljaju lokacije sa uestalim provalama
arino podruje predstavljeno kao gradijent rizika od provala u stanove

Vrste kriminogenih arita


arine linije
koje predstavljaju krae
iz vozila du bone ulice
koja je paralelna

s glavnom cestom

Jedna od etiri take koje predstavljaju


mjesta za zabavu s visokim brojem
napada

arino
podruje
predstavljeno kao gradijent
rizika od provala u stanove

Jedna od pet taaka


koje predstavljaju
lokacije sa uestalim
provalama

Ratcliffeova tipologija kriminogenih arita


Jerry Ratcliffe pravi razliku izmeu tri vrste kriminogenih arita. Poinje sa arinim podrujem, a zatim
istrauje takasti uzorak. Ako su sva krivina djela izvrena na istoj lokaciji, onda je arite arina taka.
arine take opisuju iste fenomene kao i gore opisane arine take. Ako su krivina djela tijesno grupirana u
cijelom podruju, Ratcliffe to naziva grozdastim aritem. Na kraju, ako su krivina djela relativno jednako
disperzirana po cijelom prostoru arita, onda takvo arite naziva disperziranim. Grozdasta i disperzirana
arita su podkategorije nae kategorije arinog podruja. Ratcliffeov pristup privlai panju na
koncentraciju krivinih djela i zahtijeva od analitiara da definira parametre arinog podruja prije klasifikacije
kriminogenog arita.

Izvor:Ratcliffe,Jerry(2004)."TheHotspotMatrix:AFrameworkfortheSpatio,TemporalTargetingofCrime
Reduction". PolicePracticeandResearch5:5,23.
Analiza kriminogenih arita treba poeti od mjesta,
zatim prei na ulice i na kraju na podruja. Uzet emo
primjer problema zapaljenih automobila. Da li se
zapaljeni automobili konstantno nalaze na samo nekim
adresama? Ako da, onda se trebate zapitati zato su ta
mjesta odabrana, a ne neka druga mjesta u blizini? Ako
ne, onda trebate napraviti sljedei korak, a to je
paljivo istraiti sve ulice. Ako naete koncentraciju na
nivou ulice, onda trebate uporediti ulice da biste
utvrdili zato su neke privlane za paljenje automobila,
a druge nisu. Ako je koncentracija na nivou ulice niska
(to jeste, kriminalitet je disperziran relativno jednako
po veem broju ulica), trebate razmotriti koncentraciju
na nivou lokalne zajednice i uporediti naselja s visokom
i niskom koncentracijom. Ovaj pristup osigurava visoko
koncentriran odgovor.
Na slici arine take za krivino djelo provala
oznaavaju postojanje uestalih rtava u okviru
cjelokupnog problema naselja. Samo arino podruje
to ne bi otkrilo. Prije nego to nastavite s daljnjim
koracima, trebate odrediti da li se arino podruje

moe u velikoj mjeri pripisati postojanju nekoliko taaka


na kojima su provale uestale. To moete uraditi tako
to ete svaku lokaciju injenja krivinih djela tretirati
kao da je na njoj izvreno samo jedno krivino djelo, a
onda ete sagledati cijelo podruje. Ako ono vie nije
arite, u tom sluaju nekoliko arinih mjesta su uzrok
problema. Ako je podruje jo uvijek arino, onda su te
take uestalih provala fragmenti koncentracije provala
na odreenom podruju.
Analiza kriminogenih arita moe biti dragocjen
instrument jo na poetku procesa rjeavanja problema,
ali nakon to otkrijete arine take, trebate se zapitati
zato su neke take arine, a druge nisu. Ako analizu
zaustavite nakon to ste otkrili arine take, to moe
dovesti do povrne analize i primjene nedjelotvornog
odgovora. Ako problem ne sadri geografsku
komponentu, onda je mapiranje arita tek u maloj
mjeri korisno i u tom sluaju ete morati koristiti druge
analitike pristupe.

Daljnja literatura:

DC:U.S.Department ofJustice,National Institute


ofJustice.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

Eck,John,SpencerChainey,andJohnCameron(2005).
Mapping Crime:Understanding HotSpots.Washington,

2424.Trebate znati kada ete koristiti mape visoke rezolucije


Konvencionalni softver je od male koristi za mapiranje
kriminaliteta u urbanom sreditu grada,
univerzitetskom kampusu, stambenom kompleksu ili
na bilo kojem lokalitetu s velikim brojem zgrada.
Razlog je to veina zgrada, bez obzira koliko su velike,
imaju samo jednu adresu i krivina djela koja se
izvravaju bilo gdje u zgradi pripisuju se toj adresi.
Stoga, mapiranje moe ukazivati na kriminalitet u
odreenoj zgradi ili objektu moda samo zbog veliine
objekta. Kada se uzme u obzir da u tom objektu radi ili
da ga koristi veliki broj ljudi, on bi se mogao smatrati i
relativno bezbjednim. George Rengert je pokazao da
je parkiralina garaa u sredinjoj Philadelphiji, koja je
identificirana kao arite autokriminala, ustvari, imala
niu stopu autokriminala nego oblinje ulice s obzirom
na veliki kapacitet parkiraline garae u koju moe
stati veliki broj vozila.
Ustvari, mnogi veliki objekti nisu bezbjedni. U svojoj
frapantnoj kritici stanovanja u dravnim stanovima u
Americi hiljadu devetsto ezdesetih godina Oscar
Newman je pokazao da to je neboder vii, via je
stopa kriminaliteta na 100 stanovnika. On je tvrdio da
su vrlo velike stambene zgrade privlane za injenje
krivinih djela zato to stanari ne poznaju svoje
susjede, a plan i tlocrt zgrada im je onemoguavao da
vre nadzor nad zajednikim prostorom, naprimjer, nad
hodnicima, liftovima i igralitima. Njegove ideje su od
tada prerasle u paket principa prevencija
kriminaliteta putem planiranja okolia (Crime
Prevention through Environmental Design CPTED)
za projektiranje i tlocrtni raspored sigurnih zgrada i
javnog prostora.
Da bismo razumjeli zato je odreeni objekat
nesiguran, kriminalitet je potrebno podijeliti u
specifine kategorije i njihove lokacije unutar objekta je
potrebno obiljeiti na mapi. Upravo tu na scenu stupa
mapiranje visoke rezolucije ili 3D mapiranje. Naalost,
mapiranje visoke rezolucije je teko i zahtijeva puno
vremena. Prate ga dva osnovna problema:
1.Policijske evidencije o poinjenim krivinim djelima rijetko
kad sadre precizne podatke o lokacijama na kojima su
poinjena krivina djela unutar objekta, iako upravitelji zgrada
ili odjeli za sigurnost objekta i osoblja mogu ponekad pruiti te
informacije. Kada ne mogu, potrebno je uspostaviti posebne
procedure evidentiranja krivinih djela za odreeni vremenski
period da bi se dobile ovakve informacije (korak 21).
2.to se tie novih objekata, moda postoji mogunost da
dobijete planove u digitalnom formatu, to bi olakalo
mapiranje. Ali kada je objekat star, vjerovatno je teko doi
do auriranih planova te je, stoga, potrebno iste nacrtati.

(geografski informacioni sistem) visoke rezolucije


kombiniranjem softvera za mapiranje sa AutoCAD crteima
kampusa. Elementi poput vodovodnih cijevi i elektroinstalacije
su eliminirani i mape su izmijenjene tako da su ulice
predstavljene linijama (linije s obje strane koje su predstavljale
plonik), dok su poligoni predstavljali tlocrte objekata i oblike
atletskih terena i parkiralita. Ukrasno grmlje, ograde, rasvjeta
i drugi fiziki elementi su takoer prikazani na mapama. Zatim
su krivina djela, prethodno evidentirana od strane
univerzitetske policije s ovlastima unutar kampusa, unesena s
preciznim lokacijama na kojima su poinjenja, to je omoguilo
njihovo povezivanje sa sredinskim obiljejima, kao to su slaba
rasvjeta ili mrtvi ugao koji omoguava napadau da se sakrije i
eka priliku.
Kriminalitet je mapiran za sve spratove svakog objekta. Prikaz
horizontalnog rasporeda kriminaliteta unutar objekta
projiciran je na tlocrtnu povrinu prizemlja. Na slici 1 je
prikazan rezultat za jedan objekat Gladfelter Hall.
Kriminalitet je distribuiran meu svim spratovima, osim
desetog. Mapa takoer pokazuje jasnu skupinu (grozd)
krivinih djela zajednikih za veinu spratova na povrini koja
je najblia nizu od etiri lifta u blizini centralnog dijela objekta.
Upravo su tu locirani stakleni uredi sekretara i recepcionera
za svaku katedru posebno , stakleni zato to imaju velike
staklene povrine na zidovima koji lopovima omoguavaju da
provjere da li je neko unutra i da li se bilo ta isplati pokuati.
Katedra za krivino pravosue na kojoj Rengert radi
postavila je prozorske zavjese koje se u veernjim satima
mogu spustiti da bi se sprijeio pogled u unutranjost
staklenih ureda!
Ve postoji komercijalni softver koji izrauje fotorealistine
modele gradova, a tehnoloka dostignua, kao to su lasersko
snimanje u 3D formatu, pojednostaviti e izradu elektronskih
mapa, kao to su mape Gladfelter Halla. U meuvremenu, kada
je broj krivinih djela mali, kvalitetni, jasni crtei, s precizno
ucrtanim lokacijama na kojima su poinjenja krivina djela,
ponekad mogu biti jednako korisni. Na slici 2 je prikazan tlocrtni
plan javnog stambenog kompleksa u Lisson Greenu u Londonu,
koji je nacrtao Barry Poyner. Na njemu su ucrtane lokacije na
kojima su izvrene pljake i krae enskih torbica du prolaza
meu zgradama u toku dva estomjesena perioda: prije nego
to su uvedene preventivne promjene i nakon to je u etiri
stambena objekta ugraen interfonski sistem. Ustvari,
interfonskim sistemom je blokiran pristup prolazima unutar
stambenog kompleksa sa glavne ceste. U ovom sluaju je
mapiranje visoke rezolucije bilo korisno za procjenu preventivne
mjere. Ali je i slika 2 pomogla da se problem pravilno
dijagnosticira zato to je pokazala da je koncentracija pljaki i
krae torbica bila u onim dijelovima sistema unutranjih prolaza
koji se nisu vidjeli sa susjednih zgrada niti iz prizemlja.
Daljnja literatura:

U veini sluajeva ovakvi problemi e jednostavno eliminirati


mogunost mapiranja u visokoj rezoluciji, ali se oni ipak
mogu savladati, kao to su George Rengert i njegove kolege
pokazali u svojoj studiji o kriminalitetu u kampusu
Univerziteta Temple u Philadelphiji. Oni su razvili GIS

Crowe, Tim (1991). Crime Prevention Through Environmental


Design. Applications of Architectural Design and Space
Management Concepts. Boston: Butterworth,Heinemann.

Slika 1: Mapa Gladfelter Halla, kampus Univerziteta Temple u 3D formatu


KD poinjena na spratovima obekta

Geografski
informacioni
sistem visoke
rezolucije

Kriminalna djela
projicirana na
tlocrtnu povrinu
objekta
Slika 2: Lokacije na kojima su poinjene pljake i krae enskih torbica du prolaza unutar kompleksa
Lisson Green
Prije ugradnje interfona

Poslije ugradnje interfona

Legenda
Stambene zgrad.
Zgrade s
interfonom
Prolazi
Pljake ili
otimanje
Liftovi I
stepenite

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

Rengert, George, Mark Mattson, and Kristin Henderson


(2001). Campus Security Situational Crime Preventionin
High,Density Environments. Monsey, NY: Criminal Justice
Press.

2525.Posvetite panju dnevnom i sedminom ritmu


Ciklusi aktivnosti imaju ogroman uticaj na probleme.
Promjene u broju vozila u prometu na cestama koji zavisi o
ritmu odlaska na posao i povratka s posla te odlaska u
kupovinu, naprimjer, mijenjaju broj meta i uvara na
parkiralitima. A to opet odreuje kada su krae i provale u
vozila najee. Pljake pijanih gostiju su vjerovatnije u
vrijeme zatvaranja nonih klubova petkom i subotom zato
to je tada broj meta vei. U ovom primjeru dva vana ritma
vre koncentraciju aktivnosti na rjeavanju problema. Prvi je
ciklus radnih dana i vikenda koji ini petak i subotu u nonim
satima toliko popularnim za zabavu i rekreaciju. Drugi
podrazumijeva dnevni ciklus otvaranja i zatvaranja barova. U
ovom koraku emo razmotriti kratkorone fluktuacije tokom
odreenog broja sati i dana. U koraku 26 emo panju
obratiti na due vremenske periode, tj. mjesece i godine.
U razliitim objektima postoje razliiti ciklusi aktivnosti koji
mogu doprinijeti njihovim problemima. kolski ritmovi su
slini, ali se razlikuju od radnih. Na autobuska stajalita
gradskog prijevoza utie ritam prometa putnika u vrijeme
vrnih razdoblja odlaska velikoga broja putnika na posao i
njihova povratka s posla ili odlaska u kupovinu, ali i uestaliji
dolazak i odlazak autobusa.
Tabelarni prikaz ritma izvrenja krivinih djela i prekraja
protiv javnog reda i mira pomoi e vam da identificirate
vane cikluse aktivnosti koji mogu doprinijeti problemu. Kao
to je to prikazano u nioj tabeli, izraunajte prosjean broj
kriminalnih dogaaja za svaki sat posebno (ili za neki drugi
vremenski interval) za period od nekoliko dana (matrica
podataka na vrhu), zatim rezultate unesite u grafikon (slika
A). Slika B pokazuje postotak sedminih kriminalnih
dogaaja koji se deavaju svakog dana. S obzirom na to da
se ritam odreenih dana u sedmici uveliko razlikuje od ritma
drugih dana, Rachel Boba preporuuje da se dani i sati
prikau zajedno (slika C). Rezultat pokazuje arine
vremenske periode s najuestalijim deavanjem kriminalnih
dogaaja u toku sedmice. Takve grafikone je lako izraditi.
Sva tri grafikona su uraena u tabelarnom proraunu
(spreadsheet) standardnim nainom izrade grafikona.
Vremenska analiza je najlaka kada su dogaaji u okviru
problema uestali. Tako e vremenska analiza biti
korisnija za uobiajene, minorne dogaaje, kao to su
pritube na buku i manji saobraajni udesi nego za
rjee, ozbiljne dogaaje, kao naprimjer, ubistvo. Ako se
radi o malom broju dogaaja, onda moete sagledati
dui vremenski period kako biste obuhvatili vei broj

dogaaja. Ali ako se problem mijenja tokom dueg


perioda, slika koju dobivate moe biti iskrivljena ili
zastarjela.
Ako imate razumno precizna vremena deavanja, to e
olakati vremensku analizu. Krivina djela u kojima je dolo
do kontakta izmeu poinitelja i rtve, kao to su djelo
pljake, silovanja i fizikog napada, mogu se precizno odrediti
s obzirom na to da su rtve esto u stanju navesti vrijeme
izvrenja takvih krivinih djela. Puno je tee odrediti
protuimovinska krivina djela, kao to su otuenje motornog
vozila, provala i unitenje tue stvari, zato to su obino rtve
u stanju dati samo vremenski okvir izvrenja takvih djela. Iako
je uobiajena praksa da se koriste srednje vrijednosti takvih
vremenskih okvira u procjeni vremena poinjenja krivinog
djela, one ipak mogu dovesti do iskrivljene slike i trebaju se
izbjegavati kada se radi o dugim periodima (naprimjer,
periodima duim od 8 sati).
Jerry Ratcliffe je takoer identificirao tri oblika vremenskog
grupiranja. Prvo, dogaaji mogu biti relativno jednako
rasporeeni u toku jednog dana. On to naziva difuznim
obrascem. Drugo, fokusirani obrasci pokazuju grupiranje
unutar razliitih vremenskih opsega. Dogaaji grupirani oko
vrnih sati u prometu prate fokusirani obrazac. Trei, akutni
obrasci, su dogaaji zgusnuti u kratkim periodima. Primjer su
neredi koji se deavaju odmah nakon zatvaranja barova.
Fokusirani i akutni obrasci odmah sugeriraju vremenske
cikluse koji zahtijevaju istraivanje.
Iako je Ratcliffe izradio ovu tipologiju za dnevne obrasce,
osnovna ideja se moe primijeniti i na sedmine cikluse. Ako
nijedan dan u sedmici nije rutinski problematian, to ukazuje
na difuzni sedmini obrazac. Grupa dana koji pokazuju znatan
porast problematinih dogaaja ukazuje na fokusirani
obrazac. Na kraju, ako jedan ili dva dana imaju mjeovitu
koncentraciju dogaaja, to ukazuje na akutni obrazac.

Daljnja literatura:
Boba,Rachel(2005).CrimeAnalysisandCrimeMapping: AnIntroduction.
ThousandOaks,CA:SagePublications.

Primjer broja dogaaja po satu I danu u sedmici


Dani
Pon
Uto
Sri
et
Pet
Sub
Ned
Art.sr.

Sati
1
2 3
4
5 6
7 8
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Art.sredina
7
3
6 9
9 11 10 17 16 17
5
6 12
7 9
5 20 18 16
8
7 10
8 7 10.1
10 9 10 11
7 6 13 15 15 18
6 12
7
7 8
5 16 1817 12
5 11 10
4 10.5
4 11 12
6
8 3 18 17 24 14 10
7 4
2 4
9 23 24 24
7
5 12
3 4 10.6
8
8
7 9
4 10 17 21 20 11 10
5 4
3 9
6 17 24 18
4
5 4 10
6 10.0
3 12
6
7 9 12 13 19 20 19
3 4
3 4
9
3 15 16 17
8 10 18 12 13
10.6
10 12
3
1 1
1
1 1
2 3
4 3
4 5
6
4 7
8 7
5 10 21 24 23
6.9
21 22 10
2 1
1
1 1
1 1
1 1
1 1
1
1 1
1 1
1 1
1
1 1
3.1
9.011.0 7.7 6.4 5.6 6.310.413.014.011.9 5.6 5.4 5.0 4.1 6.6 4.714.115.614.3 6.4 6.111.0 9.7 8.3

ISPITIVANJE VREMENSKIH RITMOVA


A.Prosjean satni ritam
16
14
12
10
8
6
4
2
0
123456789101112131415161718192021222324
Sati

B.Postotak sedminih dogaaja


Pon
Uto
Sri
et
Pet
Sub
Ned
.0

5,0

10,0
Procent

15,0

C.DailyandHourlyRhythms
Pon
Utor
Sri
et
Pet
Sub
Sun

20,25
15,20
10,15
5,10
0,5

1 23 4 5 6 7 8 9 101112131415161718192021222324
Sati
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

2626.Uzmite u obzir dugoronu promjenu


Da li se va problem pogorava ili popravlja? Da li fluktuira
redovno ili neredovno? Da biste odgovorili na ova pitanja
trebate prouiti svoj problem tako to ete grafiki prikazati
broj dogaaja ili stopu u odnosu na vrijeme. Stopa je tipino
broj krivinih djela ili prekraja nedozvoljenog naruavanja
javnog reda i mira podijeljen s brojem meta u opasnosti
(korak 27).
Vremenski tok problema se moe podijeliti u tri osnovne
komponente:
Sveukupan trend, koji moe biti oigledan na osnovu

vizuelne inspekcije i koji pokazuje da li se problem


pogorava, popravlja ili je isti tokom dueg perioda.
Sezonski, dnevni i sedmini ciklusi.
Sluajne

fluktuacije prouzroene velikim brojem

minornih uticaja..

U toku cijelog perioda od 58 mjeseci javlja se znatna


mjesena varijacija, koja je na slici prikazana kao nazupani
iljci i ravnine. Problemi niske uestalosti uglavnom imaju
ovu karakteristiku, dok problemi s velikim brojem dogaaja
po vremenskom periodu esto pokazuju blae promjene.
Ovakve nepravilne, sluajne fluktuacije mogu skrivati
sistematsku varijaciju. Koritenje pominog prosjeka jedna
je metoda otkrivanja trenda koji je skriven sluajnom
varijacijom. To se naziva izglaivanjem. U ovom primjeru
je koriten tromjeseni pomini prosjek. Vrijednost za
mjesec juli, naprimjer, je prosjek vrijednosti za juni, juli i
august, dok je vrijednost za august prosjek vrijednosti za
juli, august i septembar. Primijetit ete da nema podataka
za prvi i zadnji mjesec serije zato to nemamo tromjesene
podatke za te mjesece. Pomini prosjeci popunjavaju
ravnine i obaraju iljke. Dui pomini prosjeci proizvode
izglaenije grafike prikaze nego krai pomini prosjeci, s
tim da mogu skrivati korisne informacije time to grafiki
prikaz ine previe izglaenim.

Sistematsko prouavanje vremenskog toka kriminaliteta se


naziva analizom vremenskih serija.
Na slici 1 su prikazana djela ubistva poinjenja u gradu
Buffalo, u saveznoj dravi New York. Ravna linija po sredini
grafikog prikaza pokazuje sveukupni trend. Linija je,
ustvari, ravna i pokazuje vrlo mali trend porasta (iako je u
blagom usponu na oko jedno ubistvo poinjeno u periodu
od 100 mjeseci). Mjesec maj 2001. godine je bio posebno
lo mjesec, dok su podaci za oktobar i novembar 2000.
godine izrazito niski.

Slika 1:UBISTVA U GRADU BUFFALO, NEW YORK


1. januar 2000 31. oktobar 2004
20.0
18.0

Trend

16.0

Izglaen

14.0

Ubistva

Broj ubistava

12.0
10.0
8.0
6.0
4.0
2.0
0.0

Na slici 2 je prikazan oigledan sezonski ciklus. Tu vidimo broj


kraa bicikala mjeseno u periodu od 32 mjeseca. Krae su
konzistentno u porastu u julu i augustu i konzistentno dostiu
minimum u januaru i februaru. Takoer moemo vidjeti da je
na mjesenoj osnovi godina 2001. bila najee gora nego
2002. godina, kao i odreeni mjeseci u 2003. godini za koje
smo imali podatke. Ovo ima nekog smisla s obzorom da je
inae broj bicikala u prometu vei u ljeto, a bicikla su u
zimskom periodu od male koristi ak i samim poiniteljima
kraa (posebno u gradu Buffalo!).

Analiza vremenskih serija predstavlja moan instrument za


evaluaciju djelotvornosti odgovora. Osnovni princip je da se
pomou gore spomenutih tehnika sagledaju prirodni
trendovi problema, njegovi ciklusi i varijacije prije nego to
se odgovor provede. Ovo vam kazuje ta moete oekivati
od istog problema ubudue, ako u vezi s njim niste nita
preduzeli. To vam prua osnovu za ispitivanje vremenskih
okvira nakon provoenja odgovora. Promjene u trendu,
ciklusima ili ak u sluajnim fluktuacijama vam govori da je
odgovor imao efekta. to su vremenski okviri dui prije i
poslije, to moete imati vee povjerenje u svoje zakljuke.
Analiza vremenskih serija moe takoer biti i veoma
kompleksna, te stoga, ako puno toga zavisi o preciznom
odgovoru na analizu vremenskog okvira, onda bi bilo
korisno zatraiti pomo statistiara koji je specijaliziran za
ovu oblast.

Ralamba vremenskih serija u komponente je vrlo korisna


u smislu otkrivanja moguih uzroka problema. Trend
ubistava, naprimjer, mogao bi se rastaviti u dva grafika
prikaza porodinih ubistava i drugih ubistava koja nisu
povezana s nasiljem u porodici (ili ubistva iz vatrenog
oruja i ubistva drugim sredstvima). Tako, ako je trend
ubistava koja nisu povezana s nasiljem u porodici bio u
porastu, a trend porodinih ubistava bio u opadanju, to
ukazuje na potrebu usmjeravanja panje na ubistva koja
nisu povezana s nasiljem u porodici.

Slika 2:SEZONSKI EFEKTI U KRAI BICIKALA U GRADU


BUFFALO 1. januar 2001 30. august 2003.
120
Broj kraa
bicikalamberofBicycleThe
fts

100
80

2001
2002
2003

60
40

20
0

Ja nFe bM a rA p rM a yJ u nJ u lA u gS e pO c tN o vD e c

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

Cikluse moete otkriti poreenjem istih mjeseci godine (ili


istih sedmica u mjesecu ili istih dana u sedmici ili odreenih
sati u danu, ovisno o vremenskim periodima koje analizirate).
Vano je napomenuti da su mjeseci razliite duine (i nemojte
zaboraviti februar u prijestupnim godinama) s obzirom da to
moe uticati na broj dogaaja u okviru predmetnog
problema. U radu po ovom pitanju neki analitiari koriste
periode od etiri sedmice, a ne mjesece.

2727.Trebate znati kako da koristite stope i nazivnike


Kada je u jednom gradu poinjen vei broj krivinih
djela nego u drugom, jedan od moguih razloga je da
u tom gradu postoji vei broj meta nego u drugom.
Razmatranje stopa vam moe pomoi da shvatite da li
broj meta doprinosi vaem problemu (vidi korak 17).

jedinica, oekujemo vei broj provala nego da ista


populacija ivi u 250 jedinica. Ako analizirate uline
pljake, onda populaciju u riziku ini broj pjeaka u
podruju koje je predmet analitike obrade.

Stope opisuju broj krivinih djela poinjenih po meti koja je


u opasnosti u toku odreenog vremenskog perioda: jedna
provala na 1.000 domainstava u toku 2002. godine,
naprimjer. Stope meta pokazuju rizik prosjene mete da
postane objekt krivinog djela u odreenom vremenskom
periodu.

Operativni izvjetaji o poinjenim krivinim djelima obino


sadre podatke o dogaajima od vaeg interesa, kao i
podatke o adresama, te je stoga mogue doi do broja
dogaaja na lokacijama. Meutim, esto je teko doi do
informacija o broju meta na lokacijama koje su u riziku.
Naprimjer, podaci o prijavljenim kraama iz motornih vozila
su moda poznati za adrese parkiralita, ali broj vozila koja
se parkiraju moda nee odmah biti dostupan (vidi okvir).

Da biste izraunali stope meta, potrebno je da:


1.Definirate vrstu dogaaja za koji ste zainteresirani (npr. kraa
pokretnih stvari iz vozila);
2.Definirate populaciju u riziku (npr. vozila);
3.Definirate lokacije i vremenski period (npr. parkiralita u centru
grada 2004. godine);
4.Pronaete izvore podataka o broju dogaaja od vaeg interesa i o
metama za svaku lokaciju koja je predmet detaljnog razmatranja
(npr. policijske evidencije o poinjenim krivinim djelima sadri
podatke o adresama na kojima je kraa poinjena, koje se mogu
povezati s odreenim parkiralitima, a promatranjem parkiralita u
centru grada mogue je procijeniti broj vozila na svakom
parkiralitu);
5. Da biste dobili stope, za svaku lokaciju podijelite broj dogaaja
(brojnik) s brojem meta (nazivnik).
Definiranje meta u riziku zahtijeva paljivo razmiljanje. Ako
analizirate krivino djelo provala, da li su vaa meta stanari
ili stambene jedinice? Stambene jedinice bi bio razumniji
odgovor. Ako populacija od 1.000 stanovnika ivi u 500

Da bi se prevaziao ovaj problem, moda ete trebati nai


zamjensku mjeru meta. Broj vozila koja koriste parkiralite,
naprimjer, moe biti proporcionalan veliini parkiralita.
Stoga, zamjenska mjera za vozila u riziku bi mogla biti
povrina u kvadratnim metrima ili broj parkiralinih mjesta. U
tabeli je prikazano nekoliko primjera procjene stopa meta u
riziku.
Zamjenske mjere meta moraju imati dvije karakteristike.
Prvo, moraju biti logino povezane s metama. Oekivali
bismo da parkiralina mjesta budu povezana s brojem
vozila, ali ne bismo oekivali da duina strane parkiralita
okrenuta prema cesti bude povezana s brojem vozila
zato to parkiralina mjesta u dubini mogu imati krai
izlaz na cestu, ali mogu primiti veliki broj vozila. Drugo,
veza izmeu zamjene i meta u riziku ne moe previe
varirati po lokacijama. Ako su otprilike dvije treine
mjesta na svakom parkiralitu u centru grada zauzete u
toku cijele sedmice, broj mjesta je korisna zamjena. Ali,
ako se neka mjesta koriste u punom kapacitetu, a druga
se vrlo malo koriste, onda broj mjesta nije dobar
indikator meta.

Primjer stopa za razliita krivina djela


Vrsta

Lokacija

Stopa

Komentar

Provale u stanove

Stambene zgrade

Provale po stanu ili po domainstvu

Krae u trgovinama

Trgovine na malo

Krae po jedinici robe na polici ili po Krae po kupcu daju stope izvrenja
kvadratnom metru prodavaonice
krivinog djela

Krae motocikala

Kvart

Krae motocikala po registriranom Problematino za podruja koja


motociklu
motociklisti koriste, ali u kojima ne ive

Ispisivanje grafita

Trgovaka podruja

Grafiti po kvadratnom metru

Pljake taksi vozila

Kompanija

Pljake po taksi vozilu ili po vozau ili Preferiraju se sati izloenosti, s tim da
po radnom vremenu vozaa
podaci moda nisu na raspolaganju

Pozivi iz motela vezani za Moteli


naruavanje kunog reda

Pozivi po gostu ili po sobi

Provale po stanaru stavljaju veliki


naglasak na velike porodice

Teko izmjeriti

Takoer uzeti u obzir i broj posjetitelja


koji nisu gosti motela

Raunanje stopa moe biti od velike pomoi za pronalazak


rizinih objekata (korak 28). Karin Schmerler i njene kolege u
Policijskoj upravi Chula Vista, u Kaliforniji, su istraivali pozive
upuene iz motela u gradu. Slian broj poziva je bio upuen i
iz 10 nacionalnih lanaca i 16 lokalnih samostalnih motela, s
tim da je u nacionalnim lancima motela bio vei broj soba.

Kada je sabrala sve pozive upuene iz lokalnih samostalnih


motela i podijelila ga s brojem soba u tim motelima,
Schmerler je ustanovila da je prosjena stopa poziva za
samostalne motele iznosi 1,8 po sobi. Isti postupak
proveden i za nacionalne lance motela dao je stopu poziva
po sobi od 0,5. Jasno je da lokalni samostalni moteli upuuju
daleko vei broj poziva po sobi.
Da li trebate staviti vei naglasak na vee brojeve ili vie
stope? Ako je va cilj smanjiti obim kriminaliteta, u tom
sluaju fokusiranje na brojeve je moda najbolji izbor. Ali
ako je va cilj smanjiti anse za nanoenje tete, onda se
fokusirajte na stope.

Koritenje stopa za identificiranje rizinih parkiralita


Stope kraa iz automobila po blokovima, Charlotte, NY, 1999.

Vrijednost stopa cirkulacije je ilustrirana kroz projekat


proveden u gradu Charlotte, u Sjevernoj Karolini, na
kojem je jedan od nas (Clarke) radio sa Hermanom
Goldsteinom. Uz pomo lokalnih analitiara i policijskih
slubenika analizirali smo sitne i teke krae iz
automobila (LFA) na parkiralitima u centru grada
(poznat pod nazivom Uptown). Analiza arita je
pokazala veliki nediferencirani skup kraa centriran u
sredini podruja, ali je mapa bazirana na stopama kraa
otkrila puno vie. Mapu je izradio kriminalistiki
analitiar Matt White kojem su pomogli slubenici
policijske stanice u brojanju parkiralinih mjesta u
svakom objektu. Zatim je izraunao stope kraa za
svako otvoreno parkiralite i parkiralinu garau. Mapa
je otkrila puno detaljniju sliku rizika. Daljnja analiza je
pokazala da su automobili parkirani na otvorenim
parkiralitima est puta u veoj opasnosti od
automobila u garaama i da neka parkiralita na
otvorenom predstavljaju poticatelje kriminaliteta
uslijed neadekvatnih mjera sigurnosti.

Prouavano
podruje centra
grada I analiza

Legenda
Parkiralita
1999 LFA po bloku
Nia

Via

Daljnja literatura:
Clarke, Ronald and Herman Goldstein (2003). Thefts from
Cars in Center City Parking Facilities. From Innovation to
Mainstream. Crime Prevention Studies, vol. 15, Monsey,
New York: Criminal Justice Press (dostupno na:
www.popcenter.org)

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

ak i sa zamjenskom mjerom moe biti teko doi do


podataka o meti. Institucije vlasti mogu imati odreene
informacije koje su vam potrebne. Naprimjer, revizor u
okrugu Hamilton, u saveznoj dravi Ohio, ima informacije
o svim zemljinim parcelama u okrugu, kao i o njihovoj
povrini i lokaciji. Privredni subjekti i udruenja
preduzea ponekad imaju informacije o obimu prodaje.
A informacije o porezu na maloprodajni promet koje
dostavljaju dravni organi mogu se koristiti kao zamjena
za broj kupaca (kada se porede prodavaonice koje
prodaju slinu robu).

28.Identificirajte rizine objekte

28

je redoslijed djela otprilike isti za oba perioda, onda


varijacija nije sluajna.

2.Prakse prijavljivanja Neki objekti e svako krivino

i prostore

djelo prijaviti policiji, dok e drugi s istim brojem


poinjenih djela prijaviti daleko manji broj. Teko je to
provjeriti, ali trebate pitati policijske slubenike kojima su
objekti poznati da li se prijavljene stope kriminaliteta
podudaraju s njihovim vlastitim percepcijama o
problemima kriminaliteta u tim objektima.

Objekti, zatvoreni i otvoreni prostori uvijek imaju posebnu


namjenu (korak 15). Naprimjer, obrazovne ustanove su
ustanove za poduavanje i uenje. U industrijskim objektima
se vri proizvodnja i obrada materijala. U uredskom prostoru
se
obrauju
informacije.
Maloprodajni
objekti
podrazumijevaju prodaju i novane transakcije. Neke 3.Veliki broj meta . Neki objekti sadre veliki broj meta.
ustanove i objekti su uestala mjesta injenja krivinih djela i
Prodavnica s najveim brojem kraa u Danversu jedna je od
nepristojnog ponaanja. Meu njima su taverne, parkovi,
najveih prodavnica u gradu. Ali to nije kraj prie: kad se
eljeznike stanice, javne telefonske govornice, supermarketi
uzme u obzir njena povrina i kada se izrauna broj kraa
i rezidencijalne etvrti za socijalno stanovanje. Ovi objekti
na 100 kvadratnih metara (vidi zadnji redak u tabeli), ona je
daju disproporcionalno veliki doprinos kriminalitetu i
jo uvijek jedna od najrizinijih po pitanju krae (vidi korak
neredima to su rizini objekti i prostori.
27)..
Ali ovaj pojam ima i preciznije znaenje. Odnosi se na
injenicu da je u svakoj vrsti prostora nekoliko objekata
posebno rizino. Kada smo opisali pravilo 80,20 u koraku 18,
spomenuli smo da na 5 posto prodavnica u Danversu, u
saveznoj dravi Massachusetts, otpada 50 posto prijavljenih
kraa iz prodavnica (vidi tabelu Christophera Brucea,
kriminalistikog analitiara u Policijskoj upravi Danvers). Evo
jo nekoliko dokumentiranih primjera rizinih objekata:

4.Proizvodi koji se najee kradu . Rizian objekat ne


mora imati veliki broj meta, ali moe imati mete koje su
posebno privlane. Prodavnica 15 sa liste prodavnica u
Danversu imala je najviu stopu kraa u gradu na 900
kvadratnih metara. Ta prodavnica je specijalizirana za
prodaju malih, visokovrijednih elektronskih aparata koji
ispunjavaju CRAVED kriterije opisane u koraku 31.

5.Lokacija . Postoji vea vjerovatnoa da e objekti


Nacionalnim
locirani u podrujima s visokom stopom kriminaliteta, u
istraivanjem je ustanovljeno da na 6,5 posto trgovina
kojima je moda nastanjen veliki broj poinitelja, biti
prehrambenim proizvodima otpada 65 posto svih pljaki.
rizini u pogledu injenja krivinih djela. Razlog je taj to
Benzinske pumpe. Na 10 posto benzinskih pumpi u
poinitelji ne preferiraju duga putovanja do mjesta
Austinu, u saveznoj dravi Texas, otpada preko 50 posto
poinjenja krivinog djela (korak 16).
poziva putem kojih je prijavljen bijeg vozaa nakon to su
natoili spremnik gorivom bez plaanja rauna, kao i djela
6.Viestruka viktimizacija Neka mjesta privlae osobe
vezana za zloupotrebu droga u periodu 1998.,1999.
koje su posebno ranjive na kriminal. Uporedite ljude koji
Banke. Stope pljaki u etiri posto banaka u
su viktimizirani u rizinim i nerizinim objektima. Ako se
Ujedinjenom Kraljevstvu su etiri do est puta vie
stope reviktimizacije razlikuju, onda je uestala
nego stope pljaki u drugim bankama.
viktimizacija moda uzrok poveanog rizika (korak 29).
kole. U osam posto kola u Stockholmu je izvreno 50
posto djela nasilja prijavljenih u toku kolske 1993.,1994.
7.Atraktori kriminaliteta Objekti koji privlae veliki broj
godine.
prijestupnika su atraktori kriminaliteta (korak 15).
Autobuska stajalita. Prema doktorskoj disertaciji
Atraktore kriminaliteta odlikuje veliki broj poinjenih
Andrew Newtona, preko 40 posto djela unitavanja
krivinih djela i visoke stope kriminaliteta. Dodatne
javne imovine izvreno je na 9 posto nadstrenica na
dijagnostike provjere obuhvataju analizu evidencija o
autobuskim stajalitima u britanskom gradu Liverpoolu.
hapenjima i druge zabiljeke koje sadre imena
Parkiralita. U Nottinghamu, takoer u Ujedinjenom
poinitelja.
Kraljevstvu, na samo jednom nivou parkiraline garae (The
Royal Moat House) otpada oko 25 posto (103) od 415
8.Loe upravljanje Kada vlasnici ili rukovoditelji ne vre
prijavljenih krivinih djela izvrenih na svih 19 parkiralita u
odgovarajuu kontrolu niti adekvatno upravljaju, tada
centru grada u toku 2001. godine.
objekat moe postati rizian. Uokvireni tekst pokazuje
kako je vlasnik svojim nemarnim upravljanjem velikom
Postoji najmanje osam razloga zbog kojih su objekti rizini
stambenom zgradom s jeftinim stanovima loeg kvaliteta
i razliite analitike procedure mogu pomoi da se odrede
pretvorio svoju privatnu imovinu u rizian objekat i
razlozi koji su na djelu pod odreenim okolnostima:
rizine stambene jedinice (korak 44).
Trgovine

prehrambenim

proizvodima.

1.Sluajna varijacija. Mogue je doi do koncentracija


kriminaliteta na nekoliko mjesta putem puke sluajnosti.
Za to postoji vea vjerovatnoa kada posmatrate samo
nekoliko objekata s malim brojem djela. Pokuajte
provjeriti iste objekte u drugom vremenskom periodu. Ako

Prijavljena djela tzv. duanskih kraa po


prodavnicama, Danvers, Massachusetts
1. oktobar 2003,30. septembar 2004.
Prodavnica*
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
7 prodavnica s 2 djela
28 prodavnica s 1 djelom
26 prodavnica s 0 djela
Ukupno prodavnica=78

Krae
78
42
28
16
15
12
11
11
9
7
5
5
4
4
3
3
3
14
28
0
298

Postotak
kraa
26,2
14,1
9,4
5,4
5,0
4,0
3,7
3,7
3,0
2,3
1,7
1,7
1,3
1,3
1,0
1,0
1,0
4,7
9,4
0,0
100,0

Kumulativni postotak Kumulativni postotak


kraa
prodavnica
26,2
1,3
40,3
2,6
49,7
3,8
55,0
5,1
60,1
6,4
64,1
7,7
67,8
9,0
71,5
10,3
74,5
11,5
76,8
12,8
78,5
14,1
80,2
15,4
81,5
16,7
82,9
17,9
83,9
19,2
84,9
20,5
85,9
21,8
90,6
30,8
100,0
66,7
100,0
100,0
100,0
100,0

Krae na 900m
1,54
0,70
0,22
0,24
0,28
0,31
0,09
0,16
0,28
2,82
0,16
0,10
0,35
0,12
3,32
0,90
0,02
0,08
0,06
0,00
0,15

*17 prodavnica su (abecednim redom): Best Buy, Boaler's World, Circuit City, Costco, CVS Pharmacy, Galyan's, Home
Depot, Kohl's, Linens & Things, Lowe's, Marshall's, Old Navy, Radio Shack, Stop&Shop, Target, Wal,Mart,

Vlasnici stambenih zgrada, kriminalitet u stanovima s jeftinom najamninom i propadanje gradske etvrti
Imovina

Godina
kupnje

Broj jedinica

Prosjean broj hapenja godinje

Prije
sticanja
vlasnitva

Poslije sticanja
vlasnitva

1977.

15

1,6

1982.

16,9

1983.

2,3

1985.

10

4,5

1985.

16

0,1

1986.

6/8

0,2

27,9

1986.

3,4

1987.

12

8,3

1987.

11,3

10

1988.

10

0,4

8,1

11

1991.

10+

0,2

9,3

12

1991.

4+

2,3

21,8

13

1992.

1,1

0,7

14

1992.

0,2

10,7

U svakom velikom gradu svega


nekolicina stanova sa jeftinom
najamninom
i
trokovima
stanovanja vri najvei pritisak na
vrijeme policije. Ti riskantni
objekti su esto u vlasnitvu
beskrupuloznih vlasnika koji kupuju
imovinu u siromanim etvrtima i
minimalno investiraju u upravljanje
i odravanje objekata. Kvalitet
usluga se pogorava, ugledni
stanari se iseljavaju, a dolaze
manje ugledni dileri drogama,
svodnici i prostitutke koji mogu
platiti najamninu, ali ne mogu
proi
sigurnosne
provjere
odgovornijih upravitelja. U toku
projekta usmjerenog na problem u
Santa Barbari, California, policijski
slubenici Kim Frylsie i Mike
Apsland analizirali su hapenja u 14
stambenih zgrada u vlasnitvu
osobe koja zanemaruje odravanje
i upravljanje, prije i nakon to je
stekao vlasnitvo. Tabela jasno
pokazuje veliki porast broja
uhapenih osoba u godinama
nakon to je stekao vlasnitvo.
Takoer su postojali dokazi da se
porast kriminaliteta i ometanja
javnog reda i mira u tim objektima
prenio i na susjedne objekte to
potvruje
rasprostranjeno
vjerovanje
da
vlasnici
koji
zanemaruju
upravljanje
i
odravanje objekata doprinose
propadanju etvrti.

Izvor: Clarke, Ronald and Gisela Bichler,Robertson (1998). Place Managers, Slumlords and Crime in Low Rent
Apartment Buildings. Security Journal, 11: 11,19.

