Вы находитесь на странице: 1из 5

?????????? ????????????

history, literary history, ethnoloslavnih vremena, to je bio poduhvat koji se gra


niio sa pravim podvigom. Ponovo je Carstvo, rasprostirui se na tri kontinenta, Evr
opi, Aziji i Africi, gordo i slavodobitno nosilo oreol svetske dr ave, i ponovo su v
elika osvajanja pretvorila Sredozemno more u rimsko jezero. Nikada kasnije, tokom pos
ojanja koje se produ ilo skoro itav jedan milenijum, Vizantija nije uspela da dosegne
toliku mo i postigne takav opseg.(...)
Neposredni svedok ovih burnih vre number of historical novels based on Procopius
' works (along with other sources) have been written, one of which, Count Belisa
rius, was written by poet and novelist Robert Graves in 1938. Procopius himself
appears as a minor character in Felix Dahn's A Struggle for Rome and in L. Sprag
ue de Camp's alternate history novel Lest Darkness Fall. The novel's main charac
ter, archaeologist Martin Padway, derives most of his knowledge of historical ev
ents from the Secret History.[23]
List of selected works[edit]
Procopii Caesariensis opera omnia. Edited by J. Haury; revised by G. Wirth. 3 vo
ls. Leipzig: Teubner, 1962 64. Greek text.
Procopius. Edited by H. B. Dewing. 7 vols. Loeb Classical Library. Cambridge, Ma
ss.: Harvard University Press and London, Hutchinson, 1914 40. Greek text and Engl
ish translation.
Procopius, The Secret History, translated by G. A. Williamson. Harmondsworth: Pe
nguin Books, 1966. A readable and accessible English translation of the Anecdota
. Recently re-issued by Penguin (2007) with an updated and livelier translation
by Peter Sarris, who has also provided a new commentary and notes.
Prokopios, The Secret History, translated by Anthony Kaldellis. Indianapolis: Ha
ckett Publishing, 2010. This edition includes related texts, an introductory ess
ay, notes, maps, a timeline, a guide to the main sources from the period and a g
uide to scholarship in English. The translator uses blunt and precise English pr
ose in order to adhere to the style of the original text.
asfd 6789
??????????/??
??????????? ????
?????????/??
?????????? II, ??????????? II ? ???????? I
??????? ? ????????
?????????
????????????? ?????????
????
??????????? ????
?????
??????? ?????? ??????
?????????/??
????????? (?), ?????? (?? 307. ?? 326.)
?????????
????? (?????????? ???), ???????????, ?????????? II, ??????????? II, ???????? I,
??????
?????????? ?????? (???. Constantinus Magnus; 27. ???????? ??? 272,[a] ???? 22. ?
??? 337, ??????????), ??? ?? ?????? ??? (324 337) ?????? ?? ???? ??? ?? ????? ???
?????????? ?????? ???? ?? ????????? ??? ???????? ????????. ? ????? ??????, ????

?? ???? ??????????? ????????, ?? ??? ? ?????? ?? ?????? ????, ??????????? ??????


????? ??????? ??????? ?????? ????????????? ???????? (???? ??? ? ?????); ? ?????
?????? ??????? ?? ???? ????? ????
??????????????, ?????????? ???? ???????? ?????
?? ?? ?????? ???? ????? ???? ???? ? ???????? ?????????? ? 5. ????.[1]
????? ????? ?? ??????? ??????? ???????????? ?? ???? ?????????? ??????????, ?????
??, ?????????, ?????????? ?????????, ???? ? ?????? ???????. ?? ?? ??????? ???? ?
??????. ? ????? ????, ??? ? ? ?????? ?????? ????? ? ? ?????????????? ??? ????? ?
?? ???????? ?????: ????? ?? ?????, ????? ????????? ?? ?????????? ??????????? ???
??????, ??????? ???????????? ???? ??????? ?? ???? ?? ?????? ?????, ????????, ???
????, ?????? ??????? ? ??????????? ???????? ????????. ?? ?????????? ????? ???? ?
???? ????? ? ???????? ?? ?????? ?????? ???? ????????? ??????? ?? ?????????? ????
??? ?? ??????????? ??? ???????? ? ??????? ???????, ??? ?? ? ?????? ?? ?? ?? ?? ?
????? ??? ????? ?????????? ?? ??? ??????.[1]

