TEHNIKI OPIS

Ukupna duina mosta odreena je na osnovu potrebe premotenja rijene doline, uz

izbor racionalne visine obalnih stubova (upornjaka), a pratei zadatu niveletu
saobraajnice.
Duina premotenja iznosi l=78,0 m sa tri raspona. Za kontinualni gredini most,
rasponi su odreeni tako da daju najpovoljnije statike uticaje .Odnos raspona je
l1:l2:l3=1,0:1,25:1,0 ; pa su rasponi
l1 l 2 l 3 24,00 30,00 24,00 78,00m
Za usvojeni srednji raspon kontinualnog okvirnog mosta l 2=30,0m odabran je
sanduasti popreni presjek to je u skladu sa zadatkom.
Most je predvien za cestovni saobraaj gdje je irina kolovoza 6,40m, ivine trake
2x0,30m te pjeake staze 2x1,50m.
Konstruktivna visina rasponske konstrukcije odreena je po obrascu uzetom iz
Opa smjernica za mostove i na osnovu odabranog poprenog presjeka i
odgovarajueg najveeg raspona l2=30,0 m imamo:

hk

l 2 30,0

2,50m.
12
12
hk 2,50m

Usvojena konstruktivna visina rasponske konstrukcije je:

Prema datom uzdunom profilu prepreke vidljive su geoloko-geomehanike
karakteristike tla na kome e se graditi objekat.Tlo se sastoji iz gornjih slojeva
humusa.Ispod ovih slojeva je ljunak koji se protee itavom duinom datog profila.
Donji sloj je laporac koji je povoljan za temeljenje stubova mosta.
Na osnovu prethodno pomenutih,i zadatkom zadatih podataka o prepreci ovoga
mosta i poto se nivo temelja srednjih stubova nalazi ispod nivoa radne vode
odabrano je da se temeljenje vri na bunaru, dok se obalni stubovi temelje na
temeljnim stopama.
Obalni stubovi (upornjaci) su izabrani kao masivni stubovi sa paralelnim krilima, koja
se sastoje od viseih i stojeih dijelova. Veza objekta sa prilaznim nasipima je
ostvarena pomou prelaznih ploa, to je uobiajeno kod cestovnih mostova.
Keglama obalnih stubova zavravaju se prilazni nasipi. Nagib kegli u pravcu osovine
mosta je 1:1,25 dok je upravno na osovinu mosta taj nagib 1:1,50.
Srednji stubovi su izabrani kao platna pravougaonog poprenog presjeka sa blago
zakoenim ivcama. Ovakvi srednji stubovi su izabrani kao hidrauliki povoljni.

Kvalitet betona rasponske konstrukcije je MB 40; M 150 a kvalitet betona srednjih i

obalnih stubova je MB 30; M 100.Kvalitet betona temelja je MB 30.
Hidroizolacija se postavlja po cijeloj povrini kolovozne ploe,ispod asfalta te ispod
pjeaih staza. Hidroizolaciju ine slijedei slojevi:

Osnovni premaz epoksilne smole 300-500 g/m posut kvarcnim

pijeskom granulacije 0,5/1mm
Vrui premaz ljepljenih traka
Mostovska izolacijska traka sa ulokom od poliestera

Kolovoz na mostu se sastoji od dva sloja asfalt betona 4,0+4,0 cm.Nosivi sloj se radi
od krenjakog a zavrni od eruptivnog agregata.Zavrni sloj asfalta bi radio izvoa
na mostu kad i zavrni sloj na saobraajnoj trasi,a sve u cilju postizanja pravilne
geometrije na spoju trupa trase saobraajnice i mosta i u svrhu postizanja jednakog
kvaliteta.
Slivnici se izvode od livenog eljeza sa pjeskolovom.Slivnike je potrebno naruiti
iskljuivo od specijaliziranih proizvoaa koje e svoju kvalitetu dokazati potrebnim
ispitivanjima i referenc listom.
Metalna ograda za pjeake izvodi se do visine 110 cm .

OPIS USVOJENOG NAINA IZGRADNJE MOSTA

1. Obalni stubovi
Obalni stub e se izvoditi klasinim nainom gradnje.Nakon iskolavanja temelja
obalnog stuba pristupa se irokom otkopu.iroki otkop i iskop za temelje se vri
mainskim putem.Nakon iskopa vri se izrada sloja izravnanja u debljini od 10
cm,zatim se postavlja potrebna armatura pa se pristupa betoniranju temelja.Nakon
ovravanja betona temelja postavlja se oplata za obalni zid kao i potrebna i
konstruktivna armatura zida i on se betonira u tri etape.Prva etapa od temelja do
visine kosog dijela obalnog stuba,druga etapa do poetka parapetnog zida(zidia) i u
treoj etapi se betonira parapetni zid obalnog stuba.

2. Srednji stubovi
Srednji stubovi temeljeni su na obalama rijeke pri emu se nosivo tlo nalazi cca 1 m
ispod dna korita rijeke.Zbog poloaja nosivog tla i prisustva vode primjenjeno je
duboko temeljenje na bunarima, pristupilo sputanju bunara koji su pridravani uz
pomo dizalice uz istovremeni mainski iskop tla ispod bunara. Zbog prisustva vode
primjenjene su pumpe kojim se omoguavao nesmetan iskop.Izrada AB platna
izvodit e se u segmentima visine od 4 m, visina segmenta je uvjetovana visinom
oplate, upotrebljavat e se sektorska oplata koja je tako konstruisana da je
jednostavno premjetati po visini (slika1).Pri napredovanju radova u visinu, oplata i
ukruenja se oslanjaju na donji,predhodno izveden sektor,pri emu je,naravno,
potrebno priekati da taj sektor dostigne odgovarajuu vrstou.Premjetanje oplate
du stuba vri se potiskivanjem presama koje se oslanjaju na ve izraene sektore.
(slika 2)

Slika1.

Slika 2.

3. Rasponska konstrukcija
Rasponska konstrukcija e se betonirati na stojeoj prostornoj skeli (peri variokit)
koja se sastoji od elinih profila,od kojih se tvore tornjevi i bone ukrute,te od
vornih spojnica i navrtaka. Varioit tornjevi za teka optereenja visine do 30 m slue
kao skela. Jedan dra pritom nosi oko 600 kN optereenja. Betoniranje mosta po
duini mosta vri se u segmentima a prekidi betoniranja izvode se prema projektu
betoniranja.

4. Oprema mosta
U opremu mosta spadaju: hidroizolacija,dilatacije,kolovoz,slivnici,ograda,lezita.Svi
ovi elementi e se izvoditi u skladu sa postojeim smjernicama za mostove ili pojedini
elementi u skladu sa pravilima koje nalae proizvoa istih.