Naziv knjige: Znakovi za razumom obdarene

Priredio: Esad Baji

Izdavai: Fondacija Lijepa rije Konjic
Medlis Islamske zajednice Konjic
Za izdavaa: Esad Baji
Urednik: Alija Drki
Lektura:
Zehra Alijagi
Recenzija:
Amar Imamovi
Almir Hondo
tamparija:
Sabah-print. Ilida
Za tampariju:
Anel Elezovi
Tira:
300 primjeraka
COBISS.BH-ID: 512967631

m9$# uq9$# !$# 0

Esad Baji

ZNAKOVI ZA RAZUMOM
OBDARENE

Konjic, 2013.g.

Predgovor treem izdanju

Prolo je, evo, vie od deset godina od kako je iz tampe izalo prvo
izdnaje knjige ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE (2002.g.).
Nakon prvog izdanja uslijedilo je drugo dopunjeno izdanje pod
nazivom KUR'ANSKI IZAZOV ZNANOSTI (2003). Iako su
tampani u ukupnom tirau od 3.500 primjeraka ve due vrijeme u
knjiarama nema ni jednog primjerka pa se nadamao da ovo novo
nadopunjeno izdanje ima svoju opravdanost. Nadamo se jednako
dobrom prijemu kod italaca.

Urednik
Predgovor drugom izdanju
Kroz nekoliko godina rada u biblioteci Medlisa Islamske zajednice
u Konjicu redovno sam pratio sva nova izdanja iz oblasti islamistike,
njihov sadraj, interesovanje italaca za ista te vodio urednu
statistiku o temama koje itaoce najvie zanimaju vodei rauna o
starosnoj dobi italaca. Primjetio sam da je jedan, ne mali broj,
izdanja proao gotovo nezapaen, evidentirao sam knjige koje niko
za etiri-pet godina nije uzeo na itanje kao i veliki broj izdanja iz
kojih su iitavane samo pojedine teme.
esto sam bio u situaciji da iz odreenih izdanja kopiram neke
cjeline i kompletiram ih u nekom internom print izdanju kako bi
olakao, posebice, omladini da lake doe do grae koja ih
interesuje. I ova knjiga koja se nalazi pred vama nastala je iz potrebe
da se itaocima prui mogunost da ovu interesantnu grau nau u
jednoj knjizi.
Prilikom traganja za sadrajima primarnim za ovu knjigu koristio
sam nekoliko knjiga koje su do sada izale na ovu temu, te veliki broj
asopisa i Internet prezentacija koje u navesti u bibliografiji kako bi
italac koji eli u potankosti da se upozna s ovom temom imao
uputu u osnovne izvore. Uz ovaj kratki uvod, napominjem da ova
skripta nije u prvotnoj namjeri bila zamiljena kao izdanje s veim
3

tiraem, nego kao print izdanje s nekoliko primjeraka koje bi

zadovoljile potrebe u biblioteci Medlisa IZ-e Konjic ali je zbog
potranje odlueno da se tampa u neto veem tirau kako bi bilo
dostupno i onim slojevima drutva koji slinu literaturu esto nisu
mogli sebi priskrbiti zbog cijena koje, nerijetko, zbog ineteresatnosti
ove teme, nisu bile najprihvatljivije. U ovoj knjizi pored prenoenja
injenica do kojih sam doao pregledanjem literature pokuao sam
unijeti i neto linog stava po pitanju same problematike koja se
tretira. Veina injenica koje se iznose, zavravaju rijeima kako to
muslimani u vrijeme Poslanika nisu razumijeli a kako to mi danas uz
pomo nauke razumijevamo. Nisam u potpunosti sloan s ovim
konstatacijama jer naao sam u nekoliko sluajeva da su bliski
Poslanikovi prijatelji sasvim dobro shvatali odreene rijei. Naveo
sam nekolika govora hazreti Imama Alija u kojima se jasno vidi kada
je u pitanju nastanak svemira, uloga planina i slino, da je sasvim
dobro znao o emu govore kur'anski ajeti i to, kako moete vidjeti u
samim govorima, do potankosti, to moe lahko znaiti da su i druge
stvari i primjeri koje navodim u ovoj knjizi bili poznati bliskim
prijateljima Poslanikovim a naravno Poslaniku Islama pogotovo.
ta se desilo da ova saznanja i razumijevanje svijeta u kasnijim
generacijama muslimana nije dalo oekivani rezultat nije teko
otkriti uzmemo li u obzir dananji a pogotovo nain razmiljanja
muslimana iz prethodnih desetljea i vjekova u kojima je islam
sveden na bogosluenje gdje rije ibadet imala znaenje klanjanja,
uenja Kur'ana bez razmiljanja, posta itd... Nakon ovog kratkog
uvoda naveo sam nekoliko kur'anskih ajeta i hadise Muhammeda
koji nedvosmisleno pokazuju koliki je imperativ muslimanima da
ue, razmiljaju, istrauju, sagledavaju, studiraju i na kraju ovladavaju onim to im se nametne kao zakljuak.
Ako uzmemo u obzir kada su te Istine objavljene muslimanima
postavlja se pitanje koliko smo i dali smo istrajavali na kompletnoj
knjizi Boijoj jer nismo li mi trebali biti prvi na Mjesecu, nisu li nae
sonde trebale da istrauju svemir, nai sateliti da opasuju Zemlju,
naa oruja (raketni titovi npr.) da budu garant ponaanja na ovoj
Zemlji. Nakon iitavanja osnovne grae sugerisano mi je da uz
kur'anske dokaze posvetim jedan dio knjige i dokazima o poslanstvu
Muhammeda to sam i uinio odabravi da taj dio postavim na
poetak ovog rada. Uz ove napomene ostaje mi da jo jednom
4

naglasim da je Kuran prvenstveno knjiga upute a ne nauna

rasprava; pozivanja na nauku i prirodne pojave su namijenjeni
jaanju vjere u Boga, ne dokazivanju autentinosti objave. Ovo
navodim stoga to je oko sline tematike bilo dosta kontraverzi, tako
se npr. Ispostavilo da su pripadnici sekte Behaijja promovirali
istraivanja dr. Halife Reida o matematikim formulacijama
vezanim za broj 19 u Kur'anu. Ove injenice su tane no naum itave
prie bio je da se muslimanima da pogreno usmjerenje u
razmiljanju o vanosti ovog broja koji je kod Behaijja1 sveti broj,
to bi njima svakako otvorilo vrata za irenje svojih ideja. U Bosni
ne postoji koliko je meni poznato pristalica ove ili slinih sekti ali to
ne znai da u dogledno vrijeme neemo biti na udaru njihove
propagande, zato jo jednom ponavljam ono to su ponavljali gotovo
svi autori bez ijih djela ne bi bilo ni ovog rada a to je da su ovi
dokazi tu da nam jo vie uvrste vjerovanje i pomognu u irenju
Istine budui da je nerijetko bilo da su neka naa braa shvatila istinu
saznavi za ovakve dokaze. Ukoliko bi se desilo da neki od navedenih dokaza nauka u doglednom vremenu pobije, to niukom sluaju
ne bi umanjilo mudrost Boje Knjige nego bi znailo da smo mi u
tumaenju odreenih njenih ajeta pogrijeili. Stoga neka na kraju
bude dova Uzvienom Allahu da nam oprosti nenamjerno uinjene
greke i na razum uini prostranim za dokaze Njegove, kako one
oko nas tako i one u nama samima. Amin!.
Esad Baji, Konjic, 2002.g.

Osniva ove heretike sekte je poznat kao Bahaullah. Po njima broj 19 je

sveti broj, te su stoga organizovali i svoje obrede na osnovu te zablude.
Tako Bahaije poste samo 19 dana. Svaka osoba Bahaija, mora svakih 19
dana pozvati u goste 19 drugih Bahija. Njihova sekta je pod upravom 19
najvanijih lanova, koji se okupljaju administrativnom sastanku pod
imenom Dom Generalne Pravde. Svaki Bahaija mora dati petinu svog
godinjeg prihoda ovoj vladajuoj ustanovi od 19 lanova...
5

DIO PRVI
NAGOVJETAJI DOLASKA MUHAMMEDA
U PRIJANJIM KNJIGAMA
Rekao je Uzvieni Allah: "On je spomenut u knjigama
poslanika prijanjih." (E-u'ara'-196)

Prethodni nagovjetaji
U dokaze poslanstva Muhammedova s.a.v.a2 spadaju i dokazi koji su
prethodili njegovom roenju u emu on nije mogao imati utjecaja.
Ti dokazi su nagovjetaj od strane Uzvienog Allaha, Ijudima u
prethodnoj Boijoj Knjizi. Allah, 3 odredio je njegovo mjesto,
obznanio je predznake tog vremena, pojasnio je karakteristike ovog
Poslanika kako bi ga poznali pri njegovom pojavljivanju. Kada su se
poeli javljati predznaci toga vremena, kranski i idovski sveenici
i rabini obznanjivali su pribliavanje pojave oekivanog poslanika.
Kako su ljudi iekivali njegovo javljanje, tako se on i pojavio na
odreenom mjestu i u odreeno vrijeme. Kranski uenjaci i
idovski rabini su dolazili i paljivo posmatrali njegove
karakteristike kako bi uoili njihovu podudarnost. Mnogi od njih su
obznanili svoju pripadnost islamu, svoje vjerovanje, naputanje svoje
dotadanje vjere i svoje prelaenje u novu vjeru, kao uenik koji ui,
umjesto uenjaka koji poduava, kao pojedinac koji slijedi, umjesto
poglavara koji se slijedi. ak i Kur'an izaziva idolopoklonike
prihvaanjem islama ovih uenjaka, sinova Israilovih: Zar ovima
nije dokaz to to za njega znaju ueni ljudi sinova Israilovih?" (Eu'ara:197)
Oni kojima smo dali Knjigu prije Kur'ana, vjeruju u nju, a kada im
se kazuje, govore: 'Mi vjerujemo u nju, on je istina od Gospodara
naeg, mi smo i prije bili muslimani'." (El-Kasas:52-53)
2

s.a.v.a je skraenica za Salallahu alejhi ve alihi ve selem, to znai: Neka

je Allahova milost i spas na Muhammeda i njegovu porodicu. U daljem
tekstu e biti pisano
3
-deledelaluhu- Neka je Uzvieno Njegovo Bie
7

Vrijeme pojavljivanja Allahovog Poslanika

1. Tevrat i Indil su iskrivljeni i ne postoji Tevrat koji je objavljen
Musau 4. Kod idova postoji samo knjiga koju nazivaju Tevratom,
a ona nije nita drugo do pisanja nekih njihovih uenjaka. Ono to
nedostaje ovoj Svetoj Knjizi jeste sened - lanac prenosilaca, koji bi
bio spojen sa Musaom . Isto tako Isaov Indil je u rukama
krana iezao, izgubio se i zamijenjen je sa sedamdeset predaja
Indila koji su na kraju saeti u etiri predaje Indila tj. Evanelja, a
to su: Matejino, Lukino, Markovo i Ivanovo. Uvidjet emo da je
svaki Indil pripisan i prozvan po njegovom vlasniku koji ga je
pisao. Ova Sveta Knjiga i Evanelja su u svojstvu biografija Musaa
, i Isaa , koje, ustvari, i nisu u potpunosti tane, i od njih je
napravljen Tevrat i Indil. Vjersko udaljavanje je bilo najoitije kada
se kranstvo podijelilo na mnogobrojne grupacije koje su jedna
drugu smatrale nevjernikom, a nijedna od njih nije imala vrst
oslonac. S druge strane, sukob idova i krana je dostigao taj stepen
da su ismijavali i sramotili jedni druge.
Ovu situaciju je i Kur'an, a.., zabiljeio: Jevreji govore: Krani
nisu na pravom putu', a krani vele:Jevreji nisu na pravom putu!'
(El-Bekare:113)
Na ovaj nain je svijet ostao bez Allahove upute i ljudi su zalutali u
tminama murikog i idolopoklonikog paganstva. Izgledalo je
svakom ko imalo poznaje Allahov zakon stvaranja, da je neophodno
da Upuiva, slavan neka je On, poalje Svjetlo koje e uputiti ljude
na pravi put. U Barnabinom Evanelju5, u 72. poglavlju stoji da je
Isa, , obavijestio krane o vremenu dolaska poslanika koji e
doi poslije njega, govorei:
On nee doi u vaem vremenu, nego e doi godinama kasnije
kada se iskrivi moj Indil i kada ne bude bilo vie od trideset
vjernika. U to vrijeme, Allah e se smilovati nad svijetom, pa e im
poslati Svoga Poslanika iznad ije glave e neprestano lebdjeti bijeli
oblak."
4
5

-selamullahi alejhi(m) (neka je Boiji spas na nj/ na njih).

Vidi fus-notu 15
8

Mnogobrojne vijesti o dolasku Poslanika

Budui da su se pojavili predznaci vremena u kojem e se pojaviti
oekivani Poslanik, sveenici i rabini su sve vie obznanjivali
dolazak oekivanog Poslanika. Kur'an, hadiske zbirke, kao i sira6
biljee jedan dio tih vijesti.
Tako, Sejf ibn Zi Jezin el-Humejri donosi radosnu vijest AbdulMuttalibu o tome da e oekivani Vjerovjesnik biti iz njegove
porodice, nakon to je od njega uo o njegovom porijeklu koje se
vezuje za Ismaila .
Zejd ibn Nufejl i grupa njegovih drugova su putovali traei
Ibrahimovu vjeru. Tako je Zejd doao do rabina u amu. On mu je
rekao: "Doao si da trai vjeru, ali nee nai nikoga ko e te u nju
uputiti. Dolo je vrijeme pojave Vjerovjesnika, koji e se pojaviti u
tvom gradu iz kojeg si izaao, propovijedajui vjeru Ibrahimovu. Idi i
pridrui mu se."
Kis ibn Saide el-Ijadi je u svom govoru na pijaci Ukkaz rekao:
"Allahova vjera je bolja od vae vjere - govorio je svom arapskom
narodu - i Poslanik ije je vrijeme dolo." Medinski idovi su sve
vie obznanjivali dolazak oekivanog Vjerovjesnika. Prijetili su
arapskim idolopoklonicima njegovom pojavom i time da e ga
slijediti i boriti se protiv njih zajedno s njime, kao to su se borili
narodi Irem i Ad. Kur'an je zabiljeio ovaj njihov stav, suoio ih s
njime i suprotstavio se onome ta govore, jo prije potpune objave
Kur'ana, a.. Muslimani su raspravljali sa idovima o tome i idovi
nisu imali drugog izlaza do da to priznaju pred vjernicima. A kada bi
se osamljivali, prigovarali bi jedni drugima. Kada bi neto zadesilo
idove, govorili bi: "Gospodaru na, pomozi nas Vjerovjesnikom
koji e biti poslan u ovom vremenu a ije karakteristike nalazimo u
Tevratu." Plemeniti Kur'an je zabiljeio kako su idovi molili od
Allaha pomo protiv arapskih idolopoklonika, u vrijeme pojave
oekivanog Poslanika u rijeima:
"A kada im Knjiga od Allaha dolazi, koja priznaje kao istinitu
Knjigu koju imaju oni -a jo ranije su pomo protiv mnogoboaca
6

ivotopis Muhammeda
9

molili -i kad im dolazi ono to im je poznato, oni u to nee da

vjeruju, i neka zato stigne nevjernike Allahovo prokletstvo." (ElBekare-89)
Isto tako, Kur'an je zabiljeio i dijalog i prepirku izmeu muslimana
i idova oko toga ta su idovi obznanjivali o pojavi Vjerovjesnika.
Uzvieni je rekao:
"Kad sretnu vjernike, oni govore: 'Vjerujemo!', a im se osame jedni
drugima, kau: 'Zar ete im kazivati o onome to je Allah samo vama
objavio, pa da im to bude dokaz protiv vas pred Gospodarom vaim?
Zar se neete opametiti?' A oni zar ne znaju da Allah zna i ono to
kriju i ono to pokazuju?" (El-Bekare, 76-77)
idovi su priznavali ono to su prethodno uinili i to su potvrivali,
iako su znali da e to biti dokaz pred njihovim Gospodarom o tome
da nisu vjerovali u Muhammeda . Stoga su i prigovarali jedni
drugima zbog onog ta su govorili Ijudima, to e svjedoiti protiv
njih na Sudnjem danu jer su znali za vjerovjesnitvo Muhammeda
a nisu vjerovali u njega. Zbog onoga to su uradili, sami sebi su
pripisivali ludilo ("Zar se neete opametiti?") pronalazei drugi
nain za pokrivanje istine, tako to nisu govorili o onome to se
nalazi u Tevratu, o radosnoj vijesti i pojavi Muhammeda . Oni su
mislili da ih Allah nee kazniti nizata drugo osim za ono za ta
su ljudi svjedoili protiv njih.
"Zar ete im kazivati o onome to je Allah samo vama objavio, pa da
im to dokaz bude protiv vas pred Gospodarom vaim? Zar se neete
opametiti? (El-Bekare, 76)
Stanovnici Medine su primili islam prije stanovnika Mekke jer su
uvi za Poslanika govorili: Ovo je, tako mi Allaha, Vjerovjesnik
kojeg idovi najavljuju.7
Bez obzira na iskrivljavanja u Tevratu i Indilu ostale su neke
injenice iz kojih vidimo nagovjetaj dolaska Poslanika :
U 18. poglavlju Ponovljenog zakona stoje rijei Musa : "Na to mi
ree Jahve: Pravo su rekli. Podignut u im proroka izmeu njihove
7

Prema citatu iz knjige Jednoa Stvoritelja (vidi literaturu)

10

brae, kao to si ti. Stavit u svoje rijei u njegova usta, da im kae

sve to im zapovijedim. A ne bude li ko posluao mojih rijei to ih
prorok bude govorio u moje ime, taj e da odgovara predamnom. A
prorok koji bi se usuivao govoriti to u moje ime to ja ne budem
zapovidio da govori, i koji to bude govorio u ime drugih bogova,
takav prorok neka se pogubi." (18:20). 8
Ova radosna vijest, kako kae Bura Zahari Mihail9, nije radosna
vijest o Joui, kako su to smatrali idovski rabini, kao to to nije ni
radosna vijest o Mesiji, kako to tumae uenjaci kranskih Levita.
Naprotiv ovo je radosna vijest o Muhammedu , i to iz nekoliko
razloga koje spominje Bura Zahari. A to su: U radosnoj vijesti je
dosla rije "kao to si ti" , a Joua ni bio poput Musa , i njemu
nije bila objavljena Knjiga. U Ponovljenom zakonu stoji: "Ne pojavi
se vie prorok u Izraelu ravan Mojsiju - njega je Jahve poznavao
licem u lice!" (34:10) Isto tako Mesih Isa , nije bio poput Musaa
. Roen je bez oca, govorio je u kolijevci. On nije imao zakonik
kao to je imao Musa , a razlikuje se od Musaa i u nainu
smrti. Musa umro je, a Isaa je Allah uzdigao. Isto tako
rijei "izmeu njihove brae" ne mogu se odnositi na Jouu koji je
bio prisutan zajeno s dvanaest apostola. Da se ovdje mislilo na Jouu
ili Mesiha bilo bi reeno "od njih" tj. od sinova Israilovih, ali u
radosnoj vijesti stoji: "izmeu njihove brae", a Ismail , i njegovo
potomstvo, u koje se ubraja i Muhammed , su braa Ishakova i
Jakubova (Israil), kao i njihovih potomaka.
U Evanelju po Ivanu se potvruje da su idovi oekivali drugog
Mesiju i vjerovjesnika mimo Mesije u vrijeme dolaska Mesije. U
Evanelju po Ivanu stoji: "Jedni su od naroda, kad ue te rijei,
govorili: 'Ovo je zbilja Prorok.' -'Ovo je Mesija' , govorili su drugi..."
(7:40-41 ) U radosnoj vijesti su rijei "podignut u im", a Joua je
bio kod Musaa , jedan od sinova Israilovih, pa kako se, onda, ove
rijei mogu odnositi na njega?

Vidi: Stari zavjet Kranska sadanjost, Zagreb 1988 ili na internetu na

stranici http://www.hbk.hr/biblija/sz/index.html
9
U svojoj knjizi: Muhammed je Allahov poslanik, ovako najavljuju
evanelja
11

U radosnoj vijesti su i rijei: "Prorok koji bude pripisivao Bogu ono

to On nije naredio, neka se pogubi". Da Muhammed , uistinu, nije
bio Poslanik bio bi ubijen. No,niko ga nije mogao ubiti, bez obzira
na mnotvo pokuaja, bez obzira na sve spletke i zavjere koje su ga
okruivale.
U Tevratu10 stoji: "Nitavnim me bogom na Ijubomoru potaknue,
razdraie me nitavilima svojim, i ja u njih ljubomornim uiniti,
pukom nitavnim, razdrait u ih glupim nekim narodom!", tj. da
Allah , kae: idovi su me, doista, Ijubomornim uinili
oboavajui kipove kao to je tele, i Ja u njih Ijubomornim uiniti
tako to u Uputu i poslanstvo dati jednom paganskom narodu."
idovi su najee mrzili Arape jer su oni sinovi Ismailovi, on je sin
robinje, a oni su sinovi njegovog brata Ishaka koji je sin slobodne
ene. Ostvarila se ova ljutnja idova slanjem Muhammeda .
"On je neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih, da im ajete
Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su
prije bili u oitoj zabludi." (El-Dum'a, 2)
Neki uenjaci Levita, kao to kae profesor Bura Zahari Mihail,
pokuavali su pripisati ovo paganstvo grkom narodu. Profesor
Bura odgovorio im je rijeima: "Poznato je da su Grci, na stotine
godina prije pojave Mesije, bili napredni u nauci i umjetnosti. U
njegovo vrijeme su bili na najviem stupnju potpunosti u umjetnosti i
bili su svjedoci propisa Tevrata i drugih knjiga starog vijeka."
3. U Tevratu koji je tampan na arapskom jeziku 1844. god.11 stoji:
Doao je Gospodar sa Sinaja, obasja nas sa Saira i zasja s brda
Paran." Tumai tvrde da ova reenica, koja se nalazi u Tevratu,
ukazuje na mjesta na kojim se spustila Boanska uputa na Zemlji.
Njegov dolazak sa Sinaja: Njegovo darovanje Tevrata Musau .

10

Ponovljeni zakon 32:21

Ovaj tekst je napisao veliki arapski uenjak ejh Halil el Hindi pa se
stoga spominje izdanje na arapskom jeziku radi autentinosti budui da
nisam mogao da naem mjesto istog citata u nekom od prevoda na naem
jeziku.
11

12

Njegovo obasjavanje sa Saira12: Njegovo darovanje Indila Isau .

Njegov visok poloaj na brdu Paran: Njegovo sputanje Kur'ana
Muhammedu . Paran je staro ime za podruje Mekke u kojem je
ivio Ismail , kao to se to spominje, u Tevratu (Knjiga Postanka
21:21) u kojima se govori o 'Ismailu :
Bog je bio s djeakom te je rastao i odrastao. ivio je u pustinji i
postao vjet u strijelanju iz luka.(20) Dom mu bijae u pustinji
Paranu, a njegova mu majka dobavi enu iz zemlje egipatske(21).
U samirijskom primjerku Tora izdatom 1851. g. se kae da je Paran u
Hidazu, i ta misao glasi: Nastanio se u Paranu koji se nalazi u
Hidazu.
Nema sumnje da je mjesto Ismailova , boravka bila Meka
Mukerrema. U njoj se poslije njega nije pojavio ni jedan vjerovjesnik
osim njegov unuk Muhammed . Tako postaje jasno da se Boijim
oglaavanjem s brda Paran aludira na sputanje Objave Muhammedu
u Meki Mukerremi, jer se nikada ne kae: "Bog je doao s tog
mjesta (ili oglasio se)", osim ako je tu dola Objava od Njega . I
kao to je Musau , na Sinaju sputena Objava u formi Tevrata, a
Indil objavljen u Seriu (Palestini), tako se ovdje aludira na objavu
asnog Kur'ana u Meki Mukeremi. Prva objava Kur'ana se desila u
peini Hira koja se nalazi na najvioj taci brda Paran. Rijei Izdanja
iz 1844 g.:"...a sa njim hiljade istih", kao i rijei nekih starih
izdanja:"...a sa njim su hiljade dobrih i knjiga od vatre", jasno
ukazuju na ashabe koji su pomogli Muhammeda . Njihovim je
slijeenjem Poslanika i njihovim dihadom s njime uzdignut
Islam. I kada nepristrasan i razuman ovjek razmilja ko bi mogao
biti taj u Paran poslani vjerovjesnik s kojim su hiljade istih i
dobrih, i s kojim je "vatrena Knjiga" (u kojoj nema ni jedne sure, a
da se u njoj nevjernicima i zalutalima ne prijeti vatrom), sa
sigurnou saznaje da je taj najavljeni vjerovjesnik Muhammed .
Poto je ova radosna vijest jasno ukazivala na njega, sljedbenici
Knjige su, u novim izdanjima, pribjegli brisanju rijei: "...a sa njim
hiljade istih ", i rijei "...s njim je knjiga od vatre". Ova radosna
12

Sair je lanac planina koji se prua istonom stranom Vadi Arebe u

Palestini, a to je zemlja u kojoj je ivio Isa .
13

vijest jasno ukazuje na tri vjerovijesnika, Musaa, Isaa i Muhameda

(mir neka je s njima) i na tri, njima objavljene knjige, ije se
objavljivanje desilo na tri asna mjesta. Ovo je u suglasju s rijeima
Uzvienog u suri Et-Tin, 1-3: Tako mi smokve i masline, i Sinajske
gore, i grada ovog sigurnog. Allah , zaklinje se sa ova ista tri
mjesta koja se spominju i u Tevratu. Tako, zaklinjanje smokvom i
maslinom je, zapravo, metafora kojom se zamjenjuje mjesto u
Palestini, mjesto u kojem je ivio Isa , a ono odgovara Sairu.
Zaklinjanje Sinajskom gorom je zakletva planinom na kojoj je Allah
, razgovarao s Musaom . Zaklinjanje gradom sigurnim je
zakletva Mekom EI-Mukerremom, a ona odgovara Paranu.
4. U Tevratu se nalazi obeanje Allahovo , Ibrahimu , da e od
njegovog sina Ismaila - robinjinog sina - nainiti narod koji e biti
velianstven i vodei, i nije bilo velianstvenijeg i odabranijeg
naroda Ismailovog , porijekla, od ummeta Muhammedovog :
"Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio ..." (Ali-Imran110) Ovo su neki od primjera Boanske svjetlosti koja je ostala u
Tevratu, koju su iskrivljivai previdjeli. U Tevratu se nalaze i druge
radosne vijesti osim ovih ali i ovo to je navedeno e onome ko
poteno razmisli biti dovoljno.

IZ EVANELJA
1. U Evanelju po Mateju se nalazi govor Isaa , Isusa kako ga
nazivaju Evanelja - u kojem se on obraa svom narodu: "Ree im
Isus: 'Zar niste nigda itali u Pismima: 'Kamen koji odbacie
graditelji postade ugaonim kamenom; to je djelo Gospodnje, ono je
divno u naim oima. 'Tako e vam se' -velim -'oduzeti kraljevstvo
Boije, dat e se narodu koji raa njegovim rodom'."13
U ovom govoru se nalazi nagovjetaj o tome da e Boanska Uputa
biti oduzeta potomcima Israilovim - idovima i kranima - i da e
biti data drugom narodu koji e raditi po njoj i da e taj narod postati
"ugaonim kamenom".

13

Evanelje po Mateju 21:42,43.

14

Muhammed , je rekao: "Moj primjer i primjer poslanika koji su bili

prije mene je kao primjer ovjeka koji je sagradio graevinu,
uljepao je i dotjerao, ali nije stavio kamen u jedan od uglova svoje
graevine. Ljudi su je obilazili i udili se toj graevini govorei:
'Zato nisi stavio ovdje kamen i dovrio gradnju?' Pa, ja sam taj dio
koji nedostaje. Doao sam kao peat poslanika."14
2. U Evanelju po Ivanu, (4:20-24), nalazi se dijalog izmeu Isusa
(Isaa ,) i ene Samarijanke, u kojem je Isa , obznanio da e
kibla, prema kojoj se ljudi okreu, biti promijenjena u jednom
drugom vremenu i da e se nalaziti na drugom mjestu. Poznato je da
se kibla nije mijenjala u vrijeme Isaa , kao to je poznato da se
kibla ne mijenja osim preko poslanika kojeg Allah , poalje. Kibla
se nije mijenjala osim u vrijeme dolaska Muhammeda , to
dokazuje da se ova radosna vijest, koja se nalazi u Evanelju, odnosi
na Muhammeda . U ovom Evanelju se navodi da je ta ena
Samarijanka rekla Isusu: "Nai su se oevi klanjali na ovome brdu, a
vi kaete da je Jeruzalem mjesto gdje se treba klanjati." "Vjeruj mi,
eno" - ree joj Isus -"dolazi as kad se neete klanjati Ocu ni na
ovoj gori ni u Jeruzalemu. ...Bog je Duh. Koji mu se klanjaju, moraju
mu se klanjati u duhu i istini."
Uzvieni je rekao Muhammedu : "Vidimo Mi kako sa udnjom
baca pogled prema nebu, i Mi emo sigumo uiniti da se okree
prema strani koju ti eli: okreni zato lice svoje prema asnom
hramu! I ma gdje bili, okrenite lica svoja na tu stranu. Oni kojima je
data Knjiga sigurno znaju da je to istina od Gospodara njihova - a
Allah motri na ono to oni rade." (El-Bekare-144)
3. U Evanelju po Ivanu Isus (Isa ) kae: "Ipak vam istinu velim:
vama je bolje da ja odem, jer ako ne odem, Branitelj (Pariklit) vam
nee doi." (16:7).
U Evanelju po Ivanu (14:15-16) Isa (Isus), sin Merjemin
(Marijin), kae: "Ako me ljubite, vrit ete moje zapovijedi. Ja u
moliti Oca, i dat e vam drugog Branitelja, koji e ostati s vama
zauvijek." I nadalje (Ivan, 14:25-26): "Ovo sam vam govorio
boravei s vama. A Branitelj, Duh Sveti, kojega e Otac poslati radi
14

Muslim
15

mene, nauit e vas sve i sjetiti vas onoga to sam rekao." I jo (16:714): "Ipak vam istinu velim: vama je bolje da ja odem, jer ako ne
odem, Branitelj nee doi vama. Odem li, poslat u ga vama. On e,
kada doe, dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh, na
pravednost i na sud. S obzirom na grijeh - ukoliko ne vjerujete u me;
s obzirom na pravednost - ukoliko odlazim Ocu te me vie neete
vidjeti; s obzirom na sud - ukoliko je osuen knez ovoga svijeta.
Imao bih vam jo mnogo rei, ali sada ne moete nositi. A kada doe
on, Duh Istine, uvest e vas u svu istinu. On nee govoriti sam od
sebe, ve e govoriti to uje i objavit e vam budue. On e mene
proslaviti jer e uzeti od onog to je moje i to e objaviti vama."15
Ime Branitelj, predstavlja prijevod grkog imena Parakletos koji je,
vjerojatno, iskrivljeni oblik od Periklytos ("Veoma hvaljen"), to je,
zapravo, taan prijevod aramejskog imena Mawbamana, koji u
potpunosti odgovara arapskom imenu Muhammed. Ne treba, naime,
gubiti s uma da je u Palestini tokom Isaova (Isusova) ivota i
poslije njega koriten aramejski jezik i da je upravo aramejski bio
jezik kojim je Isa (Isus) govorio, te da je izvorno Evanelje sada izgubljeno - bilo na tome jeziku.
Jo izriitije navjeenje dolaska Boijeg poslanika Muhammeda
nalazimo u Evanelju po Barnabi16, koje je - iako ga sada crkva
15

Navodi iz Biblije dati su prema: Biblija - Stari i Novi zavjet. Zagreb.

Kranska sadanjost 1976, ali s usporednim uvidom u sljedee prijevode i
djela: F.F. Bruce. The English Bible, London. 1970; E. E. Flack, et al., The
Text. Cano, and Principal Versions of the Bible, Grand-Rapids. 1956; J. P.
Lewis. The English Bible from KJV to NIV Grand-Rapids, 1981; a prema
navodu R.Mahmutehajia u Stazi rjeitosti, uvod: fus-nota 2.
16
Barnaba ili Barnabas ("Sin utjehe") jedan je od najranijih sljedbenika Isaa
(Isusa) Mesiha (Krista), sina Merjemina (Marijina)! Bio je bliski
saradnik i pomaga Isau (Isusu) i o njemu nalazimo vie kazivanja u
Novom zavjetu. Nakon Pavlova preobraenja, Barnaba se zaloio u apostola
da ga prihvate i vodio ga je u misijske pohode kao svog pomagaa. Novi
zavjet govori o njihovom razlazu. Bio je uen i pored Evanelja pripisuje
mu se Poslanica Barnabe. (Vidjeti Barnabas u The Eerdmans Bible
Dictionary, Michigan, William B. Eerdmans Publishing CO., 1987. U
Decretum Gelasianum de libris recipiendis et non recipiendis, u petom
dijelu nalazimo popis "apokrifa i drugih spisa"; u tom popisu je i Evanelje
16

smatra nevjerodostojnim - nekada bilo prihvaeno kao istinito. To je

Evanelje itano u nekim crkvama sve do 496. godine kranske ere,
kada je zabranjeno i proglaeno krivovjernikim.
Iskrivljavanja u Tevratu i Indilu odigrala su veliku ulogu u
prikrivanju radosnih vijesti koje su se nalazile u njima prije i u
vrijeme poslanstva Muhammeda . Na osnovi tih radosnih vijesti,
islam je primila delegacija idovskih i kranskih uenjaka, kao i
po Barnabi oznaeno kao apokrifno. Danas je najpoznatija inaica
Evanelja po Barnabi beki rukopis njegova talijanskog prijevoda. Mnogi
kranski velikodostojnici su radili na prikrivanju ovih radosnih vijesti.
Tako je 492. god, izdata naredba pape Galesiusa o zabrani itanja nekih
knjiga, a meu njima i zabrana itanja knjige pod nazivom "Evanelje po
Barnabi". Isto tako izdata je naredba o konfiskaciji ovog Evanelja sa svih
mjesta i jedino je papina biblioteka posjedovala jedan primjerak ove knjige.
Allah je htio da Njegovi znakovi izau na vidjelo preko latinskog sveenika
Framina, koji je sasvim sluajno naao pisma Ebrianosa u kojim se
spominje Evanelje po Barnabi, ije citate on navodi. Ljubav prema
istraivanju podstakla ga je da krene u potragu za ovim Evaneljem. Stigao
je do eljenog cilja poto je postao jedan od saradnika pape Sektusa Petog.
Papina biblioteka je u sebi sadravala ovo Evanelje koje je bilo napisano
na italijanskom jeziku i na italijanskom papiru koji je bio poznat po
vodenim tragovima koji se nalaze na njemu i koji moe biti istinskim
dokazom o tanosti talijanskog izdanja. Sveenik Framin je uzeo ovo
Evanelje i proitao u njemu da Isa , nije nita drugo do Allahov
poslanik i da je oekivani poslanik Muhammed . U Evanelju po Barnabi
stoji: "Ovako e ostati dok ne doe Muhammed Allahov poslanik..
Napokon su otkriveni stari rukopisi, unutar zemljanih posuda, u iskopinama
pored Mrtvog mora. Jordan posjeduje ove rukopise o kojim je govorio dr.
D.F.Brajt, a on je strunjak u nauci koja se bavi tragovima Evanelja. On
kae: "U svijetu ne postoji ni najmanja sumnja u ispravnost ovog rukopisa i
ovi papiri e oznaavati ogromno blago u naoj misli o kranstvu."
Sveenik Paul Dejvis - predsjedavajui Crkve Svi sveti u Vaingtonu, u
svojoj knjizi Rukopisi Mrtvog mora, o njima kae: Rukopisi iz blizine
Mrtvog mora stoljeima spadaju u najvelianstvenije rukopise, po svojoj
vanosti, jer su promijenile tradicionalno shvaanje i razumijevanje
Evanelja." U ovim rukopisima stoji: Isus je bio kranski Mesija, a
postoji i drugi Mesija." I tako dalje...

