Anarhija Nedostatak formalno pravnog reda, takoe i drutveni kontekst u kojem legitimni politiki

autoritet ne postoji. Nepriznavanje autoriteta, bezvlae, negiranje potrebe za politikom i dravom od

strane grupa i pojedinaca.
Anarhizam doktrina i pokret unutar socijalistike teorije i socijalistikog pokreta koji dri da je
anarhija ideal pravednog drutva, zalaganje za drutvo bez drave i privatnog vlasnitva.
Aneks dodatni lanovi kojima se reguliu neka posebna pitanja.
Aristokratija Pojam aristokratije uvodi Platon u Dravi, a poblie ga odreuje Aristotel kao
poredak u kojemu je vlast sastavljena od najboljih.
Autokratija sistem diktatorske vlasti, gdje jedna osoba posjeduje neogranienu i apsolutnu mo nad
drugima.
Autonomija samostalnost, pravo odreenog teritorija, socijalne, etnike grupacije na
samoorganizovanje i samoupravljanje kao i donoenje vlastitih pravnih propisa.
Autoritativni politiki sistem politiki sistem u kojem pojedinac ili mala grupa uiva politiku mo
bez istitucionalizovanih i efektivnih ogranienja i bez naina da se provjeri odobravanje javnosti.
Autoritet pravo da se kontroliu ili usmjeravaju akcije drugih, legitimizirani zakonom, moralnou,
obiajem ili pristankom. Politiki autoritet je legitimizirana mo koja ljudima na vlasti i institucijama
daje pravo da se slue njom.
Birako tijelo svi graani jedne zemlje koji imaju ope pravo glasa steeno roenjem, vremenom
ivljenja u nekoj zemlji, godinama ivota.
Boljevizam prvobitno struja u rusko radnikom pokretu, potom frakcija, pa samostalna politika
stranka. Poslije I svjetskog rata razvija se u uticajnu radniku ideologiju i pokret. 1917 uspostavlja se
kao dravni poredak. Ideologijsku osnovu boljevizma ini lenjinizam koji odbacuje dotad vladajui
teorijski revizionizam i politiki reformizam u socijalistikom pokretu.
Buroazija srednja klasa izmeu radnike klase i aristokratije.
Carizam (Sultanizam) sultanizam je vlast bez racionalnih i pravnih ogranienja. Nema vladavine
prava. Poslunost voama poiva na strahu i ngradama za poslunost. Niko nije imun od uticaja
sultanove despotske vlasti. Manipulacija masama je vidna najee putem ceremonija, slavljenjem i
velianjem lidera.
Cenzura akt revizije informacija i odstranjivanja materijala koji je upitan ili neprikladan.
Civilni ivot drutveni poslovi koji se odnose na graanina.
Civilno drutvo autonomni samoorganizovani dio liberalnog drutva koji je izvan formalnih politikih
i pravnih institucija , u koje drava, osim provoenja opih zakona nema pravo da se mijea.
Deklaracija akt kojim se objavljuje politiki program ili naelno miljenjeo vanim politikim i
drugim pitanjima.
Deklaracija o pravima ovjeka i graanina usvojena 26 avgusta 1789. u Parizu.
Delegiranje kondicionalno prebacivanje moi drugoj osobi ili osobama u reimima sa predstavnikim
institucijama.
Demokratija sistem vlasti u kojem konana politika mo ili suverenitet pripada narodu bilo direktno
ili putem izabranih predstavnika.
Demokratija i demokratinost politiki reim jedne drave je demokratski kad se odluke koje se tiu
cijeloga drutva donose u institucijama koje su izabrane pravednim, potenim i redovnim izborima
izmeu konkurentskih kandidata i politikih partija i to na osnovu opeg prava glasa.
Demokratski izborni sistem izbori su najznaajniji izraz narodnog suvereniteta. Oni su neophodan
uslov demokratskog uspostavljanja najvanijih organa dravne vlasti predstavnikog tijela
(parlamenta, skuptine) kao nosioca zakonodavne vlasti i efa drave kao najvieg nosioca izvrne
vlasti. Izborima se utemeljuje legitimitet ovih najvanijih organa dravne vlasti, a preko njih izvrne i
sudske vlasti. Ustavom i zakonom se ureuje izborni postupak po kome graani svojim izabranicima
povjeravaju ostvarivanje dravne vlasti.
Demokratski socijalizam pored ustanovljavanja opeg, jednakog i tajnog prava glasa prvobitno
zagovara ukidanje kapitalistikog privatnog vlasnitva.

Demos i veinsko pravilo pravilo veine je jedan od naina formiranja kolektivne volje. Ono moe
biti demokratsko samo pod pretpostavkom da vai ope pravilo glasa, te da se odluka donosi u
situacijama gdje postoji mogunost sagledavanja alternativa. Etimoloki demokratija znai narodna
vlast. Za Aristotela demos je oznaavao siromanog i odnosi se na graansko tijelo, na mnoge, na
veinu, na gomilu. Demos je u rimskom republikanskom konceptu postao populus. Postoji est moguih
interpretacija pojma narod: u znaenju svi, veina, nie klase, organska i nedjeljiva cjelina, apsolutni
veinski princip i umjereni veinski princip.
Desnica (politika) je definisana svojim politikim ciljem: sauvati postojei poredak. Postoje dva
stava: jedan je da se odri postojei poredak on se mora braniti u cjelini i odbijaju se sve promjene, a
drugi je da se naprave manji ustupci radi ouvanja onoga to se moe spasiti. Prvi stav je stav
ultrakonzervativaca i faista (ekstremna desnica), a drugi stav je karakteristian za umjerene
konzervativce (umjerena desnica).
Diktatura vlast pod vodstvom apsolutne moi pojedinca ili male grupe ljudi.
Drutvena organizacija grupa ljudi koji se udruuju slobodno i dobrovoljno u nevladino udruenje da
bi postigli zajednike interese.
Drutveni pokret kolektivna, javna, dobrovoljna, masovna, manje ili vie spontana akcija ljudi koja
izrasta iz nezadovoljenih potreba, izraava odreene sukobe interesa, pokree rjeavanje znaajnih
drutvenih pitanja i stremi manjim ili veim drutvenim promjenama.
natjeu za vlast.
Drutveni sukob konflikti ne moraju uvjek imati lo ishod, nego je mogue da poboljaju kvalitet
saradnje meu ljudima. Mogu biti funkcionalni i disfunkcionalni. Funkcionalni su oni koji poboljavaju
kvalitet odluka, stimuliu kreativnost i inovaciju. Disfunkcionalni proizvode destruktivne posljedice.
Meu nejnepoeljnije posljedice spadaju komunikacijske blokade.
Drutveni ugovor ideja Tomasa Hobsa da je to jedini nain za izlaz iz stalnog ratnog stanja. Naime
svako eli mir, ali poto niko nije siguran u namjere druge osobe najsigurnije je jedni druge smatrati
neprijateljima. Sklapanje drutvenog ugovora koji nikad stvarno nije potpisan o podreenosti svemonoj
dravi.
Drava zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada, ureena na osnovu pravila koje prihvataju
svi lanovi.
Drava i pravo moe se rei da se sa dravom pojavljuje i pravo. Ono je nastalo iz obiaja i pravila
ponaanja ljudi u drutvu. Pravo i drava su proizvod drutva i nerazdvojni su od ukupnih uslova koji se
odvijaju u njemu.
Dravljanstvo status bivanja lanom ili graaninom organiziranog politikog tijela.
Dvostranaki sistem politiki sistem u kojem se dvije velike politike stranke Ekonomska prava
kategorija prava koja se odnose na rad pojedinca i vlasnitvo, upotrebu i raspolaganje opipljivim i
neopipljivim stvarima ili monetarnim vrijednostima.
Elita je grupa osoba koje imaju utjecaj i kontrolu nad nekim ili gotovo svim sektorima drutvenog
ivota.
Elitizam pristup prema kojemu drutvom vlada odlikovana manjina (elita), koja donosi sve vanije
odluke i ima u svojim rukama svu drutvenu mo.
Entitet unutarnja politika organizaciona jedinica u BiH
Faktori demokratije ekonomski razvoj, evolucija pravnog sistema, uspostavljanje civilnog drutva i
razvijanje obrazovnog sistema. U uslovima ekonomske bijede i pravnog haosa nema demokratije.
Postojanje civilnog drutva omoguava djelovanje NVO koje utiu na razvoj demokratije. Obrazovanje
treba da je jednako za sve pripadnike drutva.
Federacija oblik dravnog ureenja sloene drave u kojem su lanice meusobno tijesno povezane u
federativnu dravu saveznim ustavom, pri emu svaka zadrava u odreenoj mjeri vlastitu samostalnost.
Federalni sistem sistem u kome je izvrena podjela moi izmeu centralne vlasti, koja ima razne
odgovornosti na viem nivou i lokalnih vlasti.
Globalizacija proces globalizacije je dio jednog jo vie meusobnog zavisnog svijeta gdje politiki,
privredni, drutveni i kulturni odnosi nisu ogranieni granicama teritorija ili drava, i ni jedna drava
nije izvan uticaja aktivnosti koje se deavaju izvan njegove direktne kontrole.