Daljnja literatura:
Eck,John,RonaldClarkeandRobGuerette,
"RiskyFacilities:CrimeConcentrationinHomogeneous
SetsofFacilities,"CrimePreventionStudies,inpress,
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

2929. Budite spremni na viestruku viktimizaciju


Neki ljudi su viestruko viktimizirani i u skladu s pravilom
80,20 (korak 18) vrlo mali broj rtava ima veliki udio u
cjelokupnoj viktimizaciji. Ken Pease i Graham Farrell su
paljivo dokumentirali ovu injenicu u publikaciji u izdanju
britanskog Ministarstva unutranjih poslova pod nazivom
2
Once Bitten, Twice Bitten koja je kasnije imala izuzetan
uticaj na poimanje ovog fenomena. Koristei podatke iz
Britanskog istraivanja kriminaliteta, provedenog o
kriminalitetu, provedene radi utvrivanja broja graana
koji su bili rtve krivinih djela u posljednjih godinu dana
(vidi tabelu), ustanovili su da oko 40 posto ukupne
viktimizacije u godini dana otpada na oko svega 4 posto
graana. Pokazali su da se viestruka viktimizacija javlja u
vezi s raznim kanjivim djelima, kao to su, naprimjer,
nasilje u porodici, seksualni napad, provale i krae
motornih vozila. Takoer su pokazali da se viktimizacija
vrlo esto ponavlja, obino najkasnije u roku od sedam
dana nakon prve viktimizacije, iako to varira s vrstom
krivinog djela.
Oko 4 posto graana doivi oko 40 posto svih
poinjenih krivinih djela
Broj doivljenih
krivinih djela

Posto
ispitanika

Posto
krivinih djela

59,5

0,0

20,3

18,7

9,0

16,5

4,5

12,4

2,4

8,8

5+

4,3

43,5

Izvor: British Crime Survey, 1992, sva poinjena


krivina djela

Mnoge rtve ne prijavljuju krivina djela policiji, to

znai da je viestruka viktimizacija podcijenjena u


zvaninim policijskim evidencijama. Zbog toga su
istraitelji pokuali iskoristiti istraivanja u kojima se
ispitanicima postavlja pitanje vezano za krivina djela
koja su doivjeli, ali nisu prijavili policiji. Naalost, u
amerikom nacionalnom istraivanju viktimizacije
krivinim djelima, koje je ekvivalent Britanskom
istraivanju kriminaliteta , podcijenjena je viestruka
viktimizacija zato to se u njemu koristi samo
estomjeseni period uestalih poziva, dok se sva
serijska krivina djela poinjena protiv odreene
rtve ne uzimaju u obzir.
Kriminalistika analitika esto traga za viestrukom
viktimizacijom tako to broji krivina djela poinjena
na adresama, ali policijske zabiljeke i evidencije esto
sadre nepotpune podatke o adresama, posebno kada
se radi o stanovima. Ovo dovodi do veih procjena
jednokratnih viktimizacija nego to je to, ustvari,
sluaj. Ova potekoa je smanjena zahvaljujui veoj
dostupnosti GIS sistema i mogunosti sparivanja
adresa putem softvera za mapiranje (to jeste, putem
geokodiranja adresa).
Viestruka viktimizacija se moe podcijeniti zbog
efekta vremenskog prozora. Ako se broje samo
viktimizacije u toku odreenog vremenskog perioda
vremenski prozor od januara 2002. do kraja juna
2002. godine, naprimjer tada se osoba koja je bila
viktimizirana u decembru 2001. godine i jednom u
toku estomjesenog perioda ne broji kao viestruka
rtva. Ako je imala nesreu da bude viktimizirana u
julu 2002. godine, ne bismo znali da je ta osoba
doivjela tri viktimizacije. Idealno bi bilo koristiti
pomini vremenski prozor kada pratimo svaku novu
rtvu u toku jedne godine nakon prvog prijavljenog
dogaaja.
U svom objanjenju viestrukih rtava, Ken Pease pravi
razliku izmeu dvije vrste objanjenja. To su:

1,Poticajni koji opisuju ponavljanje injenja krivinih djela u


Istraivanje je pokazalo da je obim viestruke viktimizacije
lako previdjeti iz nekoliko razloga:

smislu pozitivnog iskustva prilikom poinjenja prvog


krivinog djela. Provalnik, naprimjer, prilikom prve provale
dozna puno toga o tuem domu. Upravo ga ta spoznaja
moe potaknuti da se vrati na istu adresu i poini novu
provalu. Provalnik moe ispriati drugima koje su stvari
ostale u domu, to dovodi do injenja novih provala od
strane drugih provalnika.

2,Upozoravajui, koji opisuju ponavljanje krivinih djela u

Opreznost je majka mudrosti

smislu neobine privlanosti ili ranjivosti odreenih meta,


to dovodi do njihove viktimizacije od strane vie
poinitelja. Neka zanimanja biljee daleko vie stope
viktimizacije nego neka druga (vozai taksi vozila,
naprimjer). Osobe koje provode vrijeme u rizinim
objektima (naprimjer, radnici u trgovinama prehrambenim

"Grom nikada ne udara dva puta u isto mjesto"


Dobronamjerni policijski slubenici ponekad koriste ovu izreku
kako bi razuvjerili rtve provale da nee ponovo biti rtve.
Naalost, spomenuto istraivanje pokazuje da to ipak nije istina.

Virtualno ili oblinje ponavljanje odnosi se na rtve ije


su karakteristike sline karakteristikama prvobitne rtve ili
mete. Nakon uspjenog napada na prvu metu, poinitelji
generaliziraju mete sa slinim karakteristikama. Kue koje
imaju isti raspored prostorija kao i kua u kojoj je provala
poinjena prvi put i nalaze se u istom kvartu mogu imati
vei rizik zato to je poinitelj ve doznao neto o njima
tokom prve provale.

Daljnja literatura:
Poznavanje viestruke viktimizacije je korisno za predvianje
toga ko je i kada u najveoj opasnosti. To znai da se resursi za
prevenciju kriminaliteta mogu fokusirati na te osobe, umjesto
da se usmjeravaju istovremeno na vei broj osoba od kojih
veina ima vrlo nizak rizik od viktimizacije krivinim djelom.
Mnoge policijske agencije na viestruke rtve danas koriste
gradirani odgovor. Drugim rijeima, to je neko vie puta
viktimiziran, to su i preventivne mjere policije intenzivnije.
Ako vam je vremenski period izmeu ponavljanja poznat,
tada moete primijeniti privremene operativno,preventivne
mjere u kraim vremenskim razdobljima u kojima je rizik od
injenja krivinih djela najvii. Naprimjer, neke policijske
agencije e privremeno instalirati protuprovalne alarme u
periodu u kojem je rizik od novih provala visok.

Weisel, Deborah (2004). Analyzing Repeat Victimization.


Problem Solving Tool Series, No. 2. Washington, DC.: Office
of Community Oriented Policing Services, U.S. Department
of Justice. (dostupno na: www.popcenter.org i
www.cops.usdoj.gov)
Johnson, Shane and Kate Bowers (2004): The Burglary as Clue
to the Future: The Beginnings of Prospective Hot,Spotting.
European Journal of Criminology. 1 (2), 237,255.

Susjedi, pazite se!


Viestruka viktimizacija govori o poveanom riziku da e ista rtva ponovo biti oteena, najee u roku od svega nekoliko dana ili sedmica
nakon izvrenja prethodnog krivinog djela. Ali rizik se moe prenijeti i na susjedne objekte. Kate Bowers i Shane Johnson sa Instituta za
nauku o kriminalitetu Jill Dando pokazali su kako se rizik od provala prenosi niz ulicu, to je ovdje grafiki prikazano. Provala je izvrena u
jednu kuu i nju emo nazvati referentnom provalom. Brojevi na dnu predstavljaju udaljenost od referentne provale. Ako je vrijednost
razdaljine jedan, to znai da se radi o kui koja je odmah prva do lokacije provale, na istoj strani ulice ili odmah preko puta. Ako je vrijednost
udaljenosti dva, to je onda druga po redu kua na istoj strani ulice ili dijagonalno suprotna, itd. Ordinata pokazuje broj provala nakon
referentnih provala. Izvor ovih podataka je Policijska uprava okruga Merseyside u Ujedinjenom Kraljevstvu. Moete vidjeti da rizik od nove
provale opada to je vea udaljenost od take referentne provale. Za svaku razdaljinu rizik se poveava za kue na istoj strani ulice. To
pokazuje koje je kue potrebno zatiti nakon prve provale. Prioritet bi se trebao dati kuama koje su u neposrednoj blizini kue u koju je
izvrena provala, posebno ako su smjetene na istoj strani ulice.

numberofburglaries

4500

4000

3500

Kue na istoj strani ulice


Kue na suprotnoj strani
ulice

3000

2500

2000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj provala Razdaljina
meu kuama
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

proizvodima) takoer su podlone viestrukoj viktimizaciji. Na


kraju, vlasnitvo nad stvarima koje su primamljiva meta, kao
naprimjer, automobili koji su primamljivi za otuenje radi
utrkivanja na cesti (korak 31), takoer poveava vjerovatnou
viestruke viktimizacije.

3030. Razmislite o kriminalnom


povratu
Jedna od temeljnih injenica kriminologije je da mali broj
Poinitelji ue jedan od drugoga. Informacije se mogu iriti
osoba poini veliki broj krivinih djela. Podaci iz poznate
putem osoba koje djeluju u malim grupama, putem lanova
studije Marvina Wolfganga o filadelfijskoj kohorti ukazuju na
grupa koje su se raspale i lanova novih grupa. Ovim se
injenicu da na oko 5 posto poinitelja otpada 40 posto
naglaava potreba za razumijevanjem kriminalnih mrea.
poinjenih krivinih djela. Postoje dva objanjena za
Policija moe koristiti mree za proturanje informacija koje
kriminalni povrat. Prema prvom, impulsivne osobe, sa slabom
e jaati percepcije poinitelja o rizicima ili o nepoeljnosti
drutvenom povezanou imaju tendenciju zapadanja u
odreene mete ili mjesta. Poruke precizno usmjerene na
probleme ee nego manje impulsivne osobe sa jaom
lanove bandi bile su dio nastojanja da se, naprimjer,
drutvenom povezanou. Prema drugom objanjenju, osobe
smanji broj ubistava maloljetnika u Bostonu, u saveznoj
koje su izloene prilikama koje pogoduju injenju krivinih
dravi Massachussetts.
djela i izazivanju nereda koriste takve prilike i prilagoavaju
im se (vidi korak 9). Obje teorije mogu biti istinite. Da bi
Uspjean kriminal moe tetno djelovati na prevenciju,
impulsivne osobe sa slabom drutvenom povezanou
ime se olakava daljnji kriminal. Mala rupa u ogradi,
postale povratnici u kriminal potrebna je njihova rutinska
naprimjer, poveavat e se s upotrebom. Ako je dotok
izloenost prilikama koje pogoduju izvrenju krivinih djela.
poinitelja i kriminogenog ponaanja bri od odgovora
nadzornika i upravitelja prostora i objekata, tada e mali
Krivina djela koja su ponovo poinjena mogu se otkriti
problem izrasti u vei.
testiranjem prisustva pravila 80,20 (korak 18). Ovo u praksi
Uhvatite okorjele kriminalce fokusiranjem na
moe biti teko zato to poinitelji nastoje zadrati
viestruku viktimizaciju
anonimnost zbog ega su podaci rijetko sveobuhvatni, a
moda ak i ne postoje. Kriminalistiko,obavjetajni podaci
Ken Pease je nedavno pisao o prednostima detekcije koji su
mogu pruiti dokaze o krivinim djelima poinjenim u
rezultat fokusa na viestruku viktimizaciju. Postoji sve vie
povratu, ali kvalitet tih podataka je visoko varijabilan i rijetko
dokaza da su viestruke viktimizacije djelo najokorjelijih
su sveobuhvatni u pogledu populacije prijestupnika. Ipak,
kriminalaca. On istie da ovo za sobom povlai intrigantnu
sistematski razgovori s prijestupnicima i njihovim
mogunost ciljanja individualnih poinitelja otkrivanjem
sauesnicima mogu otkriti vrlo korisne informacije potrebne
krivinih djela poinjenih u povratu protiv istog domainstva
za razumijevanje i rjeavanje problema (korak 10).
ili osove s obzirom da ta krivina djela izvravaju poinitelji
na koje biste u svakom sluaju eljeli ciljati. Ovom vrstom
Shvatanje ciljeva i motiva povratnika u kriminal
ciljanja individualnih poinitelja izbjegavaju se navodi o
pomoi e vam u izradi strategija za prevenciju.
povredama graanskih sloboda s obzirom da ste
Drugaije je rjeenje problema krae motornih vozila
usredotoeni na najproblematiniji podskup krivinih djela
ako su poinitelji otuili vozila samo radi zabavne
koja su izvrili okorjeli poinitelji.
vonje po gradu u luksuznom automobilu, ako im je
potreban prijevoz nakon nonog tulumarenja ili ako
Mnoge tehnike prevencije kriminaliteta se oslanjaju na
automobil ele preprodati za gotovinu koja im je
pretpostavku vjerodostojne prijetnje (korak 40). Zatvoreni
potrebna za nabavku opojnih droga. Drugaije je
sistem video nadzora (CCTV) predstavlja prijetnju koja
rjeenje problema grafita ako crtai grafita ele
odvraa od poinjenja krivinih djela u mjeri u kojoj
oznaili teritorije ulinih bandi ili ako im je cilj
potencijalni poinitelji vjeruju da ih neko posmatra i da e biti
stvaranje umjetnosti u javnom prostoru, ime
preduzete mjere ukoliko se budu ponaali protuzakonito ili
izraavaju vlastitu umjetniku sklonost, ili ako ele
da e biti otkriveni i uhapeni na osnovu snimaka. To ne znai
terorizirati graane druge vjere, rase ili etnike
da je potreban veliki broj hapenja, ali nekoliko medijski
pripadnosti.
pokrivenih hapenja moe osnaiti bitnu poruku. A poruka
Uspjeno poinjena kaznena djela mogu dovesti do
injenja novih krivinih djela. To se deava na tri naina:
Poinitelji, kao i svi drugi, ue iz iskustva. Uspjean kriminal

poduava bitnim lekcijama. To moe dovesti do toga da


poinitelj napada ponovo istu metu (vidi okvir). Ali,
poinitelji, kao i svi drugi ljudi, mogu generalizirati stvari.
Tako, oni vremenom shvataju da mogu biti uspjeni ako
napadaju sline mete (vidi korak 29).

moe biti snana ako se prenese putem kriminalnih mrea.

Rjeavanje kriminalnog povrata kroz eliminaciju okruenja


koje pogoduje poinjenju krivinih djela moe biti
djelotvorno. Naprimjer, u engleskom selu Stainingu su
otuena vozila, dijelovi otuenih vozila i druge otuene
stvari ostavljani na otpadu. Mnogi poinitelji su bili poznati.
Ali uprkos tome to je policija preduzimala slubene radnje
prema zakonu, ovaj problem se nije mogao rijeiti. Mjesni
policajac je uspio zatvoriti otpad tek na osnovu Zakona o
zatiti od zagaenja i drugih opasnosti po okoli. Time je u
znatnoj mjeri smanjen obim kriminaliteta u tom selu.
Takoer, policija u Sjedinjenim Amerikim Dravama se esto
oslanja na graanske zakone da bi zatvorili objekte koji
pogoduju izvrenju krivinih djela, kao to su preprodaja
droga, prostitucija i druga krivina djela, te prekraja protiv
javnog reda i mira.

oprezni u pogledu simuliranja prilika za injenje krivinih djela


u nastojanju da navuete i uhapsite sve do sada nepoznate
okorjele kriminalce.
Saznanja iz razgovora s povratnicima u kriminal i njihovim
pomagaima mogu se iskoristiti za identificiranje
karakteristika okruenja koja pogoduju injenju krivinih
djela. Veliki broj mjera kriminalistike prevencije koje su
provedene u trgovakim radnjama s prehrambenim
proizvodima osmiljene su na osnovu saznanja iz razgovora s
poiniteljima (korak 9). Poetkom hiljadu devetsto
sedamdesetih godina su slubenici Policijske uprave
Lalewood, u saveznoj dravi Colorado, obavili razgovor sa
osuenim provalnicima i dosta stvari doznali o nainu na koji
odreuju ciljeve u stambenim etvrtima i ta rade s
ukradenim stvarima. Slubenici Policijske uprave Newport
News, u saveznoj dravi Virginia, koristili su razgovore s
poiniteljima u analizi kraa stvari iz motornih vozila. Doli
su do bitnih kriminalistiko,obavjetajnih saznanja prema
kojima su lopovi ciljali vozila za koja su vjerovali da je u njima
droga. U nedavnom razgovoru sa poiniteljima delikata na
motornim vozilima slubenici Policijske uprave Chula Vista, u
saveznoj dravi California, su ustanovili da lopovi imaju
daleko jednostavniji metod krae vozila nego to su to
istraitelji do tada sumnjali. To je upozorilo istraitelje na
nepoznatu ranjivost starijih vozila odreene marke. Takve
informacije nisu dostupne iz nijednog drugog izvora.

Daljnja literatura:
Za razliku od toga, stvaranje prilika koje pogoduju izvrenju
krivinih djela da bi se poinitelji uhvatili na djelu moe stvari
pogorati. Krajem hiljadu devetsto sedamdesetih i poetkom
hiljadu devetsto osamdesetih godina je nekoliko policijskih
uprava u Sjedinjenim Amerikim Dravama eksperimentiralo
s posebnom istranom radnjom simuliranog otkupa u kojoj je
policija otvorila lana trita za otkup ukradenih roba,
dokumentirala je osobe koje su vrile preprodaju i na kraju
uhapsila veliki broj lopova. Provedena je evaluacija nekoliko
takvih radnji. Nema dokaza da je tim radnjama smanjen
kriminalitet. Ali postoje odreeni dokazi da su moda
poveali obim kriminaliteta time to su pruili unosne i
pogodne naine preprodaje ukradene robe. U cijelom
Priruniku naglaavamo snaan uticaj pogodnih okruenja na
kriminogeno ponaanje. Stoga je potrebno da budete vrlo

Cullen, Francis and colleagues (2002). Environmental


Corrections: A New Framework for Effective Probation and
Parole Supervision. Federal Probation, 66 (2): 28,37.

Kennedy, David and colleagues (2001). Reducing Gun Violence:


The Boston Gun Project's Operation Ceasefire. Research Report,
Washington, D.C.: National Institute of Justice.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

Kada postoje konkretna saznanja da je nekoliko osoba


odgovorno za najvei dio problema, onda bi moglo biti
produktivno fokusirati se upravo na te osobe. Policijska
uprava u Bostonu je smanjila broj ubistava meu mladim
mukarcima putem praenja relativno malog broja lanova
jedne kriminalne grupe. Francis Cullen i njegove kolege
sugeriraju da probaciona sluba i sluba za nadzor nad
uvjetnim otpustom trebaju biti upoznate s konkretnim
okolnostima pod kojima je svaki poinitelj doao u sukob sa
zakonom, a zatim pomoi poiniteljima da izrade planove
koji e im pomoi da izbjegavaju takve okolnosti ubudue i
na kraju pratiti provoenje takvih planova.

3131. Znajte za kojim proizvodima eznu lopovi za onim sa


CRAVED karakteristikama
U skladu s principom 80,20 (korak 18) nisu svi proizvodi
jednako u riziku od krae zato to su lopovi vrlo izbirljivi u
pogledu onoga to e ukrasti. Oni se fokusiraju na relativno
mali broj proizvoda za kojima vlada potranja, kao to su
automobili, laptopi, DVD ureaji i mobilni telefoni. A
najvea potranja vlada za gotovinskim novcem kojeg
Marcus Felson opisuje kao majino mlijeko kriminala.
Novac je najee ukradena stvar prilikom kraa, probala i
pljaki. On stimulira pljake banaka i kladionica izvan
hipodroma za klaenje na konjske utrke, napade na javne
telefonske govornice i skupljanje ulinih kriminalaca oko
bankomata.

Bez obzira koliko ovi podaci bili korisni, oni ne


pokazuju koja su vozila u najveoj opasnosti od
odreenih oblika krae. Meutim, istraivanje iz
hiljadu devetsto osamdesetih godina je pokazalo da su
modeli koje su preferirali poinitelji krae vozila radi
vonje iz zabave su bili mona vozila s monim
ubrzanjem, kao to je Chevrolet Camaro. Automobili
koji su se najee krali i nikad nisu pronaeni su skupi
automobili, kao to su Lincolns i Mercedes, a na
dijelove su najee rastavljani i oprema je skidana sa
evropskih modela, kao to je Volkswagen, sa
kvalitetnim radio aparatima koji odgovaraju raznim
markama automobila. Domai karavani, glavno
porodino prijevozno sredstvo, nisu bili u opasnosti od
bilo kojeg vida krae. Nisu bili skupi, imali su vrlo loe
radio aparate i osobe koje kradu automobile da bi se
provozali ne bi sebi ni za ivu glavu dozvolili da budu
vieni u takvim karavanima.

Ono to graani posjeduju moe pomoi objanjenju rizika


od viktimizacije. Naprimjer, vlasnitvo nad automobilom
udvostruuje rizik od postajanja rtve kriminala, ak i kada se
u obzir uzmu relevantne demografske i drutvene varijable.
A odreeni modeli automobila mogu poveati rizik vie puta.
Da bi upoznao graane sa visokorizinim automobilima i da
bi izvrio pritisak na proizvoae da poveaju sigurnost
vozila, Zavod koji prikuplja podatke o finansijskim gubicima
na autocestama za potrebe osiguravajuih kua, sa sjeditem
u Washingtonu D.C.. godinje objavljuje podatke o broju
prijava osiguranog sluaja krae za svaki model vozila u
prometu na autocestama. U tabeli je prikazano pet modela
sa najviom i najniom uestalou podnoenja prijava (na
1,000 vozila u prometu) od oko 305 novih modela u periodu
2001.,2003. Uestalost prijava osiguranih sluajeva za marke
Cadillac Escalade i Nissan Maxima je bila oko 30 puta vea
nego uestalost za pet modela s najmanjim brojem prijava.
Automobili marke Cadillac Escalade su bili meta zbog svojih
specijalnih tokova izraenih po narudbi, a automobili
marke Nissan Maxima su bili interesantni zbog ksenonskih
svjetala koja su se uklapala i u ranije modele bez takvih
svjetala.

Najvea uestalost podnoenja prijava osiguranog sluaja krae, 2001,03.

Cadillac EscaladeEXT(2002,03)
NissanMaxima(2002,03)
CadillacEscalade(2002,03)
DodgeStratus/Chrysler Sebring
DodgeIntrepid

Uestalost prijava
20,2
Automobil srednje veliine s 4 vrata
17,0
Veliko luksuzno SUV vozilo
10,2
Automobil srednje veliine s 4 vrata
8,3
Veliko vozilo s 4 vrata
7,9
Veliki luksuzni pickup

Najmanja uestalost podnoenja prijava osiguranog sluaja krae,


2001,03
BuickLeSabre

Veliko vozilo s 4 vrata

BuickParkAvenue
FordTaurus

Veliko vozilo s 4 vrata


Veliki karavan

BuickRendezvous4WD(2002,03)

SaturnLW
PROSJEK ZA SVA VOZILA

SUV vozilo srednje veliine

Karavan srednje veliine

Izvor: Highway Loss data Institute (www,hldi,org)

0,5
0,5
0,5
0,7
0,7
2,5

Istraivanja koje je provelo Istraivako vijee za spreavanje


gubitaka pokazuju da kradljivci u trgovinama konzistentno kradu
CD,ove, cigarete, alkohol i modne artikle, kao to su farmerke
marke Hilfiger i tenisice marke Nike. Veina ovih artikala se moe
odmah preprodati na ulici ili putem terenske prodaje od vrata do
vrata u nekim gradovima. Policija je do sada posveivala
nedovoljnu panju preprodaji ukradene robe zato to je teko
dokazati da je roba ukradena, a takva djela su kanjiva relativno
niskim kaznama, s tim da mnoge policijske uprave danas redovno
zaprimaju elektronske izvjetaje o transakcijama u zalagaonicama.
Pregledom takvih izvjetaja ete biti obavijeteni o tome ta
provalnici i drugi poinitelji krivinih kazni kradu na teritoriji pod
vaom nadlenou. Takoer e vam pomoi da razmislite o tome
kako se ukradena roba preprodaje i o nainima na koje bi bilo
mogue presjei takvo trite.
Akronim CRAVED e vam pomoi da zapamtite koja se roba najvie
krade. One se mogu lako sakriti (Concealable), odnijeti
(Removable), dostupna je (Available), dragocjena je (Valuable), u
njoj se moe uivati (Enjoyable) i lako se moe preprodati
(Disposable):
Lako se sakrije Stvari koje se mogu sakriti u dep ili torbu su
primamljive kradljivcima u trgovinama i sitnim kradljivcima. Stvari
koje je teko prepoznati ili se lako mogu sakriti nakon krae su
takoer u veoj opasnosti. U nekim sluajevima, krae se mogu
sakriti ak i od vlasnika ukradene robe, kao naprimjer, kada su sa
gradilita ukradeni drvena graa ili cigle.
Lako se moe odnijeti injenica sa su automobili i bicikla pokretni

pomae pri objanjenju zato se tako esto kradu. Nije iznenaujue


da se esto kradu laptopi ne samo zbog toga to su poeljni, nego ih
je lako nositi. ta je lako nositi ovisi o vrsti krae. I provalnici i
kradljivci roba u trgovinama kradu cigarete, alkoholna pia, lijekove
i kozmetika sredstva iz supermarketa, s tim da ih provalnici
otuuju u daleko veim koliinama.
Dostupna je Poeljni predmeti koji su rasprostranjeni i lako se

pronalaze su u najveoj opasnosti. Ovo objanjava zato


domainstva nastoje sakriti nakit i novac od provalnika. Takoer
objanjava i zato su starija motorna vozila u veoj opasnosti od
krae. Kako su motorna vozila starija, to je i vjerovatnije da su u
vlasnitvu osoba koje ive u siromanim etvrtima s manjim
parkiralitima van kolovoza i s veim brojem prijestupnika koji ive
u blizini. Na kraju, novi val krae moe biti rezultat plasiranja novog,
privlanog proizvoda na trite, kao to je mobitel, a koji ubrzo
uspostavlja svoje nelegalno trite (vidi uokvireni tekst).
Dragocjena

je Lopovi e generalno izabrati skuplju robu, posebno


kada kradu radi preprodaje. Ali vrijednost nije definirana samo u
smislu preprodajne vrijednosti. Stoga, kada kradu za vlastite
potrebe, maloljetni delikventi mogu izabrati robe koje znae status
meu vrnjacima. Tako i poinitelje krae automobila da bi se
provozali iz zabave zanimaju performanse automobila vie nego
njihova finansijska vrijednost.
U

njoj se moe uivati Proizvodi koji se najvie kradu uglavnom su


proizvodi za vlastite potrebe ili konzumaciju, kao to su alkoholna
pia, duhan i DVD aparati. Stoga e provalnici u kue i stanove

radije otuiti DVD aparate i televizore nego elektronske


ureaje iste vrijednosti, kao to je mikrovalna penica. To
odraava lagodan stil ivota velikog broja lopova (i njihovih
klijenata) koje vole uivati.
Lako se moe preprodati Tek je nedavno poelo sistematsko

istraivanje odnosa izmeu proizvoda koji se najee kradu i


trita ukradene robe, s tim da je jasno da e lopovi birati
predmete koje je lako preprodati. Ovo objanjava zato su
baterije i brijai za jednokratnu upotrebu meu robom koja se
najee krade iz amerikih drogerija.

Daljnja literature:
Clarke, Ronald (1999). Hot Products. Police Research Series.
Paper 112. London: Home Office. (dostupno na:
www.popcenter.org).

Dec,99

Jun,99

Dec,98

Jun,98

Dec,97

Jun,97

Jun,96

Dec,96

Dec,95

Jun,95

Dec,94

Jun,94

Jun,93

Dec,93

$500m
$450m
$400m
$350m
$300m
$250m
$200m
$150m
$100m
$50m
$0

Jun,92

Polugodinji gubici od prijevara


(USD)
SAD, juni1992.-decembar 1999.

Dec,92

Kada su mobilni telefoni postali popularni, kriminalci su iznali


naine da ih kloniraju kako bi ih koristili bez obaveze plaanja
rauna. Koristili su skenere u blizini aerodroma i hotela kako bi
uhvatili brojeve koji svaki telefon prenosi da bi uputio ili primio
poziv. Zatim su napravili klonove originalnih telefona tako to su
reprogramirali brojeve u ukradene telefone. Trokovi poziva
upuenih sa klona su ili na raun originalnih telefona. Ovo je
ubrzo postao veliki biznis. Gornja linija na grafikonu pokazuje nagli
porast gubataka svih operatera mobilne telefonije prouzroenih
klonovima u periodu od juna 1992. do juna 1996. u ukupnoj
vrijednosti od gotovo 450 miliona USD za prethodni period od est
mjeseci. (Gubici su se odnosili na trokove koje su operateri
mobilne telefonije skinuli sa rauna zakonitih pretplatnika iji su
telefoni klonirani.) Tada su kompanije za proizvodnju mobilnih
telefina poele uvoditi razne tehnologije koje su uveliko oteavale
krau telefonskih brojeva i koritenje klonova. Dolo je do naglog
pada kloniranja tako da je do decembra 1999. godine bilo gotovo
eliminirano. Sluajno, drugi najei oblik prevare s mobitelima,
prevare vezane za pretplatu na usluge mobile telefonije
(otvaranje rauna na pogreno ime i adresu), nije doivio nagli
porast kada je prestalo kloniranje telefonskih brojeva, za razliku od
oekivanja onih koji su predviali funkcionalno premjetanja
kriminaliteta. Razlog bi mogao biti taj to je za pripadnike
organiziranih kriminalnih skupina kloniranje bilo lako u smislu
masovne proizvodnje, dok to nije bio sluaj s prijevarama
vezanim za pretplatu na usluge mobilne telefonije.

ANALYZEINDEPTH

Uspon i pad kloniranih telefona

Gubici kroz upotrebu lanih brojeva i kloniranje


Prijevare vezane za pretplatu na usluge

Izvor:Clarke,Ronald,RickKemperandLauraWyckoff(2001),
"ControllingCellPhoneFraudintheU,S,,"SecurityJournal,14:7,22,
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

3232. Provedite istraivanje parova


Prilikom analize problema uvijek je korisno zapitati se
zato su ba te osobe, ta mjesta, to vrijeme ili ti dogaaji
problematini, dok su druge sline osobe, mjesta, vrijeme ili
dogaaji daleko manje problematini? Da biste odgovorili
na ova pitanja, potrebno je da uporedite problematine
sluajeve s neproblematinim.

Jednostavan primjer barova u gradu Shawnee ilustrira prva


etiri koraka za vrlo mali broj lokacija. Takoer moemo
pogledati i kompleksniji primjer da bismo istaknuli odreene
detalje istraivanja parova.

Ova vrsta poreenja naziva se istraivanjem parova.


Istraivanje parova podrazumijeva poreenje
problematinih osoba, mjesta, vremena ili dogaaja s
neproblematinim osobama, mjestima, vremenom ili
dogaajima. Problematini se nazivaju sluajevima, a
sluajevi s kojima se porede se nazivaju kontrolama.

devedesetih godina je Johna Ecka zanimalo zbog ega se na


nekim mjestima neprestano preprodaju droge, dok to nije
sluaj sa oblinjim mjestima. Uz pomo Policijske uprave San
Diego, u saveznoj dravi California, u jednoj etvrti San Diega
identificirano je preko 300 sluajeva mjesta na kojima se droga
konstantno preprodavala. Identificirani su na osnovu dojava
graana, akcija na spreavanju preprodaje droga, slubenih
zabiljeki o ispitivanjima na terenu, podataka o hapenjima i
opaanjima patrolne policije. Da bi se klasificirao kao stalni,
svaki lokalitet je morao imati vie od jednog hapenja, dojave ili
ispitivanja na terenu u razliite dane, ili nalog za raciju, ili biti
identificiran od strane patrolnog policajca. Obzirom da su
koriteni viestruki indikatori za lociranje takvih mjesta, bilo je
razumno oekivati da su locirana sva mjesta na kojima se
konstantno vri preprodaja droga.

Primjer dolazi iz podataka koje je dostavila Susan Wernike,


kriminalistika analitiarka pri Policijskoj upravi Shawnee, u
Kansasu. Za svaki bar u gradu Shawnee ona je izraunala
stopu poziva na 100 osoba. To je prilagoeno barovima
razliitih veliina (vidi korak 27). Na slici su prikazani barovi
rangirani prema stopama, i to od najvie do najnie. Ovdje
se moe primijeniti osnovno istraivanje parova. Barovi s
najviim stopama uporeuju se s barovima s najniim
stopama kako bi se vidjelo da li postoje sistematine razlike
u nainu na koji rade, u ponaanju u barovima i vrsti
klijenata koje privlae.
Istraivanje parova je od velike pomoi kada su
problematini sluajevi rijetki u odnosu na
neproblematine. To je esto sluaj u rjeavanju problema.
Da biste proveli validno istraivanje parova, potrebno
je da:
Precizno definirate vae sluajeve.,
Odaberete reprezentativan uzorak sluajeva.,
Definirate grupu kontrola koje su mogle, ali nisu postale

problematine, iako su bile izloene slinim uvjetima


(naprimjer, nalaze se u istoj etvrti ili gradu, opsluuju
iste vrste klijenata itd).
Odaberete reprezentativan uzorak tih kontrola.
Uporedite karakteristike sluajeva sa
karakteristika kontrola.,
Sutinske razlike ukazuju na karakteristike koje eventualno
mogu doprinijeti problemu. Slinosti ukazuju na
karakteristike koje vjerovatno ne doprinose problemu.
Sada emo ove korake istraiti kroz primjer.

Precizno definirajte sluajeve. Poetkom hiljadu devetsto

Odaberite reprezentativni uzorak problematinih


sluajeva U svrhu studije je u svakoj ulici u gradskoj etvrti s
barem jednom lokacijom na kojoj se vri preprodaja droga
odabrana po jedna takva lokacija. Ako su u nekoj ulici
postojale dvije lokacije na kojima je vrena preprodaja droga,
onda su obje odabrane u uzorak. Ako je bilo vie od dvije
takve lokacije, onda su dvije nasumino odabrane. Tako se
dolo do reprezentativnog uzorka od 189 lokacija. Druga
validna opcija je bila odabir svih sluajeva, ali bi se time
poveali trokovi studije. Mogao se koristiti i prost sluajan
uzorak, ali on ne bi garantirao obuhvat svih ulica s lokacijama
na kojima se vri preprodaja droga.

Definirajte grupu kontrola koje su mogle postati


problematine, Kontrole su mjesta u istoj gradskoj etvrti na
kojima nije bilo dokaza o preprodaji droga. Oblinja mjesta su
koritena zato to su narko dilerima koji su traili odgovarajui
lokalitet bila poznata. Stoga su oblinja mjesta narko dilerima
bila na raspolaganju, ali ih oni nisu odabrali. Kontrole trebaju
biti cjeline koje su mogle postati sluajevi, ali iz misterioznih
razloga nisu. Cilj studije je rijeiti tu misteriju.,

Odaberite reprezentativni uzorak kontrola, Na svakoj


ulici je odabran isti broj mjesta na kojima nije vrena
preprodaja droga, kao i broj mjesta na kojima je preprodaja
vrena. Ta mjesta su nasumino odabrana (kao izvlaenje
lutrije) sa liste mjesta na svakoj ulici za koje nisu postojali
indikatori o aktivnostima na preprodaji droga. Odabir svih
lokacija na kojima se droga nije preprodavala ne bi bio
praktian s obzirom da je bilo na hiljade takvih lokacija. Vodilo
se rauna o tome da su sluajevi i kontrole iz iste ulice, te se
procesom odabira vodilo rauna o tome da su kontrole bile
izloene preprodavcima droga. Nasuminim odabirom je
osigurao da su kontrole reprezentativan uzorak za sve lokacije

Uporedite sluajeve s kontrolama, Promatrai su upueni


na lokalitete sluajeva i kontrola i tamo su zabiljeili
informacije o lokalitetima. Time su obuhvaene informacije o
vrsti objekta (privredni subjekat, stambena zgrada,
porodina kua, naputen prostor, itd); tipu ulice na kojoj se
nalaze (broj traka, jednosmjerna/dvosmjerna, itd);
udaljenosti od najblie meudravne autoceste; vrsti
objekata u okruenju; blizini rasvjete; broju stanova;
postojanju ograda i drugih mjera sigurnosti; blizini aleja i
prolaza; i o mnogim drugim faktorima. Cilj je bio vidjeti da li
se lokacije na kojima je preprodavana droga sutinski
razlikuju od lokacija na kojima droga nije preprodavana u
pogledu bilo koje od navedenih karakteristika. Pronaena su
dva obrasca, jedan za lokalitete na kojima je preprodavan
krek, a drugi za lokalitete na kojima je preprodavan
metamfetamin. U poreenju s kontrolama, postojala je vea
vjerovatnoa da su lokacije na kojima je preprodavan krek
smjetene u malim stambenim zgradama i da imaju ogradu s
bravom koja se moe zakljuati. U poreenju s kontrolama,
vea je vjerovatnoa bila da se lokaliteti na kojima je
preprodavan metamfetamin nalaze u porodinim kuama, u
blizini prolaza. Prividna preferenca narko dilera za
iznajmljene prostorije u malim objektima (zgradama sa svega
nekoliko stanova ili porodinim kuama) ukazuje na injenicu
da su tragali za mjestima s loim upravljanjem. U
eksperimentu koji je kasnije proveden Eck je ustanovio da je
kriminalitet povezan s drogama uistinu smanjen kroz
intervencije kod vlasnika stambenih objekata.

Istraivanje parova se razlikuje od veine drugih


istraivanja i zahtijeva posebne tehnike analize podataka. U
koraku 33 je opisana jedna naroito korisna tehnika.
Istraivanje parova je vrlo korisno za analizu problema.
Pristup je dovoljno fleksibilan da bi se primijenio na mali
broj mjesta (kao to je to u primjeru grada Shawnee), kao i
na vrlo veliki broj (kao na primjeru San Diega). Iako su
primjeri fokusirani na mjesta, isti proces se moe
primijeniti i na osobe, vrijeme i dogaaje.

POREENJE BAROVA S VISOKOM I NISKOM STOPOM POZIVA,Shawnee, KS


Sluajevi

Pozivi na 100 osoba

8,00

Kontrole

6,00

poreenj
e

4,00
2,00
0,00
F

D E
Barovi

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

na kojima nije bilo preprodaje droga.

Nemojte provoditi istraivanje bez parova


Uobiajena je greka prikupiti podatke samo o osobama, mjestima, vremenu ili dogaajima koji su
problematini, To moe dovesti u zabludu zato to ete na taj nain doznati karakteristike samo
problematinih sluajeva, a ne i da li je razlikuju od neproblematinih, Primjer je studija koju je FBI
proveo poetkom hiljadu devetsto devedesetih godina o policijskim slubenicima ubijenim na
dunosti, ali FBI nije prikupio informacije o slubenicima koji su bili izloeni slinim uvjetima, ali nisu
bili ubijeni, Zbog toga nam nije poznato koje su karakteristike ubijenih slubenika doprinijele
njihovom ubistvu, ako ih je uope bilo, Slubenici koji su bili izloeni istim uvjetima, a nisu ubijeni,
mogu imati puno istih karakteristika,

Daljnja literatura:
Loftin, Colin and David McDowall. (1988). "The
Analysis of Case,Control Studies in Criminology."
Journal of Quantitative Criminology 4:85,98.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

33

Da li parkiralita s veim brojem uvara na ulazu,


naprimjer, biljee manji broj kraa stvari iz vozila nego
parkiralita na kojima nema uvara? Da li su stambene
zgrade s upraviteljima koji u njima ive u manjoj
opasnosti od preprodaje droga nego zgrade bez
upravitelja? Da biste odgovorili na ovakva pitanja,
trebate odrediti da li postoji strateka povezanost
izmeu karakteristika osoba, mjesta ili dogaaja i
odreene mjere problema (kriminalitet, fizika
povreda, itd).
Povezanost se moe izraunati na vie naina. esto
se koristi koeficijent korelacije. Koeficijenti korelacije
se kreu od -1 do 1. Negativna korelacija znai da je
porast u jednoj karakteristici povezan s opadanjem u
drugoj (a opadanje u jednoj karakteristici je povezano
s porastom u drugoj). Pozitivna korelacija znai da je
porast u jednoj karakteristici povezan s porastom u
drugoj (a opadanje u jednoj je povezano s opadanjem
u drugoj). Visoki koeficijenti znae snanu povezanost
(pozitivna ili negativna). Ako je koeficijent korelacije
gotovo nula, tada korelacija ne postoji promjena u
jednoj karakteristici nije povezana s promjenom u
drugoj. Ovakvo raunanje se moe uraditi u svakom
programu za tabelarni proraun ili statistiku analizu.

odsutna.
Da bi se koristili odnosi izgleda, i ishod i karakteristika
moraju imati samo dvije vrijednosti. Naprimjer za ishod,
vrijednost 1 znai da u odreenom baru postoji visok
stepen kriminaliteta, a 0 znai da je stepen kriminaliteta
nizak. Za karakteristiku, vrijednost 1 znai da je osoblje
osposobljeno da raznim metodama spreava napade, a 0
znai da osoblje nije tako dobro osposobljeno. Odnos
izgleda e vam kazati da li postoji povezanost izmeu
barova s osobljem koje je osposobljeno da spreava
napade i bara u kojem je injenje krivinih djela uestalo.
Ovdje bismo oekivali negativnu povezanost, tako da bi
odnos izgleda trebao biti manji od 1 da bi se naa
oekivanja ispunila.

U Tabeli 1 je prikazano raunanje odnosa izgleda. Ishod je


prikazan u retku, a karakteristika u stupcu tabele. Broj
sluajeva s odgovarajuom vrijednou i za ishod i za
karakteristiku dat je u svakoj eliji tabele. elija A sadri broj
sluajeva koji imaju datu karakteristiku. elija C sadri broj
sluajeva bez karakteristike. elija B sadri broj kontrola koje
imaju karakteristiku. elija D sadri broj kontrola bez
karakteristike. Odnos izgleda se moe izraunati na digitronu
uz pomo formule na dnu tabele, s tim da je raunanje
mogue i uz pomo mnogih statistikih softverskih paketa.