17

mnogi drugi o emu se ire moete informisati u knjigama o

Poslanikovom ivotu.
U Postanku (17:20) se navodi: "I za Jimaela usliah te. Evo ga
blagosivljam: rodnim u ga uiniti i silno ga razmnoiti, dvanaest e
knezova od njega postati i u velik e narod izrasti."
U izdanju 1844. g. njen tekst glasi: Za Jimaela sam ti usliao
molbu. Blagoslovit u ga, uiniti ga velikim i uinit u da se silno
razmnoi, dvanaest e knezova roditi i uinit u da od njega veliki
narod izraste.
Njen tekst u nekim starim izdanjima na arapski jezik glasi:
"A to se tie Jimaela, molbu sam ti ve usliao, i evo ja ga
blagosiljam, uinit u da od njega veliki porod izae i uveat u ga
sa Bimadmadom.
EI-Kadi I'jad u svojoj knjizi Es-Sifa kae da je Bimadmad jedno
od Muhammedovih imena, a u radosnoj vijesti pomenute rijei "i
u velik e narod izrasti" su najava Muhammeda , jer od 'Ismailove
djece nije niko imao veliki narod, izuzev njegovog unuka
Muhammeda , te je on taj koji se pominje u Ibrahimovoj i
'Ismailovoj dovi, navedenoj u suri EI-Bekare-129: "Gospodaru
na, poalji im poslanika, jednog od njih, koji e im ajete Tvoje
kazivati i Knjizi ih i mudrosti uiti i oistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan
i mudar! "
EI-Kurtubi u svojoj knjizi "El - El'alamu fima fi dinin-nesara minel
fesadi vel evhami" tvrdi da, ako se uzme brojana vrijednost reenica
hebrejskog teksta koji koriste jevreji, vidjet e se da se u njoj dva
puta pojavljuje Muhamme-dovo ime, jer se njen tekst na arapskom
jeziku "i uinit u da se, silno razmnoi" a u nekim izdanjima "i
uinit u da se silno, silno raz-mnoi", podudara sa rijeju
Bimadmad" u hebrejskom jeziku, a rijei "veliki narod" se
podudaraju s rijeima ("Ledvi dudull"). Brojana vrijednost slova u
ovim rijeima na ibrijskom jeziku, prema sistemu zbrajanja reenica,
je ista kao i zbir koji se dobija zbrajanjem brojanih vrijednosti slova
u imenu "Muhammed"

18

Kada je rabin Abdusselam Ed-Defteri u 10. hidretskom (16. greg.)

stoljeu prihvatio islam, napisao je kratko pismo naslovivi ga "ErRisale El-Hadije" i u kojem istie da je odgovor jevrejima koji
odbijaju da je rije Bimadmad simbol za Muhammedovo ime
upravo u zbrajanju brojnih vrijednosti slova po sistemu ebded17,.
Zato? Izmeu ostalog i zato to njihovi rabini ovo nebi sakrili da
nije bilo velikog razloga. On je u svojoj knjizi do potankosti opisao
nain koritenja ovog sistema.
Boije obeanje Ibrahimu i Haderi da e Ismailovo potomstvo
uiniti velikim narodom: Za Jimaela sam ti usliao molbu.
Blagoslovit u ga, uiniti ga velikim i uinit u da se silno razmnoi,
dvanaest e knezova roditi i uinit u da od njega veliki narod
izraste. , izreeno je u kontekstu pohvale i poasti Ismailu, a hvala i
ast se ne iskazuju samo radi velikog potomstva, ako ono ne bude od
pravih vjernika. Poslije Ismaila u Mekki se osim Poslanika
Muhammeda nije pojavio nijedan drugi vjerovjesnik. Dvanaest
knezova koji se spominju mogu se dovesti u vezu sa hadisom
Muhammeda a.s. u kom kae da e nakon njega biti dvanaest imama.
U kontekstu govora o jevrejskom oboavanju kipova, u Ponovljenom
zakonu (32:21) se kae: "Nitavnim me bogom na ljubomoru
potakoe, razdraie me nitavilima svojim, i ja u njih ljubomornim
uinit, pukom nitavnim, razdrait u ih glupim nekim narodom! "
Njen tekst u izdanju iz 1844. g. glasi: "Potakoe me na ljubomoru
onim ko nije bog, razljutie me svojim lanim boanstvima, pa u i ja
njih potaknuti na ljubomoru ljudima koji nisu narod, i razljutit u ih
jednim neukim narodom!"
Pod neukim narodom se misli na Arape; jer su oni tada bili u
velikom neznanju i zabludi, kao to na njih aludiraju i rijei:
"Potraie Me koji ne pitahu za Me, naoe Me koji Me ne traie
...koji ne prizivae ime Moje " (Izaije, 65:1-6), jer oni nisu istinski
vjerovali u jednog Boga, nisu znali Njegova svojstva i lijepa imena,
nisu radili po ispravnim zakonima i nisu znali ni zata osim za
oboavanje kipova, pa kao da nisu ni pitali za Allaha, niti ga
prizivali. Lutali su dolinama zabluda, kao to Uzvieni Allah kae u
17

Ebded je poseban poredak arapskih slova to lii naoj abecedi.

19

suri Ali Imran-164: "Allah je vjernike milou Svojom obasuo kad

im je jednog izmeu njih kao poslanika poslao, da im rijei Njegove
kazuje, da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u
oitoj zabludi."
Sline rijei Uzvienog se nalaze i u suri El-Duma'-2: "On je
neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih, da im ajete Njegove
kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u
oitoj zabludi."
Jevreji su omalovaavali Arape zbog toga to vode porijeklo od
robinje Hadere i zbog njihovog nepoznavanja Allaha i velike
zalutalosti. Sebe su smatrali boljim od Arapa, jer su djeca Sare koja
nije bila robinja, te to su imali vjerovjesnike, Knjige i zakon.
Meutim, Izraelci su, ubijajui vjerovjesnike, udaljavajui se od
jednobotva, oboavajui boanstva idolopoklonikih naroda i
prinosei im rtave, rasrdili Uzvienog Allaha, te se i On razljutio
oduzimanjem vjerovjesnitva od njih. Odlikovao je i izabrao Arape
koji su u njihovim oima bili bijednici i neznalice. Tako je slanje
Muhammeda ovom nepismenom narodu, objava Knjige i mudrosti
njemu, radi upuivanja na pravi put - predstavljalo najvei stepen
buenja ljutnje kod Izraelaca.
Ako pratimo historiju jevreja, vidjet emo da ni jedan narod nije
razljutio jevreje kao Arapi poslije Muhammedovog poslanstva,
jer, iako su Perzijanci i Bizantijci poruili jevrejsku kraljevinu u
Palestini i puno ih grdili, i pored toga se nikada meu njima nije
pojavala knjiga i vjerovjesnik poput Musaa i njegove knjige, to
bi kod njih probudilo ljutnju, zavist i ljubomoru one vrste koju su
osjetili kada je Uzvieni Allah poslao Muhammeda i asnu
Knjigu. Iz ovog su razloga jevreji dvolino postupali prema
Arapima, ulagivali im se i bojali ih se. I u tome je, nesumnjivo,
vrhunac njihove ljutnje i ljubomore.
Vratimo se ponovo gore navedenoj vijesti. Ko ovu radosnu vijest
objasni poslanstvom Isaa na njegov komentar se ne moemo
osvrnuti jer je Mesih iz izraelskog naroda i njima je poslan, a
ovjek nije ljubomoran na svoje sinove, ali je, zato, mogue da na
njega budu ljubomomi sinovi njegove brae ili njegovih amida,
naroito ako su oni u njegovim oima bijedni i unieni. Zatim,
20

neznanje i nepismenost su osobine koje se, do kraja estog stoljea

po Isau nisu nikome pripisivale osim Arapima, jer su itanje,
pisanje i druge znanosti bili poznati u to vrijeme kod mnogih drugih
naroda, samo ne kod Arapa. I ova radosna vijest, kao da je jasan tekst
o njima i Muhammedu koji je poslan izmeu njih. Dakle kad se
logiki analizira prije navedeni tekst radosne vijesti nedvosmisleno
proizilazi da sve kranske i jevrejske tvrdnje da je nagovjeteni
ovjek Isa padaju u vodu.
Radosne vijesti u knjigama jevreja i krana su mnogobrojne. Jedne
najavljuju Muhammeda , druge aludiraju na njegov ummet, njemu
poslatu Objavu, njegov dihad, ili pak, ukazuju na slavljenje Allaha
ili ukazuju na Mekku Mukeremu, irenje Islama, a neke radosne
najave je lino slikovito izrekao i Isa , a o emu svjedoe
evanelja. Pored vijesti u ovim knjigama nalazimo iste i u starim
indijskim svetim knjigama Vedama

MUHAMMED U INDIJSKIM SVETIM KNJIGAMA

Pundit Vedaprakash Upadhyay, Indijski profesor, u njegovoj knjizi,
tvrdi da opis "Avator-a",uzet iz indijskih svetih knjiga, odgovara
Allahovom Poslaniku Mohammedu . Nedavno je u Indiji objavljena knjiga, koja objelodanjuje ove injenice. Autor ove knjige
(Pundit Vedaprakash Upadhyay) je naunik i poznati Indijski
profesor. Knjiga se zove Kalki Avatar. Autor je Brahmin Indijac,
Bengali porijekla. On je nauni istraiva u Allahabad Univerzitetu.
Poslije nekoliko godina istraivanja, Pundit V.U. je objavio ovu
knjigu, i ne manje od osam uenjaka (brahmina), su potvrdili i
posvjedoili, da su njegova obrazloenja autentina. Prema njihovom
vjerovanju Indijci oekuju "vou" po imenu Kalki Avatar. Meutim,
njegov opis izloen u indijskim svetim knjigama, ukazuje jedino na
Allahovog Poslanika Muhammeda .
Autor navodi sljedee, jasne dokaze iz Veda i drugih svetih knjiga
Hinduizma (indijske religije), kao dokaze svoje tvrdnje:
1.U Puranas (indijska sveta knjiga) pie, da e Kalki Avatar biti
poslednji Allahov poslanik u ovom svijetu. On e biti voa za cijeli
svijet i za sve ljude.
21

2. Prema indijskoj religiji, Kalki Avatar e biti roen na ostrvu i to u

arapskom regionu.
3. U indijskim knjigama, imena oca i majke Kalki Avatar su:
VISHNUBHAGAT i SUMAANI. Ako ispitamo znaenja ovih imena
dolazimo do veoma interesantnih zakljuaka. VISHNU (znaci BOG)
+ BHAGAT (znai ROB) = Rob Allahov ili ABDULLAH na
arapskom, to je ime Poslanikovog oca. SUMAANI (znai mir i
smirenost) a AMINA (na arapskom) znai MIR i SMIRENA, to je
je ime Poslanikove majke.
4. U indijskim religioznim knjigama je spomenuto da e glavna
hrana Kalki Avatar biti hurme i masline, i da e on biti najpotenija i
najiskrenija osoba u regionu. Bez ikakve sumnje, Allahov Poslanik
Muhammed je bio poznat po tim, istim kvalitetima.
5. Spomenuto je u Vedas (indijska sveta knjiga) da e roenje Kalki
Avatar biti u asnom i poznatom klanu (porodici). To odlino
odgovara porodici Kurej, kojoj je Poslanik pripadao.
6. Bog e uiti Kalki Avatar, preko Njegovog kurira (anela) u
peini. Allah je uio Poslanika Muhammeda preko meleka
Dibrila u peini Hira.
7. Bog e snabdjeti Kalki Avatar sa veoma brzim konjem, da ga jae
i obie cio svijet i sedam nebesa. Ukazuje na "burraq" (konj) i
Mi'rad, no u kojoj je Poslanik Muhammed putovao kroz sedam
nebesa.
8. Bog e pomoi Kalki Avatar sa Njegovom pomoi. Ovo je
posebno dokazano u bici na Bedru (Allah je poslao meleke da
pomognu vjernicima)
9. Druga zapanjujua injenica o Kalki Avatar, je da e on biti roen
12-og datuma u mjesecu. Znamo da je Poslanik Muhammed roen
12-og rebbi ul-evvela po hidretskom kalendaru.
10. Kalki Avatar bi trebao biti odlian jaha konja i maevalac.
Autor ovde podvlai Indijcima, da su dani konja i maeva proli i da
je dananje vrijeme - vrijeme revolvera i raketa. Pa bi bilo smijeno,
oekivati da Kalki Avatar bude odlian jah i maevalac.

22

POREENJE KURANA I BIBLIJE

Ako samo brzo pogledate Bibliju i Kuran, moete uoiti nekoliko
stvari koje izgledaju da su skoro iste, ali ako ih detaljnije analizirate,
vidjeete da su kao nebo i zemlja. Samo koristei istorijske detalje,
veoma je teko za nekoga koji je slabo upoznat sa Hrianstvom ili
Islamom, da uoi koja je knjiga ispravna, a koja ne. Meutim, ako
poredite relevantne (odgovarajue) dijelove i jedne i druge knjige sa
naunim znanjem, onda ete sami uoiti istinu.
Stvaranje univerzuma (svemira) za 6 dana?
Prema Bibliji, u prvoj knjizi Stvaranja, u poglavlju prvom, svemir je
stvoren za 6 dana, pri emu je svaki dan definisan kao period od 24
sata. Iako se i Kuranu spominje da je svemir stvoren za 6 ejjaam,
ejjam je mnoina dana, u arapskom jeziku ejjam znai 1) dani;
ili 2) dui vremenski period.
Kada Kuran kae da svemir stvoren za 6 ejjama, onda se odnosi
na stvaranje nebesa i zemlje za 6 duih vremeskih perioda, i nauka
nema prigovora ovome. Stvaranje svemira trajalo je nekoliko
milijardi godina, to je pobilo Bibliju koja kae da je svemir stvoren
za 6 dana po 24 sata.
Sunce stvoreno poslije dana?
Biblija kae u poglavlju 1, stihovi 3-5, u knjizi Stvaranja da je
fenomen dana i noa stvoren prvog dana stvaranja Univerzuma od
strane Boga. Svjetlost koja cirkulie u svemiru rezultat je kompleksnih reakcija zvijezda; ove zvijezde su stvorene, prema Bibliji
(Stvaranje, 1:14-19) etvrtog dana! Nelogino je da je svjetlost
(fenomena dana i noi) stvorena prvog dana, a uzrok svjetlosti je
stvoren 3 dana kasnije. ta vie, postojanje dana i noi kao dijelova
jednog dana je samo zamislivo poslije stvaranja Zemlje i njene
rotacije oko Sunca. Nasuprot ovim stavovima Biblije, Kuran ne daje
nikakva netana tvrenja u vezi Stvaranja. Odavde je apsurdno rei
da je Muhammed preuzeo neke dijelove o stvaranju svijeta (op:
kao to neki nepravednici govore) iz Biblije, a da je sam izostavio
ove nelogine i matovite dijelove Biblije (op: tj. ovjek iz 7. vijeka

nije mogao znati injenice iz 20. vijeka pa da probere od Biblije

ono to je netano, a ono to je tano da prebaci u Kuran)
Stvaranje Sunca, Zemlje i Mjeseca?
Prema Bibliji, Knjiga Stvaranja, poglavlje 1, stihovi 9-13, Zemlja je
stvorena 3. dana,a prema stihovima 14-19, Sunce i Mjesec su
stvoreni 4. dana. Kao to znamo, Zemlja i Mjesec su nastali iz Sunca.
(op: dijelova Sunca su se odvajali. Zatim ako bi ti dijelovi bili isuvie
mali, oni bi se brzo hladili, i nastajale bi planete i njihovi sateliti.)
Prema tome, stvaranje Sunca i Mjeseca poslije stvaranja Zemlje je
sasvim suportno utvrenoj ideji o formiranju sunevog sistema
Vegetacija (biljke) stvorene 3. Dana a sunce 4. Dana?
Prema Bibliji, Knjiga Stvaranja, poglavlje 1, stihovi 11-13,
vegetacija je stvorena 3. dana, dok je prema 14-19, Sunce stvoreno 4.
dana. Kako je mogue da se vegetacija pojavila prije nego to je
Sunce stvoreno, kako se to tvrdi u Bibliji? (op: za onu brau i sestre
koji malo slabije barataju prirodnim naukama, ili su pak zaboravili:
da bi biljke mogle sebi stvarati hranu eer glukozu iz ugljendioksida, CO2, i kiseonika, O2, potrebna je energija Suneve
svjetlosti). Da je poslanik Muhammed zaista autor Kurana i da je
kopirao neke dijelove Biblije, kako je onda uspio da zaobie
fatalne greke koje Biblije sadri? Kuran ne sadri nijednu jedinu
injenicu koja je suportna nauci.
I Sunce i Mjesec, emituju (zrae) svjetlost?
Prema Bibliji, i Sunce i Mjesec, zrae svoju svjetlost. U Knjizi
Stvaranja, poglavlje 1, stih 16, se kae: I naini Bog dva velika
svjetlila vee da vlada danom, manje da vlada nou i zvijezde.
Meutim, nauka nam danas kae, da mjesec nema svoje sopstveno
svjetlo. To potvruje kuranski koncept da je svjetlost Mjeseca
reflektovana (op: tj. Mjeseeva svjetlost je samo Suneva svjetlost
koja se odbila od povrine Mjeseca). Misliti da je poslanik
Muhammed prije 1400 godina ispravio ove naune greke u
Bibliji, a onda to prepravljeno prepisao u Kuran je neto potpuno
nezamislivo.
24

Adem (as) je ivio na zemlji prije 5800 godina?

Prema genealogiji Isusa Hrista u Bibliji, od Isusa preko Abrahama do
prvog ovjeka na Zemlji, tj. Adama (Adema) prolo je otprilike 5800
godina:
Od Adema do Ibrahima -1948
Od Ibrahima do Isaa -1800(otprilike)
Od Isaa do danas-2013
UKUPNO-5800 (zaokrueno)
Postoji vie nego dovoljno dokaza iz arheologije i antropologije koji
kau da se prvo ljudsko bie na Zemlji pojavilo prije vie desetina
hiljada godina, a ne samo 5800, kao to Biblija kae.
Kuran kae da je Adem , bio prvi ovjek, ali nije rekao kada se
pojavio, za razliku od Biblije. Ono to je Biblije rekla sasvim je
nekompatibilno sa modernom naukom
Noj Nuh, a.s. i potop
Biblijski opis potopa u stvaranju, poglavlje 6, 7 i 8 ukazuje da je
potop bio univerzalan i da je unitio sve ivo na Zemlji, izuzev onih
koji su bili zajedno sa Nuhom u lai. Opis nam ukazuje da se
potop desio 1656 godina poslije Adema odnosno 252 godine
prije Ibrahima , u vrijeme kada je Nuh imao 600 godina.
Prema tome, potop se morao desiti negdje u 22. ili 21. vijeku prije
nove ere.
Ova pria o potopu, data u Bibliji, je suprotna sa naunim
injenicama iz arheolokih izvora koji kae da su 11. dinastija u
Egiptu i 3. dinastija u Vavilonu postojali bez civilizacijskog prekida i
bez uticaja iega znaajnog to bi se moglo desiti u 21. vijeku prije
nove ere. Ovo pobija Bibliju da je cio svijet bio potopljen. Nasuprot
Bibliji, kuranska prezentacija potopa i kazivanje o Nuhu nije u
suprotnosti sa naukom ili arheologijom: 1) Kuran ne daje nikakve
podatke o tome kada je bio potop; 2) prema Kuranu, potop nije bio
univerzalni fenomen koji je unitio sve na Zemlji. Kuran kae da se
potop odnosio samo na Nuhov narod.

25

Musa Mojsije i faraon eksodusa (progona)

Pria o Musau i Faraonu je veoma slina u Kuranu i Bibliji. I
jedna druga knjiga se slau da se Faraon udavio kada je pokuao da
prati Musaa . Meutim Kuran daje jo jednu, dodatnu
informaciju u suri Junus (10. poglavlje) u ajetu 92:
Danas emo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio pouan primjer
onima poslije tebe, ali mnogi ljudi su ravnoduni prema Naim
poukama. (Junus, 92)
Dr Maurice Bucaille je nakon potpunog istraivanja dokazao da je
faraon Ramzes II umro dok je Musa bio u Medjenu, premda je on
prema Bibliji proganjao Israelane. Merneptah, sin Ramzesa II, je u
stvari bio taj faraon za vrijeme eksodusa. 1898. godine mumificirano
tijelo Merneptaha je naeno u Dolini Kraljeva. 1975. godine, dr
Maurice Bucaille je sa drugim doktorima dobio dozvolu da istraiju
Merneptahovu mumiju. Istraivanja su pokazivala da je Merneptah
najvjerovatnije umro od davljenja ili od oka koji je neposredno
prethodio davljenju. Prema tome, kuranski ajet koji kae da e Allah
sauvati njegovo tijelo kao znak, je ispunjen time to se sad mumija
Merneptaha uva u sobi Kraljevskih Mumija u Egipatskom Muzeju u
Kairu.
Ovaj ajet je pokrenuo dr Maurice-a Bucaille-a, koji je tada bio
hrianin, da izuava Kuran. Kasnije je napisao knjigu Biblija,
Kuran i nauka i priznao je da autor Kurana ne moe biti niko drugi
nego sam Bog Uzvieni. Nakon toga je primio Islam.

26

UVOD U DRUGI DIO

Kao to znamo, prva objava Muhammedu bila je: "Ui! (itaj,
saznaji novo...)" Otkrivaj ono to ti nije poznato, da bi se uzdigao, jer
ljudski rod se razlikuje od ivotinja i drugih stvorenja upravo zbog
posjedovanja razuma
Drugi Kur'anski ajet o kome e biti govora su rijei Uzvienog
Allaha: "Pokazat emo im dokaze Nae (moi, znanja, mudrusti) u
svemirskim prostranstvima, i u njima samima, dok im ne bude
potpuno jasno da je to (to je tebi, o Muhammede, objavljeno) istina.
Islam je nastavak onoga to je objavljivano poslanicima prije
posljednjeg, Muhammeda , ono to je objavljeno Ibrahimu
(Abrahamu), Musau (Mojsiju), Isau (Isusu) i drugim Boijim
poslanicima. Muhammed je kao i svi drugi Boiji poslanici, bio
poslan da ljudima pokae i dokae istinitost svoga poslanstva. Inae,
da nije tog dokaza, mogao bi bilo ko od ljudi tvrditi da je Boiji
poslanik i da ga je Bog poslao. I zato Uzieni Allah, Bog, Gospodar i
Stvoritelj svih ljudi, daje svakom svom poslaniku dokaz u koji i
preko koga e ljudi vjerovati, to znai da je taj poslanik, zaista od
Boga poslan. To nije tek puko vjerovanje bez koristi, ve ima vrstu
potvrdu i dokaz u ljudskim saznanjima. Tako je mnogim poslanicima
dao natprirodne pojave ili mu'dize; Musau (Mojsiju) dao je, kao to
ujemo iz historije i potvrenih izvora, da se njegov tap pretvarao u
zmiju i to nije bila arolija. Isau , Allah je podario da oivljava
mrtve. Isto se desilo da Allah , i Muhammedu , kao posljednjem
Boijem poslaniku da dokaz njegova poslanstva. Ali, Allah mu daje
kao dokaz neto to drugi poslanici nisu imali. Neto posebno, jer je i
njegovo poslanstvo posebno.
Poslanici prije njega su bili poslani samo svojim narodima i za
odreeni vremenski period, dok je on posljednji poslanik, poslan
svim ljudima donosei posljednju Allahovu poruku. To znai da do
Sudnjeg dana mora biti ljudima dokaz istinitosti tog vjerovanja. Kada
pitamo sljedbenike Isusa: "Kakav vam je dokaz da je on Boiji
poslanik?" - rei e vam: "Zato to je on mrtve oivljavao, zato to je
to i to radio..." A kada pitamo muslimane: "ta vam je dokaz da je
Muhammed Allahov Poslanik?" odgovorit e: "Prva kur'anska rije,

to je najvei dokaz". A to je "Ikre'", ui, itaj, prouavaj, saznaji doi e do istine. I zaista, u ovo dananje vrijeme nalazimo u
Kur'anu i u hadisima Muhammeda savremena nauna otkria i
dokaze, koji nam i na ovaj nain potvruju istinitost.
Kae Uzvieni Allah: "Slali smo poslanike svoje sa jasnim i vrstim
dokazima." (El-Hadid,25) I zato, vjerovanje koje nema svojih dokaza
i ne treba da bude prihvaeno. Najvei dokaz poslanstva ovog
Poslanika, a istinitosti i ispravnosti, u isto vrijeme, naeg vjerovanja,
kao muslimana, jeste Kur'an. I to nije djelo Muhammeda , jer za
njega Allah kae: "Ako ste u sumnji u ono to smo objavili Naem
robu (Muhammedu), onda recite jedno poglavlje slino tome."
"Allah svjedoi, da ono to je objavljeno tebi, da ga je objavio sa
znanjem." i da to ima svoje vrste dokaze i potvrde. "I reci: 'Hvala
Allahu, pokazat e vam dokaze Svoje (moi i postojanja), i znat ete
ih sigurno." "To je doista opomena ovjeanstvu i sigurno ete znati
da je to istina, nakon izvjesnog vremena." (Ez-Zumer, 88)
Generacijama e trebati vremena, makar to bilo i nakon hiljadu i
etiri stotine godina nakon objave Kur'ana, kao to je sluaj sa nama,
da shvate neke stvari koje su spomenute u ovoj savrenoj Knjizi, a do
Sudnjeg dana e biti izazov ljudima i predmet njihovog istraivanja.
U hadisu, Muhammeda itamo: Svakom poslaniku Allah je
davao dokaz u koji su ljudi vjerovali. A ono to je meni dato, jeste
Kuran. I zato mi je elja da imam najvie sljedbenika."18 Taj dokaz
e se potvrivati meu ljudima kroz vijekove i generacije. Zato
ukazujemo na jednu injenicu naem muslimanskom narodu i svim
drugima, da ono to mi muslimani vjerujemo i slijedimo ima svoj
vrst temelj u provjerenim savremenim naunim dostignuima u koja
nema nimalo sumnje. Ovo saznanje nam je jako bitno u vremenu u
kom u Bosni a i u ostalom islamskom svijetu jo uvijek ima ljudi ije
se miljenje konstruisalo u komunistikom dobu na nain da su
priznavajui sebi Islam osjeali zaostalost i mislili kako je pripadnost
islamu pripadnost neemu to nema uporite u savremenim naunim
otkriima ...

18

Hadis biljei Buhari

28

Nunost postojanja nadnaravnosti

Nebeski zakoni i poruke koje su prenosili vjerovjesnici jasne su
istine koje e iskonska priroda prihvatiti. Vjerovjesnici , govore o
neemu to ovjekova iskonska priroda (fitret) i razum, bez oklijevanja i slobodno, prihvataju: I sa istinom smo ga spustili, i sa
istinom je i sputen... (El-Isra', 105.)
U skladu s ovim, u Kur'anu izriito stoji da ueni ljudi koji
razmiljaju bez oklijevanja prihvataju poziv istine i odazivaju se na
njen zov:I da bi oni koji su znanjem obdareni spoznali da je
Kur'an istina od Gospodara tvoga, pa u nj povjerovali i da mu srca
njihova budu sklona...( El-Hadd, 54.)
S druge strane, oni koji istinu ne smatraju usklaenom sa njihovim
imaginarnim koristima, ne prihvataju je i opiru joj se, iako su u
svojim srcima priznali da je ona istina: I oni ih, nepravedni i oholi,
porekoe, ali su u sebi vjerovali da su istinita... (En-Neml, 14.)
Stoga, na osnovu kur'anske logike, istina je stalno oevidna, a la je
predstava i za tragaoce za istinom ne postoji jasniji argument od
same istine a za njeno prihvatanje nije potreban argument, jer je
istina samooita i ista iskonska priroda je prihvata.
Metoda poslanika i izriiti kur'anski tekst takoer ukazuju na
donoenje mudiza kao odgovor na sumnje poricatelja i onih koji su
se borili protiv istine. Nijedan poslanik nije zapoeo svoje
pozivanje mudizom, jer je njihov poziv sama istina, a ovjekova
iskonska priroda i razum prihvataju njihov poziv, ali kada su se
susreli sa poricateljima i svojeglavim osobama koje su traile
izvoenje nadnaravnog djela, ili ak i ako nisu traile, samo da bi se
otklonile njihove sumnje, poslanici su izvodili nadnaravna djela.
Prema tome, koritenje mudize nije u svrhu pozivanja i dokazivanja
istinitosti njihovog poziva; ona je upotrijebljena na drugom stepenu i
prilikom susreta sa preprekama te se smatra jednim sredstvom
odbrane, a ne sredstvom za poziv u istinitu vjeru. ('Ulumu Kur'ani,
str. 345-350.)
29

Vjeno udo (mudiza)

Poslanici su u razliitim vremenima izvodili razliite mudize, u
skladu sa stepenom razmiljanja i egzistencijalnim savrenstvima
ljudi svoga vremena. Kako su se uveavali znanje i obavijetenost
ljudi i kako se razina njihove civiliziranosti uzdizala, mudiza
poslanika bi takoer napredovala i bila preciznija i suptilnija.
Kur'an je posljednja, preciznija, suptilnija mudiza Poslanika od
mudiza drugih poslanika .
Kur'an je najizraajnijom metodom, najpotpunijim pojanjenjem i
najpostojanijim sadrajem predstavljen Arapima onog vremena ija
je jedina umjetnost bila jezik i izraavanje i zato su jasno spoznali
da govor koji ih je uinio nemonim da mu naine slian ne moe
biti djelo ovjekovih ruku.19
Velid ibn Mugire Mahzumi koji je bio dobar govornik i ubrajao se
u istaknute, poznate, vodee linosti Arapa o Kur'anu kae: Ono
to Ibn Ebi Kebe20 recitira, tako mi Boga, niti je pjesma, niti magija,
a ni isprazan govor bezumnih. Bez sumnje, njegov govor je govor
Boiji...
Kada je prolazio pored Poslanika , i kada je uo nekoliko ajeta iz
sure Mu'min, koje je Poslanik , uio u namazu, rekao je: Tako mi
Boga, nedavno sam od Muhammeda , uo govor koji nije liio na
ljudski govor, a ni na govor dina. Tako mi Boga, njegov govor ima
posebnu slatkou i ljepotu; poput je plodnog stabla sa uzvisitim
kronjama, ije su visine prepune plodova, njegovo stablo postojano
19

Poslanici su pokazivali nadnaravna djela pred kojim su bili nemoni i

najstruniji i najueniji ljudi tog vremena. Oni su na taj nain dokazivali da
je ono to pokazuju izvan granica moi ovjeka i da se ne radi ni o kakvoj
varci.
20
Mnogoboci su Poslanika oslovljavali ovim imenom i dovodili su ga u
vezu s Ebu Kebeom. Ebu Kebe je bio iz plemena Huzaa i u pogledu vjere
se suprotstavljao Kurejijama. Kau da je on bio Poslanikov predak s
majine strane pa su zbog toga Poslanika dovodili u vezu s njim.
30

i vrsto, a korijenje vrsto i raireno. Zasigurno e on nadjaati druge

govore, a drugi govori nee njega nadjaati.21
Ova uzvienost kur'anske metode to sa gledita poretka, to sa
gledita sadraja jo uvijek je vrsta i zauvijek e ostati, jer se
Kur'an u govornitvu, elokventnosti (
), postojanosti govora,
potpunosti samog izraavanja, mnogobrojnim novitetima u uenjima,
propisima i u drugim osobinama toliko uzvisio da ovjeanstvo,
koliko god da uznapreduje i koliko god se trudilo da ga dostigne,
nee moi doprijeti do svih kur'anskih istina. Iz ovog razloga Kur'an
nazivaju vjenom mudizom, a ovo stanje je za Kur'an trajno i
postojano, i islam e opstati kao dokaz vjeitog vjerozakona.
Kur'anski izazov
Izazov ( ) podrazumijeva pozivanje na donoenje slinog. Kur'an
je u vie navrata objelodanio svoj nadnaravni i nadljudski aspekt, a
nevjernike je pozvao u borbu i donoenje slinog: Ako ne vjerujete
da je ovaj Kur'an Boiji govor i mislite da je ljudska rukotvorina,
sigurno je lahko provjeriti ovu tvrdnju. Podstaknite svoje strunjake
za knjievnost i govornike da upregnu svoju snagu, da naprave i
ponude govor poput Kurana lijep i izraajan, vrst, postojan i
mudar ali nikada neete moi neto tako postii, jer dobro znate da
Kur'an nije poput ljudskoga govora...
Obrazloenja radi, strunjaci za stilistiku su, na osnovu odreenih
kriterija, odredili stepene kvalitete svakog govora, a nadmo jednog
govora nad drugim se odreuje prema tim kriterijima. Upravo na
ovaj nain se meusobnim uporeivanjem dvije kaside ili dva
knjievna spisa odreuje nadmo jednog nad drugim. Takvo
poreenje poiva na temeljima snage izraavanja, potpunosti govora
i primjenjivanja suptilnosti i preciznosti, rjeitosti, kao i umjetnosti
govornitva. Ova mjerila govor jednog pjesnika ili govornika
pribliavaju ili udaljavaju govoru druge osobe, a knjievna
okupljanja i umjetnika takmienja se odravaju na osnovu ovih
21

Tefsir Taberi, sv. 29, str. 98. Postoje brojna ovome slina svjedoenja
arapskih velikana i retoriara o Kur'anu. Za vie podataka, vidi: 'Ulumu
Kur'ani, str. 352-356; Et-Temhid, sv. 4.
31

mjerila. Mi nikada ne tvrdimo da je svaiji govor plod njegove

prirode i unutranje strukture i niko ne moe biti jednak drugome u
onome ime ga struktura njegovog uma nadahnjuje, nego ono to se
izazovom trai jeste da se donosi drugi govor koji e u pogledu
vrijednosti biti na istom stepenu.
Izazovom da se donose slino ne misli se da se donese isti govor kao
to je Boiji, tako da po metodi pojanjavanja i razlaganja bude
potpuno isti kao Kur'an (jer ovakva istovjetnost je mogua samo
oponaanjem)22, nego je cilj izazova donoenje govora koji e sa
stanovita duhovnosti i uzvisitosti biti na najveem stepenu
govornitva i rjeitosti poput Kur'ana.
Razine kur'anskoga izazova
Kur'an je pitanje izazova da se donese njemu slino spomenuo u
nekoliko razina:
-Na prvoj razini se, bez postavljanja ikakvog uvjeta, trai da se
donose neki govor koji bi bio poput Kur'ana:Zato neka oni sastave
govor slian Kur'anu, ako istinu govore! (Et-Tur, 34.)
-Na sljedeoj razini je zatraeno da donesu 10 sura pa makar i
kratkih koje bi bile poput Kur'ana: Zar oni da govore: On ga
izmilja! Reci: Pa sainite vi deset Kur'anu slinih, izmiljenih
sura, i koga god hoete, od onih u koje pored Allaha vjerujete, u
pomo pozovite, ako je istina to tvrdite!( Hud, 13)
Zatim im, da bi umanjio vrijednost onih koji tvrde da Kur'an nije
nebeskog porijekla, predlae da donesu jednu suru koja bi bila slina
Kur'anu:A oni govore: On ga izmilja! Reci: Pa, dajte vi jednu
suru kao to je njemu objavljena, i koga god hoete, od onih u koje
mimo Allaha vjerujete, u pomo pozovite, ako istinu govorite.(
Junus, 38.)
I na kraju, posljednji put, sa potpunom sigurnou objelodanjuje
njihovu nemo i nesposobnost:

22

Musejlema Kezzab i neki drugi su oponaali Kur'an i osramotili su se. EtTemhid, sv. 4, str. 227-257.
32

Ako sumnjate u ono to smo dostavili robu Svome, onda vi dajte

jednu suru, koja tome nalikuje, prizivajui pri tome, mimo Allaha,
svjedoke svoje, ako istinu govorite. Ukoliko to ne uinite a neete
uiniti, onda se priuvajte vatre ije gorivo e biti ljudi i kamenje;
ona je pripremljena za nevjernike! (El-Bekare, 23-24.)
U ovom ajetu spominjanje ljudi zajedno sa kamenjem ukazuje na to
da su ljudi koji nemaju svijesti i razuma i ne razmiljaju poput
kamenja, mjesto im je pored njih i gorjet e u tekoj vatri.
Na posljednjoj razini Uzvieni zauvijek objavljuje nadnaravnost i
izazov Kur'ana: Reci: Kada bi se udruili ljudi i dini da slino
Kur'anu ovome donesu, ne bi donijeli to slino mu je, makar
pomagali jedni druge!(El-Isra', 88.)
U navedenim ajetima, a naroito u dva posljednja, postoji zanimljiva
taka koja tajnu nadnaravnosti ini jasnom i argumentiranijom od
bilo ega drugog. Dvadeset etvrtim ajetom sure Bekare u apsolutnom obliku obavjetava o budunosti a nikada neete moi to
uraditi tj. nikada neete moi donijeti neto to bi bilo poput
Kur'ana. U suri Isra', u 88. ajetu, sve stanovnike svjetova smatra
nemonim i nesposobnim da donesu neto slino Kur'anu. Ovo je
vijest iz Skrivenog svijeta koju ne moe izrei niko osim Znalca
Skrivenoga svijeta i Svijeta osvjedoenog, jer svaki monik i
umjetnik, koji pokua da odgovori na neki izazov, moe tek donekle
poznavati djela onih koji su mu savremenici i onih koji su bili prije
njega. Spoznajom njihovih mogunosti te poreenjem njihovih
mogunosti sa svojim moe sebe smatrati nadmonijim. Meutim,
niko nema smjelosti da sebe smatra boljim od onih koji e u
budunosti doi i od svih stanovnika svjetova zato to nema nikakvu
spoznaju o njima.
Ipak, Kur'an je pokazao ovu hrabrost i s potpunom smjelou je
objelodanio trajnu nemo ovjeanstva da se sueli sa Kur'anom, a
upravo ova hrabrost i smjelost je najvei argument nadnaravnosti
Kur'ana.