Graanin lan organizacionog politikog tijela. To je pojedinac koji je roen ili naturalizovan u nekoj
dravi, koji ima odgovornost da potuje njene zakone i ima pravo na zatitu i privilegije u skladu sa
zakonom.
Graanske dispozicije tendencije ka ponaanju koje istiu vrline javnog i privatnog karaktera, kao to
su moralna odgovornost, samodisciplina i briga za ope dobro, koje podravaju osnovne demokratske
vrijednosti i principe i pomau zdravo funkcionisanje demokratskog politikog sistema.
Graanska neposlunost oznaava javni, nenasilni, svjesni i politiki in oprean zakonu. Cilj tog
ina je da izazove promjenu zakona ili politike djelatnosti vlasti.
Graanske obaveze slobodno date, razumne obaveze graana prema osnovnim vrijednostima i
principima ustavne demokratije.
Graansko pravo tijelo zakona iji su zadatak privatna prava pojedinca.
Graanska vrlina voljnost graanina da zanemari privatne interese i line preokupacije u korist
opeg dobra.
Grana ili ogranak lokalno predstavnitvo dravne ili meunarodne organizacije ili institucije.
Graansko drutvo zajednica graana kao politika zajednica, tj. najvii oblik udruivanja slobodnih
graana radi zajednikog odluivanja u poslovima zajednice. Ono se prvenstveno odreuje kao
suprotnostmilitaristikom drutvu. Ono stremi neprestalnom civiliziranju drutvenih odnosa, tj. hoe da
bude civilizirano. Meutim, meusobni odnosi izmeu nacionalnih i uz to naoruanih drava je
neciviliziran, a militarizacija je dio strategijske politike. Dok unutar svog drutva njeguju graansko
ponaanje utemeljeno na pravnim normama, prema vani djeluju kao vojne sile. Graansko drutvo se
koncipira na slobodama graanskih incijativa i udruenja, kao to su NVO, jer one ne pripadaju
dravnom aparatu.
Grupe za pritisak to su one interesne grupe koje svoj interes nastoje ostvariti ili zatiti razliitim
pritiscima na pojedince, javnost ili strukture moi.
Historijski i teorijski preduvjeti demokratije demokratski koncept je proizvod politike prakse i teorije
o kome znamo iz izvora koje su nam ostavili Aristotel i Platon. Novost je bila upravljanje graana
dravom. Robert Dal je uoio ideje koje odreuju savremenu ustavnu demokratiju. To su historijske
pretpostavke koje imaju teorijsko vaenje: grka demokratija, rimska republikanska tradicija,
predstavnika vladavina i koncept politike jednakosti.
Grki koncept je ukljuivao slobodne ljude u procesu odluivanja, a iskljuivao ene strance i robove.
Rim je ponudio koncept mjeane vladavine (sistem konzule, senata i narodnih tribuna). Predstavnika
vladavina se rodila u Engleskoj. Lok je zahtjevao da veina mora izraziti svoj pristanak bilo drirektno,
bilo putem svojih izabranih predstavnika.
Koncept politike jednakosti je jedna od noseih ideja demokratije. To su svi ili veina podjednako
kvalifikovani da uestvuju u vlasti i odluuju o mjerama i pitanjima javne politike.
Historijski razvoj ljudskih prava ideja o ljudskim pravima ima svoje korijene u grkoj filozofiji
antike i u religiji. Svi su ljudi jednaki pred Bogom. Razvoj ove ideje moe se pratiti i podijeliti u tri
koraka: 1. Filozofski korijeni ve u antikoj grkoj filozofiji razvila se ideja o jednakosti svih ljudi,
ideja o prirodnom pravu koje pripada svakom ovjeku. Ova misao se razvila u ranom hrianstvu i
drugim religijama. Centralni znaaj za prenoenje ovih ideja u svijet politike pripada Donu Loku.
ivot, sloboda i privatno vlasnitvo su nepromjenjiva odreena prava ovjeka. Svrha svake drave je da
titi ov prirodna ljudska prava; 2. Politiko ostvarenje u okviru nacionalnih drava - Engleska je
odigrala vodeu ulogu politikog ostvarenja ljudskih prava. 1215 u Velikoj povelji slobode iznuena su
odreena prava od kralja, a 1628 zagarantovana je nepovredivost graana u dokumentu Peticija prava.
Ova su pravila vaila i za engleske kolonije, npr. SAD. U jeku borbe za nezavisnost SAD, formulisan je
Katalog ljudskih prava, prema idejama Dona Loka. Ustavno pravno ostvarenje ideje o ljudskim
pravima krenulo je iz Francuske u Evropu. Francuska revolucija 1789 je izvrila izuzetan uticaj, pa je
iste godine prihvaena Povelja o ljudskim i graanskim pravima. Veina evropskih zemalja je osnovne
ideje o ljudskim pravima iz te povelje ugradila u svoje ustave; 3. Politiko ostvarenje sa univerzalnim
pravom u UN (kako osigurati vaenje ljudskih prava irom svijeta) Zakljukom svih drava UN,
ljudska prava vie nisu bila stvar pojedinih drava, nego su postale obaveza meunarodne zajednice
drava. Ovo je sadrano u Povelji UN iz 1945. jedan od prioritetnih ciljeva OUN je zatita ljudskih
prava.