Tabela 2 ilustrira primjenu odnosa izgleda u istraivanju parova


u okviru studije kojom su obuhvaeni lokaliteti preprodaje
narkotika u San Diegu (vidi korak 32). Ishod je konstantna
Odjel za kriminalistiku analitiku pri Uredu erifa
preprodaja kokaina i heroina. Studijom je obuhvaeno 58
okruga Duval, u gradu Jacksonville, na Floridi,
stambenih zgrada za koje su postojali indikatori stalne
preprodaje narkotika (sluajevi). Takoer je obuhvaeno i 47
analizirao je stambene komplekse s preko 50 jedinica.
stanova za koje nisu postojali indikatori preprodaje (kontrole).
Ustanovio je da za 269 stambenih kompleksa
Da li ulazi u zgrade koji se zakljuavaju ili ne zakljuavaju i
korelacija izmeu broja jedinica i broja krivinih djela
postojanje upravitelja koji ive u tim zgradama ili ne ive utiu
iznosi oko 0,57, to je skromna pozitivna korelacija.
na izbor lokaliteta od strane preprodavca droga? Kada su
Postoji vrlo visoka pozitivna korelacija (0,91) izmeu
stanovi u zgradama s ulazom koji se ne zakljuava uporeeni sa
broja krivinih djela protiv imovine i broja krivinih
djela nasilja poinjenih u tim stambenim kompleksima. stanovima u zgradama u kojima se ulaz zakljuava ili u zgradama
na kojima i ne postoje vrata, odnos izgleda je bio vei od jedan,
ali ne puno vei (vidi korak 53), te stoga ne moemo iskljuiti
Koeficijent korelacije ne moete koristiti za mjerenje
mogunost da ne postoji veza izmeu ulaza koji se ne
povezanosti u istraivanju parova (korak 32). Umjesto
zakljuavaju i preprodaje droga (sjetite se da kada je vrijednost
toga, trebate koristiti odnos izgleda.
odnosa izgleda 1, tada nema povezanosti). Povezanost izmeu
vrata koja se zakljuavaju i preprodaje droga je znatno pozitivna.
Odnosi izgleda mogu biti svi brojevi vei od nula. Kada
Za stambene zgrade s ulazom koji se zakljuava postojala je
je odnos izgleda jedan, tada nema povezanosti izmeu gotovo tri i po puta vea vjerovatnoa da e biti izabrani kao
karakteristika i ishoda. Drugim rijeima, rizik ishoda je
lokaliteti preprodaje kokaina i heroina nego druge zgrade.
isti, bez obzira da li je karakteristika prisutna ili odsutna. Stambene zgrade s upraviteljima koji u njima ive imale su oko
Ako je odnos izgleda izmeu 0 i 1, rizik je vei kada je
tri desetine anse da postanu lokaliteti preprodaje droga kao
karakteristika odsutna, nego kada je prisutna (negativna zgrade bez upravitelja.
povezanost). Odnos izgleda 0,1 ukazuje da je rizik
ishoda, kada je karakteristika prisutna, jedna desetina
To je statistiki znatno negativna povezanost. Ali zapamtite,
rizika ishoda kada je karakteristika odsutna. Ako je
korelacija nije isto to i uzronost. Korelacija ukazuje na
odnos izgleda vei od 1, rizik je vei kada je
mogunost da je data karakteristika doprinosei uzrok, ali
karakteristika prisutna, nego kada je odsutna (pozitivna sama po sebi korelacija nije dovoljna da bi pokazala
povezanost). Odnos izgleda 3 znai da je rizik ishoda tri uzronost.
puta vei kada je karakteristika prisutna, nego kada je

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

33.Izmjerite povezanost

Tabela 1: Raunanje odnosa izgleda


Karakteristika
Ishod
Da(1),,Sluajevi
Ne(0),,Kontrole

Da(1)
A
B

Ne(0)
C
D

Ukupno
A+C
B+D

Odnos izgleda=(A/B)/(C/D)=(A*B)/(C*B)

Tabela 2: Sigurnost stambenih zgrada i preprodaja droga

Preprodaja
Nema preprodaje
Preprodaja
Nema preprodaje
Preprodaja
Nema preprodaje

Vrata se ne zakljuavaju
16
8
Zakljuana vrata
33
13
Upravitelj u zgradi
14
24

Zakljuana vrata ili vrata


nema
42
39
Nisu zakljuana ili vrata
nema
25
34
Nema upravitelja
44
23

Odnos izgleda
1.857
Odnos izgleda
3.452
Odnos izgleda
0,305

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

34. Tragajte za facilitatorima

34

kriminaliteta
Facilitatori kriminaliteta pomau prijestupnicima u
injenu krivinih djela i prekraja. Postoje tri vrste
facilitatora:
Fiziki facilitatori su stvari koje poveavaju sposobnosti

prijestupnika ili im pomau da savladaju mjere prevencije.


Kamioni im olakavaju prijevoz ukradenih stvari, telefon
koriste za upuivanje nepristojnih poziva, a vatreno oruje
im pomae da savladaju otpor pljakama. Neki fiziki
facilitatori su alati, dok su drugi dio fizikog okruenja.
Felson i njegove kolege opisuju kako je nekadanji izgled
autobuskog terminala Luke uprave u New Yorku iao na
ruku poiniteljima kanjivih djela. Vrste kriminaliteta su
imale specifine environmentalistike nie, stvorene
raznim karakteristikama samog projekta stare stanice.
Drutveni facilitatori stimuliraju kriminalitet poveanjem

dobiti od kriminala, legitimnim izgovorima za injenje


kanjivih djela ili podsticanjem injenja krivinih djela.
Grupe mladia, naprimjer, lako stvaraju drutvenu klimu
koja podstie izgrednitvo na utakmicama. Bande i mree
organiziranog kriminaliteta omoguavaju preduzimanje
kriminalnih djelatnosti putem svojih lanova.
Hemijski facilitatori poveavaju sposobnost

prijestupnika da ignoriraju rizike ili moralne zabrane.


Neki prijestupnici, naprimjer, unose veliku koliinu
alkohola ili koriste droge prije injenja krivinog djela
kako bi smanjili nervozu.
Svaka vrsta facilitatora djeluje protiv odreenih oblika
situacione prevencije kriminaliteta (korak 39,43). To je
prikazano u tabeli. Svaki facilitator (u stupcima) moe
neutralizirati specifine metode prevencije (oznaeno
takicama). Fiziki facilitatori pomau prijestupnicima da
savladaju operativno,preventivne mjere koje poveavaju
rizik ili zahtijevaju vei napor. Takoer mogu djelovati i kao
provokacije devijantnosti. Drutveni facilitatori mogu biti
protutea svakoj preventivnoj metodi. Mito je, naprimjer,
protutea riziku. Izvrenje nekih krivinih djela zahtijeva vei
broj poinitelja, kao protuteu potrebnom naporu. Na
percepcije o poeljnosti cilja esto utie ono to je drugima
poeljno. Prihvatljiv izgovor esto zavisi o onome ta e drugi
prihvatiti. A poznanici podsticanjem mogu isprovocirati
injenje krivinih i prekrajnih djela. Hemijski facilitatori
omoguavaju prijestupnicima da ignoriraju rizik od injenja
krivinog djela i napor koji ono iziskuje te daju neprihvatljive
izgovore.

djela i raznih facilitatora.


Ako facilitatori uistinu imaju ulogu u odreenom problemu,
onda je naredni korak pronai izvore facilitatora. Izvori e,
naravno, varirati prema vrsti facilitatora. Fiziki facilitatori
mogu biti odmah prepoznatljivi, kao naprimjer, kamenje
koje koriste sudionici javnih nereda ili javni telefoni koje
koriste preprodavci droga.
Mogu se i legalno nabaviti, kao naprimjer, alat koji koriste
provalnici. Ili, mogu biti ukradeni, kao to je to ponekad
sluaj s motornim vozilima koja se koriste za izvrenje tekih
krivinih djela. Kada se pronae njihov izvor, onda postoji
mogunost i da se neto uradi po tom pitanju. U
uokvirenom tekstu su prikazane mjere preduzete na
rjeavanju problema koritenja javnih telefona u izvrenju
krivinog djela preprodaje droga i okruenja oko bankomata
koje pospjeuje injenje krivinih djela.

Facilitatori koje koriste poinitelji da bi neutralizirali


metode prevencije kriminaliteta
Metoda prevencije
kriminaliteta
Smanjenje rizika
Poveanje napora
Smanjenje dobiti
Eliminacija izgovora
Smanjenje provokacija

Vrsta koritenog
facilitatora
Fiziki
Drutveni Hemijski

Mjere prevencije koritenja javnih telefona od


strane preprodavaca droga u amerikim
gradovima
Prije nego to su mobilni telefoni uli u iroku upotrebu,
preprodavci droga su se esto oslanjali na koritenje javnih
telefona za kontakt sa dobavljaima i klijentima. Na vie naina
ih je policija pokuavala u tome zaustaviti, izmeu ostalog,
putem:
Ishodovanja odluke gradskih vlasti o licenciranju javnih telefona,
zabrani postavljanja javnih telefona ili ograniavanjem broja
javnih telefona na odreenim lokacijama ili kategorijama
lokacija.,
Instaliranja okruglih brojanika koji ne dozvoljavaju upuivanje
poziva prema pejderima.,
Blokade dolazeih poziva putem modifikacije telefonskih aparata.,
Pritiska zajednice na kompanije koje su vlasnici telefona ili na
gradske vlasti da uklone javne telefone ili da ih premjeste na
bolje osvijetljena ili bolje nadzirana podruja grada,
Blokiranja podloka na aparatu u koji se ubacuju kovanice kako
bi u nonim satima bili mogui samo pozivi preko operatera ili
hitni pozivi.,
Uklanjanja ili modifikacije javnih telefona u velikim prodavnicama i
na benzinskim pumpama.,
Drugih vrsta intervencija, kao to su poveanje policijskih
patrola, upozoravajui natpisi na telefonskim aparatima i
uspostavljanje vruih linija za dojavu.

Zbog njihove sposobnosti da otupe otricu mjera za


prevenciju kriminaliteta, vano je identificirati ulogu
facilitatora u odreenom problemu. Dokazi o facilitatorima se
mogu nai u policijskim izvjetajima o istragama, mogu se
dobiti od istraitelja, kroz razgovor sa rtvama i poiniteljima i
Izvor: Natarajan, Mangai and colleagues (1996). Drug Dealing and Pay
kroz promatranje drutvenih situacija. Analizom izvjetaja o
Phones: The Scope for Intervention. Security Journal 7: 245,251.
kriminalitetu se moe odrediti povezanost izmeu krivinih

Hemijski facilitatori su mnogobrojni i esto su povezani sa


kriminalitetom i neredima. Posebno se alkohol spominje kao
facilitator. Na mjestima zabave su uobiajene razne
kombinacije facilitatora, posebno drutvenih i hemijskih.
Neke od 25 tehnika situacione prevencije kriminaliteta
osmiljene su u cilju smanjenja uinka tri vrste facilitatora
kriminaliteta (korak 39,43).

Mjere sigurnosti za bankomate u New Yorku i Los Angelesu


New York City
Bankomat obezbijeen u zatvorenom prostoru

Da

Jae osvjetljenje

Da

Los Angeles

Da

Prozirna stakla u prostoru.


Visoka ogledala za korisnike

Da

Smanjena vegetacija oko bankomata

Da

Nadzorne kamere

Da

Da*

Sigurnosna upozorenja za korisnike

Da

Da

Upozorenja o sigurnosnim mjerama za potencijalne poinitelje

Da

Da

Procjena kriminaliteta prije postavljanja bankomata

Da

Obezbjeenje,zatitari

Da^

Krae vrijeme u toku dana kada se bankomat moe koristiti na osnovu vremenskog
Da = zakonska obaveza.
obrasca kriminaliteta u podruju

Da*

Da* = Nije zakonska obaveza, ali je esta praksa, prema odluci samih banaka.
Da = zakonska obaveza.
Da^ = Obavezno samo van radnog vremena banaka i to za bankomate koji se nalaze unutar prostora banke otvorenog za
Da* = Nije zakonska obaveza, ali jeklijente.
esta praksa, prema odluci samih banaka.
Izvor:
Rob
andvan
Ronald
Clarke
(2003).banaka
"Product
Cycles and Crime
Teller
Machines
and
Da^ Guerette,
= Obavezno
samo
radnog
vremena
i toLife
za bankomate
koji seAutomated
nalaze unutar
prostora
banke
otvorenog
Robbery." Security Journal 16: 7,18.
za klijente.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

ANALYZEINDEPTH

Drutveni facilitatori u velikoj mjeri zavise o tome s kim se


poinitelji drue i u kakvom su okruenju. Rizine sredine
(korak 28), naprimjer, mogu biti okruenje za drutvene
facilitatore. Bande pruaju drutvenu podrku kriminalitetu.
Ali ak i legitimna aktivnost ponekad moe potaknuti
drutvene facilitatore, kao to je to sluaj s nekim oblicima
politiki motiviranog nasilnikog kriminaliteta ili neredima
koje izazivaju studenti nakon utakmica odigranih s vjenim
rivalima.

3535. Sagledajte krivino djelo do kraja


Mislimo da se krivina djela izvravaju u tren oka. Svega par
sekundi je dovoljno da se otrgne ogrlica s vrata prolaznika na
ulici, ukrade novanik, obije automobil. Rijetki su provalnici
koji e pretraiti apsolutno svako skriveno mjesto u tuem
domu. Ustvari, oni nastoje pobjei im pronau neto to
vrijedi ukrasti to se obino deava u roku od par minuta
nakon to nasilno uu u tui dom. Trganje ogrlice s vrata
prolaznika ili provala u tui dom je, ustvari, samo jedan u
nizu koraka potrebnih za izvrenje takvih krivinih djela.
Trebate nastojati shvatiti redoslijed koraka u vaem
problemu vezanom za krivino djelo ili prekraj. Postoji
nekoliko pristupa koje moete slijediti:

preduzeti, ali pokazuje da odreenom inu za koji


smatramo da je krivino djelo (u ovom sluaju,
otuenje motornog vozila) prethodi priprema, a
iza njega slijedi bijeg i uivanje u koristi steenoj
krivinim djelom. Ovo nas dovodi do razloga za
paljivu analizu krivinih djela po koracima: jasno
razumijevanje redoslijeda radnji potrebnih za
uspjeno izvrenje krivinog djela e vam otkriti
puno vei broj elemenata intervencije. Drugim
rijeima, izbor odgovora koji ete razmotriti u
okviru projekta e biti iri. U zadnjem stupcu
tabele navedeni su mogui odgovori, povezani sa
svakom fazom izvrenja djela otuenja vozila radi
vonje iz zabave.

Leslie Kennedy sa Univerziteta Rutgers i njegov kolega

Vincent Sacco dijele te korake na prekursore, transakcije


i ishode i autori su udbenika iz kriminologije pod
nazivom The Criminal Event (Kriminalni dogaaj), u
kojem su obraene te tri faze.
William Haddon je uradio slinu klasifikaciju ime je dao
doprinos razmiljanju o nainima spreavanja saobraajnih
nesrea na cestama. On dijeli preventivne mjere na one
prije sudara, u toku sudara i nakon sudara.
Derek Cornsh kao vodi za kriminalistiku analitiku koristi
koncept scenarija. Osnovna ideja je da svaka kategorija
kriminaliteta zahtijeva skup standardnih radnji koje se
provode po odreenom redoslijedu, upravo kao i radnje iz
filmskog scenarija. Scene su sekvencijalne faze krivinog
djela; uloge igraju poinitelji, rtve i prolaznici; a alati koje
koriste su rekviziti.
Koji god pristup da koristite, pokuajte redoslijedom
navesti korake koje poinitelj mora preduzeti da bi do
kraja izvrio krivino djelo. Nia tabela je Cornishova
pojednostavljena prezentacija velikog broja koraka koje
kradljivci automobila radi vonje iz zabave moraju

Kraa vozila radi vonje iz zabave je jedno od


jednostavnijih krivinih djela, s tim da isti proces
razlaganja krivinog djela na sastavne dijelove moete
pratiti i u vezi s daleko sloenijim krivinim djelima.
Jedan od primjera su masovni neredi (ukljuujui i
prosvjede). Clark McPhail, vodei strunjak za
psihologiju mase, kreirao je proces u tri koraka za
analizu svih skupova: proces okupljanja, okupljena
masa i proces razilaenja mase. Tamara Madensen,
studentica postdiplomskih studija na Univerzitetu u
Cincinnatiju, dodala je dva koraka koja prethode
okupljanju: inicijalno planiranje i pripreme prije
okupljanja. Da bi osujetila inicijalno planiranje, policija
moe upozoriti na organiziranje velikih pijanki. Da bi se
sprijeilo paljenje vatre, potrebno je ukloniti lako
zapaljivi otpad u toku priprema prije okupljanja. Policija
moe doekati i pozdraviti uenike i studente jo u fazi
dolaska, ime bi podstakla zakonito ponaanje u toku
procesa okupljanja. Kada je masa okupljena, policija
moe pratiti ponaanje i intervenirati u sluaju nereda.
U toku procesa razilaenja mase policija vodi rauna da
se masa to prije mirno razie.

Koraci u izvrenju djela otuenje vozila radi vonje i odgovori


FAZE
Priprema

KORACI
Nabavka alata (npr. odvija, duplikat
kljueva, loma, kratka metalna cijev)
odabir sauesnika

ODGOVORI

Ulazak u prostor

Ulazak na parkiralite

Prepreke na parkiralitima; uvari; mali


broj ulaza

Olakavajui uvjeti

Nenametljivo osmatranje

Odabir mete

Eliminacija vozila s ugraenim alarmom


Odabir pogodnih vozila
Ulazak u vozilo (duplikat kljueva,
upotreba odvijaa)
Slamanje brave za paljenje motora (cijev
ili klizni eki)
Spajanje ica i pokretanje vozila

CCTV i/ili redovne patrole da bi se


odvratilo osmatranje prostora
Vidna zatita privlanih vozila

Zavretak krae

Naputanje prostora
Ishod

Naputanje parkiralita
Koritenje vozila za vonju iz zabave
Naputanje
vozila
na
otpadu
Paljenje vozila

Kontrola prodaje opreme, kao to su runi


skeneri i duplikati kljueva

CCTV da bi se pratilo sumnjivo ponaanje;


bolji prirodni nadzor parkiralita; alarm u
vozilu da bi se alarmiralo obezbjeenje;
imobilizatori
uvari ili barijere na izlazu
Aktiviran sistem praenja vozila; program
3
policijskog sata za vozila ; nadzor nad
odlagalitima otpada

Izvor: Cornish, Derek (1994). "The Procedural Analysis of Offending and its Relevance for Situational Prevention." Crime Prevention
Studies, volume 3. Monsey, NY: Criminal Justice Press

Naljepnice na vozilima s naznakom perioda u toku 24 sata u kojem vlasnik ne koristi vozilo a u kojem policija ima pravo
vozilo zaustaviti ak i ako nije napravljen prekraj (prim.prev.)

Sprjeavanje smrti nelegalnih migranata


1, Njegovo istraivanje je pokazalo da proporcionalno vie
U neobinoj primjeni situacione prevencije, Rob Guerette sa
Meunarodnog univerziteta na Floridi proveo je za potrebe
amerike granine policije detaljnu studiju o okolnostima
pod kojima nelegalni migranti gube ivot prelazei preko
ameriko,meksike granice. Svake godine oko 300
migranata izgubi ivot pod traginim okolnostima
naprimjer, utapanjem u kanalima i rijekama, od izloenosti
previsokim pustinjskim vruinama ili u saobraajnim
nesreama. Pratei korake koje nelegalni migranti
preduzimaju da bi preli granicu i u pokuaju da shvati
smrtonosne okolnosti, on je dao nekoliko prijedloga za
spaavanje ivota nelegalnih migranata. Napravio je
klasifikaciju svojih prijedloga kroz dvosmjernu mreu:

ene nego mukaraca umire od visokih temperatura.

3, Migranti se tipino okupljaju u odreenim mjestima u

Na gornjoj strani je slijedio metod Williama Haddona i

razvrstao prijedloge za prevenciju na mjere prije, u toku i


nakon dogaaja opasnog po ivot.
Vertikalno je pratio trokut kriminaliteta i mjere razvrstao
prema tome da li su namijenjene (1) migrantu ili rtvi, (2)
kojotu kojeg migranti plate da ih bezbjedno prebaci preko
granice (poinitelj) i (3) mjestu ili okruenju, to jeste,
pustinji, rijekama, urbanim sredinama itd.
Neki prijedlozi su dodaci postojeim mjerama, ili
unapreenje mjera, a neki su novi, to pokazuje vrijednost
njegovog pristupa. Mnoge sugestije su jasne same po sebi, s
tim da je potrebno puno vie informacija da bi se neke u
potpunosti shvatile (numeriranje je u skladu s tabelom):

blizini granice na meksikoj strani gdje stupaju u kontakt s


kojotima.
4, Kada su visoko obueni agenti slube za traganje i
spaavanje upueni na teren, tada, prema Gueretteovom
zakljuku, postoji vea vjerovatnoa da e migranti
preivjeti nego u situacijama kada se na teren upuuju
redovni agenti.
5, Da bi se sprijeio pokuaj ponovnog prelaska pustinje u
toku mjeseci s izrazito visokim temperaturama, migranti
koje je policija presrela u pustinji u Arizoni tokom ljetnih
mjeseci, su po okonanju zakonskog postupka repatrijacije
na teritoriji SAD,a vraeni 2003. godine u meksike gradove
u blizini teksake granice. Ovaj eksperiment je bio
djelotvoran u smislu spaavanja ljudskih ivota.
6. Godine 2004. su meksiki organi vlasti pristali da
prihvataju nelegalne migrante vraene iz Arizone u dubini
meksike teritorije.
14. Vozai motora u Arizoni esto u toku ljetnih mjeseci
viaju manje grupe nelegalnih migranata kako pokuavaju
prei pustinju. Ova kampanja bi zahtijevala njihovu pomo
u spaavanju ivota, koja bi se ogledala u pozivanju broja
1,800 na koji bi prijavili ono to su primijetili.
15. Pripadnici granine patrole u Arizoni su Gueretteu rekli
su da su esto imali velikih problema u lociranju migranta
u nevolji, prema prijavi drugih migranata koje su uspjeno
presreli. Razlog su velike pjeane sipine u pustinji bez
osobitih znaajki, te su upute o lokaciji koje daju presreteni
migranti esto nejasne. Ovaj problem bi se mogao ublaiti
sistematskim programom privremenog obiljeavanja
pustinje znakovima razliitih boja ili simbolima.

Prije dogaaja koji je opasan U toku dogaaja opasnog po Nakon dogaaja opasnog po
po ivot
ivot
ivot

Migrant

Kojot

Okruenje

1. Upoznati ene migrante s


opasnou prelaska preko
pustinje
2. Provesti sistem
upozoravanja na opasne
uvjete
7. Provesti sistem
upozoravanja na opasne
uvjete
8. Upozoriti kojote na
krivinu odgovornost za smrt
migranata
11. Ciljati problematino
vrijeme i mjesta
12. Podii barikade na
opasnim prijelazima
13. U rizinim podrujima
postaviti vidljive znake
upozorenja

3. U mjestima u kojima se
migranti okupljaju
distribuirati instrukcije za
postupanje u sluaju nevolje
4. Proiriti kapacitete
traganja i spaavanja u
9. Ciljati hapenje kojota
patrolnim slubama Granine
policije

5.Repatrijacija kopnom do
meksike granice po
okonanju procedure

14. Javna kampanja "Spasi


ivot/prijavi migranta"

16. Kontinuirani pregled


podataka da bi se otkrili novi
obrasci opasnosti

6. Repatrijacija avionom u
dubinu
meksike
teritorije
10. Formiranje
radne
grupe
za krivino gonjenje kojota u
sluaju smrti migranata

15. Obiljeavanje pustinje

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

3636. Uvijek odgovorite na est kljunih pitanja


Kada zavrite analizu u kojoj ste primijenili koncepte
objanjene u prethodnim koracima, trebate se zapitati
da li ona zadovoljava kriterije kvalitetne novinske prie.
Da li adekvatno odgovara na est kljunih pitanja: ta,
gdje, kada, ko, zato i kako?
Ista ova pitanja ine strukturu metodike kriminalistike
analitike Barry Poynera, koja se sastoji od razlaganja
veeg problema na njegove sastavne dijelove.
Naprimjer, nakon to ga je britansko Ministarstvo
unutranjih poslova zamolilo da analizira uline
napade u dva centru Coventryija i Birminghama (dva
velika grada u Engleskoj), ustanovio je da uline napade
policija klasificira kao krivina djela pljake i krae
usmjerena protiv osoba, ali je takoer ustanovio da
veina takvih djela spada u odreeni broj sasvim
drugaijih problema:
Pljake iz samostalnih samoposlunih aparata

postavljenih na ulicama
Pljake izvrene pod uticajem alkohola
Otmica novca prilikom transporta u banku
Otmica enskih torbica
Otmica novanika/novca iz ruke rtve nakon
verbalnog trika
Krae iz torbi za kupovinu
Deparenje na autobuskim stajalitima
Ovo je bila daleko smislenija karakterizacija ulinih
napada i predstavljala je bitan prvi korak u
razumijevanju onoga to se dogaa. Zatim je
pregledalo policijske izvjetaje o poinjenim krivinim
djelima u nastojanju da dobije sliku o svakom
problemu koja bi mu pomogla da iznae adekvatan
odgovor.
Izvjetaji o krivinim djelima se umnogome razlikuju u
smislu evidentiranih podataka, posebno kada rtva nije
prisutna i kada nema svjedoka. Meutim, Poyner je
pokuao objediniti izvjetaje kako bi dobio sliku
odreenog problema (vidi okvir). Za svako djelo je
nastojao otkriti:
ta se dogodilo? Ovo podrazumijeva odreivanje

redoslijeda dogaaja i radnji sudionika kriminalne


situacije (korak 35).
Gdje se dogodilo? Ponekad se redoslijed

dogaanja prostire na nekoliko lokacija. Naprimjer,


vozilo je ukradeno na parkiralitu, potom je
odvezeno u garau gdje je rastavljeno na dijelove, a
zatim ostatak baen na otpad. Informacije su moda
poznate samo za prvu i zadnju lokaciju. Ako odete na
lice mjesta, moda ete saznati zato je poinitelj
odabrao upravo te lokacije.

Kada se dogodilo? Vlasnici stanova ili automobila moda

znaju da je automobil ukraden ili da je u kuu izvrena


provala otprilike tokom vikenda. Meutim, kada se radi o
krivinim djelima u kojima je ostvaren kontakt poinitelja sa
rtvom, u veini sluajeva e rtva biti u stanju precizno
odrediti vrijeme poinjenja krivinog djela, na osnovu ega je
mogue izvesti zakljuke u pogledu odreenih pitanja, kao
naprimjer, da li su tada ulice bile puste.
Ko je bio ukljuen? Uvijek postoji najmanje jedan izvrilac

krivinog djela; moe biti jedna ili vie rtava ak i ako nije
dolo do direktnog kontakta sa izvriocem; moda postoje
svjedoci i druge tree strane. Izjave svjedoka i rtava mogu
dati puno korisnih informacija, s tim da je ponekad vano
odrediti uzorak i direktno ih ispitati.
Zato su tako postupili? Bitno je razumjeti ta konkretno

poinitelj dobiva izvrenjem krivinog djela. U mnogim


primjerima krae motiv je oigledan, ali kada se radi o
krivinim djelima u kojima dolazi do direktnog kontakta
izmeu poinitelja i rtve ili o vandalskim djelima, motivi vam
mogu postati jasni tek iz razgovora s poiniteljima (korak 10).
Jednako vano za prevenciju je i razumijevanje razloga zbog
kojih su se rtve i svjedoci ponaali na odreeni nain, kao i
odgovori na pitanja kao to su: ta je nagnalo odreene
rtve da odgovore napadom na poinitelja? i Zato svjedoci
esto ne interveniraju?
Kako

je poinitelj izvrio krivino djelo? Krivino djelo


se moe opisati kao proces od nekoliko koraka od inicijacije
do finalizacije, a ne kao ogranieni in koji se dogaa u
odreenom trenutku. O svakom koraku poinitelj mora
donijeti odluke, moda treba saraivati s drugima i moda su
mu potrebni odreeno znanje i alati. Ovo je u sutini ideja
koja lei u osnovi Cornishovog scenarija, opisanog u
koraku 35. Moda nee uvijek biti mogue razraditi detaljan
scenarij, ali analiza treba dati jasnu sliku o tome kako je
krivino djelo izvreno.

Poynerova analiza deparenja na autobuskim stajalitima


ilustrira upravo ovaj pristup. Bio je u stanju sastaviti
detaljan opis krivinog djela tako to je prilino povran
izvjetaj koji je krivino djelo oslikao samo u glavnim
crtama dopunio opservacijama putnika na stajalitu.
Ustanovio je da su sati najveeg deparenja u vrijeme
pice u poslijepodnevnim satima, posebno petkom kada
su redovi putnika dugi. Grupe od po tri do etiri mladia bi
se vrzmale u blizini putnika, s pogledom u prozore ili
oblinje prodavaonice kako na sebe ne bi bacili sumnju, ali
su istovremeno tragali za pogodnim rtvama. A one su
uvijek bile sredovjeni ili stariji mukarci koji su novanik
drali u zadnjem depu hlaa. (Mlai mukarci su nosili ue
hlae i nisu drali novanik u zadnjem depu).
Kako bi odabrane rtve poele ulaziti u autobus i kod vozaa
kupovati kartu, mladii bi otrali do poetka reda, skoili na

Ova analiza ukazuje na etiri mogua odgovora:


Umjesto da se kupuju kod vozaa, karte se mogu

prodavati na autobuskim stajalitima.


Autobuska stajalita bi se mogla premjestiti dalje od

nogostupa, u dubinu prostora, i urediti kao autobuske


stanice. Tako bi delikventi tee mogli vrebati na
potencijalne rtve.
Redovi putnika bi se mogli fiziki zakloniti, ime bi se
onemoguila identifikacija potencijalnih rtava.
Du ukrcajne platforme bi se mogle postaviti pregrade
izmeu redova putnika kako delikventi ne bi mogli uskakati
na ukrcajnu platformu.
Napominjemo da su sva ova rjeenja izvan domena policijskih
poslova i ovlasti. Rijetko kad e policijski slubenici pomisliti da,
naprimjer, promjena izgleda autobuskog stajalita spada u
domen njihovih poslova. Ali kao kriminalistiki analitiar koji radi
na rjeavanju problema, va zadatak je da smanjite kriminalitet,
te ete moda nenametljivo ubijediti vae kolege u policiji da je
u najirem smislu to i njihov posao.

Raditi kao arheolog


"Postoji jo jedna prednost u kombiniranju djela. U nekim sluajevima emo imati puno manje detalja nego u drugim, ali ipak
injenice koje su nam poznate su iste. Moda je mogue izvriti rekonstrukciju podataka koji nedostaju u djelima koja nisu
detaljno evidentirana na nain koji je u velikoj mjeri slian nainu na koji arheolozi rekonstruiraju lonarske radove iz dijelova
pronaenih u iskopinama. Oni moda imaju samo nekoliko dijelova, ali na osnovu znanja o slinim lonarskim radovima
mogu u razumnoj mjeri biti sigurni u oblik kompletnog predmeta. Ovakav arheoloki pristup je od velike koristi, naprimjer,
kada imamo detaljan opis poznatih radnji poinitelja u kriminalnim situacijama. Stoga se s pravom moe vjerovati da se
u slinim djelima radi o slinom ponaanju, ak i kada poinitelji jo uvijek nisu otkriveni."

Izvor: Poyner, Barry (1986). "A Model for Action." Situational Crime Prevention, Gloria Laycock and Kevin Heal. London: Her
Majesty's Stationery Office.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

platformu za ukrcaj putnika, probili se kroz masu i uli u


autobus. Vozau bi postavili neko nevano pitanje vezano za
odredite. U meuvremenu bi neko iz te grupe izvukao
novanik iz depa rtve. rtva bi bila iznervirana guranjem i
ne bi ni primijetila ta se, ustvari, dogaa. Voza bi se na
mladie izderao, natjerao ih da napuste autobus, a drugi
putnici bi gunali. Mladii bi napustili autobus i nestali u
guvi. Mladii nisu nikad uhvaeni. rtva je tek kasnije
ustanovila da nema novanika.

3737. Znate da je grijeiti ljudski


Prevencija kriminaliteta esto podrazumijeva pretpostavke.
Da li e poinitelji koji su dio datog problema nastaviti da
ine krivina djela kao i do sada? Da li e rtve uskoro
ponovo biti rtve? Da li e se kriminogena arita ugasiti ili e
ostati aktivna? Iako je prolo ponaanje ponekad najbolji
prediktor budueg ponaanja, ipak ono nije savren
prediktor.
Ovi primjeri se odnose na predvianje budunosti. Ali mi
pokuavamo nepoznato ispitati i na druge naine, izmeu
ostalog, i kroz nae odgovore na probleme. Poligrafskim
ispitivanjem se nastoji utvrditi da li poinitelj lae ili ne lae.
Testovima na droge se utvruje da li je osoba nedavno
koristila nedozvoljene droge. Metalni detektori i zatitni
pregled prtljaga na aerodromima se koriste da bi se utvrdilo
da li putnici kod sebe ili u prtljagu imaju oruje. U svim
drugim sluajevima analitiar pokuava doi do zakljuka o
neemu nepoznatom. I kao to predviamo budunost,
analitiar moe napraviti preciznu ili nepreciznu procjenu.
Stoga je izuzetno vano shvatiti kako pretpostavke i druge
procjene mogu biti pogrene.
Koristan nain ispitivanja greaka u pretpostavkama i
prosudbama je poreenje predvianja sa onim to se
dogodilo. Stupci u tabeli 1 pokazuju dvije mogue
pretpostavke: da, ishod e se dogoditi; i ne, ishod se nee
dogoditi. U recima su prikazana dva stvarna ishoda: da,
ishod se uistinu dogodio; i ne, ishod se nije dogodio.

Tabela 1:Vrste greaka u procjeni


Stvarni ishod
DA
DA

A. PRAVILNO
Istinito poz.

NE

C.lano poz.

Stopa tanosti
Stopa lanog neg.
Stopa lanog poz.

NE
B.LANO
negativni

D.pravilno
Istinito neg.
(A+D)/(A+B+C+D)
B/(A+B+C+D)
C/(A+B+C+D)

Zamislite da imamo veliki broj pretpostavki. Kada


pretpostavka odgovara stvarnom, onda je ona tana. elije
tabele A i D sadre broj tanih pretpostavki. Moete
izraunati stopu tanosti tako to ete dodati broj
pretpostavki koje spadaju u ove dvije kategorije i podijeliti ih
sa ukupnim brojem pretpostavki.

A sada pogledajmo elije B i C. Kada osoba koja donosi odluku


predvia da se ishod nee dogoditi, a on se dogodi, onda on
ide u eliju B. To se naziva lano pozitivnim. Sluajevi u eliji C
predstavljaju situaciju u kojoj je osoba koja donosi odluku
predvidjela da e se ishod dogoditi, ali se on nije dogodio. To
je lano negativno. Moete izraunati stope pogreaka za
obje vrste dijeljenjem broja pretpostavki u svakoj eliji s
ukupnim brojem pretpostavki.
Da pogledamo hipotetiki primjer. Da bi se suzbio kriminal u
iznajmljenim stambenim objektima, policija olakava i
podstie vlasnike stanova da provjere ko su stanoprimci.
Potencijalni stanoprimci sa kriminalnom prolou nisu
prihvatljivi. Takva politika podrazumijeva pretpostavku da e
osobe sa nedavnom kriminalnom prolou nastaviti da se
bave kriminalnim radnjama u iznajmljenoj imovini ili u njenoj
blizini, a da se osobe bez takve prolosti nee uputati u
kriminalno ponaanje. ak bi se i zagovornici ovakvog
rezoniranja sloili da ove pretpostavke nisu savrene, ali bi,
bez obzira, bilo korisno znati dvije stvari. Prvo, da li se takvim
rezoniranjem smanjuje kriminal u iznajmljenoj imovini?
Evaluacijom bi se moglo doi do odgovora na ovo pitanje. Ali
ak i ako se njime kriminal ne smanjuje, kakve su negativne
posljedice? Odgovor na ovo pitanje zahtijeva analizu greaka
u pretpostavkama.
Ako smo bili u stanju prikupiti relevantne podatke, moda
emo biti u stanju i napraviti tabelu kao to je tabela 2.
Vidimo da su pretpostavke tane. Ali, ta mislimo o
grekama? Da li je potrebno neto uraditi u vezi s osobama
koje nemaju kriminalnu prolost, a koje sada ine krivina
djela? Da li ima previe bivih poinitelja koji vie ne
iskazuju kriminalno ponaanje, a kojima ipak nije
dozvoljeno da se usele u stanove?

Tabela 2:Primjer analize greaka u pretpostavkama


Ranija kriminalna prolost
Kasnija krimi
DA
prolost
DA
35
NE
35
35
Ukup
35
no
70
Stopa tanosti
Stopa lanog neg.
Stopa lanog poz.

NE

Ukupno

10
496
506

45
531
576
92,2%
1,7%
6,1%

PROVEDITE DUBINSKU ANALIZU

Stroim restrikcijama u cilju spreavanja kriminalog


ponaanja osoba koje nemaju kriminalnu prolost mogue je
smanjiti stopu lanog negativnog, ali se time moe poveati
stopa lanog pozitivnog, posebno ako su saznanja na osnovu
kojih se donose odluke manje tana od saznanja koja se
trenutno koriste. S druge strane, ako se pravi razlika meu
podnositeljima zahtjeva za unajmljivanje stanova s
nedavnom kriminalnom prolou, time bi se mogla smanjiti
stopa lanog pozitivnog, ali na tetu stope lanog negativnog
koja bi se u tom sluaju poveala. Takva trgovina je vrlo
uobiajena.
Dalje, moe nam biti ao zbog jedne greke puno vie nego
zbog neke druge. Ako su vrste kriminaliteta koje vlasnici
stanova spreavaju relativno minorne, onda je moda stopa
lanog pozitivnog previsoka. Ali, ako se spreavaju teka
djela nasilja, onda nas vie moe brinuti stopa lanog
negativnog. Posljedice greaka su vrlo bitne i ljudi se s njima
esto ne slau.
Drugi izvor neslaganja su same stope greaka. Takve stope je
esto vrlo teko procijeniti. Razmotrite osjenane elije u
tabeli 2. U veini sluajeva su te brojke nepoznate. Vlasnici
stanova mogu izraunati koliko su zahtjeva odbili iz razloga
kriminalne prolosti podnositelja zahtjeva, ali nam ne mogu
rei ta bi te osobe uradile da njihovi zahtjevi nisu odbijeni. U
drugim sluajevima situacijama je obrnuta: lano pozitivno
moe biti poznato uz odreeni stepen preciznosti, ali je lano
negativno nepoznato. to se tie sigurnosne provjere na
aerodromima, lano pozitivno je poznato zato to se vre
detaljne kontrole ako postoje pretpostavke o krijumarenju.
Putnik za kojeg granina policija smatra da je u posjedu
vatrenog oruja bie podvrgnut vrlo detaljnom pregledu,
ime e se otkriti da li je poetna pretpostavka tana ili
netana. Meutim, lano negativno nije poznato s velikom
pouzdanou. Putnik koji je uspio prokrijumariti robu
prilikom prve kontrole moda nee biti podvrgnut jo jednoj
kontroli. Stoga ne moemo znati da li se radi o lanom
negativnom.
U nekim situacijama je mogue koristiti probni test da bi se
tano procijenile greke: dati emo pretpostavke, ali nita
neemo raditi po pitanju pretpostavki i paljivo emo pratiti
ta se deava. To moe biti teko s poiniteljima koji
nastoje svoja nedjela sakriti, ali bi moglo biti uspjeno s
potencijalnim rtvama ili mjestima poinjenja kanjivih
djela. Naprimjer, odgovor na problem moe obuhvatiti
pretpostavke o mjestima na kojima e najvjerovatnije biti
poinjenja krivina djela, a zatim intervenciju na tim
lokacijama. Prije provoenja ovakvog odgovora trebala bi
se provesti testna studija u kojoj bi se dale pretpostavke, ali
se ne bi preduzimale nikakve radnje. Ako su stope greaka
neprihvatljivo visoke, onda moda i ne bi vrijedilo provesti
odgovor.
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

3838. Preuzmite kljunu ulogu u iznalaenju odgovora


Prvo to policija uradi ak i prilikom analitike obrade
odreenog problema je da pokua problem rijei pojaanjem
slubenih radnji. Ovo biste trebali oekivati, a ne
suprotstavljati se tome, bez obzira to je uinak esto
kratkog daha. Ali od samog poetka trebate pomagati svojim
kolegama da pronau trajnija rjeenja. Partneri iz lokalnih
zajednica bi mogli pruiti tu pomo. Meutim, oni esto
promoviraju svoje aktivnosti i insistiraju na rjeenjima koja
imaju ogranien uinak. Rezultat je esto kompromisni paket
mjera, od kojih niti jedna nije djelotvorna, ali zato svaka
moe zadovoljiti jednu ili drugu stranu. Ustvari, nesuglasice
oko rjeenja mogu dovesti do gubitka zamaha i postoji
opasnost da se nita ne provede onako kako bi se trebalo
provesti.
Moete pomoi da se ovo ne dogodi, ali prvo morate postati
ekspert za iznalaenje rjeenja. Naprimjer, ako se problem
odnosi na krau vozila, morate biti u stanju govoriti s
autoritetom o nedjelotvornosti vozila,zamki i kampanje
zakljuajte auto. Ako se radi o problemu provale, morate
znati rezultate istraivanja uinka mjera koje su predloene
kao rjeenje, naprimjer, ugradnja protuprovalnih alarma i
bolja ulina rasvjeta. Takoer morate biti u potpunosti
upoznati i sa informacijama o premjetanju kriminaliteta,
zato to su inovativna rjeenja esto blokirana automatskim
zazivanjem ove teorije.
Da biste postali ekspert za iznalaenje rjeenja,
morate prouiti literaturu (korak 19) i na taj nain
blie upoznati odreene odgovore. Takoer
morate postati i ekspert za situacionu prevenciju
kriminaliteta, nauke koja je usmjerena na
smanjenje prilika koje pogoduju injenju krivinih
djela. Situacioni pristup prevenciji koristi istu

metodologiju akcijskog istraivanja kao i


djelovanje policije usmjereno na problem i
pripisuje mu se na desetine pozitivno
evaluiranih rezultata. Veliki dio znanja o
premjetanju kriminaliteta, difuziji koristi,
viestrukoj viktimizaciji i mnogim drugim
konceptima obraenim u ovom Priruniku
pripisuje se upravo istraivaima situacione
prevencije. U narednih pet koraka emo
govoriti o 25 tehnika situacione prevencije
kriminaliteta, koje spadaju u pet osnovnih
grupa (vidi okvir). Nick Tilley sa Univerziteta
Trent u Nottinghamu, u Ujedinjenom
Kraljevstvu, ih definira kao mehanizam
putem kojeg tehnike postiu preventivni
efekat: poveanje napora da se izvri
krivino djelo, poveanje rizika, smanjenje
koristi ostvarene protupravnom
radnjom,smanjenje provokacija i eliminacija
izgovora.
U ovoj fazi ete se moda zapitati zato biste trebali
preuzeti odgovornost za identificiranje rjeenja. Zar nije
dovoljno to nosite najvei dio tereta u fazi skeniranja,
analize i procjene? ak i da preuzmete tu ulogu, zato
bi vam neko posveivao panju? Ali, da biste postali
analitiar koji rjeava probleme, morate izai iz okvira
vae tradicionalne analitike funkcije. Morate postati
punopravni i jednakopravni lan tima za rjeavanje
problema. Moete biti relativno mlad, ali va autoritet
se crpi iz vaeg znanja i strunosti, a ne iz pozicije. Ljudi
e vas sluati ako dajete nove sugestije ili ako pruite
dokaze u prilog idejama drugih.

Dvadeset i pet tehnika situacione prevencije kriminaliteta


Poveati napor

Poveati rizik

Smanjiti korist

Smanjiti provokacije

Ukloniti izgovore

1. Osnaiti metu
2. Kontrolirati pristup objektima
3. Nadzirati
izlaz
4. Odvratiti poinitelje
5,Kontrolirati
orue/oruje
6.
Proiriti metode
nadzora
7. Pomoi prirodni nadzor
8. Smanjiti anonimnost
9. Koristiti upravitelje objekata/prostora
10. Jaati redovan nadzor
11. Sakriti mete
12. Ukloniti mete
13. Identificirati imovinu
14. Presjei trite
15. Porei koristi
16. Smanjiti frustracije stres
17. Izbjegavati sporove
18. Smanjiti izazove i iskuenja
19. Neutralizirati pritisak od kolega
20,Odvraati od imitiranja
21. Postaviti pravila
22. Objaviti instrukcije
23. Probuditi savjest
24. Podupirati potivanje pravila i propisa
25. Kontrolirati zloupotrebu droge i alkohola

1.

Pretjerano pojednostavljena i nije


zasnovana na teoriji.

Bazirana je na tri teorije o prilikama za poinjenje krivinih djela: rutinska aktivnost,


kriminalni uzorak i racionalan izbor. Takoer se oslanja i na socijalnu psihologiju.