33

Dimenzije nadnaravnosti Kur'ana

Mislioci su o nadnaravnosti Kur'ana vodili opirne rasprave i
razmatrali su raznovrsna pitanja. Svakako da postoje i odreena
razilaenja u vezi s ovom temom. Prijanji uenjaci su razmiljali na
jedan nain, a savremeni na drugi te su prethodnim miljenjima
dodali nova pitanja.23
Danas se nadnaravnost Kur'ana razmatra u tri osnovne vane
dimenzije:
1- Retorika nadnaravnost
2- Nauna nadnaravnost
3- Zakonodavna nadnaravnost
U ovom predavanju pojasnit emo retoriku nadnaravnost, a druge
dvije dimenzije nadnaravnosti pojasnit emo u narednom predavanju.
Retorika nadnaravnost
Retorika nadnaravnost se odnosi na aspekt koji je vezan za izraze
koji se upotrebljavaju u reenicama i na retorike suptilnosti, jer
upravo te suptilnosti igraju glavnu ulogu u znaenju i sadraju.
Retoriku nadnaravnost Kur'ana je mogue saeti u pet dijelova:
Odabir rijei
Odabir rijei i izraza koji su upotrebljavani u kur'anskim reenicama
je potpuno sraunat, pa kada bismo eljeli da jednu rije zamijenimo
drugom koja bi imala iste osobine i odlike ne bismo mogli nai
takvu rije, jer je u odabiru kur'anskih rijei uvaavano nekoliko
stvari:
Povezanost melodije glasova jednakih po poloaju, i to tako da je
posljednji glas svake rijei usklaen sa prvim glasom sljedee rijei.
Povezanost rijei jednih sa drugim po znaenju, i to tako da i sa
pojmovnog aspekta tvore usklaen poredak.

23

'Ulumu Kur'ani, str. 356-367.

34

uvanje profinjenosti rijei prema uvjetima koji su navedeni u

retorici i stilistici.
Ovo trostruko uvaavanje provedeno je uz razmatranje osobina svake
rijei i svaka rije je na najbolji nain postavljena na njoj pripadajue
mjesto. Najpoznatiji primjer ovoga je ajet o odmazdi:
A za vas je u odmazdi ivot! O vi vlasnici uma, ne biste li se Boga
bojali!24
Da bi lake ouvali svoje graanske, drutvene i krivine zakone,
Arapi su ih pretvorili u kratke profinjene knjievne reenice. Zato su
za reguliranje zakona o odmazdi zatraili pomo od svojih istaknutih
knjievnika te su se, nakon mnogih sjednica i zasjedanja, usaglasili u
vezi sa frazom: Ubistvo ubice najbolje predupreuje ubistvo, ali
kada ovu reenicu uporedimo sa ajetom o odmazdi, vidimo da su
previdjeli nekoliko injenica:
Sa jezikog stanovita, pogreno je da rije ubistvo u apsolutnom
obliku bude negacija za ubistvo, jer nita samo sebe ne negira.
Meutim, ako se ubijanje izvri kao odmazda, onda e biti negacija
za ubistvo.
U navedenoj reenici je koriten elativ, ali je ostalo nejasno ono nad
ime se daje prednost i nije jasno od ega je ubistvo najbolja
prevencija?25
Kur'anski ajet ima potvrdni aspekt, dok spomenuta reenica ima
odrini, a u umjetnosti govornitva naroito pri reguliranju
zakonskih lanova potvrdni izrazi su bolji od odrinih izraza.
Koritenje izraza odmazda ukazuje na znaenje da je ishodite ovog
zakona pravda, dok koritenje izraza ubistvo donosi odbojnost i
odvratnost. U ajetu je upotrijebljena tehnika zvana antiteza i
sjedinjene su dvije suprotnosti, jer se odmazda koja je jedna vrsta
ubistva i koja je u vanjskom aspektu suprotna ivotu smatra onim
to donosi ivot.
24

El-Bekare, 179.
Ako ono emu se daje prednost bude sve stvari, to e biti potpuno
pogreno, a ako bude od nekih stvari onda je nejasno, a tekst zakona ne
smije imati nikakvu nejasnou.

25

35

Ova kur'anska panja pri odabiru rijei zavisi od dva osnovna uvjeta:
Potpuna obavijetenost o osobinama rijei, pri emu se poznaje
svaka pojedinana osobina rijei.Stalna usredsrijeenost da se pri
upotrebi rijei sve rijei imaju na umu i da se prilikom njihovog
odabira ne zbuni i ne omete.Postizanje ova dva uvjeta nemogue je
za obine ljude.
Kur'anski nain izraavanja, iako je privlaio Arape, ipak nije ni
slian ni blizak nijednom koji je bio rairen meu njima.
Ovo je jedna od zaudnosti govornitva da govornik stvara nain
koji je prihvatljiv i hvaljen kod slualaca i koji ne pripada onima koji
su meu sluaocima poznati i uobiajeni, a jo je zaudnije to sadri
sve ljepote uobiajenih i poznatih naina izraavanja, a da pritom u
sebi ne sadri njihove nedostatke.
Vrste govora koje su bile u upotrebi meu rjeitim Arapima su:
1)
2)
3)

Poezija (),

Proza () ,
Rimovana proza () .26

Svaka od ove tri vrste ima svoje prednosti i dobre strane, kao i
nedostatke. Kur'anski nain izraavanja ima privlanost i suptilnost
poezije, apsolutnu slobodu proze te ljepotu i profinjenost rimovane
proze. Istovremeno nije izloen tekoama koje proizlaze iz rime i
ritminosti (nedostataka poezije) ili razbacanosti govora (nedostatka
proze) i ne sadri usiljenost i izvjetaenost (nedostatak rimovane
proze). Upravo je ovo uzrokovalo uenje i zadivljenost kod strunih
govornika meu Arapima. Prilikom sluanja kur'anske melodije prvo
to privlai panju jeste njegov retoriki poredak i zvuna
izraajnost. U ovom poretku izgovori i stanke u rijeima su na takav
nain ukraeni da, prilikom sluanja, do uha dopire prijatna melodija;
melodija koja uzbuuje srca i udahnjuje ilost u due. Ovo je upravo
ona ureenost kur'anske melodije koja podstie ljudske osjeaje i
srca ini zaljubljenim u njega. Naprimjer, u suri Nedm uimo:
26

Poezija je ritmian, rimovan i imaginaran govor. Proza je govor koji nije

ritmian i koji nema posebnog ustroja. Rimovana proza je govor koji se
sastoji od kratkih rimovanih reenica koje nisu ritmine i nemaju odreeni
sklad.
36

Tako mi zvijezde kada zahodi, va drug nije zalutao i on ne zastrani,

niti po hiru svome besjedi. To nije nita do objava koja mu se
obznani. Njega pouava veoma moni, razumni koji se pojavi,
upravo na horizontu koji je najvii. Zatim prie pa se nedaleko
spusti, te bijae blizu koliko su dva luka, ili jo blii, pa objavi robu
Njegovome to to objavi. Srce ne zanijeka ono to on vidi. Pa zar
ete se o tome to on vidi prepirati?! Po drugi put ga je, zbilja,
mogao vidjeti, na Sidretu-l-Muntehau kada bi, uz koga se utoite
dennetsko nalazi. Kada sidru prekri to to prekri, on pogled ne
skrenu, niti granicu prekorai. A zaista vidje neke znamene
Gospodara svoga, koji su najznamenitiji.27
Profesor Darraz kae: U ovim slovima kao da neko pjeva, drugi kao
da odjek pravi, trei apue, etvrti cvrkue, peti ini da dah treperi i
esti ga zaustavlja, a vi melodiju nalazite u svome dometu.28
Vanjska melodija je proizvod tehnika poput rime, rimovane proze i
pjesnikog metra, ali poredak i ureenost unutranje melodije koja
je osobena za Kur'an proizvod je velianstvenosti izraza i pojava
koje nastaju iz same sri govora. Ljepota izraza i velianstvenost
znaenja tvore melodiju koja budi emocije i podstie ugodan vjetar
za duu, a unutranjost ovjekovu tjera na treperenje.Kada uimo
prva dva ajeta sure Duha: nalazimo se pred dijelom koji nema rime,
pjesnikog metra ni konvencionalnih stihova, ali je prepun muzike, a
od svakog njegovog glasa dolazi ugodna melodija. Upravo ovo je
melodijski poredak ili unutranja muzika. Poredak unutranje
melodije je jedna od tajni Kur'ana i nijedna knjievna struktura nema
snagu da se s njom suoi.29
Tematska jedinstvenost (povezanost u znaenju ajeta)
Kur'anski ajeti su objavljivani razbacano i zbog razliitih povoda.
Prirodno je da meu ajetima ne treba postojati veza niti sklad.
Meutim, uenjaci su, pomou preciznih i paljivih prouavanja koja
su naroito u posljednjem stoljeu vrili o sadraju svake sure,
doli do rezultata da se svaka sura kree ka odreenom cilju ili
27

En-Nedm, 1-18.
En-Nebe'u-l-'azim, str. 94-99.
29
Za vie podataka, vidi: 'Ulumu Kur'ani, str. 380-391.
28

37

ciljevima koji okupljaju ajete svake sure, a pitanje nadnaravnosti je

upravo u ovome. Danas se za jedinstvo konteksta, koje postoji u
svakoj suri, koristi izraz tematska jedinstvenost.
Ovdje je neophodno napomenuti da su neki osim povezanosti ajeta
razmatrali i povezanost sura pa kau: Redoslijed sura je, takoer,
izvren prema povezanosti, dok su neki otili dalje te ovo uzimaju
kao primjer i argument za nadnaravnost Kur'ana u redoslijedu sura.30
Stoga napominjemo da nema nikakve povezanosti u znaenju izmeu
sura, jer postojei redoslijed sura nije odreen objavom, odnosno od
Boijeg Poslanika , ego su ga nakon preseljenja Poslanika , sa
Ovog svijeta odredili ashabi na osnovu nekih konvencionalnih
mjerila kao to su duina sura i sl.
Suptilnosti
U Kur'anu su obilno koritene metafore () , poreenja () ,
alegorije () , figurativna znaenja ( ) i retorike suptilnosti i u
svim primjerima potovani su okviri metoda koritenih meu
Arapima, ali sa takvom suptilnou i preciznou da su uzrokovali
uenje arapskih govornika i strunjaka za knjievnost. Retoriari su
prihvatili da su kur'anska poreenja najvra poreenja koja se
mogu nai u govorima Arapa, da obuhvataju ljepote retorikih
suptilnosti i da su najrjeitija pojanjenja u predstavljanju umjetnosti
oslikavanja znaenja.
Ibn Esir, veliki knjievnik arapskoga svijeta, kao primjer za poreenje navodi ajet: I no odjeom uinili.31
Kako on kae, no se sa odjeom poredi zbog toga to tama noi
prikriva osobe od pogleda drugih, te ako neko eli da pobjegne od
neprijatelja, ili da ga saeka, ili da od pogleda drugih neto prikrije,
najbolje e se okoristiti prostranou none tame. Ovo poreenje
spada meu suptilnosti kojima se samo Kur'an ukrasio i ne moe se
nai u drugim govorima Arapa...32

30

Tefsire novin, str. 19-20.

En-Nebe', 10.
32
El-Meselu-s-sair, sv. 2, str. 126-128. i 133-135.
31

38

Nauna nadnaravnost
Pod naunom nadnaravnou podrazumijevaju se nauna ukazivanja
koja se primjeuju u nekim kur'anskim ajetima, pri emu glavni cilj
nije pojanjenje te teme, jer je Kur'an knjiga upute iji je glavni cilj
usmjeravanje ovjeka u njegovom ivotu, kao i poduavanje putu
sree, a ne pojanjavanje i iznoenje naunih pitanja. Stoga, ako u
Kur'anu naiemo na neka nauna ukazivanja, to je zato to ovaj
govor potie iz vrela znanja i mudrosti Boije i ukazuje na izvor
beskonanog znanja: Reci: Spustio ga je Onaj Koji zna tajne u
Nebesima i Zemlji...33
U Kur'anu se nalaze mnoga nauna ukazivanja, neka od njih su od
davnih vremena, a neka su u posljednjim godinama, zahvaljujui
naunim pomagalima, postala jasna. Moda e i mnoga druga
vremenom biti otkrivena. Naunici su se, naroito u posljednje
vrijeme, u vezi s ovim mnogo potrudili pa iako su neke osobe
krenule pogrenim putem, mnoge su i uspjele. Primjere ovih
ukazivanja naveli smo u knjizi Et-Temhid, sv. 6., i 'Ulumu Kur'ani,
poglavlje o naunoj kur'anskoj nadnaravnosti. Ovdje emo se radi
saimanja zadovoljiti s dva primjera a njih e u ovoj knjizi svakako
biti mnogo vie navedenih i objanjenih.
-Oteano disanje na veim nadmorskim visinama: ...A koga Allah
hoe u zabludi da ostavi, On mu grudi njegove tijesnim i tegobnim
uini, kao da se u Nebesa uspinje... ( El-En'am, 125.)
U ovom ajetu govori se o tekom i tegobnom ivotu onih koji su
zalutali i oni se porede sa onima koji pri uspinjanju u vie slojeve
atmosfere bivaju izloeni tekom disanju i velikom pritisku na plua.
Prijanji su se mufessiri o poreenju u ovom ajetu razilazili u
miljenjima. Neki su vjerovali da se misli na osobu koja se uzaludno
trudi da poleti i da poput ptica meu oblacima leti, a kako nije u
mogunosti da to uini, ljuti se te joj zbog jaine ljutnje disanje
postaje teko. Drugi su govorili da je ovo poreenje poput stanja
mladica stabala koja u gustoj umi ele rasti, ali se stara stabla
poveu i tako zatvore put uzdizanja. U ovom primjeru mladice e s
tekoom nai sebi put do otvorenog mjesta. Iznesena su i druga
33

El-Furkan, 6.
39

tumaenja koja su slina ovima, ali nijedno od njih u potpunosti ne

pojanjava znaenje ajeta.
Danas, shvatanjem fenomena atmosferskog pritiska i njegove
povezanosti sa krvnim pritiskom ovjeka na zemlji to uzrokuje
ravnoteu izmeu vanjskog i unutranjeg pritiska i smanjenje pritiska
sa poveavanjem visine poreenje u ovom ajetu postaje jasnije,
ime su se umanjile nejasnoe koje su postojale u prethodnim
tefsirima.
Greka prijanjih mufessira je bila ta da su iz reenice: da se u
sa tedidom na sadu i 'ajnu i sa
Nebesa uspinje (
prijedlogom fi), razumijevali trud i nastojanje za uspinjanje u
Nebesa. Meutim, da je ovo bilo eljeno znaenje, bilo bi potrebno
)
upotrijebiti prijedlog ila ( )umjesto fi. Zatim, rije uspinje (
nema znaenje uzdizanja, nego upotreba ovog izraza u ovom obliku
izraava znaenje upasti u tegobu i tekou, te zbog osjeanja
tekoe disanje pluima biva oteano. U rjeniku tesa'ade nefsuhu
(
)ima znaenje oteanog disanja, guenja, osjeaja bola i
patnje. Rijei su'ud (
) i sa'ade (
) koriste se za teko savladiva
planinska podnoja i za svaki posao koji je veoma teak.
U suri Dinn se objavljuje: ...A onoga ko nee da se Gospodara
svoga sjea, uvest e u patnju silnu.34
Takoer, u suri Muddessir: Opteretit u ga tekom tegobom. 35
U skladu s navedenim, znaenje ajeta e biti: On je poput osobe koja
je u viim slojevima atmosfere, teko die i zadesile su je brojne
tekoe. Ustvari, onaj koji je zaboravio Boga u svom ivotu je poput
onoga koji se nalazi u viim slojevima atmosfere, ophrvan bolom,
mukom i oteanim disanjem. Zato se iz ovog izraza moe dobro
shvatiti da e neko, ako je u viim atmosferskim slojevima i ako
nema potrebnu opremu koja e ga zatititi, biti izloen ovakvoj
tegobi i tekom disanju, a ukazivanje na takvo neto u ona vremena
jeste jedna od naunih nadnaravnosti Kur'ana.
-Nebeski svod uvar zemlje:I nebo smo uinili svodom osiguranim, a
oni se okreu od znamenja koja su na njemu.36
34

El-Dinn, 17.
El-Muddessir, 17.
36
El-Enbija, 32.
35

40

Zemlju okruuje debeli atmosferski omota ija visina dostie 350

kilometara. Atmosfera se sastoji od gasova poput duika (78.03 %),
kisika (20.99 %), ugljinog dioksida (0.04 %), vodene pare i drugih
gasova (0.94 %). Ovaj atmosferski omota sa ovom debljinom i ovim
omjerima gasova je poput neunitivog tita koji okruuje Zemlju,
uva je od meteora, koji se u velikom broju37 sa svih strana kreu ka
Zemlji i smatraju se velikom prijetnjom njenim stanovnicima, i ini
moguim ivot na njoj. Pored toga, postojanje ozonskog omotaa
oko Zemlje ima veoma veliku vanost. Ovaj omota, koji nastaje pod
uticajem grmljavine, uva Zemlju od tetnih zraka koje dolaze iz
svemira. Da nema ovog omotaa, ivot na Zemlji bio bi nemogu.
Kur'an je prije hiljadu i etiri stotine godina izrazima svod osigurani
ukazao na ove naune injenice, to se ubraja u naune nadnaravnosti Kur'ana.
Zakonodavna nadnaravnost
ovjek je uvijek sebi postavljao pitanja o egzistenciji i tajnama
stvaranja. Neprestano se trudio da pronae zadovoljavajue odgovore
na pitanja kakva su: Odakle sam doao? Zato sam doao? Kamo u
otii? ovjekov trud usmjeren ka shvatanju tajne egzistencije nije ga
mogao dovesti do zadovoljavajueg odgovora i sva ova pitanja mu
uiniti jasnim: ...A vama nije dato od znanja, osim malo.38
Vjera je, onako kako ju je Kur'an predstavio, na sva ova pitanja na
dostatan i ispravan nain odgovorila. Promiljanjem o onome to je
Kur'an ponudio zastranila miljenja se uravnoteuju, a polovini
uspjesi se upotpunjuju:
O ljudi! Zbilja, stigla vam je pouka od Gospodara vaeg i lijek za
ono to u grudima je, i uputa i milost vjernicima!39
Pod lijekom za ono to je u grudima misli se na oslobaanje ovjeka
od boli koju osjea u sebi u potrazi za odgovorima na svoja pitanja.
Zato su pojanjenja koja nudi objava najbolji lijek koji moe izlijeiti
ovu bol i patnju. Kur'an je ovjeku ponudio ono za ime je i sam
ovjek tragao, ali do ega nije mogao doi ni biti siguran da je to
37

Svaki dan milioni meteorita putuju ka Zemlji.

El-Isra', 85.
39
Junus, 57.
38

41

uistinu naao, to je jedan od dokaza nadnaravnosti Kur'ana, jer da

nije ove milosti i posebne dobrote, ovjek nikada ne bi mogao stii
do traenog cilja. Od najprimitivnijih nomadskih plemena pa sve do
najciviliziranijih drutava tog vremena svi su ljudi imali uvjerenja o
svijetu egzistencije, ishoditu stvaranja, odreenju i upravljanju, koja
su bila daleko od istine i vie su liila na predodbe koje se temelje
na mati. Nauavanja vjerovjesnika, a.s., vremenom su izmijenjena i
iskriv-ljena i zato ovjeanstvo nikako nije moglo znati odakle je
dolo, zato je dolo i kamo e ii sve dok Kur'an nije ponudio jasne
i kategorine odgovore na svim poljima. Prema tome, novosti koje
vjera donosi nalaze se u dvije dimenzije, u spoznajama i u propisima.
Spoznaje koje je Kur'an ponudio daleko su od svake vrste uprljanosti
neistinom i praznovjerjem, a i dimenzija propisa pored toga to je
sveobuhvatna i savrena ista je od svih zastranilih stremljenja.
Objavljeni zakoni (u propisima i zakonima koji vladaju poretkom
drutvenog ivota) imaju odlike koje se ne mogu nai kod drugih
zakona, koji su konvencionalni (ljudski):
Bivanje istim od svih vrsta stremljenja koja vode zastranjenju i koja
mogu uticati na konvencionalne zakone. Potovanje triju dimenzija u
ovjekovom ivotu koje su neophodne za njegov drutveni ivot na
Ovom svijetu:Veza ovjeka sa sobom kao individuom i linou,
Njegova veza sa drutvom u kojem se nalazi, Njegova veza sa
Bogom. Konvencionalne zakone zanimaju samo prve dvije dimenzije
ovjeka, znai individualna i drutvena dimenzija. Oni poklanjaju
manje panje prvoj dimenziji, njihove ambicije uglavnom su
usmjerene na drugu dimenziju, dok su treu dimenziju, tj. vezu sa
Bogom, u potpunosti zanemarili, a upravo ova trea dimenzija je ta
koja ovjekovom ivotu poklanja sjaj te ga oslobaa iz okova
tjelesnih potreba i daruje mu nebesko lice.Sada emo ukratko navesti
primjer nadnaravnosti kur'anske upute u pogledu spoznaje i propisa.
Boiji atributi ljepote i uzvienosti
Kur'an je Boga opisao na najbolji nain. Predstavio Ga je kao Onog
Koji posjeduje sve atribute savrenstva i smatra Ga uzvienim i
istim od svakog runog i Njemu neprilinog svojstva. Pri kraju sure
Har itamo: On je Allah, osim Kojeg nema drugog boga, Znalac je
skrivenog i javnog, On je Svemilosni, Samilosni. On je Allah, osim
42

Kojeg nema drugog Boga, Vladar, Presveti, Koji nema nedostataka,

Pouzdani, Skrbni, Moni, Silni, Gordi, ist je Allah od onog to Mu
(kao) druga pripisuju. On je Allah, Tvorac, Stvoritelj, Uobliitelj,
Njemu pripadaju imena najljepa, slavi ga sve ono to je na
Nebesima i Zemlji, i On je Silni i Premudri.40
Ovo je samo jedan dio istaknutih Boijih atributa navedenih u
Kur'anu. U drugim knjigama ili u poimanjima nekih ljudi Bog je
opisan na nain koji nikako nije dostojan poloaja Boanstva
Uzviene Istine. U dananjem Tevratu vidimo da je Uzvieni Bog
opisan tako da Ga razum ne moe prihvatiti. U prii o izgradnji
Babilona Bog je strahovao da e ljudi, ako se ujedine, stvoriti veliku
snagu koja e dovesti u opasnost Boije gospodarenje. Zato je
naredio Dibrilu da uniti njihovo ujedinjenje.41 Takoer, u mitovima
stare Grke Bog svijeta je predstavljen uz brojne i razliite male i
velike bogove, a dio toga je poznati historiar William James Durant
naveo u svome djelu o historiji.42
Sveobuhvatnost islamskih propisa
Islam u zakonodavnoj dimenziji ima potpunu sveobuhvatnost i
opirnost koja ne postoji ni u jednom drugom nebeskom zakonu, a ni
u konvencionalnim zakonima.Islam u tri dimenzije, obredoslovlju,
mu'amelatu43 i drutvenim propisima, ima odreene poglede i u svim
aspektima ovih dimenzija je na opiran nain ponudio svoje stavove
te je pozvao ovjeanstvo slijeenju islama kako bi stiglo do ivotne
sree (materijalne i duhovne).Islamsko obredoslovlje poklanja dui
smirenost i uvruje ovjekovu vezu sa uzvienim nebeskim
svijetom, to uzrokuje jaanje ovjekove due, kao i njenu istotu.
Dubokim razmiljanjem o namaskim zikrovima, sa iskrenou i
sranom panjom prema Bogu Uzvienom, kao i unutranjim
istrajnou koja se dobija postom, dovama i drugim ibadetima, to
40

El-Har, 22-24.
Knjiga postanka, poglavlje 11, br. 22-24.
42
Tarihe temeddun, sv. 2, str. 197.
43
Mu'amelat u opem znaenju oznaava svako djelo pri ijem obavljanju
nije potrebno imati namjeru pribliavanja Bogu. U ovom znaenju obuhvata
nareivanje dobra i odvraanje od zla, ienje odjee i dvostrane ugovore.
41

43

obaveznim to pohvalnim uz posebno naglaavanje njihovog

obavljanja na svetim mjestima uvia se proraunati program za
proienje ovjekove nutrine i njegov razvoj i usavravanje u okviru
drutvenoga ivota. Rije proienje ukazuje na to da je cilj ibadeta
upravo istota i proienje unutranjosti. U suri ems uimo:
Uistinu, uspjet e onaj koji je oisti. (E-ems, 9.)
ovjek u svojoj unutranjosti osjea da nad kreacijom postoji
uzvienija sila koja obuhvata sve egzistencije, a sebe vidi kao malu
esticu koja pluta na uzburkanim valovima egzistencije. Upravo ta
uzvienija sila uva njega i druge estice egzistencije. Osim toga,
upravo ova nemo ga tjera prema savrenstvu i apsolutnoj moi, a
njegovu unutranju panju usmjerava ka apsolutnom savrenstvu.
Zato on iz svoje unutranjosti nastoji da ovu elju, tenju i ljubav
prema apsolutnom savrenstvu izrazi kroz rijei i izraze (dove i
zikrove) i upravo na ovaj nain iz njegove nutrine izviru izrazi
ljubavi i zahvalnosti, koji teku poput nabujale rijeke, a ako kod sebe
primijeti neku greku, trai da mu se oprosti. Ovo je ono s im je
ovjek od dana kada je sebe spoznao naviknut i priroda njegova
postojanja uvijek je bila bliska s tim. Oboavanja i moljenja kojih
ima mnogo oblika otjelovljeni su oblici ovjekovih unutranjih
osjeanja, koji su se javno ispoljili. Svaka vjera je, na jedan nain,
dio ovjekovih moljenja uzela kao praktinu ideju vodilju. U starim
religijama hindusa i zoroastrijanaca postojali su ovakvi primjeri
moljenja i oboavanja. Takoer su meu jevrejima i kranima
postojali i postoje neki oblici moljenja, ali ini se da su postojei
oblici izmijeani sa mnogim izmiljotinama i neprikladnim novotarijama. Ako zanemarimo obredoslovlje, poglavlja o mu'amelatu i,
pored njih, drutveni propisi islama su toliko opirni i obuhvatni da
su uzrokovali zapanjenost kod onih koji prouavaju religije. U
osnovi, ne postoji vjerozakon koji je opiran kao islamski vjerozakon
koji nadgleda sve dimenzije drutvenoga ivota i za svaku iznosi
miljenje. Jedina iva Boanska vjera na svijetu je islam. I taka!
Zaista je jedina prava vjera kod Boga, islam... (Ali 'Imran, 19.)
A onaj koji eli neku drugu vjeru, osim islama, nee mu biti
primljena, i on e na Drugom svijetu biti jedan od gubitnika.

44

DRUGI DIO
STVARANJE NEBA I ZEMLJE
"On je nebesa i Zemlju (iz niega) stvorio! " (El-An'am-101)
Uzvieni Allah u 101 ajetu sure El-En'am kae: Bedi'us-semavati
vel-erdi to Korkut prevodi: On je stvoritelj nebesa i Zemlje kako
to navodi i Kari. Mlivo isti ajet prevodi:Zaetnik nebesa i Zemlje
Svi ovi prevodi govore o tome da je Allah Stvoritelj Svemira. Ova
kur'anska injenica je u potpunom skladu sa suvremenim naunim
otkriima. Definitivan zakljuak do kojeg je danas dola moderna
astrofizika upuuje na injenicu da je cijeli kosmos, zajedno sa
materijalnom i vremenskom dimenzijom, nastao u nultom trenutku
jednom velikom eksplozijom. Teorijom Velike eksplozije (Big Bang)
dokazano je da je cijeli kosmos nastao iz niega, eksplozijom samo
jedne take prije, otprilike, 15 milijardi godina. Ova teorija je ujedno
i jedino nauno objanjenje nastanka i poetka kosmosa, koja je
prihvaena od strane svih naunih krugova. Prije Big Banga nije
postojalo nita zvano materija. Materija, energija i vrijeme stvoreni
su u jednom nepostojanju koje se moe definirati kao apsolutno
metafiziko okruenje u kojem nije bilo ni materije, ni energije, pa
ak ni vremena. O ovoj ogromnoj injenici i otkriu, do kojeg je
dola moderna fizika, Kur'an nas je obavijestio prije 1400
godina.Veoma osjetljivi skeneri Cobe satelita, kojeg je 1992. godine
NASA poslala u svemir, registrirali su radijaciju za koju se
pretpostavlja da predstavlja ostatak od Big Banga. Ovo otkrie je
posluilo kao dokaz teorije Big Bang koja predstavlja nauno
objanjenje injenice da je svemir nastao iz niega. Smatra se da je
svemir do sada od velikog praska proao kroz devet etapa o
kojima emo rei poneto koristei knjige fizike:
1. veliki prasak: Veliki prasak je dogaaj stvaranja svemira, dakle
prostora, vremena, materije i energije. Detalji o tome kako je do tog
stvaranja dolo jo uvijek su nepoznati. Problem je u tome da jedina
ope prihvaena teorija prostora i vremena, Ajntajnova opa teorija
relativnosti, ne funkcionira za sustave manje od tzv. Planckove

udaljenosti (koja iznosi 10-35 metara) i za dogaaje koji traju krae od

tzv. Planckovog vremena (koje iznosi 10-44 sekundi). Iz tog su
razloga sam trenutak Velikog praska i 10-44 sekundi koje su uslijedile
jo uvijek izvan domaaja znanosti. (Ovo ne znai da nema teorija
koje se bave Velikim praskom, ve samo da ni jedna od tih teorija
nije ire prihvaena.) U svakom sluaju, vano je razumjeti da Veliki
prasak nije nekakva eksplozija negdje u "sreditu svemira" uslijed
koje je materija poela svoje irenje, ve je to eksplozija samog
svemira u kojoj su nastali prostor i vrijeme. U skladu s tim svemir
nema sredite. Nakon Velikog praska, prostor se poeo iriti, nosei
sa sobom svemirsku materiju i to irenje se nastavlja sve do danas.
Sa irenjem prostora materija se razrjeivala i temperatura je padala,
a sukladno tome se mijenjao i sastav svemira: od homogene vrue
plazme danas potpuno nepoznatih estica do dananjeg nehomogenog hladnog svemira nastanjenog galaktikama i ivim biima.
2. epoha kvantne gravitacije: Epoha unutar spomenute Planckove
udaljenosti i Planckovog vremena, epoha kvantne gravitacije, nama
je jo uvijek velika nepoznanica. Tu i sam prostor-vrijeme
zamiljamo kao "pjenu" s nama nepoznatim zakonima fizike gdje ni
prostor ni vrijeme vie nemaju isto znaenje kao u svakodnevnom
ivotu. Tako pitanje "to je bilo prije Velikog praska?" gubi svoj
smisao jer kako se primiemo Velikom prasku pojmovi "prije" i
"poslije" vie ne moraju imati nikakvo znaenje. Temperatura od
1032 kelvina, za svemir koji je manji od 10-35 metara i mlai od 10-44
sekundi, magina je granica iza koje Ajntajnova opa relativnost
treba biti zamijenjena kvantnom teorijom gravitacije - koju usprkos
svim naporima jo uvijek nemamo. Pokuaji razumijevanja tog
perioda na crti suprastruna44 (ili membrana) vezani su za prostore s
44

Dvije znanstvene revolucije koje su obiljeile dvadeseto stoljee su

kvantna mehanika i Ajntajnova teorija relativnosti. Kvantna mehanika
opisuje "svijet malog" tj. svijet atoma, subatomskih estica i sila. S druge
strane, teorija relativnosti opisuje prostor, vrijeme i silu gravitacije.
Ujedinjenje tih dviju teorija i s njim povezano ujedinjenje svih temeljnih
prirodnih sila je jedan od glavnih ciljeva moderne fizike. Takvo ujedinjenje
bi s jedne strane znailo konano ispunjenje sna o potpunom razumijevanju
temeljnih prirodnih mehanizama, a istovremeno bi nam omoguilo i dublji
pogled u sam poetak svemira, Veliki prasak. U nastojanju da razviju
46

vie od tri prostorne dimenzije, gdje su preostale dimenzije

zaokruene u sebe ("kompaktificirane") na ljestvici ispod 10-35
metara. Unutar tih razmjera mogle bi biti smjetene strune, a estice
koje normalno opaamo su tada tek "muzika" tih struna - njihova
niskofrekventna pobuenja. Vana znaajka tih struna je i nama za
sada skriveni dio njihove "muzike" - pojavljivanje suprasimetrinih45
estica.
teoriju kvantne gravitacije znanstvenici su iskuavali mnoge puteve, a jedan
od najpopularnijih u zadnjih petneastak godina je tzv. teorija struna (engl.
string theory). Karakteristino svojstvo teorije struna je da su njeni osnovni
sastojci super-sitne strune, duljine od oko 10-35 metara. (Dakle npr. proton
bi bio sto milijardi milijardi puta vei od tih struna.) Nadalje, prema teoriji
struna, na prostor-vrijeme ne bi imao 3+1 dimenziju ve barem desetak
prostorno-vremenskih dimenzija. (Toan broj dimenzija se dobiva
automatski iz same teorije kao posljedica zahtjeva da se u teoriji ne
pojavljuju beskonane veliine. Zadnjih godina su aktualne specijalne
strune koje se zovu superstrune i koje "ive" u prostorima od 10 i 11
dimenzija.) Zato se onda nama ini da prostor ima samo tri dimenzije?
Odgovor je u tome da je protenost tih 6 ili 7 dodatnih dimenzija toliko
malena da ih mi ne primjeujemo. Ilustrirajmo to analogijom: promatramo
li konac s udaljenosti od jedan metar on nam se ini jednodimenzionalan.
No, to je samo privid uzrokovan time to je protegnutost konca u druge
dvije dimenzije malena; on je mnogo dulji nego to je debeo. Tek kad ga
pogledamo izbliza vidimo da je on zaista trodimenzionalan. Teorija struna
predvia da kada bismo taj konac pogledali pomou poveala koje
poveava 1033 puta, vidjeli bismo da je on zapravo 10-ero dimenzionalan.
(Zapravo, ne bismo to ba vidjeli, jer je na prostorno-vremenski zor
ogranien na obinih 3+1 dimenziju, ali to nae povealo u suradnji s
jednadbama teorije, sugeriralo bi postojanje tih dodatnih dimenzija.) Te
dodatne dimenzije ine teoriju struna izuzetno sloenom.
45
Suprasimetrija prati pokuaje da se doe do jedinstvenoga opisa
gravitacije i jakih te elektroslabih meudjelovanja (do teorije koja e voditi
do suglasja ope relativnosti i kvantne teorije polja).
Ispoetka se mislilo da bi zahtjev postojanja suprasimetrinih partnera (koje
takva poopena teorija zahtijeva) mogao biti ispunjen ve opaenim
esticama (npr. da partneri budu foton i neutrino). Danas se zna da ne
moemo izbjei uvoenje novih estica. tovie, mase partnera moraju biti
razliite, tj. suprasimetrija mora biti "slomljena" (neslomljena suprasimetrija
zahtijeva jednake mase). injenicu da nije naena ni jedna suprasimetrina
estica objanjavamo time da su te estice podvrgnute samo vrlo slabom
47

3. epoha velikog ujedinjenja: U ranom, vruem svemiru, mogue

su interakcije koje ne moemo proizvesti u zemaljskim
laboratorijama. Takve su na primjer interakcije velikog ujedinjenja
(GUT od engl. Grand Unification Theory), prenoene esticama
teim od 1014 GeV (1GeV=10-27 kg = masa protona). Naime, u epohi
velikog ujedinjenja, na temperaturi od 1029 kelvina, kad je svemir bio
star svega 10-38 sekundi temeljna meudjelovanja (jako, slabo i
elektromagnetsko) mogla bi biti ujedinjena u jedinstvenu silu.
Fluktuacije u vakumu, poznate kao kvantni um, pridruene
interakcijama velikog ujedinjenja, nose veliku energiju. One u ovoj
epohi uzrokuju izvanredno ubrzanu ekspanziju, inflaciju, tijekom
koje svemir postaje vrlo velik i ravan.
Da bi si doarali o kakvom je golemom rastu rije, usporedimo to s
poveanjem dimenzija protona (10-15 metara) na kuglu ija je
veliina deset milijuna promjera sunevog sustava u vremenu
manjem od 10-34 sekundi. Tana svojstva jedinstvene sile velikog
ujedinjenja jo nisu sasvim poznata, ali iz onog to znamo izlazi na
primjer da je u tom periodu u svemiru bilo obilje tzv. magnetskih
monopola tj. estica s magnetskim svojstvima jednakim magnetu s
jednim polom. Svi danas poznati magnetini objekti imaju obavezno
oba pola i to dananje neopaanje monopola objanjivo je inflacijom
koja ih je razrijedila na neopazivu mjeru.
Kao zamisao, veliko ujedinjenje je privlano i stoga jer bi u ovoj
epohi omoguavalo stvaranje male asimetrije izmeu materije i
antimaterije. U kasnijim epohama e se najvei dio materije i
antimaterije meusobno ponititi (anihilirati), a ova mala asimetrija
e uzrokovati da neto materije preostane i izgradi danas poznati
svemir. Taj proces u kojem iz prvotne simetrine situacije nastaje
asimetrini, materijski svemir struno se naziva bariogenezom.

meudjelovanju - da je rije o WIMP-esticama (engl. Weakly Interacting

Massive Particle). Iako jo nije naena ni jedna suprasimetrina estica, sve
su one ve dobile svoja imena. Partneri obinih bozonskih estica su
fermioni, koji su dobili sufiks "ino" (fotino, zino, gluino,...) dok su partneri
obinih fermiona bozonske (skalarne) estice, ija su imena dobivena
prefiksom "s" (selektron, sneutrino, skvark,...).
48

4. epoha elektroslabe sile: Pri temeraturi od 1027 kelvina, kad je

svemir star 10-34 sekunde, jako meudjelovanje se poinje razlikovati
od preostala dva, koja su jo uvijek objedinjena u elektroslabu silu.
Ova je epoha zamisliva kao rezultat faznog prijelaza pri kojemu je
vakum "zamrznut" na taj nain da vie nema prijelaza izmeu
kvarkova i leptona tj. kvarkovi i leptoni poinju "ivjeti" svaki za
sebe. Zahvaljujui svom pojavljivanju u tri razliite boje, kvarkovi
prevladavaju svojim brojem u plazmi kvarkova i leptona u kojoj se
nalaze pa govorimo takoer o kvarkovskoj epohi. U prethodnoj GUT
eri stvoreni su uvjeti pri kojima je stvoren viak materije nad
antimaterijom, a tijekom ove ere kvarkovi i antikvarkovi se
meusobno ponitavaju (anihiliraju), ostavljajui ostatak prevladavajuih kvarkova. Iako je rije o prevladavanju od svega
milijardinke, ono je odgovorno za opaenu tvar, a time i za nae
postojanje.
5. leptonska epoha: Pri temperaturi 1015 K, na 10-10 sekundi starosti
svemira, razdvajaju se i elektromagnetska i slaba sila. Na otprilike
10-5 sekundi starosti, kad temperatura svemira padne ispod 200 MeV,
dolazi do prijelaza kvarkovsko-gluonske plazme u protone i
neutrone. Iz vika kvarkova sada u odnosu na elektrone dospijeva se
na svemir u kojemu je isti broj protona i elektrona. No dok se na
temperaturi ispod 1011 K protoni ubrajaju u "tvar", laki elektroni se u
toj vruoj zgusnutoj plazmi ponaaju kao "zraenje" i daju svoj udio
termikoj ravnotei u kojoj uz fotone sudjeluju jo i neutrini. Zbog
takvog sudionitva leptona (elektrona i neutrina) ta se epoha naziva
leptonskom.
U takvoj kupelji na svaku milijardu fotona, elektrona ili neutrina,
dolazi tek jedan proton ili neutron. Dok temperatura ne padne bitno
ispod 1011 kelvina protoni i neutroni u leptonskoj kupelji slobodno
prelaze jedni u druge, pa ih ima isti broj. Tek daljnjim ohlaivanjem
svemira proces pretvorbe teih neutrone u lake protone prevladava
nad obratnim procesom. Meusobni omjer nukleona (neutrona i
protona) postaje 38% prema 62% u korist protona. Omjer tih
sastojaka odreivat e koliinu lakih kemijskih elemenata "skuhanih"
u ranom svemiru, u tzv. prvotnoj nukleosintezi.