Ideologija sistem ideja, predodbi, pojmova, izraen u razliitim oblicima drutvene svijesti.
Indoktrinacija praksa instruiranja drugih o specifinim vjerovanjima ili teorijama. Moe se koristiti
kao kontrolisanje i uticanje na druge.
Interesna grupa formalne grupe koje imaju odreene ciljeve i ele uticati na javnu politiku u
demokratskim drutvima.
Institucije ureenja i uobiajene prakse koje su se razvile ili uspostavile da slue u razne svrhe i
obavljaju funkcije u korist drutva.
Institucionalizacija rjeenje nekog pitanja njegovim ukljuenjem u institucije, ime postaje dio
ureenja i uobiajene prakse koje su se razvile ili uspostavile da slue u razne svrhe i obavljaju funkcije
u korist drutva.
Interes bitna karakteristika civilnog drutva je da postoji mnogo organizacija koje doprinose
zajednikom dobru drutva, a koje nisu pod uticajem vlasti. Te grupe imaju zajednike interese. Interesi
su slini ciljevi u smislu mjera javne politike u odreenoj oblasti ivota.
Izbori postupak u kojem dravljani odreuju svoje predstavnike. Izbori su prenoenje suverenosti na
izabrano predsjednitvo, parlament, ime se stvara sistem predstavnike demokratije.
Izborne demokratije politika tijela iji se izbori smatraju slobodnim ili dovoljno slobodnim da bi se
smatrali demokratskim, ali koja ne potuju mnogo drugih osnovnih demokratskih principa.
Izborna monarhija monarhija kod kojih autoritet poiva u prvobitnim izborima.
Izvrna grana grana vlasti koja je odgovorna za implementaciju i provoenje zakona.
Izvrna vlast grana vlasti koja je odgovorna za implementaciju i provoenje zakona na dravnom
nivou, a to je Predsjednitvo.
Javnost leksiki oznaava svojstvo onoga to je javno. Skup djelatnosti kojima se zaokuplja panja
politike.
Jednostranaki sistem politiki sistem u kojem samo jedna politika stranka dominira vlast u naciji.
Jurisdikcija ogranienje ili teritorija nad kojom slubenik ili institucija vlasti ima pravedan autoritet
prema zakonu.
Kanton politika subdivizija formirana unutar Federacije BiH.
Klasa oznaava veliku grupu ljudi koja se od drugih grupa razlikuje po svom poloaju u drutvu.
Kleveta pismena izjava koja je objavljena i slui da teti ili ismije drugu osobu.
Koalicija udruenje politikih stranaka u specifine svrhe kao to je vladanje.
Kompromis dogovor u kome se suprotne pozicije nekog pitanja daju i primaju da bi se postigao
sporazum.
Komunizam taj se pojam vezuje uz Marksovu teoriju da komunizam obuhvata nauku o historiji i
drutvu, koja je utvrdila zakonitosti historijskog razvoja ukljuujui nunost propasti kapitalistikog
drutva zbog unutranjih nesavladivih suprotnosti.
Koncenzus odobravanje ili slaganje, nain politikog odluivanja pri kojemu se sve odluke donose
dogovoreno bez mogunosti preglasavanja ili nadglasavanja.
Konfederacija sloena dravna zajednica nastala na osnovu ugovora dvije ili vie samostalnih drava
u kojoj svaka drava svoju samostalnost i suverenitet, povjeravajui dio vlastitih poslova i nadlenosti
zajednikim organima.
Konflikt teko neslaganje u kojem se dvije ili vie strana nalaze.
Konzervatizam je politiko uenje koje smatra da zakoni obavezuju bez obzira na politiku
saglasnost, koje ne vjeruje u racionalnost kao osnovu pojedinanog i politikog ivota. Konzervatizam
odreuju radikalni politiki mislioci, koji brane status quo. Bez prava nema drave osnovni stav.
Korporativizam izvorno oznaava politiku doktrinu koja je utemeljena u srednjovjekovnoj
predodbi o konstituciji politike zajednice posredstvom korporacija tj. autonomno organizovanih
kolektivnih politikih subjekata.
Krivini zakon tijelo zakona koje se bavi kriminalom.
Kultura postoje dva koncepta kulture: funkcionalistiki i strukturalistiki. Funkcionalistiki koncept
istrauje nain na koji svaka kultura uobliava karakteristike pojedinaca podsredstvom drutvenih
institucija i sistema odgoja i obrazovanja. Strukturalistiki polazi od pretpostavke da je kultura jedan
logiki konstruisani model koji odreuje ponaanje pripadnika jednog drutva.

Kulturna politika oznaava ukupnost planiranih kulturnih akcija na osnovu globalne vizije
drutvenog i kulturnog razvoja, kulturnih potreba, te kulturnog standarda. Sa njom se usmjerava i
unapreuje kulturni ivot zajednice. Postoje dva modela kulturne politike: Humanistiki model koji stoji
na uvjerenju da kultura bitno odreuje pojedinca i drutvo, te trini model koji kulturne sadraje
vrednuje kao robu podvrgnutu zakonima trita.
Liberalizam politika filozofija koja krunie maksimalnu slobodu pojedinca uz koju moe postojati
organizovano drutvo, ukljuujui slobodu religije, svijesti i govora.
Liberalizam i demokratija u anglosaksonskoj tradiciji posebnu vanost imaju sloboda misli i
savjesti, osnovna prava linosti na sigurnost i svojinu i vladavina prava. U francuskoj tradiciji naglaena
je vrijednost javnog ivota, jednake politike slobode. Politiki liberalizam posebno naglaava vanost
pravila i procedure koje uesnici u saradnji prihvataju i koje smatraju da pravilno reguliu njihovo
ponaanje. Ta pravila i procedure trebaju im omoguiti nepristrasne uslove saradnje i omoguiti
racionalne koristi i dobra za uesnike.
Liberalna demokratija demokratija podrazumjeva saradnju koja znai pravedne uslove saradnje i
ideju racionalne koristi ili dobra svakog od uesnika. Dobro ureeno drutvo je efikasno regulisano
javnom politikom koncepcijom pravde. Dobro ureeno drutvo posjeduje osnovne politike i drutvene
ustanove. Demokratsko drutvo je drutvo u kojem svi prihvataju iste principe pravde i znaju da ih
prihvataju i ostali. Njegovi graani imaju normalno djelotvorno osjeanje pravde i vjeru u pravednost
ustanova.
Ljevica (politika) je definisana svojim politikim ciljem, zamjeniti postojei poredak. Postojei
poredak moe da se srui na brutalan nain, odjednom i da se zamjeni potpuno novim i to je
revolucionarni metod. Postepeno mijenjanje poretka elementom novog poretka je reformistiki metod.
Ljudska prava prava koja posjeduju sva ljudska bia samim time to su dio ovjeanstva, koja
dobijamo samim roenjem. Ljudska prava su vaea i obavezujua bez obzira na status osobe ili
pripadnost nekom drutvu ili naciji, dravi.
Ljudska prava i demokratija razvoj ljudskih prava ima demokratiju za pretpostavku, naime slobodu
naroda na samoodreenje svojih zakona podrazumjeva javnu kontrolu sva tri oblika vlasti: zakonodavne,
izvrne i sudske. Ljudska prava, raspodjela vlasti i demokratija ine jedno pravno institucionalno
jedinstvo. Politiko ostvarenje tog jedinstva je uslov humanitosti i pravednosti, slobode i dostojanstva
svakog ovjeka. Ukoliko jedan od elemena iskoi iz tog kruga, prestaje postojanje i ostalih.
Ljudska prava i pravna drava u politikoj filozofiji i pravnoj teoriji, nastanak ljudskih prava
koindicira sa nastankom moderne pravne drave. Kako u sadrajnom tako i u historijskom smislu
ljudska prava postaju sastavni dio politikih stavova i pravne prakse onda kada u politikoj filozofiji i
praksi drave dolazi do izraaja svijest i potreba da se temeljnim vrijednostima drave i drutva ne
uzimaju samo nacionalne, kolektivne, ve i specifine vrijednosti individue.
Ljudska prava u odgoju i obrazovanju Ljudska prava kao osnovni niz vrijednosti u demokratskoj
politikoj kulturi treba da budu prisutna na svim nivoima obrazovne djelatnosti. Obuka o ljudskim
pravima nije jednostavna. To je vrlo suptilna djelatnost koja ne ukljuuje i ne ostaje na principu znanja,
ve zahtjeva i praktian angaman. Obrazovanje o ljudskim pravima uz ona prava koja su formulisana,
treba da sadri obuku o idejama i osnovnim vrijednostima ljudskih prava. Prema profesoru Patrice
Canivez ljudska prava treba posmatrati kroz graanska, politika i drutvena prava. Pod graanskim on
podrazumjeva slobodu koju drava jami svakom ovjeku, bio on njen graanin ili ne, jednakost pred
zakonom, sigurnost, zatitu od samovoljne upotrebe vlasti, vlasnitvo, slobodu miljenja. Politika prava
su prava koja pojedincu, kao graaninu, daju odreenu politiku mo. Drutvena prava su prava koja
ograniavaju mo drave. To su pravo na rad, obrazovanje, minimum materijalnih sredstava.