2.

Nije se pokazala uspjenom; izmjeta Na desetine studija pokazuju da moe smanjiti kriminalitet, obino uz malo premjetanje
kriminal i esto ga poveava.
kriminaliteta.

3.

Skree panju sa glavnih uzronika


kriminaliteta.

4.

Konzervativna je, pristup


Ne obeava vie nego to moe postii. Zahtijeva ekonomina i drutveno prihvatljiva
kriminalistikom problemu upravljaki. rjeenja.

5.

Promovira sebino, iskljuivo drutvo. Prua jednaku zatitu siromanim i bogatim.

6.

Promovira one koji imaju totalnu


kontrolu i ograniava line slobode.

Demokratski proces titi drutvo od takvih opasnosti. Graani su spremni istrpiti nezgode i
manje povrede sloboda kada ih isti tite od kriminala.

7.

Krivnju stavlja na rtvu.

Osnauje rtve tako to im prua informacije o rizicima od kriminala i o nainu na koji ih


mogu izbjei.

Trenutano postie rezultate i ostavlja vrijeme za iznalaenje dugoronijih rjeenja za


kriminal.

Uvijek trebate izabrati rjeenja koja e brzo umanjiti


problem. To znai da se morate fokusirati na trenutane,
direktne uzroke problema, a ne na distancione, indirektne.
Tvorac ove bitne razlike je Paul Ekblom iz Britanskog
ministarstva unutranjih poslova i ona se moe ilustrirati
putem problema fizikih povreda prouzroenih slomljenim
flaama i aama u tuama u barovima. Distancioni
korijenski uzroci obuhvataju rasnu diskriminaciju koja
proizvodi generaciju buntovne omladine iz manjinskih
zajednica, nemogunost zapoljavanja, to opet dovodi do
socijalne iskljuenosti, pri emu se visoko cijene frajeri u
zajednici lienoj prava, kojom vlada bezakonje. Blii,
situacioni uzroci obuhvataju neodgovorne prakse u uslunim
djelatnostima kojima se promovira prekomjerna
konzumacija alkohola u lokalnim barovima i gostionama, dok
flae i ae koje su odmah tu, pri ruci, mogu se iskoristiti kao
smrtonosno oruje.
Brzo i kontinuirano smanjenje kriminaliteta moe samo biti
rezultat rjeavanja situacionih uzronika; rjeavanje
korijenskih uzroka, ak i da znamo kako emo ih rijeiti, moe
se isplatiti samo u relativno dalekoj budunosti dugo nakon
to sadanji akteri gotovo izgube interes za problem. U
meuvremenu, ukoliko se neto ne preduzme u pogledu
direktnih uzroka, slomljene flae i ae e i dalje uzimati svoj
danak.
Za provoenje nekih situacionih rjeenja potrebno je puno
vremena. Naprimjer, opasnost od aa i flaa bi se mogla rijeiti

kroz zakon koji nalae barovima i gostionama da koriste


samo flae i ae od ojaanog stakla koje se lomi u sitna
zrnca. Za ovo bi moda trebale godine. Daleko realnije bi bilo
da same lokalne zajednice izvre pritisak na mjesne gostione
da pivo slue samo u aama od hemijski ojaanog stakla ili u
plastinim aama i da se u barovima zabrani prodaja pia u
staklenim flaama. Ovo bi trebalo biti ostvarivo u daleko
kraem periodu. Moda ete imati posebnu analitiku ulogu
u promoviranju ovog rjeenja tako to ete prikupiti podatke
o oekivanim trokovima za barove i smanjenim trokovima
izazvanim povredama i intervencijama hitnih slubi. Ustvari,
vjerovatno e na vas (a na koga drugog?) pasti zadatak da
prikupite podatke o izvedivosti, trokovima i prihvatljivosti u
javnosti svih mjera koje se ozbiljno razmatraju u partnerstvu
usmjerenom na rjeavanje problema.
U sutini, morate stei znanje o irokom spektru rjeenja i
biti spremni da se borite za dobre ideje, ako oekujete da
va paljiv analitiki rad urodi plodom.

Daljnja literatura:
Clarke, Ronald (1997). Situational Crime Prevention:
Successful Case Studies (2nd ed.). Monsey, NY: Criminal
Justice Press.
Von Hirsch, Andrew, David Garland and Alison Wakefield
(2000). Ethical and Social Perspectives on Situational Crime
Prevention. Oxford: Hart Publishing.
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

FINDAPRACTICALRESPONSE

Sedam kritika situacione prevencije kriminaliteta i njihovo opovrgavanje


Opovrgavanje
Kritika

39. Poveajte napor potreban za

39

izvrenje krivinog djela


U ovom koraku emo objasniti najosnovniju kategoriju
situacionih mjera onih koje su osmiljene za poveanje
teine izvrenja krivinog djela poevi od osnaivanja
mete. Situaciona prevencija je ponekad odbaena kao
pristup koji podrazumijeva samo to, iako je tek jedna od
25 tehnika u okviru ovog pristupa. Napominjemo da se
tehnike u znatnoj mjeri meusobno preklapaju.
Naprimjer, ojaavanjem meta se poinjenje krivinog
djela oteava, ali i poinitelji usporavaju, a anse da budu
otkriveni i uhapeni poveavaju. Neke mjere mogu imati
vie od jedne svrhe. Kada koristite ovu klasifikaciju,
nemojte troiti vrijeme na razmiljanje o tome gdje se
odreena mjera najbolje uklapa, nego klasifikaciju
koristite da biste osigurali da razmatrate najiri mogui
repertoar situacionih odgovora na odreeni problem.
Ojaane mete. Oigledan, esto vrlo efikasan nain
opstruiranja razbojnika ili lopova predstavljaju fizike
barijere, kao to su brave, neprobojna stakla ili armirani
materijali. Uvoenjem sistema za zakljuavanje volana u
ovu i druge zemlje prije vie od 30 godina postignuto je
dugorono smanjenje krae vozila, a imobilizatori,
elektronski ureaji za blokadu paljenja motora, samo su
tome jo vie doprinijeli. Neprobojnim staklima na
alterima u londonskim potama smanjene su pljake za
40 posto, a postavljanjem armiranih stakala je
ekonomino smanjen broj napada i razbojnitava nad
vozaima taksi vozila u New York Cityiju (vidi Robbery of
Taxi Drivers, Problem,Oriented Guides for Police No. 27,
dostupno na www.cops.usdoj.gov i www.popcenter.org).
Nadzor pristupa objektima. Zabrana ulaska osobama u
objekte u kojima nemaju pravo boraviti, kao to su vojni
kampovi, fabrike i stambeni blokovi, ima dugu historiju
sjetite se samo podiznih reetaka, opkopa i podiznih
mostova oko srednjovjekovnih dvoraca. To je takoer i
sredinja komponenta koncepta Oscara Newmana o
odbranjivom prostoru, to argumentirano predstavlja
poetak naunog interesa za situacionu prevenciju. Barry
Poyner je pokazao da su ugradnjom interfonskih sistema i
uklanjanjem prolaza meu zgradama u znatnoj mjeri
smanjena razbojnitva u Londonu (korak 24). U nekim
sluajevima je nadzor pristupa metoda kojom se
kontrolira da li posjetitelji imaju ulaznicu i dokumente.
Promjenom izgleda karata u cilju olakanja kontrole naglo
je smanjena praksa izbjegavanja kupovine karata za
trajektni prijevoz u Vancouveru, u Kanadi. A najpoznatiji
sluaj u ovom kontekstu se odnosi na aerodrome:
uvoenjem pregleda prtljaga i putnika na aerodromima
poetkom hiljadu devetsto sedamdesetih godina
smanjen je broj otmica aviona irom svijeta sa oko 70 na
15 otmica godinje.

Nadzor nad izlazom. Svrha nadzora nad izlazom je


osigurati da osobe koje naputaju objekte, prostor ili
neko drugo mjesto nisu nita ukrale ili da su kupile kartu
ili platile raun. Putnici podzemne eljeznice u
Washingtonu D.C. moraju ubaciti putne karte u

automatski ita karata ne samo pri ulasku u


podzemnu eljeznicu, nego i pri izlasku. U podzemnoj
eljeznici u New York Cityiju putnici su obavezni karte
ubaciti u automatski ita karata samo jednom, pri
ulasku u podzemnu eljeznicu, ime se smanjuju
mogunosti ilegalnog koritenja prijevoza. Meu
drugim primjerima nadzora nad izlaskom su kontrole
na granici prilikom izlaska iz zemlje i elektronske
oznake na knjigama u bibliotekama i na proizvodima
u prodaji. Elektronske oznake aktiviraju alarm ukoliko
posudba knjige nije propisno upisana ili ukoliko lopov
pokua ukrasti elektronski oznaen proizvod. Studije
su pokazale da se time u znatnoj mjeri smanjuje broj
kraa u trgovakim radnjama i otuenje knjiga iz
biblioteka.
Odvraanje poinitelja. Suprotstavljene
navijake skupine nogometnih klubova u
Ujedinjenom Kraljevstvu su razdvojene na
stadionima u cilju smanjenja mogunosti izbijanja
tue, a njihov dolazak na stadion i naputanje
stadiona su organizirani u razliitim terminima da bi
se smanjila duina ekanja pri ulasku i izlasku, to bi u
suprotnom doprinijelo nastanku problema. Red
vonje prema kojem zadnji autobus odlazi odmah po
zatvaranju barova naruava jo jednu britansku
neslavnu tradiciju tunjave po zatvaranju barova.
To su primjeri odvraanja poinitelja od meta,
odnosno situaciona tehnika koju predlae teorija o
rutinskoj aktivnosti. Meu drugim primjerima su
programi zatvaranja prometnica ime su smanjeni
mnogi vidovi kriminaliteta (vidi Closing Streets and
Alleys to Reduce Crime, Problem,Oriented Guides for
Police, Response Guide br.2, dostupno na:
www.cops.usdoj.gov i www.popcenter.org). Istim
programom je smanjen broj sluajeva otvaranja vatre
iz vozila u pokretu u Los Angelesu (vidi okvir).
Poveanje napora potrebnog za
poinjenje krivinog djela
Ojaane mete
Poluga za zakljuavanje volana/imobilizator
Neprobojna alter-stakla u bankama i potama
Armirana stakla u taksi vozilima
Nadzor nad ulazom u objekte
Interfon na ulazu u stambene zgrade
Ulaz u garae i urede pomou elektronskih kartica
Planiranje odbranjivih prostora oko stambenih zgrada
Nadzor nad
izlazom
Provjera ulaznica pri izlazu
Izvozni dokumenti
Elektronske oznake na proizvodima i knjigama u bibliotekama
Odvraanje poinitelja
Razdvajanje igraa suparnikih timova
Zatvaranje ulica
Odvojeni toaleti za ene
Kontrola orua i oruja
Sigurnije oruje
ae za pivo od ojaanog stakla
Zabrana dolazeih poziva na javne telefone da bi se osujetili
preprodavci droga
Fotografija na kreditnim karticama i otisak prsta na ekovima

se rutinski od gostiju zahtijevalo da odloe pitolje na ulazu


uslijed opasnosti od otvaranje vatre u pripitom stanju.
Nedavno su izraeni takozvani sigurniji revolveri iz kojih
moe vatru otvoriti samo vlasnik ili iz kojih se ispaljuju samo
votani ili umirujui meci. Kako se slomljene ae vie ne bi
koristile kao oruje, mnogi barovi u Ujedinjenom Kraljevstvu
danas koriste ojaane ae za pivo. Zahvaljujui prvoj
komercijalnoj upotrebi identifikacije pozivatelja (u New
Jerseyiju krajem 1980,tih) broj neprimjerenih telefonskih
poziva je smanjen za 25 posto. U koraku 34 su pobrojani razni
naini na koje su neki gradovi pokuavali provesti kontrolu
nad koritenjem javnih telefona u preprodaji droga, izmeu
ostalog, putem blokiranja dolazeih poziva i zabrane
upuivanja poziva sa odreenih lokacija. Reprogramiranjem
javnih telefona na autobuskom terminalu na Manhattnu
sprijeeno je nelegalano upuivanje meunarodnih poziva,
ime je iskorijenjena organizirana prijevara vrijedna nekoliko
miliona dolara. Kvalitetnijim sigurnosnim procedurama
dostave kreditnih kartica u znatnoj mjeri su smanjene
prijevare kreditnim karticama u ovoj zemlji sredinom hiljadu
devetsto devedesetih godina (korak 11).

Projektno rjeenje problema otvaranja vatre iz vozila u


pokretu

Suparnike bande esto rjeavaju meusobne sporove


otvaranjem vatre na pripadnike protivnike bande iz
vozila u pokretu. Takvu praksu je teko sprijeiti
angamanom mladih ili intenziviranjem redovnih mjera
iz nadlenosti policije. Novo rjeenje pod nazivom
Operation Cul de Sac (operacija Slijepa ulica) isprobano
je u dijelu Los Angelesa sa deset ulica u kojem je
zabiljeen vei broj sluajeva otvaranja vatre iz vozila u
pokretu i meusobnih obrauna kriminalnih grupa sa
smrtonosnim ishodima nego bilo gdje drugdje u tom
gradu. Policija je postavila prepreke na veini tih ulica.
Tako su slijepe ulice onemoguavale vozilima ulaz s
jedne strane, a vozila koja su ula s druge strane morala
su se vratiti istim pravcem. Ovim ne samo da je oteano
otvaranje vatre iz vozila u pokretu, nego je i povean
rizik za same poinitelje zato to bi u sluaju povratka
istim pravcem njihove mete mogle ve biti spremne da
na njih uzvrate vatru.
Ovakvim zaprekama je trenutano smanjen broj sluajeva
otvaranja vatre iz vozila u pokretu i broj ubistava. Godinu
dana prije operacije Slijepa ulica, 1989. godine, u istom
kvartu je poinjeno sedam ubistava. U naredne dvije
godine, nakon to su postavljene zapreke, zabiljeeno je
samo jedno ubistvo. Nije bilo dokaza o premjetanju
ubistava u drugi kvart. Po zavretku operacije Slijepa
ulica, kada su zapreke uklonjene, broj ubistava se
poveao i dosegao nekadanji nivo.
Izvor: Lasley, James (1998) "Designing Out" Gang Homicides
and Street Assaults. Research in Brief, National Institute of
Justice.Washington, D.C.: U.S. Department of Justice.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

RPONAITE PRAKTIAN ODGOVOR

Kontrolirati orue i oruje. U krmama na Divljem zapadu

40. Poveajte rizike od kriminala

40

Sudei prema onome to poinitelji kau tokom razgovora,


njih vie brinu rizici od hapenja nego posljedice hapenja. U
ovome ima smisla zato to, kad su uhvaeni, malo toga mogu
uraditi da bi izbjegli kaznu, ali ako su paljivi, onda mogu
uraditi puno toga da smanje rizike od otkrivanja i hapenja.
Zbog toga se situacionom prevencijom nastoje poveati rizici
od hapenja, dok se uope ne nastoji manipulirati kaznenim
mjerama.

Poveati nadzor. Cohen i Felson su pokazali da je


djelimino razlog za poveanje provala u stambene objekte u
toku hiljadu devetsto ezdesetih i sedamdesetih godina bio
povean broj zaposlenih ena. To je znailo da najvei dio
dana mnoge stambene jedinice, ako ne i cijele etvrti, nisu
imale sposobne uvare. U drugom istraivanju je
ustanovljeno da provalnici radije biraju poslijepodnevne sate
u toku radnih dana u sedmici za izvrenje krivinih djela, kada
su ljudi vjerovatno izvan svojih domova. Ovo objanjava zbog
ega bi graani trebali otkazivati dostavu tampe na kunu
adresu i svoje susjede obavijestiti da idu na godinji odmor.
Noenje mobilnog telefona ili izlazak u veernjim satima u
grupi predstavlja jo jedan nain na koji je mogue poveati
obazrivost. Djelotvornost tih rutinskih mjera predostronosti
je malo poznata, a rezultati evaluacije susjedskih straa, koje
su bile jedino sistematino nastojanje da se povea nadzor,
nisu ohrabrujui. Meutim, susjedska straa uz pomo
gnijezda oko kua, u okviru koje se susjedne kue odmah
nakon provale alarmiraju, bila je bitan element uspjenog
projekta u gradu Kirkholt u Engleskoj.

Pomoi prirodni nadzor. Vlasnici kua iaju grmlje ispod


prozora i pored vrata, a banke u nonim satima osvjetljavaju
unutranjost da bi iskoristili prirodan nadzor od strane
graana u prolazu. Jaanje prirodnog nadzora takoer je
primarni cilj bolje uline rasvjete i planiranja odbranjivog
prostora. Kroz studije provedene u Ujedinjenom Kraljevstvu
utvreno je da bolja rasvjeta u stambenim zgradama
smanjuje stopu kriminaliteta, uz male dokaze o premjetanju
kriminaliteta. Jedna komponenta rane intervencije u okviru
prevencije kriminaliteta kroz ureenje okolia u cilju
smanjenja broja provala u trgovakom dijelu Portlanda, u
saveznoj dravi Oregon, bila je bolja rasvjeta prostora oko
trgovakih radnji. Oscar Newman je utvrdio da je dolo do
uspjenog smanjenja stope kriminaliteta u stambenim
zgradama kroz primjenu principa prirodnog nadzora. Na
kraju, vruim linijama za dojavu i program Stop kriminalu
nastoji se iskoristiti prirodni nadzor od strane samih graana.

Smanjiti anonimnost. Povean broj motornih vozila u


vlasnitvu graana omoguio je graanima da rade daleko od
mjesta stanovanja. Trgovaki centri izvan centra gradova
doveli su do pada kupovine u urbanom centru. Jeftinija
putovanja dovela su do porasta turizma u zemlji i
inostranstvu. Zbog toga ljudi provode sve vie vremena meu
anonimnim osobama. Izgradnja velikih kola je doprinijela
tom trendu zato to se uenici danas daleko manje
meusobno poznaju, a i nastavnicima su manje poznati.

Smanjenje anonimnosti je obeavajua, ali rijetko


koritena situaciona tehnika. U nekim kolama je
obavezna kolska uniforma, djelimino zbog toga to
se time nastoji smanjiti anonimnost uenika na putu
do kole i natrag do kue. Kartice s imenom i
prezimenom vozaa taksi vozila i naljepnice na
kamionima s pitanjem kakva je bila vonja? i
besplatnim brojem telefona 1,800 druga su dva naina
smanjenja anonimnosti.

Koristiti upravitelje prostora. Osim svoje primarne


funkcije, neki zaposleni takoer imaju i nadzornu
ulogu. Ti upravitelji prostora su prodavai, portiri u
hotelu i uvari parkiralita. U jednom kanadskom
istraivanju je pronaeno da su provale rjee u
stambenim kompleksima u kojima postoje portiri.
Nagraivanjem blagajnika za otkrivanje falsificiranih ili
ukradenih kreditnih kartica smanjeni su gubici uslijed
prijevara za gotovo milion dolara na godinjem nivou
samo u jednoj prodavnici elektronske robe u New
Jerseyu. Vandalizam na velikom voznom parku
dvospratnih autobusa na sjeveru Engleske u velikoj
mjeri je smanjen nakon to su u nekoliko autobusa
postavljene video kamere koje su pratili vozai
autobusa. Uvoenje prakse da dva prodavaa, umjesto
jednog, rade, posebno u nonim satima, pokazalo se
efikasnim u spreavanju pljaki prodavnica (vidi
tabelu).

Ojaati formalin nadzor. Formalni nadzor vre


policija, zatitari i trgovaki detektivi koji predstavljaju
prijetnju potencijalnim poiniteljima koja ih odvraa od
poinjenja kanjivog djela. Protuprovalni alarmi, video
kamere i kamere za mjerenje brzine mogu pojaati
nadzor. U studiji provedenoj u jednoj bogatoj etvrti u
blizini Philadelphije utvreno je da je u cijeloj etvrti
smanjena stopa provala zahvaljujui protuprovalnim
alarmima postavljenim na svim objektima, ime su
opet smanjeni trokovi policije. U studijama britanskog
Ministarstva unutranjih poslova utvrena je znatno
smanjena stopa raznih oblika kriminaliteta nakon
postavljanja video kamera u britanskim gradovima (vidi
Video Surveillance of Public Spaces, Problem,Oriented
Guides for Police, Response Guide br.3, dostupno na
www.cops.usdoj.gov i www.popcenter.org).
Evaluacijom uinka foto,radara postavljenih irom
drave Victorije, u Australiji, utvreno je da je
smanjena prebrza vonja i da su saobraajne nesree
sa smrtnim posljedicama umanjene za 45 posto.
Biciklistike patrole privatnih zatitarskih firmi na
velikim parkiralitima pored stanica javnog gradskog
prijevoza u predgrau Vancouvera, u Kanadi, koje su
dobile veliki publicitet u javnosti, rezultirale su
znaajnim padom krae automobila. Kada su radnici
koji se staraju o sigurnosti objekta poeli svakodnevno
na sistematian nain vriti inventuru roba s visokim
rizikom od krae, kao to su VCR rekorderi i
kamkorderi, krae od strane zaposlenih su opale za
preko 80 posto u skladitu velike prodavnice
elektronskih ureaja u New Jerseyu. Kao to je
pokazala studija Eckharta Kuhlhorna, povezivanje
osobnih podataka predstavlja moan novi nain jaanja

Mjere za smanjenje pljaki


prodavnica prehrambenim
proizvodima
(Rezultati 14 studija)
Dva ili vie prodavaa
Paljivo postupanje s gotovinom
Nema skrivenih ulaza
Prodavnice u blizini
Pregledan prostor ispred prodavnice
Prodavnica ne radi nou
Sigurnosna tehnologija
Blagajnik u sigurnoj kabini
Obuka zaposlenih
Jasan pregled unutranjosti
Benzinske pumpe ispred prodavnice
Blagajna u sredini prodavnice
Prodavnica na prometnoj ulici
Radnici na obezbjeenju prisutni

Broj studija koje to dokazuju*


10
8
6
5
5
5
5
4
4
3
3
3
2
2

*Nisu sve studije obuhvatile sve mjere

prijavljivali manji prihod, ali prilikom ostvarivanja prava


na naknadu u sluaju bolesti, prijavljivali bi vei prihod.
Mogunost unakrsne provjere linih primanja
umnogome je doprinijela smanjenju takvih prijevara.

Poveati rizik od krivinog djela


Povean nadzor
Promovirati rutinske mjere predostronosti, kao naprimjer,
ostaviti odreene znake prisutnosti u domu prilikom odlaska,
noenje mobilnog telefona i noni izlasci u grupi
Susjedska straa uz pomo gnijezda oko kua
Pomoi prirodni nadzor
Bolja ulina rasvjeta
Projektiranje odbranjivog prostora
Susjedska straa i vrue linije za dojave graana
Smanjiti anonimnost
Vidljivo istaknute identifikacijske kartice vozaa taksi vozila
" Naljepnice s pitanjem kakva je vonja?
kolske uniforme
Koristiti upravitelje prostora
Obuiti zaposlene u oblasti prevencije kriminaliteta
Nagraditi budnost
Podrati zvidae
Ojaati prirodni nadzor
Kamere za mjerenje brzine i nasumino mjerenje koliine alkohola u krvi
Video nadzor u centru gradova
Fokusirane biciklistike patrole na parkiralitima

Izvor: Hunter and Jeffery (1997). "Preventing


Convenience Store Robbery through Environmental
Design." Situational Crime Prevention: Successful Case
Studies, Ronald Clarke. Monsey, NY: Criminal Justice
Press.

Daljnja literatura:
Painter, Kate and Nick Tilley (1999). "Surveillance of Public Space: CCTV, Street Lighting and Crime Prevention." Crime Prevention
Studies, volume 10. Monsey, NY: Criminal Justice Press. (djelimino dostupno na: www.popcenter.org).

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

RPONAITE PRAKTIAN ODGOVOR

formalnog nadzora. On je pokazao da su prijevare smanjenje


kompjuteriziranim unakrsnim poreenjem izjava o linim
primanjima podnositelja zahtjeva za socijalnu pomo
dostavljenih dvjema slubama vedske Vlade. Prilikom
ostvarivanja prava na subvencioniranje stanarine, graani bi

4141. Smanjite korist ostvarenu protupravnom radnjom


Prema teoriji racionalnog izbora, poinitelji protupravnom
radnjom uvijek nastoje ostvariti linu korist. Te koristi ne
moraju uvijek biti materijalne, kao to je korist ostvarena
kraom, zato to postoje mnoge druge koristi, kao naprimjer,
seksualno oputanje, opijanje, uzbuenje, osveta, potovanje
od strane vrnjaka, itd. Vana nit situacione prevencije
kriminaliteta je stoga razumijevanje koristi ostvarene
protupravnom radnjom iz bilo koje kategorije krivinih djela i
iznalaenje naina na koji ih je mogue smanjiti ili otkloniti.

gotovine u aparate, odstranjena je bitna meta kraa.


Moda je najeklatantniji primjer odstranjivanja meta
uvoenje sistema naplate tanog iznosa voznih karata,
bez vraanja razlike, i sefova u autobusima, ime je
krajem hiljadu devetsto ezdesetih godina dramatino
smanjen broj pljaki vozaa autobusa u New Yorku i jo
18 drugih gradova.

Identificirati imovinu. Motorna vozila u razvijenim

zemljama moraju biti registrirana i imati jedinstven


identifikacijski broj vozila (VIN). Ove mjere su bitne zbog
skrivanjem nakita ili drugih stvari od vrijednosti. Takoer dre oporezivanja, ali se njima smanjuje mogunost kraa. Meu
sputene zavjese kako lopovi ne bi mogli kroz prozor vidjeti
posljednjim saveznim dravama koje su zahtijevale
ta imaju u stanu. Neki ljudi na javnim mjestima ne nose
registraciju motornih vozila bio je Illinois 1934. godine. Nakon
zlatni lani, a drugi opet izbjegavaju nou ostavljati svoja
toga je kraa vozila opala sa 28.000 prethodne godine na oko
vozila na cesti, ukoliko se radi o markama automobila koje su 13.000. U novijoj historiji, amerikim saveznim Zakonom o
privlane za osobe sklone otuenju vozila radi utrkivanja na
spreavanju krae motornih vozila iz 1984. godine uvedena je
cesti, kao to su Honda i Acura. U tabeli su predstavljeni
obaveza stavljanja oznake VIN na sve glavne dijelove
podaci iz Britanskog istraivanja kriminaliteta koji pokazuju da visokorizinih automobila. Policijski programi operacija
su vozila parkirana na cesti u daleko veoj opasnosti od krae identifikacije imali su ogranien uspjeh u toj zemlji, ali je
nego vozila parkirana u garai ili na privatnom posjedu. Sve su Gloria Laycock sa Instituta za nauke o kriminalitetu Jill Dando
to naini na koji je mogue sakriti mete i smanjiti iskuenje.
ustanovila da je u tri male zajednice u Walesu prepolovljen
Neke druge strategije sakrivanja meta su manje oite.
broj prijavljenih provala u kue zahvaljujui akciji oznaavanja
Naprimjer, izmeu ostalih mjera, rodno neutralnim
osobnih pokretnih stvari kako bi policija lake dola do
telefonskim imenicima je mogue zatiti ene od
vlasnika, a koje je dobilo veliki publicitet u medijima.
neprimjerenih telefonskih poziva, a neoznaeni blindirani
kamioni mogu smanjiti rizik od pljaki u toku tranzita.
Presjei trita. Kriminolozi i policija posveuju poprilino

Sakriti mete. Stanari esto pokuavaju sprijeiti provale

Krae vozila i parkiralita, Engleska, Vels, Britansko


istraivanje kriminaliteta
Gdje su bila parkirana

KD* na 100.000 vozila u 24


sata
Vlastita garaa
2
Privatno imanje/otvorena garaa
40
Druga ulica
327
Javno parkiralite
454
*Otuenje vozila, kraa vozila, djela u pokuaju I namjerno oteenje
Izvor:Clarke,RonaldandPatMayhew (1998),"Preventing CrimeinParkingLots," Reducing
CrimethroughRealEstateDevelopmentandManagement,Marcus Felsonand
RichardPeiser,Washington,DC:UrbanLandInstitute,

Odstranite mete. Postavljanje aparata koji prihvata


kreditne kartice u jednoj panskoj crkvi bilo je viestruko
korisno: donatori su dobili potvrde kao dokaz za poreznu
upravu, crkva je poela dobivati vee donacije i s obzirom da
donacije nisu bile u gotovinskim iznosima, crkva je
odstranjivanjem meta smanjila vlastiti rizik od kraa. Ista
situaciona tehnika je primijenjena u doba navale kopaa
zlata u Calofirniji. Suoen s poplavom pljaki potanskih
koija, jedan rudnik je poeo izlijevati zlato u kocke od po
180 kg. One su bile preteke za pljakae da bi ih nosili na
konjima. Primjeri odstranjivanja meta iz novije historije
odnose se na promjene uraene na javnim telefonskim
govornicama. Da bi zaustavili lomljenje stakla, staklene
govornice u obliku kioska zamijenjene su telefonskim
kabinama privrenim za zid na visokorizinim lokacijama u
Ujedinjenom Kraljevstvu, a uvoenjem prepaid kartica, kada
vie nije bilo potrebe za pohranjivanjem velike koliine

malu panju razumijevanju i presijecanju trita ukradenom


robom. Kriminolozi su ustanovili da je teko doi do podataka
o takvim tritima i policija vie voli poklanjati panju
otkrivanju lopova i provalnika nego preprodaji ukradenih
roba, djelimino zbog toga to su kazne za preprodaju
ukradenih roba relativno niske. Meutim, da nema trita za
preprodaju ukradenih roba broj krivinih djela provale
poinjenih u povratu, kao i krivinog djela otuenja kamiona
natovarenih velikim koliinama duhana i alkohola, bio bi
daleko manji. Mike Sutton je svojim radom za britansko
Ministarstvo unutranjih poslova probudio interes za
presijecanje trita ukradenom robom. Mjere presijecanja
trebaju biti prilagoenje prirodi trita i one obuhvataju
sistematino policijsko praenje transakcija u zalagaonicama,
energine akcije protiv nelegalnih ulinih prodavaa i
praenje prodaje putem novinskih oglasa u cilju otkrivanja
prodavaa. Policijske prikrivene operacije naprimjer, lane
prodavnice rabljenom robom trebaju se izbjegavati zato to
je istraivanjem ustanovljeno da mogu podsticati krau u
okolini mjesta simuliranog otkupa i prodaje.

Omoguiti korist. Postavljanje usporivaa brzina siguran je


nain onemoguavanja koristi od brze vonje. Radio aparati
u automobilu sa sigurnosnim kodom i tagovi s integriranim
boicama s tintom su takoer ilustracija tehnika prevencije
kriminaliteta. Radio aparati sa sigurnosnim kodom mogu se
koristiti samo ako lopovi znaju PIN i, prema studijama
provedenim u Sjedinjenim Dravama i Australiji, vozila s
ugraenim radio aparatima sa sigurnosnim kodom imaju
nie stope otuenja. Tagovi s integriranim boicama s tintom

stavljaju se na odjevne predmete u prodaji da bi se sprijeila


kraa. U sluaju pokuaja presijecanja taga tinta se izlijeva i
ostavlja neizbrisiv trag na proizvodu. Lopov takav proizvod ne

moe nositi, niti ga prodati, ime se odstranjuje poticaj za


injenje krivinog djela krae.

Sakriti mete
Vozila privlana za pozajmicu ne bi smjela biti parkirana na ulici
Rodno,neutralni telefonski imenici
Neoznaeni blindirani kamioni
Odstraniti mete
Radio aparati koji se mogu skinuti
Sklonita za ene
Prepaid kartice za javne telefone
Identificirati imovinu
Oznaavanje imovine
Licenciranje vozila i oznaavanje dijelova
Oznaavanje domaih ivotinja
Presijecanje trita
Provjera zalagaonica
Kontrole malih oglasa
Licencirani ulini prodavai
Onemoguiti korist
Tagovi s boicama tinte privreni na odjevne predmete u prodaji
Uklanjanje grafita
Onesposobljavanje ukradenih mobilnih telefona

Onemoguiti koristi od ispisivanja grafita


Hiljadu devetsto sedamdesetih i osamdesetih godina su vozovi podzemne eljeznice ispisani grafitima bili gotovo zatitni znak New York
Cityija i esto su se pojavljivali u uvodnim picama filmova snimljenih u tom gradu. Uprava podzemne eljeznice je pokuavala provesti
bezbroj strategija koje su obuhvatale redovne policijske mjere i osnaivanje meta kako se grafiti ne bi vie ispisivali po vagonima. Ali,
rezultati su bili mali. Konano je uprava dola do jednostavne ideje koja je urodila plodom: sa vagona su skinuti grafiti i u sluaju da budu
ispisani novi, vagoni bi se odmah iskljuili iz saobraaja i novi grafiti uklanjali. Time je tagerima efikasno onemoguena korist u smislu
dokazivanja i pokazivanja runog rada javnosti. Zbog velikog broja vagona trebalo je est godina da se svi oiste. Danas, vagoni vozova
podzemne eljeznice u tom pogledu nisu nita gori od vagona u drugim gradovima.
Oiena vozila

Godina
Cilj
Ostvareno

1984

400

1985
1720
1915

1986
3434
3454

1987
4707
4839

1988
5946
6077

1989
6221
6245

Izvor: Sloan,Howitt, Maryalice and George Kelling (1997) "Subway Graffiti in New York City: 'Gettin up' vs. 'Meanin it and
Cleanin it.'" Situational Crime Prevention: Successful Case Studies, Ronald Clarke, Monsey, NY: Criminal Justice Press.

Daljnja literatura:
Sutton, Mike and colleagues (2001). Tackling Stolen Goods with the Market Reduction Approach. Crime Reduction Research
Series Paper 8. London: Home Office

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

RPONAITE PRAKTIAN ODGOVOR

Smanjiti korist

42. Smanjite provokacije

42

Prilikom istraivanja u kaznenim zavodima i barovima,


Richard Wortley je primijetio da prenatrpanost, neudobnost
i grubo postupanje provociraju nasilje. Iz tog razloga je
tvrdio da se situaciona prevencija u prevelikoj mjeri fokusira
iskljuivo na mogunosti vrenja krivinih djela, a da pritom
zanemaruje osobenosti situacije koja pospjeuje ili potie
kriminal. Kao rezultat njegovog rada, Clarke i Cornish su u
svoju novu klasifikaciji situacionih tehnika ukljuili pet
tehnika za smanjenje onog to su nazvali provokacijama.
Te tehnike su kroz Wortleyeve primjere objanjenje u
daljnjem tekstu.

Smanjiti frustracije i stres. Svako e se naljutiti ako je


konobar grub, ako se ljudi guraju preko reda ili ako voz kasni
bez ikakvog objanjenja. Ponekad se ljudi toliko naljute da
postaju nasilni. To se moe izbjei kvalitetnijom uslugom,
koja se inae sve vie zahtijeva, ali i prua. Meutim,
pritube mogu biti ignorirane ako dolaze od osoba koje
nemaju nikakvu mo. Naprimjer, zatvorenici su esto
ignorirani kada se ale da im je zabranjeno da jedu onda
kada su gladni ili da gledaju tv programe po svom izboru,
iako bi se takve pritube mogle vrlo lako rijeiti izmjenom
rasporeda objedovanja i poveanjem broja televizijskih
prijemnika. Duina ekanja na red za telefon, to je jo
jedan izvor frustracija zatvorenika, moe se smanjiti
kompjuteriziranim sistemima racionalizacije koritenja
telefona (vidi okvir). Izljevi gnjeva i nasilja takoer mogu biti
posljedica izloenosti velikoj neudobnosti prevelika buka,
guranje, nemogunost sjedenja. Ovakvi uvjeti su tipini za
mnoge klubove, barove i odgoene avionske letove i
konstantno, prema nalazima istraivanja, izazivaju
probleme. Vei broj stolica, umirujua muzika i prigueno
svjetlo naini su smanjenja stresa u takvim sredinama.

Izbjegavati sporove. U Ujedinjenom Kraljevstvu su


protivnike skupine navijaa fiziki razdvojene na
stadionima, a njihov dolazak i odlazak sa stadiona je
reguliran tako da se izbjegnu periodi ekanja koji potiu na
izazivanje nereda. Cijena usluga prijevoza taksi vozilima od
aerodroma Kennedy u New York Cityiju do Manhattana je
fiksna i iznosi 45 amerikih dolara u cilju spreavanja
varanja putnika i prepiranja oko iznosa rauna. U nastojanju
da se postigne sporazumno upravljanje masom na
motociklistikoj GP trci u Australiji, motociklistima je
dozvoljeno da uspostave kampita za motocikliste i
savjetovano im je da uspostave pravila za koritenje
kampita. Time su izbjegnute kavge izmeu policije i
motociklista, koje su prethodnih godina bacale mrlju na
motociklistike trke.

Smanjiti izazove i kunju. Doktori ne bi trebali vriti


detaljan fiziki pregled pacijentica bez prisustva
medicinskih sestara ili recepcionerki. Time se doktori tite
od lanih optubi, ali se smanjuje i kunja u pogledu
seksualne zloupotrebe pacijentica ili neprimjerenih
nastupa. Zakonima koji zabranjuju osuenim pedofilima
zaposlenje na radnim mjestima na kojima bi doli u kontakt

s djecom ne samo da se tite djeca, nego se pomae i


odraslima da vode rauna o vlastitim seksualnim
poudama. Utvreno je da sam pogled na naoruanje
izaziva agresivna osjeanja, to je dobar razlog da se
izlaganje oruja zakonom regulira. Takoer, injenica
da je visok procenat poinitelja seksualnih delikata u
posjedu ili koristi pornografiju koja potie na
seksualno nasilje opravdava uvoenje kontrole nad
takvim materijalom. Na kraju, smanjenje kunje
osnova je za savjet da ljudi na javnim mjestima vode
rauna o vlastitom novcu, kao i za savjet djevojkama i
mladim enama da nou budu oprezne ukoliko su
same.

Neutralizirati pritisak vrnjaka. Mnogi roditelji


odvraaju svoju djecu od druenja s prijateljima koji
na njih imaju lo uticaj, a kole razbijaju grupe
izazivaa nereda tako to ih razmjetaju u razliite
razrede. Ali odrasli su, ba kao i djeca, podloni
uticaju vrnjaka. Ve zaposleni radnici mogu navesti
nove radnike na potkradanje poslodavca. Mladii
esto prekomjerno piju samo zbog prijatelja koji ih na
to navode. U javnoj kampanji pokrenutoj u Australiji u
cilju jaanja efekta testiranja koliine alkohola u krvi u
cilju odvraanja od vonje pod uticajem alkohola
koriten je slogan Dobi prijatelji vam nee dozvoliti
da pijete i vozite. Javna kampanja u SAD,u je koristila
slogan Prijatelj prijatelju nee dozvoliti da pijan
sjedne za volan.

Odvratiti od oponaanja. Svi novi televizijski


prijemnici imaju V,ip pomou kojeg roditelji mogu
programirati prijemnike tako da onemogue djeci da
gledaju emisije s elementima nasilja. Iako je veza
izmeu filmova sa scenama nasilja i nasilja u drutvu
u velikoj mjeri osporavana, postoje odreeni dokazi o
oponaanju kanjivih djela jer medijski izvjetaji o
nesvakidanjim krivinim djelima ponekad
isprovociraju oponaanje istih djela negdje drugdje.
Takoer je pokazano, naprimjer, da postoji vea
vjerovatnoa da e uenici koji primijete da njihovi
nastavnici koriste raunar za nezakonite radnje sami
poiniti raunarski kriminal i da e pjeaci poi za
osobom koja cestu prelazi kroz crveno svjetlo. Ustvari,
koliko puta ste projurili kroz crveno samo da biste u
retrovizoru vidjeli da je isto to uradilo i vozilo iza vas?
Takoer je utvreno da je vjerovatnoa da e stolovi
u parkovima koji su ve izgrebani i na kojima su
ugravirana slova ili slike vie od dva puta vea da e se
i dalje unitavati nego drugi stolovi. Takva otkria
pruaju osnovu za pokretanje programa brzih
opravki predmeta oteenih vandalskim djelima.
Wilson i Kelling su isti princip proirili u svom
poznatom lanku o slomljenim prozorima u kojem
tvrde da ukoliko se odmah neto ne preduzme na
rjeavanju ve malih znakova propadanja u zajednici,
kao to su prosjaenje ili pojava prostitutki koje nude
svoje usluge, situacija se moe brzo pogorati, imajui
u vidu da upravo okorjeli prijestupnici koriste slab
nadzor u zajednici.

Daljnja literatura:
Wortley,Richard(2001)."AClassificationofTechniques
forControllingSituationalPrecipitatorsofCrime."Security
Journal,14:63,82.

Smanjiti frustracije I stres


Efikasan nain ekanja u redovima i ljubaznost pri pruanju usluga
Vei broj mjesta za sjedenje
Umirujua muzika i prigueno svjetlo
Izbjegavati sporove
Odvojene loe za suprotstavljene navijake skupine
Manje guve u barovima
Fiksna cijena usluga taksi prijevoza
Smanjiti izazove I iskuenje
Kontrola nad pornografijom s elementima nasilja
Zabrana rada pedofila s djecom
Savjeti o tome kako izbjei seksualnu viktimizaciju
Neutralizirati pritisak vrnjaka
Idioti piju i voze
U redu je rei Ne
Razdvojiti izazivae nereda u kolama
Odvratiti od oponaanja
Odmah otkloniti tete nastale vandalskim djelima
V,ipovi u TV prijemnicima
Detaljno ispitati nain djelovanja da bi se izbjeglo oponaanje
krivinih djela

Prevare s telefonima, tano odreeno vrijeme koritenja telefona i Victorias Secret na Rikers Island
Rikers Island, nadomak aerodroma La Guardia u New York Cityiju, predstavlja ogroman kompleks od 10 kaznenih ustanova.
Osuenici na odsluenju kazne dolaze iz razliitih kategorija i pogodnost koritenja telefona zavisi o njihovom statusu.
Zavodski slubenici su vodili evidenciju o koritenju telefona i vodili rauna o duini vremena koje svaki osuenik provede
razgovarajui na telefonu. Poetkom hiljadu devetsto devedesetih godina se ovakav sistem raspao. Osuenici su osmislili
vlastiti sistem, poznat pod nazivom slot time (tano odreeno vrijeme za koritenje telefona), a godinji trokovi na ime
telefonskih poziva skoili su na preko 3 miliona amerikih dolara. Najmoniji osuenici su kontrolirali telefone koje su sami
esto koristili za upuivanje poziva na pejdere i za voenje narko biznisa u vanjskom svijetu. Osuenici su takoer telefon
koristili i za seks preko telefona pozivanjem vruih erotskih linija i koristili su ukradene kreditne kartice za meugradske
pozive i kupovinu. Nancy La Vigne, koja je prouavala ovaj problem u okviru postdiplomskog studija na Univerzitetu
Rutgers, primijetila je da su se osuenice dokopale kataloga modne kue Victoria's Secreet, te se ustanova u kojoj su bile
na izdravanju kazne mogla pohvaliti da ima najbolje obuene osuenice u zemlji sve dok zavodska uprava nije otkrila o
emu se, zapravo, radi.
Zavodska uprava je nakon toga uvela visoko sigurnosni kompjuterizirani telefonski sistem koji striktno ograniava pozive, u
skladu sa statusom osuenika. Osuenici su mogli koristiti telefon putem linijskog koda na svojim identifikacijskim karticama i
unosom PIN broja. Uvoenjem ovakvog sistema su trokovi telefonskih poziva odmah prepolovljeni, ali je primijeen i daleko
manji broj tua osuenika dok su ekali u redu za telefon. Ustvari, studija studentice La Vigne je pokazala da je mjesena stopa
tua pala sa 6,7 posto na 1000 osuenika u godini koja je prethodila uvoenju novog sistema koritenja telefonskih usluga na
3,6 posto na 1000 osuenika nakon to je sistem uveden.
Izvor: La Vigne, Nancy (1994). "Rational Choice and Inmate Disputes over Phone Use on Rikers Island". Crime Prevention
Studies, volume 3, Ronald Clarke. Monsey, NY: Criminal Justice Press.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

FINDAPRACTICALRESPONSE

Smanjiti provokacije

43. Otklonite izgovore za injenje

43

krivinih djela
Ova peta kategorija situacionih tehnika prepoznaje da
prijestupnici prave moralne prosudbe o svom ponaanju i da
esto racionaliziraju svoje ponaanje da bi neutralizirali
destruktivni osjeaj krivnje i srama. Njihovi izgovori su,
naprimjer, to je i zasluio, samo sam posudio i samo sam
je oamario. Ovakvi izgovori mogu biti posebno znaajni za
obine ljude koji reagiraju na svakodnevne kunje u smislu
utaje poreza, upravljanja motornim vozilom pod uticajem
alkohola, seksualno zlostavljanje mlaih uposlenika i krae
predmeta u vlasnitvu poslodavca.