49

6. fotonska epoha: Na temperaturi 1010 kelvina , kad svemir ostari

na jednu sekundu, gustoa svemira se toliko smanji da slabomeudjelujue estice, neutrini, prestaju igrati aktivnu ulogu u
odravanju termike ravnotee s elektronima, pozitronima i
fotonima. Istodobno s takvim "zamrzavanjem" ("odvezivanjem")
neutrina, sve vie elektronsko-pozitronskih parova anihilacijom
prelazi u fotone - svemir prelazi u fotonsku epohu. Svemir star 3
minute, ohlaen na 109 K, omoguuje stvaranje deutrona tj. jezgri
atoma deuterija. Temperatura kupelji vie ne moe nadvladati
nuklearno privlaenje protona i neutrona u deutron (vezani
protonsko-neutronski sustav). Stvaranje deuterona je preduvjet
stvaranja teih elemenata, uglavnom helija, tijekom velikog praska.
To je tzv. prvotna nukleosinteza. U omjeru 25% helija u odnosu na
75% vodika, ti e elementi puno kasnije zapoeti gorivi ciklus u
zvijezdama, tijekom kojega se stvaraju tei elementi. (Sekundarna
nukleosinteza u zvijezdama.)
7. svemir postaje proziran: Slijedei vani korak u povijesti
svemira dogaa se kad on ostari na 300 000 godina i ohladi se na
3000 K . U tako ohlaenom svemiru elektroni se s protonima veu u
vodikove atome, ime se fotonsko pozadinsko zraenje "odvee" od
tvari. Naime, dok elektriki nabijeni protoni i elektroni predstavljaju
izvore i ponore fotona, svemir sainjen od elektriki neutralnih
atoma proziran je za fotone. Stoga na pogled putem svjetlosti see u
prolost svemira do epohe zadnjeg rasprenja fotona na 3000 K, koja
je fotografirana pomou COBE (Cosmic Background Explorer)
satelita. Danas je usljed svemirske ekspanzije to zraenje ohlaeno
na 2.7 K i predstavlja pozadinsko mikrovalno zraenje koje su 1964.
godine otkrili Penzias i Wilson.
8. formiranje galaksija: U svemiru starom milijardu godina
temperatura se spustila na 18 K. Prvotne nehomogenosti (nabori)
tvari prerasle su u nakupine od kojih se formiraju kvazari46, zvijezde
46

Kvazari su objekti koji se astronomima priinjavaju kao zvijezde (toke

na fotografskoj ploi), ali su zapravo galaksije. Ime kvazar dolazi od
engleskog "Quasi-stellar object - quasar" - "objekt-kao-zvijezda".
Ove galaksije izgledaju kao zvijezde zbog izuzetnog sjaja njihovih jezgara
koje potpuno zasjenjuju ostatak galaksije. Kvazari predstavljaju najsjajnije
50

i protogalaktike. Pojavljuju se i prve supranove. Daljnjim starenjem

svemir se hladi, primjerice do 5 kelvina na starosti od 5 milijardi
godina, do 2.7 kelvina pri sadanjoj starosti koja se procijenjuje na
10-15 milijardi godina. Kroz ovaj period nastaju Pulsari, snano
magnetizirane neutronske zvijezde, nastale kao ostaci eksplozija
supernovih. To su maleni kompaktni objekti, neto tei od Sunca, ali
promjera svega dvadesetak kilometara koji izuzetno brzo rotiraju oko
svoje osi. Tipini periodi rotacije su izmeu jedne milisekunde i
nekoliko sekundi. Ovakva brzina rotacije u kombinaciji s ekstremno
snanim magnetskim poljem (10 milijardi puta jaim od magnetskog
polja Zemlje) dovodi do stvaranja snopa elektromagnetskog znaenja
koji, poput rotirajueg reflektorskog snopa, "prebrisuje" svemirski
prostor. Kako taj snop u pravilnim vremenskim razmacima prelazi
preko Zemlje radio-teleskopi biljee signal s pravilno razmaknutim
impulsima (tako su pulsari otkriveni i otud im i ime). Daljnje
informacije o pulsarima mogu se (na engleskom) nai na web
stranicama Kraljevskog opservatorija u Greenwichu.
Ove Pulsare Mustafa Mlivo u svojoj knjizi Kur'an ispred nauke i
civilizacije dovodi u vezu sa prva tri ajeta sure Et-Tarik: Tako mi
neba i onog to udara. A ta ti zna ta je to to udara? Zvijezda
prodorna! Allah se ovdje zaklinje zvijezdom koja proizvodi
impulse nalik na udarce istvoremeno odailjui gigantske bljeskove
svjetlosti, radio talasa i zrake. Ovakva svojstva astronomi pripisuju
samo neutronskim zvjezdama koje se odlikuju velikom gustoom i
strahovito velikom brzinom rotacije a to su spomenuti Pulsari. Za sve
one koji vjeruju da je Kur'an djelo Muhammedovog mozga nek
nam podare odgovor odakle mu znanje o Pulsarima prije vie od
1400 godina?

poznate astronomske objekte i zbog toga se vjeruje da je "pogonski stroj"

koji omoguuje takav sjaj crna rupa u sreditu jezgre. (Upadanje materije u
crnu-rupu je proces s mnogo veom energetskom uinkovitou od, recimo,
nuklearne fuzije.) Obzirom da su toliko sjajni, kvazari predstavljaju
najudaljenije vidljive objekte u svemiru. Uzmemo li u obzir vrijeme koje je
potrebno njihovoj svjetlosti da doputuje do nas, gledajui najudaljenije
kvazare vidimo svemir koji je star samo deset posto svoje sadanje starosti.
51

9. sadanjost: U unutranjosti zvijezda sainjenih od prvotno

stvorenih jezgara vodika i helija, stvaraju se tijekom nuklearnih
gorivih ciklusa tee atomske jezgre.
Ugljik, kisik, duik i eljezo stvoreni nukleosintezom u zvijez-dama,
raspruju se svemirom zvjezdanim vjetrovima i eksplozijama
supranovih, tvorei poelo novih zvijezda i njihovih planetarnih
sustava. Kemijski procesi povezuju atome u udesne tvorbe
molekula i tvari, na ijem je kraju i sam ivot planeta.

STANJE KOSMOSA
A nebo smo Mi snagom sazdali i zbilja irimo ga Mi! (EzZarijat:47-Kari)
"Mi smo nebo moi Svojom sazdali, a Mi, uistinu, jo neizmjerno
mnogo moemo." (Korkut).
Mlivo ovaj ajet prevodi: A nebo - sazdali smo ga energijama - i
uistinu, Mi smo iritelji.
Rije Bi ejdin koritena u ovom ajetu znai: rukama, silama,
energijama. Ibn Abbas je tumai snagom to je u svom prevodu
upotrijebio Kari. Ono to je Korkut preveo kao: A Mi uistinu jo
moemo druga dvojica, kao to vidimo, prevode doslovnije - kao
irimo ga - Mi smo iritelji to je svakako blie pravom znaenju
rije musi'un. Rije "nebo", koja se spominje u ovom ajetu, na
mnogo mjesta u Kur'anu koristi se u znaenjima svemira i vasione. I
u ovom sluaju upotrijebljena je u istom znaenju. Kur'an je, dakle,
ve obznanio da se kosmos iri, a to je injenica do koje je danas
dola i nauka.
U naunom svijetu je do poetka XX stoljea preovladavalo jedno
miljenje u smislu da "kosmos ima jednu statinu, nepokretnu
strukturu i da potie iz vjenosti". Meutim, istrage provedene uz
pomo suvremene tehnologije, izvianja i prorauni doveli su do
saznanja da kosmos ima svoj poetak i da se konstantno "iri".
Ruski fiziar Aleksander Friedmann i belgijski kosmolog Georges
Lemaitre poetkom ovog stoljea teoretski su proraunali da je
52

kosmos u stalnom pokretu i da se iri. Ova injenica je dokazana

odreenim posmatranjima provedenim 1929. godine. Ameriki
astronom Edwin Hubble je, analiziranjem svemira uz pomo
ogromnog teleskopa, otkrio da su zvijezde i galaksije u konstantnom
udaljavanju jedna od druge. A kosmos, u kojem se sve konstantno
udaljava jedno od drugoga, dolazi u znaenju kosmosa "koji se iri".
injenica da se kosmos nalazi u stalnom irenju svoju kategorinost
e postii, takoer, i kroz osmatranja provedena narednih
godina.Otkrie teorije relativiteta i njena primjena u svemirskim
istraivanjima koja su provodili Albert Einstein i Wilhelm de Sitter
kao i neki drugi teoretiari, uporedo sa otkriem ekstragalaktike
crvene sekcije47 doveli su do zakljuka 1920. da se udaljene galaksije
odmiu i da se svemir, u stvari, neprekidno iri.48
Meutim, ova kategorina injenica je stoljeima prije saopena kroz
Kur'an i to u takvom historijskom periodu kada nijedan ovjek o
tome nije apsolutno posjedovao ni priblina znanja. Poto je Kur'an
rije Allaha, Stvoritelja i Gospodara cijelog kosmosa i svih znanja.

MEUSOBNO RAZDVAJANJE "NEBESA I ZEMLJE"

"Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa
smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve ivo stvaramo? I zar
nee vjerovati?"(El-Enbija', 30)
Rije "retk"(korijen RTK), oznaava sastavljanje, sjedinjavanje,
formiranje cjeline, dok rije fetk(korijen FTK) oznaava
rastavljanje, raskomadavanje...Rije retk se koristi prilikom
opisivanja dvaju materija koje ine jednu potpunu cjelinu. A, za
glagol "raskomadali smo" u Kur'anu je koriten glagol "feteka", koji
dolazi u znaenju "cijepanje, komadanje neega to je u stanju retk
i izlaenje vani, oslobaanje njenih dijelova". Ilustracije radi, razvoj
biljke iz sjemena i izrastenje izdanka iz zemlje se u arapskom jeziku
47

Pomicanje prema duim talasnim duinama svjetlosti galaksija izvan

Mlijenog puta
48
Encyclopedia Britanica, poglavlje svemir. Takoer potvrdu nalazimo i
u udbeniku fizike za srednju kolu gdje se kae: Svemir nije statian nego
se iri... (Kulenovi-Vobornik-Sliko, Fizika sa zbirkom zadataka,
Svjetlost-Sarajevo 1998.g. Str:256.)
53

objanjava ovim glagolom. U aktualnom ajetu govori se o nebesima i

Zemlji koji su bili jedna cjelina, odnosno koji su bili "ratk". Ova
cjelina se, potom, odvaja glagolom "feteka". Jedno iz drugog
cijepanjem, komadanjem izlazi vani. I, zaista, kada se podsjetimo na
injenice vezane za prvi trenutak Big Bang, vidjet emo da je u
jednoj taki sadrana materija cijelog kosmosa. Dakle, sve, ak i
"nebesa i Zemlja", koji jo nisu bili stvoreni, u ovoj taki je u stanju
"retk". Potom dolazi do snane eksplozije ove take i na taj nain
materija postaje "feteka"...Kada izvrimo usporedbu fakata
navedenih u ovom ajetu sa naunim otkriima, uoit emo da meu
njima vlada jedan potpuni sklad. Danas uenjaci kau da je Zemlja u
svojoj utrobi pokretljiva i nestabilna. Uzvieni Allah kae (u
prijevodu znaenja): "Zar mislite da ste sigurni da Onaj Koji je na
nebesima (Allah Koji je iznad vas) vas nee u Zemlju utjerati
vidjeli biste onda kako se kree." (El-Mulk 16) I kae Uzvieni
Allah: "Zar vam nismo uinili Zemlju prostirkom? (En-Nebe'-6), tj.
onom po kojoj vi hodate i ivite, to znai da u prvo vrijeme ona nije
bila takva, pa je Allah dao da se stvrdne i ovrsne. Bila je pokretljiva
masa. Prostirka na koju se aludira je vjerovatno Zemljina kora ili
ljuska, koja je vrlo tanka, zove se litosfera i debljine je od nekoliko
kilometara do nekoliko desetina kilometara najvie, dok je
poluprenik Zemlje neto vei od 6000 kilometara. Ispod ove kore su
nii slojevi Zemljine kugle koji su veoma vrui, teni i neprikladni za
bilo koju vrstu ivota.
Govor hazreti Alija o stvaranju svemira
Kada je Svemoni stvorio rupe nebesa, potakao irenje nebeskog
svoda i slojeve vjetrova, u tome je pokrenuo vodu, a njezina talasanja
bijahu uzburkana i njezini vali preskakahu jedni preko drugih. On je
tom vodom opteretio vjetar siloviti i vihore kree; naredio im je da
uzvraaju, podario im vlast nad njezinom snagom i saopio joj
njezina ogranienja. Vjetar je puhao ispod nje, a voda je burno
protjecala iznad njega. Onda je Svemoni izveo vjetar, uinio mu
kretanje neplodnim, odredio mu poloaj, osnaio zamah i rasprostro
ga nadaleko i nairoko. Potom je On naredio vjetru da uzdigne vodu
obilnu i da osnauje vale mora golemih. Tako je vjetar uspjenio vodu
kao kad je mlaanica uspjenjena, te je silovito potjerao u nebo,
54

bacajui prednji dio njezin na zadnji i stajui na tekui, sve dok

razina njezina ne bijae uzdignuta i povrina joj u obilju pjene. Onda
je Svemogui uzdigao pjenu na vjetru otvorenom i nebu prostranom,
te od tog uobliio sedam nebesa, pa donje uinio poput vala
ustaljenog, a gornje poput svoda zatitnog i zdanja visokog bez stupa
ikakvog koji bi ga podupirao ili spojnice koja bi ga odravala
povezanim. On ih je potom uresio zvjezdama i svjetlou krijesnice,
te ovjesio Sunce blistavo i Mjesec sjajni ispod nebesa u obrtanju,
svoda u kretnji i neba koje se vrti..49

SUNCE I MJESEC
Blagoslovljen neka je Onaj koji je nainio u nebu galaksije, i
nainio u njemu svjetiljku i Mjesec osvjetljavajuim! (ElFurqan,61-Mlivo)
Uzvien nek' je Onaj koji je na nebu sazvijea sazdao i na njima
Svjetiljku i Mjesec sjajnim stvorio(Kari)
On je Taj koji je uinio Sunce bljeteim, a Mjesec sjajnim, i
odredio mu faze, da znate broj godina i raunanje. Allah je to stvorio
samo s istinom. Razlae znakove ljudima koji znaju! (Junus, 5Korkut)50
Ovdje Allah Uzvieni stavlja do znanja ljudima da mjesec nema svoj
izvor svjetlosti nego da je obasjan Suncem koje je izvor svjetlosti
koju Mjesec reflektira na Zemlju .

KRETANJE NEBESKIH TIJELA

Kada se u Kur'anu spominje Sunce i Mjesec, istie se, takoer, da
oni, svaki pojedinano, plove po svojim orbitama:
"I no i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi oni nebeskim
svodom plove." (El-Enbija', 33-Korkut)

49
50

Prevod Nehdul Belage, govor I, str 52.

I ostali prevodioci su preveli u istom smislu stoga ih i ne navodim
55

injenica da Sunce ne posjeduje statian poloaj, da ono plovi po

jednoj odreenoj orbiti, u drugom ajetu saopava se na slijedei
nain:"I Sunce se kree do svoje odreene granice, to je odredba
Silnoga i Sveznajueg." (Ja-Sin,38-Korkut)
... svako od njih se pomjera po jednoj putanji svojim vlastitim
kretanjem. (Ja-sin,40- Korkut)
Zato se u Kur'anu kae da se Sunce i Mjesec kreu vlastitim
kretanjem? Kako su ljudi u to doba mogli o tome ita znati? Istina je,
dakle, da Sunce i Mjesec rotiraju oko svoje ose. Izraz 'kreu se
vlastitim kretanjem' u ajetima aludira na prijevod znaenja rijei
'jesbehn'. To bi se takoe moglo prevesti 'oni plove'. Pojam 'ploviti
(plivati)' odnosi se na kretanje neega usljed sile generisane unutar
same te materije. Uz to je kretanje plivaa (materije koja plovi)
elegantno, pravilno i glatko (ravno). To je podeeni opis za kretanje
zvijezda i planeta ukljuujui Sunce i Mjesec.Ta kretanja dvaju
nebeskih tijela ustvrena su i naunim podacima i nepojmljivo je
kako ih je ovjek u sedmom stoljeu mogao i zamisliti.'51
Ove kur'anske injenice su postale razumljive nakon suvremenih
opservatorijskih osmatranja. Prema proraunima strunjaka iz
astronomije, Sunce se kree grandioznom brzinom od 720 hiljada
kilometara na sat u orbiti nazvanoj Solar Apex, koja je usmjerena
prema Vega zvijezdi. To, prema jednom grubom proraunu, znai da
Sunce u toku jednog dana pree putanju od 17 miliona 280 hiljada
kilometara. Zajedno sa Suncem, istu putanju preu, takoer, i svi
sateliti i planete koje se nalaze u Sunevom sistemu. Pored toga, sve
zvijezde ukupnog svemira posjeduju plansku pokretljivost slinu
ovoj. injenica da je cijeli kosmos na ovaj nain opremljen orbitama
takoer se istie u Kur'anu na slijedei nain:
"Tako Mi neba punog zvjezdanih puteva." (Az-Zarijat, 7-Korkut)
U cijelom kosmosu postoji oko 200 milijardi galaksija, od kojih
svaka posjeduje u prosjeku po 200 milijardi zvijezda. Veoma velika
veina ovih zvijezda ima svoje planete, a planete, takoer, svoje
satelite. Sva ova svemirska tijela, opet, posjeduju veoma precizno
odreene orbite. I svako od ovih tijela se milionima godina kree po
51

Biblija, Kur'an i nauka, str. 163)

56

svojoj orbiti koja je u savrenom skladu i harmoniji sa ostalima.

Pored toga, takoer, i veoma veliki broj zvijezda-repatica kree se po
orbitama koje su odreene za njih.
Orbite koje su rasporeene po cijelom kosmosu ne pripadaju samo
nebeskim tijelima. Galaksije se, takoer, zbunjujuom brzinom i
preciznou kreu po svojim orbitama. Tokom ovih kretanja nijedno
nebesko tijelo se ne sudara sa drugim, njihovi putevi se ne ukrtavaju. Posrijedi je tako zaprepaujui sklad da je uoeno da odreene
galaksije prolaze jedna kroz drugu a da se, pritom, nijedan njihov dio
ne sudara sa drugim. Apsolutno je sigurno da ovjeanstvo u periodu
objave Kur'ana nije posjedovalo teleskope nalik dananjima koji
osiguravaju osmatranje kosmosa u dubinama mjerenim milionima
kilometara, razvijenu tehnologiju za osmatranje, nije posjedovalo
saznanja moderne fizike i astronomije. Prema tome, bilo je nemogue u to vrijeme nauno otkriti injenicu da je, kako je to u Kur'anu
istaknuto, kosmos "pun zvjezdanih puteva". Meutim, ove injenice
su jasno predoene u Kur'anu koji je objavljen u istom tom periodu,
poto je Kur'an rije Sveznajueg, Allaha .
Kao i veoma veliki broj zvijezda repatica, tako i Halley kometa
posjeduje plansku putanju. Halley kometa ima odreenu orbitu i,
zajedno sa ostalim nebeskim tijelima, ona se po svojoj orbiti kree u
velikom skladu i poretku.Sva nebeska tijela u kosmosu: planete,
njihovi sateliti, zvijezde, ak i galaksije posjeduju svoje orbite koje
se zasnivaju na veoma detaljnim proraunima. Sasvim je sigurno da
je Allah Tvorac ovog besprijekornog poretka i da On osigurava
njegovo besprijekorno funkcioniranje.

OBLIK ZEMLJE
"Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On nou zavija dan i danom
zavija no, On je Sunce i Mjesec potinio, svako se kree do roka
odreenog, On je Silni, On mnogo prata!"(Az-Zumar,5-Korkut)
Formulacije koje se koriste u ajetima koji nas upoznaju sa kosmosom
su izuzetno zanimljive. Rije koja je u prethodnom ajetu prevedena
kao "zavijati" (Kari ga prevodi sa zamotavati) je arapski glagol
"tekvir". Doslovno znaenje ovog glagola je "zavijati neto oko
57

neega to je okruglo". (U arapskim rjenicima ova rije se koristi za

glagole koji u sebi sadre okrugle predmete; naprimjer za
"omotavanje alme oko glave".)
Podatak koji se u ajetu iznosi o pitanju meusobnog zavijanja dana i
noi, u isto vrijeme sadrava kategorinu injenicu o pitanju oblika
Zemlje. Jedino i samo jedino zbog toga to je Zemlja okrugla
koriten je navedeni glagol (tekvir). Dakle, u Kur'anu, koji je
objavljen u VII stoljeu, upozoreno je na okrugli oblik Zemlje.Ne
smije se isputati iz vida injenica da je astronomsko poimanje tog
vremena imalo sasvim drugaiji pristup obliku Zemlje. U tom
periodu smatralo se da je Zemlja jedna ravna povrina i svi nauni
prorauni i saopenja pravljeni su shodno tome. A, Kur'an, iako je
objavljen u tom istom periodu, donosi podatak koji je bilo mogue
nauno ustanoviti tek u ovom stoljeu. Zbog toga to je on Allahova
rije, u Kur'anu su koritene najpreciznije formulacije, kako u svim
drugim kontekstima tako i u kontekstu iznoenja podataka vezanih za
kosmos. O Zemlji se takoer kae:
Zar ne vide da Mi dolazimo Zemlji umanjujui je s krajeva
njenih?.. (Er-Ra'd,41-Mlivo)
Zar oni ne vide da im Mi Zemlju suavamo umanjujui joj
pogranine oblasti?...(Kokrut)52
Poznato je da zemlja nije prava lopta nego ima jajolik oblik. Prenik
Zemlje na ekvatoru je 12.756,5 km a udaljenost od sjevernog do
junog pola je 12.713,8 km, gdje vidimo razliku od 42,7 km.
Kada govorimo o Zemlji svakako trebamo navesti zakletvu Allaha
iz kur'anske sure Et-Tarik, ajet 12. u kojoj se Uzvieni kune
Zemljom punom raspuklina-Wel erdi zatis-sadi53. Rije sadea u
ovom ajetu znai: pukotina, rasjelina, raspuklina. Poto raniji
komentatori Kur'ana ovo nisu mogli shavtiti tumaili su i (u naim
sluajevima) prevodili ovu zakletvu kao pucanje zemlje da bi niklo
bilje i sl. to kako ividimo ne zadovoljava pravo (puno) znaenje
52

Kari prevodi na slian nain

Ovako je ajet preveo Mlivo dok u Korkuta ovaj ajet glasi:I Zemlje koja
se otvara da rastinje nikne to s manjim razlikama u intenciji slijedi i Kari
(I Zemlje koja se rastinju otvara)

53

58

rijei sadea. Kada se nakon Drugog svjetskog rata poelo sa

istraivanjima zemljine kore radi potrage za mineralima dolo je do
otkria koja su iznenadila naunike. Istraivanja su pokazala da je
vanjski kameni sloj Zemlje na mnogim mjestima raspuknut i da se te
raspukline kreu u pravcu sjever-jug i istok-zapad, te da su duge
desetine hiljada kilometara i duboke od 60 do 150 kilometara po
itavoj debljini kamene Zemljine kore. Ove rasjekline omoguuju
lavi ispod litosfere da stigne do dna mora i okeana i tu gradi
planine.54 Na ovim raspuklinama sudaraju se kontinentalne ploe to
izaziva zemljotrese. Pored ovog da nije raspuklina toplota iz
unutranjosti ne bi dopirala do Zemljine kore i ivot ovakav kakav
poznajemo ne bi bio mogu. Uz ovo svakako treba spomenuti i ajet
iz sure Et-Tur 52 koje Mlivo prevodi:Tako mi mora na (vatru)
naloenog. On ovdje rije mesdur prevodi njenim znaenjem
naloen na vatru a moe se prevesti i naom rijei potpaljen.
Allah najbolje zna na to se poptuno odnosi Njegova zakletva, ono
to mi moemo shvatiti jeste da moe biti skretanje nae panje na
primjer mora i okeana na naoj planeti koja se nalaze na astenosferi
(uarena tena masa koja se se nalazi ispod litosfere (vrste zemljine
kore) koja vodu mora zagrijava na nain kako smo opisali obraujui
primjer raspuklina.

OSIGURANI SVOD
Allah u Kur'anu na slijedei nain skree panju na jednu zanimljivu
karakteristiku nebeskog svoda: "I to to je nebeski svod osiguran
Nae je djelo, a oni se ipak okreu od znamenja koja su na njemu."
(El-Enbija', 32-Korkut)55

54

Najvei vrh na Zemlji je Mon Everest 8.812 m iznad nivoa mora, no u u

morima imamo uzdignua koja se diu 11 km iznad dna mora, tako se
smatra da je Manua Kea, ugaeni vulkan na Havajima koji se nad morem
uzdie 4 135 m po emu je najvea planina na Pacifiku ujedno i najvea
planina na svijetu kad bi se mjerilo od podvodne osnove koja se nalazi na
vie od 5 500 m ispod povrine mora.
55
A nebo smo uinili svodom uvanim... (Kari)
59

Ova karakteristika nebeskog svoda je dokazana naunim

istraivanjima XX stoljea. Atmosfera koja okruuje nau planetu
ima krajnje presudnu ulogu u odranju ivota na Zemlji.
Spaljivanjem unitava meteore raznih veliina koji se pribliavaju
Zemlji. Pored toga ona ima ulogu filtriranja zraka koje dolaze iz
svemira i koje su tetne po iva bia, te titi Zemlju i od veoma niske
temperature kosmosa koja u prosjeku iznosi 270 stepeni.

ATMOSFERA
Jedna injenica objavljena to se tie kosmosa u ajetima Kur'ana je ta
da je nebo napravljeno od sedam nebesa.
"On je Taj koji je stvorio za vas sve to je na Zemlji, zatim se
usmjerio ka nebesima, te ih uredio (kao) sedam nebesa; a On je o
svakoj stvari Znalac. (El-Bekare, 29-Mlivo)
"Pa ih je kao sedam nebesa za dva Dana stvorio i svakom nebu
njegov polog objavio! I Mi smo najblie nebo svjetiljkama ukrasili, i
uvamo ih Mi!."(Fussilet, 12-Kari)56
Rije "nebesa", koja se pojavljuje u mnogo kur'anskih ajeta, se
koristi da bi referirala nebu oko Zemlje, a takoe i cijelom
univerzumu. Dajui ovo znaenje rijei, vidi se da zemljino nebo, ili
atmosfera, napravljena od sedam omotaa. Zemlja ima sva svojstva
koja su potrebna za ivot. Jedna od njih je atmosfera, koja slui kao
titi uvajui ljudska bia. Danas, to je jasna injenica da se
atmosfera sastoji iz sedam slojeva koji se slau jedan na drugi. Ba
onako kako je opisano u Kur'anu, atmosfera je sainjena iz tano
sedam pojasa. Ovo je, nema sumnje, jedna od mu'diza Kur'ana.
Naunici su pronali da se atmosfera sastoji iz sedam slojeva. Slojevi
se razlikuju u takvim svojstvima kao pritisak ili vrsta gasova. Sloj
najblii Zemlji je TROPOSFERA. Sadri oko 90% totalne mase
atmosfere. Omota oko troposfere se zove STRATOSFERA.
56

Izraz dva Dana kako prevodi Kari Korkut je preveo dva vremenska
razdoblja to je otprilike isto shvatanje jer je i Kari dan oznaio velikim
slovom vjerovatno mislei na dan kod Uzvienog Allaha (vidi naslov
relativnost vremena u ovoj knjizi)
60

OZONSKI OMOTA je dio stratosfere gdje se deava unitavanje

ultraljubiastih zraka. Omota oko stratosfere se zove
MEZOSFERA. TERMOSFERA lei po MEZOSFERI. Ionizovani
gasovi formiraju tip termosfere koji se zove IONOSFERE. Krajnji
dio zemljine atmosfere izboava se oko 480 km vani do 960 km.
Ovaj dio se zove EGZOSFERA. Ukoliko izbrojimo brojeve napomenute u izvoru, vidimo da se atmosfera tano sastoji iz sedam slojeva,
ba kako je objanjeno i izjavljeno u ajetu.
Troposfera /Stratosfera /Ozonosfera /Mezosfera /Termosfera
/Jonosfera /Egzosfera
Druga vana natprirodnost spomenuta u ajetu jeste i svakom nebu
njegov polog objavio kako prevodi Kari ili i objavio u svakom
nebu stvar njegovu kako prevodi Mlivo u ajetu 12. El-Fussilet.
Drukije reeno, u ajetu, Bog tvrdi da je On zadao dunost svakom
nebu. Istina, kao to se vidi iz prethodnih dijelova, svaki od ovih
neba ima svoju linu dunost koju vri u korist ivih bia i svih
ostalih ivih bia na Zemlji. Svaki omota ima posebnu funkciju,
rangirajui od formiranja kie do spreavanja tetnih estica, od
odailjanja radio talasa, do odvraanja tetih efekata i meteora.Jedna
od ovih funkcija, naprimjer, je opisana u slijedeem izvoru ovako:
Zemljina atmosfera ima sedam slojeva. Najnii sloj se zove
troposfera. Kia,snijeg i vjetar jedni zauzimaju mjesta u troposferi.
To je veliko udo da ove injenice, koje nisu bile u mogunosti da se
otkriju bez tehnologije dvadesetog stoljea, su jesno objanjene u
Kur'anu 1,400 godina prije.
Atmosfera koja okruuje nau planetu ima krajnje presudnu ulogu u
odranju ivota na Zemlji. Spaljivanjem unitava meteore raznih
veliina koji se pribliavaju Zemlji i onemoguava da oni padnu na
povrinu Zemlje, ime bi nanijeli veliku tetu ivim biima. Pored
toga, atmosfera, takoer, ima ulogu filtriranja zraka koje dolaze iz
svemira i koje su tetne po iva bia.
Zanimljivo je, meutim, da atmosfera proputa samo koliinu zraka
koje nisu tetne, dakle vidljivu svjetlost, infracrvene zrake i
radiotalase. Sve su to zrake potrebne za odravanje ivota.
Naprimjer, ultravioletne zrake, koje u odreenoj koliini proputa
atmosfera, imaju ogroman znaaj za biljnu fotosintezu a, prema
61

tome, i za ivot svih ivih bia. Veliki dio jakih ultravioletnih zraka
koje se ire od Sunca filtriraju se kroz ozonski omota atmosfere i u
malim koliinama, tano onoliko koliko nije tetno i koliko je
potrebno za ivot, dospijevaju do povrine Zemlje.
Zatitnike osobine atmosfere ne svode se samo na navedeno.
Atmosfera, takoer, Zemlju titi i od veoma niske temperature
kosmosa koja u prosjeku iznosi minus 270 stepeni.
Atmosfera nije jedina koja Zemlju titi od tetnih djelovanja iz
kosmosa. Pored atmosfere, i jedan
omota koji potie od magnetnog polja
Zemlje i koji je nazvan "Van Allen
pojasevi", takoer, ima ulogu tita od
tetnih zraka. Ova zraenja koja se
konstantno odailjaju od strane Sunca i
ostalih zvijezda imaju smrtonosno
djelovanje po ovjeka. Naroito
eksplozije energije, do kojih esto dolazi
na povrini Sunca, imaju toliku mo da
bi, u sluaju da nema Van Allen
pojaseva, potpuno unitile ivot na
Zemlji.
Koliki znaaj za odravanje ivota na Zemlji imaju Van Allen
pojasevi, dr.Hugh Ross iznosi slijedeim rijeima:Od svih planeta
Sunevog sistema, Zemlja posjeduje najviu gustinu. Za ovo iroko
nikl-eljezno jezgro je odgovorno jedno veliko magnetno polje. Ovo
magnetno polje stvara Van Allen sloj, koji titi od radijacije. Ovaj
sloj titi povrinu Zemlje od radijacijskog bombardiranja. U sluaju
da nema ovog zatitnog sloja, ivot na Zemlji bi bio nemogu. Jedina
planeta osim Zemlje koja je nainjena od stjenovitih predjela i koja
ima magnetsko polje je Merkur. Meutim, snaga ovog magnetnog
polja je 100 puta manja od snage magnetnog polja Zemlje. Van Allen
sloj, koji titi od radijacije je karakteristian za Zemlju. Proraunato
je da je u jednoj eksploziji zabiljeenoj proteklih godina osloboena
energija koja je 100 milijardi puta jaa od eksplozije atomske bombe
baene na Hiroimu. Magnetne igle su 58 sati nakon eksplozije
registrirale izuzetno jaka podrhtavanja, 250 km iznad atmosfere je
temperatura skoila na 2500C.
62

Ukratko, nad Zemljom funkcionira jedan savreni sistem koji je

okruuje i titi od vanjskih opasnosti. Ove zatitne karakteristike
nebeskog svoda su nam, prije niza stoljea, saopene u Kur'anu u
prije navedenom ajetu. Naravno ovo je jedan od moguih naina
tumaenja ovog ajeta a Allah najbolje zna.