Ljudska prava u Ustavu BiH Ustav BiH garantuje svim graanima BiH ljudska prava i slobode
prema najvanijim meunarodnim standardima, jami ravnopravnost Bonjaka, Hrvata i Srba, kao i
konstitutivnih naroda. Aneks 6 je Sporazum o ljudskim pravima. U ovom sporazumu je utvrena lista
ljudskih prava i sloboda i meunarodnih konvencija kojim se ta prava garantuju. Ta ljudska prava su:
pravo na ivot, pravo lica da ne bude odvrgnuto muenju, ni neovjenom ili poniavajuem tretmanu ili
kazni, pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili na prisilnom ili obaveznom radu, pravo na linu
slobodu i sigurnost, pravo na pravino sasluanje, pravo na privatni porodini ivot, dom i prepisku,
slobodu misli, svijesti i vjere, slobodu izraavanja, slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja sa
drugima, pravo na brak i zasnivanje porodice, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje, pravo na
slobodu kretanja i prebivalita. Za ostvarivanje prava i sloboda u BiH utvrene su institucije i
instrumenti, a to su: Komisija za ljudska prava, Dom za ljudska prava i ombdusmeni.
Mandat autoritativno nareenje ili direktiva, ukljuuje ogranienja u pogledu obima i granica, kao i
vremenskog ogranienja izvravanja pozicije nekog politikog autoriteta.
Mediji sredstva masovne komunikacije ukljuujui radio televiziju, novine, magazine i internet.
Sastavni su dio politike kulture i politike socijalizacije svakog graanina. Obilje medija stvara
ogroman broj informacija meu kojima graanin treba pronai one na osnovu kojih e stvoriti vlastite
stavove.
Mediji i politika pojava tampe je doprinijela razvoju demokratije. Pluralizam medija je pored
pluralizma politikih partija element pluralizma reima.
Mo mogunost pojedinca ili neke drutvene skupine da ostvaruje svoju volju, ili drave da ostvaruje
svoje interese. Drutvena mo je ne izostavan dio i bitan uslov opstanka svakog drutva. Drutveni
sukobi prisiljavaju pojedince i grupe da stiu mo intelektualnu, politiku, privrednu i tehniku.
Politiku mo dijele politike partije i birokratija.
Moderni ne-demokratski reimi To su autoritatizam, totalitarizam i sultanizam. Totalitarizam
karakterie totalna dominacija, tajna policija, totalitarna ideologija i teror. On nastupa ukidanjem svih
elemenata civilnog graanskog drutva. Zvanina partija ima monopol na vlast. Autoritatizam se
razlikuje od totalitarizma u 4 elementa: pluralizam, ideologija, liderski stil i modernizacija. Sultanizam
je vlast bez racionalnih i pravnih ogranienja. Nema vladavine prava. Poslunost voama poiva na
strahu i nagradama za poslunost. Niko nije imun od uticaja sultanove despotske vlasti. Manipulacija
masama je vidna najee putem ceremonija, slavljenjem i velianjem lidera.
Monarhija vlast u kojoj politika vlast pripada jednom voi pod tvrdnjom boanskog ili nasleenog
prava.
Nacija je etnika, politika, kulturna i ekonomska zajednica ljudi, koji ive na jednom podruju sa
zajednikim jezikom, historijom, tradicijom i obiajima.
Nacija Drava od nacionalnih pokreta XIX vijeka, te od stvaranja nacionalnih drava, u mnogim
jezicima se nacija izjednaava sa dravom, a esto i sa narodom.
Nacionalizam prvobitno nacionalna svijest, a kasnije ideologija, tj. politika koja u prvi red istie
naciju i njena prava nasuprot drugim nacijama.
Nadgledanje ljudskih prava smisao nadgledanja ljudskih prava je kontrola i nadzor nad vladama da
li one kre ljudska prava ili doputaju da se to ini. Taj nadzor vre meunarodni organi koji su
sastavljeni od predstavnika drava ili nezavisnih linosti te ne-vladine organizacije. UN je stvorena
nakon II svjetskog ratada bi preuzela funkciju ouvanja mira i potivanja ljudskih prava. Drave koje su
zastupljene u UN su potpisale Opu deklaraciju o ljudskim pravima. UN ne moe sprijeiti krenje
ljudskih prava ali mogu pokuati da djeluju, koliko je to god mogue, protiv krenja ljudskih prava.
Meunarodne nevladine organizacije za zatitu ljudskih prava su te koje upozoravaju UN na krenje
ljudskih prava. One odravaju mree zatitnika ljudskih prava svuda po svijetu i objavljuju izvjetaje o
krenju ljudskih prava, koji su veoma cijenjeni. Ukoliko je prekraje nainila drava, za njih je zaduen
Meunarodni sud pravde, kao najvii sudski organ UN.
Narodni suverenitet suverenitet potie od rijei supremus koja znai vrhovni, najvii. Ovaj pojam se
koristi za oznaavanje subjekata koji na odreenoj teritoriji ima najviu i nedjeljivu vlast. Razlikuju se
teorije o narodnoj, nacionalnoj, dravnoj, klasnoj ili teokratskoj suverenosti. Ope je mjesto da se u
ustavnom smislu pod pojmom narod podrazumjevaju svi graani dravljani jedne drave, koji su
jednaki u pravima i odgovornostima.