Postaviti pravila. Sve organizacije imaju pravila ponaanja.


Naprimjer, firme reguliraju radno vrijeme zaposlenih,
prodavnice zahtijevaju od prodavaa da striktno potuju
procedure postupanja s gotovinom. Organizacije, kao to su
bolnice, javne biblioteke i hoteli, moraju, osim toga, regulirati
i ponaanje klijenata koji koriste njihove usluge. Svaka
dvosmislenost u pravilima e biti zloupotrijebljena ako ide na
ruku korisnicima usluga. Stoga je bitan element situacione
prevencije nain na koji se pravila postavljaju uvoenje
novih pravila ili procedura (i pojanjenje pravila koja ve
postoje) kojim se otklanja svaka nejasnoa u pogledu
prihvatljivosti propisanog ponaanja. Naprimjer, u nastojanju
da smanje praksu nepojavljivanja u najavljeno vrijeme
dolaska, veliki broj restorana danas prihvata rezervacije samo
ako pozivatelj ostavi broj telefona na koji je dostupan. Neki
restorani trae i broj kreditne kartice koju e teretiti u sluaju
nepojavljivanja. U Kaliforniji se od ribolovaca zahtijeva da na
vidnom mjestu nose dozvolu za ribolov, zbog ega danas
puno vie ribolovaca potuje pravila prodaje dozvole.

Istai instrukcije. Pravila iz radnog odnosa esto su dio


ugovora o zasnivanju radnog odnosa i pravila koja postavljaju
finansijske institucije za koritenje kreditnih kartica, operateri
fiksne i mobilne telefonije i osiguravajue kue sastavni su
dio ugovora o koritenju usluga. Pravila ponaanja na javnim
mjestima i u ustanovama mogu biti vidno istaknuta kako
graani ne bi mogli rei da nisu bili upoznati s pravilima ili da
bi se znalo koja pravila vrijede na kojoj lokaciji. Na
prometnice se postavljaju saobraajni znaci radi sigurnog
ponaanja sudionika u saobraaju ili pravilnog parkiranja.
Studije su pokazale da znaci upozorenja u znatnoj mjeri
smanjuju nelegalno parkiranje na mjestima rezerviranim za
osobe s invaliditetom. Na mnogim drugim prostorima u
parkovima, na fakultetima, na stajalitima javnog prijevoza i
u stambenim kompleksima takoer su postavljeni znaci radi
suzbijanja raznih oblika neprimjerenog ponaanja. Uprkos
njihovoj rasprostranjenoj upotrebi, proveden je vrlo mali broj
evaluacija preventivne uinkovitosti postavljenih instrukcija
ali, bez obzira, oni predstavljaju vaan instrument provedbe
zakona i esto se koriste u radu na rjeavanju odreenog
problema.

Probuditi svijest. Ova situaciona tehnika se razlikuje od


neformalne drutvene kontrole u dva vana aspekta. Prvo,

fokus je stavljen na specifine vidove kriminaliteta u


diskretnim, vrlo ogranienim prostorima i drugo, svrha
je probuditi svijest u taki izvrenja odreene vrste
kanjivog djela, a ne unijeti trajne promjene u
generaliziranim stavovima o povredi zakona.
Naprimjer, znaci postavljeni na ulazu u prodavnice
upozoravaju da je kraa stvari u trgovinama kanjiva, a
znaci postavljeni na autobuskom terminalu luke
uprave na Manhattanu upozoravaju da je na terminalu
puenje protuzakonito, sebino i nekulturno. Mjerai
brzine postavljeni uz prometnice vozae motora
odmah upozoravaju (bez pisanja prijave) na
prekomjernu brzinu.

Olakati potivanje pravila. Kada je talijanski


kriminolog Cesare Lombroso predloio u 19. vijeku da
sve one koji uriniraju na ulici treba staviti iza reetaka,
njegov uenik Enrico Ferri je predloio praktiniji nain
rjeavanja tog problema: izgradnju javnih toaleta. To je
primjer olakavanja potivanja pravila, odnosno
tehnike koja je naila na iroku primjenu. To obuhvata
i subvencionirane vonje taksi vozilima za osobe pod
uticajem alkohola, postavljanje kanti za otpatke i tabli
za ispisivanje grafita (za javne poruke graana) i
unapreenje procedura zaduenja naslova iz
biblioteke, ime se smanjuje kanjenje, a time i
izgovori za nepotivanje pravila posuivanja knjiga. U
klasinom lanku o Disney Worldu, Shearing i Stenning
daju fascinantan uvid u sofisticiranu kontrolu i
upravljanje masom putem oznaka na plonicima,
znakova, fizikih prepreka (koje onemoguavaju
pogrean pravac) i uputa veselih zaposlenika Disney
Worlda ime je umnogome smanjen potencijal za
injenje krivinih djela i neprimjereno ponaanje u tom
tematskom parku (vidi okvir).

Kontrolirati upotrebu droga i alkohola. injenje


kanjivih djela pospjeuju alkohol i droge, ime se
podriva psihika inhibicija ili se oteuje mo
percepcije i spoznaje tako da su prijestupnici manje
svjesni da kre zakon. Uticaj situacionih kontrola na
opijanje je esto dokazivan. Johannes Knutsson,
direktor istraivanja na Policijskoj akademiji u
Norvekoj, pokazao je da je ograniavanjem koliine
alkohola koji posjetioci mogu unijeti u vedsko
odmaralite na dan proslave Ivanjske noi smanjeno
opijanje i naruavanje javnog reda i mira. U maloj
zajednici u Barrow, na Aljasci, 1994. godine je uvedena
totalna zabrana prodaje alkohola kako bi se sprijeile
pijanke, to je dovelo do smanjenja broja poziva
nadlenim slubama za pruanje pomoi za 81 posto,
zatim broja krivinih djela za 43 posto i do pada broja
sluajeva uklanjanja pijanih osoba s javnih povrina za
preko 90 posto (vidi prijedlozi za Goldsteinovu nagradu
na www.popcenter.org). Dobrovoljno sklopljenim
sporazumima meu lokalima u kojima se slui alkohol
u cilju promoviranja odgovorne konzumacije
alkoholnih pia smanjen je broj krivinih djela
poinjenih pod uticajem alkohola u mnogim
australskim etvrtima poznatim po nonom ivotu.
Univerzitet Rutgers je uveo pravilo prema kojem se
pivo na studentskim zabavama slui iz bavi, a ne u

limenkama zato to je kartone s limenkama lake sakriti i, kao


to je jedan student rekao, Ako imate jednu bavu piva i 20
studenata koji ekaju u redu, studenti e dobiti manje
alkohola nego da sami izbacuju limenke piva iz friidera.

Otkloniti izgovore

Ugovori o najmu
Kodeksi za spreavanje maltretiranja
Prijava gostiju u hotelu
Istai instrukcije
Zabranjeno parkiranje
Privatna imovina
Ugasite vatru u kampu
Probuditi svijest
Stacionarni brzinomjeri
Potpisi za carinske deklaracije
Kraa je kanjivo djelo
Olakati potivanje
pravila
Laka procedura zaduenja naslova u bibliotekama
Javni toaleti
Kante za otpatke
Kontrolirati upotrebu droga I alkohola
Alkotest za samotestiranje
Intervencije osoblja
Dogaaji bez konzumacije alkohola

Dolazak u DisneyWorld

Znakovi upozoravaju posjetioce koji dolaze automobilom da za sve informacije upale Disney radio stanicu

Posjetioci se usmjeravaju na vozove s gumenim tokovima koji e ih odvesti do jednotrane eljeznice.

Znakovi ih usmjeravaju na parkiralite koje je obavezno, a oznake na cesti pokazuju pravac.


Radnici na parkiralitu s osmijehom na licu usmjeravaju posjetioce na slobodna parkiralina mjesta, a preko razglasa se podsjeaju da
vozila zakljuaju.
Snimljeni glas ih upozorava da stanu iza ograde.
Podsjeaju se na lokaciju svog parkiralinog mjesta (npr. Donald Duck 1).
(Ljubazno) su zamoljeni da sjednu, da ruke i noge dre unutar kabine i da povedu rauna da to isto rade i djeca.
Prije nego to izau iz kabine, objanjen im je put do jednotrane eljeznice i prepreke im onemoguavaju da zalutaju.
Na platformi ih radnici vode u grupama koje odgovaraju kapacitetu jednog kupea voza.
Sigurnosna vrata na kraju platforme se otvaraju samo kada voz stigne.
Svako kanjenje, kao i oekivano vrijeme dolaska, su posjetiocima unaprijed najavljeni.
U vozu se putnici upozoravaju da ostanu u sjedeem poloaju iz sigurnosnih razloga.
Putnicima se daju upute kako da izau i kako da odu do prve zabave.
Ponovo se podsjeaju da vode rauna o djeci i linim stvarima.
Dok ekaju da uu u svaki izlobeni prostor, rasporeeni su u redove, s naznakom duine ekanja; dok stoje u redu, zabavljaju ih
Diznijevi likovi. Kada naputaju prostor, opet ih usmjeravaju putokazi, opet su tu prepreke da ne bi zalutali i radnici ih usmjeravaju do
sljedeeg izlobenog prostora

Izvor: Shearing, Clifford and Phillip Stenning (1997). "From the Panopticon to Disney World: The Development of
Discipline". Situational Crime Prevention: Successful Case Studies (2nd ed.), Ronald V. Clarke. Monsey, NY: Criminal
Justice Press.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

RPONAITE PRAKTIAN ODGOVOR

Postaviti
pravila

4444. Pronaite ko je odgovoran za problem

Mnogi problemi nastaju kada neke institucije privredni


subjekti, organi vlasti ili druge organizacije svoju djelatnost
ne obavljaju na nain na koji e sprijeiti kriminal, a ne davati
mu povod. Ukratko, mnogi problemi nastaju zato to jedna ili
vie institucija nisu u stanju, ili nisu spremne, provesti
preventivnu strategiju ili zato to su te institucije namjerno
stvorile okolnosti koje podstiu injenje krivinih ili
prekrajnih djela. Time one stvaraju rizine lokacije (korak
28), kao i druge koncentracije kriminaliteta.

radili na poljoprivrednim dobrima u velikoj mjeri je


smanjen. Zbog toga je saobraajna policija 2002. godine
dobila Goldsteinovu nagradu za izvrsnost u rjeavanju
problema.

Rjeavanje problema esto zahtijeva aktivnu saradnju meu


ljudima i institucijama koje nisu preuzele odgovornost za
uvjete koji su doveli do nastanka problema. Ti vlasnici
problema su prebacili odgovornost za problem na javnost i
policiju. Zbog toga je bitan cilj svakog procesa rjeavanja
problema natjerati ih da preuzmu odgovornost. Stoga, za
svaki problem trebate odgovoriti na tri pitanja koja se odnose
na odgovornost prema problemu:

1.Institucija ak nije u stanju sprijeiti kriminalitet


moda zbog toga to ne zna koji uinak njene aktivnosti
imaju na kriminalitet ili zbog toga to ne zna kako moe
sprijeiti kriminalitet. Ili moda zbog nedostatka
resursa, ak i kada institucija zna da njene aktivnosti idu
u prilog kriminalitetu. Takoer je vano prepoznati
znaaj institucionalnih procedura. Promjena procedura
moda zahtijeva vrijeme i moda je skupa u smislu
finansijskih i ljudskih resursa. Moda je teko provesti
novu proceduru kontrole inventara u cilju spreavanja
krae roba u prodavnicama i interne krae zato to bi
promijenila uobiajeni nain rada zaposlenih.

Ko je odgovoran za problem?
Zato je onaj ko je odgovoran za problem dozvolio
nastanak problema?
ta je potrebno da bi onaj ko je odgovoran za problem
preuzeo mjere prevencije?

Ko je odgovoran za problem? Kada je problem lociran na


odreenom mjestu, onda je obino lako identificirati ko je
odgovoran. Za problem je odgovoran vlasnik lokacije. Za
problem u parku, naprimjer, odgovorni su oni koji se brinu o
parku obino je to organ jedinice lokalne samouprave ili
neka privatna agencija.
Tee je identificirati one koji su odgovorni za probleme koji se
prostiru preko veih podruja. Ako je neki rasprostranjeni
problem fokusiran na odreenu lokaciju, onda ta lokacija
moe biti izvor dogaaja u susjednom podruju, a moda je
odgovoran vlasnik centralne lokacije. Trgovac nekretninama,
koji je vlasnik velike naputene imovine u susjednoj etvrti,
odgovoran je za kriminalitet povezan s tom imovinom.
Ako postoji odreena grupa osoba osobe starije ivotne
dobi, djeca s posebnim potrebama ili rtve nasilja u porodici
i ako su te osobe mete krivinih i prekrajnih djela, onda su
potencijalno odgovorni za problem lanovi njihovih porodica.
Ako postoje agencije koje su nadlene da vode rauna o
dobrobiti tih posebnih grupa, te uslune agencije su moda
suodgovorne za probleme. U nastojanju da smanji broj
smrtnih sluajeva meu migrantskim radnicima na
autocestama, saobraajna policija u Kaliforniji je identificirala
kompanije specijalizirane za prijevoz migrantskih radnika.
Problem je bio njihov, ali nisu nita preduzimali iz okvira svoje
nadlenosti. U rjeavanju odgovornosti ubrzano se radilo na
reguliranju takvih kompanija u smislu uvoenja obaveznog
pregleda vozila, obaveznih sjedita i sigurnosnih pojaseva u
odreenim vrstama vozila za prijevoz migrantskih radnika, te
stroe kazne za povrede odredbi o linoj sigurnosti u
saobraaju. Rezultat je uslijedio: broj saobraajnih nesrea sa
smrtnim posljedicama u kojima su ivot gubili migranti koji su

Zato je onaj ko je odgovoran za problem dozvolio


nastanak problema? Postoje etiri generika
objanjenja koja, pojedinano ili u kombinaciji,
odgovaraju veini problema:

2.Neke institucije moda nisu voljne sprijeiti


kriminalitet koji omoguavaju njihove aktivnosti zato
to vjeruju da je rjeavanje kriminaliteta u iskljuivoj
nadlenosti policije (naprimjer, benzinske pumpe sa
visokom stopom krae goriva moda smatraju da su
problem kradljivci koji natoe gorivo i pobjegnu sa
pumpe, a ne nepostojanje sistema plaanja unaprijed).
Umjesto da priznaju ulogu mogunosti u kreiranju
kriminala, neki ljudi se uporno zadravaju iskljuivo na
ulozi poinitelja. Iz te perspektive zadatak je policije da
smanji stopu kriminaliteta stroim mjerama.
Ogranienost ovog pristupa je spomenuta u koraku 3.
Drugi izvor nespremnosti je vjerovanje da policija zadire
u prava vlasnika imovine. Vlasnik maloprodaje e tvrditi
da ima pravo izloiti robu onako kako on to eli i da ga
policija ne bi smjela primoravati, niti mu ak sugerirati,
alternativne naine izlaganje robe u cilju spreavanja
krae.
3.Neke institucije nisu spremne zbog trokova
rjeavanja problema; one ignoriranjem kriminala vie
dobivaju nego to gube. Moda smatraju da su trokovi
prevencije vei od bilo koje koristi od prevencije.
Zatitarske usluge u objektima za zabavu su skupe, a
kvalitetne zatitarske usluge su jo skuplje. Ako objekat
ne snosi trokove problema, onda jedva da postoji
percepcija o potrebi snoenja trokova prevencije. U
sutini, takvi objekti prenose trokove kriminaliteta i
prevencije na druge, ime smanjuju vlastite trokove.
4.Neke institucije mogu profitirati od kriminaliteta, kao
naprimjer, kada prodavnica u kojoj se prodaje rabljena
roba ne radi gotovo nita da provjeri zakonito porijeklo
robe. Servisi za opravku automobila mogu otkupljivati
ukradene dijelove vozila po niim cijenama nego legalne

ta je potrebno da bi onaj ko je odgovoran za


problem poduzeo mjere prevencije? Herman Goldstein
je u osnovnim crtama napravio hijerarhiju intervencija
osmiljene u cilju vraanja odgovornosti za probleme sa
policije na institucije koje su za njih odgovorne (vidi okvir).
Kako se pribliavamo vrhu Goldsteinove liste, intervencije
podrazumijevaju sve manju saradnju, a sve veu prisilu.
Zbog toga se poveava teina intervencije, paralelno s
trokovima neuspjeha policije, kako idemo prema vrhu
liste. Uslijed toga, prema vrhu se poveava vrijednost
informacija i temeljne analize. Kao to je Goldstein
primijetio, ovakva hijerarhija je priblian indikator tih
trendova, a ne detaljan opis. Ipak, korisna je za planiranje
slojevito poredanih odgovora na problem poevi od
onog koji podrazumijeva najvei stepen saradnje, kreui
se prema vrhu hijerarhije samo ako je potrebno i samo
kada postoje informacije.

Vraanjem odgovornosti onome ko je odgovoran za


problem mogu se izazvati pravni i politiki sukobi.
Institucije koje su od problema imale koristi ili koje
ne preuzimaju odgovornost jer ih to kota,
najvjerovatnije se nee jednostavno sloiti s
prijedlogom da neto po tom pitanju urade. Problem
lane uzbune je bio prava poast vie od dvadeset
godina, ali u mnogim podrujima je teko savladati
politiku i finanskijsku mo proizvoaa alarmnih
sistema koji su zbog tehnikog kvaliteta aparata
najvie odgovorni za visok nivo lanih uzbuna. Jasno
je da e najjeftinije i najmanje intruzivne mjere
prevencije naii na najmanji otpor (korak 45). Ali ako
se takvi odgovori pokau neefikasnim, onda se
policija esto suoava s tekim izborom: od onih koji
su odgovorni za problem traiti veu odgovornost i
time riskirati politiki sukob, ili nastaviti troiti novac
poreskih obveznika na problem koji je stvorila aka
pojedinaca. U teoriji odgovor izgleda jasan, ali u
praksi je to esto teka odluka.

Daljnja literatura:
Scott,Michael(2005),"PolicingforPrevention:Shifting
andSharingtheResponsibilitytoAddressPublicSafety
Problems,"HandbookofCrimePreventionand
CommunitySafety,NickTilley,Cullompton U.K:Willan

Hijerarhija naina na koji je mogue prebaciti odgovornost za problem (prema Hermanu Goldsteinu)

Najmanje usklaeni/najtei

Podizanje graanske parnice


Zakon koji nalae prevenciju
Naplaivanje policijskih usluga
Povlaenje policije
Javna sramota
Formiranje nove organizacije koja e preuzeti odgovornost
Angairanje druge ve postojee
organizacije
Ciljani zahtjevi radi uporedbe

Najvie usklaeni/najmanje teki

Direktni neformalni zahtjevi


Edukacijski programi

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

RPONAITE PRAKTIAN ODGOVOR

dijelove, ime poveavaju svoju maru.

nekoliko stakala u svim veliinama. Alternativa nabavke


stakala isjeenog po mjeri je odbaena zbog dugog ekanja
(est sedmica).

45. Odaberite odgovore koje

45

je vjerovatno

2.

koli je dogovoreno da se igralite izmjesti u manje ranjivo


podruje. Na prvobitno igralite su se trebale postaviti
lijehe sa cvijeem, ali je to trebala uraditi vladina agencija
koja u svemu tome nije nikad otila dalje od procjene
trokova. Premjetaj igralita je dogovoren putem ugovora
o kooperaciji s jednom privatnom graevinskom firmom,
ali zbog nesporazuma, samo je polovina predloene
povrine prekopana i preko nje prevuen novi sloj. Nakon
dvije godine je, stoga, destrukcija ostala nepromijenjena,
nije bilo lijeha sa cvijeem, a kola je dobila beskoristan,
uzak plonik.

mogue provestiTraganje za odgovarajuim


odgovorom moe biti teak proces. Moda ete konstantno biti
razoarani kada vidite da je na obeavajue intervencije stavljen veto
zbog visokih trokova ili potekoa ili zbog nedovoljne saradnje. Ali
postoji vie od jednog naina na koji se problem moe rijeiti. Tako
e, na kraju, va tim usaglasiti odgovor koji e biti u skladu s nekim
osnovnim zahtjevima:

Nije preambiciozan niti skup.


Fokusiran je na blie, direktne, a ne na distancione,
indirektinije uzroke, to odgovoru prua dobru ansu da
postigne trenutaan uinak.
Jasno je artikuliran mehanizam putem kojeg svaki odgovor
treba imati uinak na problem.

Tako je barem vaim brigama doao kraj i moete se opustiti,


zar ne? Pogreno! Provoenje je ak tee nego usaglaavanje
dobrog odgovora. Stoga, ne moete sami osigurati njegovo
provoenje, ali ako su vam poznati nedostaci u realizaciji
odgovora, onda partnerstvo u timu moete voditi u pravcu
odabira odgovora koji nee pasti u zamku. Tim Hope i Dan
Murphy su identificirali te nedostatke kada su prouavali
rezultate projekta prevencije oteivanja i destrukcije imovine
u jedanaest kola u Manchesteru, u Engleskoj.
Odgovore koji e se provesti u svakoj koli su odabrale grupe
lokalnih zvaninika, kolsko osoblje i policija. Vei dio tete je
vie bio posljedica nepanje nego zlonamjernosti. Ovo je
ukazivalo na dva mogua rjeenja: situacioni odgovori, kako bi
se zatitile zgrade, ili obezbjeenje rekreativnih aktivnosti,
kako bi se djela preusmjerila na manje tetne aktivnosti. Samo
je jedna od jedanaest grupa preporuila bolje rjeenje za
slobodne aktivnosti. Preporuena situaciona rjeenja su se
uglavnom odnosila na jaanje meta (postavljanje reetaka na
prozore, ojaana stakla i visoka ograda), iako su se prijedlozi
odnosili i na plan putem kojeg e se lokalno stanovnitvo
poticati na motrenje dvije susjedne kole, kao i plan
premjetaja igralita u mane ranjivo podruje.
Sve preporuke su provedene u samo dvije kole. U tri kole
niti jedna preporuka nije provedena, a u preostalih est kola
jedna ili vie preporuka nisu uspjele. Nemogunost provedbe
preporuka znaila je da je uinak na oteivanje i destrukciju
nizak. Hope i Murphy su identificirali pet osnovnih prepreka
realizaciji preporuka koje su se javile i u amerikim projektima
za rjeavanje problema:
1.

Nepredviene tehnike potekoe. Za osam


kola grupa je preporuila zamjenu stakala na
prozorima, koji su najee bili meta, sa polikarbonatom
ili ojaanim staklom. Meutim, nije postavljeno ni jedno
ni drugo. Arhitekte u gradu su zabranile postavljanje
polikarbonata jer u sluaju poara ne bi bilo mogue
pobjei. Osim toga, polikarbonat moe isputati otrovne
dimove. Ojaano staklo se mora isjei prema tanim
mjerama prije nego to je ojaano, ali su okna bila
razliitih veliina te bi bilo teko unaprijed pripremiti po

Neadekvatan nadzor nad realizacijom. U jednoj

3.

Nepostojanje koordinacije aktivnosti meu


agencijama. Svaka preporuka koja je bila u iskljuivoj
nadlenosti slube za odravanje kolskih objekata je i
provedena, dok niti jedna preporuka u nadlenosti drugih
slubi i agencija nije realizirana. Naprimjer, preporueno je
da se savjetuje graanima koji ive u blizini da paze na
kole nakon zavretka nastave i da policiji prijave sve to im
je sumnjivo. Za to je bila potrebna saradnja kolske uprave,
direktora kole, zaposlenih i uenika i tri odsjeka policije:
odsjeka za spreavanje kriminaliteta, odsjeka za saradnju
sa zajednicom i policijske stanice. Ideja se svima dopala, ali
niko nije elio preuzeti vodstvo.

4.

Konkurentni prioriteti. U toku perioda realizacije


kolama su postavljeni mnogobrojni novi zahtjevi zbog
rasprostranjenih trajkova zaposlenih u organima jedinice
lokalne samouprave i reorganizacije kola uslijed sve
malobrojnije populacije kolskog uzrasta. Kadrovske
promjene u kolama rezultirale su preraspodjelom
zaposlenih koji su bili ukljueni u realizaciju projekta borbe
protiv destrukcije i oteivanja kolske imovine. Nije
iznenaujue to su zaposleni projektu dali nizak prioritet.

5.

Neoekivani trokovi. U nekim sluajevima su ire


konsekvence odreenog toka dogaanja nadjaale
direktne prednosti. Naprimjer, u koli sa najozbiljnijim
problemom destrukcije i oteivanja imovine odlueno je
da se uvede bezbjedonosna patrola tokom predstojeeg
raspusta. Radnici na odravanju su u svoje slobodno
vrijeme bili angairani u patrolama, za to su bili plaeni.
Time je odmah destrukcija smanjena, a ista praksa je
nastavljena i nakon raspusta, tokom noi i preko vikenda.
Druge kole su traile istu zatitu i vei broj radnika na
odravanju je izrazio elju da bude angairani u slobodno
vrijeme. Na kraju su trokovi postali previsoki i projekat je
odbaen.

Iz gore navedenog moete vidjeti da se neki problemi u toku


realizacije ne mogu predvidjeti i da neki odabrani odgovori nikad
nee biti provedeni. Meutim, takoer je jasno da se za
odreene vrste odgovora moe oekivati da e naii na
probleme, i to je sumirano u okviru. U nekim sluajevima,
naravno, odgovor moe biti u tolikoj mjeri obeavajui da vrijedi
na njemu insistirati, uprkos riziku od neuspjeha u realizaciji. Ali,
ako smo unaprijed upozoreni, onda se moemo unaprijed i
pripremiti.

Laycock, Gloria and Nick Tilley (1995). Implementing Crime


Prevention. In Building a Safer Society, edited by Michael Tonry
and David Farrington University of Chicago Press.

Daljnja literatura:
Oekujte probleme u realizaciji:

Kada odgovor zahtijeva koordiniranu akciju veeg broja agencija.


Kada je za njegovo uvoenje potrebno dugo vremena i kada obuhvata nekoliko koraka u redoslijedu.
Kada odgovor moraju provesti zaposleni koji nedovoljno shvataju njegovu svrhu.
Kada odgovor nije podran u partnerskom timu.
Kada odgovor nije podran od strane vie uprave.

Takoer oekujte probleme kada odgovor mora provesti agencija:

Koja nije dio partnerstva.


Koja nema dovoljno resursa ili je u rasulu.
Koja e imati malu direktnu korist od rjeenja.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

RPONAITE PRAKTIAN ODGOVOR

Hope, Tim and Daniel Murphy (1983). Problems of Implementing


Crime Prevention: The Experience of a Demonstration Project.
The Howard Journal, XXII, 38,50.

4646. Provedite evaluaciju procesa


Prvi bitan korak u procjeni je evaluacija procesa. Ona daje
odgovor na pitanje: Da li je intervencija provedena kako
je planirano i kako je u toku primjene mijenjana? Kao to
je to pokazano na slici, evaluacija procesa se fokusira na
resurse upotrijebljene u odgovoru (ulazni elementi) i
aktivnosti koje su provedene s tim resursima (rezultati), ali
se evaluacijom procesa ne ispituje da li je odgovor bio
djelotvoran u smislu smanjenja problema (ishodi). Za to
trebate provesti evaluaciju uinka. Evaluacija uinka e
vam rei da li se problem promijenio (korak 47,53).

ULOGE EVALUACIJE PROCESA I UINKA


Obje vrste evaluacija su potrebne u projektu rada policije
usmjerenog na problem. U tabeli su sumirani mogui zakljuci
na osnovu nalaza obje vrste evaluacija. A) Odgovor je
proveden u skladu s planovima i nema drugih razumnih
objanjena za smanjenje problema. Stoga, postoje
vjerodostojni dokazi da je odgovor prouzroio smanjenje
problema. B) Odgovor je proveden kao to je to planirano, ali
nije dolo do smanjenja problema. Stoga, postoje
vjerodostojni dokazi da je odgovor neefikasan.
Ali, ta ako odgovor nije proveden kao to je to bilo
planirano? U tom sluaju je teko doi do korisnog zakljuka.
C) Ako se problem smanjio, to moe znaiti da je odgovor
sluajno bio djelotvoran ili su za to zasluni neki drugi
imbenici. D) Ako se problem nije smanjio, onda nije mogu
nikakav koristan zakljuak. Moda je provedeni odgovor
pogrean i prvobitni odgovor bi moda bio djelotvoran, ili
nijedan nije djelotvoran. Ako se planirani odgovor ne provede,
teko je to doznati kroz evaluaciju uinka.

Fokus evaluacije procesa i uinka


INPUTI
osoblje
oprema
trokovi
drugi resursi

Fokus evaluacije procesa

REZULTATI
hapenja
obueni ljudi
postavljene prepreke
drugi zadaci zavreni

Fokus evaluacije uinka

ISHODI
smanjen kriminal
manji strah
smanjen broj nesrea
druga smanjenja problema

Tumaenje rezultata evaluacije procesa i uinka


Rezultati evaluacije procesa
Odgovor proveden prema planu

Rezultati
evaluacije
uinka

Problem je smanjen I
nema drugog vjerovatnog
uzroka

A Dokazi da je
odgovor zasluan za
smanjenje problema

Problem nije
smanjen
B Dokazi da odgovor nije bio djelotvoran

Odgovor proveden prema planu

C Sugerira da je
odgovor bio
sluajno
djelotvoran ili da su
drugi imbenici
moda zasluni za
smanjenje
problema
D Malo se zna

esto je vrlo bitan raspored aktivnosti u okviru odgovora


na problem. Zbog toga, korisno je utvrditi vremenski okvir
projekta u kojem ete naznaiti kada su kljune
komponente provedene. Takoer je korisno pokazati kada
su se javili drugi neoekivani dogaaji i pratiti medijske
izvjetaje kako biste mogli provjeriti anticipativne koristi
(korak 52).
Iako vas neoekivani tok dogaaja moe natjerati da
izmijenite odgovor, neki dogaaji se ipak mogu unaprijed
predvidjeti ako znate ta u odgovoru moe poi pogrenim
putem. Evo nekoliko moguih odgovora:

3.Prijestupnici mogu negativno reagirati na va


odgovor (korak 11). Neki oblici negativnog
prilagoavanja se mogu predvidjeti i planirati. Ponekad
se prije odgovora mogu identificirati lokacije
geografskog premjetanja kriminaliteta, naprimjer, i
napredne zatitne mjere se mogu preduzeti u cilju
njihove neutralizacije.

4.Postoje neoekivane eksterne promjene koje


imaju uinak na odgovor. Budet partnerske
agencije moe biti neoekivano smanjen, naprimjer,
ime je agencija primorana da smanji svoje uee u
rjeavanju problema. Kako problem nee nestati sam
od sebe, jedini izlaz je da promijenite planove.

1. Moda problem pravilno ne razumijete. Moda ste se


premalo fokusirali na uestale rtve, naprimjer. Uzrok
mogu biti i pretpostavke o problemu koje nisu validne ili
nedovoljna analiza (niste obratili panju na viestruku
viktimizaciju, naprimjer). Ako u toku razrade odgovora
moete identificirati nedostatke vae analize, onda
moete izraditi planove za postupanje u nepredvienim
situacijama (plan rjeavanja viestruke viktimizacije
treba dokazati da je to potrebno).

Za evaluaciju procesa su potrebne informacije. Njih e


obezbijediti uglavnom lanovi tima za rjeavanje problema,
te je stoga bitno da dokumentiraju svoje radnje. Koje e
radnje dokumentirati i ko e ih evidentirati i koliko detaljno,
pitanja su na koja treba odgovoriti u toku procesa planiranja
odgovora.

2.Komponente projekta nisu uspjele. Kontrolna


lista evaluacije procesa ukazuje na postojanje
velikog broja potencijalnih neuspjeha. Meutim,
nisu sve komponente jednako bitne za uspjeh.

Kontrolna lista evaluacije procesa


ije se djelovanje oekuje?
Policijske jedinice

Partneri vlasti

Udruenja u zajednici

Poslovni subjekti

Drugo

ta trebaju raditi?
Da li imaju kapacitet da djeluju?
Zakonski organ

Org. lokalne samouprav.

Resursi

Kako su trebali djelovati?


Datum i vrijeme
Koordinacija sa drugima
Na koga ili na ta se akcija odnosi?
Ljude
Lokacije
Da li je akcija pravilno provedena?
Vrsta
Intenzitet
Trajanje
Da li postoje rezervirani planovi za,,,
Pogrene planove ? Neuspjeh komponente
? Prilagoavanje

Ekspertiza

? Eksterne promjene

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROCIJENITE UINAK

Nadalje, ponekad je mogue predvidjeti komponente


s visokim stopama neuspjeha. Generalno, grupe
graana se uveliko razlikuju po sposobnosti izvrenja
zadataka, naprimjer. Redudantnim, kao i rezervnim
planovima moe se ublaiti neuspjeh neke
komponente.

Odgovor je kompleksna mainerija koja se sastoji od niza


komponenti od kojih svaka moe poi pogrenim putem
(korak 45). Evaluacijom procesa se ispituje koje su
komponente uspjeno provedene. Kontrolnom listom
evaluacije procesa naglasak se stavlja na pitanja koja vi
trebate postavljati.

47. Znajte koristiti kontrole

47

Prilikom ocjene odgovora, trebate odgovoriti na tri pitanja:

1.
2.

3.

Kakav je bio provedeni odgovor? Evaluacija procesa daje


odgovor na ovo pitanje (korak 46).
Da li se problem smanjio? Poreenje nivoa problema
nakon odgovora s nivoom problema poslije odgovora daje
odgovor na ovo pitanje.
Ako se problem smanjio, onda vae pitanje treba biti: Da
li se problem smanjio zbog odgovora ili zbog neeg
drugog? esto postoji veliki broj alternativnih
objanjenja smanjenja problema.

Postoje dva naina provjere trenda. Prva metoda


podrazumijeva mjerenje problema u toku dugog
vremenskog perioda prije odgovora tako da je
mogue identificirati svaki trend. Sutinska
odstupanja od postojeeg trenda nakon odgovora
dokaz su uinka odgovora. Anticipativni uinci (korak
52) su smanjenje problema zahvaljujui odgovoru, ali
se javljaju prije nego to je odgovor u potpunosti
proveden. Potrebno ih je razlikovati od vremenski
duih trendova prije primjene odgovora.

Odgovor na tree pitanje zahtijeva koritenje kontrola. Svrha


kontrola je da se eliminiraju alternativna objanjenja.
Razliita alternativna objanjenja zahtijevaju razliite vrste
kontrola, kao to je to objanjeno u daljnjem tekstu.

Druga metoda se odnosi na poreenje osoba ili


lokacija koji su predmet odgovora sa slinom grupom
osoba ili lokacija koji nisu predmet odgovora. Ona se
zove kontrolnom ili usporednom grupom. Kontrolna
grupa mora biti slina grupi koja je predmet odgovora
u pogledu problema, ali ona nije predmet odgovora.
Kontrolna grupa vam kazuje ta bi se dogodilo s
grupom koja je predmet odgovora da nije izvrena
intervencija nad tom grupom. Ako se grupa koja je
predmet odgovora u velikoj mjeri promijeni od
kontrolne grupe, onda je to dokaz uinka odgovora.

Promjene veliine. Ako se smanjio broj stanara u

Drugi neoekivani dogaaji. Mnoge druge stvari

stambenoj zgradi, oekujemo da e se smanjiti i broj provala


zato to ima manje potencijalnih rtava. Smanjen broj meta
je alternativa objanjenju da je za smanjen broj provala
zasluna intervencija. Da biste provjerili promjene u veliini,
podijelite broj provala prije i nakon odgovora s brojem
nastanjenih stanova prije i nakon odgovora. U tabeli, ono
to se ini padom broja provala djelimino je rezultat pada
broja nastanjenih stanova. Kada je ovo objanjeno, i dalje
primjeujemo uinak odgovora. Ako se vremenski periodi
prije i kasnije odgovora sutinski razlikuju, to emo provjeriti
tako to emo ponovo podijeliti s brojem mjeseci prije i
brojem mjeseci nakon odgovora da bismo dobili broj provala
po nastanjenoj jedinici mjeseno.

mijenjaju se tokom provoenja odgovora i jedna ili


vie njih moe dovesti do smanjenja problema.
Umjesto odgovora u cilju smanjenja broja prometnih
nesrea, koji je uistinu i dovesti do smanjenog broja
nesrea, naprimjer, usporen saobraaj uslijed radova
na cesti paralelno s odgovorom moe biti uzrok
smanjenja problema. Standardni pristup
podrazumijeva upotrebu kontrolne grupe, kao to je
spomenuto u kontekstu ispitivanja trendova.
Kontrolno podruje je jedino korisno ako se na njega
odnose isti faktori kao i na podruje odgovora. Tako,
ako izbrojite broj nesrea koje su se dogodile na
prometnicama koje su predmet odgovora i na
kontrolnim prometnicama, s tim da su i na jednim i na
drugim prometnicama u toku radovi na putu, moete
zakljuiti da li su radovi na putu doprinijeli smanjenju
broja saobraajnih nesrea.

Koritenje stopa za provjeru promjena u veliini


Provale
Nastanjene jedinice
Provale/
Po nastanjenoj jedinici

6 mjeseci
prije
41

6 mjeseci poslije

Promjena

20

,21

83

73

,10

,494

,286

,,208

Ciklusi aktivnosti. Ljudska aktivnost oscilira po danima,


sedmicama i mjesecima. Neki najuobiajeniji ciklusi
obuhvataju putovanje do kole ili radnog mjesta, putovanje
u slobodno vrijeme i boravak u koli, na radnom mjestu ili
drugom mjestu u slobodno vrijeme, u toku praznika i
godinjeg odmora. Takvi ciklusi prouzrokuju redovite
promjene u problemima. Da biste provjerili cikluse,
uporedite isti dio ciklusa prije odgovora sa istim dijelom
ciklusa nakon odgovora.

Promjene u mjerenju problema. Poreenje prije i


nakon odgovora je jedino validno ako je problem
izmjeren na isti nain prije i nakon odgovora. Razlike u
mjerenju mogu prouzroiti percipiranu promjenu
problema. Koristite isti postupak mjerenja prije i nakon
odgovora. Opservacije prije i nakon odgovora trebaju se
vriti na istim mjestima i u isto vrijeme, iste stvari se
trebaju pratiti i evidentirati na identian nain.
Fotografije i video snimci prije i nakon odgovora trebaju
se napraviti pod istim svjetlom i uglom, sa iste distance i
u istom rasponu veliina fotografija. Razgovor se treba
voditi sa istim osobama prije i nakon odgovora, ista
pitanja se trebaju postaviti, istim redoslijedom.
Pregledajte slubene evidencije kako biste utvrdili da li
je nain evidentiranja ostao nepromijenjen tokom
odreenog vremena.

Dugoroni trendovi u problemu. Problemi se mogu


pogoravati (ili popravljati) prije odgovora (korak 26). Bez
objanjenja trendova moglo bi se zakljuiti da je odgovor
bio prikladan, ali se, ustvari, to ionako moglo dogoditi.

Prirodno opadanje ekstremnih vrijednosti Mnogi


problemi se rjeavaju zato to su se stvari ekstremno
pogorale. Stoga se odgovor provodi kada je problem

abnormalno visok. Ali ak i relativno stabilan problem moe


fluktuirati. Problem koji je trenutno abnormalno lo vratiti e
se na normalan nivo, ak i ako se nita ne preduzme (to se
naziva regresijom na aritmetiku sredinu i odnosi se i na
abnormalno niske vrijednosti). Ovdje usporedna kontrolna
podruja moda nisu korisna ako je podruje odgovora na
vrhuncu, a kontrolno podruje nije. Umjesto toga je potrebno
ispitati dugoronu fluktuaciju prije odgovora kako bi se vidjelo
da li je problem bio abnormalno lo.
Na slici u daljnjem tekstu je ilustrirano nekoliko naina
upotrebe kontrola. Prva, slika A, pokazuje vremensku seriju
od 24 mjeseca sa odgovorom provedenim poetkom
novembra prve godine. Postoji naglaen godinji ciklus i
opadajui trend koji se ne mogu pripisati odgovoru. Nagli
porast u novembru nakon odgovora sugerira suprotan uinak.
Na slici B je prikazano poreenje situacije prije i poslije
odgovora (prosjek august,oktobar 2003. u poreenju s
prosjekom za novembar 2003., januar 2004.) koje sugerira
pogoranje problema nakon odgovora.
Na slici C je dodano usporedno podruje. Trenutano
poreenje situacije prije i poslije odgovora pokazuje da je
stanje bolje u podruju odgovora nego to je u usporednom
podruju, ali ovim nalazima ne moemo pretjerano vjerovati
zbog ciklinih efekata. Poreenjem tromjesenog perioda
prije odgovora sa istim tromjesenim periodom godinu dana
kasnije dolazimo do objanjenja ciklinosti hronolokog
rasporeda kriminaliteta.
Ali s obzirom da se neka opadanja u obje grupe mogu pripisati
opem opadajuem trendu, slika D prua bolju sliku uinka
odgovora. Prije odgovora, podruje koje se tretira je
konstantno gore nego to je to usporedno podruje. Nakon
odgovora, oba podruja su prilino ista. Takoer
problematian nagli porast u novembru izgleda da nije
povezan sa odgovorom zato to je prisutan i u kontrolnom
trendu. Odgovor je efikasan, ali ne dramatian, tako da su
poboljanja lako skrivena faktorima koje je potrebno
kontrolirati trendovi, ciklusi i neoekivani dogaaji.

B. Tromjeseni prosjek prije s tromjesenim prosjekom


nakon odgovora
25,3
23,0

A. Mjesena vremenska serija za podruje


odgovora
50
40

Poetak odgovora

30
20
10
0
aug,okt,02.
D,Mjesena vremenska serija za podruje odgovora i kontrolno podruje

Nov,02,Jan30

C. Tromjeseni prosjek prije odgovora s istim


tromjesenim prosjekom nakon odgovora
Prosjek

50
40
30

Poetak odgovora

odgovor
kontrola

23,0

25,3
22,3

Odgovor

16,3

Kontrola

20
10

8,3
5,7

0
aug,okt,02. nov,02,jan 30. aug,okt,03

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROCIJENITE UINAK

Primjer upotrebe kontrola

4848. Razmotrite geografsko i vremensko premjetanje kriminaliteta


Geografsko premjetanje nastaje kada se intervencijom
blokiraju mogunosti izvrenja krivinih ili prekrajnih djela
u nekom objektu ili podruju i kada se poinitelji
premjetaju u druge objekte ili podruja radi izvrenja
krivinog ili prekrajnog djela. Vremensko premjetanje
proizlazi i iz uspjene prevencije, ali u ovom sluaju
poinitelji vremenski premjetaju izvrenje krivinog djela u
neke druge sate ili dane.