??????? [??????]
1 ?????? ?? ???????????
2 ???????
Doprinosi vizantologiji i medievistici[uredi]
U vreme kada Ransiman zapoinje svoje aktivno prouavanje vizantijske civilizacije,
vizantologija je u Engleskoj jo bila u poecima i optereena Gibonovim tezama o istor
iji Vizantije kao trijumfu varvarstva i religije .[2] Zajedno sa Bjurijem, Bejnsom
i Milerom doprinosi razvoju moderne vizantologije u Engleskoj, li ene ukorenjenih
Gibonovih predrasuda.
Ransiman je dugogodi nje prouavanje Krsta kih pohoda pretoio u tri obimne knjige A Hist
ory of the Crusades . U njima on daje novu sliku krsta kih vojni. Za razliku od do t
ada prilino romantino uvre enog prikazivanja krsta a, Ransiman navedenim pohodima pris
tupa mnogo kritinije. On ocenjuje Krsta ke vojne kao trijumf varvarizma i sujeverja [3
], i tu koristi rei sline Gibonovim o Vizantiji.
Ransiman je dao i znaajan doprinos crkvenoj istoriji svojim studijama o Velikom r
askolu iz 1054. godine.
sdfas 4ut an encyclopedia is a stub. You can help Wikipedia by expanding it.

Flag of SerbiaHourglass icon This article related to Serbian history is a stub


. You can help Wikipedia by expanding it.

Categories: Encyclopedias of history


Encyclopedias of culture and ethnicity
1997 books
Historiography of Serbia
Encyclopedia stubs

Serbian history stubs

Navigation menu

Create account
Log in

Article
Talk

Read
Edit
View history

Main page
Contents
Featured content
Current events
Random article
Donate to Wikipedia
Wikipedia store
Interaction
Help
About Wikipedia
Community portal
Recent changes
Contact page
Tools
What links here
Related changes
Upload file
Special pages
Permanent link
Page information
Wikidata item
Cite this page
Print/export
Create a book
Download as PDF
Printable version
Languages
?????? / srpski
Edit links
This page was last modified on 19 December 2013, at 04:26.
Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License; add
itional terms may apply. By using this site, you agree to the Terms of Use and P
rivacy Policy. Wikipedia is a registered trademark of the Wikimedia Foundation, I
nc., a non-profit organization.
Privacy policy
About Wikipedia
Disclaimers
Contact Wikipedia
Developers
Mobile view
Wikimedia Foundation
Powered by MediaWiki
sdf 456
Izdava: Knowledge

Knjiga namenjena strunjacima i ljubiteljima zainteresovanim za srpsku pro lost. Vi e


od osam stotina lanaka rasporeenih azbunim redom daju obave tenja o daleko veem broju
predmeta (preko 1200) iz svih oblasti ivota.
lanci Leksikona grade pozornicu na kojoj se odigrava drama istorijskih zbivanja i
promena. Pred itaocima su saznanja o irokom krugu pojava, ustanova, objekata, kon
cepata, termina, kojima se u standardnim istorijskim delima ne mo e posvetiti puna
pa nja.
U nastojanju da svestrano osvetli uslove ivota kod Srba u srednjem veku, Leksiko
n prelazi granice pojedinih naunih disciplina i obrauje sa gledi ta celine ovekov amb
ijent, orua i pribore kojima se slu io, tehnika
P physics.svg Ovaj lanak vezan za nauku je u zaetku. Mo ete pomoi Vikipediji, tako to
ete ga pro iriti
sfas 34

Вам также может понравиться