Nedemokratski sistemi politiki sistemi kod kojih mo pripada pojedincu ili manjoj grupi.
Neograniena vlast vlast koja nema restrikcija i ogranienja.
Nevladine organizacije udruenja ili organizacije koje su nezavisne od kontrole i uticaja vlasti. One
su vaan segment civilnog drutva, posebno one koje se brinu o primjeni i ostvarivanju ljudskih prava.
Odnos demokratije i jednakosti demokratija i jednakost se nalaze u tijesnom uzajamnom odnosu. Taj
odnos je uslovljen drugim pretpostavkama, a prije svega odgojem. Odgoj za demokratiju moe
doprinijeti smanjenju svih oblika drutvene nejednakosti.
Ograniena vlast vlast koja ustavno ograniava svoje razliite grane na specifine odgovornosti.
OHR i ovlatenja OHR-a Ured visokog predstavnika u BiH uspostavljen kao prelazna upravnozakonodavna funkcija meunarodnih organizacija da nadzire implementaciju Opeg okvirnog mirovnog
sporazuma o BiH.
Ope dobro ono to podrava ili unapreuje interes drutva kao cjeline, a ne dijela tog drutva.
Opozicija manjinska politika partija iji je zadatak da provjerava vladajuu stranku ili koaliciju.
Opi okvirni mirovni sporazum za BiH potpisan u Dejtonu 1995. ovim sporazumom okonan je rat
u BiH i donesen ustav BiH.
Organizacija Ujedinjenih naroda najvea svjetska organizacija koja se od svog osnivanja bavi
zatitom ljudskih, politikih, ekonomskih i socijalnih prava svih ljudi na svijetu.
Parlamentarizam u irem smislu znai sistem predstavnike vladavine u kojoj se narodna suverenost
izraava na slobodnim, opim i viestranakim izborima.
Participacija znai uestvovanje graana u procesima odluivanja i aktivnostima na svim podrujima
drutvenog ivota.
Pluralizam vjerovanje da se demokratske vrijednosti najbolje mogu ouvati u sistemu u kojem postoje
mnoge konkurentne interesne grupe.
Podjela ljudskih prava obzirom da ljudska prava obuhvataju mnogo razliitih oblasti ljudskog ivota
dijelimo ih u 4 osnovne grupe: 1. Lina prava ovo su prava koja bi trebala brinuti o ovjeku da bude
zatien od bilo kakvih napada i da njegovo dostojanstvo ostane netaknuto. Ta prava su: pravo na ivot,
pravo na slobodan razvoj linosti i pravo na privatno vlasnitvo, 2. Politika i civilna prava zovu se
jo i graanska prava. Ova prava bi trebala garantovati ovjeku nesmetano uee u politikom ivotu,
bez straha da e zbog toga neopravdano biti kanjen. Ovdje spadaju: sloboda miljenja i izraavanja,
sloboda tampe, sloboda udruivanja i okupljanja, pravo na peticiju i glasako pravo, 3. Socijalna i
ekonomska prava treba da osiguraju da svaki ovjek bude opskrbljen osnovnim stvarima za
preivljavanje. Tu spada: pravo na obrazovanje, te pravo na rad i pravo na socijalno i ekonomska
udruivanja, 4. Prava tree generacije u ovu grupu spadaju: pravo na mir, pravo na razvoj i
pravo na zatitu okolia.
Podjela vlasti prvi put se uvodi u liberalizmu. Podijelom vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku,
postie se da pojedine vlasti kontroliu jedna drugu. Podjela vlasti omoguuje pojedincima da im
djelovanje drave bude preglednije, te samim tim podlonije kontoli.
Podijeljena vlast podjela moi vlasti izmeu vie institucija koje moraju saraivati pri procesu
donoenja odluka.
Politika akcija svaki organizovan pokuaj da se utie na politike procese, od lobiranja
zakonodavaca do traenja izbora nekog kandidata.
Politika revolucija nezakonita je u pravilu nasilna promjena politikog poretka. Srodan pojam je
dravni udar.
Politika stranka svaka grupa, ma kako slabo organizovana, koja eli da bira dunosnike vlasti.
Politike partije su grupe ljudi koji se uestvovanjem na izborima bore za vlast. Politike partije su
stvorene istovremeno sa izbornim i parlamentarnim strukturama. Prvo su se pojavile u obliku izbornih
komiteta, sa zaduenjem da kandidatu osiguraju patronat poznatih linosti i sredstava za izbornu
kampanju. Kvalitet lanova je bio vaniji od njihovog broja. Ove partije su kadrovske. Socijalisti su
stvorili drugaiju strukturu, strukturu masovnih partija. Poto nisu mogli da se finansiraju od nekoliko
velikih priloga, traili su manje iznose velikog brija ljudi i to redovno. Obzirom na programske ciljeve
razlikuju se liberalne, konzervativne, socijalistike, komunistike i faistike. Sastoje se od: lanstva,
rukovodstva, strunog aparata i finansija.

Politiko drutvo je ono u kojem se formirana drutvena zajednica specifino angauje da bi osporila
legitimitet postojee javne vlasti dravnog aparata. Politiko drutvo je nuan uslov za demokratsku
tradiciju.
Politika je djelatnost u vezi sa dravom, umjee voenja drave, u opem smislu mo posredovanja u
nekim drutvenim odnosima i mo uticaja na rjeavanjetih drutvenih odnosa.
Posredna demokratija rezultat takve demokratije je parlament kao posredniko izborno tijelo, koje
izmeu izbora djeluje umjesto naroda, nosioca suvereniteta.
Povrede ljudskih prava su zloin nad graaninom od strane drave. Najtei oblici krenja ljudskih
prava su ropstvo, genocid i aparthejd.
Prava manjina prava svake grupe ljudi koja sainjava manje od veine.
Pravda obino se odnose na pravedan tretman u svim sferama ivota.
Pravedne procedure pravo svih graana da budu zatieni od arbitrarne akcije vlasti ili drugih ljudi
na pozicijama autoriteta.
Predstavnitvo odjeljenje ili ogranak neke organizacije koja moe biti domaa ili meunarodna.
Predstavnika demokratija izbori su nain prenoenja suverenosti naroda na izabrano
predstavnitvo, ime se tvori sistem predstavnike demokratije.
Prirodna prava vjerovanje da su pojedinci prirodno podareni osnovnim ljudskim pravima.
Prirodno stanje osnova filozofije prirodnih prava, prirodno stanje je hipotetiko stanje ljudi koji ive
zajedno u drutvu.
Propaganda informacija koja se koristi da se sistemski indoktriniraju drugi.
Provjere i balansiranje ustavni mehanizam koji autorizuju svaku granu vlasti da podjeli mo sa
drugim granama i tako provjerava i usklauje njihove aktivnosti i ovlaenja.
Prisila upotreba sile radi prisiljavanja na potivanje odreenih zakona (dravna), ili prisiljavanje
drave u odreenim meudravnim odnosima na odreenu vrstu ponaanja.
Realni socijalizam sintagma koju izvorno uvodi sovjetska ideologija krajem 60-tih godina 20 vijeka
da bi razgraniila socijalizam doveden do poretka u istonoj Evropi od nastojanja oko socijalizma s
ljudskim licem za koji se zalae nova ljevica. Izraz se kasnije prihvata i u kritikim analizama, pa je
danas iroko prihvaen kao oznaka reima nastalih po uzoru na poredak uspostavljen nakon
Oktobarske revolucije u Sovjetskom Savezu.
Reformacija postepena promjena drutvenog poretka elementom novog poretka.
Republika jedna od osnovnih formi drave, tj. dravnog ureenja u kojoj je nosilac vlasti narod
(demokratska) ili jedan njegov dio (aristokratska). Na elu se nalazi predsjednik izabran na odreno
vrijeme, a ponekad i doivotno. Od latinskog izraza res publica ope dobro kojim se ne moe trgovati.
Revolucija drutvena temeljita nasilna promjena drutvenog poretka, koja nastaje kao rezultat
nagomilanog nezadovoljstva i drutvenih protivrjenosti i sukoba. Javlja se najee u dva vida i to:
socijalna, kada jedna drutvena grupacija nasilnim sredstvima nastoji izmjeniti, tj. poboljati svoj
drutveni poloaj, i kao politika obaranje postojeeg politikog poretka i vlasti, te njihova zamjena
drugim. U nekim sluajevima ove dvije revolucije se odvijaju kao jedinstven proces.
Secesionizam otcjepljenje dijela teritorija od drave sa ciljem osnivanja samostalne drave ili
pripajanje susjednoj dravi.
SFOR, IFOR stabilizacijske snage UN za implementaciju mira u BiH iji je mandat precizno definisan
Mirovnim sporazumom.
Sloboda pravo ovjeka da ini sve ro nije zakonom zabranjeno i to ne teti ili ograniava slobodu
drugih, jednakost i ravnopravnost.
Slobodni izbori izbori koji omoguavaju svim graanima da neometano uestvuju i budu jednaki u
glasanju.
Slobodno udruivanje sloboda pojedinca da se okupljaju u javnosti ili u privatnosti sa drugim
ljudima.
Socijalizam teorija, pokret i poredak koji tei socijalizaciji, tj. podrutvljenju temeljnih uslova ljudske
egzistencije. Njegova najvia vrijednost je jednakost.