U sluaju geografskog ili vremenskog premjetanja,


najvjerovatnije e se izvrenje krivinih djela premjestiti na
lokacije i u vrijeme koji su u velikoj mjeri slini lokacijama i
vremenu koji su bili meta mjera prevencije. Takvi premjetaji
zahtijevaju od poinitelja manje truda, spoznavanja i rizika
nego to bi to zahtijevalo premjetanje na lokacije i u vrijeme
koji su puno drugaiji od prvobitnih. Poinitelji e vjerovatnije
pokuati saekati odgovor, to objanjava otkrie Lawrencea
Poiniteljima moe biti teko premjestiti poinjenje krivinog Shermana da uinci represivnih mjera vremenom iezavaju.
ili prekrajnog djela na drugu lokaciju ako su na njoj povoljne Ako poinitelji ne mogu saekati odgovor, onda se radi o
mogunosti poinjenja ograniene (korak 16). Mete mogu biti lokacijama i vremenu koji su poiniteljima ve poznati i na
koncentrirane na nekim mjestima, ali ne i na drugim mjestima koje e najvjerovatnije premjestiti izvrenje krivinih djela.
(korak 16). Ranjive potencijalne rtve se mogu pronai na
Kao to su Paul i Patricia Brantingham primijetili, mogue je
nekim lokacijama, ali ne i na nekim drugim (korak 29). U
predvidjeti najvjerovatnija podruja preseljenja. Ali takvo
nekim objektima je slab nadzor nad postupanjem u objektu, a predvianje zahtijeva detaljno poznavanje mogunosti
u nekima nije (korak 28). Mogunosti koje postoje su ili ve
poinjenja krivinih djela u trenutnoj situaciji.
prisutne na kriminogenim aritima ili su skrivene od
poinitelja ili su daleko ili ih ne prepoznaju kao pogodno
Geografskim premjetanjem izvrenja krivinih djela mogu se
mjesto izvrenja kanjivih djela.
lako iskriviti zakljuci o djelotvornosti. Tabela 1 pokazuje kako
Kada je jedno arite savladano, poinitelji obino ne odlaze
daleko u potrazi za drugim. Stoga, ako poinitelji odu, onda se
najvjerovatnije premjetaju na lokaciju koja se nalazi u blizini
prvobitnog arita. Vjerovatnoa da e poinitelji ii za
prilikom opada to je prilika udaljenija od prvobitnog arita,
kao to je to prikazano na slici. Takoer, nisu svi prostori
pogodni za izvrenje krivinih djela. Mogunosti nisu jednako
rasporeene na mapi.
Na mapi u daljnjem tekstu su rombovima oznaena mjesta sa
obiljejima koja ima prvobitno arite. Rombovi koji su najblii
prvobitnoj lokaciji e najvjerovatnije biti lokacije premjetanja
izvrenja krivinih djela. Osim udaljenosti, i prirodne prepreke
kretanju mogu ograniiti premjetanje. Na slici, rijeka koja tee od
sjeveroistoka prema jugozapadu smanjuje mogunost
premjetanja izvrenja krivinih djela prema istoku. S obzirom da
je ta injenica poznata, kontramjere premjetanju mogu se
primijeniti skupa s odgovorom na najranjivijim lokacijama.

je to mogue. U ovom primjeru postoje tri slina podruja s


jednakim brojem poinjenih krivinih djela prije preduzimanja
mjera: (1) tretirano podruje; (2) podruje uz tretirano
podruje; i (3) podruje na udaljenosti od tretiranog podruja.
U tretiranom podruju je zabiljeeno 25 krivinih djela manje
nego prije provoenja mjera. Meutim, u susjednom podruju
je zabiljeeno 10 krivinih djela vie. Ovo navodi na zakljuak
da bi i u tretiranom podruju bilo 10 krivinih djela vie da u
njemu nisu preduzete nikakve radnje na spreavanju
kriminaliteta. Stoga, neto pad kriminaliteta iznosi 35 krivinih
djela (25 krivina djela manje u tretiranom podruju plus 10
novih krivinih djela koja su sprijeena).

Pad geografskog premjetanja na lokacije udaljene od epicentra arita

Postupanje
Susjedno podruje
Udaljeno podruje

Prije
100
100
100

Nakon
75
110
100

Ali tih 10 novih krivinih djela su se mogla pripisati i


geografskom premjetanju kriminaliteta. Bolje bi bilo
koristiti udaljeno kontrolno podruje u svrhu poreenja. Kao
kontrola, udaljeno podruje sugerira da ne bi dolo do
promjene u broju poinjenih krivinih djela ni u tretiranom
niti u susjednom podruju da nisu preduzete nikakve mjere
prevencije. Indirektan zakljuak bi bio da je rezultat
provedene mjere 25 krivinih djela manje u tretiranom
podruju, ali zato 10 krivinih djela vie u susjednom
podruju (na koje je premjeteno izvrenje krivinih djela),
to znai ukupno smanjenje za 15 krivinih djela. Iako
djelotvoran, program ipak nije djelotvoran u mjeri u kojoj su
to predviale prvobitne procjene. U koraku 51 su opisane
formule kojima se prilikom procjene djelotvornosti u obzir
uzima i premjetanje kriminaliteta.
Prilikom evaluacija pokuajte odabrati dva usporedna
podruja: jedno u blizini tretiranog podruja sa slinim
mogunostima za injenje krivinih djela, kako biste otkrili
geografsko premjetanje kriminaliteta (i difuziju, korak 51) i
drugo, koje e biti kontrolno podruje. Kontrolno podruje
treba biti zatieno od kontaminacije premjetanjem
kriminaliteta svojom udaljenou ili nekom drugom barijerom
(npr., autocestom ili rijekom). Da biste pravilno odabrali
kontrolno podruje i podruje premjetanja kriminaliteta,
uobiajeni obrasci kretanja poinitelja vam moraju biti
poznati s obzirom na to da kontrolno podruje treba biti
izvan, a podruje premjetanja unutar teritorije njihovog
kretanja.
Vremensko premjetanje kriminaliteta za poinitelje moe
biti lake od geografskog zato to zahtijeva manje napora.
Vremensko premjetanje se moe javiti u vremenskom
okviru od 24 sata ukoliko je, naprimjer, prevencija
ograniena na odreeno vrijeme, ostavljajui odreena
vremena nezatienim. Vremensko premjetanje se moe
javljati u unutar jedne sedmice ili unutra duih vremenskih
perioda.

Razlika
-25
+10
0

Procjenjeni neto uinak


-35
-25

Prosjean broj poinjenih krivinih djela u te dane smanjen


je za 25 krivinih djela nakon to su mjere preduzete, dok se
broj krivinih djela poinjenih ponedjeljkom i petkom
poveao za 10. Da li se to poveanje moe pripisati
vremenskim premjetanjem izvrenja krivinih djela? Dani u
sredini sedmice bi mogli biti validnije kontrole zato to imaju
manje zajednikih karakteristika s vikendima nego to to
imaju ponedjeljak i petak.
ekanje na zavretak mjere prevencije je uobiajeni oblik
vremenskog premjetanja. Represivne mjere na suzbijanju
kriminaliteta su posebno ranjive na ovaj oblik
premjetanja poinjenja krivinih djela u drugo vrijeme
zato to su po definiciji privremene. Ako je intervenciju
mogue vremenski odravati (za razliku od represivnih
mjera), onda poinitelji ne mogu ekati na njen zavretak.
Tada se suoavaju sa tekim izborom premjetanja na
manje privlana mjesta ili mete ili preduzimanja nove
taktike ili injenja drugih krivinih djela. Ako su ove opcije
preteke, ako nema koristi od izvrenja krivinih djela, ako
su rizine ili na drugi nain neprivlane, poinitelji mogu
poiniti manji broj krivinih djela.

Daljnja literatura:
Brantingham, Paul and Patricia Brantingham. (2003).
"Anticipating the Displacement of Crime Using the
Principles of Environmental Criminology." Crime
Prevention Studies, volume 16. Monsey, NY: Criminal
Justice Press.
Eck, John (2002). Assessing Responses to Problems: An
Introductory Guide for Police Problem,Solvers.
Washington, DC: U.S. Department of Justice, Office of
Community Oriented Policing Services. (dostupno na:
www.popcenter.org i www.cops.usdoj.gov).

Ako se evaluacijom poredi vrijeme s preventivnim


odgovorom sa vremenom bez preventivnog odgovora, tada
je mogua kontaminacija vremenskih kontrola. U tabeli 2
preventivni odgovor se preduzima subotom i nedjeljom.

Tabela 2: Koritenje dana u sedmici za provjeru vremenskog premjetanja


kriminaliteta
Postupanje

Dani u sedmici
sub. i ned.

Prije
100

Nakon
75

Razlika Procjenjen net. u

PROCIJENITE UINAK

Tabela 1: Upotreba susjednih i udaljenih kontrolnih podruja pri provjeri geografskog


premjetanja kriminaliteta

Susjedno podruje
Udaljeno podruje

pon. i uto.
uto,et.

100
100

110
100

-35
-25

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

4949.Provjerite premjetanje na druge mete, taktike i oblike kriminaliteta


Osim geografskog i vremenskog premjetanja, poinitelji
krivinih djela se preusmjeravaju na druge mete,
mijenjaju taktiku ili izvravaju drugo krivino djelo.

Premjetanje mete znai da se poinitelji preusmjeravaju sa


meta koje su zatiene najnovijim mjerama spreavanja
kriminaliteta na druge mete. 1970. godine, kada je poluga za
zakljuavanje volana postala obavezna u svim novim
automobilima u Velikoj Britaniji, kraa novih automobila je
pala sa 20,9 posto od svih ukradenih motornih vozila 1969.
godine na 5,1 posto 1973. godine. Meutim, ukupna stopa
krae automobila bila je manje,vie konstanta zato to su se
poinitelji krae preusmjerili sa novijih, zatienih vozila na
starija, nezatiena vozila. To je jedan od malobrojnih
dokumentiranih sluajeva u kojima je premjetanje
kriminaliteta ponitilo veinu rezultata mjera na spreavanju
kriminaliteta, barem u kratkoronom periodu. Dugorono su
tim napravama suzbijene krae vozila poinjene radi
privremene upotrebe. Kao to ovaj primjer pokazuje,
poiniteljima je lako preusmjeriti se na sline mete.
Premjetanje meta je manje vjerovatno kada su alternativne
mete drugaije od starih.
Korak 42 pokazuje kako geografsko ili vremensko
premjetanje kriminaliteta moe kontaminirati kontrolne
grupe. Ako se u toku evaluacije mjere na spreavanju
kriminaliteta koristi ciljna kontrolna grupa, onda je mogu
slian oblik kontaminacije. Zamislite odgovor u cilju suzbijanja
krae torbica od ena starosne dobi preko 60 godina u
trgovakom centru. Da bismo procijenili kakav bi bio trend
krae torbica od ena starije ivotne dobi u sluaju da se ne
preduzimaju nikakve mjere na prevenciji kraa, mjerimo
krau torbica od sredovjenih ena starosne dobi od 45 do 59
godina. Ako su se lopovi, bez naeg znanja, preusmjerili sa
zatienih ena starije ivotne dobi na nezatiene
sredovjene ene, zakljuili bismo da bi kraa enskih torbica
bila u porastu ako ne bilo odgovora. Kada uporedimo ovu
promjenu kontrolne ciljne grupe sa promjenom grupe u
pogledu koje su preduzete mjere na prevenciji izvrenja
krivinih djela, pogreno bismo preuveliali djelotvornost
mjera. Bolju kontrolnu grupu bi moda inile ak mlae ene
u trgovakom centru (starosne dobi od 30 do 44 godine,
naprimjer), ili to bi ak bilo bolje, mukarci kojima su
ukradeni novanici u trgovakom centru. Iako niti jedna ova
alternativa nije savrena, ipak sve predstavljaju poboljanja
zato to bi se oekivalo premjetanje izvrenja krivinog djela
na drugaije mete u puno manjoj mjeri. Ili, uzmite neki drugi
trgovaki kvart kao kontrolno podruje u kojem sluaju biste
trebali paziti na geografsku difuziju ili kontaminaciju
premjetanjem kriminaliteta, kao to je to objanjeno u
koraku 48 i 51.
Taktino premjetanje se javlja kada poinitelji promijene
taktiku ili postupke. Mogu koristiti drugaija orua kako bi
savladali bolje zatiene brave, naprimjer. Ili hakeri mogu
promijeniti svoje programe da bi savladali kvalitetniju zatitu
raunara. U medicini neke bakterije brzo mutiraju tako da

lijek koji je djelotvoran protiv jedne vrste bakterija postaje manje


djelotvoran kada preovladaju bakterije nastale mutacijom. Jedan od
naina borbe protiv ovoga je koritenje antibiotika irokog spektra
koje su djelotvorne protiv velikog broja mutacija. Slino tome,
odgovori irokog spektra pruaju zatitu od postojeih metoda koje
koriste poinitelji, kao i mnogih modifikacija tih taktika. Intervencije
irokog spektra zahtijevaju od poinitelja da naprave velike promjene
u svom ponaanju, koje moda i nisu kadri napraviti. Paul Ekblom
opisuje pokuaj taktinog premjetanja kriminaliteta nakon
postavljanja fizikih prepreka u britanskim potama kako bi se
sprijeile pljake preko altera; neki poinitelji su pokuali koristiti
malj. Meutim, ova promjena taktike nije bila naroito uspjena, dok
je premjetanje bilo ogranieno. Ovakve fizike prepreke su primjer
intervencije irokog spektra s obzirom da su njima savladane nove
taktike.
Izvrenje drugog krivinog djela predstavlja funkcionalno premjetanje
na koje takoer trebate obratiti panju. Poinitelji se mogu
preusmjeriti s krae motornih vozila na obijanje ili otmicu motornih
vozila. Ponekad provodimo evaluaciju odgovora na jednu vrstu
kriminaliteta tako to poredimo trend u slinoj vrsti kriminaliteta u
pogledu koje nisu preduzimane operativno,preventivne mjere.
Naprimjer, moemo odabrati krau iz vozila kao kontrolu u evaluaciji
intervencije vezane za otuenje motornih vozila.
Isti principi kontaminacije i zatite se primjenjuju na taktino i
funkcionalno premjetanje kriminaliteta kao i principi koji vae za
druge oblike premjetanja. Ako su taktika ili vrsta krivinog djela vrlo
slini taktici ili vrsti krivinog djela koji razmatramo, onda bi
premjetanje moglo kontaminirati te kontrole. Drugaija taktika ili
vrsta krivinog djela najvjerovatnije nee biti predmet kontaminacije.
Ali, ako meu njima postoji velika razlika, onda to ipak nije korisna
kontrola.
Ne postoji savreno rjeenje za ovaj problem i kompromisi se moraju
praviti. Posljedica je ta to je esto teko znati da li se premjetanje
deava i, osim toga, teko je procijeniti djelotvornost intervencije.
Zbog tih potekoa, viestruki oblici premjetanja su istovremeno
mogui. Uistinu, ponekad jedan vid premjetanja povlai za sobom
drugi vid.
Premjetanje mete moe zahtijevati promjenu taktike i ako nove mete
nisu na istim lokacijama kao stare mete, onda e doi i do geografskog
premjetanja kriminaliteta.
Ne moete znati da li je dolo do premjetanja ukoliko ga ne traite. To
znai da trebate problem pomno ispitati i zamisliti najvjerovatnije
oblike premjetanja. Da li postoje druge mogunosti za izvrenje
krivinih i prekrajnih djela koje su sline mogunostima koje vi
nastojite blokirati? Da li e poinitelji na koje ste fokusirani lako otkriti
te mogunosti? Prednost je dvostruka ako tragate za mogunostima
premjetanja prije nego to finalizirate dogovor. Prvo, moete osmisliti
mjere otkrivanja ukoliko doe do premjetanja. A to je jo vanije,
moda ete biti u stanju razraditi i kontramjere kojim ete sprijeiti
premjetanje.

Ekblom,Paul (1987),PreventingRobberiesatSub,Post
Offices:AnEvaluationofaSecurityInitiative,Crime
PreventionUnitPaper9,London:HomeOffice,
Webb,Barry(1994),"Steering ColumnLocksandMotor
VehicleTheft:EvaluationsfromThreeCountries", Crime
PreventionStudies,volume2,RonaldClarke,Monsey,NY: Criminal
JusticePress,(Dostupno na:www,popcenter,org),
Studija premjetanja mete: zakon koji nalae noenje kacige I smanjenje broja krivinih djela otuenja
motocikala

U Njemakoj (kao i u drugim zemljama), nakon donoenja zakona prema kojem je noenje kacige obavezno, smanjen je
broj izvrenih krivinih djela otuenja motocikala. Nakon to je zakon stupio na snagu 1980. godine, poinitelji koji su
namjeravali otuiti motocikl morali su sa sobom ponijeti kacigu. U suprotnom, bili bi ubrzo otkriveni. Slika pokazuje da je
do 1986. godine broj izvrenih kraa motocikala pao na oko jednu treinu nivoa iz 1980. godine, tj. sa oko 150.000 na oko
50.000. (Postepeni pad vjerovatno odraava energinije provoenje mjera iz policijske nadlenosti i sve vee poznavanje
propisa). Ova injenica ukazuje na to da kraa motocikala ima daleko veu oportunistiku komponentu nego to to iko
moe zamisliti. Postojanje odlinih podataka o kraama u Njemakoj omoguilo je istraivaima da istrae da li je pad
broja ukradenih motocikala rezultat premjetanja mete na krau motornih vozila ili bicikala, odnosno druga lina
prijevozna sredstva).
Druge dvije linije pokazuju ukupan broj kraa motornih vozila i bicikala na nacionalnom nivou u toku istih godina. One samo
u ogranienoj mjeri pruaju dokaz o premjetanju po tome to je dolo do porasta krae motornih vozila za gotovo 10 posto
u periodu od 1980. do 1986. godine, sa oko 64.000 na 70.000. Krae bicikala su takoer bile u porastu u periodu od 1980.
do 1983. godine, ali do kraja tog perioda ponovo je dolo do pada ispod nivoa u 1980. Kada se sve uzme u obzir, jasno je da
je uglavnom samo mali dio od 100.000 kraa motocikala sprijeenih zakonom o obaveznom noenju kacige preusmjeren na
krau drugih prijevoznih sredstava.
Ako malo razmislite, shvatit ete zato ovo i nije iznenaujue. Motocikli mogu biti posebno privlani. Mukarcima mlae
ivotne dobi, koji predstavljaju veinu meu lopovima, puno je interesantnije voziti motor nego bicikl. ak i ako im je
namjera da ih samo posude da bi se po noi odvezli do boravinog mjesta, motori nude znatne prednosti, posebno ako se
radi o udaljenosti od nekoliko kilometara. Moda je lake otuiti motocikl nego automobil zato to se automobil mora prvo
obiti, a tek onda pokrenuti motor. Kao i bicikli, automobili nude manje uzbuenja nego motocikli i upravljanje automobilom
ponekad zahtijeva vee znanje.

Motocikli

500,000

Auta

Bicikli

NumberofThefts

450,000
400,000
350,000
300,000
250,000
200,000
150,000
100,000
50,000
0

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

Izvor: Mayhew, Pat and colleagues (1989). Motorcycle Theft, Helmet Legislation and Displacement. Howard Journal of
Criminal Justice 28:1,8.
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

ASSESSTHEIMPACT

Daljnja literatura:

5050. Pozorno pratite dolazak novih poinitelja


Tri su principa ovog Prirunika: (1) probleme ne stvaraju
samo poinitelji; (2) osobe ne mogu initi krivina djela
ukoliko ne postoji struktura mogunosti koja pogoduje
injenju krivinih djela; i (3) mijenjanjem struktura
mogunosti mogue je radikalno smanjiti probleme. Iz toga
slijedi da odgovori koji su fokusirani samo na uklanjanje
poinitelja imaju ograniene efekte na probleme. Nakon to
je odreeni broj poinitelja uklonjen, moe doi do smanjenja
problema, ali kratkorono zato to e se ili prijanji poinitelji
vratiti da bi iskoristili mogunosti ili e novi poinitelji to
uraditi. To se ponekad naziva premjetanjem poinitelja.
Prirodna zamjena poinitelja moe biti spora, posebno ako su
mogunosti nejasne. Ali ako je neko ve otkrio mogunosti
koje pogoduju injenju krivinih djela, drugi e iste te
mogunosti otkriti u budunosti. I ako su prijanji poinitelji
uklonjeni tako to su osueni i na izdravanju zatvorske
kazne, neki se po odsluenju kazne mogu vratiti i iskoristiti
mogunosti.
Novi poinitelji, koje su privukle mogunosti, mogu
doprinijeti dugoronim ciklusima kriminaliteta. Primjer su
pljakai banaka u nekim dijelovima Sjedinjenih Amerikih
Drava. U periodu od nekoliko godina poinjen je veliki broj
takvih krivinih djela, a nakon toga dolazi do smanjenja opet
u periodu od nekoliko godina, da bi nakon toga dolo do
naglog porasta, kada ciklus iznova poinje. Prema jednoj tezi
o ciklusima, u godinama s najveim brojem pljaki banaka
banke poinju uvoditi mnogobrojne preventivne mjere i
mnogi poinitelji bivaju otkriveni, uhapeni i kanjeni.
Takvim nastojanjima se smanjuje broj pljaki. Nakon to je
evidentiran svega mali broj pljaki banaka tokom nekoliko
narednih godina, mjere sigurnosti u bankama poputaju,
ime se poveavaju mogunosti koje pogoduju izvrenju
pljaki. Onda novi poinitelji poinju koristiti slabije
sigurnosne mjere, poinje novi val pljaki, te nove
preventivne mjere. Ova teza skree panju na injenicu da je
za djelotvoran uinak potrebno vie od preduzimanja
redovnih mjera iz policijske nadlenosti, a rezultati
prevencije se moraju odravati da bi prevencija bila
djelotvorna.
Ustvari, esto nailazimo na opise radnji preduzetih na
rjeavanju problema koji poinju s opisom neuspjelih napora.
U svakoj situaciji ili se stari poinitelji vraaju ili novi dolaze
na njihovo mjesto. Postoje tri naina na koja su ljudi izloeni
mogunostima koje pogoduju injenju krivinih djela:
1.Izloeni su takvim mogunostima kroz svoje svakodnevne
rutine. Policija zatekne na djelu i lii slobode mladie
koji su pokuali otuiti stvari iz automobila koji je u
centru grada ostavljen otkljuan, naprimjer, ali isti
automobil sa stvarima i opremom i dalje ostaje
otkljuan na parkiralitu. Od ogromnog broja ljudi koji
se svakodnevno kreu u centru grada, mali broj e
primijetiti takva vozila i okuati se u krai. Ako uspiju,
neki meu njima e nastaviti krasti iz drugih vozila.
2.Izloeni su mogunostima koje pogoduju injenju

krivinih djela putem neformalnih mrea prijatelja


i poznanika. Osobe koje ve imaju iskustvo u
iskoritavanju prilike za injenje krivinog djela ili
prekraja nedozvoljenog naruavanja javnog reda i
mira mogu pozvati druge osobe da im pomognu ili
da osjete to iskustvo. S obzirom da smo rijetko kad
sto posto uspjeni u uklanjanju svih poinitelja na
dui vremenski period, obino postoji puno osoba
koje takve mogunosti mogu predstaviti drugima.
3.Oni otkrivaju mogunosti za injenje krivinih djela
putem regrutiranja. Preprodavac ukradene robe
moe angairati nove provalnike ukoliko ga stari
provalnici ne mogu vie snabdijevati ukradenom
robom. U sluaju organizirane prostitucije, svodnik
moe regrutirati nove prostitutke koje e popuniti
mjesta nakon odlaska bivih prostitutki. Bande
mogu u svojim redovima stare lanove zamijeniti
novim. Preprodavci droga starije odrasle dobi,
kojima sud izrie stroe kazne za posredovanje i
preprodaju droga, poeli su unajmljivati
maloljetne osobe za izvrenje najrizinijih poslova
zato to se maloljetnim osobama izriu puno blae
kazne za posjedovanje droga.
Kako ete znati da li su na djelu novi poinitelji?
Najdirektnija metoda je poreenje imena
poinitelja povezanih s problemom prije odgovora
s imenima poinitelja povezanih s problemom
nakon odgovora. Ako su imena drugaija, onda to
znai da dolaze novi poinitelji. Ali rijetko kad je
evidencija poinitelja kompletna, to stvara
potekoe u ovom pristupu. Stoga, nije jasno da li
se nova imena uistinu odnose na nove poinitelje
ili su oni dio problema od ranije, ali su tek
nedavno otkriveni.
Informativni razgovori u tome mogu pomoi.
Poinitelji vam mogu rei kada su se ukljuili u
problem, kako su se ukljuili i ko je jo ukljuen.
Takoer vam mogu dati informacije o taktinim i
drugim oblicima premjetanja kriminaliteta.
Meutim, poinitelji mogu odbiti saradnju i biti
nepouzdani (korak 10).
Detaljnim uvidom u metode koje su koritene za
poinjenje krivinih djela moete zakljuiti da li se
radi o novim poiniteljima. Ako je taktika
radikalno drugaija od dosadanje taktike, postoji
mogunost da se radi o novim poiniteljima.
Meutim, takoer postoji mogunost da su
dosadanji poinitelji promijenili taktiku.

PROCIJENITE UINAK

Daljnja
literatura:
Matthews, Roger (1997). "Developing More Effective
Strategies for Curbing Prostitution" Situational Crime
Prevention: Successful Case Studies (2nd ed.), Ronald
Clarke. Monsey, NY: Criminal Justice Press.

Kombiniranje represivnih mjera s promjenama sredine:


nadzor nad prostitutkama u slobodno vrijeme u
Finsbury Parku
Roger Matthews opisuje problem prostitucije u Finsbury Parku, u predgrau Londona. Opetovanim energinim akcijama
tokom vie godina policija nije uspjela staviti trite prostitucije pod nadzor zato to se prostitutke jednostavno vraaju u
isto podruje. Kada su paralelno s represivnim mjerama postavili uline prepreke koje su mukarcima onemoguavale da iz
automobila imaju jasan pregled i biraju prostitutke, nivo prostitucije je radikalno smanjen. Matthews sugerira da se radilo o
kombinaciji strategija uklanjanju poinitelja provoenjem mjera iz policijske nadlenosti i zaustavljanja mogunosti
injenja kanjivog djela blokiranjem pogleda ulinim preprekama koje su rezultirale padom nivoa prostitucije. Jedan bitan
razlog zbog kojeg su ove intervencije bile uspjene bio je taj to prostitutke nisu bile duboko predane tom nainu zarade za
ivot. Nekolicina meu njima su bile ovisnice ili su bile pod kontrolom svodnika. Ustvari, najei razlozi zbog kojeg se bave
prostitucijom, prema njihovim tvrdnjama, bili su mogunost vee zarade nego to bi zaradile da se bave neim drugim,
uivanje u neovisnosti i upoznavanje razliitih tipova mukaraca. Mnoge su iz drugih predgraa jeftinom eljeznicom stigle
u Finsbury Park gdje su skupa s drugim enama iznajmile sobe u jednom od mnogobrojnih pansiona ili rezidencijalnih
hotela ili su posao odraivale u automobilima klijenata. U vrijeme kada nisu radile kao prostitutke, mnoge su radile kao
konobarice, go-go plesaice na sceni ili kao prodavaice. Njihova relativno slaba predanost prostituciji i alternativni naini
zarade moda objanjavaju zato su istraivai pronali vrlo malo dokaza o premjetanju prostitutki iz Finsbury Parka u
druga predgraa Londona.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

5151. Budite oprezni prema neoekivanim efektima


Ako ne uzmete u obzir difuziju koristi (korak 13), postoji
mogunost da drastino podcijenite efekte svoje
intervencije. Moete zakljuiti da intervencija nije
vrijedna truda ili da intervencijom nije bilo mogue
suzbiti problem. Ovo posebno vai kada difuzija
kontaminira vau kontrolnu grupu.
Kontrolne grupe pokazuju ta bi se dogodilo s problemima
da nita ne preduzmete (korak 47). One trebaju biti to
slinije tretiranoj grupi, ali ne smiju biti pod uticajem
tretmana. Ako prevencija zahvata kontrolno podruje, dobit
ete pogrean dojam da bi se stvari popravile da nije bilo
odgovora. Zbog ovako pogrenog zakljuka ete podcijeniti
djelotvornost svog programa. (Vidi korak 48 u vezi s
relevantnim pitanjima premjetanja).
Kate Bowers i Shane Johnson predlau dva naina odabira
kontrolnih podruja kada su mogui premjetanje ili difuzija
koristi. Prvi se odnosi na kreiranje dvije koncentrine zone
oko podruja tretmana. Prevencija se moe proiriti na
susjednu tampon zonu, ali bez kontaminacije vanjskog
kontrolnog podruja. Ovo je mogue ako su kontrolno
podruje i podruje tretmana vrlo slini i ako difuzija ili
premjetanje ne doseu do kontrolne zone. Ako ovi uvjeti
nisu ispunjeni, onda je potrebno koristiti opciju 2. U njoj se
koriste podruja premjetanja/difuzije u blizini podruja
tretmana, ali su kontrolna podruja na velikoj udaljenosti od
podruja tretmana i difuzije/premjetanja. Kontrole se biraju
konkretno prema slinosti s podrujem tretmana i
odvojenosti od njega. Mogue je odabrati vie kontrolnih
podruja te izraunati prosjek stopa kriminaliteta u njima.

R je broj krivinih djela ili stopa kriminaliteta u


podruju odgovora.
D je broj krivinih djela ili stopa kriminaliteta u
podruju premjetanja/difuzije.
C je broj krivinih djela ili stopa kriminaliteta u
kontrolnom podruju.
Indeksi a i b pokazuju kada je izvreno brojanje
krivinih djela; nakon ili prije nego to je odgovor
poeo. Naprimjer, Ra je stopa kriminaliteta u podruju
odgovora prije nego to je odgovor proveden; Cb je
stopa kriminaliteta u kontrolnom podruju nakon to
je odgovor proveden.

1. Da li se problem promijenio od perioda prije


do perioda nakon odgovora? Oduzmite
kriminalitet u podruju tretmana prije odgovora od
kriminaliteta u podruju tretmana nakon odgovora da
biste dobili bruto efekat (GE):

GE=Rb,Ra
Pozitivan broj pokazuje smanjenje problema. Nula
oznaava da nije bilo promjene. A negativan broj znai
da su se stvari pogorale.

2. Da li je odgovor bio vjerovatan uzrok promjene? Browers


i Johnson sugeriraju da se vidi razlika u odnosu izmeu
podruja tretmana i kontrolnog podruja prije i poslije
odgovora; to jeste, da se podijeli prije odgovora sa prije
kontrole i od toga oduzme rezultat dijeljenja poslije
odgovora sa nakon kontrole. To je neto efekat (NE).

NE=
Na slici je prikazan primjer opcije 2. Zamislite odgovor na
krau iz motornih vozila na parkiralitima u centru grada
Charlotte (korak 27). Za odgovor je odabrano jedno arite
kraa. Susjedna arita predstavljaju dobra podruja
difuzije/premjetanja. Prethodna analiza je pokazala da
eljeznika pruga koja prolazi kroz ta parkiralita doprinosi
problemu, tako da je tree arino parkiralite, koje se od iste
pruge prua prema jugu i zapadu, takoer korisno podruje
difuzije,premjetanja. Kontrolna parkiralita se ne nalaze oko
pruge i dovoljno su udaljena od podruja odgovora, zbog ega
difuzija i premjetanje nisu vjerovatni.
Da biste utvrdili cjelokupan uinak odgovora na problem
(ukljuujui i sve uinke difuzije ili premjetanja), trebate
odgovoriti na etiri pitanja. Svako pitanje ima jednostavnu
formulu. Slova u formulama prate sljedei obrazac.

Rb
Cb

Ra
Ca

Ako je neto efekat priblian nuli, odgovor vjerovatno nije


bio djelotvoran i ako je NE negativan, odgovorom su moda
stvari pogorane. U svakom sluaju, premjetanje i difuzija
su irelevantni, tako da se moete zaustaviti na odgovoru na
ovo pitanje. Ali ako je NE pozitivan, onda postoji razlog
zbog kojeg se moe vjerovati da je odgovor moda bio
uzrok poboljanju. To povlai za sobom mogunost difuzije
i premjetanja. Stoga, trebate odgovoriti na sljedee
pitanje.

Bowers i Johnson predlau ponderirani koeficijent


premjetanja (WDQ , Weighted Displacement Quotient)
za mjerenje te veliine:

Da
Ca

Db
Cb

WDQ=

,
Ra
Ca

Rb
Cb

Bowers, Kate and Shane Johnson (2003). "Measuring the


Geographical Displacement and Diffusion of Benefit Effects
of Crime Prevention Activity." Journal of Quantitative
Criminology 19(3):275,301.
Odabir kontrolnih podruja i podruja
difuzije/premjetanja

Podruja
difuzije/premjetanja

Da je stopa kriminaliteta u podruju difuzije/premjetanja


nakon programa i Db je stopa kriminaliteta u istom
podruju prije programa. Donji broj (nazivnik) je mjera
djelotvornosti odgovora, u odnosu na kontrolu.
Djelotvoran program e proizvesti negativan broj u
nazivniku. Gornji broj (brojnik) pokazuje relativnu
koliinu difuzije ili premjetanja. Brojnik je negativan
kada je prisutna difuzija, a pozitivan kada je prisutno
premjetanje. Ako je priblian nuli, onda nisu prisutni ni
difuzija ni premjetanje i WDQ je nula (to znai da
moete preskoiti pitanje broj 4). Ako je vrijednost WDQ
pozitivna, postoji difuzija (zapamtite, odnos dva
negativna broja je pozitivan), a ako je vea od jedan,
onda je efekat difuzije vei od efekta odgovora. Ako je
vrijednost WDQ negativna, to znai da je premjetanje
prisutno. Kada je WDQ izmeu nula i minus jedan,
premjetanje erodira neke, ali ne sve, efekte odgovora.
Teoretski, WDQ bi mogao biti manji od minus jedan,
ukazujui na to da je odgovor pogorao stvari. Meutim,
istraivanje sugerira da je to ipak nevjerovatna pojava.

Podruja odgovora

Kontrolna podruja

Legenda
Parkiralita
1999 LFAbyblock

nii

vii

4.Koliki je ukupni neto efekat odgovora (Total Net


Effect,TNE) (ukljuujui i difuziju I premjetanje?
Bowers i Johnson predlau da se koristi sljedea formula
za raunanje TNE:

TNE= Rb

Ca
Cb

,Ra+Db

Ca
Cb

,Da

5. Prvi dio pokazuje efekat odgovora u podruju


odgovora. to je tretman djelotvorniji, to je ovaj broj
vei. Drugi dio pokazuje nivo difuzije ili premjetanja.
Bie pozitivan kada postoji difuzija i negativan kada
postoji premjetanje. to je TNE pozitivniji, to je
odgovor djelotvorniji.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROCIJENITE UINAK

3. Kolika je relativna veliina premjetanja ili difuzije? Daljnja literatura:

5252. Oekujete preuranjen pad kriminaliteta


Poinitelji vjeruju da se mjere prevencije provode prije nego
to su, ustvari, i poele. Ovo vodi onome to se naziva
anticipativnim koristima prevencije. Iako ti anticipativni
uinci mogu biti sluajni, policija ih moe namjerno izazvati ili
pojaavati. Da bi to uspjeno postigla, policija mora imati
koristan uvid u poiniteljevu percepciju situacije i metode
zavaravanja poinitelja u pogledu istinske prirode
intervencije.
Martha Smith i njene kolege su pronali dokaze o
anticipativnim koristima u 40 posto studija o situacionoj
prevenciji iji su podaci otkrili takve koristi. Oni su
ponudili est moguih objanjenja za opservirane
anticipativne koristi:

1.Uinci pripreme,oekivanja nastaju kada poinitelji


vjeruju da je program operativan prije nego to je,
ustvari, i poeo. Naprimjer, program oznaavanja
osobnih pokretnih stvari se moe javno obznaniti, s tim
da graani jo uvijek nisu mobilizirani, ili su kamere za
video nadzor postavljene, ali se jo uvijek ne prate.

2.Uinci javne kampanje/dezinformacija nastaju kada


poinitelji na osnovu javne kampanje ili glasina vjeruju
da se provode prikrivene radnje. Percepcijom poinitelja
se moe manipulirati, barem kratkorono, putem
dezinformiranja. A osim dezinformiranja, ciljana
komunikacija moe ponekad biti djelotvorna. U jednom
projektu u Bostonu, koji je proveden da bi se smanjio
broj ubistava meu omladinom, koritena je direktna
komunikacija s potencijalnim poiniteljima kako bi ih se
upozorilo da e se protiv odreenih vidova ponaanja
preduzeti represivne mjere.

3.Uinci pripreme presijecanja nastaju kada


priprema programa prevencije podrazumijeva nadzor
nad podrujima u kojima e se provesti mjere prevencije.
Anketiranje graana moe alarmirati poinitelje. Projekti
za rjeavanje problema mogu stvoriti anticipativne
odgovore u toku faze analize ako u zajednici postoji
obimno i vidljivo istraivanje. Krajem hiljadu devetsto
osamdesetih godina, u okviru analize problema provala,
pripadnici Policijske uprave New Port News proveli su
meu graanima anketu idui od vrata do vrata u etvrti
s visokom stopom provalnih kraa. To je moda
doprinijelo smanjenju broja provala. U svojoj analizi
strategija djelotvornog policijskog djelovanja Sherman i
Eck su primijetili da je generalno utvreno da kontakti
policije s graanima putem kampanje od vrata do vrata
imaju efekat smanjenja kriminaliteta.

4. Postupno provoenje podrazumijeva provoenje


dijelova odgovora prije datuma zvaninog poetka mjera.
Evaluator moe koristiti dan 1. juni kao poetak
kompletnog programa, ali poinitelji e primijetiti
provoenje kroz faze ve u toku sedmica prije 1. juna i u
skladu s tim e mijenjati svoje ponaanje.

5. Uinci pripreme,obuke nastaju kada planiranje,


obuka i istraivanje meu graanima ine javnost ili
policiju spremnijim za rjeavanje problema i kada oni
koriste nova saznanja prije poetka provoenja
programa. Koordinirani program za spreavanje krae u
trgovinama kojim je obuhvaen veliki broj prodavnica,
naprimjer, moe poeti na planirani datum, ali razgovor
sa zaposlenima i obuka budi njihovu panju i prije toga
datuma.

6. Motivacija slubenika ili javnosti nastaje iz slinih


razloga kao i priprema i obuka, osim to su graani koji
su ukljueni u program visoko motivirani, a ne bolje
opremljeni. Vea motiviranost vodi do kvalitetnijeg
djelovanja prije provoenja odgovora.
Paljivo dokumentiranje vremenskog rasporeda provoenja
odgovora e pokazati kada je anticipativni efekat vjerovatan
(vidi korak 46).
Smith i njene kolege su takoer identificirali etiri vrste
okolnosti koje su maskirane kao anticipativni efekti, ali su,
ustvari, rezultati pogrenog tumaenja ili nepotpune analize:

1.Sezonske promjene mogu stvoriti


psuedo,anticipativne efekte kada intervencija poinje
ubrzo nakon sezonskog pada kriminaliteta. Ovaj
problem se moe eliminirati kontrolom u cilju
utvrivanja sezonskih karakteristinih obiljeja
kriminaliteta (korak 26 i 47).

2. Efekti regresije se odnose na prirodno opadanje


kriminaliteta sa ekstremnih vrijednosti koje se javlja ak i
ako nita nije preduzeto (korak 47). Ako je kriminalni
trend problema opao uslijed efekta regresije i ako je
program prevencije proveden, prirodni pad e izgledati
kao anticipativni efekat. Ispitivanjem dugoronog
prosjeka nivoa kriminaliteta (korak 26) prije odgovora,
kao to je to sugerirano u koraku 47, mogue je otkriti
efekat regresije koji je zamaskiran kao anticipativni
efekat.

vrste kriminaliteta, mogue je dobiti ono to izgleda kao


anticipativni efekat. Ovo je mogue ako je jedna vrsta
kriminaliteta prenapuhana da bi se dobila sredstva
potrebna za njeno rjeavanje, a nakon primitka
sredstava, klasifikacija se vraa na prethodnu. Ovakav
lani anticipativni efekat se moe otkriti sagledavanjem
suprotnih trendova u drugim vrstama kriminaliteta.
Pronalazak dvije sline vrste kriminaliteta sa suprotnim
trendovima ukazuje na promjene u klasifikaciji kao
mogu razlog.

4. Glaenje podataka (korak 26) da bi se otkrio trend


zamaskiran sluajnom varijacijom moe proizvesti
rezultate koji djeluju poput anticipativnih efekata. to je
iri pomini prosjek (5 perioda, umjesto 3, naprimjer) i
to je vei i nagliji pad kriminaliteta nakon intervencije,

Daljnja literatura:
Sherman,LawrenceandJohn Eck,2002,Policingfor
CrimePrevention,Pp,295,329 inEvidence,BasedCrime
Prevention,editedbyLawrenceShermanandcolleagues,
NewYork:Routledge,
Smith,
Marthaandcolleagues(2002),AnticipatoryBenefitsinCrimePre
vention,In
AnalysisforCrimePrevention,CrimePreventionStudies,Volume
13,Monsey,NewYork:CriminalJusticePress,

Anticipativni efekti javnih kampanja

Paul Barclay i kolege su procijenili efekte biciklistikih patrola na krau automobila s velikog parkiralita pored stanice gradskog
prijevoza izvan Vancouvera, u Britanskoj Kolumbiji. Kraa vozila je smanjena nakon odgovora, s tim da je ve opadala nekoliko
sedmica prije nego to su uvedene biciklistike patrole, i to od poetka javne kampanje pokrenute prije uvoenja patrola. U
ovom sluaju je anticipativni efekat moda u velikoj mjeri pridonio cjelokupnoj djelotvornosti patrola. Iako je koriten pomini
prosjek da bi se izgladila sluajna varijacija, pad u broju izvrenih kraa u periodu od poetka javne kampanje do poetka
biciklistikih patrola je prevelik da bi bio rezultat glaenja podataka.
25
Poetak javne kampanje

Period biciklistikih patrola

ReportedVehicleThefts

20

15

10

0
12345678910111213141516171819202122232425
Dvosedmini periodi:Aug,194,Aug,31,95

Izvor: Barclay, Paul and colleagues (1996) "Preventing Auto Theft in Suburban Vancouver Commuter Lots: Effects of a Bike
Patrol." Crime Prevention Studies, volume 6, Monsey, NY: Criminal Justice Press.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROCIJENITE UINAK

to je vea vjerovatnoa da e glaenje stvoriti


pseudo,anticipativni efekat. Poreenjem zaglaenih i
nezaglaenih podataka e otkriti ovakav
pseudo,anticipativni efekat.