POVRATNO NEBO
Ova ajet iz sure Tarik,11 dosta je razliito preveden kod naih
prevodilaca Kur'ana. Korkut i Kari ga prevode kao zakletvu
kinim nebom ili nebom punim kie a slino to ine i Panda i
auevi koji umjesto kie upotrebljavaju izraz voda.
Meutim nablii tanom prevodu (koliko ve prevod moe biti taan)
jeste Mlivo koji ovaj ajet prevodi: "I tako mi neba punog vraanja."
Rije "ar-red'i" se prevodi u znaenju "koji alje natrag" ili
"povratni". Objanjavajui ovaj ajet Mlivo navodi: Allah ne kae
u ovom ajetu: Wessemai zatil metar (tako mi neba kinoga), nego
Tako mi neba punog vraanja, ili tako mi neba koje vraa! Rije
red u ovom ajetu je zaista udesna. Samo sa jednom rjeju
Kuran opisuje itav kompleks procesa koji se u nebu odvijaju. Tu se
oituje sposobnost neba (zemljine atmosfere) da na Zemlju vraa sve
korisne forme materije i energije, a da sve po ivot opasne vidove
materije i energije koji dolaze iz kosmosa, vrati nazad ili neutralie.
Nebo na Zemlju vraa vodenu paru u vidu kie (da to nije tako
okeani bi isparili i presahli), toplotne talase emitirane sa Zemlje,
elektromagnetske talase (radio i TV), razne vrste estice, itd. Nazad
u kosmos zatitni sloj (ozonski) vraa ultravioletne zrake i
smrtonosnu radijaciju. Takoe odbija kosmike estice koje
fantastinim brzinama putuju ka Zemlji i koje bi bile opasne po
ivot. ovjek sedmog stoljea je mislio da ovaj ajet govori iskljuivo
o kii. Kao to je poznato, atmosfera koja okruuje Zemlju je
sainjena od nekoliko slojeva.Svaki sloj ima veoma vanu ulogu po
iva bia. Prilikom istraivanja ustanovljeno je da svaki sloj ima
odliku da vraa natrag u kosmos ili na Zemlju materije ili zrake koje
do njega dopiru. Da sada kroz nekoliko primjera analiziramo
povratne odlike slojeva koji okruuju Zemlju. Naprimjer, Zemljin
omota troposfera, visine izmedu 13 i 15 km, osigurava da se
63

kondenzacijom vodena para, koja je prethodno dola sa Zemlje, vrati

na Zemlju u vidu padavina. Ozonosfera, visine 25 km, osigurava
reflektiranje ili odbijanje radijacije i tetnih ultravioletnih zraka koje
dolaze iz svemira.Ionosfera, poput satelita, odbijanjem natrag
radiotalasa koji se emitiraju sa Zemlje, osigurava sa velikih
udaljenosti praenje govora mobilnim telefonom, radio i televizijskih
emitiranja. Magnetosfera, pak, vraa u svemir radijaciju koju iri
Sunce i ostale zvijezde, prije no to uspije doi do povrine Zemlje.
Spominjanje u Kur'anu ovih karakteristika slojeva nebeskog svoda,
koje su otkrivene u skoroj prolosti, jo jedan je dokaz da Kur'an
prestavlja Boiju rije.

PLANINE
U Kur'anu se skree panja na znaajnu geoloku funkciju planina:
I planine smo po Zemlji da se ona ne potresa stvorili i po njoj smo
prolaze i staze dali, da bi se oni zaputili (El-Enbija, 31-Kari)
I nainili smo na Zemlji stabilne planine, da se s njima ne potresa, i
nainili na njoj iroke puteve, da bi se oni uputili. (Mlivo)
Ako obratimo panju, uoit emo da se u ajetu istie da planine
imaju jednu osobinu - spreavanja potresanja na Zemlji.Ova
injenica, koja, u trenutku objavljivanja Kur'ana, nije bila poznata
nijednom ovjeku, ustanovljena je modernim geolokim pronalascima. Prema geolokim nalazima, planine nastaju kao rezultat
pomjeranja i sudaranja velikih slojeva koji ine Zemljinu koru.
Prilikom sudaranja dva sloja, otporniji sloj se podvlai pod drugi
sloj, koji se sabijanjem izdie uvis i stvara planinu. Napredujui
ispod zemlje, donji sloj dolje stvara jedan duboki produetak. Dakle,
planine posjeduju jedan produetak ispod povrine Zemlje koji je
jednak masi koju vidimo iznad povrine Zemlje. Ova graa planina
se u jednom naunom izvoru objanjava na slijedei nain: U
brdovitim podrujima, gdje su kontinenti deblji, zemljina kora se
zabada u manto sloj. Upozoravajui na ovu karakteristiku, u jednom
kur'anskom ajetu se planine usporeuju sa stubovima: "Zar Zemlju
posteljom nismo uinili, i planine stubovima?" (En-Naba', 6-7)
64

Zahvaljujui ovoj osobenosti, pruanjem ispod i iznad povrine

Zemlje u taki spajanja slojeva, planine vre meusobno zakivanje
ovih slojeva. Pored toga, ovakvim uvrivanjem zemljine kore
planine spreavaju pomjeranje nad magmatskim slojem ili
meusobno pomjeranje njenih slojeva. Ukratko, planine moemo
usporediti sa ekserima koji osiguravaju meusobno privrivanje
dasaka. Ova stabilizirajua uloga planina u naunoj literaturi navodi
se pod terminom "izostaza ije je znaenje sljedee: Izostaza je
ravnotea izmeu pojedinih dijelova mase zemaljine kore. U
geologiji se pojam spominje u znaenju osiguravanja generalne
ravnotee zemljine kore uz pomo gravitacione snage koje su planine
obrazovale ispod povrine Zemlje. Ova vitalna funkcija planina, koja
je otkrivena zahvaljujui modernoj geologiji i iscrpnim istraivanjima, u Kur'anu, koji je objavljen prije niza stoljea, navedena je
kao jedan primjer superiorne mudrosti u Allahovom stvaranju. U
drugom ajetu Allah kae slijedee: "...po Zemlji je planine
razbacao da vas ne trese..."(Luqman, 10)

Korijeni planina doseu vidno dublje ispod nivoa Zemlje.

(EARTH, Press and Siever, str. 413)

ematski presjek. Planine imaju korijen u vidu kolca koji se protee duboko u
Zemlji. (Anatomy of the Earth, Cailleux, str. 220)
65

Druga ema koja pokazuje da, zbog svojih dubokih korijena, planine lie na
kolac. (EARTH SCIENCE, Tarbuck and Lutgens, str. 158)

Kur'an naziva planine stubovima. Zahvaljujui ovoj osobenosti,

pruanjem ispod i iznad povrine Zemlje u taki spajanja slojeva,
planine vre meusobno zakivanje zemljinih slojeva. Ovakvim
uvrivanjem Zemljine kore, planine spreavaju pomjeranje nad
magmatskim slojem ili meusobno pomjeranje njenih slojeva.
Ukratko, planine moemo uporediti i sa ekserima koji osiguravaju
medusobno privrivanje dasaka. U ovom kur'anskom ajetu istie
se da planine, nisu statine, kako nam izgledaju, ve da su u
konstantnom pokretu:"Ti vidi planine i misli da su nepomine, a
one promiu kao to promiu oblaci - to je Allahovo djelo koji je sve
savreno stvorio; On, doista, zna ono to radite." (An-Naml, 88Korkut)
I vidi planine, misli nepokretne su, a one se kreu kretanjem
oblaka.Djelovanje je Allaha Koji je usavrio svaku stvar. Uistinu! On
je o onom ta inite Obavijeteni. (Mlivo)
Ova pokretljivost planina proistie iz pokretljivosti Zemljine kore, na
kojoj se nalaze. Zemljina kora se, gotovo kao plovei, pokree nad
manto slojem koji je dosta zbijeniji od nje.Prvobitno je poetkom
XX stoljea njemaki naunik po imenu Alfred Wegener nastupio sa
tvrdnjom da su, u prvom periodu Zemlje, kontinenti bili zajedno, da
su se, potom, pomjeranjem u razliitim smijerovima, razdvojili i
udaljili jedan od drugog.Da je Wegener bio u pravu, geolozi su,
meutim, uspjeli dokuiti tek 50 godina nakon njegove smrti, dakle
80-ih godina. Kao to je to i Wegener istakao u jednom tekstu,
objavljenom 1915. godine, kontinenti su prije otprilike 500 miliona
godina bili meusobno povezani i ovaj ogromni kontinent, nazvan
Pangaea, nalazio se na junom Zemljinom polu.Prije otprilike 180
66

miliona godina Pangaea se razdvojila na dva dijela. Jedan od ova dva

velika kontinenta koji su se u razliitim smjerovima odvajali jedan
od drugog je nazvan Gondwana i obuhvatao je Afriku, Australiju,
Antarktik i Indiju. A, drugi kontinent - nazvan Laurasia - obuhvatao
je Evropu, Sjevernu Ameriku i Aziju bez Indije. U razdoblju od 150
miliona godina nakon diobe Pangaea, u razliitim vremenima
Gondwana i Laurasia su se odvajali na manje kontinente. Ovi
kontinenti, koji su nastali prvobitnim razlaganjem Pangaea,
konstantnom promjenom raspodjele izmeu mora i kopna, kreu se
povrinom Zemlje brzinom od nekoliko centimetara godinje. Ova
pokretljivost Zemljine kore, koja je otkrivena nakon geolokih
istraivanja provedenih poetkom XX stoljea, u naunoj literaturi
objanjava se na slijedei nain:Povrina Zemlje debljine od 100 km,
koju ine Zemljina kora i gornji manto, obrazovana je od dijelova
koji se zovu "slojevi". Postoji est velikih i bezbroj malih slojeva koji
konstruiraju Zemljinu povrinu. Ovi slojevi, prema teoriji nazvanoj
"tehnika slojeva", pokreu se nosei na sebi kontinente i dna
okeana... Proraunato je da godinje pomijeranje kontinenata iznosi
izmedu 1 i 5 cm. Ovakvim pokretanjem slojeva nastaju promjene u
svjetskoj geografiji. Atlantski okean, naprimjer, svake godine se
pomalo iri. Jedna vana taka na koju ovdje treba upozoriti je
slijedea: u navedenom ajetu Allah je pokretanje kontinenata
obznanio kao promicanje. Upravo danas, naunici za ovo
pomjeranje, takoer, koriste engleski termin "Continental drift",
odnosno "pomicanje kontinenata".Mlivo u Komentaru ovog ajeta
navodi: Ajet ukazuje na rotaciju planete Zemlje. Naa planeta, na
svemirski brod, kree se oko zvijezde Sunca brzinom od 107.826
kilometara na sat (30 km/s !), dok se u isto vrijeme okree oko sebe
brzinom od 1.669 kilometara na sat na ekvatoru (464 m/s). Ako se
nalazite u Sarajevu, onda vi zajedno sa Sarajevom letite oko
Zemljine ose brzinom od 334 m/s, a ako ste u Bugojnu onda je ta
brzina za oko 1 m/s manja.Konano, ovaj se ajet moe tumaiti i kao
plutanje kontinentalnih ploa (Continental Drift) pri emu planine
bivaju potiskivane na gore, a istovremeno se kretanje kontinenata
usporava.
One koji koriste prevod Kur'ana od Korkuta moe zbuniti prevod
koji je on dao: "Mi smo po Zemlji nepomine planine razmjestili da
67

ih ona ne potresa i po njima smo staze i bogaze stvorili da bi oni

kuda ele stizali." (Al-Anbija' 31- Korkut), jer ovdje se za planine
kae nepomine to bi dolo u kontradikciju sa prevodom ajeta:"Ti
vidi planine i misli da su nepomine, a one promiu kao to
promiu oblaci - to je Allahovo djelo koji je sve savreno stvorio;
On, doista, zna ono to radite." (An-Naml, 88-Korkut) . Naime u
prvom ajetu nema rijei nepomian u smislu u kom je upotrijebljena
u drugom ajetu. Rije revasije iz 31 ajeta sure El-Enbija u
arapskom oznaava pristanite tako da bi se slobodnije mogao
ovaj ajet prevesti u smislu da su planine pristanita za gornji sloj
zemljine kore o emu govori i prije objanjeni pojam izostaze. Inae
rije revasije spominuta je na jo osam mjesta u Kur'anu u suri
Lukman 10 ajet: Stvorio je nebesa bez stubova koje vidite, i
postavio po Zemlji planine stabilne da vas ne trese, i razasuo po njoj
svakovrsnu ivinu. I spustili smo s neba vodu, pa uinili da na njoj
iznikne (bilje) svake vrste plemenite. (Mlivo), suri Fussilet 10 ajet
I nainio je u njoj planine stabilne - iznad nje, i blagoslovio je i
odmjerio na njoj njene proizvode prehrane u etiri dana jednaka (informacija) za one koji pitaju.(Mlivo) te dalje u surama Kaf 7 ajet,
Murselat 27 ajet, Er-Ra'd 3 ajet, Hudr 19 ajet, En-Nahl 15 ajet, EnNeml 61 ajet i el-Enbija 31 ajet.
Govor hazreti Alije o istoj temi
Silnom Veliinom Svojom i Uzvienom Moi stvaranja novoga On
je stvorio krutu suhu zemlju iz vode neizmjernog, jedrog i
uzburkanog okeana. Onda ju je raslojio i razdvojio u sedam nebesa,
poslije ega su meusobno spojena. Tako su umirena odredbom
Njegovom i zaustavljena na granici koju je On odredio. I on je
uvrstio zemlju koju nose tmina duboka i okean vode obuzdane,
pokorne naredbi Njegovoj i potinjene velianstvenosti Njegovoj,
dok se protjecanje njegovo zaustavlja u strahu pred Njim.
On je oblikovao visoke planine njezine, litice kamenite i gorja mehka
tako to ih je vrsto usadio u leita njihova i obavezao ih na
mirovanje. Vrhovi se njihovi diu u zrak, dok su korjeni njihovi
vrsto u vodi. Na taj je nain On uzdigao planine iznad ravnica i
utvrdio temelje njihove u opsezima prostranim gdje god one stajale.
68

Vrhove im je uinio visokim, a tjelasa njihova uznositim. Uspravio

ih je poput stupova noseih za Zemlju i utvrdio ih je u njoj poput
klinova. Zemlja je tako postala postojana; u protivnom uvijala bi se
sa stanovnicima svojim, ili se pomjerala s poloaja svoga.
Slavljen je zato Onaj Koji ju je zaustavio poslije strujanja tekuine
njezine i ukrutio je poslije tenog stanja strana njezinih. Tako je On
nju uinio kolijevkom za stvorove Svoje i rasprostro je za njih poput
postelje nad oceanom dubokim koji je smiren i koji se ne pokree.
Vjetri ga siloviti pomiu tamo i ovamo, a oblaci upijaju vodu iz
njega. U tome, pazite, ima pouke za sve koji stoje u strahopotovanju! (En-Naziat, 26)

STVARANJE U PAROVIMA
"Neka je hvaljen Onaj koji u svemu stvara spol: u onome to iz
zemlje nie, u njima samim, i u onome to oni ne znaju!" (Ja Sin, 36Korkut)
Slava neka je Onom koji je stvorio parove svega: od onog ta
izrasta iz zemlje, i od dua njihovih, i od onog ta ne znaju! (Mlivo)
Uporedo sa time to predstavlja protivrijednost pojma "par", muki i
enski spol u sebi sadrava i mnogo ire znaenje, kako je to i u
prethodnom ajetu istaknuto "...u onome to oni ne znaju". Upravo se
danas susreemo sa jednim znaenjem na koje je upozoreno u ajetu.
Paul Dirac, engleski naunik koji je iznio tvrdnju da materija
posjeduje svoju suprotnost, 1933. godine nagraen je Nobelovom
nagradom za oblast fizike. Ovo tkrie, nazvano "Parite", istie da
materija ima svoju paricu nazvanu antimaterija. Antimaterija u sebi
sadri svojstva koja su suprotna svojstvima materije. Naprimjer,
suprotno materiji, antimaterija je opremljena pozitivnim elektronima
i negativnim protonima. Ova injenica je na slijedei nain opisana u
jednom naunom djelu: Svaki i najsitniji komadi ima svoj antikomadi - koji je suprotno naelektrisan. Nestalni odnos nam
pokazuje da se nastanak i nestanak onih parova obrazuje svugdje i
uvijek u istom trenutku. Mlivo ajet komentarie: Moemo praviti
brojne pretpostavke o znaenju ovih stvari koje ljudi nisu poznavali u
Muhammedovo vrijeme i kod kojih danas razlikujemo strukture ili
funkcionisanje u parovima, u ivom i neivom svijetu. Muko 69

ensko, materija - antimaterija, pozitivni i negativni pol elektriciteta,

elektron i pozitron, proton i neutron. Nauka nam svaki dan otkriva
tajne binarnosti u strukturi ive i neive materije.

RELATIVNOST VREMENA
Pitanje relativiteta vremena je danas jedna dokazana nauna
injenica. Meutim, ova injenica je izala na vidjelo poetkom XX
stoljea Ajntajnovom teorijom relativiteta. Do tog perioda ovjek
nije znao da je vrijeme jedan relativni pojam, da shodno okruenju
moe pokazivati promjenljivost. Meutim, veliki naunik, Alber
Ajntajn, teorijom relativiteta ovu injenicu dokazao je na sasvim
jasan nain. Iznio je injenicu da je vrijeme pojam koji je vezan za
masu i brzinu. Tokom cijele historije ovjeanstva ovo pitanje nije
niko jasno aktualizirao.
Osim jednog izuzetka: u Kur'anu su izneseni detalji koji upozoravaju
na injenicu da je vrijeme relativno! U tom kontekstu ovdje moemo
navesti nekoliko ajeta koji ilustriraju ovu injenicu:
"Oni od tebe trae da ih kazna to prije stigne, i Allah e ispuniti
prijetnju Svoju; a samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko
hiljadu godina, po vaem raunanju." (Al-Had, 47-Korkut)57
"On upravlja svima, od neba do Zemlje, a onda se sve to Njemu
vraa u danu koji, prema vaem raunanju vremena, hiljadu godina
traje." (As-Sajdah, 5-Korkut)
Upravlja stvar od neba ka Zemlji, zatim se uspinje Njemu u danu
ija je mjera hiljadu godina od onog ta raunate (Mlivo)
injenica da se na ovako krajnje jasan nain govori o relativitetu
vremena u Kur'anu, koji je objavljen prije niza stoljea, jo jedan je u
nizu dokaza da je to Allahova Knjiga. U poglavlju Me'arid stoji ajet
koji na prvi pogled nema dublje znaenje, a koji doslovice glasi:
57

Mlivo i Kari prevode u istom duhu s tim da kod Mlive nalazimo sljedei
komentar: Rije jewm pored toga to oznaava 24-satni period, moe
oznaavati i dugi vremenski period, razdoblje, eru, itd. Rije jewm (dan)
u ajetu oznaava vremenski period. Ovaj vremenski period je razliit za dva
razliita fenomena.
70

"K Njemu se penju meleki i Dibril u danu koji pedeset hiljada

godina traje" (El-Ma'arid: 4-Korkut).
Za sve nas koji itamo ovaj ajet, koji nosi u sebi veliku istinu, koju
naunici otkrivaju mnogo stoljea kasnije, naizgled ne pobuuje
veliko interesovanje. On za nas predstavlja kao neki nagovetaj, ali
konfuzan, za mogunost postojanja jednoga dana koji je dug, ili traje
50.000 godina zemaljskih. Ako se ovaj ajet podlo`i na matematikofiziku analizu, tj. podvrgne se ispitivanju, onda se elementarnim
matematikim operacijama dobijaju slijedee informacije:- put
(preeni put) u fizici se definira na sledei nain:
Sz = v t
( Sz put zemaljski ),
( v brzina ),
( t vrijeme ).
Ako se za brzinu v, uzme brzina konja: v = 60 km/h, (koja je u to
vrijeme bila jedino prijevozno sredstvo), a vrijeme t se pretvori u
asovima (1 dan =24 h.) dobijamo da je :
t = 50.000 x 365 x 24 (2)
i onda se za Sz dobija:
Sz = v t = 60 x 50.000 x 365 x 24 (3)
Znai ovo je put dobijen u zemaljskim uslovima. Isti taj put, iz ajeta
slijedi, meleci i Dibril, preu za jedan dan. Ako se ovo uzme u
obzir, i zamjeni u jednaini (1) gdje se za vrijeme t = 24h dobija se
sljedee:
Sm = vm x 24 (4)
vm = Sm = 60 x 50.000 x 365 x 24 (5)
24
24
Da bi dobili brzinu u sekundama treba pretvoriti asove u sekunde i
tada se za brzinu dobija sljedea vrijednost:
Vm = 60 x 50.000 x 365 = 300.000km./sec
60 x 60
( Dobijene vrijednosti proizlaze iz uslova: Sm= Sz).
71

Time se dobija jedan fantastian rezultat! Meleci i Dibril kreu se

brzinom od priblino 300.000 km/sec.! Ova brzina je danas poznata
kao brzina svjetlosti, u vakuumu. Priblino je toliko i u vazduhu, a u
drugim providnim dielektrinim sredinama zavisi od vrijednosti
apsolutnog indeksa prekravanja.
Do danas, brzina svjetlosti, u razliitim historijsko-naunim etapama,
mjerena je razliitim metodama, sa razliitim tanostima. Vrijednost
koja se dobija po bilo kojoj metodi iznosi oko 300.000 km/sec. Kao
najtanija vrijednost rauna se slijedea:
C = (299.793.458 12) m/s.
Do vremena Galileja vladalo je miljenje da je brzina svjetlosti
beskonana, 1607 god. Galileo Galilej je prvi pokuavao da izmjeri
brzinu svjetlosti. Potom, tj. 1675 god. sa ovim problemom se bavio
danski astronom Olaf Remer, zajedno sa astronomom Kasini. Ovaj
metod je poznat kao astonomski metod (dobio je vrijednost za C =
221.000 km/sec.), kasnije tj. 1849 god. francuski naunik Arman
Fizo izvrio je mjerenje brzine svjetlosti u uslovima na Zemlji i taj
metod se naziva terestriki metod. Fizo je dobio sljedeu vrijednost
za brzinu svjetlosti u vazduhu:
C = 313.000 km/sec.
Nakon njega sa ovom problematikom bavili su se mnogi naunici i
dobijena je vrijednost oko 300.000 km/sec., koja se kao to smo
vidjeli dobija od gore navedenog ajeta.
to je jo interesantnije, 1905 god., njemaki naunik Albert
Ajntajn1 postavlja i objavljuje specijalnu teoriju relativnosti koja se
temelji na dva postulata, od kojih jedan glasi:
-brzina svjetlosti je gornja granica brzine i ona je jednaka u svim
inercijalnim sistemima. Brzina svjetlosti iznosi 300.000 km/sec.58
1

1905 (septembar) u asopisu Annalen der Physik objavljen je studij pod

naslovom Za elektrodinamiku tijela u kretanju. Autor studije je u to
vrijeme mladi i ne mnogo poznati u naunu javnost, njemaki fiziar Albert
Ajntajn. Sa ovim tekstom on postavlja temelje specijalne teorije relativiteta
u kojoj nam predstavlja udnu teoriju za prostor i vrijeme.
58
Univerzum je toliko prostran da se udaljenost izmeu zvijezda i galaksija
mora mjeriti u "svjetlosnim godinama." Svjetlosna godina je udaljenost koju
72

U svojoj specijalnoj teoriji relativiteta Ajntajn iznosi nova proirena

shvatanja za prostor i vrijeme.
Pri proraunima iskoristili smo brzinu v kao brzinu konja 60 km/h.
da ne bi imalo sumnje isti rezultat se dobija i iz izraza poznat u fizici
kao dilatacija vrijemena:
Poslje zamjene za t i to dobija se za brzinu:
v = 0,999999 c
Rijei ovoga ajeta na svoj nain potvruju nauna otkria iz oblasti
fizike koja su otkrivena mnogo kasnije. Zar to nije jo jedna
mu'diza presvijetlog Kur'ana.
ta god ti vano inio, i to god iz Kur'ana kazivao, i kakav god vi
posao radili, Mi nad vama bdijemo dok god se time zanimate,
Gospodaru tvome nije nita skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni
koliko trun jedan, i ne postoji nita, ni manje ni vee od toga, to nije
u Knjizi jasnoj. (Junus, 61)
U teoriji relativiteta, prostor je etverodimenzionalni kontinuitet.
etvrta dimenzija je prostor-vrijeme. Prostor je etverodimenzionalan i u Islamu. Kljuni Kur'anski ajet u vezi ovoga je u suri ElBekare: "Ili kao onaj ko je prolazio kroz drevne ruevine grada, pa
povikao, "Kako Allah moe oivjeti ove to su pomrli?" Pa ga je
Allah usmrtio i tako je ostao cijelu stotinu godina. Onda ga je oivio
i upitao: 'Koliko si ostao?' - Dan ili dio dana - odgovori. Ne, - ree
On -, ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo i pie svoje, nije se
pokvarilo; a pogledaj i magarca svog - da te Mi uinimo znakom
ljudima - a pogledaj i kosti, - kako ih sastavljamo, a onda ih mesom

svjestlost pree u godini dana, brzinom od 300.000 kilometara u sekundi.

Udaljenost od Sunca do Zemlje je samo osam minuta svjetlosne brzine.
Uporedivi to s ovim, nama najblia zvijezda osim Sunca, je na udaljenosti
od etiri svjetlosne godine. Galaksija u kojoj obitavamo, "Mlijeni Put," je
150 svjetlosnih godina u rasponu. To znai da bi putujui brzinom svjetla,
uzelo 150.000 godina da preemo udaljenost s jednog kraja Mlijenog Puta
do drugog. Galaksije su u prosjeku udaljene jedna od druge oko 10 miliona
svjetlosnih godina. Mnoge stotine biliona takvih galaksija sainjavaju
istinski gigantski univerzum.
73

oblaemo. I kad njemu bi jasno ta se desilo, on povika: 'Ja znam da

Allah sve moe!
I kad Ibrahim ree: 'Gospodaru moj, pokai mi kako umrle
proivljuje!' - On ree: 'Zar ne vjeruje?' - 'Vjerujem - odgovori on,
- ali samo da mi se srce smiri.' On ree: 'Uzmi etiri ptice i isjeci ih,
pa pojedine komade njihove stavi na razna brda, zatim ih pozovi,
brzo e ti doi." (El-Bekare, 259-260)
Ovo nam pokazuje relativnost doivljavanja vremena koje je ovisno
o posmatrau. On govori o smrti (ponitenju) i oivljavanju. Odamah
zatim, On je upitan kako se mrtvi proivljavaju. ta je osnova ovog
ablona rekreiranja, Ibrahim pita. Da - ja vjerujem da je to istina, ali
elim da znam prirodu tog proivljavanja, kako funkcionie. Allah
mu kae da uzme etiri ptice. Ovo je osnova cijelog procesa - etiri
dimenzije. Allah nam govori da je priroda svih stvari etverodimenizionlna, i da je On snaga odravanja ili Mo iza tih dimenzija.
On je ivi (El-Hajj).

PRIMJERI IZ SURE EL-KEHF (PEINA)

Hidretski i gerogorijanski kalendar
A oni su ostali u Peini svojoj tri stotine i jo devet godina..
(El-Kahf:25-Korkut)
I ostali su u peini svojoj tri stotine godina i dodali devet (Mlivo)59
U ovom Kur'anskom ajetu kada se govori o drugovima iz peine
kae se da su u peini ostali tri stotine i jo devet godina (prevod

59

U komentaru ovog ajeta Mlivo kae: Broj 300 oznaava Suneve

godine, a 309 Mjeseeve godine. Ako broj 309 podijelimo sa 300 dobiemo
faktor 1,03 koji predstavlja temelj za preraun Mjeseeve (M) odnosno
hidretske godine u Sunevu (S) odnosno gregorijansku godinu putem
relacije S=1,03 x M. Oito nam je ova smjernica namjerno data. Koristei
faktor 1,03 dolazimo do formule kojom moemo vriti pretvaranje:
M=1,03(S-622) za pretvaranje Suneve u Mjeseevu godinu i
S=622+M/1,03 za pretvaranje Mjeseeve u Sunevu godinu.
74

Besima Korkuta) ili tri stotine godina i dodali devet (u prevodu

Mustafe Mlive).
Veina savremenih tumaa Kur'ana misli da se ovaj dodatak i jo
devet godina odnosi na hidretski (lunarni kalendar). Jer kao to
znamo lunarni mjesec iznosi 29 dana 12 sati 44 minute tj. godina
traje 354,367 dana dok suneva godina traje 365.242199 dana.
Znai, Lunarna godina se podudara sa solarnom u istoj taci svakih
33, 5 godina. Kada uzmemo u obzir 300 solarnih godina nije teko
utvrditi da to iznosi 309 lunarnih godina.
Znai Kur'anski ajet daje broj godina i po jednom i po drugom
raunanju vremena.
Isti primjer imamo i u navoenju godina ivota Nuha u Kur'anu
gdje se kae da je ivio hiljadu manje pedeset godina.
Kad se obrauna vidi se da je ivio 1000 lunarnih ili 950 solarnih
godina:
Mi smo Nuha narodu njegovu poslali i on je meu njima ostao
hiljadu, manje pedeset, godina, pa ih je potom zadesio potop, zato to
su Allahu druge ravnim smatrali. (El-Ankebut, 14-Korkut)
U vezi kazivanja o spavaima u peini u knjizi Medicinski fenomen
u Kur'anu autor erif Kaf El-Gazal navodi: U osamnestoj
kur'anskoj suri El-Kehf (Peina) objavljeni su odgovori na neka
pitanja koja su murici (nevjernici) Meke postavili poslaniku
Muhammedu, alejhis-selam, u nastojanju da ga testiraju. Jedno od
njihovih pitanja bilo je: Ko su bili stanovnici Peine?"
Nevjernicima Meke bilo je reeno daje pripovijest o ljudima u Peini
isti dokaz o stanovnicima ahireta, jer Allah ima mo oiviti svakog
koga On hoe, pa makar i nakon dugog sna, kao to je mladiima
(spavali su preko 300 godina).
Allah kae: "Mi smo ih u peini tvrdo uspavali za dugo godina,
(El-Kehf, 11)
ulo sluha je fizioloko: ne prestaje funkcionirati za vrijeme
spavanja (spava se probudi na zvuk koji je u blizini). 0vo je zato to
osmi kranijalni ivac (koji prolazi kroz unutranji dio uha) ima dva
dijela: jedan za sluanje i jedan za ekvilibrijum (poziciju i kretanje
75

glave). U sluaju stanovnika Peine, fizioloke funkcije i sluanja

ekvilibracije bile su zaustavljene, zato Kuran koristi izraz: Prekrili
smo velom ui njihove, a ne ...sluh njihov."
Druge tjelesne funkcije bile su pokrivene, tako da oko nije vidjelo
iako su oi bile otvorene:
I pomislio bi da su budni, ali oni su spavali; i Mi smo ih prevrtali,
sad na desnu, sad na lijevu stranu, a pas njihov, opruenih apa, na
ulazu je leao; da si ih vidio, od njih bi pobjegao i strah bi te
uhvatio. (El-Kehf, 18)
A njihovi se miii nisu pokretali, iako su bili ivi.Njihov se oblik
nije mijenjao iako je prolo mnogo godina. Naprimjer, nakon
buenja nisu bili svjesni nikakvih promjena:
I Mi smo ih, isto tako, probudili da bi jedne druge pitali. Koliko
ste ovdje ostali?, upita jedan od njih. Ostali smo dan ili dio dana,
odgovorie. Gospodar va najbolje zna koliko ste ostali, rekoe.
Poaljite, jednog od vas s ovim srebrenjacima vaim u grad, pa neka
vidi u koga je najistije jelo i neka vam od njega donese hrane i neka
bude ljubazan i neka nikome ne govori nita o vama. (El-Kehf, 19)
Njihovo stanje, kao takvo, ouvano je hlaenjem i tzv. inhibicijom
metabolizma, koja se koristi nairoko u medicinske svrhe da se
sauva ju donirani organi (srce, bubrezi i slino) prije transplantacije
u drugo lijelo. Prema tome, sunce se penje prema desno kad se die,
a prema lijevo kad se sputa, tako da nije doticalo njih, dok su oni
boravili u prorezu u peini:
I ti si mogao vidjeti kako Sunce, kada se raa, obilazi peinu s
desne strane, a kada zalazi, zaobilazi je s lijeve strane, a oni su bili u
sredini njezinoj. To je dokaz Allahove moi! - Kome Allah ukae na
Pravi put, on e Pravim putem ii, a koga u zabludi ostavi, ti mu
nee nai zatitnika koji e ga na Pravi put uputiti. (El-Kehf, 17)
Znai, hladnoa u dijelu peine, i nedostatak suneve svjetlosti, bili
su dovoljni da se inhibira tjelesni metabolizam tako da se sauvaju
njihova tijela tokom ovog perioda. Da su samo spavali, trebali bi
vodu i hranu da preive, i morali bi se buditi da uriniraju nakon
76

odreenog vremena. Ali, Allah je zaledio njihove bioloke funkcije i

sauvao je njihova tijela u ivuem obliku. Rekao je Uzvieni Allah:
I pomislio bi da su budni, ali oni su spavali; i Mi smo ih prevrtali
sad na desnu, sad na lijevu stranu, a pas njihov, opruenih prednjih
apa, na ulazu je leao; da si ih vidio, od njih bi pobjegao i strah bi te
uhvatio. (El-Kehf, 18)
Primijetite da se ne kae: Pomislili biste da su mrtvi dok su
spavali, jer je znak da su budni bio treptanje oiju. Allah je sauvao
njihove oi od sljepila dajui im da trepu. Ukoliko se oko dugo dri
zatvoreno, dolazi do sljepila, jer se optiki nervi povlae i izumiru.
Konsekventno, ako se oko dri otvorenim, kornea moe biti oteena
korneokserosisom, to prouzrokuje sljepilo. Prema lome, ovakvo
stanje spavaa izazvalo bi strah, ako bi ih vidjeli, ni ive ni mrtve.
On su spavali, ali su im oi treptale.
I pomislio bi da su budni, ali oni su spavali... (El-Kehf, 18)
Kao to je Allah sauvao njihove oi treptanjem, takoer je sauvao
njihova tijela od dekubitusa konstantnim prevrtanjem i okretanjem:
... Mi smo ih prevrtali sad na desnu, sad na lijevu stranu... (Elkehf, 18)
... Ostali smo dan ili dio dana, odgovorie... (El-Kehf, 19)

NASTANAK KIE
"Allah je taj koji vjetrove alje, pa oni oblake tjeraju i On ih po nebu,
kako On hoe, rasprostire i na komade dijeli, pa ti vidi kiu kako iz
njih pada, i kada je On na one robove Svoje na koje eli prolije, oni
se odjednom radou ispune." (Er-Rum, 48-Korkut)
Pitanje nastanka kie je za ovjeka dugo vremena predstavljalo tajnu.
Meutim, nakon otkrivanja zranih radara, dolo se do saznanja o
stadijima kroz koje kia prolazi u toku nastanka.Prema ovome, kia
nastaje prolazei kroz tri stadija: prvo se uz pomo vjetra sa Zemlje
podie "repromaterijal", potom se formiraju oblaci i na kraju dolazi

77

do formiranja kinih kapi.injenice koje su, u vezi sa nastankom

kie, iznesene u Kur'anu upravo govore o ovim stadijima.
Sada se zadrimo na ova tri stadija koja su navedena u Kur'anu:
I. STADIJ: "Allah je taj koji vjetrove alje..."
Bezbroj balonia koji nastaju pjenuanjem mora i okeana
konstantno u vidu vodenih zehri odskau iznad povrine. Ove solju
bogate zehre se, uz pomo vjetra, potom prenose u atmosferske
visine. Ovi siuni komadi, zvani "aerosol", uz pomo jednog
mehanizma, zvanog "vodena zamka", ovdje dolaze u dodir sa
vodenom parom koja je takoer dola s mora. Okupljanjem oko ovih
aerosola, vodena para se zgunjava i pretvara u vodene kapi.
II. STADIJ: "...pa oni oblake tjeraju i On ih po nebu, kako On hoe,
rasprostire i na komade dijeli... "
Uz pomo vodene pare koncentrirane oko solnih kristala ili siunih
prakica nastaju oblaci. Zbog toga to su veoma male (presjeka od
0.01 do 0.02 mm) vodene kapljice u oblacima ostaju visei i irei se
nebom. Na taj nain se nebo prekriva oblacima.
III. STADIJ: "...pa ti vidi kiu kako iz njih pada..."
Sitne vodene kapljice okupljene oko solnih kristala ili siunih
prakica, daljnjim zgunjavanjem formiraju kine kapi. Na taj nain
kine kapi postaju tee od zraka i, odvajajui se od oblaka, poinju se
u vidu kie sputati na zemlju.Kao to se iz priloenog da zakljuiti,
sva tri stadija nastanka kie sadrana su u navedenom ajetu. Stadiji
su, povrh svega, izneseni tanim redoslijedom. Kao i mnoge druge
prirodne pojave, tako je i nastanak kie Allah iznio na najispravniji
nain i to ovjeku saopio putem Kur'ana jo prije 14 stoljea, dakle
mnogo ranije no to e to nauka otkriti.Vezano za nastanak kie, u
drugom kur'anskom ajetu se navode slijedee injenice:
"Zar ne vidi da Allah razgoni oblake, a onda ih spaja i jedne nad
drugima gomila, pa ti vidi kiu kako iz njih pada; On s neba, iz
oblaka veliine brda, sputa grad, pa njime koga hoe pogodi, a koga