Socijalna drava u drugoj polovici XX vijeka u zemljama sa razvijenim kapitalistikim drutvom

uspostavlja se drava blagostanja, tj. socijalna drava. Ona pojedinca titi od egzistencijalnih rizika koji
proizilaze iz trine privrede, preuzimajui izriitu obavezu garancije odreenog nivoa socijalne
sigurnosti i blagostanja.
Socijalna politika Svjesna i organizovana djelatnost drave i drugih subjekata politike moi i
drutvenih institucija u idreivanju ciljeva, prioriteta, naela, sredstava i nosilaca socijalne sigurnosti.
Postoje tri modela socijalne politike: liberalistiki model koji je zasnovan na ideji da se pojedinac treba
sam brinuti o zadovoljavanju vlastitih potreba, redistributivni model, koji je svojstven savremenoj dravi
blagostanja i birokratsko administrativni model, koji je utemeljen na ideji da se ukidanjem privatnog
vlasnitva i potpunom dominacijom drave najbolje mogu zadovoljiti individualne i zajednike potrebe.
Subordinacija izlaganje pojedinca ili grupe inferiornim politikim i drutvenim uslovima u drutvu.
Sudska grana grana vlasti koja ima ovlast da razrjeava konflikte u vezi sa interpretacijom i
upotrebom zakona.
Sudska vlast tumai ustav i zakone, a najvii sud u BiH je Ustavni sud.
Suverenitet apsolutna i samostalna vlast vladara, drave ili naroda nad vlastitim teritorijem, potpuna
dravna nezavisnost prema spoljnim faktorima.
Suverenitet naroda osnovni princip demokratije koji naglaava da krajnji politiki autoritet lei u
cijelom tijelu graana, a ne u jednom ili vie pojedinaca ili manjih grupa. Suverenitet naroda naglaava
da legitimnost vlasti poiva na odobravanju iste od strane naroda; vlasti svoju mo izvode iz
odobravanja naroda.
Tipovi vlasti monarhija (vlast jednog ovjeka), oligarhija (vlast grupe ljudi) i demokratija (vladavina
veine).
Tiranija samovlast. Ona je jedan od klasinih oblika vladavine koja nije utemeljena na pravu.
Tolerancija miljenje koje potuje prava drugih da imaju razliita miljenja, vjerovanja i prakse.
Trina ekonomija ekonomija okarakterisana velikim stepenom nevladinog ekonomskog vlasnitva,
slobodnim tritem, legalnom zatitom prava individualnog vlasnitva i decentralizacijom odluka o
ekonomskoj politici.
Uprava to je skup organizacija u kojima ljudi kao svoje stalno zanimanje obavljaju drutvene poslove
na temelju podjele dunosti i ovlatenja.
Ustav obino dokument koji odreuje osnovne zakone i principe ili ureenje vlasti politikog sistema.
Ustav odreuje prirodu, funkcije, mo i ogranienja vlasti.
Ustav BiH je Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je parafiran 21.11.1995 u Dejtonu a
potpisan je u Parizu 14.12.1995. Njime je utvreno unutranje ureenje BiH. Ovom sporazumu
prethodili su sporazumi u enevi i Njujorku, koji su predstavljali jedan od osnovnih dokumenata na
kojima je zasnovan Ustav BiH. Drugi osnovni dokumenti su meunarodne konvencije koje su sastavni
dio Ustava, a navedene su u Aneksu 1.
Ustavni sud je posebno tijelo, unutar ili izvan pravnog sistema drave ija je funkcija nadgledanje
ustavnosti zakona i akcija ljudi na vlasti.
Ustavna monarhija sistem vlasti koji je u osnovni monarhistiki i moe i ne mora biti demokratski u
sadraju. Izvrna mo se provodi ili od strane ili u ime monarha, ija je mo ograniena pisanim ili
nepisanim ustavom.
Ustavna demokratija Njena je svrha da ustavnim normama ogranii vlast u odnosu na ljudska prava i
graanske slobode. Najvii cilj drave je osigurati svim svojim pripadnicima prava pojedinca kao to su
pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, jednakost i ostvarenje osobne sree, ime se unapreuje ope dobro.
Niko nije iznad zakona, zakon sve jednako obavezuje i titi. Ustavna demokratija ukljuuje podjelu
vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Ona je ispirisana liberalizmom, idejom ljudskih prava,
demokratskim izbornim procedurama, idejom konstitucionalizma i slobodne linosti.
Uvaavanje uzimanje u obzir tueg postojanja i djelovanja kao istovrsnog i jednako vrijednog ili
barem procjenjivog unutar istog sistema vrijednosti.
Vanjska politika predstavlja aktivnosti, odluke i principe kojima se rukovode odnosi jedne zemlje sa
drugim zemljama. Mehanizmi koji se bave odluivanjem o vanjskoj politici su ustavom i zakonom
ovlatena lica i institucije.

Vanredno stanje oznaava situaciju aktuelnog ugroavanja dravne egzistencije ili situaciju znatnog
remeenja javne sigurnosti.
Viestranaki sistem politiki sistem sa tri ili vie politike strane koje se takmie za vlast.
Vladavina pojedinca mogunost vladara i drugih pojedinaca da vladaju po svojim nalozima i
eljama, to ih stavlja iznad zakona drutva.
Vladavina zakona princip koji kae da svaki lan drutva, ak i voa, mora slijediti zakon.
Vlasnitvo podrazumijeva skup prava koja odreeni pravni subjekt ima u odnosu na odreeni
predmet.
Vlast institucije i procedure kroz koje je neka teritorija i njen narod voen.
Voa osoba koja slui kao predstavnik ili vodi neku aktivnost ili organizaciju.
Zajednica temeljni je okvir ivota ljudi, poprite svih politikih procesa. Ona je umjetna okolina ljudi
koju su sami stvorili.
Zakon pravila ponaanja koja su autoritativno osnovala organizirana drutva.
Zakonodavna grana segment vlasti koji ima ovlaenje da stvara zakone.
Zakonodavna vlast Donoenje pravnih propisa obaveznih za sve graane. U uem smislu donoenje
zakona najviih pravnih akata poslije ustava od strane predstavnikog tijela. Na dravnom nivou to je
Parlamentarna skuptina.
Zakonodavstvo akt stvaranja zakona od strane zakonodavnog tijela vlasti.
Zloupotreba moi korienje politike moi u nelegalne ili ilegalne svrhe ili korienje te moi na
upitan nain pri traenju legitimnih ciljeva.
Platon Glavna dijela su mu: Drava, Zakoni i dr. Govori o idealnoj dravi koja ne postoji. Dijeli
drave na zdrave i nezdrave. Samo na pravdi e postojati red i jedinstvo u dravi. Odbacuje silu kao
temelj pravde. Trai da meu graanima vlada isto miljenje. Meutim, on je svjestan da zbog ljudske
nesavrenosti nije mogue stvoriti idealnu dravu, pa pokuava odgovoriti kakav je to istinski vladar i
kakva je to drava koja bi bila najbolja. On zakljuuje da dravno umjee pripada teorijskoj, a ne
praktinoj nauci, to je pretpostavka za donoenje takvih zakona koji bi se potivali i osiguravali dobro
svojim graanima, ustav drave kojom bi vladao istinski vladar bio bi poput Boga meu drugim
zakonima. Vladavina zakona druga mogunost do najbolje, umjesto ivog znanja tu je sistem propisa.
Postoje tri dravna oblika monarhija, aristokratija i demokratija (smatra se da se mogu korumpirati i
pretvoriti u svoje suprotnosti: tiraniju, oligarhiju i demokratiju bez zakona). Tekoer se zalae za blau
vojnu slubu, ravnopravnost ena itd.
Ciceron Njegovo glavno djelo De republica posveeno je temi: ustav mjeovitog tipa. On se zalae za
sudjelovanje cijelog naroda u vlasti, a kako on to zamilja moe se spoznati iz njegove III knjige De
legibus. On se pridrava rimskog principa izbora svih visokih nositelja slubi od narodne skuptine. Pri
tom po sebi tajnom izboru, najboljima se na zahtjev treba omoguiti uvid u glasake listie prije njihova
predavanja kako narod ne bi zloupotrebljavao svoje glasako pravo. Ciceronu nije stalo samo do
pojedinca; njemu je ovjekova moralna sloboda potrebna i da bi mu mogao povjeriti ogromnu
odgovornost koja je povezana s moguom vjenou drave i sa ozbiljenjem pravednosti. Zajednica je
stvar naroda, ali narod nije svaki bilo kako skrpljen skup ljudi nego skup mnotva koje je sjedinjeno u
priznavanju prava i zajednitvu koristi. Ciceron prilazi problemu iz novog smjera: najprije eli dostatno
definirati dravu upuujui na priznavanje prava i zajednitvo koristi kao razloge udruivanja. On
misli da se drava ne treba utopiti u praznoj harmoniji, ali kada doe do pravnih sporova oni se trebaju
rjeavati verbalnim sukobljavanjem, a ne ogorenom borbom osobno zavaenih strana. Graaninom
rimske drave moe postati svako ko je, ma odakle poticao, stekao osobite zasluge za tu dravu, bilo
vojnom hrabrou bilo duhovnim postignuem ukoliko ono slui duhovno-moralnom razvoju drave. On
sprjeava da iz osobne neovisnosti postane individualistika neobuzdanost, a puta i da, obratno,
vrlina kue zrai na dravu.