3. Ako su podaci za odreenu vrstu kriminaliteta (A)


preuveliani kroz promjenu klasifikacije neke druge

5353. Testirajte znaajnost


Kako znate da je odgovorom smanjen problem? Veina
problema varira po intenzitetu, ak i kada se ne preduzimaju
nikakve mjere na njihovom suzbijanju. Naprimjer, u prosjeku
su sedmino poinjena 32 krivina djela otuenja motornih
vozila u centru nekog grada, ali su pritom rijetke sedmice u
kojima su poinjena tano 32 takva krivina djela. U 95 posto
sedmica izvreno je od 25 do 38 kraa, a u 5 posto sedmica
evidentirano je manje od 25 ili vie od 38 kraa. Takva
sluajna varijacija je uobiajena. Smanjenje broja krivinih
djela otuenja vozila sa prosjena 32 djela sedmino na
prosjena 24 djela se moda moe pripisati pukoj sluajnosti,
a ne odgovoru. O sluajnost mislite kao o nepredvienim
fluktuacijama kriminaliteta uslijed velikog broja manjih
uticaja, pa tako, ak i ako policija ne preduzme nikakve
mjere, ipak e doi do promjene u obimu kriminaliteta.
Test znaajnosti nam govori kolike su anse da je promjena u
obimu kriminaliteta posljedica sluajnosti. Znaajna razlika je
ona razlika koja vjerovatno nee biti posljedica sluajnosti.
Tee je razluiti da li je mala razlika znaajna nego ustanoviti
znaajnost u velikoj razlici. Takoer, tee je pronai znaajnu
razliku u uobiajeno nepostojanom kriminalistikom
problemu, ak i kada je odgovor djelotvoran. I tee je pronai
znaajnost ako razmatrate samo nekoliko sluajeva (ljudi,
mjesta, dogaaji ili vrijeme), nego kada razmatrate veliki broj
(i opet, ak i kada je odgovor djelotvoran). Ne moete
kontrolirati veliinu razlike niti nepostojanost problema, ali
ste zato moda u stanju prikupiti podatke o veem broju
sluajeva.

Uzmite u razmatranje sljedeu uobiajenu situaciju. elite


utvrditi da li je dolo do smanjenja obima kriminaliteta
nakon odgovora. Imate podatke o kriminalitetu za nekoliko
sedmica prije odgovora i podatke za nekoliko sedmica za
isto podruje nakon odgovora. Izraunate prosjek
(aritmetiku sredinu) na sedminoj osnovi za svaku skupinu
sedmica i ustanovite da je dolo do pada obima
kriminaliteta.
Slika pokazuje tri mogua rezultata. Na svakom grafikonu su
po dvije distribucije, jedna za sedmice prije odgovora i jedna za
sedmice nakon odgovora. Vertikalni stupci na svakom
grafikonu pokazuju udio sedmica sa 0, 1, 2 ili vie krivinih
djela (naprimjer, na prvom grafikonu, poinjeno je 6 krivinih
djela u 20 posto sedmica nakon odgovora). Na grafikonu A
distribucije se jedva preklapaju zato to je razlika u
aritmetikoj sredini velika, dok su standardna odstupanja dvije
grupe mala (vidi korak 22). ak i sa podacima za nekoliko
sedmica test znaajnosti moe iskljuiti sluajnost kao uzrok.
Na grafikonu B postoji vee preklapanje u distribucijama,
postoji manja razlika u aritmetikoj sredini i standardna
odstupanja su vea. Potrebno je daleko vie sluajeva da biste
otkrili nesluajnu razliku u situacijama poput ove. Na grafikonu
C postoji gotovo potpuno preklapanje, razlika u aritmetikoj
sredini je ak manja, dok su standardna odstupanja ak vea.
Znaajna razlika e se vjerovatno ovdje nai samo kroz studiju
sa velikim brojem sluajeva. Pouka je da to je manje
oigledna razlika u kriminalitetu, to e vam trebati vei broj
sluajeva da biste bili sigurni da se razlika ne moe pripisati
sluajnosti.

0,200

Udio kriminaliteta

0,150

A,Jasna razlika
Arit. sredina prije=16 std.
odstupanje=2

0,100
0,050

Arit. sred. poslije=5 std. odstupanje


=2
0,000
012345678910111213141516171819202122232425
Broj KD

0,120
Udio kriminaliteta

0,100

B,Ambiguietetna razlika

0,080
0,060

Arit. sredina prije=16 std.


odstupanje=4

0,040
0,020
0,000
0123456789101112131415161718192021222324
Broj KD

Arit. sred. poslije=10 std. odstupanje


=4

0,60

Udio kriminaliteta

0,40

Arit. sredina prije=12 std.


odstupanje=8

0,30
0,20

Arit. sredina posije=12 std.


odstupanje=8

0,10
0,00

0123456789101112131415161718192021222324
Broj KD

Teorija vjerovatnoe nam omoguava da koristimo


aritmetiku sredinu, standardno odstupanje i broj
sluajeva za raunanje vjerovatnoe da je sluajnost uzrok
razlike. Ako postoji manje od 5 posto anse da se promjena
u obimu problema moe pripisati sluajnim fluktuacijama,
onda odbacujemo objanjenje sluajnosti kao uzroka
promjene. Ovdje se 5 posto naziva nivoom znaajnosti.
Ukratko, s obzirom da je vjerovatnoa da je sluajnost
uzrok ispod nivoa znaajnosti (5 posto) kladimo se da je
neto drugo, osim sluajnosti, prouzroilo promjenu. Iako
je 5 posto konvencionalni nivo znaajnosti, moete
odabrati i stroi nivo, naprimjer, 1 posto. to je nivo
znaajnosti stroi, po vaem izboru, vea je vjerovatnoa
da ete pogreno zakljuiti da je odgovor bio
nedjelotvoran, dok je, ustvari, odgovor bio djelotvoran.
Ovakva vrsta greke se naziva lano negativno (vidi korak
37). Moete odabrati strog nivo znaajnosti ako su trokovi
odgovora toliko visoki da morate biti potpuno uvjereni u
njegovu djelotvornost.
Analitiari povremeno koriste manje strog nivo znaajnosti,
kao naprimjer, 10 posto. to odaberete manje strog nivo
znaajnosti, vea je mogunost da ete pogreno podrati
odgovor koji nema efekta. Ova vrsta greke se naziva lanim
pozitivnim (vidi korak 37). Moda elite odabrati manje
strog nivo ako je problem ozbiljan, ako mjere problema nisu
posebno dobre i ako ste veoma zabrinuti oko sluajnog
odbacivanja dobrog odgovora.
Postoje dva naina upotrebe nivoa znaajnosti. U gornjem
tekstu smo ih koristili kao pragove odbacivanja: ispod nivoa
odbacujete sluajnu mogunost, a iznad nivoa je prihvatate
kao uzrok. Uvijek odaberite nivo znaajnosti prije nego to
provedete test znaajnosti kako biste izbjegli poigravanje s
brojevima, a da biste dobili eljeni rezultat.
Da biste napravili izbor na osnovu injenica, uvijek je bolje
koristiti nivo znaajnosti kao pomo pri odluivanju, skupa s
drugim injenicama (ozbiljnost problema, trokovi programa
prevencije, apsolutno smanjenje problema, itd.). Mnoge

nauke, kao medicina naprimjer, slijede ovaj pristup. Ako i vi


slijedite ovaj pristup, koristite vrijednost p umjesto testa
znaajnosti. Vrijednost p je tana vjerovatnoa da je promjena
problema sluajna. Tako vam vrijednost p od 0,062 govori da
ima oko 6 posto anse da ete prihvatanjem odgovora
napraviti lano pozitivnu greku. To bi se moglo
otprilike protumaiti tako da e u 100 takvih primjera odluka
da se sluajnost odbaci u korist odgovora biti pogrena oko
est puta. Da li ete se vi ili vae kolege na to kladiti zavisi o
velikom broju stvari.
Vano je napraviti razliku izmeu znaajnog i sadrajnog.
Znaajan znai da se razlika vjerovatno ne moe pripisati
sluajnosti. Sadrajan znai da je razlika dovoljno velika da
bude bitna. Sa dovoljnim brojem sluajeva ak je i vrlo mala
razlika znaajna. Ali to ne znai da je vrijedna truda. Znaajnost
se moe izraunati. Sadrajnost je struna prosudba.
Istraivanje sluajnosti moe postati vrlo kompleksno s
obzirom na to da postoji veliki broj razliitih vrsta testova
znaajnosti za veliki broj rjeenja. Postoje vrlo korisne web
stranice, kao i knjige, koje vam mogu pomoi da napravite
izbor i postoji veliki broj statistikih softverskih programa koje
moete upotrijebiti za potrebno raunanje. Ali ako puno toga
zavisi o ishodu testa znaajnosti ili vrijednosti p, a nije vam
dobro poznata teorija vjerovatnoe ili statistika, trebate
potraiti strunu pomo univerziteta ili drugih institucija koje
redovito obavljaju statistika raunanja.

Daljnja literatura:
Crow, Edwin and colleagues (1960). Statistics Manual.
New York: Dover.

Website with many useful statistical links


www,prndata,com/statistics_sites,htm

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

PROCIJENITE UINAK

C. Vjerovatno sluajna razlika

0,50

5454. Ispriajte jasnu priu


Svrha onoga to radite je da pomognete drugima da donesu bolje odluke. Da biste pomogli onima koji donose odluke, vaa pria
mora biti vrlo jasna i poi od vanog pitanja do moguih odgovora i dalje do djelotvorne akcije. Da biste djelotvorno
komunicirali, trebate znati ko vam je publika i poznavati pitanja na koja ona eli uti odgovore. Vaa pria treba biti usmjerena
na njihove konkretne potrebe. Ova pria se moe ispriati kroz pisani izvjetaj ili usmenu prezentaciju (vidi korak 58).
Nemojte jednostavno prepriavati ta ste uradili na otkrivanju, analizi, odgovoru ili procjeni. To je dosadno i ne pomae
nikome da na osnovu vaeg rada donese odluku koja se moe provesti u djelo. Svoje analitike radnje morate prevesti
u priu usmjerenu na potrebe onih kojima se obraate.
Va rad moe pomoi da se nau odgovori na etiri osnovna pitanja. Ona odgovaraju fazama procesa SARA:

1.
2.
3.

4.

Kakva je priroda problema? (opaanje)


ta je uzrok problema? (analiza)
ta je potrebno uiniti da bi se problem rijeio? (odgovor)
Da li je odgovor doveo do smanjenja obima problema? (procjena)

Jasno je da ova pitanja moraju biti konkretnije postavljena na osnovu injenica problema koji je predmet razmatranja.
Lokalni stanovnici, naprimjer, ale se na buku u nonim satima i na bacanje otpadaka po ulici. Umjesto openitog pitanja
vezanog za opaanje, mogli biste postaviti niz konkretnih pitanja na osnovu CHEERS testa (korak 14):

Kakva je priroda sluajeva izazivanja buke? (doagaaji)


Na koji nain su ti sluajevi slini? (slinost)
Da li se ponavljaju sluajevi izazivanja buke u nonim satima i sluajevi bacanja otpadaka na koje se graani ale?
(ponavljanje)
Ko izaziva te sluajeve, kada i gdje? (zajednica)
Na koji nain ti sluajevi uznemiruju graane? (teta)
Ko oekuje od policije da rijei taj problem? (oekivanje)
Da biste odgovorili na openito pitanje kakva je priroda sluajeva izazivanja buke? potrebno je da odgovorite na
konkretnija pitanja.

Va prvi zadatak u prianju cjelovite prie je da odluite o tome na koju vrstu pitanja nastojite odgovoriti. Dalje, trebate
pokuati da strukturirate svoju priu oko osnovnih teorija i pristupa opisanih u ovom Priruniku (npr. CHEERS test, trokut
kriminaliteta ili pravilo 80,20). To su okviri. Okvir je ljutura prie koja povezuje viestruke faktore koji meusobno djeluju i
koja se moe primijeniti na razliite probleme. Va odabir okvira zavisi o problemu, vaim nalazima i potrebama osoba koje
donose odluke. Budite sigurni da postoji logian tok od osnovnog pitanja, preko okvira i nalaza, do odgovora. Provjerite da li
ima praznina u logici. A sada postavite svoju priu u glavnim crtama. Postoje etiri osnovna kostura prie koja mogu biti vodilja
vaem radu. Detalji prie zavise o pojedinostima vaeg problema.
Nemojte se slijepo drati tih glavnih crta; mi vam ih nudimo kao polazite koje e potai ideje. Umjesto toga, prilagodite ih
vremenu koje imate na raspolaganju i, prije svega, onome to brine one kojima se obraate. Pokuajte predvidjeti ta pitanja i u
skladu s tim izmijeniti odgovarajui kostur prie. Iako koristimo tehnike pojmove iz ovog Prirunika, moda ete u svojoj
prezentaciji koristiti obian rjenik. Ako vaa publika nije upoznata sa strunom terminologijom analitike problema, onda biste tu
terminologiju trebali koristiti samo ponekad, ili pak nikad.

etiri kostura prie


1:Kakva je priroda problema?

A.
B.

2.

3.

Organiziranje okvira , npr. CHEERS elementi.


Sistematski opis dokaza o vrsti problema i njegovom postojanju:
Kakva je priroda dogaaja?
Na koji nain su ti dogaaji slini?
Koliko esto se ti dogaaji ponavljaju?
Kada i gdje se ti dogaaji deavaju?
Ko je oteen tim dogaajima i kako?
Ko oekuje od policije da rijei problem?
C. Implikacije analize i rjeavanja problema kroz meusobnu saradnju:
Pitanja na koja je potrebno odgovoriti.
Pitanja definicija i mjerenja.
Partneri koji se trebaju ukljuiti.
D. Saetak.
ta je uzrok problema?
A. Organiziranje okvira za problem , npr., trokut analize problema.
B. Sistematian opis problema kroz odgovore na sljedea pitanja:
Ko su poinitelji?
Ko ili ta su mete?
Na kojim mjestima i u koje vrijeme se problem javlja?
ta spaja poinitelje i mete na istim mjestima?
Zato drugi ne uskoe da sprijee takve susrete?
ta omoguava ili sputava problem?
C. Implikacije za opu formu odgovora u koje se uklapaju informacije:
Pristup i nadzor nad poiniteljima.
Ponaanje rtve/mete ili njihova zatita.
Pristup objektima ili upravljanje objektima.
D. Saetak.
ta je potrebno uraditi u vezi s ovim problemom?
A. Organiziranje okvira za odgovor , npr. situaciona prevencija kriminaliteta:
Poinitelji.
Mete/rtve.
Mjesta.
B. Sistematski opis strategije odgovora:
Poveavanje rizika ili napora.
Smanjenje koristi, isprika ili provokacija.
Ko e provesti akcije, kada i gdje?
Dodatni resursi koji su potrebni.

4.

Implikacije i oekivani ishodi:


Direktni rezultati.
Premjetanje.
Difuzija.
Drugi sporedni efekti.
Kako bi se evaluacija trebala provesti.
D. Saetak.
Da li je odgovor smanjio obim problema?
A. Organiziranje okvira, npr. principi evaluacije.
B. Sistematski opis evaluacije:
Da li je odgovor proveden prema planu?
Da li se problem promijenio?
Zato postoji vjerovatnoa da je odgovor bio direktan uzrok promjene.
Veliina premjetanja, difuzije i drugih sporednih efekata.
C. Implikacije za daljnju akciju:
Da li je ovo nastojanje na rjeavanju problema kompletno?
Koje su nadalje akcije potrebne?
Da li je potrebna daljnja analiza?
Da li je potrebno mijenjati odgovor?
D. Saetak.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

KOMUNICIRAJTE EFEKTIVNO

C.

5555. Izradite jasne mape


Mape imaju vanu ulogu u prianju uvjerljivih pria o
problemima. Ali zato one trebaju biti jasne. Drugim rijeima,
mape moraju sadravati to je vie mogue relevantnih
informacija, ali nijednu irelevantnu informaciju. Postoji
nekoliko vodia o dobrim kartografskim principima (vidi okvir
i daljnju literaturu).
Ilustrirat emo koritenje mapa tokom prezentacije kroz
primjer nekoliko mapa iz projekta za rjeavanje problema
norveke policije. Slika 1 i 2 su ilustracija naina na koji je
mogue putem mapa opisati probleme i rjeenja. Johannes
Knutsson sa Nacionalne policijske akademije u Norvekoj i
Knut,Erik Svik iz Policijske uprave Vestfold su nastojali
rijeiti problem nelegalnih (tzv. divljih) taksi prijevoznika u
priobalnom gradiu Tnsberg (sa 36.000 stanovnika).
Vikendom je 30 barova bilo prepuno gostiju koji su u velikom
broju prelazili autocestu, zbog ega je ona bila zatvorena za
saobraaj petkom i subotom u veernjim i nonim satima. I
parkiralite je bilo zatvoreno. Meutim, legalnim taksi
prijevoznicima i autobusima je bilo dozvoljeno da koriste
autocestu. Neregistrirani divlji taksisti su preuzeli veinu
posla, djelimino i zastraivanjem legalnih taksi prijevoznika.
Odreeni broj tekih krivinih djela se pripisuje nelegalnim
taksistima, zbog ega su uslijedile i mnogobrojne tube.
Geografski okvir problema je prikazan na mapama na slici 1.
S lijeve strane je slika ulica. Ona sadri mnoge karakteristike
koje su irelevantne za problem, dok je veliki broj bitnih
karakteristika izostavljen. S desne strane se nalazi temeljito
redigirana verzija mape. Ona sadri samo relevantne
karakteristike iz osnovne mape, i u nju su dodane vane
karakteristike isputene iz osnovne verzije, te stoga daje
daleko jasniju sliku okruenja.
Slika 2 sadri dvije mape na kojima su sumirani zakljuci
analize i bitne karakteristike odgovora. Mapa na lijevoj
strani pokazuje primarne putne pravce nelegalnih taksi
vozila koja kupe putnike na barikadama na cesti i na
parkiralitu. Ova mapa takoer pokazuje da se autobusko
stajalite i (legalni) taksi tand nalaze predaleko od lokacije
osoba koje bi koristile njihove usluge prijevoza. Kada se
barovi zatvore poslije 3.00 sata ujutro, dolazi do velike
potranje za uslugama prijevoza i tada su nelegalni taksi
prijevoznici u najboljoj poziciji da udovolje potranji. Mapa
sa ilustracijom odgovora s desne strane na slici 2 pokazuje
kako je barijera na autocesti uklonjena da bi se sprijeilo
koritenje usluga nelegalnih taksi prijevoznika, zatim kako
su u kasnim nonim satima parkiralita blokirana kako oni
ih ne bi koristili, te kako su legalni taksi tand i autobusko
stajalite premjeteni na lokacije koje su pogodnije za
putnike. Ova mapa je bitan dio evaluacije procesa (korak
46).

Ove tri mape, kada se skupa uzmu u obzir, na lijep nain


ilustriraju prirodu problema i ta je uraeno na njegovom
rjeavanju. Rezultat ovog projekta je praktino bila
eliminacija problema s nelegalnim taksi prijevoznicima u
Tnsbergu, bez veeg naruavanja javnog reda i mira.
Knutsson i Svik su mape popratili velikim brojem dodatnih
informacija kako bi pokazali karakteristike koje inae tipini
geografski informacioni sistem (GIS) ne bi pokazao. To je
dobra praksa. Veliki broj informacija o problemima nije
pohranjen u raunare.
Ali ipak ovdje nedostaje nekoliko karakteristika kvalitetnih
mapa. Nema geografskih pravaca koji se odreuju pomou
kompasa. Meutim, pravci ne igraju ulogu o ovom problemu,
tako da njihovo nepostojanje ne utie na jasnou mapa.
Takoer nema ni skale koja bi pokazala relativnu veliinu
karakteristika mape. Zbog toga, osobe kojima to podruje
nije poznato nee biti u stanju problem u potpunosti
sagledati.

Daljnja literatura:
Boba,Rachel(2005)CrimeAnalysisandCrimeMapping: AnIntroduction,
ThousandOaks,CA:SagePublications.
Harries,Keith(1999),MappingCrime:Principleand
Practice,Washington,DC:National InstituteofJustice, CrimeMapping
ResearchCenter,
Knutsson,JohannesandKnut,ErikSvik(2004)Gypsy CabsinTnsberg,
SubmissiontotheHermanGoldstein Awards, (dostupno na
www,popcenter,org)
JerryRatcliffehasalistofmapping tipsat:
www,jratcliffe,net

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

8.

Trebate znati koje su informacije korisne vaoj publici (a koje su zbunjujue).


Mape trebaju biti jednostavne. Eliminirajte sve karakteristike koje ne doprinose razumijevanju problema.
Izbjegavajte grafikone koje privlae veu panju na svoj izgled nego na podatke.
Ukljuite detalje koji e omoguiti razumijevanje problema, ak i ako to podrazumijeva runo dodavanje informacija.
Ukljuite i skalu i, ako je potrebno, geografsku orijentaciju (obino je sjever na vrhu).
Koristite jasne gradacije da biste pokazali intenzitet arita. Naprimjer, koristite boje iji se intenzitet pojaava (od
ute do crvene) kako se problem pogorava.
Primijenite ispravnu dimenziju koncentracije kriminaliteta: takice za mjesta (ponekad i za rtve); linije za
koncentraciju du cesta i autocesta; i podruja za kvartove.
Uz mape koristite tabele i slike.

AUTOCESTA
zatvorena dionica

Centar grada 30
barova, gostiona itd

Slika1:
Lociranje problema i
Prepreke

prikaz njegovog
geografskog okvira

P=parkiralite
P=zabranjen pristup

Osnovna mapa geografskog okvira problema

AUTOCESTA
zatvorena dionica

Redigirana mapa geogr. okvira problema

AUTOCESTA
zatvorena
dionica
TAXI tand

Analiza problema i prikaz


odgovora

TAXI tand

Novi TAXI tand

Nelegalni
taksisti

Slika 2:

Dionica autoceste
privremeno
zatvorena u nonim
satima I vikendom

izmjetene prepreke

Kiosk

Premjeteno
autobusko st.

Autobusko st.
P=parkiralite
P=zabranjen
pristup

Opis problema na osnovu analize

P=parkiralite
P=zabranjen pristup

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

KOMUNICIRAJTE EFEKTIVNO

Izrada korisnih mapa

5656. Koristite jednostavne tabele


Ako su jednostavne, tabele predstavljaju djelotvoran
instrument za prianje uvjerljivih pria. Ali softver koji se
koristi za izradu tabela dodaje nepotrebne elemente koji
odvraaju panju linije i oznake za tumaenje podataka i
analitiari ne organiziraju uvijek tabele na nain na koji e
stvoriti intuitivan osjeaj.
Pretpostavimo da pokuavate predstaviti da nain na koji je
pivo izloeno olakava krau piva iz prodavnica. U nekim
prodavnicama je pivo izloeno pored ulaza, a u nekim u
stranjem dijelu prostora. Pokuavate pokazati da se pivo
manje krade u prodavnicama u kojima je pivo izloeno u
stranjem dijelu nego u prodavnicama u kojima je izloeno u
prednjem dijelu. Tabela 1 porie ovu poruku. Podaci su loe
organizirani i nain predstavljanja podataka odvlai panju.
U tabeli 2 su podaci pravilno organizirani. Postoci su u
sreditu prie. Obzirom da sirovi podaci ne prenose glavnu
priu, ali mogu biti korisni itatelju koji ih eli paljivije
sagledati, oni su predstavljeni kao sporedni tako to su
stavljeni u zagrade. Na kraju, umjesto postotaka u recima
tabele (kao u prvoj tabeli), u tabeli 2 su predstavljeni u
stupcima.
Kada god ispitujemo odnos u kojem neto moe prouzroiti
neto drugo, najbolje je u stupce staviti uzrok i postotke.
Nakon toga, napravite poreenje po recima tabele. Ovdje
odmah zapaamo da u 29 posto prodavnica u kojima je pivo
izloeno odmah do ulaza nije bilo krae piva u poreenju sa
gotovo 83 posto prodavnica u kojima je pivo izloeno u
stranjem dijelu. Nasuprot tome, u gotovo 46 posto
prodavnica u kojima je pivo izloeno pored ulaza bilo je tri ili
vie kraa, ali niti jedna kraa u prodavnicama u kojima je
pivo izloeno u stranjem dijelu.
Tabela 2 ima manje konstrukcijskih elemenata. Uklonjene su
zatamnjene linije i zamijenjene tankim. Unutar tabele jedina
preostala linija odvaja naslov od sadraja. Umjesto linija
koristi se prostor koji vodi itatelja preko redaka i niz stupce.
S obzirom da su itatelji informirani u naslovu da postoci
predstavljaju bitne brojeve (a brojevi u recima su u zagradi),
nije bilo potrebe da se navede znak za postotak u svakoj eliji
tabele. Ostaje samo stupac s ukupnom vrijednou. To
itatelju kazuje da je vaan zbir vertikalan. Na kraju, svi
postoci su zaokrueni na jednu decimalu, ime je omogueno
da se brojevi u stupcima pravilno poredaju, ime se olakava
tumaenje. Sa svim tim promjenama vei dio sadraja tabele
su podaci, a ne sam izgled tabele.
Problem obino ima vie uzroka. Ako se tabele mogu
napraviti tako da pokazuju veliki broj uzroka, jedna tabela
itaocu loe prenosi podatke kada ispitujete vie od dva
uzroka. Osnovni principi izrade tabela ostaju isti:

Svi uzroci idu u istom pravcu (obino stupci).


Zbir ide u pravcu uzroka (niz stupce).
Poreenje uzroka ide u suprotnom pravcu (preko
redaka, ako su uzroci u stupcima).

Tabela 3 se naziva trodimenzionalnom tabelom zato to


se ispituju tri stvari (prethodne dvije su bile
dvodimenzionalne). Tabela 3 daje odgovore na pitanje: da
li je odnos izmeu prostora na kojem je pivo izloeno i
kraa drugaiji za dva lanca prodavnica (Drink,Lots i
Tippers). Odgovor je da nije. Postoji isti osnovni obrazac
za oba lanca koji smo vidjeli u tabeli 2. U oba sluaja
zbrajamo vrijednosti u stupcima i poredimo prodavnice u
kojima je pivo izloeno pored ulaza sa prodavnicama u
kojima je izloeno u stranjem dijelu. To podrazumijeva da
e biti manje kraa u svim prodavnicama u kojima je pivo
izloeno u stranjem dijelu, bez obzira kojim lancima
pripadale.
Ustvari, tabela 3 prikazuje samo jednu vrstu prodavnica.
Drugi faktori takoer mogu biti konstantni ako smatramo
da su bitni. Naprimjer, prodavnice moemo grupirati po
veliini (male, srednje i velike) i posebno za svaku
kategoriju veliine analizirati odnos izmeu mjesta na
kojem je roba izloena i krae. To bi zahtijevalo tri tabele, a
u suprotnom vae isti principi.
Obratite panju na jo nekoliko karakteristika tabele 3:

Ako dodate sirove podatke (u zagradi) u elije tabele


za lanac Drink,Lots njihovim odgovarajuim elijama
pod Tippers, dobit ete sirove brojeve u tabeli 2.
Drugim rijeima, tabela 2 je saet prikaz tabele 3. Ali
ne moete izvesti tabelu 3 iz tabele 2.

S obzirom da tabela 3 sadri dva mogua uzroka


problema, dodali smo vertikalnu liniju da bismo
privukli panju na dvije vrste prodavnica.

Nazivi redaka se odnose na obje vrste prodavnica,


pa nije bilo potrebe za ponavljanjem

Zbog zaokruivanja postotaka, zbir ponekad prelazi


100. Takva manja odstupanja su rijetko
zabrinjavajua.

I Ako rutinski proizvodite iste tabele za iste osobe koje


donose odluke, prikaite ih kroz nekoliko razliitih formata
tabela sa istim podacima. Odredite koji im format najvie
pomae i onda koristite taj standardni format.

Mjesto na kojem je izloeno


Broj prijavljenih kraa
0
1,2
3 ili vie
Ukupno

Prednji
dio

Stranji
dio

Ukupno

7(17,5%)
6(46,15%)
11(100%)
24(37,5%)

33(82,5%)
7(53,85%)
0(0%)
40(62,5%)

40
13
11
64

Tabela 2:Postotak prodavnica s prijavljenim kraama piva


(brojevi u zagradi)
Mjesto na kojem je
izloeno

Krae u junu
0
1,2
3 ili vie
Ukupno

Prednji dio
29,2 (7)
25,0 (6)
45,8 (11)
100,0 (24)

Stranji dio
82,5 (33)
29,2 (7)
0,0 (0)
100,1 (40)

Tabela 3:Postotak prodavnica sa prijavljenim kraama piva po maloprodajnim


lancima (brojevi u zagradi)

Krae u junu
0
1,2
3 ili vie
Ukupno

Lanac Drink,Lots
Prednji dio
Stranji dio
30,8 (4)
84,2 (16)
23,1 (3)
15,8 (3)
46,2 (6)
0,0 (0)
100,1 (13)
100,0 (19)

Lanac Tippers
Prednji dio
Stranji dio
27,3 (3)
81,0 (17)
27,3 (3)
19,0 (4)
45,5 (5)
0,0 (0)
100,1 (11)
100,0 (21)

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

KOMUNICIRAJTE EFEKTIVNO

Tabela 1:Lokacija i kraa piva (juni)

5757. Koristite jednostavne slike


Kao tabele i mape, slike i grafikoni predstavljaju djelotvorne
instrumente za prijenos informacija, ali samo ako su
jednostavni. Sve slike se sastoje od dva dijela, konstrukcijskih
elemenata i sadraja. Sadraj su informacije koje elite
prenijeti drugima. Svrha konstrukcijskih elemenata je da se
sadraj protumai brzo, lako i tano. Jednostavnost znai
minimalan broj elemenata. Najea greka je dodavanje
elemenata koji se direktno mijeaju u sadraj. Ilustracije radi,
poet emo s primjerom slike loeg dizajna. Zatim emo
pokazati kako slike postaju jasnije i snanije kada su
jednostavnije.

Ovaj grafikon ima jo nekoliko karakteristika koje oteavaju


njegovo koritenje: osjenane boje na povrini, koje
oznaavaju kontraste izmeu stupaca i pozadine: suvine
nazive stupaca; nazive vertikalne ose; i horizontalne linije
koje odvraaju panju. Okvir oko grafikona je nepotreban.
Jednostavan stubasti grafikon na slici 3 prenosi informacije
vrlo efikasno zato to su sve zbunjujue karakteristike na
slici 2 uklonjene. Da elimo da svaki stupac pokae taan
postotak, oznake bismo mogli staviti na vrh stupaca. Ali u
tom sluaju trebamo ukloniti vertikalnu osu, zato to ta
karakteristika prenosi iste informacije.

Slika 1 je tortni grafikon koji treba pokazati metode koje su


provalnici koristili da bi uli u kue. 3D prikaz izvre smisao
poruke. Kao to emo vidjeti kasnije, vrata su najvei
problem, a prozor stranjeg dijela kue je na etvrtom mjestu,
iza ostalog, kao odabir mjesta ulaska u kue. 3D efekat daje
vei znaaj isjecima s prednje strane (u ovom primjeru,
prozori s prednje strane, najmanje vjerovatna taka ulaska),
dok smanjuje znaaj isjeaka otpozadi. Jedina dragocjena
karakteristika tortnog grafikona je ta to on pokazuje kako
dijelovi doprinose cjelini. To se gubi kada se koristi 3D efekat.
Napominjemo da je potrebno koristiti razliite sjene i obrasce
da biste pokazali est kategorija, to poveava nejasnoi.

Osim toga, podaci na slici 3 su reorganizirani. Umjesto


neobraenih brojano iskazanih podataka o provalama,
grafikon pokazuje postotak od ukupne vrijednosti. Ovo govori
o dvije stvari: koje su metode uestalije i koji dio cjeline svaki
metod predstavlja. Ako trebate pokazati relativan doprinos
cjelini, koristite postotke u stubastom, a ne u tortnom
grafikonu.

Slika 2 pokazuje izvrtanje slike 3D efektom na stubastom


grafikonu. Poreenje visine stubaca je teko zato to je
potrebno napraviti odabir izmeu prednje gornje ivice i
stranje gornje ivice stubaca. 3D efekti se nikad ne smiju
koristiti.

Druga karakteristika slike 3 je ta to su kategorije poredane


na smislen nain: od najveeg do najmanjeg. Ovo ukazuje na
ta vai itatelji trebaju fokusirati panju. Teko je prenijeti
smislen redoslijed putem tortnog grafikona zato to on nema
oiglednog poetka ni kraja. Uistinu nema potrebe koristiti
tortni grafikon zato to stubasti grafikon moe bolje prenijeti
poruku. Kada imate podatke u kategorijama, stubasti
grafikoni su jednostavni i djelotvorni.

Slika 1: Metode ulaska

Slika 2: Metode ulaska


54

60
prednji ulaz

stranji ulaz

50
40

31

30
20
drugo
stranji prozor

nepoznato
prednji prozor

10

20

16

0
prednji
prozor

str.
prozor

pred.

vrata

str.
vrata

drugo nepoznato

Zadnja slika oslikava linijski grafikon. On se tipino koristi


kada se podaci prate kroz odreeno vrijeme. Na slici 4
podaci se odnose na estomjeseni period. Takice
predstavljaju broj provala, a linije oznaavaju neprekidnu
povezanost tokom vremena. Trebate dati naziv vertikalnoj
osi kako bi sama slika ispriala priu. Na ovoj slici je sam
pogled dovoljan da se vidi da vertikalna osa pokazuje broj
provala, a ne stopu provala.

Ako preferirate da pokaete broj dogaaja u svakom


vremenskom periodu, oznaite takice, ali uklonite
vertikalnu osu: ona je sada suvina. Meutim, budite
paljivi. Numerike oznake u svakoj vremenskoj taki
oteavaju itanje grafikona. Ako na jednoj slici ima vie
grafikona (naprimjer, trend provala na teritoriji u
nadlenosti nekoliko policijskih uprava), vodite rauna o
tome da razliite linije budu jasno oznaene i lako uoljive
na grafikonu.

Daljnja literatura:
Kosslyn, Stephen (1994). Elements of Graph Design. New York:
W. H. Freeman.

Slika 4:Broj provala u opadanju

Slika 3: Vrata su problem


60

45,0
40,0
35,0
30,0

50
Broj provala

40

20,0
15,0
10,0
5,0
vrata

vrata

30
20
10

prozor

0 april

maj

juni

juli

august

sept

Dizajniranje efikasnih slika

Slike trebaju biti jednostavne. Nemojte ukljuivati previe elemenata.


Nemojte koristiti bespotrebne efekte, kao to je 3D.
Izbjegavajte tortne grafikone.
Koristite stubaste grafikone za podatke koji dolaze u kategorijama.
Koristite linijske grafikone za trendove tokom odreenog vremena.
Efikasno koristite nazive.
Paljivo odaberite naslove.
Neka svaki grafikon bude jasan za sebe, bez oslanjanja na
informacije iz teksta.

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

KOMUNICIRAJTE EFEKTIVNO

Nemojte zaboraviti naziv slike. Na slici 3 naziv jasno kazuje


priu. Ne samo da je to daleko interesantnije od metoda
ulaska, nego cijelu priu ini jasnom. Ukratko, slika 3 moe
biti sama. Bez itanja dodatnog teksta, itatelj shvata o
emu se radi.

5858. Neka vaa prezentacija nosi snanu poruku


Prezentacija treba poeti sa osnovnim pitanjem.
Koristite okvir za kretanje kroz opis vaih nalaza i
prezentaciju zavrite s nekoliko konkretnih zakljuaka
(vidi korak 54). Grafiki materijal bi trebao biti
pripremljen u skladu sa smjernicama iz koraka 55,57.
U ovom koraku emo se fokusirati na ono to elite
drugima prenijeti. U koraku 59 emo vidjeti kako se
prezentacija izlae i kako se koristi PowerPoint.
Osnovni fokus vae prezentacije treba biti odgovor na konkretna
pitanja koja e pomoi pri donoenju odluka i treba se sastojati od
sljedeeg:

Nekoliko dijapozitiva s tekstom usmjerenim na vau


poruku.

Grafiki motiv ili dijapozitiv s osnovnim napomenama


kako bi oni koji vas sluaju ostali fokusirani na priu.
Dijapozitivi su ilustracija prezentacije onoga do ega ste doli
tokom analitikih radnji. Govornik, inspektor Smith, ima dva
cilja. Prvi je odgovoriti na pitanje: ta je uzrok ovom
problemu? Drugi je otvoriti diskusiju o moguim
odgovorima. U naslovu dijapozitiva je postavljeno pitanje (i
predstavljen je govornik). Taj dijapozitiv i dijapozitivi 2 i 4
predstavljaju uvod. Dijapozitivom 2 se naglaava nekoliko ve
usaglaenih pitanja koja slue kao temelj onoga to slijedi. U
dijapozitivu 3 su osnovne crte prezentacije, a u dijapozitivu 4
je sumirano prikupljanje podataka.
Okvir je predstavljen na petom dijapozitivu. Inspektor Smith
koristi trokut kriminaliteta. On povezuje sve rezultate analize
koji slijede iz prezentacije s trokutom. (Napomena: ovo je
korisno samo ako su osobe koje prate Smithovu prezentaciju
ve upoznate s trokutom. Ako nisu, onda bi Smith trebao
koristiti drugaiji okvir.) Da bi naglasio ovu poruku i da oni koji
ga prate ne bi skrenuli s teme, inspektor Smith koristi motiv
trokuta u toku cijele prezentacije rezultata, uz manje, ali bitne
modifikacije: osjenana strana i promjena boje kako se
dijapozitivi mijenjaju od meta i uvara do mjesta i upravitelja,
te dalje, do poinitelja i skrbnika. Kruna strelica na
dijapozitivu 5 pokazuje redoslijed u pravcu kazaljke na satu
po kojem e inspektor Smith predstaviti rezultate analize.
Tako na tom dijapozitivu inspektor Smith istovremeno opisuje
svoj okvir i u grubim crtama predstavlja osnovne rezultate
analize.
Na dijapozitivu 6,13 su predstavljene tabele, slike i mape
koje govore o elementima opisanim u okviru. Stubasti
grafikon moe pokazati akcije koje su preduzete radi zatite
meta. Mapa s ucrtanim lokacijama moe pokazati mjesta na
kojima problem naroito prevladava za razliku od mjesta na
kojima ne postoji. Fotografije mogu pokazati posebno vane
karakteristike tih mjesta. Tabela moe pokazati uestalost
hapenja poinitelja.

Ti nalazi su sumirani na dijapozitivu 14. Sada su sve strane


trokuta osjenane, naglaavajui da su drugi nalazi dio
vee cjeline. Na zadnjim dijapozitivima su navedene opcije
mogueg odgovora koje su u skladu s nalazima i opcije
koje to nisu. Iako inspektor Smith daje svoje struno
miljenje, namjera zadnjih dijapozitiva je da se otvori
diskusija na temelju prethodnih nalaza. A oni koji donose
odluke imaju zadnju rije po ovom pitanju.
Vano je da oni koji vas sluaju ostanu usredotoeni na iru
priu i da se ne izgube u detaljima. Postoje dvije metode
pomou kojih je to mogue: koristiti jedan motiv (kao to je to
trokut na slici) ili dijapozitiv s naglaenim osnovnim tezama.
Kada se koristi takav dijapozitiv, onda se naglaava osnovna
teza relevantna za novu temu. Tema koja e se predstaviti je
na takvom dijapozitivu naglaena, a druge su u sjeni. U
prezentaciji inspektora Smitha dijapozitiv s naglaenim tezama
bi bio pokazan etiri puta, prije svake glavne teme.
Odtampani dijapozitivi su korisni, s tim da ima i nekih
ogranienja. Na dijapozitivima moete lake napraviti izmjene
u zadnjem trenutku nego na odtampanom materijalu. Ako
oekujete izmjene, onda moda odtampani dijapozitivi nee
odgovarati slikama. Dijapozitivi u boji esto nisu itljivi na
crno-bijeloj fotokopiji. Ako koristite PowerPont, onda e
opcija crno-bijelo u izborniku odtampati vae
dijapozitive u boji privremeno prebaciti u crno-bijelu verziju
za tampanje.
Veina osoba koje donose odluke nije zainteresirana za
metode koje ste koristili u svojoj analizi problema u mjeri u
kojoj ste vi zainteresirani. Stoga, nemojte puno vremena
posveivati opisu metoda koje ste koristili, osim ukoliko to
nije cilj vae prezentacije. Umjesto toga, sumirajte osnovne
elemente (vidi dijapozitiv 4). Moete pripremiti posebne
dijapozitive o metodama, koje ete uvati kao rezervu,
ukoliko bude pitanja o metodama.

Daljnja literatura:
RAND, Guidelines for Preparing Briefings, Santa Monica,
CA, 1996,
http://www.rand.org/publications/CP/CP269/CP269.pdf
Ratcliffe, Jerry H, (2004) "Jerry's Top Ten Crime Mapping Tips."
http://www.jratcliffe.net/papers/Jerry%27s%20top%20ten
%20mapping%20tips.pdf

ta je uzrok XYZ problema?

ta je XYZ problem?

Visok broj

Analiza XYZ problema

4
Ova prezentacija prikazuje

Provedena

od strane Odjela za analitiku

Podaci iz raznih izvora


Koritene izvore podataka
Nain

organizacije podataka
ovaj problem
Mogui odgovori
Zato imamo

, Prijavljeni X dogaaji
,Razgovori sa Merchants&Shoppers
,Razgovori s poiniteljima
,Pregled snimaka video nadzora
Eksperti iz drugih uprava policije
6,13

Elementi problema XYZ

Dijapozitivi koji opisuju mete i uvare

Dijapozitivi koji opisuju mjesta i upravitelje


Mete
uvari

14

16
Mete i skrbnici

Dijapozitivi koji opisuju poinitelje i skrbnike

15
Nekonzistentni odgovori
Uzroci XYZ problema
Mete i skrbnici
a.
b.
Mjesta i upravitelji
a.
Saet prikaz prethodnih dijapozitiva u tezama
b.
Poinitelji I skrbnici
a.
b.
Konzistentni odgovori

a.
b.
Mjesta i upravitelji
a.
b.
Poinitelji i skrbnici
a.
b.
CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

KOMUNICIRAJTE EFEKTIVNO

InspektorRodney
Smith
Odjel za analitiku

prijavljenih dogaaja
sektoru Y.
Prvi put evidentiran 1986..
Redovne mjere nedovoljno efikasne.
Zajedniki I drugim policijskim upravama.
Koncentracija u

5959. Neka vaa prezentacija bude svrsishodna


Od svih profesionalnih osoba se zahtijeva da ponekad
odre prezentacije, zbog ega umijea odravanja
prezentacija postaju jednako vana kao i sposobnost
dobrog pisanja. Klju dobre prezentacije je priprema.
Nie navedene upute su preuzete iz vie izvora,
ukljuujui i nae iskustvo i dobro i loe.

Priprema
Nikad ne pokuavajte da prezentaciju improvizirate.
ak su i iskusni govornici esto nervozni, te vas stoga
ne treba brinuti napetost prije prezentacije.
Temeljita priprema vam pomae da strah drite pod
kontrolom.
1.
2.
3.
4.

5.

6.

Znajte svoju temu.


Znajte kome se obraate i ko e jo drati
prezentaciju.
Odredite duinu prezentacije.
Pripremite se tako da prezentaciju zavrite nekoliko
minuta ranije, to ne znai da ne trebate iskoristiti
kompletno vrijeme, ukoliko je to potrebno.
Odrite probu i izmjerite vrijeme.
Ponovo odrite probu, ako je to potrebno.