78

hoe potedi - bljesak munje Njegove gotovo da oduzme vid." (AnNur, 43-Korkut)60
Naunici koji su se bavili istraivanjem vrsta oblaka suoili su se sa
veoma zbunjujuim rezultatima vezanim za proces nastanka kie.
Kini oblaci se formiraju i oblikuju u jednom utvrenom sistemu i
stupnjima. Nauno objanjenje stupnjeva formiranja jednog od kinih
oblaka cumulominbus glasi:
1. STEPEN, razgonjenje: Oblaci se uz pomo vjetra guraju, odnosno
razgone sa svojih mjesta.
2. STEPEN, spajanje: Ovi mali oblaci (cumulus), koji se razgone od
strane vjetra, spajaju se na mjestu do kojeg su dogurani i tako
formiraju novi i veliki oblak.
3.STEPEN, gomilanje: Nakon spajanja malih oblaka, u novoformiranom velikom oblaku dolazi do porasta energije potiska koja ga vue
gore. Energija u centru oblaka je jaa u odnosu na energiju po
rubnim dijelovima. Ova energija potiska u centru, koja ga vue
prema gore, ini da se oblak razvija uvisinu. irei se prema gore,
oblaci se na taj nain gomilaju jedan na drugi. To biva povodom da
se trup ovog uvis naraslog oblaka isprui prema hladnijim dijelovima
atmosfere. Tako se u ovom hladnom okruenju atmosfere ledene i
vodene kapi poinju poveavati. Nakon to prou kroz sve ove
60

Mlivo prevodi u istom smislu ali nudi i objanjenje: Zato ovaj ajet
povezuje munju sa gradom? Objanjenje meteorologije je da se oblaci
naelektriu kada kroz njih pada grad, kroz prostor sa ohlaenim kapljicama i
ledenim kristalima. Kada se tene kapljice sudare sa gradom one se u tom
kontaktu smrzavaju i oslobaaju latentnu toplotu. Ovo odrava povrinu
grada toplijom od povrine okolnih ledenih kristala. Kad grad doe u
kontakt sa ledenim kristalom dogaa se fenomen. Elektroni poteku sa
hladnijeg na topliji objekt. Otud grad postaje negativno naelektrisan.
Negativno naelektrisanje se prazni na zemlju putem munje. Iz ovog
zakljuujemo da grad igra vanu ulogu u proizvodnji munje. Kao to
postoje planine na Zemlji, mogu se formirati i planine grada na nebu.
Moderna istraivanja atmosfere su pokazala da se cirusni oblaci kao planine
grada na nebu prostiru u visini od 13 - 17 km iznad Zemlje. Vidi komentar
Kuran o oblacima i Grad i munja.
79

stepene i nakon to dobiju teinu toliku da na nju ne moe utjecati

energija koja ih vue prema gore, ledene i vodene kapi u vidu kie i
grada poinju iz oblaka da se sputaju na zemlju.Ne smije se gubiti iz
vida da su detalje u vezi s formiranjem, graom i funkcijom oblaka
meteorolozi uspjeli nedavno otkriti i to zahvaljujui suvremenoj
tehnici (avion, satelit, kompjuter i sl.) koja im je bila na
raspolaganju. Allah nam, pak, ove detalje iznosi u Kur'anu, koji je
objavljen prije 1400 godina, u periodu kada to nijedan ovjek nije
mogao znati.Mali oblaci (cumu-lus oblaci) se uz pomo vjetra
pokreu i sjedi- njuju. Upravo onako kako je to i u Kur'anu
naznaeno: "...Allah razgoni oblake, a onda ih spaja i jedne nad
drugima gomila..."
to se tie drugih kur'anskih podataka vezanih za kiu, oni upozoravaju na momenat da se kia sputa u odreenoj koliini. U poglavlju
Ez-Zuhruf kae se slijedee:"Onaj koji s neba s mjerom sputa vodu,
pomou koje u ivot vraamo mrtve predjele - tako ete i vi biti
oivljeni." (Ez-Zuhruf,11-Korkut)
irei se prema gore, oblaci se na taj nain gomilaju jedan na drugi.
To biva povodom da se trup ovog uvis naraslog oblaka isprui prema
hladnijim dijelovima atmosfere. Tako se u ovom hladnom okruenju
atmosfere ledene i vodene kapi poinju poveavati. Nakon to dobiju
teinu toliku da na nju ne moe uticati energija koja ih vue prema
gore, ledene i vodene kapi u vidu kie i grada poinju iz oblaka da se
sputaju na zemlju. Ova nauna injenica je od strane Allaha, d..,
saopena u Kur'anu prije 14 stoljea: "...a onda ih (oblake) spaja i
jedne nad drugima gomila, pa ti vidi kiu kako iz njih pada..." (EnNur,43)
Ova mjera kie je, takoer, ustanovljena suvremenim istraivanjem.
Prema odreenim proraunima, provedenim tokom ovih istraivanja,
ustanovljeno je da se sa Zemljine povrine u jednoj sekundi ispari 16
miliona tona vode. U toku godine ova koliina dostie cifru od oko
513 triliona tona vode. A to je ujedno i godinja koliina kie koja se
u toku godine spusti na Zemlju. Voda je, dakle, u jednoj neprestanoj
ravnotei, "prema odreenoj mjeri" ona konstantno krui. A odravanje ivota na Zemlji se, takoer, osigurava upravo ovim
neprestanim kruenjem vode. Kada bi ovjek upotrijebio sve
80

pogodnosti cijele tehnologije kojom raspolae, on, opet, nikada ne bi

bio u mogunosti vjetaki proizvesti ovo kruenje. Ukoliko bi dolo
do i najmanjih promijena u koliini, ubrzo bi nastale velike ekoloke
neuravnoteenosti, a to bi dovelo u pitanje odranje ivota. To se,
meutim, nikada nee dogoditi. Kia e, kako je to i u Kur'anu
navedeno, nastaviti da se, svake godine, u istoj mjeri sputa na
Zemlju. to se tie pokuaja da se uz pomo prikladnih tehnikih
sredstava kia natjera da pada pogledajmota o tome kae M. A.
Facy, generalni ininjer Nacionalne meteorologije, u lanku
"Oborine" u Encyclopedia Universalis: "Nikada neemo moi
sputati kiu iz oblaka koji nema karakteristike kiovitog oblaka ili
oblaka, koji jo nije dostigao odgovarajui stepen evolucije (zrelosti).
ovjek, prema tome, moe samo, uz pomo prikladnih tehnikih
sredstava, ubrzati proces oborina iji su prirodni uvjeti ve ostvareni.
Kada bi bilo drugaije, sua u praksi ne bi postojala to oito nije
sluaj.

VJETROVI KOJI OPLOUJU

"Mi aljemo vjetrove da oplouju, a iz neba sputamo kiu da imate
ta piti - vi time ne moete raspolagati." (El-Hidr, 22-Korkut)
I aljemo vjetrove oploavajue, pa sputamo s neba vodu, te vas
njome napajamo; a niste vi njeni rizniari (Mlivo)
U ovom kur'anskom ajetu se skree panja na "oplodnju" kao
osobinu vjetra i da, kao posljedica toga, nastaje kia.U ajetu se skree
panja da se u prvom stadiju nastanka kie nalaze vjetrovi.Meutim,
sve do poetka XX vijeka bilo je poznato jedino da vjetar raznosi
oblake, kao jedina veza izmeu vjetra i padanja kie. to se,
meutim, tie otkria moderne meteorologije, ona su pokazala da
vjetrovi imaju ulogu "oploavanja" prilikom nastanka kie. Ova
uloga oplodnje odvija se na slijedei nain:Zbog pjenjenja, na
povrini okeana i mora konstantno dolazi do formiranja bezbroj
zranih mjehuria. U trenutku rasprsnua ovih mjehuria, u zrak se
izbacuje na hiljade komadia veliine jednog stotog dijela milimetra.
Ovi komadii, nazvani "aerosol" se, pomijeani sa prainom sa
kopna, uz pomo vjetrova prenose u gornje slojeve atmosfere.
Aerosoli, koji su tako uz pomo vjetrova dospjeli na velike visine,
81

ovdje dolaze u dodir sa vodenom parom. Okupljanjem oko ovih

aerosola, vodena para se zgunjava i pretvara u vodene kapi.
Koncentriranjem na jednom mjestu, ove vodene kapi prethodno
formiraju oblak, a potom se u vidu kie sputaju na Zemlju.Kao to
se vidi, vjetrovi vre "oplodnju" aerosola vodenom parom koja se u
slobodnom obliku nalazi u atmosferi i, na taj nain, osiguravaju
formiranje kinih oblaka.U sluaju da vjetar ne posjeduje ovu
osobinu oploavanja, u vioj atmosferi nikada ne bi moglo doi do
formiranja vodenih kapljica, pa, analogno tome, ne bi postojalo ni
neto to se zove kia. Bitan momenat ovdje je taj da je ova kritina
uloga vjetra u nastanku kie stoljeima prije saopena u kur'anskom
ajetu. I to u historijskom razdoblju kada ovjek skoro nita nije znao
o prirodnim pojavama.
Mlivin prevod koji za razmatranje tematike kakvom se bavi ova
knjiga nudi puno vie komenatara od ostalih prevoda da je slijedei
komentar na ovaj ajet: Postoje dvije mogunosti objanjenja ovog
ajeta. Vjetrovi koji oplouju mogu se smatrati oploivaima biljki
pomou prenoenja polena, ali se moe isto tako raditi o slikovitom
izrazu koji analogijom evocira ulogu vjetra, to jedan oblak koji ne
daje kiu, pretvara u oblak koji oslobaa pljusak.

OIVLJAVANJE ZAMRZLE ZEMLJE

Prevod i komentar kuranskih ajeta 22:5 i 41:39
Allah uzvieni u Kuranu kae: I vidi zemlju beivotnu, pa kad
spustimo na nju vodu, ustreperi i uzbuja, i iznikne svaki par
prekrasni. (Kuran, 22:5)
I od znakova Njegovih je to ti vidi zemlju smirenu, pa kad na nju
spustimo vodu, zatreperi i uzbuja. Uistinu, Onaj koji je oivljava, je
Oivljava mrtvih. Uistinu, On je nad svakom stvari Posjednik
moi. (Kuran, 41:39)
Ovaj ajet opisuje ta se dogaa sa suhim tlom kada na njega padne
voda i pominje tri faze kroz koje prolazi dok se biljka ne pojavi iznad
tla i ne dadne plodove. ta savremena nauka kae o fazama klijanja?
82

Treperenja tla
Pod treperenjem tla podrazumijeva se pokretanje estica tla, a ne
kretanje zemljine kore u cjelini kao u sluaju zemljotresa. Te estice
sastavljene su od spojenih slojeva zemlje kremenjae i glinice.
Slojevi se nalaze jedan na drugom. Kad voda prodre u te slojeve, ona
prouzrokuje bubrenje blatnih estica. Tako padanje kie na tlo, u
dovoljnoj koliini, uzrokuje pokretanje zemljinih estica. To se moe
objasniti na slijedei nain:
a) Elektrostatiki naboj na povrini estice (koji se javlja nakon
dodira s vodom) uzrokuje njenu nestabilnost, a agitativni pokreti se
ne stabiliziraju osim neutralizacijom tog naboja njemu suprotnim.
Ovdje jasno moemo opaziti Allahovu, d., mudrost u stvaranju
svih stvorenja u parovima, to poziva ka stabilnosti i miru.
b) Pokretanje i agitacija estica tla takoer se dogaa zbog njihovih
sudara sa esticama vode. Kretanje estica vode nema odreeni
pravac, pa se estice tla tresu i pokreu iz svog mjesta obzirom da
bivaju udarane sa svih strana.
Botaniar Robert Braun (1828) zapazio je te kretnje estica tla i
nazvao ih Braunove kretnje.
Kad god je voda u obilnoj koliini, to poveava rastojanja izmeu
estica tla i olakava njihovo kretanje. Ako se koliina vode smanji,
one se pribliavaju i usporavaju pokrete, dok kretanje sasvim ne
zamre. Tako je to kretanje, dakle, direktno zavisno od djelovanja
vode i estica tla.
Faza bubrenja
Pod ovim izrazom podrazumijeva se bubrenje, nadimanje i
zadebljanje estica tla. Tlo zbog toga raste po veliini rastom
pojedinih svojih estica. Ranije smo spomenuli da se tlo sastoji od
spojenih slojeva.
Izmeu svakog od njih postoje praznine koje dozvoljavaju vodenim
esticama i rasplinutim jonima da uu. Kada se voda i hranljivi
elementi rasplinu u njima, difundiraju izmeu slojeva, to rezultira
poveanjem veliine estica tla.
83

To je analogno nadimanju blata (u laboratorijskom eksperimentu).

Kada se na njega izlije izvjesna koliina vode, blato se nadme zbog
apsorpcije vode.
Ovdje se dogaa neto drugo to dri vodu da ne iscuri zbog
gravitacije, jer estice nose vodu izmeu njih u slojevima i ona tako
ima mogunost da zadri vodene estice na njenoj povrini
privlaenjem elektrostatikih sila i meusobnom fuzijom vodenih
estica, to ih ini kao posudu koja spreava oticanje vode.
Faza klijanja
Klijanje sjemena poinje u ovoj fazi. Kad vode ima dovoljno,
sjemeni embrio postaje aktivan i upija jednostavne hranjive materije.
Korijenje raste dolje (Allahovom voljom), izmeu estica tla.
Primarni pupoljci rastu slijedei. Oni idu gore prodirui kroz estice
tla i pojavljujui se iznad povrine zemlje i usmjeravajui se ka
svjetlosti

NEMIJEANJE MORA
Specifinost mora, koja je od strane istraivaa otkrivena u skoroj
prolosti, u Kur'anu se istie na slijedei nain: "Pustio je dva mora
da se dodiruju, izmedu njih je pregrada i oni se ne mijeaju." (ArRahman, 19-20. Korkut)
Ova, Kur'anom saopena, karak-teristika mora - da se meusobno
dodiruju, a da se njihove vode apsolutno ne mijeaju - u nedavnoj
prolosti otkrivena je od strane okeanografa. Ustanovljeno je da se,
zbog prisutnosti jedne fizike snage, nazvane "povrinski napon",
vode susjednih mora ne mijeaju. Povrinski napon, koji proizlazi iz
razliite gustine mora, gotovo poput zida spreava meusobno
mijeanje voda.Svakako je zanimljiv momenat da se ova injenica
nalazi u Kur'anu, to je, opet, jo jedan veoma efektan odgovor
onima koji tvrde da je Kur'an napisan od strane ovjeka,
Muhammeda, . Kur'an se pojavio u periodu kada ovjek nije imao
pojma niti o fizici, ni o povrinskom naponu, a niti o okeanografiji.

84

MORSKE TMINE I UNUTRANJI VALOVI

"Ili su kao tmine dubokih mora koje prekrivaju talasi sve jedan za
drugim, iznad kojih su oblaci, sve tmine jedna iznad drugih, prst se
pred okom ne vidi, - a onaj kome Allah ne da svjetlo nee svjetla ni
imati." (En-Nur, 40-Korkut)
Generalno okruenje dubokih mora je ovako opisano u knjizi
Oceans: Danas sa sigurnou znamo da tmina dubokih mora i okeana
vlada na dubini od oko 200 m i dublje. Na ovim dubinama skoro
uope nema svjetlosti. A, na dubinama preko 1000 m apsolutno je
nemogue naii ni na kakvu svjetlost.
Pored podataka vezanih za generalnu geografsku grau mora i
okeana, karakteristike ivih bia koja tu ive, danas je ak mogue
doi i do podataka koji govore o koliini vode odreenog mora ili
okeana, povrini, dubini i sl. Ipak, da bi se dolo do svih ovih
podataka, ovjek je primoran koristiti se raznim specijalnim
pomagalima i podmornicama izraenim uz pomo suvremene
tehnologije. Bez ovih pomagala skoro je nemogue da ovjek dopre
do morskih dubina preko 40 m. Uporedo sa tim, bez odreenih
pomagala je apsolutno nemogue da ovjek dospije i ostane iv na
tamnim okeanskim dubinama od oko 200 m. Zbog toga, naunici su
detaljne podatke o morima uspjeli otkriti tek u skoro vrijeme.
Suprotno tome, frazu "tmina dubokih mora" sadranu u En-Nur suri
je Kur'an iznio prije 1400 godina. Iznoenje ovog podatka u Kur'anu
i to u periodu kada nije postojalo nikakve tehnologije i kada, prema
tome, nije postojalo nikakvo pomagalo pomou kojega bi ovjek
mogao zaroniti u morske dubine, svakako je svojevrsna mudiza ove
uzviene Knjige.
Uporedo sa navedenim, u istom ajetu sure En-Nur, u formulaciji
"...kao tmine dubokih mora koje prekrivaju talasi sve jedan za
drugim, iznad kojih su oblaci, sve tmine jedna iznad drugih...",
Kur'an upozorava na jo jednu nedavno otkrivenu naunu
mudizu:Naunici su nedavno otkrili da "na povrini morskih slojeva
sa razliitom gustinom postoje unutranji valovi koji ine granicu
izmeu ovih slojeva". Unutranji valovi prekrivaju dubine mora i
okeana, poto duboka mora posjeduju veu gustou vode na
85

dubinama u odnosu na povrinsku vodu. Unutranji valovi se

ponaaju kao povrinski valovi. Kao i vanjski valovi, i unutranji
valovi se mogu razbijati. Unutrnji valovi se ne mogu primijetiti
prostim ljudskim okom, jedino su uoljivi prilikom istraivanja
promjena temperature i slanosti mora ili okeana.
Podatak iznesen u navedenom kur'anskom ajetu je u apsolutnom
skladu sa navednim objanjenjem. Bez provoenja odreenih
istraivanja, ovjek je u stanju uoiti jedino valove koji su na
povrini mora, dok je unutarnje talasanje apsolutno nedostupno. Ali,
u suri En-Nur Allah upozorava na drugi oblik talasanja koje se
pojavljuje na morskim dubinama. Neosporno je da je i ova injenica,
koju su naunici nedavno uspjeli otkriti, jedan od pokazatelja da je
Kur'an rije Sveznajueg, Allaha.

O OSJETILNIM DIJELOVIMA KOE

Dr. Tejatat Tejasenu, efu katedre za anatomiju na Chiang Mai
Univerzitetu u Tailandu, predoeni su neki hadisi i ajeti koji se
odnose na njegovu specijanost - anatomiju. Jedan od dokaza odnosio
se na moderna otkria iz oblasti dermatologije (medicinske nauke
koja se bavi izuavanjem i lijeenjem koe). Pitanje se odnosilo da to
da li bi ovjek prestao osjeati bol prouzrokovan opekotinama.
Odgovor Dr. Tejasena je bio: Da, ukoliko su opekotine duboke! Da
bi u potpunosti doarao razgovor s ovim doktorom prenosim u
detalje razgovor koji je s njim objavljen a moe se nai na web
stranici www.it-is-truth.org.
Dr. Tejasenu smo se obratili sljedeim rijeima: Vjerujemo da e
vam biti interesantno da saznate da u ovoj knjizi, Kuranu, postoji
1400 godina star opis koji govori o momentu kazne za nevjernike
koji e biti preni dhennemskom vatrom. Ovaj opis kae da, kada
im koa izgori, Allah e nevjernicima dati novu kou kako bi mogli
osjetiti kaznu koja im se daje, time ukazujui na injenicu da se nervi
preko kojih osjeamo nalaze u koi. Ajet glasi:One koji ne vjeruju
u dokaze Nae Mi emo sigurno u vatru baciti; kad im se koe
ispeku, zamijenit emo im ih drugim koama da osjete pravu patnju.
Allah je, zaista silan i mudar. (En-Nisa, 56)
86

Upitali smo: Da li se slaete da je ovdje, prije 1400 godina, ukazano

na bitnost injenice da se nervi preko kojih osjeamo zavravaju u
koi? Dr. Tejasen je odgovorio: Da, slaem se.
Poznavanje injenica o osjetilnosti je oigledno prisutno ve dugo
vremena jer vidimo da se kae da ako neko neto pogrijei biti e
kanjen gorenjem u vatri a zatim e Allah toj osobi dati novu kou i
njome je prekriti kako bi ponovo osjetila bolnu patnju. To znai da
su oni jo prije mnogo godina znali da se receptori (prijemnici) za
osjeaj bola moraju nalaziti u koi te su govorili o obnavljanju koe.
Koa je centar osjeaja opekotina. Dakle, ukoliko bi koa potpuno
izgorila, ovjek gubi osjeaj bola. Iz ovog razloga e Allah kazniti
nevjernike na Sudnjem danu time to e im vraati njihove koe sve
jednu iza druge, kao to je to On, Uzvieni, rekao u Kuranu: One
koji ne vjeruju u dokaze Nae Mi emo sigurno u vatru baciti; kad im
se koe ispeku, zamijenit emo im ih drugim koama da osjete pravu
patnju. Allah je, zaista silan i mudar.(En-Nisa,56)
Profesora Tejasena smo dalje upitali: Je li mogue da su ovi ajeti
poslaniku Muhammedu mogli doi iz nekog ljudskog izvora?
Profesor Tejasen je priznao da ovjek nije mogao biti izvor tog
znanja ali je ostao zapitan od kuda je Muhammed to mogao saznati?
Na odgovor je glasio: Od Allaha, onog koji je najvie hvaljen i
uzvien. Ali ko je upote Allah?, bilo je profesorovo sljedee
pitanje. Na odgovor je glasio: On je Stvoritelj svega to postoji.
Ako spoznate neku mudrost, to je zato to mudrost dolazi samo od
Onoga koji je Najmudriji. Ako doete do nekog novog saznanja o
stvaranju svemira, onda je to iz razloga to je svemir djelo Onoga
koji posjeduje svo znanje. Ako naete savrenost u stvorenjima,
onda to ukazuje na injenicu da su ta stvorenja stvorena od strane
Onoga koji najbolje poznaje stvari. I ako naete milost, onda je to
svjedok injenice da ona dolazi od Najmilostivijeg. Na isti nain,
ako shvatite stvaranje kao dio jedog jedinstvenog poredka gdje je sve
vrsto povezano, onda je to pokazatelj da je to stvaranje djelo
Jedinog Stvoritelja, slavljen i uzvien neka je On.
Profesor Tejasen se sloio sa onim to smo rekli. Vratio se u svoju
zemlju gdje je odrao nekoliko predavanja o njegovim novih
saznanjima i otkriima.
87

ELJEZO
eljezo je jedan od elemenata istaknutih u Kur'anu. U Suri Hadid, 25
ajet Uzvieni kae: "..I spustili smo gvoe - u njemu je sila estoka i
korist za ljude...
Rije "spustili" (enzelna) posebno koritena za eljezo u ovome
ajetu, moglo se misliti o posjedovanju metaforikog znaenja da se
objasni kako je eljezo dato ljudima u cilju koristi. Ali kada
uzmemo u razmatranje literalnog znaenja rijei, koje se, "biti fiziki
poslano dole sa neba", vidimo da ovaj ajet implicira veoma
signifikantno nauno udo.
Zato su savremena astroloka istraivanja oitovala da je eljezo
pronaeno u naoj zemlji ustvari dolo sa gigantskih zvijezda iz
vanjskog neba.Teki metal u kosmosu se proizvodi u nukleusu
velikih zvijezda. Na solarni sistem, kako god, ne posjeduje
odgovarajuu strukturu stvaranja irona. Iron jedino moe bidi
proizveden u velikim zvijezdama veim od Sunca, gdje temperatura
dostie petsto hiljada miliona Celzijusevih stepeni. Kada iznos irona
dostigne odreeni stepen u zvijezdi, zvijezda ga ne moe dalje drati
gdje zatim eksplodira, a tada se naziva "nova" ili "supernova". Kao
rezultat ove eksplozije, meteori koji sadre iron se raspruju preko
kosmosa, zatim se kreu prema prazninama sve dok ih ne privue
neka gravitaciona sila nebeskih tijela.
Sve ovo pokazuje da eljezo nije sa Zemlje, ve je doneeno sa
eksplodirajuih zvijezda u svemiru pomou meteora, i biva tako
'poslano dole na Zemlju' na tano isti nain kao to je izreeno u
ajetu: Jasno je da ova injenica nije mogla biti poznata u sedmom
stoljeu, kada se Kur'an objavljivao.

MOZAK
"Nikako! Ako ne prestane, zaista emo ga epati za kiku,kiku lanu,
grjenu,"(El-Alaq,15-16-Korkut)
Izjava "kika lana i grijena" u navedenom ajetu je najinteresantnija.
Istraivanja koja su se vrila izvjesni broj godina otkrila su da prednji
88

dio, koji je odgovoran za ureavanje i probirljive dunosti mozga,

lae u tom dijelu glave. Naunjaci su otkrili ovu funkciju kike, koju
je Kur'an podvukao prije 1,400 godina, u prolih 60 godina. Ukoliko
pogledamo unutranjost lubanje prednjeg dijela glave, nai emo
prednji dio mozga. Knjiga Essentials of Anatomy and Physiology,
koja ukljuuje rezultate posljednjih istraivanja ovoga dijela, kae:
Motivacija i promiljanje planiranja i iniciranja pokretanja deava se
u prednjem dijelu lobanje, predprednjem dijelu. Ovo je mjesto
zdruivanja kora. Knjiga jo kae: U relaciji toga motivacijskog
uplitanja, prednji dio se takoer smatra funkcionalnim centrom
napada... Zbog toga, ovaj dio mozga je zaduen za planiranje,
motivisanje, iniciranje dobrog i loeg ponaanja, kao i govorenje lai
i istine.Tako jasna izjava "kika, lana i grijena" odgovara u
potpunosti gornjim navodima.

MLIJEKO
Kako nastaje mlijeko? Strunjaci su uspjeli pratiti kretanje hrane u
crijevima stoke. Istraili su kako se stvara mlijeko, te su pronali da
se kiseli enzimi pretvraju hranu u kaastu smjesu koja se kree kroz
criieva. Krvne dlaice (vlakna) apsorbuju rastvorene hranjive tvari iz
te smjese, nakon ega se hranjive tvari kreu kroz krv sve dok ne
stignu u mlijene lijezde gdje se mlijene tvari apsorbuju iz krvi, pa
nastaje mlijeko koje je proizalo prvo iz kaaste smjese u eludcu a
zatim iz krvi. U suri Nahl 66-ti ajet Uzvieni kae: Vi imate pouku
u stoci: Mi vam dajemo da iz utroba njenih mlijeko isto pijete,
koje nastaje od grizina i od krvi-ukusno onima koji ga piju.
Inae, formalno cirkulaciju krvi je otkrio muslimanski uenjak 600
godina nakon preseljenja na Ahiret Muhammeda , a Zapad je to
upoznao preko Vilijama Harvija 400 godina kasnije.

PRITISAK
Nakon to je ovjek uspio da poleti, da se uspne na vie nivoe,
spoznao je da sve to se vie penje u visine smanjuje se kisik i zrani
pritisak to stvara veliku tegobu u prsima i potekoe u disanju.
Allah kae u suri El-En'am 125 ajet:
89

Onome koga Allah eli da uputi-On srce njegovo prema islamu

raspoloi, a onome koga eli u zabludi da ostavi on srce njegovo
stegne i tegobnim uini kao kad ini napor da na nebo uzleti...
U udbeniku biologije za etvrti razred srednje kole stoji:Poznato
je da barometarski pritisak, a istovremeno i parcijalni pritisak
kiseonika, opada sa porastom nadmorske visine, Smatra se da ovjek,
u prosjeku moe,bez vidljivih posljedica, da izdri smanjenje
barometarskog pritiska do oko 2500 metara nadmorske visine..
.iznad ove visine javljaju se simptomi zamora.61

PRIMJER IZ SURE JUSUF

U suri Jusuf kada se navode rijei Jusufa : Sijaete sedam godina
uzastopno - ree - pa ono to poenjete u klasu ostavite.. (Jusuf,
47) naglaava se da se ponjeveno ne odvaja od klasa. Do zakljuka
da e tako penica puno due zadrati svoju kvalitetu ljudi su doli
mnogo mnogo kasnije.
Takoer vezano za ajete ove kur'anske sure na internetu sam naao
zanimljiv tekst koji prenosim u cjelosti: Jedna od vicarskih
farmaceutskih firmi poela je proizvodnju novog lijeka zvanog:
Kuranski lijek koji omoguava efikasno lijeenje slabog vida kod
ljudi bez operativnog zahvata. Kako piu novine Ar-Raya koje se
objavljuju u Kataru: Ovaj lijek, kojeg je sastavio egipatski doktor
Abdul Basit Muhammed od luenja ljudske zlijezde znojenja, ima
uspjeh u 99% sluajeva bez ikakvih nezeljenih posljedica. Kuranski
lijek je registriran u Evropi i SAD.
Prenosi se da jedna od vicarskih firmi proizvodi ovaj lijek u tenom
stanju i kapima. Izvor inspiracije je sura Jusuf. Dr. Abdul Basit
Muhammed naglaava da je svoju inspiraciju dobio iz sure Jusuf i
kazao je Jednoga jutra, dok sam uio suru Jusuf, panju mi je
privukao 84. ajet i ajeti koji slijede: I okrenu se od njih i ree: O
Jusufe, tugo moja! a oi su mu bile pobjeljele od jada, bio je vrlo
potiten (Jusuf, 84.) Ovu koulju moju odnesite i na lice moga oca
je stavite, on e progledati, i svu eljad svoju mi dovedite! I kada
61

Muso Dizdarevi; Biologija za IV razred gimnazije, Ministarstvo ONKiS,

Sarajevo 1996.g., Str.12.
90

karavana napusti Misir, otac njihov ree: Ja zbilja osjeam miris

Jusufov, samo ne recite da sam pomatuhio. Allaha nam, rekoe
oni ti i sada kao i prije grijei. A kad glasonoa radosne vijesti
doe, on stavi koulju na lice njegovo i on progleda. (Jusuf, 93-96.)
U njima se navodi da je poslanik Jakub tugovao za svojim sinom
Jusufom zbog koga je mnogo plakao. Ta prevelika tuga je bila
uzrok objeljenja oiju a kada su kasnije na tuzne Jakubove oi
stavili Jusufovu koulju Jakub je progledao. Tu sam poeo da
razmiljam. ta je to moglo biti u toj koulji? Konano sam doao do
zakljuka da nije moglo nita drugo biti osim znoja. Potom sam
poeo da razmiljam o znoju i njegovom sastavu. Otiao sam u
laboratorij i poeo sam sa istrazivanjem. Izveo sam niz proba na
zeevima. Rezultati su bili pozitivni. Kasnije sam izvrio lijeenje na
250 pacijenata dajui im lijek dvije sedmice dva puta dnevno. Kada
sam postigao uspjeh u 99% sluajeva rekao sam sam sebi: Ovo je
udo iz Kurana!

LJUDSKA PLUA SVJEDOE

Rendgenskim snimkom lijevog plunog krila uvidjelo se da ga je
Stvoritelj tako nainio da njegov sadraj tvori natpis na arapskom
La ilahe ilallah, Muhammedur-resulullah tj. Nema Boga osim
Allaha, Muhammed je Njegov poslanik.

PELE
Gospodar tvoj je pelu nadahnuo: "Pravi sebi kue u brdima i u
dubovima i u onome to naprave ljudi, zatim, hrani se svakovrsnim
plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, posluno!" Iz
utroba njihovih izlazi pie razliitih boja koje je lijek ljudima. To je,
uistinu, dokaz za ljude koji razmiljaju. (En-Nahl, 68-69)
Kad govori o odlasku pele iz konice, Kuran koristi enski oblik
glagola. Za jednog Arapa ovo pokazuje da je pela o kojoj se govori
enskog roda. Moete li navesti razliku izmeu muke i enske
pele? ak i ako ostavimo po strani Muhammedovo doba, za
nalaenje razlike izmeu muke i enske pele potreban je strunjak,
specijalista.
91

Ako bismo tvrdili da je Muhammed ovo napisao, onda je on

morao posebno poznavati pele, provoditi statistike testove, i vriti
sofisticirane eksperimente sa pelama da bi nekako pronaao i
ustanovio da je pela koja skuplja hranu u stvari enka te da su
muke pele nesposobne da se same hrane.
Ono to je intuitivno ljudskoj prirodi jeste da bi mi pomislili da su
muke pele te koje lete i sakupljaju hranu, a da enske ostaju u
konici. Ipak, to nije sluaj. Muhammed zaista nije mogao biti
autor Kur'ana - on je objava od Tvorca svemira.
Allah nam kae da pela proizvodi razliite vrste hrane! Ovo je
istina, obzirom da pela ima jedinstven stomak koji proizvodi hranu
(med) koji je razliitih boja i ukusa. Allah se, takoer, kao to
smo ve vidjeli, obraa pelama u enskom rodu umjesto u mukom,
to je na arapskom izraeno rjeju "kuli" (jedi) i "fesluki" (te slijedi)!
Rod pela se dijeli na tri vrste: matice, trutovi (muke pele), i
radilice koje su obavezno enskog roda. Radilice su te koje grade
konice, hrane maticu, skupljaju polen i nektar te tite konicu. Allah
d.. se obraa radilicama i to je razlog to su u Kur'anu glagolski
oblici izraeni u enskom rodu.