10

Tomas Hobs Najpoznatije mu je dijelo Levijatan. Negova bit je ovjek je ovjeku vuk - nagon za
samoodranje. Bitna taka je uenje o suverenitetu to je sutina svake graanske drave. On smatra da
je bilo kakva drava, ak i ona u kojoj vlada diktatura bolja od rata. Sklapanje drutvenog ugovora koji
nikad stvarno nije potpisan, o podreenosti svemonoj dravi. Funkcija drave je prvenstveno sigurnost
pojedinca. Drava nastaje na osnovu uzajamnog ugovora meu graanima, kojim se dio prirodnog prava
na upravljanje vlastitom osobom i na samoodbranu prenosi na neku osobu ili sabor to ih veina ljudi
izabiru kao svoje predstavnike. Ugovorom se ta osoba ovlauje da upravlja zajednicom u interesu svih
njezinih graana. Pojedinac dakle prenosi na vladara pravo upravljanja vlastitom osobom i dobrima u
cilju samoouvanja. Hobs nastoji utemeljiti filozofiju morala i politike na pretpostavkama: ta god
inimo, motivirani smo vlastitim interesom i da smo razborita bia, sposobna proraunati posljedice
vlastitih postupaka.
Don Lok Najpoznatija su mu dijela: Pisma o toleranciji, Dvije rasprave o vladi i dr. Antirantno
stajalite, tenja ka miru kao vrhovnoj vrijednosti. Kod njega drava nastaje da bi se osigurao mir,
sigurnost ovjeanstva, opa srea i prosperitet naroda. Postoji samo jedna vrhovna vlast. Mo vrhovne
vlasti je pod kontrolom veine i svako se pokorava veini. Lok postulira ustav kao kontrolni mehanizam
suverena i oblik zatite pojedinca. Time se afirmira ideja ustavne drave. Ustav daje mo zakonodavnoj
skuptini koja stvara zakone. Skuptinu bira narod na krae vrijeme. Po Loku svrha drave i udruivanja
ljudi u drave je ouvanje njihove svojine, ivota i slobode.
Imanuel Kant Kant u svojoj antropologiji tei znanju o ovjeku u smislu ope spoznaje ovjeka kao
graanina svijeta.priznajui jedankost sa svim umnim biima, ovjek izvodi svoje pravo da sam bude
svrha, i da ga svako drugi cijeni kao takva, te ga niko ne upotrebljava samo kao sredstvo za druge svrhe.
Samo ovjek koji je ujedno i nositelj uma, jeste graanin svijeta.
U politikoj filozofiji se zalae za :
1.
ustav koji je zasnovan na principima slobode lanova drutva,
2.
na naelima ovisnosti svih na jednom zakonodavstvu,
3.
na zakonu njihove jednakosti.
Govori o dva oblika vlasti: s jedne strane o republikanskom, a s druge o despotskom, i tri dravna
oblika: monarhiji, aristokratiji i demokratiji. Kant vidi u demokratiji despotizam, zato to ona osniva
egzekutivnu vlast, u kojoj svi odluuju o jednom, a moda i protiv njega. U egzekutivnoj vlasti nastaje
zbrka jer svako eli i moe biti svoj gospodar. U toj zbrci pojedinac predstavlja sve, ali ipak nita.
TOTALITARIZAM-ideologija ili praksa sirokog uplitanja drzave u drustvene odnose koji se moze
ostvariti samo uz pomoc organizovane prinudne sile.
KOMUNIZAM.-kolektivna organizacija drustvenog zivota zasnovana na kolektivnom
vlasnistvu.Dovodi se u vezu sa Marxovim djelima,za koga je on znacio besklasno drustvo u kome je
vlasnistvo zajednicko.
SOCIJALIZAM-drustveno-ekonomsko uredjenje u kojemu je vecina sredstava za proizvodnju u
javnom,tj.drzavnom vlasnistvu.Takodje je zajednicki naziv za veliki broj cesto razlicitih ideologija
kojima je zajednicka crta zalaganje za javno,odnosno kolektivno vlasnistvo nad sredstvima za
proizvodnju.
KAPITALIZAM-je drustveno-ekonomsko uredjenje ili ekonomski sustav u kome su sredstva za
proizvodnju u privatnom vlasnistvu i kome privatne osobe obavljaju ekonomsku djelatnost na
slobodnom trzistu,najcesce u svrhu dobijanja profita.
FEUDALIZAM-je naziv drustvenog odnosa koji je preovladavao u srednjem vijeku,a cinili su ga
feudalci i kmetovi,koje su bile dvije suprotstavljene klase.Feudalci su vlasnici zemljista,a kmetovi su
duzni feudalcima obradjivati zemlju i davati im vecinu svojih proizvoda i novca.
ROBOVLASNISTVO-je prvi oblik klasnog i izrabljivackog drustvenog uredjenja,a temelji se na
privatnom vlasnistvu i na radu robova.
FEDERALIZAM-opcenito podrazumijeva sustav upravljanja zemljom koji obuhvata nekoliko
drzava,koje unatoc ujedinjenosti zadrzavaju veliki dio samostalnosti i nezavisnosti u upravljanju
odredjenim pitanjima.
KONFEDERALIZAM-podrazumijeva sustav vise samostalnih drzava,gdje te drzave imaju drzavne
funkcije.Primjer konfederacije je Evropska Unija.