Na dan odravanja prezentacije provjerite salu

Projektor
Moderna oprema za prezentacije je kompleksna i lako se
kvari. Vodite rauna o tome da znate kako radi i imajte
rezervni plan. Ako nam vrijeme dozvoljava, mi uvijek prvo
testiramo opremu u sali. U toku testiranja smo zakljuili da
je korisno sjesti u razliite dijelove sale i odatle gledati
najkompleksnije dijapozitive. ak i ako ne moete nita
promijeniti, uesnike moete unaprijed upozoriti.
(Naprimjer, Vi koji sjedite na kraju sale s lijeve strane biste
moda mogli prei u sredinu sale jer u suprotnom neke
dijapozitive neete moi jasno vidjeti.)
1.
2.
3.
4.
5.

6.

Locirajte projektor na najbolju poziciju i za publiku i za


vas osobno.
Vodite rauna o tome da projektor ne blokira pogled
na ekran.
Ako je potrebno, neka vam neko pomogne da
mijenjate dijapozitive.
Vodite rauna o tome da se tekst na dijapozitivima
moe itati iz zadnjih redova.
Navucite zavjese ili zastore, ako je to potrebno.
Nikad nemojte pretpostavljati da e sve ii po planu!

Stil prezentiranja

Iako ste svjesni da je najvaniji va materijal, trebate ipak imati


Ako ste sigurni da vam je poznato okruenje u kojem
stil koji e se drugima dopasti. Barem vodite rauna o tome da
ete odrati prezentaciju, time postiete tri cilja. Prvo,
va stil ne zasjeni sadraj prezentacije. Apsolutno je vano da
nee biti iznenaenja. Drugo, moi ete napraviti plan
one koji vas sluaju tretirate s potovanjem.
za nepredvidive situacije. Tree, to vam pomae da
ostanete mirni. Ovo posebno vai kada odravate
prezentaciju na konferenciji ili na drugom mjestu izvan
1. Nemojte itati ak i ako ste pripremili tekst svoga
sjedita vae agencije. Konferencijske sale u hotelima se
izlaganja u pisanoj formi.
po svom izgledu uveliko razlikuju.
2. Govorite na osnovu zabiljeki (ako koristite kartice,
neete izgubiti nit u izlaganju).
3. Ponite s ljubaznim obraanjem (zahvalite se
1. Da li je potrebna oprema u sali?
predsjedavajuem, predstavite se, pozdravite
o Kose table
prisutne, itd.).
o Crna/bijela tabla
4. Ako je mogue, obraajte se u stojeem poloaju (to
o Kreda/debeli flomasteri
e vam pomoi da prisutne drite pod kontrolom).
o Projektori
5. Ako je prezentacija duga, moete se kretati (ali,
o Mikrofon
nemojte se nervozno kretati po sali).
o Laserski pokaziva
6. Nemojte svojim poloajem blokirati pogled na
2. Da li znate koristiti opremu?
dijapozitive.
3. Da li ste ve isprobali opremu?
7. Vodite rauna o tome da vas svi uju.
4. Da li znate gdje moete nai tehniara?
8. Nemojte govoriti prebrzo (oko 120 rijei u minuti je
5. Da li znate kako ete priguiti svjetlo?
dobar tempo).
9. Zadrite kontakt pogledom (ali ne samo s jednom
6. Da li postoji mogunost da vas publika u nekim
osobom!).
dijelovima sale nee dobro vidjeti ili uti?
10. Vodite rauna o tome da prisutni znaju kada je
pogodno vrijeme za pitanja u toku ili nakon
prezentacije.
11. Ponovite pitanja kako bi ih svi prisutni uli, dajte
koncizan odgovor i pitajte da li ste odgovorili na
pitanje.
12. Vodite rauna o tome da je materijal jasan (i da imate
dovoljno primjeraka za sve prisutne).
13. Zavrite na vrijeme.
14. Pokuajte sami u tome uivati!

Softver za prezentacije
PowerPoint i drugi softveri za prezentacije omoguavaju
uesnicima da informacije primaju istovremena na dva
naina: audio i vizuelno. Stoga postoji vea vjerovatnoa
da e kljune stvari razumjeti i zapamtiti. Ali, postoje etiri
vrste opasnosti povezane s elektronskim prezentacijama.
Prvo, to mogu biti standardizirane prezentacije koje e
ubrzo postati dosadne za sofisticiranije uesnike. Drugo,
mogu postati toliko kompleksne da e uesnici posvetiti
veu panju medijima nego poruci. Tree, to je
kompleksnost vea, to su i kvarovi uestaliji. etvrto, mogu
uesnike odvratiti od postavljanja pitanja. Za uesnike je
dosadno i gubitak vremena promatrati kako savladavate
multimedijalnu spektakularnost. Zapamtite princip: Drite
se jednostavnosti.

1.
2.
3.

4.

Nemojte iitavati tekst sa dijapozitiva ono to


govorite ne smije biti puko ponavljanje teksta.
Gledajte u uesnike a ne u dijapozitive!
Ponite s naslovom prezentacije, predstavite se
imenom i prezimenom i recite koje vam je radno
mjesto (ali ne i kvalifikacije).
Koristite samo jedan nain prijelaza preko
dijapozitiva tokom itave prezentacije i neka to bude
jednostavan prijelaz kojim neete odvui panju
prisutnih od osnovnih poruka prezentacije.

Pojedinani dijapozitivi u PowerPointu


Svaki dijapozitiv treba biti jednostavan. Teko je itati dugi
tekst na dijapozitivu. Va cilj je da svaki dijapozitiv bude
telegrafski. Svaki dijapozitiv treba usmjeriti panju na kljunu
poruku, a ne odvraati panju. Stoga, neka svaki dijapozitiv
bude lagan za praenje i razumijevanje.

1.
2.
3.

Predstavite samo jednu taku vae teme.


Iznesite samo onoliko detalja koliko je potrebno za
to pitanje i nita vie od toga.
Izbjegavajte zvune efekte, animaciju, izgled slova i
prijelaz s jednog dijapozitiva na drugi kojima ete
odvlaiti panju.

Koristite tamnu pozadinu (npr. tamno plavu) i svijetle


boje (npr. utu).
5. Koristite veliki font slova i kontrastne boje (a ne boje s
niskim kontrastom, npr. plava i tamno narandasta su
boje s niskim kontrastom, ali su zato plava i uta
dobar par kontrastnih boja).
6. Izbjegavajte tanke linije i slova koja su u slabom
kontrastu s podlogom. Ovo moe biti posebno
problem sa linijskim grafikonima i mapama.
7. Izbjegavajte previe crvene boje crvenu boju trebate
koristiti selektivno kako biste naglasili odreene
poruke.
8. Koristite grafiku, a ne rijei, kada je to mogue.
9. Koristite jasne i jednostavne fotografije, mape, slike i
tabele.
10. U tekstualnom dijelu grafike prezentacije koristite
krae teze poredane jedna ispod druge, a ne narative.
11. Vodite rauna o tome da je svaki takav tekst
povezan s glavnom porukom sa dijapozitiva.

I na kraju, osigurajte se
Pretpostavite da e stvari krenuti pogrenim tokom! Ako se
projektor pokvari, budite spremni da koristite grafoskop i
projektor. Ako se i to pokvari, koristite tampani materijal,
kao zamjenu. Ako ste spremni za takvu situaciju, bit ete
manje nervozni, a prisutni e to razumjeti.
1.
2.

3.

Izbjegavajte tehnologije koje se esto kvare, kao i one


s kojima ne znate rukovati.
Uvijek imajte rezervni plan u sluaju kvara opreme i
softvera.
Obezbijedite tampani materijal kao dodatak uz
multimedijalnu prezentaciju.

Daljnja literatura:
Ratcliffe, Jerry H, (2004) "Jerry's Top Ten PowerPoint Tips."
http://www.jratcliffe.net/papers/Jerry%27s%20top%20ten
%20powerpoint%20tips.pdf
Ratcliffe, Jerry H, (2004) "Jerry's Top Ten Presentation Tips."
http://www.jratcliffe.net/papers/Jerry%27s%20top%20ten%20
presentation%20tips.pdf

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

KOMUNICIRAJTE EFEKTIVNO

4.

6060. Dajte svoj doprinos bazi znanja


Veliki dio onoga to danas znamo o problemima bilo je
nepoznato prije 20 godina. Akumulacija znanja se umnogome
moe pripisati razmjeni znanja meu praktiarima i
istraivaima u policiji Sjedinjenih Amerikih Drava, Kanade,
Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja. U koraku 54,57
opisano je kako komunicirati sa onima koji donose odluke u
vaoj organizaciji i zajednici. Ali, dunost vam je unaprijediti
svoju profesiju razmjenom iskustva u radu takoer izvan tih
okvira.

Sveobuhvatna strategija komunikacije treba obuhvatiti


sljedee:
1.Za ljude koji su zainteresirani za detalje, tehniki izvjetaj
koji se moe preuzeti sa lako dostupne web stranice.
2.Za veliku publiku koja ima opi interes, jedan ili vie kraih
lanaka objavljenih u strunim ili popularnim asopisima, sa
referencom na web stranicu.

Postoje dva pristupa komunikaciji s kolegama. Prvi je putem


3.Za kolege iz struke i akademsku zajednicu, dui lanak
pisanog materijala. To su izvjetaji, strune periodike ili
popularni novinski lanci. Drugi je kroz prezentacije na objavljen u strunom asopisu.
strunim konferencijama i sastancima. Najefikasnija
4.Za manju ali uticajnu grupu kolega iz profesije,
strategija prijenosa informacija je kombinacija oba pristupa.
barem jedna prezentacija sa strune konferencije.
Pisani izvjetaji mogu predstavljati mnotvo detaljnih, korisnih
informacija koje drugi mogu koristiti kao referentni materijal.
Postoji nekoliko naina diseminacije informacija u pisanoj
formi. Jedan nain je objavljivanje materijala na web
stranicama, u formatu koji se moe preuzeti s interneta.
Zatim, materijal se moe objaviti u strunim periodikama.
Krai tekstovi iji je cilj privui panju javnosti mogu se
objaviti u strunim biltenima i drugim asopisima. Na kraju,
vaa poruka moe doprijeti i do ire publike ako podstiete
profesionalne novinare da piu o onome to radite. Krai i
lake dostupni tekstovi e doprijeti do ire javnosti, s tim da
sadre manje informacija.
Konferencije omoguavaju direktnu komunikaciju, pitanja i
odgovore te diskusije na temu najnovijih deavanja.
Neformalni razgovori su korisni u smislu razmjene
stajalita o idejama koje nisu jo uvijek dovoljno razvijene
da bi bile objavljene. Takoer vam omoguavaju da od
drugih strunjaka traite savjete u pogledu teih problema.
Sjedinjene Amerike Drave i Ujedinjeno Kraljevstvo
odravaju godinje konferencije na temu rada policije
usmjerenog na probleme. Takoer postoji i veliki broj analiza
kriminaliteta i odravaju se druge konferencije za pripadnike
policije irom svijeta na kojima moete predstaviti nova
saznanja o rjeavanju problema.
Na kraju, takoer trebate razmotriti i konferencije drugih
profesionalaca, posebno ako saraujete s partnerima iz
drugih oblasti. Glavni nedostaci konferencija su
ogranieno vrijeme za predstavljanje materijala,
nepostojanje detaljnih zapisnika sa konferencija koji bi se
dugorono uvali i relativno mali broj uesnika. Ali
prisutni mogu uvijek proslijediti informacije onima koji
nisu sudjelovali.

Osim toga, uvijek je korisno poslati primjerke lanaka


osobama koje su zainteresirane za temu koju istraujete.
Time ne samo da drugima prenosite svoje ideje, nego vam
pomae da dobijete tue savjete o tome kako moete svoje
ideje prenijeti drugima.
Profesionalci su posebno zainteresirani za:
1.Otkrie novih problema ili problema koji se mijenjaju.
2.Napredak u analitikim tehnikama koji moe dati odgovor na
nova pitanja ili odgovor na stara pitanja koji e biti precizniji, s
manje greaka.
3.Novi odgovori na probleme ili nove primjene starih
odgovora.
4.Dokazi o djelotvornosti, manjku djelotvornosti ili sporedni
efekti odgovora.
Svaka od ovih tema se moe obraditi kao analiza primjera
vaeg problema. Osnovni okvir za analizu primjera obuhvata
etiri stvari:
1.Nezadovoljstvo sa starom situacijom zato standardno
shvatanje ili praksa nisu dovoljni za odreene situacije.
2.Traganje za alternativama kako je otkriveno novo
shvatanje ili praksa.
3.Dokazi u prilog alternativama poreenje starih i novih
pristupa.
4.Zakljuci i implikacije saet prikaz onoga to bi ljudi
trebali uzeti u razmatranje, s obzirom na nove
informacije.

Nita vjerovatno ne moe natetiti vaem ugledu i ugledu


vaih kolega kao to to moe spoznaja drugih da nateete
injenice. Drugi mogu poi preicom ili odmah skoiti na
zakljuke. Kriminalistiki analitiari ulau svoju upornost i
integritet bez obzira to je ponekad proces rizian. Ako
ne znate odgovor ili ako samo djelimino shvatate
problem, onda to i recite. Na taj nain, kada odgovor
U tabeli je prikazano kako se ovakav okvir moe primijeniti na budete znali, ljudi e biti spremniji da povjeruju vaem
svaku od etiri teme analize primjera. Ovakve vrste analiza se strunom sudu.
mogu kombinirati onako kako to okolnosti sluaja zahtijevaju.
Nova tehnika analize problema moe otkriti novu vrstu
Dvadeset prvi vijek postaje vijek analitike u policiji i vi tome
problema, naprimjer. Pod takvim okolnostima, prve dvije
moete dati veliki doprinos. Za sto godina analitika e biti
vrste analize problema se mogu kombinirati.
vrsto ukorijenjena u rad policije i mnogo toga e se do tada
promijeniti. Tehnologija e sigurno biti drugaija. Ali, to je
Takoer, opis novog odgovora na problem moe obuhvatiti
jo vanije, oni koji dou iza nas e znati puno vie o
informacije o evaluaciji, ime se kombiniraju zadnje dvije
kriminalitetu i njegovoj prevenciji nego to mi znamo. I oni e
vrste analize primjera. Mogue su i druge kombinacije.
to znati zato to vi i ljudi poput vas postavljaju bitna pitanja,
prikupljaju i analiziraju podatke i o rezultatima izvjetavaju
Na kraju vas elimo u ime kriminalistike analitike kao
na iskren i jasan nain.
profesije i kriminologije kao discipline zamoliti sljedee. Bez
obzira koliko se trudite da vas drugi jasno shvate, nikad se
nemojte predati iskuenju da preuveliate svoje dokaze.

etiri vrste analize primjera


Okvir

1,Novi problem

2,Nova analitika
tehnika

3,Novi odgovor

4,Novi dokazi o
djelotvornosti

I, Nezadovoljstvo

Otkrie situacionih anomalija

Zato je stara tehnika

Zato je stari odgovor

Nesigurnost u djelotvornosti

ograniena

ogranien

odgovora pod odreenim


okolnostima

II, Istraivanje

Ispitivanje onog to je

Kako je nova

Kako je otkriven novi

Potekoe u evaluaciji

drugaije

Tehnika otkrivena

odgovor

odgovora pod takvim


okolnostima

III, Dokazi

IV, Zakljuci

Poreenje starog

Sistematino poreenje

Sistematino poreenje

Koritenje metode evaluacije

s novim problemom

stare tehnike sa novom

starog odgovora s novim

i rezultati

na osnovu objektivnih

na osnovu objektivnih

Kriterija

kriterija

ta to znai za rjeavanje

Okolnosti u kojima je

Okolnosti u kojima je

Okolnosti u kojima je odgovor

Problema

nova tehnika posebno

novi odgovor posebno

potreban I oekivani rezultati

Korisna

koristan

CrimeAnalysisforProblemSolversin60SmallSteps

KOMUNICIRAJTE EFEKTIVNO

Proces SARA slijedi ovakav okvir. Skeniranje otkriva


nezadovoljstvo odreenim stanjem stvari. Analitika je
traganje za novim razumijevanjem problema. Odgovor
zahtijeva sistematsko poreenje alternativnih pristupa i
odabir odreenog novog pristupa. A procjena sumira
pouke iz iskustva.

CrimeAnalysis forProblemSolversin
Pojam

60smallsteps

Definicija

Korak

3,D mapiranje

Mapiranje visoke rezolucije sa prikazom lokacija unutar objekata

Pravilo 80,20

Princip prema kojem se veliki dio od ukupnog broja dogaaja pripisuje tek
malom broju osoba ili mjesta

18, 20, 22, 30, 31, 54

Akutno arite

arita koja se iznenada javljaju, tj. nisu bila prisutna dugo vremena i nisu
hronina (vidi Hronina arita i Hronini problemi)

23

Akutno vremensko
grupiranje

Vrlo visoka koncentracija kriminaliteta u malom dijelu 24,satnog ciklusa

Akutni problemi

Prolazne skupine dogaaja koji se ponavljaju i koji mogu nestati bez


preduzimanja aktivnosti na rjeavanju problema, ali koji takoer mogu
prerasti u hronine probleme

Prilagoavanje

Analiza

Anticipativne koristi

Dugorone promjene u ponaanju prijestupnike populacije kao reakcija na


operativno,preventivne mjere

Procjena

Atraktori kriminaliteta
Ponaanja

Poticajno objanjenje

Tretmani irokog spektra

25

14

11, 46

Druga faza u procesu SARA koja obuhvata sistematsko ispitivanje problema 4, 5, 6, 7, 8, 14, 15, 16, 18,
u cilju prepoznavanja eventualnih uzroka koji se mogu otkloniti odgovorima 20, 23, 32, 33, 35, 36, 38,
44, 46, 52, 54, 55, 58, 60
Koristi od prevencije kriminaliteta koje nastaju prije poetka primjene
mjera prevencije kriminaliteta

Pseudo,anticipativne koristi Privid anticipativnih koristi uslijed izglaivanja podataka (tj. upotrebe
pominog prosjeka)
Aoristna analiza

24

Statistika metoda odreivanja 24,satnog ritma kriminaliteta kada nije


poznato tano vrijeme poinjenja krivinog djela
etvrta faza procesa SARA koja obuhvata evaluaciju djelotvornosti
odgovora
Podruja kriminalnih mogunosti koja su poiniteljima dobro poznata

11, 46, 52

52

25

1, 4, 7, 24, 37, 38, 46, 54,


55, 60
17, 28

Jedan od dva kriterija klasificiranja problema koji opisuju aspekte tete,


namjere i odnos izmeu poinitelja i mete (vidi Okruenja)

15

Objanjenje viestruke viktimizacije koje sugerira da korist koju poinitelj


prvi put ostvari protupravnom radnjom potie istog poinitelja da poini
isto djelo nad istom rtvom ili da druge poinitelje uputi na istu rtvu (vidi
Upozoravajue objanjenje)

29

Mjere prevencije kriminaliteta koje su djelotvorne za irok raspon metoda

49

injenja odreenog krivinog djela


Policijsko djelovanje prema Prijedlog strategije policijskog djelovanja bazirane na principu da manja
teoriji slomljenih prozora djela doprinose unitenju ivota u zajednici i da podstiu injenje ozbiljnijih
krivinih djela, zbog ega bi policija trebala obratiti posebnu panju na
prekraje usmjerene protiv javnog reda i mira
Tampon zona

Istraivanje parova

Sluajevi

CHEERS

Hronina arita
Hronini problemi

Rad policije u zajednici

CompStat

Sadraj
Kontrolna grupa

Kontrole (za analizu)

Zona oko nekog mjesta ili podruja. esto je to podruje oko nekog objekta,
arita ili podruja tretmana (na kojem se provode operativno,preventivne
mjere)

16, 51

Sistematino poreenje problematinih osoba, mjesta, vremena ili


dogaaja sa neproblematinim kako bi se identificirale znaajke koje su
eventualno uzrok problema. Ova vrsta istraivanja je posebno korisna kada
je vrlo mali broj od ukupnog broja sluajeva problematian

17, 32, 33

Osobe, mjesta i dogaaji koje prouavate , poinitelji, mete, rtve, objekti i


prostori, vremenski periodi (npr. mjeseci ili sedmice), krivina djela, itd. U
istraivanju parova sluajevi su problematine osobe, mjesta ili dogaaji
(vidi Istraivanje parova i Kontrole)

22, 32, 33, 37, 53

Engleski akronim za elemente definicije problema: zajednica (Community),


teta (Harm), oekivanja (Expectation), dogaaji (Events), ponavljajui
(Recurring) i slinost (Similarity)

14, 15, 54

arita koja postoje dugo vremena (vidi Akutna arita)

23

Dugoroni skup dogaaja koji se ponavljaju i koji ne pokazuju nikakve


znakove slabljenja i u velikoj mjeri su otporni na tradicionalne policijske
mjere

14

Rad policije u zajednici je fokusiran na krivina djela i prekraje protiv


javnog reda i mira kroz intervencije koje obuhvataju aspekte tradicionalnog
policijskog djelovanja, kao i prevenciju, rjeavanje problema, ukljuivanje
zajednice i partnerstva

1, 3, 4, 5

Sistem upravljanja policijom koji je zaet u New York Cityju, koji koristi
najaurnije informacije o kriminalnim obrascima (koji se esto obrauju
putem georgrafskog informacionog sistema) kako bi komandiri s
teritorijalnom nadlenou (npr. policijska etvrt ili okrug u SAD,u) bili
odgovorni za smanjenje stope kriminaliteta

3, 4, 5

Materijalne informacije u tabeli ili na slici

56, 57

Grupa osoba ili podruje koje je slino grupi ili podruju tretmana (na
kojem se provode preventivne mjere), ali na kojem se ne provode
preventivne mjere. Koristi se u evaluacijama da bi se provjerio uinak
drugih uticaja, osim preventivnih mjera, na smanjenje obima kriminaliteta
Statistike i evaluacione procedure izoliranja efekta jednog faktora na
odreeni ishod od efekta drugih faktora. Grupa osoba ili podruja nad
kojima se ne provodi odgovor, a koja se porede s grupom osoba ili
podrujem nad kojim se provodi odgovor da bi se vidjelo ta bi se dogodilo

47, 49, 51

47, 48, 49, 51

grupi nad kojom se provodi odgovor da nad njom nije preduzeta


intervencija (vidi Kontrolna grupa)
Kontrole (u istraivanju
parova)

Kontrole (nad
prijestupnicima)

U istraivanju parova kontrole su one osobe, mjesta, vrijeme ili dogaaji iji
se ishod ne istrauje, za razliku od sluajeva iji se ishod istrauje.
Naprimjer, u istraivanju parova u sluaju barova s velikim brojem fizikih
napada, sluajevi su barovi s velikim brojem napada, a kontrole su barovi s
malim brojem napada ili nijednim napadom (vidi Sluajevi i Istraivanje
parova)
Osobe i situacije koji smanjuju eventualnu spremnost ili sposobnost
poinitelja da poinu krivina djela

Korelacija

Mjera povezanosti izmeu dvije karakteristike

Trokovi

Finansijski trokovi ili napor povezani s kriminalnim dogaajima ili


preventivnim mjerama

CPTED
CRAVED

Mapiranje
kriminaliteta/mape

Prevencija kriminaliteta
putem planiranja okolia

32, 33

9, 15, 17, 39, 42, 43, 48

33

6, 12, 38, 40, 44,

Vidi Prevencija kriminaliteta putem planiranja okolia


Engleski akronim koji opisuje karakteristike stvari koje se najee kradu, a
znai stvari koje se mogu sakriti (Concealable), koje se mogu lako odnijeti
(Removable), dostupne su (Available), od vrijednosti su (Valuable), u njima
se moe uivati (Enjoyable) i lako se mogu preprodati (Disposable)
Istraivanje mogunosti geografskog irenja kriminaliteta putem
oznaavanja mjesta injenja krivinih djela na mapi. Vidi Geografski
informacioni sistemi
Paket principa koji se odnose na projektiranje i rasporeivanje sigurnih
zgrada i javnog prostora

Trokut kriminaliteta

Vidi Trokut analize problema

Kriminalno neutralna
podruja

Podruja sa adekvatnim kontrolama ponaanja koja ne privlae ni


poinitelje ni mete,

28, 31

1, 4, 5, 16, 17, 21, 23, 24,


29, 55, 58

24

8, 35, 54, 58

17

Ciklusi

Redovite fluktuacije kriminaliteta koje odgovaraju dnevnim, sedminim,


mjesenim, godinjim ili vremenski duim promjenama u ljudskoj aktivnosti

Prkos

Poinitelji osporavaju zakonitost preventivnih nastojanja i ine ak vie, a


ne manje, krivinih djela

11

Problemi tipa
jazbine(delikvencije)

Problem kojeg karakterizira znaajna prisutnost mjesta recividizma (vidi


Trokut analize problema, mjesto).Nastaje kada se novi potencijalni
poinitelji i nove potencijalne mete susretnu na mjestu kojeg karakterizira
slabo upravljanje

8, 15

Difuzno vremensko
grupiranje

Relativno jednako, ili sluajno, irenje kriminaliteta u toku 24,satnih ciklusa

Kontaminacija difuzijom

Nastaje kada difuzija koristi utie na kontrolnu grupu ili podruje u toku
evaluacije. Dovodi do podcjenjivanja tretmana (vidi Kontaminacija

22, 25, 26, 47, 50

25

51

premjetanjem)
Difuzija koristi

Difuzija koristi, vrste


kriminaliteta

Smanjenje kriminaliteta izvan fokusa sheme prevencije; multiplikator


djelotvornosti
Dodatne vrste kriminaliteta blokirane

Difuzija koristi, geografska Dodatna prevencija u odreenom geografskom prostoru


Difuzija koristi, taktina
Difuzija koristi, meta

11, 13, 38, 47, 49, 51

13

13

Dodatne metode osujeene

13

Dodatne mete zatiene

13

Difuzija koristi, vremenska Dodatna prevencija u toku odreenog vremenskog perioda

13

Difuzija,mjesta
premjetanja

Podruja koja se koriste za otkrivanje difuzije koristi i premjetanja koja su


odvojena od kontrolne grupe i tretirane grupe

51

Premjetanje

Poinitelji mijenjaju svoje ponaanje da bi osujetili operativno,preventivne


radnje

1, 4, 11, 12, 13, 38, 40, 46,


48, 49, 50, 51, 54

Kontaminacija
premjetanjem

Nastaje kada je kriminal premjeten u kontrolnu grupu ili podruje u toku


evaluacije. Dovodi do preuveliavanja djelotvornosti (vidi Kontaminacija
difuzijom)

48, 49

Kontramjere premjetanju Prevencija provedena da bi se sprijeilo oekivano premjetanje


Premjetanje, vrsta
kriminaliteta

Poinitelji mijenjaju vrstu krivinog djela

Premjetanje, geografsko Poinitelji premjetaju izvrenje krivinih djela na druga mjesta


Premjetanje, taktino

48

12, 13, 49

12, 13, 46, 48

Poinitelji mijenjaju metodu injenja krivinih djela

12, 13, 49

Poinitelji mijenjaju vrstu mete ili rtve

12, 13, 49

Premjetanje, vremensko Poinitelji pomjeraju vrijeme izvrenja krivinih djela u toku dana ili
sedmice

12, 13, 48, 49

Premjetanje, meta

Distribucija

Distribucija pokazuje koliko sluajeva, ili koji dijelovi sluaja, imaju svaku od
vrijednosti za varijablu

Problemi tipa patke (koja Problemi koje karakterizira velika prisutnost uestalih rtava (vidi Trokut
sjedi)
kriminaliteta). Nastaju kada rtve konstantno dolaze u interakciju s
potencijalnim poiniteljima na raznim mjestima, ali rtve ne jaaju vlastite
mjere predostronosti i njihovi uvari ili nisu prisutni ili su nedjelotvorni
Ivice

Granice meu podrujima u kojima ljudi ive, rade, kupuju ili trae zabavu

Omoguivai kriminaliteta Mjesta na kojima ponaanje nije u dovoljnoj mjeri propisano

22

8, 15

16
17

Okruenja

Kriterij za klasificiranje problema kojim se opisuje gdje se problem deava


(vidi Ponaanja)

15, 28, 30

Facilitatori

Fiziki predmeti, drutvene situacije ili hemijske supstance koji pomau


poiniteljima da poine krivina djela ili prekraje protiv javnog reda i mira

34

Facilitatori. hemijski

Supstance koje poveavaju sposobnost poinitelja da ignoriraju rizik, dobit


ili izgovore

34

Facilitatori, fiziki

Stvari koje poveavaju sposobnosti poinitelja, pomau im da savladaju


preventivne mjere ili potiu devijantno ponaanje

34

Facilitatori, drutveni

Situacije koje pruaju podrku koja stimulira injenje krivinih djela ili
prekraja protiv javnog reda i mira jaanjem ostvarivanja koristi od
protupravne radnje, opravdavajui izgovore za injenje krivinih djela ili
podsticanjem injenja krivinih djela

34

Objekti i prostori

Rizini objekti i prostori

Mjesta koja imaju konkretne funkcije, kao naprimjer, kole, privredni


subjekti i restorani

15, 18, 20, 23, 25, 27, 28,


30, 34, 38, 39, 42, 43, 44,
48

Objekti i prostori koji su uestala mjesta poinjenja krivinih djela i


prekraja protiv javnog reda i mira

18, 20, 23, 27, 28, 29, 34,


44

Lano negativno

Greka kojom onaj ko odluuje predvidi da se neto nee dogoditi, ali se to


dogodi. Takoer poznato i kao greka tipa 1

37, 53

Lano pozitivno

Greka kojom onaj ko donosi odluke predvidi da e se neto dogoditi, ali se


to ne dogodi. Takoer poznato i kao greka tipa 2.

37, 53

Upozoravajue objanjenje Objanjenje viestruke viktimizacije koje sugerira da su neke osobe


posebno ranjive zbog svog profesionalnog zanimanja ili vlasnitva nad
stvarima koje se najee otuuju (vidi Poticajno objanjenje)
Fokusirano vremensko
grupiranje

Grupiranje kriminaliteta u razliite vremenske okvire u toku 24,satnih


perioda

29

25

Okvir prie

Openitaljutura prie koja povezuje viestruke interaktivne faktore i koja


se moe primijeniti na razne probleme

54, 58

Generatori kriminaliteta

Podruja koja su privlana velikom broju ljudi iz razloga koja nisu povezana
s kriminalnom motivacijom

17

Geografski informacioni
sistem

Vidi GIS

GIS

Skraenica za Geografske informacione sisteme. To su kompjuterizirane


baze podataka u kojima su sve informacije povezane s geografskim
lokacijama kako bi se podaci mogli mapirati. Omoguavaju poreenja
raznih podruja i mjesta u pogledu istih informacija te ispitivanja kako dvije
ili vie informacija geografski meusobno variraju. GIS se nalazi u sreditu
svih savremenih procesa mapiranja kriminaliteta

2, 24, 29

Gradirani odgovor

Skrbnik

Home Office

arina podruja

Odgovor se poveava po intenzitetu ili formi kako se poveava broj


viestrukih viktimizacija. Intervencija koja se koristi za smanjenje viestruke
viktimizacije
Neko ko poinitelja dobro poznaje i ko je u poziciji da vri odreenu
kontrolu nad njegovim radnjama
Britansko ministarstvo unutranjih poslova s nadlenostima slinim
nadlenostima amerikog Ministarstva pravde, a koje je finansiralo veliki
broj istraivanja na temu prevencije kriminaliteta

29

25, 28

10, 19, 36, 38, 40, 41

Vrste arita koje pokazuju etvrti s koncentracijom kriminaliteta

23

arine take

Vrste arita koje pokazuju lokacije s visokim nivoima kriminaliteta

23

arine linije

Vrste arita koje pokazuju dijelove ulica s koncentracijom kriminaliteta

23

Proizvodi koji se najee Stvari koje su posebno privlane u smislu krae


kradu
arita
Hipoteze

Geografske koncentracije kriminaliteta


Odgovor na pitanje o problemu koji moe biti taan ili netaan i za koji
mogu i ne moraju postojati dokazi

18, 28, 29, 31

3, 5, 16, 17, 18, 23, 48, 55

20, 50

Evaluacija uinka

Istraivanje u cilju utvrivanja da li je odgovor uticao na problem u smislu


njegove promjene

46

Interkvartilni raspon

Gornje i donje granice 50% sluajeva centriranih oko sredinje vrijednosti

22

Resursi koji se koriste u odgovoru

46

Ulazni elementi
Intervencija

Upravitelj

Aritmetika sredina

Odgovor koji se primjenjuje na problem (takoer poznat i kao tretman ili


odgovor vidi Odgovor)

4, 7, 11, 20, 35, 40, 44, 45,


46, 47, 48, 49, 50, 51, 52

Osoba koja ima odreenu odgovornost za kontrolu ponaanja na odreenoj 5, 8, 24, 28, 30, 33, 38, 40,
lokaciji
58
Mjera sredinje tendencije, takoer poznata i kao aritmetiki prosjek, koja
se rauna zbrajanjem vrijednosti za sve sluajeve i dijeljenjem zbira s
brojem sluajeva. Korisna je za omjerne podatke i simetrine distribucije

22

Sredinja vrijednost

Mjera sredinje tendencije koja dijeli sluajeve na dvije jednake grupe, pola
ispod sredinje vrijednosti i pola iznad

22

Dominantna vrijednost

Mjera sredinje tendencije koja pokazuje vrijednost koju posjeduje najvei


broj sluajeva

22

Pomini prosjek

Metoda smanjenja sluajne fluktuacije u vremenskoj seriji preraunom


vrijednosti za svaku taku podataka na osnovu prosjeka prethodnih
vremenskih perioda (vidi Zaglaivanje)

26, 52

Oblinje ponavljanje
vorita

Nominalna skala
Odnos izgleda
Poinitelj/izvritelj

Povratnik

Mogunost

Ordinalna skala

Ishod
Konstrukcijski elementi

Putanje
Percepcije poinitelja
Mjesto

Vidi Virtualno ponavljanje

29

Odredita, kao naprimjer, dom, radno mjesto, trgovaka radnja, mjesto za


zabavu i kola (vidi Putanje)

16

Vrednuje samo naziv i ne moe se rangirati

22

Mjera povezanosti dvije karakteristike; koristan za istraivanje parova

33

Osoba koja poini krivino djelo ili prekraj protiv javnog reda i mira

Osobe koje poine veliki broj krivinih djela ili prekraja protiv javnog reda i
mira (vidi Vuk)
Skraeno za struktura mogunosti za injenje krivinih djela i
podrazumijeva fizike i drutvene aranmane koji omoguavaju injenje
krivinih djela
Mjerna skala na kojoj je mogue rangirati vrijednosti, s tim da se niti jedan
drugi matematiki proces na njih ne moe primijeniti
Efekat odgovora na problem
Linije i oznake u tabelama i na slikama (vidi Sadraj). Malo ih je potrebno za
tumaenje sadraja, a ako su prisutni u velikom broju, onda sadraj ine
nezamjetljivim.
Rute koje povezuju vorita
Kako poinitelji vide situaciju i preventivne mjere
Vrlo malo podruje, kao to su odreena adresa, ugao ulice ili prednja
strana zgrade (vidi Trokut kriminaliteta, jazbina)

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10,
11, 12, 13, 14, 15, 16, 17,
18, 21, 22, 28, 29, 30, 31,
34, 35, 36, 37, 39, 40, 41,
42, 43, 44, 46, 48, 49, 50,
52, 54, 58

3, 18, 30

9, 12, 38, 44, 48, 50

22

11, 33, 37, 46, 54

56, 57

16
11, 34
8, 12, 13, 17, 18, 20, 27,
30, 32, 38, 39, 40, 48

POP (Problem,Oriented
Policing)

Vidi Policijsko djelovanje usmjereno na probleme

Vodi za policijsko
djelovanje usmjereno na
probleme

Saet prikaz istraivanja i prakse vezane za konkretne probleme, sa


preporukama za rjeenja. Dostupno na www.popcenter.org i
www.cops.usdoj.gov

3, 19

Trokut analize problema

Grafikon sa est osnovnih elemenata teorije o rutinskoj aktivnosti ,


poinitelji, skrbnici, mete/rtve, uvari, mjesta i upravitelji i koristi se u
svrhu analize problema

8, 16

Policijsko djelovanje
usmjereno na probleme

Policijsko djelovanje koje mijenja uvjete koji doprinose ponavljanju


kriminalistikih problema, a ne oslanja se samo na odgovaranje na
incidentne situacije po njihovom nastanku, niti samo na njihovo

4, 5, 6, 8, 14, 19, 46

1, 3, 4, 5, 6, 7, 11, 15, 19,


21, 28, 38, 55, 60

osujeivanje putem preventivnog patroliranja


Evaluacija procesa

Procjena efekata provedbe odgovora

46, 47, 55

Provokacije

Fiziko ureenje prostora ili nain upravljanja mjestima koji provociraju


delikventno ponaanje

34, 38, 42, 54

Vrijednost p

Vjerovatnoa da se razlika izmeu dva statistika podatka moe pripisati


sluajnosti (vidi test znaajnosti)

53

Sluajne fluktuacije

Raspon

Stope kriminaliteta

Omjerna skala

Regresija na aritmetiku
sredinu
Odgovor

Grupa na koju se
primjenjuje odgovor
Rezultati
Rizik od kriminaliteta

SARA

Skeniranje

Scenarij

Nivo znaajnosti

Kratkorone promjene u problemima prouzroene velikim brojem vrlo


malih efekata

26, 53

Mjera disperzije koja pokazuje minimalnu i maksimalnu vrijednost u


distribuciji

22, 25

Odnos izmeu kriminaliteta i meta u odreenom podruju. Koriste se za


provjeru razlika u broju meta (vidi rizik od kriminaliteta)
Mjerna skala sa jednakim intervalima izmeu rangiranih vrijednosti i
teoretski sadrajne nule. Bilo koja matematika operacija se moe koristiti
sa podacima mjerenim na omjernoj skali
Tendencija da se abnormalno visoki ili niski nivoi kriminaliteta vrate na
svoje uobiajene nivoe

9, 17, 20, 24, 26, 27, 28,


32, 37, 42, 44, 49, 51

22

47, 52

Trea faza procesa SARA koja obuhvata osmiljavanje i provoenje


2, 4, 5, 6, 7, 14, 15, 17, 19,
intervencije u cilju smanjenja problema. Takoer se odnosi i na preventivni 20, 21, 23, 26, 29, 35, 36,
tretman ili intervenciju koja se primjenjuje (vidi Intervencija ili Tretman)
37, 38, 39, 40, 44, 45, 46,
47, 48, 49, 50, 51, 52, 53,
54, 55, 58, 60
Osobe ili mjesta koja su predmet prevencije, za razliku od kontrolne grupe

Postignute aktivnosti unutar odgovora


ansa da e meta biti involvirana u kriminalnu situaciju.

Engleski akronim za proces rjeavanja problema (vidi Skeniranje, Analiza,


Odgovor i Procjena)
Prva faza procesa SARA koja obuhvata identifikaciju, verifikaciju i
klasifikaciju problema
Standardne akcije koje poinitelji provode odreenim redoslijedom da bi
poinili krivina djela
Prag ispod kojeg se odbija mogunost da se razlika izmeu dva statistika
podatka moe pripisati sluajnosti. esto je 0,05 (ili 5%) prag ispod kojeg se

47

46
6, 16, 17, 18, 20, 21, 23,
26, 27, 28, 29, 31, 33, 34,
38, 39, 41

7, 21

1, 7, 14, 16, 18, 38, 54

35, 36

53

odbija takva mogunost (vidi Test znaajnosti)


Test znaajnosti

Situaciona prevencija
kriminaliteta
Zaglaivanje

Standardna devijacija

Standardni model

Meta

Mete u opasnosti
Vremensko grupiranje

Statistika procedura za odreivanje mogunosti pripisivanja razlike izmeu


dvije grupe brojeva sluajnosti
Nauka o smanjenju mogunosti koje pogoduju injenju krivinih djela

Podruje tretmana

Tretirana grupa

1, 13, 16, 34, 38, 41, 54

Uklanjanje sluajnih fluktuacija iz vremenske serije koritenjem pominog


prosjeka (vidi Pomini prosjek)

26, 52

Uobiajena mjera rasprenja koja je korisna za simetrine distribucije i


omjerne podatke.

22, 53

Policijsko djelovanje koje se oslanja prije svega na patroliranje, brzi odgovor


i nastavak kriminalistikog istraivanja u cilju prevencije kriminaliteta

Osoba ili predmet koji poinitelj napada, otuuje ili kojem nanosi tetu (vidi 2, 8, 10, 12, 13, 14, 15, 16,
rtva)
17, 20, 23, 25, 26, 27, 28,
29, 30, 31, 34, 35, 38, 39,
41, 44, 47, 48, 49, 52, 54,
58
Osobe ili predmeti koji su ranjivi na napad, otuenje ili oteenje
Koncentracija kriminaliteta u 24 sata (vidi Akutno, Difuzno ili Fokusirano
vremensko grupiranje)

Efekat vremenskog prozora Podcjenjivanje viestruke viktimizacije uslijed koritenja odreenog


vremenskog perioda
Tretman

53

Vidi Odgovor ili Intervencija

26, 27

25

29

48, 49, 51

Podruja na kojima se provodi odgovor, za razliku od kontrolnih podruja


(vidi Grupa nad kojom se provodi odgovor)

48, 51

Vidi Grupa nad kojom se provodi odgovor

49, 51

Trend

Nepromjenjivo poveanje, smanjenje ili stabilan nivo kriminaliteta u


odreenom vremenskom periodu

2, 20, 22, 26, 47, 49, 52, 57

Istraivanje bez parova

Poreenje problematinih osoba, mjesta, vremena ili dogaaja bez


ispitivanja slinih, ali neproblematinih osoba, mjesta, vremena ili
dogaaja. Rezultati takve studije esto su umnogome zavaravajui.

32

rtva

Ljudska meta ili vlasnik otuenih stvari ili oteene imovine (vidi Meta)

1, 2, 4, 6, 8, 10, 14, 15, 16,


18, 21, 22, 23, 25, 28, 29,
30, 31, 33, 34, 35, 36, 37,
38, 42, 44, 46, 47, 48, 54,
55

Uestala rtva

Osoba ili mjesto koje je meta viestrukih krivinih djela ili prekraja (vidi

18, 23, 28, 29

Problem tipa patke)


Viestruka viktimizacija
Virtualno ponavljanje

Proces koji dovodi do uestalih rtava


Viktimizacija meta koje su vrlo sline, ali ipak nisu identine (kao to je to
sluaj sa uestalim rtvama ili mjestima). Takoer se naziva i oblinje
ponavljanje

Problemi tipa (prodrljivog) Problemi koje karakterizira znaajno prisustvo povratnika u kriminal (vidi
vuka
Trokut kriminaliteta). Nastaje kada su poinitelji u stanju locirati
privremeno ranjive mete i mjesta

ZA VIE INFORMACIJA:
U.S. Department of Justice
Office of Community Oriented Policing Services
1100 Vermont Avenue, N.W.
Washington, D.C. 20530
Za detalje o programima COPS nazovite
COPS Office Response Center na 800.421.6770
Posjetite COPS Online na:
www.cops.usdoj.gov

FORMOREINFORMATION:
U,S,DepartmentofJustice
OfficeofCommunityOrientedPolicingServices
1100VermontAvenue,N,W,
Washington,D,C,20530
ToobtaindetailsonCOPSprograms,callthe
COPS OfficeResponseCenterat800,421,6770
VisitCOPSOnlineattheaddresslistedbelow,
www,cops,usdoj,gov

e01052683
ISBN:1,932582,52,5

CreatedDate:August8,2005

8, 28, 29, 30, 33, 38, 46

29

8, 15