MUICA
"O ljudi ! Navodi vam se primjer, zato ga posluajte. Usitinu! Oni
koje prizivate mimo Allaha, nee stvoriti muicu, makar se skupili
radi nje. A ako im ta muica uzme neto, nikada to od nje vratiti ne
mogu. Slab je onaj koji trai i ono to se trai!" (El-Hadd, 73Korkut)
Muica kada hoe da uzme svoju hranu doe na nju i iz sebe izbaci
tekuinu (kiselinu) koja tu hranu "svari" prije nego to je uzme u
svoje tijelo. Dakle, ona uzima gotovu, obraenu hranu u svoje tijelo.
Takoer su naunici utvrdili da bol od ugriza komarca (grize samo
enka) ne potie, u stvari, od samog ujeda, ve od tenosti koju
komarac mijea sa krvlju da bi se sprijeilo gruanje. Kada govorimo
i kazujemo ove ajete naunicima, oni kau: "Zar je mogue da
ovjek kae prije 1400 godina, u vrijeme kada su ljudi svoju ivu
djecu zakopavali i nemilice ubijali jedni druge? Zar je mogue da to
ovjek kae?" Odgovor je: "Nije mogue. To je Allahova objava."
92

PAUKOVA MREA
U Kur'anu se kae: 'enka pauka koja napravi svoju mreu'? Zato
'ona' napravi tu mreu, a pauk u arapskom jeziku je mukog roda kao
i u naem jeziku?" Ljudi nisu znali o emu se radi. Danas se otkriva i
dokazuje da paukovu mreu ne moe napraviti mujak ve samo
enka pauka, i zato Uzvieni Allah kae: "...Ona koja napravi tu
mreu..." (El-Ankebut 41)

OTISCI PRSTIJU
Allah Uzvieni u suri Kijame 3-4 kae: "Zar ovjek misli da kosti
njegove neemo sakupiti? Hoemo, Mi moemo stvoriti jagodice
prsta njegovih, ponovo." (Korkut)
Ako posmatrate neke dijelove koe, vidjeete grebene i brazde
razmjetene po odreenoj mustri. Te izboine se pojave u 13-oj
sedmici intrauterinog ivota na jagodicama prstiju, a kasnije se
proire cijelom volarnom povrinom ake i stopala. One se nikada ne
mijenjaju, osim to mogu vremenom postati izraenije. Izgled tih
ara je genetski odreen.
kotski fiziar Henry Faulds poeo je studirati otiske prstiju kao hobi
krajem XIX stoljea. Faulds je sluio kao lan medicinske misije u
Indiji i Japanu i koristio je svoju poziciju da se bavi svojim
omiljenim hobijem. Svoj hobi je nazvao daktilografija i uglavnom se
njemu pripisuje prijedlog da bi se otisci prstiju mogli upotrijebiti za
hvatanje kriminalaca. Danas, prouavanje otisaka prstiju je ope
poznato kao nauka o dermatoglifima. Dermatoglifi su, dakle, crtei
na povrini koe, koje ine grebeni i brazde izmeu njih. Meutim,
metoda modernog izuavanja otisaka prstiju moe se pratiti od
naunika sedamnaestog stoljea Marcella Malpighija koji je uoio
kone papile i znojne pore konih brazda. Engleski botaniar N.
Grew je 1684. prvi je opisao mustre konih brazda u izvjetaju za
Kraljevsko Drutvo. Ove mustre je J. E. Purkinje kasnije klasificirao
u devet grupa. Njegova podjela u devet osnovnih mustri grubo bi
odgovarala sistemu ara koji se danas koristi. Mada je Henry Faulds
bio prvi koji je predloio upotrebu otisaka prstiju za hvatanje krimi93

nalaca, njegov prijedlog je bio u velikoj mjeri ignoriran sve dok

engleski astronom i izumitelj Sir Frencis Galton nije formulisao
detaljan sistem klasifikacije. Huan Vueti, doktor u Argentini,
prouavao je Galtonove zapise i pronaao metod identifikacije
otisaka prstiju koji je usvojila policija u La Plati, Argentina. To je bio
prvi sistem identifikacije koji je bio zvanino prihvaen i jo uvijek
je u upotrebi u nekoliko drava June Amerike. U dvije godine
razvoja Vuetievog sistema identifikacije, Sir Edvard Henry,
britanski istraiva naimenovan u Bengalu, Indija, izmislio je slian
sistem identifikacije. Sir Henrijev metod identifikacije i klasifikacije
je uskoro bio usvojen u Engleskoj i jo uvijek je najire koriten
metod u zemljama engleskog govornog podruja. Metod identificira
tri osnovne are otisaka prstiju: lukovi, petlje i zavoji spirale. Svaka
mustra ima neznatne varijacije. U svrhu identifikacije, otisci prstiju
su razvrstani po tipu (tip osnovne mustre) i po broju (broj ara) to ih
je uinilo mnogo lakim za meusobno razlikovanje. Kod svake
individue, mustra i broj brazda na desnoj ruci bitno razliit od
mustre i broja ara na lijevoj ruci. Premda dvoje ljudi imaju isti tip
mustre, tana mustra i broj brazdi e uvijek biti razliit.
Metode detekcije i komparacije otisaka prstiju su dosta uznapredovale od poetka stoljea. Istraivai su koristili mnotvo tehnika da
ispitaju i zabiljee otiske prstiju. Kada osoba neto dotakne, otisak
ostane zato to znojne pore du konih brazda vrha prsta ostave
obris. Kroz znojne pore se konstantno lue mala zrnca znoja, zbog
ega je nemogue da ne ostane otisak. Znoj sadri oko 99% vode.
Kada znoj isparava tragovi soli, amino kiselina, i masti ostaju.
Istraivai koriste prakove i hemikalije, kao to je jod i srebreni
nitrat da osvijetle otiske. Novi metod upotrebe laserskih zraka je jo
uvijek u eksperimentalnom stadiju. Kriminalci su godinama pokuavali da uklone kone brazde sa svojih prstiju. Najpoznatiji primjer je
primjer Johna Dellengera koji je koristio kiselinu da ukloni brazde.
Meutim, brazde su ponovo narasle i ponovo se pojavile u svojoj
orginalnoj mustri.

94

RAANJE
O ljudi, kako moete sumnjati u oivljenje, - pa, Mi vas stvaramo
od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugruka, zatim od grude
mesa vidljivih i nevidljivih udova, pa vam pokaemo mo Nau! A u
materice smjetamo ta hoemo, do roka odreenog, zatim inimo da
se kao dojenad raate i da poslije do muevnog doba uzrastate;
jedni od vas umiru, a drugi duboku starost doivljavaju, pa zaas
zaboravljaju ono to saznaju. I ti vidi zemlju kako je zamrla, ali kad
na nju kiu spustimo, ona ustrepe i uzbuja, i iz nje iznikne
svakovrsno bilje prekrasno. (El-Had,5)
Kada se u Kur'anu ljudi pozivaju u iman, spominju se veoma
razliite teme. Kao dokaz ovjeku, Allah nekada istie nebesa,
nekada Zemlju, a nekada biljke i ivotinje. Opet, u mnogo ajeta se
savjetuje ovjeku da se osvrne na stvaranje, raanje ovjeka samog.
Veoma esto se podsjea na to kako je ovjek doao na svijet, kroz
koje je etape prolazio i ta mu je temeljna graa. Ilustracije radi, u
jednom ajetu stoji slijedee: Stvaranje ovjeka i udotvorne
karakteristike toga su naglaene i u jo mnogo ajeta. Meutim, meu
ovim akcentima postoje takvi podaci i detalji koje nikako nisu mogli
znati ljudi koji su ivjeli u VII stoljeu. Neki od tih detalja su
slijedei:
1.) ovjek ne nastaje od cijele koliine sperme, ve, naprotiv, od
njenog veoma malog dijela - spermatozoida.
2.) Spolnost bebe se odreuje od strane mukarca.
3.) Ljudski embrio se za maternicu zalijepi gotovo isto kao pijavica.
4.)ovjek se u maternici razvija u tri mrane komore.
Sigurno je da su ljudi u stoljeu objavljivanja Kur'ana znali da je
sperma koju u toku spolnog odnosa isputa mukarac temeljna
materija formiranja jedinke. Da se dijete raa u prosjeku nakon devet
mjeseci je takoer injenica koja se mogla jednostavno opaziti, koja
nije iziskivala istraivanja da se do nje doe. Meutim, injenice
koje smo naprijed naveli su bile daleko iznad dostupnosti ovjeka tog
perioda. To je jedino bilo mogue otkriti zahvaljujui tehnologiji XX
stoljea.
95

Kapljica sperme
U toku spolnog openja mukarac odjednom izbaci u prosjeku
oko 250 miliona spermatozoida. Do dospijevanja do jajeta,
spermatozoidi prevale teak put kroz majinu utrobu. U toku ovog
putovanja, od 250 miliona svega oko 1000 spermatozoida uspije doi
do jajeta. Na kraju utrke koja traje 5 minuta, jaje prima samo jedan
spermatozoid. Dakle, bit ovjeka ne lei u cijeloj koliini sperme,
nego u njenom jednom siunom dijelu. Ova injenica se u Kur'anu
objanjava na slijedei nain: "Zar ovjek misli da e sam sebi
preputen biti, da nee odgovarati? Zar nije bio kap sjemena koje se
ubaci?"(El-Kijama, 36 - 37)
Ako se obrati panja, primijetit e se da nam Kur'an saopava da se
ovjek ne zainje od cijele koliine sperme, ve, naprotiv, od njenog
malog dijela - kapi! Poseban naglasak navedenog ajeta, iznoenje
injenice koju je jedino moderna nauka uspjela otkriti, dokaz je da
navedena injenica ima svoje boansko izvorite, da dolazi od Onoga
koji je Sveznajui.
Smjesa u spermi
Hranljiva tenost, koju nazivamo spermom i koja nosi spermatozoide, ne sastoji se samo od spermatozoida. Naprotiv, sperma je
nainjena od smjese meusobno razliitih tenosti. Ove tenosti
imaju ulogu, izmeu ostalog, da raspolau koliinom eera koji e
podmiriti energiju koja je potrebna spermatozoidima, da svojom
bazinom osobenou neutraliziraju kiseline na ulazu u maternicu, da
osiguraju klizavost sredine, to je neophodno za kretanje
spermatozoida. Zanimljivo, kada govori o spermi, Kur'an upozorava
i na ovu injenicu, koju je stoljeima poslije otkrila moderna nauka, i
spermu definira kao "smjesu sjemena": "Mi ovjeka od smjese
sjemena stvaramo da bismo ga na kunju stavili i inimo da on uje i
vidi." (Ed-Dahr, 2)
A, u drugom ajetu se, opet, upozorava da je sperma smjesa i da se
ovjek stvara od "sri" ove smjese: "To je Onaj koji zna i nevidljivi i
vidljivi svijet, Silni i Milostivi, koji sve savreno stvara, koji je prvog
96

ovjeka stvorio od ilovae - a potomstvo njegovo od sri kapi hude

tekuine." (Es-Sadda, 6-8)
Rije "sulalah", koja se ovdje prevodi kao "sr", pored toga znai i
"najbolji dio neega". Bilo u kojem znaenju da se uzme, aktualna
rije predstavlja jedan dio neke cjeline. Navedene injenice nam
jasno stavljaju do znanja da je Kur'an rije jedne Volje koja stvaranje
ovjeka zna do njegovih najsiunijih detalja. Ova Volja pripada
Allahu, Onome koji je i jedini ovjekov Stvoritelj. ovjek je do
nedavne prolosti smatrao da se spolnost beba odreuje od strane
majinih elija. Ili da to, u najmanju ruku, zajedno odreuju elije
koje dolaze i od oca i od majke. Kur'an je, meutim, o ovom pitanju
iznio razliito stajalite, saopio je da se spolnost bebe odreuje od
strane "sperme koja se izlijeva u maternicu":"I da On par, muko i
ensko, stvara od kapi sjemena kad se izbaci..." (En-Nadm, 45-46)
Uporedo sa razvojem genetike i mikrobiologije, ispravnost ove
kur'anske tvrdnje je, takoer, i nauno dokazana. Postalo je jasno da
se spolnost bebe odreuje od strane elija sperme koje dolaze od
mukarca, a da, u ovom sluaju, ena ne igra nikakvu ulogu.
Prilikom odreivanja spolnosti, uticaj imaju hromosomi. Dva od 46
hromosoma koji odreuju ljudsku grau imenuju se kao hromosom
spolnosti. Ovi hromosomi se za mukarce oznaavaju kao XY, a za
ene kao XX Razlog tome je taj to ovi hromosomi lie na ova slova.
Y hromosomi nose gene mukosti, a X gene enskosti.
Formiranje ploda poinje sjedinjavanjem ovih hromosoma koji se
kod mukarca i ene nalaze u parovima. Oba dijela spolne elije,
koja se kod formiranja jajeta kod ene odvajanjem rastavlja na dva
dijela, podjednako nose X hromosome. Meutim, spolna elija kod
mukarca, koja se, takoer, rastavlja na dva dijela, formira dvije
razliite sperme koje sainjavaju X ili Y hromosome. Ako se X
hromosom, koji se nalazi kod ene, spoji sa spermom, koja sadrava
X hromosom, onda se formira enski plod. Ako se, pak, spoji sa
spermom koja sadrava Y hromosom, tada se formira muki plod.
Dakle, spol bebe je vezan za vrstu hromozoma koja e se spojiti sa
jajetom ene.

97

Sasvim je sigurno da su ovo injenice koje su sve do pojavljivanja

genetike, dakle do XX stoljea bile apsolutno nepoznate. Unato
tome, u mnogim kulturama je bilo raireno miljenje da se spol
djeteta odreuje od strane tijela majke. ak su, zbog toga, bile
prekoravane ene koje rode ensko dijete. Meutim, trinaest stoljea
prije no to e ljudski geni biti otkriveni, Kur'an je iznio jednu
injenicu koja odbija ovo veoma rasprostranjeno sujevjerje. Kur'an je
saopio da korijeni spolnosti nisu kod ene, ve u spermi koja dolazi
od mukarca.Y hromosomi nose gene mukosti, a X gene enskosti.
U jajetu ene se nalaze samo X hromosomi koji obiljeavaju enski
spol. U spermi mukarca se, pak, nalaze spermatozoidi koji mogu
nositi i X i Y hromosome. Prema tome, spol bebe je vezan za vrstu
hromozoma koju nosi spermatozoid koji oplouje jaje enke. Dakle,
kao to je i u Kur'anu navedeno, faktor koji odreuje spolnost bebe je
sperma koja dolazi od mukarca. Ovaj podatak, koji je apsolutno bio
nepoznat u vrijeme objavljivanja Kur'ana, je jedan u nizu dokaza da
je Kur'an Allahova rije.
Alaq zakaen za matericu
U prvom stadiju razvoja beba u majinoj utrobi je u vidu zigota koji,
kako bi se mogao hraniti iz majine krvi, stoji priljubljen za zid
maternice. Ovaj razvitak,koji je ustanovila moderna embriologija, je
prije 14 stoljea u Kur'anu opisan rijeju 'alaq koja ima znaenje
"neto to se zakaa (lijepi, prijanja)". Ista rije se ak koristi i u
znaenju "pijavice", ivotinje koja se lijepi za tijelo i sie krv.
Kada nastavimo sa analiziranjem kur'anskih podataka o formiranju
bebe, ponovo emo se suoiti sa odreenim, veoma bitnim naunim
udima. Spajanjem spermatozoida koji dolazi od mukarca sa
jajetom kod ene, biva oformljena i osnovna sr bebe. Ova oploena
jajna stanica, u biologiji poznata pod pojmom "zigota", bez gubljenja
vremena, rastavljanjem e se razmnoiti i postupno dobiti oblik
malog "komada mesa".
Meutim, ovaj razvoj zigote ne obavlja se u nekakvoj praznini, u
slobodnom hodu. Zigota se dri objeena na zidu maternice, pripija
se tamo uz pomo svojih produetaka koji su poput korijenja. Uz
pomo ove veze, plodu je omogueno da iz majinog tijela sie
98

materije potrebne za razvoj. Upravo ovdje pojavljuje se jedna vaoma

vana kur'anska mudiza. Govorei o zigoti koja se poela razvijati u
majinoj utrobi, Allah u Kur'anu spominje rije "'alaq":"itaj, u ime
Gospodara tvoga koji stvara, stvara ovjeka od ''alaqa'! itaj,
plemenit je Gospodar tvoj." (El-'Alaq, 1-3)
Znaenje rijei "'alaq" u arapskom jeziku je "neto to se zakai
(lijepi, prijanja)". ak se ista rije koristi i u znaenju "pijavice",
ivotinje koja se lijepi za tijelo i sie krv. Sasvim je sigurno da u
aktualnom kontekstu nije sluajno koritena rije koja je toliko
skladna sa zigotom koja se razvija u majinoj utrobi. Ovaj sluaj jo
jednom dokazuje da je Kur'an objavljen od strane Gospodara
svjetova, Allaha .
Miiima zaodjenute kosti
Drugi veoma bitan podatak koji se navodi u Kur'anu je podatak o
etapama razvoja bebe u maternici. Allah je u Kur'anu saopio da se u
majinoj utrobi stvara prvo gruda mesa, od nje kosti, a potom se
kosti miiima oblau:"Pa onda kap sjemena ugrukom uinili, zatim
od ugruka grudu mesa stvorili, pa od grude mesa kosti napravili, a
onda kosti mesom zaodjenuli, i poslije ga, kao drugo stvorenje,
oivljujemo, - pa neka je uzvien Allah, najljepi stvoritelj!"(ElMu'minun-14)
Embriologija je nauna grana koja se bavi prouavanjem razvitka
zametka u majinoj utrobi. Do nedavne prolosti, u embriologiji su
tvrdili da se kosti i miii razvijaju istodobnim nastankom. Iz tog
razloga su odreeni ljudi dugo vremena tvrdili da je ovaj ajet u
koliziji sa naukom.
Zahvaljujui naprednom mikroskopskom istraivanju, provedenom
suvremenom tehnologijom, uspostavilo se da je doslovno tano sve
to je u Kur'anu navedeno. Ove mikroskopske analize su pokazale da
se u majinom stomaku odvija proces ba kao to je to i Kur'an
naveo. U embrionu prvo dolazi do okotavanja hrskavinog tkiva.
Potom, odvajajui se od tkiva koje okruuje kosti, dolazi do
okupljanja miinih elija koje obavijaju kosti. Ovaj proces se ovako
opisuje u jednoj naunoj ediciji Developing Human:
99

6. sedmica: kao nastavak hskavienja, prvo okotavanje se pojavljuje

u kljunoj kosti. Krajem 7. sedmice poinje okotavanje dugih
kostiju. Dok traje formiranje kostiju, odvajanjem od tkiva koja
okruuju kosti, miine elije obrazuju miine mase. Miino tkivo
se na taj nain oko kosti razlae na prednje i stranje miine grupe.
Ukratko, etape nastanka ovjeka koje su opisane u Kur'anu su u
potpunom skladu sa otkriima moderne embriologije.Faze razvoja
bebe u majinoj utrobi su najavljene u Kur'anu. Kao to je i saopeno
u 14. ajetu poglavlja El-Mu'minun, kao prva etapa embrija u
majinoj utrobi, dolazi do okotavanja hrskavinog tkiva. Potom
dolazi do okupljanja miinih elija koje obavijaju kosti. Ovaj proces
je Allah jasno opisao slijedeim rijeima: "...pa od grude mesa kosti
napravili, a onda kosti mesom zaodjenuli..."
U Kur'anu se navodi da se formiranje bebe u majinoj utrobi odvija u
tri etape:
"On vas stvara u utrobama matera vaih, dajui vam likove, jedan za
drugim, u tri tmine. To vam je, eto, Allah, Gospodar va, Njegova je
vlast, nema boga osim Njega, pa kuda se onda odmeete?" (EzZumar-6)
Ako se paljivo proui navedeni ajet, sasvim lahko se moe
primijetiti da se govori o meusobno razliitom i odvojenom
troetapnom nastanku ovjeka. Zaista, danas i moderna biologija,
takoer, iznosi da se embrioloki razvitak bebe u maternici odvija u
tri razliite etape.
-

preembrionik - prve dvije i po sedmice,

embrionik - do kraja osme sedmice i

fetal - od osme sedmice do roenja. Ove etape, koje se u

medicinskom jeziku oznaavaju kao "threemaster", odnosno "tri
perioda", sainjavaju razliite faze razvoja bebe u maternici. Glavne
specifinosti ova tri nivoa razvoja su ukratko slijedee:
-Preembrionik etapa:U ovoj prvoj etapi, poznatoj kao "1. trimestar",
zigot se rastavljanjem razmnoava, a potom se, nakon to doe u
stanje mase elija, ukopava u zid maternice. U procesu
razmnoavanja, elije se organiziraju u tri sloja.
100

- Embrionik etapa:Poznata i kao "2. trimestar", ova druga etapa traje

ukupno 5,5 sedmica i tokom ovog perioda zametak se naziva "ivim
embriom". U ovom periodu se iz slojeva elija pojavljuju temeljni
tjelesni organi i sistemi.
-Fetal etapa:Ulaskom u treu etapu trudnoe, koja se naziva i "3.
trimestar", embrio se ve oznaava kao "fetus". Ovaj period poinje
u osmoj sedmici trudnoe i traje sve do poroda. Karateristika koja
ovu etapu odvaja od prethodnih je ta to, pojavljivanjem lica, ruku i
nogu, fetus postaje ivo bie koje vanjskim izgledom ve nalikuje
ovjeku. Unato tome to je u poetku ove etape veliine od svega 3
cm, svi organi su se pojavili. Ova etapa traje do 30 sedmica i razvoj
se nastavlja do sedmice poroda.Do saznanja o razvoju bebe u
maternici uspjelo se doi tek uz pomo aparata moderne tehnologije.
Meutim, kao to se vidi, ovi podaci su, kao i niz drugih naunih
injenica, na jedan zapanjujui nain izneseni u kur'anskim ajetima.
Iznoenje ovako krajnje ispravnih naunih injenica u Kur'anu, koji
je objavljen u periodu kada ovjeanstvo nije raspolagalo ni sa
kakvim detaljnim saznanjima iz oblasti medicine, nesumnjivo je
dokaz da to nije djelo ovjeka, ve da su to rijei koje pripadaju
jedino Sveznajuem, Allahu .
Majino mlijeko
Majino mlijeko je jedinstvena smjesa stvorena od strane Allaha ,
koja potpuno udovoljava bebinoj potrebi za hranom i koja bebu titi
od moguih infekcija. Ovu udotvornu hranu ne mogu nadomjestiti
ak ni vjetake hrane za dojenad proizvedene najsuvremenijom
tehnologijom.
Koristi koje majino mlijeko ima za bebu svakim danom sve vie
izlaze na vidjelo. Jedna od injenica vezanih za majino mlijeko koje
je nauka nedavno otkrila je i injenica da je krajnje korisno da se
beba u toku dvije godine hrani majinim mlijekom. Znanstvenici su
doli do zakljuka da dojenje djeteta predstavlja neophodnost za
proces povratka materice u njeno prirodno stanje i materinih
kontrakcija koje pokreu dojenje.. Takoer kau da oko tri etvrtine
uveanosti materice jesu posljedica nehajnosti majki u vezi sa
101

dojenjem njihove djece..62 O ovoj znaajnoj injenici koju je nauka

nedavno otkrila, Allah nas je obavijestio prije 14 stoljea u suri
Lukman:"Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima
svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije
godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi
vratiti." (Luqman, 14)
Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji ele da
dojenje potpuno bude ... (El-Bekara, 233.)
... a ako vam djecu doje, onda im dajte zasluenu nagradu
sporazumjevi se meusobno na lijep nain. (Et-Talak, 6.)
i (zabranjene su vam) ene koje su vas dojile i vae sestre po
mlijeku ... (En-Nisa, 23.)
Pokazalo se da majino mlijeko predstavlja zatitu od raka. Nakon
to se utvrdilo da je pojava limfnog karcinoma u djetinjstvu devel
puta vea kod djece koja su hranjena vjetakim mlijekom,
ispitivanja su pokazala da se isto odnosi i na druge vrste karcinoma.
U skladu s tim ispitivanjima, majino mlijeko ima sposobnost da
precizno locira kancerogene elije i potom ih uniti. Alfa-lak
(alfalaktabumin), kojim majino mlijeko obiluje, jeste tvar koja ima
sposobnost da locira i im i l i kancerogene elije. Alfa-lak proizvodi
protein koji pomae stvaranje laktoze u mlijeku. Uz druge praktine
koristi dojenja, majino mlijeko je uvijek spremno, ima odgovarajuu temperaturu, svjee je, sterilizirano i lahko probavljivo.
Istraivanja su pokazala da dijete koje doji nema straha od igle i da
ono u sebi ima prirodni analgetik koji pomae pri bolnim zahvatima
kao to je npr. suneenje. Skoro se pojavila nova teorija koja tvrdi da
protein koji se nalazi u kravljem mlijeku moe prouzrokovati
bioloku reakciju koja unitava pankreasne beta-elije koje lue
insulin. Ovu teoriju podrava prisustvo velike stope tog proteina kod
djece koja boluju od dijabetesa, u pomiluju s onom koja ne boluju od
te bolesti. Dojenje je prirodni proces ali mora biti nauen. Dojena
djeca istovremeno zatiena i pred nekim bolestima znatno otpornija.
Ta djeca rjee povraaju i imaju manje problema s probavom. S

62

Mahmut Vasfi (navodi iz knjige Jednoa Stvoritelja. Str. 357

102

majinim mlijekom dijete dobije sve potrebne hranjive sastojke koji

mu trebaju u prvih est mjeseci ivota.
U vezi poroaja moemo jo primjetiti da kada Uzvieni Allah
govori o trajanju ideta (prieka) za ene koje su se razvele prije
ponovne udaje kae: Rasputenice neka ekaju tri mjesena
pranja.. (El-Bekare,228)
Znanstveni napredak je dao odgovor na pitanje zato tri a ne dva ili
vie? Naime lijenici kau: Mjeseni ciklus se prekida radi
trudnoe, ali u izuzetnim sluajevima, u trudnoi se ovaj ciklus moe
javiti i dva puta, ali nikako tri puta. Stoga je period ekanja tri
mjesena pranja, a to je taan, precizan i odgovarajui period za
odreenje trudnoe, tj. da bi se znalo da li ona postoji ili ne?

KORIST IDDETA (OBAVEZNI POSLIJEBRANI

PRIEK)
Posljednja naua istraivanja na polju medicine, koja su uradili
ameriki eksperti, potvruju nadnaravnost i istinitost kuranskih ajeta
koji govore o i Ameriki naunici su otkrili da u organizmu ene
postoji posebna vrsta bijelih krvnih elija koje u sebi imaju tzv.
genetsku memoriju.
Naime, ena nakon smrti mua mora priekati etiri mjeseca i deset
dana prije nego se uda za drugog mukarca.
Ove elije prepoznavaju strane elije koje ulaze u tijelo ene i uvaju
njihove genetske specifinosti i osobine. Ova vrsta bijelih krvnih
elija ivi samo u enskom reproduktivnom organu i to tano 120
dana! Istraivanje je potvrdilo da ukoliko se desi da u roku od 120
dana neke druge elije (a ne one koje su ve ranije zapamene od
strane bijelih krvnih elija) dospiju unutar enskog reproduktivnog
organa, dolazi do poremeaja rada imunolokog sistema koji moe
izazvati nastanak tumora i raka.
Ovo otkrie objanjava pojavu daleko veeg procenta oboljelih od
raka materice i dojke onih ena koje upranjavaju intimne veze s vie
mukaraca od onih koje su u vezi s jednim mukarcem u toku jednog
vremenskog perioda. Ovim se dobrim dijelom daje i objanjenje
103

zato je enama zabranjeno da u isto vrijeme budu s vie od jednog

mukarca u braku.
Poto ova posebna vrsta bijelih elija kod ena 120 dana uva u
svojoj memoriji genetske osobine elijakoje su prve dospjele u
enski reproduktivni organ, ako se desi da u tih 120 dana dou u
kontakt s drugim elijama (od drugog mukarca) i ako doe do
oplodnje, u tom sluaju, novonastali organizam (zametak) e u sebi
nositi genetske osobine kako od prvih tako i od drugih elija.
Takoer, istraivanje je pokazalo jo jedan zanimljiv rezultat.
Majino mlijeko u sebi sadri elije koje u sebi nose genetske
osobine i majke i oca. To znai da se majinim mlijekom na dojene
prenose osobine i oca i majke, to nam pojanjava erijatsku zabranu
stupanja u brak brae i sestara po mlijeku zbog dijeljenja istih
genetskih osobina iako u osnovi nisu u nikakvoj krvnoj vezi.
Istraivanje ije smo rezultate naveli trajalo je godinu a tim
strunjaka koji je sve to vodio sastojao se od sedam doktora
medicine iz SAD-a i dvojice Egipana.
Detaljniji tok i pojanjavanje rezultata istraivanja su predstavljeni
na meunarodnoj konferenciji o naunoj nadnaravnosti Kurana
asnog i erijata odranoj ove godine u Turskoj.

PRIMJER IZ SURE MEJREM

...pa su je poroajne muke natjerale da doe do stabl ajedne palme.
Ona je rekla:-Kamo sree da sam umrla ne doekavi ovo i ve bila
zaboravljena potpuno. Pa je pozvana odozdo rijeima:-Ne alosti se!
Dao ti je tvoj Stvoritelj Gospodar da ispod tebe potok potekne.
Protresi sebi stablo palmino. Posue po tebi svjee datule, pa jedi i
pij i nek su ti oi vesele! (Merjem 23-25)
U ovom poglavlju Uzvieni Allah nam iznosi Merjeminu situaciju u
vrijeme poroaja. U jednom dijelu ajeta joj se nareuje da potrese
palmu.. Zato ba palmu?
Najnovija nauna otkria govore da datula sadri u sebi materiju koja
stee matericu, olakava poroaj i spreava krvarenje poslije
poroaja.
104

Kod ovog ajeta moram zastati da bi iznio sopstveni osjeaj kada sam
naiao na ovakav nain tumaenja. Naime prvo tumaenje ovog
kur'anskog ajeta kojeg sam uo bilo je vezano za neophodnost
ulaganja maksimalnog truda kao preduslova za ispunjenje Boije
pomoi. Bila su to ratna vremena kada nam je primjer Merjeme bio
predoen kao krajnje teko stanje a naredba da protrese palmu
protumaena kao krajnje ulaganje svojih ljudskih napora. Tom
prilikom nam je predoen sam izgled palme i kolika snaga treba da bi
se ona protresla. Predoeni nam je da Mejrem ni u zdravom stanju ne
bi mogla protresti palmu, no to i nije traeno od nje, traeno je da
protrese koliko moe a Allah sve daje pa i da datule padaju. Ostao je
ovaj primjer duboko u meni kao neka logika ivljenja, bio sam
iznenaenj vidjevi koliko se mudrosti krije u na prvi pogled
obinom opisu dogaaja a onda sam naao i ove dodatne informacije
vezane za sadraj datule i njeno blagotvorno dejstvo prilikom
poraja te ostao zbunjen shvativi kolika nam je milost dana u
Boijoj knjizi a da joj mi tako malo panje posveujemo.

KUR'ANSKO OBAVJETAVANJE O BUDUIM

DOGAAJIMA
Jedna od udesnih strana Kur'ana je, takoer, i to to on govori o
odreenim dogaajima koji se do njegovog objavljivanja jo nisu
dogodili. U 27. ajetu poglavlja El-Feth, naprimjer, Allah unaprijed
donosi radosnu vijest mu'minima da e osloboditi Mekku koja se
nalazila u rukama murika: "Allah e obistiniti san Poslanika Svoga
da ete sigurno u asni hram ui bezbjedni - ako Allah bude htio -,
neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha. On je ono
to vi niste znali znao i zato vam je, prije toga, nedavnu pobjedu
dao." (El-Feth, 27)
Obrati li se panja na kraj ajeta, primijetit e se da Allah daje
obavijest o jednoj drugoj pobjedi koja e se realizirati prije
oslobaanja Mekke. Zaista, kao to je prethodno i saopeno u
Kur'anu, muslimani su prvo zauzeli utvrenje Hajber, koje se
nalazilo u rukama idova, nakon ega su, takoer, uli i u Mekku.

105

injenica da Kur'an govori o dogaajima koji e se desiti u

budunosti samo je jedna od njegovih jedinstvenih mudrosti. Ovo je
takoer i jedan od dokaza da je Kur'an rije Allaha, Onoga koji
posjeduje neogranieno znanje. Uporedo sa naunim injenicama
istaknutim u Kur'anu, a koje nije mogao znati nijedan ovjek tog
vremena, Kur'an, dakle, govori i o dogaajima koji e se desiti u
budunosti. Jedan od tih dogaaja je i poraz Bizantije. Najzanimljiviji momenat ovog historijskog dogaaja, kojim emo se detaljnije
pozabaviti na narednim stranicama, je injenica da su Bizantinci
poraeni na najnioj nadmorskoj visini svijeta. Ovo je zanimljivo,
poto je u ajetu upravo tako i najavljeno: "najnie mjesto"! Sasvim je
sigurno da tehnologijom tog vremena nije bilo mogue obaviti takvo
mjerenje i ustanoviti najniu nadmorsku visinu.

Pobjeda Bizantinaca
Jedno od saopenja koje Kur'an iznosi o pitanju dogaaja koji se jo
nisu dogodili nalazi se u prvim ajetima poglavlja Er-Rum. U ovim
ajetima se govori da je Bizantijska imperija pretrpjela poraz, ali da e
nakon kratkog vremena ponovo izvojevati pobjedu: "Elif-lam-mim.
Bizantinci su pobijeeni na najniem mjestu, ali oni e, poslije
poraza svoga, sigurno pobijediti za nekoliko godina - i prije, i poslije,
Allahova je odluka - i tada e se vjernici radovati." (Ar-Rum, 1-4)
Ovi ajeti su objavljeni otprilike sedam godina nakon to su krani
Bizantinci pretrpjeli estoki poraz od vatropoklonikih Perzijanaca,
oko 620. godine. I u ajetima se saopava da e Bizantinci veoma
brzo izvojevati pobjedu. Meutim, u to vrijeme Bizantija je
pretrpjela tako veliki poraz da je ak izgledalo nemogue da se odri
na nogama, a nekamoli da izvojuje ponovnu pobjedu. Ne samo
Perzijanci nego su i Avari, Slaveni i Lombardi predstavljali veliku
opasnost po bizantijsku dravu. Avari su doli do pred sami Istanbul.
Da bi se podmirili trokovi vojske, bizantijski kralj Heraklius je
naredio da se zlatni i srebreni ukrasi po crkvama istope i pretvore u
novac. Kada ak i to nije bilo dovoljno, pristupilo se topljenju kipova
od bronze. Veoma veliki broj guvernera se pobunio protiv Herakliusa, imperija je dola do take raspadanja. Prvo su, od strane
106

vatropoklonikih Perzijanaca, okupirane bizantijska Mezopotamija,

Klikija, Sirija, Palestina, Egipat i Ermenistan.
Ukratko, oekivao se totalni nestanak Bizantije. Tano u ovom
periodu, meutim, dolazi do objave prvih ajeta poglavlja Er-Rum, u
kojima se saopava da e, nakon ne vie od devet godina, Bizantinci
ponovo pobijediti. Ova pobjeda je toliko izgledala nemogua da su
murici Arapi ili toliko daleko da su ove ajete uzimali kao predmet
sprdnje. Mislili su da se nikada nee dogoditi ova pobjeda koju
Kur'an najavljuje. Meutim, kao i sve druge kur'anske informacije i
saopenja, i ova je nesumnjivo bila istinita. Otprilike sedam godina
nakon objave prvih ajeta poglavlja Ar-Rum, decembra 624., u blizini
ruevina Ninova, dogodio se jo jedan veliki rat izmeu Bizantije i
Perzijske imperije. Ovaj put je bizantinska vojska porazila perzijsku.
Nekoliko mjeseci nakon ovog rata, Perzija je bila primorana da
potpie sporazum o povratu Bizantiji teritorija koje je okupirala.Tako
je dolo do obistinjavanja "bizantijske pobjede" koju je Kur'an
unaprijed udotvorno najavio. Rije bidun (nekoliko) u ajetu o
pobjedi Bizantinaca u arapskom oznaava manje od deset a vie od
tri a bizantinci su kako vidimo slavili pobjedu za sedam godina.
Druga mudiza koja se nalazi u istim ajetima je, takoer, i jedna
geografska injenica koju je u to vrijeme bilo nemogue ustanoviti.
U treem ajetu poglavlja Er-Rum istie se da e Bizantinci biti
poraeni na najniem mjestu na svijetu. Ova injenica je sadrana u
formulaciji "edn-el-erd", koju su mnogi komentatori Kur'ana
prevodili kao "blisko ili susjedno mjesto". Meutim, ovaj prijevod
nije prava protuvrijednost originalne formulacije, nego figurativni
komentar. Rije "Edna", koja znai "najdonji, najnii, najdublji...",
izvedenica je od glagola "dena". A, rije "erd" znai svijet.
Cjelokupna formulacija "edn-el-erd" dolazi u znaenju "najnieg
mjesta na svijetu".
Zanimljivo, rat izmeu Perzije i Bizantije odigrao se na najniem
mjestu na svijetu! Mjesto odigravanja aktualnog rata je bazen
Mrtvog mora, koje se nalazi na tromei sirijske, palestinske i
teritorije dananjeg Jordana. I, kao to je danas opepoznato, bazen
Mrtvog mora nalazi se 395 metara ispod nivoa mora i predstavlja
mjesto sa najniom nadmorskom visinom na svijetu.
107

Dakle, Bizantinci su, kao to je to Kur'an i najavio, poraeni na

najniem mjestu na svijetu. Ono na to se ovdje mora skrenuti panja
je injenica da je nadmorske visine, a time i nadmorsku visinu
Mrtvog mora, bilo mogue ustanoviti jedino mjerenjima provedenim
u savremenom dobu. Sasvim je nemogue da je, u vrijeme objave
Kur'ana, neko znao da okolina jezera Lut predstavlja najniu taku
svijeta. Meutim, ovo podruje je u Kur'anu navedeno upravo kao
mjesto sa najniom nadmorskom visinom. To, opet, predstavlja jo
jedan u nizu dokaza da je Kur'an rije Svevinjeg, Allaha .

Pored ovog kur'anskog nagovjetaja slinih nagovjetaja imamo

dosta u hadisima Muhammeda . Primjera radi moemo navesti
hadis kojeg biljei Ahmed ibn Hanbel u Musnedu 4-335 gdje se
kae: Bit e svakako osloboen Konstantinopolis. Sretan li je
vojskovoa (emir) koji ga oslobodi, a sretna li je i ta vojska
Ispunjenje ove rijei Poslanikove po naem miljenju je dolo,
osvajanjem ovog grada od strane Sultana mehmeda el-Fatiha
1453.godine po Isa . Ovo je samo jedan primjer, bolji poznavaoci
hadisa navee ih jo mnogo, to nas vjernike ne zauuje jer
Poslanik Islama je vijesti dobivao od Onoga kome nisu skriveni ni
proli ni budui dogaaji.