11

SEGREGACIJA-je razdvajanje ljudi na osnovu nekih razlicitih kriterija koji se u pravilu kose sa
nacelima ljudskih prava i sloboda
LOBIRANJE-izraz koji u uzem smislu znaci profesionalnu aktivnost usmjerenu u cilju utjecaja na
drzavne organe,najcesce parlament i druga zakonodavna tijela
KONSENZUS-postupak donosenja odluka koji se ne zasniva na vladavini vecine,vec na najvecoj
mogucoj suglasnosti unutar grupe
DISKRIMINACIJA-bilo kakvo razlicito tretiranje po bilo kojoj osnovi koje sprijecava ili umanjuje
ravnopravno uzivanjre ljudskih prava i temeljnih sloboda.
JURISDIKCIJA-podrucje nadleznosti sluzbenika ili institucije vlasti da donosi ili provodi odluke
SERIJATSKO PRAVO-je islamsko pravo za koje se smatra da je proizasla iz Kur'ana,Hadisa i drugih
izvora,sastoji se od niza vjerskih islamskih propisa
INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA-u dr.pol.XVIII st.rucna proizvodnja pocela je zamjenjivati parnim
strojevima.Time je poceo razvoj koji je od kraja 18 do sredine 19 st.temeljito izmjenio ranije
politicke,gospodarske i drustvene sustave u vecem dijelu svijeta.Pocela je prva industrijska
revolucija.Promjene izazvane primjenom parnog stroja nazivaju se prvom industrijskom revolucijom.
OLIGARHIJA-znaci vladavina male grupe ljudi ili autoritarnu vlast politickog vrha,cesto bez
postivanja demokratskih institucija i demokratske volje gradjana.
PRAVNI LIJEKOVI-su pravna sredstva kojima se pobijaju odluke drzavnih tijela zbog njihove
nezakonitosti ili nepravilnosti s ciljem da se takve odluke izmjene u korist zalbe.
RATIFIKACIJA-je jednostrani medjunarodni cin kojim drzava na medjunarodnom planu daje svoj
pristanak da bude vezana medjunarodnim ugovorom.Radi se o jednostranom ocitovanju jedne
ugovorne stranke drugoj ugovonoj stranci kojim se potpisani medjunarodni ugovor prihvaca kao
obavezan.
ANARHIZAM-je politicka filozofija ili skupina ucenja i stavova usmjerenih na odbacivanje bilo
kakvog oblika prisilne vlasti i podrzavanje njenog ukinuca.Anarhizam je u svom najsirem znacenju
vjerovanje da su svi oblici vladavine nepozeljni i da bi trebali biti ukninuti.
ETNICKA GRUPA-je kultura ili podkultura ciji pripadnici se jasno razlikuju od ostalih ljudi prema
odredjenim karakteristikama baziranim na rasnim,nacionalnim,jezickim ili vjerskim izvorima.Za
pripadnike ernicke grupe se smatra da su kulturno i bioloski slicni,mada to u principu nije neophodno.
EUTANAZIJA-je cin s ciljem,da se uzrokuje smrt,kako bi se uklonula svaka bol.Zeli se ukloniti bol
ubojstvom covjeka,a za to se primjenjuju primjerena sredstva.
9
NAROD-je skupina ljudi karakterizirana slijedecim znacajkama:kolektivno vlastito ime,mit o
zajednickim predcima,zajednicka povijesna sjecanja,povezanost sa odredjenom domovinom,osjecaj
solidarnosti itd.
NACIJA-je grupa ljudi koji sebe dozivljavaju kao prirodnu politicku zajednicu,kultusno je grupa ljudi
koji su povezani zajednickim jezikom,vjerom,historijom i tradicijom,iako nacije odlikuje kulturna
raznolikost.
OMBUDSMEN-je nezavisna institucija osnovana radi zastite ljudskog dostojanstva,prava,sloboda
fizickih osoba kako je i zajamceno Ustaviom BiH i Ustavom Federacije BiH,kao i medjunarodnim
ugovorima koji su njihov sastavni dio.
PROPAGANDA-oznacava sastavni pokusaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranje
ponasanjem pojedinca,u svrhu generiranja reakcije koju propagandi zele postici.
ORUZANE SNAGE-u Bih je zvanicni naziv vojnih snaga u BiH.
JAVNO MNJIENJE-smatra misljenje drustvene skupine,oblik kolektivnog rasudjivanja politicke
javnosti o vaznim pitanjima od interesa za njih.To je kolektivna predstava o odredjenim piranjima ili
pojavama u drustvu.
APARTHEJD-je naziv za sustav rasne segregacije koji je nakon pobjede burske Nacionalistike
stranke na izborima 1948. godine uveden kao slubena politika Junoafrike Republike. Njime je
stanovnitvo June Afrike podijeljeno na bijelce, crnce, Indijce i "obojene" (mulate), s time da su
jedino bijelci imali puna politika prava.
IZVRSNA VLAST U BiH- provodi zakone koje je donijela zakonodavna vlast i interpretirala sudska
vlast. U opem smislu, izvrnu vlast ini vlada.
ZAKONODAVNA VLAST U BiH- je jedan od tri nivoa vlasti. Glavni zadatak zakonodavne vlasti
jeste donoenje zakona. U liberalnim demokratijama graani biraju svoje predstavnike u parlamentu
(na izborima) i time im daju autoritet da glasaju za zakone u njihovo ime.
SUDSKA VLAST U BiH-Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najvia i konana instanca u pravnim
pitanjima i broji devet lanova: etiri se biraju iz Predstavnikog doma Federacije, dva se biraju iz

12

Narodne skuptine Republike Srpske, a tri lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava
nakon konzultacija sa Predsjednitvom zemlje.Dravni sud Bosne i Hercegovine ima tri odjeljenja:
krivino, upravno i apelaciono.
NEVLADINA ORGANIZACIJA (NVO) je udruenje ili organizacija koja nije pod nadlenou
vlade i iji osniva nije drava. Zbog toga NVO je uglavnom nezavisna od vlade.
URED VISOKOG PREDSTAVNIKA (OHR) i specijalnog predstavnika Evropske unije za Bosnu i
Hercegovinu je vodea organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.
DEROGACIJA-kada pravne norme izgube svoje vazenje.Derogacija se desava onda kada na snagu
stupi jedna norma cija je sadrzina suprotna nekoj vecoj postojecoj normi.
DRZAVLJANSTVO-je poseban pravni odnos,trajan po svom karakteru,koji postoji izmedju drzave i
pojedinca.Na osnovu postojanja drzavljanstva kao specificnog pravnog odnosa nastaju odredjena
prava ali i obaveze,kako na strani pojedinca,ali tako i drzave
RELIGIJA-za vecinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i obreda koje stavljaju Boga u
srediste.Za druge ipak predstavljaju vjerovanje u vise bogova,a postoje osobe koje ne posjeduju neku
tradicionalnu vjeru ili reliciju vec prakticirau neku vrstu vjerovanja na svoj osobni nacin.
TIRANIJA-je despotska vladacina u drzavi ili drustvu,a jednako je moguca i u drugim oblicima
zajednica,organizacija i udruzenja.Ovakav oblik vladavine nije zasnovana na sistemu zakona ili pravde
vec na arvbitrarnom ispoljavanju moci tiranina.
UJEDINJENE NACIJE-je svjetska oganizacija sa sjedistem u New Yourk.uTekst Povelje usvojene
na konferenciji predstavnika pedeset zemalja u San Francisku 1945.godine,Povelja je promovisala
osnovne ciljeve UN.a.
BIROKRACIJA-vladavina uprave,potice od fr.rijeci biroe-ured i od starogrcke rijeci kratos-vladati.
DECENTRALIZACIJA-iznacava onu vrstu organizacije kojom se upravljanje ili rukovodenje
prenosi s centralnih organa na nize.
KOALICIJA-je privremeni savez razlicitih grupa,partija ili stranaka.Koalicija je izraz kojim se
oznacava savez odredjenih organizacija u svrhu postizanja odredjenog cilja.
SAMOUPRAVLJANJE-koncept koji nalaze upravljanje drustva samim sobom,bez spoljasnje
prinude.
10
ORGANIZACIJA UN.A-Glavni organi UN-a su Generalna skuptina, Vijee sigurnosti, Ekonomski i
socijalno vijee, Meunarodni sud i Tajnitvo.
Opa skuptina UN-a ima najvie nadlenosti, raspravlja o svim pitanjima iz osnivake povelje,
odluuje o sastavu svih organizacija, proraunu, primanju novih lanica i menovanju novog tajnika.
Vijee sigurnosti najvanija je organizacija UN-a jer je odgovorno za ouvanje mira i sigurnosti u
svijetu. Ima pet stalnih lanica s pravom veta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina)
i deset nestalnih lanica koje bira Generalna skuptina na dvije godine po regionalnom naelu.
Ekonomsko i socijalno vijee kao organ Generalne skuptine usklauje djelatnost UN-a i
specijaliziranih organizacija koje djeluju na gospodarskom, socijalnom, kulturnom, humanitarnom,
obrazovnom, zdravstvenom i drugim podrujima.
Meunarodni sud osnovan je 1945. godine osnivakom poveljom UN-a. Djeluje u Haagu, a ini ga
petnaest sudaca koje bira Generalna skuptina i Vijee sigurnosti, s mandatom od devet godina.
Tajnitvo brine o tekuem poslovanju UN-a, provodi politike odluke i program UN-a.

13