108

PONAVLJANJE RIJEI U KUR'ANU

Pored do sada iznesenih udotvornih karakteristika, Kur'an posjeduje
i "matematiku mudizu". Jedan primjer ove mudize je zajedniki
broj ponavljanja odreenih rijei. Odreene rijei koje se u
izvijesnom meusobnom odnosu na krajnje zbunjujui nain
ponavljaju u Kur'anu istom broju. Dolje su navedene rijei ove vrste
i broj njihovog ponavljanja:
Izraz "sedam nebesa" se u Kur'anu spominje sedam puta. "Stvaranje
nebesa (halku semavat)" takoer se sedam puta ponavlja: Rije "dan
(jevm)" u jednini spominje se 365 puta, a u mnoini, dakle, "dani
(ejjam i jevmejn)" 30 puta. Broj ponavljanja rijei "mjesec" iznosi
12:
SEDAM
STVARA DAN
DANI
MJESEC
NEBESA
NJE NEBESA
7 puta
7 puta
365
30
12
Rije Abd-rob i rije ibadet- ponavljaju se 152 puta isto koliko i
rije Rab-Gospodar
Abd-rob/Ibadet
Rab-Gospodar

152
152

Rije "izdaja" spominje se 16 puta, kao i rije "zloba (habis)":

IZDAJA
ZLOBA

16 puta
16 puta

"Biljka" i "stablo" u Kur'anu se ponavljaju isti broj puta: 26

BILJKA
STABLO

26 puta
26 puta

Dok se rije "kazna" spominje 117 puta, jedan od temeljnih

kur'anskih principa, "oprost", se spominje duplo vie od ovog broja,
dakle 234 puta:
KAZNA
OPROST

117 puta
2x117=234 puta

Kada prebrojimo imperativ "reci", vidjet emo da se on u Kur'anu

spominje 332 puta. Isti rezultat emo dobiti i brojei "rekli su"
RECI
REKLI SU

332 puta
332 puta

Broj ponavljanja rijei "dunjaluk" i "ahiret" je isti: 115

DUNJALUK
AHIRET

115 puta
115 puta

Rije "ejtan" spominje se 88 puta, koliko i rije "melek".

EJTAN
MELEK

88 puta
88 puta

Rije "iman" (bez odreenog lana) u cijelom Kur'anu spominje se

25 puta, rije "bogohuljenje" isto toliko.
IMAN
BOGOHULJENJE

25 puta
25 puta

Rije "zekat" ponavlja se 32 puta, koliko i rije "bereket":

ZEKAT
BEREKET

32 puta
32 puta

Rije "rahmet" ponavlja se isto toliko koliko i rije "pravi put

(hidajet)": 79
RAHMET
HIDAJET

79 puta
79 puta

Rije "dobar, poten, poboan, estit (ebrar)" ponavlja se 6 puta, dok

se rije "bludnik, razvratnik, laov (fadir)" ponavlja duplo manje od
toga: 3 puta.
EBRAR
FADIR

6 puta
3 puta

Rijei "ljeto-vrue" ponavljaju se u istom broju kao i rijei "zimahladno": 5 puta.

LJETO-VRUE
ZIMA-HLADNO

5 puta
5 puta
110

Formulacija "stvorio je vas (ovjeka)" ponavlja se u istom broju kao

i "pokornost": 16 puta.
STVORIO
JE
(OVJEKA)
POKORNOST

VAS

16 puta
16 puta

Rije "vino (hamr)" i "pijanstvo (sekere)" ponavljaju se isto puta: 6

VINO
6 puta
PIJANSTVO
6 puta
Rije "bogatstvo" ponavlja se 26 puta, ali rije "siromatvo"
duplo manje: 13 puta.
BOGATSTVO
26 puta
SIROMATVO
13
Rije "ovjek (insan)" spominje se 65 puta, to je jednako ukupnom
broju spominjanja faza stvaranja ovjeka:
OVJEK
ZEMLJA
SJEME, SPERMA
EMBRIO
GRUDA MESA
KOST
MESO
UKUPNO:

(turabun)
(nutfeh)
('alaq)
(meda'a)
('izam)
(lehm)

65
17
12
6
3
15
12
65

Rije ivot (hajat) i rije smrt (mevt) spominju se 140 puta.

ivot
smrt

140 puta
140 puta

Rije korist i rije nered spominju se 50 puta

Korist
nered

50 puta
50 puta

Rije Ljudi i rije poslanici spominju se 368 puta

Ljudi
poslanici

368 puta
368 puta
111

Rije Iblis i reenica traenje zatite od Iblisa (El-istiazetu min

iblis) ponavljaju su 11 puta
Iblis
Traenje zatite od Iblisa

11 puta
11 puta

Rije Nesrea (musibet) i rije zahvala (ukr) spominju se po 70

puta
Nesrea
Zahvala

70 puta
70 puta

Rije udjeljivanje i rije zadovoljstvo spominju se 73 puta

Udjeljivanje
Zadovoljstvo

73 puta
73 puta

Rije Zabludjeli (oni koji su u zabludi) i rije umrli spominje se

17 puta
Zabludjeli
Umrli

17 puta
17 puta

Rije sihr i rije smutnja spominju se po 60 puta

sihr
smutnja

60 puta
60 puta

Rije Akl-razum i rije nur-svjetlo spominju se isti broj puta 49.

Akl-razum
Nur-svjetlost

49 puta
49 puta

Rije Lisan-jezik i rije mev'izat-opomena spominju se po 25

puta.
Jezik
opomena

25 puta
25 puta

Rije udnja i rije strah spominju se po 8 puta.

udnja
strah

8 puta
8 puta
112

Rije iddetun-estina, jaina i rije sabur-strpljivost spominju

se po 114 puta
estina
Sabur-strpljivost

114 puta
114 puta

Rije Muhammed (s.a.v.a.) i rije erijat spominju se po 4 puta

Muhammed (s.a.v.a.)
erijat

4 puta
4 puta

Rije redul-ovjek i rije meretun-ena spominju se po 24 puta

ovjek
ena

24 puta
24 puta

Ima i onih koji osporavaju ove podudarnosti, tako dr. Fehd er-Rumi
u svojoj doktorskoj disertaciji navodi primjer neutemeljene
metodologije brojanja rijei kako bi se postigla brojana ravnotea.
On za primjer navodi neke od ovih rijei koje smo prije koristili pa
tako kae da rije dan (jeum) za koju se tvrdi da je spomenuta u
Kuranu 365 puta, to se podudara sa brojem dana suneve godine
nije dobro brojana.
Pri brojanju prihvaena su dva izraza (el-jeum dan) i (jeumen
dana), a odbaeni su (jeumekum tog vaeg dana), (jeumehum tog
njihovog dana) i (jeumeizin toga dana), jer kada bi se svi ti izrazi
uzeli u obzir, ne bi se dobio traeni rezultat. Isto tako rije Iblis, tvrdi
se da se spominje 11 puta nasuprot 11 puta spomenute naredbe da se
Allahu utjee od njega (el-istiaze). Meutim, prilikom brojanja rijei
(el-istiaze) spomenute u Kuranu, prihvaen je izraz (euzu ja se
utjeem) i izraz (festeiz ti se utjei), a izostavljeni su izrazi (uztu
utjecah se), (jeuzune utjeu se), (uizuha traim za nju zatitu) i
(meazallah sauvaj Boe).
Rezimirajui prethodno moe se zakljuiti da brojana analiza
kuranskog teksta nije svojstvena savremenom dobu, da klasini
uenjaci podudarnosti otkrivene brojanjem rijei slova i sl. nisu
smatrali primarnim znanjem niti neim nadnaravnim, nego ako se
takvo neto potvrdi, smatrali su da je to dodatna prefinjenost
Kurana. Kritikim osvrtom na neke tvrdnje oko brojevnog uda
113

Kurana moe se ustanoviti da postoji manipulisanje pri odabiru

metodologije brojanja i odsutnost objektivizma. Allah najbolje zna!
Pored ovih moguih interesantnih odnosa izmeu pojedinih rijei u
Kur'anu asnom susreemo i navoenje pojedinih harfova na poetku
sura za koje se tano ne moe ustvrditi znaenje. Tako sura ElBekara poinje harfovima Elif,Lam,Mim, Sura Jasin poinje
harfovimaJa i Sin, sura Kaf poinje harfom kaf, sura Er-Ra'd
poinje harfovima elif-lam-mim-ra itd. 29 kur'anskih sura
harfovima. Na poetku 29 kur'anskih sura postoji jedno ili vie slova
arapskog alfabeta, iji broj ukupno iznosi 78, a ako oduzmemo
primjere koji se ponavljaju, taj broj iznosi 14 (znai polovinu
arapskog alfabeta, koji ukupno ima 28 slova). Ova se slova nazivaju
isprekidana slova i ona u sebi kriju mnoge tajne. Isprekidana slova
piu se zajedno i u obliku jedne rijei, ali prilikom itanja izgovaraju
se odvojeno, i to tako da se svako slovo izgovara svojim punim
nazivom koji ima u arapskom jeziku. Naprimjer, izgovaramo:
elif, lam, mim, sad. Tih 14 slova su: elif (), ha (), ra (), sin (),
sad (), ta (), 'ajn (), qaf (), kaf (), lam (), mim (), nun ( )i
ha (). Sure koje poinju ovim slovima su:
1

El-Bekare

11

El-Hidr

21 Lukman

Ali 'Imran

12

Merjem

22 Es-Sedda

El-A'raf

13

Ta-Ha

23 Ja-Sin

Junus

14

u'ara'

24 Sad

Hud

15

En-Neml

25 Gafir

Jusuf

16

El-Kasas

26 Fussilet

Ra'd

17

El-'Ankebut

27 E-ura

Ibrahim

18

Er-Rum

28 Ez-Zuhruf

Ed-Duhan

19

El-Ahkaf

29 El-Kalem

10

El-Dasije

20

Qaf

114

Mnogo toga je reeno u vezi sa isprekidanim slovima i ponuena su

mnogobrojna stajalita i miljenja, tako da moemo rei da postoji
vie od dvadeset stavova o ovom pitanju.63 Sva stajalita u osnovi
moemo podijeliti u tri skupine:
Isprekidana slova pripadaju nejasnim ajetima Kur'ana koje nikada
nije bilo mogue odgonetnuti te spadaju u potpune nepoznanice, a
put ka njihovom razumijevanju je u potpunosti zatvoren za ljude.
Teolozi su kritizirali ovo stajalite o potpunom neznanju u vezi s
Kur'anom, po kojem ak ni Poslanik ni Boiji ugodnici nisu
obavijeteni o njima (isprekidanim slovima). Nisu ga prihvatili u vezi
s bilo kojim dijelom Kur'ana, jer kako je mogue da u knjizi koja je
opisana kao jasna (mubin) bude neto to je u potpunosti skriveno i
nepoznato?
Isprekidana slova su ifre izmeu Boga i Poslanika u koje, osim
Boga i Njemu bliskih robova, niko drugi nije upuen. Dodirnuti ga
dakle do njih ne
smiju samo oni koji su isti ( ) ,
moe doprijeti niko drugi osim proieni.
Sejjid Radijjuddin ibn Tavus (preselio 664.) prenosi predaju od
Imama Sadika, u kojoj se kae: Elif, lam, mim su ifre i aluzije
izmeu Boga i Njegovog voljenog Poslanika. elio je da niko osim
Poslanika ne bude obavijeten o njima. Pretvorio ih je u slova kako
bi na taj nain te ifre drao dalje od tuih pogleda i kako bi ih uinio
jasnim i objelodanjenim samo za prijatelja.
Veina mislilaca se sloila oko ovog stajalita i isprekidana slova
smatraju iframa i aluzijama koje ne moe dokuiti niko, osim Bogu
bliskih prijatelja. Meu Arapima je, takoer, postojala ovakva
metoda razgovora kroz ifre i aludiranja. Isprekidana slova nisu nita
drugo do specifinost glasa: niti su ifre niti aluzije, a nemaju ni
znaenje. Mudrost donoenja ovih isprekidanih slova na poetku
nekih sura ne izlazi se izvan okvira rijei i zvukova. Neki kau:
Navoenje polovine alfabeta bilo je zato da se Arapima kae: Ako
je istina to to govorite da su ovo rijei ovjeka sastavljene od ovih

63

Fahr Razi u svome tefsiru je sakupio razna miljenja o isprekidanim

slovima.
115

slova, pa vi dodajte polovinu drugih slova i od njih sainite govor

slian ovom.
U Kuranu se kae: Oni koji ne vjeruju govore: Ne sluajte ovaj
Kur'an, nego pravite buku da biste ga nadvikali!( Fussilet, 26.)
Pojedinci smatraju da ova slova predstavljaju zakletvu te su rekli:
Kao to se zaklinjao maslinom, smokvom, Mekkom i drugim,
Uzvieni Bog se zaklinjao i ovim slovima. Svrha zaklinjanja
slovima je to to osnovu jezika u svim jezicima predstavljaju slova.
Allame Tabatabai u tefsiru sure ura u vezi sa ovim slovima kae:
Razmiljanjem o kur'anskim surama koje poinju isprekidanim
slovima shvatamo da su one sa gledita sadraja sline jedna drugoj,
a njihov stil je jednolian. Stoga, mogue je pretpostaviti da izmeu
slova i sadraja sura o kojima se govori postoji veza. Primjera radi,
sura A'raf, koja poinje sa Elif-Lam-Mim-Sad () , moda
objedinjuje sadraj sura koje poinju sa Elif-Lam-Mim ( ) i sure
Sad (). Isto tako, sura Ra'd, koja poinje sa Elif-Lam-Mim-Ra
() , moda objedinjuje sadraje sura koje poinju sa Elif-LamMim ( ) te sura koje poinju sa Elif-Lam-Ra ( ) itd. Iz toga se
razumije da su ova slova ifre i aluzije izmeu Boga i Poslanika, koje
su skrivene od naih pogleda. O tome, osim ove veze, ne znamo nita
drugo. Mogue je da drugi bolje i vie shvataju. Moda upravo na
ovo znaenje ukazuje Imam Ali, kada kae:Svaka knjiga ima neto
odabrano, a ono to je odabrano u ovoj knjizi su slova alfabeta koja
se nalaze na poetku sura.64
Odabrano stajalite u vezi sa ovim slovima je upravo ono koje govori
o ifriranom aludiranju. Dakle, ova slova sadre tajne izmeu Boga i
Njegovog Poslanika i povjerenici objave su obavijeteni o tim
tajnama, jer da postoji mogunost da i drugi o njima budu
obavijeteni, ona od poetka ne bi bila objavljena u obliku ifri.
Naravno, postoji mogunost da se ovim slovima pripiu neki uinci i
koristi, kao to je to vidljivo u navedenom stajalitu Allame
Tabatabaija. Moda su ovakva poimanja samo vanjtina onoga to
ova slova u sebi zaista kriju. Bilo ta da ona jesu, ubrajaju se u
mudize Kur'ana i uvijek e u sebi sadravati velike tajne.
64

El-Mizan, sv. 18, str. 6.Isp

116

POGOVOR
Islam posjeduje "OBJAVU", svetu knjigu, koja se zove Kur'an, koju
je Uzvieni Bog objavio Svom Poslaniku, Muhammedu, , prije
1400 godina. Kur'an je posljednja i finalna objava do kraja ljudskog
postojanja na Zemlji.
Neko bi mogao pitati: "Kako mogu znati da je Kur'an Objava od
Allaha? Da li ima i jedan dokaz?" Imam, Kur'an je objava od
Allaha i kao dokaz onome ko ima pameti mogu posluiti i prethodne
stranice. Kada je poelo objavljivanje Kur'ana 611. godine to je bilo
jeziko udo. Allah je uputio izazov svakom da naini neto isto ili
bar slino Kur'anu. Ovaj poziv se nalazi u suri El-Isra, gdje Allah
kae: "Reci:'Kad bi se svi ljudi i dinni udruili da saine neto
slino ovom Kur'anu, ne bi mogli nita njemu slino sainiti, pa
makar jedni drugima pomagali.' (El-Isra 88)
Prole su godine i niko nije bio u stanju da odgovori na ovaj izazov.
Kasnije, poslije nekoliko godina, poziv je olakan izazovom da se
saini makar deset sura, slinih onim Kur'anskim, sljedeim ajetom:
"Zar oni (nemuslimani) da govore: 'On (Muhammed) ga izmilja!'
Reci: 'Pa sainite vi deset Kur'anu slinih, izmiljenih sura, i koga
god hoete, od onih u koje pored Allaha vjerujete, u pomo pozovite,
ako je istina to to tvrdite! A ako vam se ne odazovu, onda znajte da
se on objavljuje samo s Allahovim znanjem i da nema boga osim
Njega zato muslimani postanite!" (Hud 13-14)
Ponovo su prole godine i opet niko nije bio u stanju da uspjeno
odgovori na izazov. I opet, kasnije, izazov je olakan po drugi put, da
se saini samo jedna sura kao ona iz Kur'ana ili makar slina njoj.
Izazov za bilo koga da saini jednu suru, slinu kur'anskoj,
prezentiran je u Kur'anu na vie mjesta; jedno od njih je u suri ElBekare-23, gdje Allah kae: "A ako vi sumnjate u ono to
objavljujemo (tj.ono to objavljuje Allah) robu Svom (Muhammedu),
nainite vi jednu suru slinu objavljenim njemu (tj. Muhammedu ),
i pozovite svjedoke vae i pomagae vae, osim Allaha, ako je istina
ono to govorite. Pa ako ne uinite, a neete uiniti, onda se uvajte
vatre za nevjernike pripremljene, ije e gorivo biti ljudi i kamenje."
(El-Bekare, 23-24)
117

Od tada je prolo 1400 godina i niko nije bio u stanju da odgovori na

ovaj izazov, i niko nee moi, jer, Kur'an je jedina postojea knjiga
koja sadri Allahove rijei koje ovjek ne moe ni imitirati, niti moe
smisliti njima ravne. Najbolji poznavaoci arapskog jezika proveli su
godine iitavajui i istraujui Kuran, pokuavajui da nau bilo
kakvu slabu ili neodgovarajuu rije, ali nisu uspjeli. Otili su ak i
dalje, pokuavajui da nau put kako da zamijene rije ili reenicu u
Kuranu, a da pri tom postignu isto znaenje kao u originalu, ali nisu
uspjeli u tome. Kao rezultat ovoga, mnogo ljudi, naroito lingvista,
kroz posljednjih 1400 godina vjeruje u Kur'an kao Boiju objavu
koja je izvan bilo kakvih ljudskih mogunosti.
Mi emo nai da naunici i pisci na poetku svojih knjiga kau:
"Ako se desi neka greka u ovom naem djelu i istraivanju, mi se
izvinjavamo zbog toga, jer, mi smo ljudi, i desi se da pogrijeimo.
Kasnije generacije e to ispraviti.", dok na poetku Kur'ana nalazimo
da stoji: "Ovo je Knjiga u koju nema nimalo sumnje. Uputstvo je
svima onima koji se budu Allaha bojali.." (tj. nema greke u njoj i
nema netanosti.)
Maurice Bocaille je francuski hirurg (nemusliman) kojeg su zapanjili
neki aspekti Islama koji su nepoznati velikoj veini nemuslimana. U
potrazi za objanjenjem nauio je arapski jezik i studirao Kur'an.
Pogledajmo ta on kae u svojoj knjizi "Biblija, Kur'an i nauka". On
kae nakon to je proitao Kur'an: "Moj prvi cilj je bio da proitam
Kur'an i da napravim analizu, reenicu po reenicu...Namjera mi je
bila da posebnu panju obratim na opis brojnih prirodnih fenomena
datih u Kur'anu, nevjerovatna tanost odreenih detalja koji upuuju
na njih u Knjizi, a koji su bili jasni jedino u originalu (na arapskom
jeziku), dojmila me injenicom da su u skladu sa dananjim idejama,
iako ovjek koji je ivio u vrijeme Muhammeda nije to uope mogao
ni pretpostavljati. Prvo to itaocu, koji se prvi put susree s tekstom
ove vrste, pada u oi je obilje tema o kojima se raspravlja,ono to se
kao ogromne greke mogu nai u Bibliji. S druge strane, nisam
mogao nai ni jedne greke u Kur'anu. Morao sam da stanem i da se
zapitam: ako je ovjek autor Kur'ana, kako je u sedmom stoljeu
mogao napisati injenice za koje se tek danas otkriva da su u skladu
sa modernim naunim saznanjima?.. Kakvo ljudsko objanjenje
moe biti vezano za ovo zapaanje? Po mom miljenju ne postoji
118

objanjenje, ne postoji nain da se sazna kako su stanovnici arapskog

poluostrva mogli imati znanja o odreenim temama koja su bila deset
vijekova naprednija.. Utvrena je injenica za vrijeme perioda
Kur'anske objave od 23 godine da nauna znanja nisu stoljeima
napredovala i period aktivnosti islamske civilizacije, sa svojom
prateom ekspanzijom, doao je poslije zavretka Kur'anske objave."
Pogledajmo ta su rekli jo neki zapadni naunici o Kur'anu:
John Naish kae: "U svom arapskom originalu Kur'an posjeduje
zavodniku ljepotu i ar samo njemu svojstvenu. Date u konciznom i
uznositom stilu njegove prodorne reenice, esto u stihovima, imaju
izraajnu snagu i eksplozivnu energiju, to je nemogue sauvati i u
prevedenoj rijei."
Edward Montet kae: "Svi koji su se upoznali s Kur'anom u
njegovom arapskom originalu, saglasni su u isticanju ljepote ove
vjerske knjige; velianstvenost njegove forme tako je uzviena, da
nam nijedan prijevod na evropske jezike ne dozvoljava da o tome
sudimo."
Dr. Taha Husein, egipatski pisac i sociolog, je pisao: "Kur'an nije
proza, kao to nije ni pjesnitvo... On nije pjesnitvo, jer nije
ogranien pjesnikim ogranienjima. On nije proza, jer on ima
ogranienja koja su samo njegova posebnost i niko ih drugi ne
posjeduje, a to su ogranienja koja se nalaze na zavrecima ajeta, a
neka od njih imaju ritam."
John William Draper kae: "Kur'an obiluje izvanrednim moralnim
preporukama i propisima; njegova kompozicija je takva da mi ne
moemo okrenuti nijednu njegovu stranicu, a da ne naemo naela
koja svi ljudi, bez razlike moraju podravati. Ovaj sadraj prua
tekstove, principe i pravila koja ine cjelinu i koji odgovaraju
potrebama obinog ovjeka u svim situacijama."
Proitavi opis nastanka svemira u Kur'anu asnom kae Thomas
Carlyle. "Kako je ikako mogue da bi jedan goni deva u pustinji
mogao biti u stanju da sabere "ove injenice" prije hiljadu i etiri
stotine godina, osim ako ih nije dobio od samog Stvoritelja "velike
eksplozije"?
119

Bez obzira na sve ovo, mnogi naunici ija su srca mrtva rae e
prihvatiti da je Muhammed a.s. genije ljudskog roda nego Boiji
Poslanik.
-Gibbon, vrhunski istoriar, u svojoj knjizi "Uspon i pad Rimskog
Carstva",, daje miljenje o islamu i Kur'anu: "U vjeri
Muhammedovoj nema sumnje o dvoumljenju, a Kur'an je svijetlo
svjedoanstvo o jednoi Boga", ali ipak taj veliki ovjek umrije kao
nevjernik.
-Spomenuti Thomas Carlvle, jedan od najveih mislilaca prolog
stoljea, u svojoj knjizi "Junaci i slavljenje junaka", pod naslovom
"Poslanik kao junak", usklie o Muhammedovoj Objavi: "Rijei
takvoga ovjeka su glas neposredno iz samoga srca prirode. Ljudi
sluaju i moraju sluati taj glas kad ne bi nikakav drugi sluali; sve
drugo je kao vjetar". Drugim rijeima, sve drugo je prazna slama,
nita, u uporedbi sa onim to ovaj ovjek, Muhammed govori.
Ovaj veliki mislilac umrije kao anglikanski kranin.
-R.Bosworth-Smith, kranski misionar, u svojoj knjizi "Muhammed
i islam", je primoran da posvjedoi o Muhammedu ,i Kur'anu
Neuk ovjek, jedva da je znao itati i pisati, ali je napisao knjigu,
koja je spjev, zakonik, molitvenik i sveto pismo sve zajedno. I
uiva duboko potovanje sve do danas jedne estine ljudske
zajednice, kao udo istoe stila, mudrosti i istine. To je jedino udo
koje je Muhammed irio. On je to nazivao trajno udo, i zaista jeste
udo
-La Martine, francuski istoriar, u svojoj knjizi "Istorija Turaka",
kratko navodi svijetlu poast Muhammedu ovim rijeima: "Filozof,
govornik, poslanik, zakonodavac, ratnik, pobjednik ideja, ponovni
obnovitelj razumne vjere i bogotovlja bez kipova i ikona, osniva
dvadeset zemaljskih carstava i jednog duhovnog carstva to je
Muhammed. Kada se uzmu u obzir sva mjerila po kojima se mjeri
veliina i znamenitost ovjeka, moemo slobodno da se zapitamo:ima
li i jedan ovjek vei od njega?". La Martine je odgovorio na svoje
vlastito pitanje u samom pitanju kad je rekao da nema veeg ovjeka
od njega! Muhammed je zaista najvei ovjek! A ipak ovaj plemeniti
Francuz umrije kao nemusliman.
120

-Jules Messerman, ameriki psihoanalitiar, u asopisu "Time", 15.

Jula 1974. u posebnom odlomku pod naslovom: "Gdje su voe?",
zavrava svoj zakljuak, nakon to je analizirao razne velike
istorijske linosti: "Moda najvei voda svih vremena je
Muhammed", a najudnovatije je to da on kao idov stavlja svog
vlastitog junaka, poslanika Mojsiju (Musa ), odmah iza njega. Isa
, i Buda su daleko iza njih prema njegovom mjerilu. (Za potpune
navode i mjerilo koje je ovaj profesor na Univerzitetu u ikagu
upotrijebio, vidite knjigu "ta Biblija kae o Muhammedu ").
-Michael H. Hart, koji se ubraja u amerike astronome, istoriare i
matematiare, je upravo izdao knjigu od 572 strane, pod naslovom
"100" ili "Stotina najveih", ili "Stotina najveih ljudi u istoriji".
Nakon istraivanja ljudi u istoriji od Adema pa do danas, on je
izabrao stotinu najuglednijih ljudi u istoriji. On stavlja Muhammeda
na prvo mjesto. A jo udnije je to, to se tie njegove liste, da on
stavlja svoga Spasitelja, Isusa Krista, na tree mjesto. Moemo
dodati mnoge znaajne nemuslimane kao to je George Bernad
Shaw, John Davenport, Mahatma Gandi itd., koji su dali obilne
poasti Muhammedu, Monom Govorniku Boijem. Oni su rekli da
Muhammedu nema premca, da je najvea linost u istoriji, da je bio
najuspjeniji od svih vjerskih linosti; moda nikada vie nee biti
takvoga dok je svijeta! Sve ovo i jo vie je prava istina o
Muhammedu ali ove lijepe poasti stvaraju problem muslimanima:
zato onda ovi ljudi nisu slijedili Muhammeda? Zato nisu primili
islam?
No vratimo se opet na kraju ovoj knjizi. Sve ovdje navedene
injenice upozoravaju nas na oitu injenicu da je Kur'an takva
knjiga iji su svi navodi apsolutno tani, da je knjiga koja iznosi
naune injenice, dogaaje iz budunosti i matematike ifre to je,
sve skupa, u to vrijeme bilo apsolutno nedostupno ovjeku. Ove
injenice bilo je nemogue dokuiti sa naunim nivoom i
tehnologijom tog vremena. Svakako je ovo jasan dokaz da Kur'an
nije napisan od strane ovjeka. Sve su ovo dokazi da je Kur'an rije
Svevinjeg, Allaha , Onoga koji sve zna i koji je sve ni iz ega
stvorio. U jednom ajetu Allah o Kur'anu kae slijedee:

121

"A zato oni ne razmisle o Kur'anu? Da je on od nekog drugog, a ne

od Allaha, sigurno bi u njemu nali mnoge protivrjenosti." (EnNisa', 82)
Kao to u Kur'anu nema nikakve protivrjenosti, isto tako svi podaci
koji su navedeni u njemu svakim danom se i nauno potvruju, to,
takoer, predstavlja svojevrsnu ilustraciju i dokaz da je ova knjiga
jedna izuzetna mudiza. Dunost ovjeka je da se prihvati ove svete
Knjige, koja je objavljena od strane Allaha , i da je prihvati kao
jedinu vodilju kroz svoj ivot. Allah nam se u jednom ajetu obraa
slijedeom uputom:
"A ova Knjiga koju objavljujemo jeste blagoslovljena, zato je
slijedite i grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala." (El-An'am,
155)
A u drugim ajetima nam poruuje slijedee:
"...Istina dolazi od Gospodara vaeg, pa ko hoe - neka vjeruje, a ko
hoe - neka ne vjeruje!..."(El-Kahf, 29)
"...On (Kur'an) je pouka - pa ko hoe, pouit e se." ('Abasa,11-12)

122

KORITENA LITERATURA I IZVORI

1. Abdul Husejn Zarrinkub, O historiji islamske civilizacije,
Naunoistraivaki institut Ibn Sina Sarajevo, 2001.
2. Abdul Medid Aziz Ez-Zendani, Jednoa stvoritelja, Sarajevo
1997.
3. Ahmed Deedat, Kur'an najsavrenija mudiza, Sarajevo :
Starjeinstvo Islamske zajednice u SR Bosni i Hercegovini,
Hrvatskoj i Sloveniji, 1983
4. Ahmed Deedat, Kur'an ili Biblija - koja je od ovih knjiga
autentina Boija rije, Zenica : Emanet, 2005
5. Ahmed Smajlovi, Islamska trilogija Sa'ida Hawwe, veliko
nauno ostvarenje suvremen islamske misli, Islamska misao, mart
1980.g.,
6. Cener Taslaman, Kur'an nenadmani fenomen, Dobra knjiga,
Sarajevo, 2008.
7. Cener Taslaman, Veliki prasak, filozofija i Bog, Dobra knjiga,
Sarajevo, 2008.
8. Delil ebu el-Habba, Fauna u Kur'anu, asopis Islamska misao
mart 1980.g., str. 20.
9. Edin Tule, Kur'anski tretman stresa, Sarajevo : autor, 2011
10. Ejub Alagi, Priroda i Kur'an u krunom brojanom spektru,
Biha : Grafiar, 2012 (Biha : Grafiar)
11. Enes Kari, Kur'an sa prijevodom na bosanski jezik, Sarajevo :
Bosanska knjiga, 1994 (Ljubljana : Mladinska knjiga)
12. Esad Durakovi, Lutvo Kuri, Kur'an: sinteza estetskog i
matematikog, Sarajevo : Tugra, 2010 (Sarajevo: Bemust)
13. Es-sejid E-erif Er-Radi, Staza rjeitosti- Izreke, pisma i govori
Imama Alije, Islamska zajednica Zagreb 1994.g.
14. Faik Halid El-Ubejdi, Kur'an i kosmos, Bemust , Sarajevo,
20008.
15. Ferjad Husein, Terapija kroz Kur'an i hadis : (mjerodavni vodi
za razvoj linosti), Buim : Ilum, 2014
16. Fuad H. Meco, Kur'anski izazov modernoj nauci, Nefi Breza,
1990.g.
17. Grupa autora, Kur'an je istina : naunici pred Kur'anom, Teanj:
Planjax, 2003

18. Joachim Gnilka, Biblija i Kur'an : to ih povezuje, to razdvaja,

Zagreb : Kranska sadanjost, 2007
19. Hafiz Ibn Kesir, Mu'dize muhammeda, a.s., Ilum, Buim,
2007.g.
20. Harun Yahya, Kur'anske mudize, Bosanica print, Sarajevo,
2001.
21. Hiam al-Abdallah, Znanost i fenomeni Kur'ana, osvrt na
mu'dize Kur'ana, El-Kalem, Sarajevo
22. Jusuf el-Karadavi, Ibadet u islamu, Medlis IZ-e Konjic. Konjic
2002.g.
23. Jusuf Rami, Povodi objave Kur'ana, El-Kalem, Sarajevo 1990.g.
24. Kulenovi-Vobornik-Sliko, Fizika sa zbirkom zadataka,
Svjetlost - Sarajevo 1998.g. Str. 256.
25. Kur'an, preveo Besim Korkut, Sarajevo : Orijentalni institut, 1977
26. Kur'an asni, [preveli Muhammed Panda i Demaluddin
auevi ; tumaenja i biljeke Demaluddin auevi ;
redakturu prijevoda obavio Omer Mui ; generalna lektura i
stilizacija Alija Nametak, Zagreb : Stvarnost, 1989 (Zagreb :
Grafiki zavod Hrvatske)
27. Kur'an, preveo sa arapskog Hadi Ali Riza Karabeg, Mostar : [s.
n.], 1937 (Sarajevo : "Prosvjeta" J. Kari)
28. Malik Ibn Nebi, Kur'anski Fenomen, Starjeinstvo islamske
zajednice, Sarajevo 1989.II izdanje
29. Mahmud eltut, Komentar Kur'ani kerima, El-Kalem i Fakultet
islamskih nauka, Sarajevo, 2013.
30. Maurice Bucaille, Kur'an, Biblija i nauka, Sarajevo : "Svjetlost",
1978.
31. Mustafa Mahmud, Dijalog s prijateljem ateistom,El-Kalem,
Sarajevo 1991.g. IV izdanje.
32. Mustafa Mahmud , Kur'an : savremeni pokuaj razumijevanja,
Sarajevo:Starjeinstvo Islamske zajednice Bosne i Hercegovine,
Hrvatske i Slovenije, 1981
33. erif Kaf El-Gazal, Medicinski fenomen u Kur'anu, Dobra knjiga,
Sarajevo.
34. Mustafa Mlivo, Kur'an: prijevod Kur'ana, komentar, index,
Bugojno : Medlis Islamske zajednice, 2001
35. Mustafa Mlivo , Kur'an ispred nauke i civilizacije : egzegeza 250
kur'anskih ajeta, Bugojno: Medlis Islamske zajednice, 2001.
124

36. Osman Muhammad Neati, Kur'an i psihologija, Sarajevo: Dobra

knjiga, 2010 (Sarajevo: Bemust)
37. Safvet Halilovi, ta Kur'an kae o ovjeku : uvod u kur'ansku
antropologiju, Sarajevo: El-Kalem : Centar za napredne studije,
CNS, 2012 (Sarajevo: Dobra knjiga)
38. Sayid Mujtaba Rukni Musawi Lari: Islam i zapadna civilizacija,
Obzorja, Sarajevo 1998.g.
39. Sejjid Muhammed Husein Tabataba'i, Kur'an u islamu, Beograd:
Kulturni centar Islamske Republike Iran, 1991 (Sarajevo:
Osloboenje)
40. Stari zavjet, Kranska sadanjost, Zagreb 1988
41. Zakir Naik, Kur'an i nauka : podudarno ili ne?, Sarajevo:
Udruenje Etno urban, 2013
42. Zulfikar Resulovi: Marayam (Merjem) kao rije u Kur'anu,
Islamska misao br.127, god.1989, str.36.
Web stranice:
www.akos.ba
www.mullasadra.ba
www.minber.ba
www.dokazi.com

125

SADRAJ
Predgovor treem izdanju 3
Predgovor drugom izdanju 3
DIO PRVI
NAGOVJETAJI DOLASKA MUHAMMEDA, A.S., U
PRIJANJIM KNJIGAMA 7
MUHAMMED U INDIJSKIM SVETIM KNJIGAMA 21
POREENJE KURANA I BIBLIJE 23
UVOD U DRUGI DIO 27
Nunost postojanja nadnaravnosti 29
Vjeno udo (mudiza) 30
Kur'anski izazov 31
Razine kur'anskoga izazova 32
Dimenzije nadnaravnosti Kur'ana 34
Tematska jedinstvenost (povezanost u znaenju ajeta) 37
Nauna nadnaravnost 39
Zakonodavna nadnaravnost 41
Sveobuhvatnost islamskih propisa 43
DRUGI DIO
STVARANJE NEBA I ZEMLJE 45
STANJE KOSMOSA 51
MEUSOBNO RAZDVAJANJE "NEBESA I ZEMLJE" 53
SUNCE I MJESEC 55
KRETANJE NEBESKIH TIJELA 55
OBLIK ZEMLJE 57
OSIGURANI SVOD 59
ATMOSFERA 60
POVRATNO NEBO 63
PLANINE 64
STVARANJE U PAROVIMA 69
RELATIVNOST VREMENA 70
PRIMJERI IZ SURE EL-KEHF (PEINA) 74
NASTANAK KIE 77

VJETROVI KOJI OPLOUJU 81

OIVLJAVANJE ZAMRZLE ZEMLJE 82
NEMIJEANJE MORA 84
MORSKE TMINE I UNUTRANJI VALOVI 85
O OSJETILNIM DIJELOVIMA KOE 86
ELJEZO 88
MOZAK 88
MLIJEKO 89
PRITISAK 89
PRIMJER IZ SURE JUSUF 90
LJUDSKA PLUA SVJEDOE 91
PELE 91
MUICA 92
PAUKOVA MREA 93
OTISCI PRSTIJU 93
RAANJE 95
KORIST IDDETA (OBAVEZNI POSLIJEBRANI PRIEK) 103
PRIMJER IZ SURE MEJREM 104
KUR'ANSKO OBAVJETAVANJE O BUDUIM
DOGAAJIMA 105
POBJEDA BIZANTINACA 106
PONAVLJANJE RIJEI U KUR'ANU 109
POGOVOR 117
KORITENA LITERATURA I IZVORI 123

127