Muslimanski Doprinos Svjetskoj Civilizaciji - Grupa Autora

Naslov izvornika:
M. Basheer Ahmed, Syed A. Ahsani i Dilnawaz A. Siddiqui, urednici

Muslim Contributions to World Civilization
International Institute of Islamic Thought, Herndon, USA,
The Association of Muslim Social Scientist, USA, 1426AH / 2005.
S engleskog preveli: Anisa Lojo-Bari, Aid Smaji, Ahmet Alibai

Izdavai:
El-Kalem izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH
www.elkalem.com
CNS Centar za napredne studije
www.cns.ba
Za izdavae:

Selim Jarko
Ahmet Alibai
Urednik:
Mustafa Prljaa
Redaktor:
Dr. Murat Dizdarevi
Tehniki urednik:
Ismail Ahmetagi
Lektor:
Aida Krzi
Dizajn:
Tarik Jesenkovi
tampa:
BEMUST, Sarajevo
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-67:008]
MUSLIMANSKI doprinos svjetskoj civilizaciji /
uredili M. Basheer Ahmed, Syed A. Ahsani, Dilnawaz
A. Siddiqui ; s engleskog preveli Anisa
Lojo-Bari, Aid Smaji, Ahmet Alibai. - Sarajevo
: El-Kalem : CNS, Centar za napredne studije,
2010. - 208 str. : graf. prikazi ; 22 cm. (Savremena islamska misao)
Prijevod djela: Muslim contribution to world
civilization. - Bibliografske i druge biljeke uz
tekst
ISBN 978-9958-23-254-1
1. M. Basheer, Ahmed 2. Ahsani, Syed A. 3.
Siddiqui, Dilnawaz A.
COBISS.BH-ID 17871110
Prve strane Muslimanski doprinos.indd 2
23.2.2010 14:06:41
MUSLIMANSKI
DOPRINOS
SVJETSKOJ CIVILIZACIJI
Uredili:
M. Basheer Ahmed
Syed A. Ahsani
Dilnawaz A. Siddiqui
S engleskog preveli:
Anisa Lojo-Bari, Aid Smaji i Ahmet Alibai
Sarajevo, 1431. / 2010. godine
Prve strane Muslimanski doprinos.indd 3
23.2.2010 14:06:41
Ova publikacija je realizirana u saradnji sa

Centrom za meukulturno razumijevanje Horizonti iz Crne Gore
Izdanje ove knjige je realizirano zahvaljujui podrci

Meunarodnog instituta za islamsku misao (IIIT)
International Institute of Islamic Thought
Herndon, Virginia & London
SADRAJ
PREDGOVOR........................................................................................... 7
UVOD......................................................................................................... 9
PROLOG.................................................................................................. 19
1. TA JE ZAPAD NAUIO OD ISLAMSKE CIVILIZACIJE.......... 25
Abdulhamid Ebu Sulejman
Predsjednik Meunarodnog instituta za islamsku misao
2. PREVAZILAENJE VJERSKO-SEKULARNE
PODJELE: DOPRINOS ISLAMA CIVILIZACIJI.......................... 31
Louay M. Safi
Direktor ISNA Centra za obuku lidera
3. EL-MAVERDIJEV POLITIKI MODEL:
PRINCIPI ISLAMSKOG POLITIKOG SISTEMA...................... 57
Syed A. Ahsani
Bivi pakistanski ambasador
4. INTELEKTUALNA HISTORIJA
EVRO-AMERIKOG PRAVA I ISLAMSKA ALTERNATIVA.... 79
Peter M. Wright
Advokat u Pittsburghu, Pensilvanija, SAD
5. SREDNJOISTONO
PORIJEKLO MODERNIH ZNANOSTI....................................... 101
Profesor emeritus za komunikacije, Clarion univerzitet u Pensilvaniji
5
Muslimanski doprinos Z.indd 5
23.2.2010 14:01:21
Sadraj
6. DOPRINOS MUSLIMANSKIH LJEKARA I DRUGIH

UENJAKA U PERIODU OD 700. DO 1600. GOD.N.E........... 125
M. Basheer Ahmed
Bivi profesor psihijatrije, Univerzitet u Dalasu, Teksas
7. MOGUNOST PROVOENJA ISLAMSKOG
EKONOMSKOG SISTEMA U MODERNOJ EKONOMIJI....... 153
Mohammad Sharif
Profesor ekonomije, Univerzitet Rhode Island u Kingstonu, SAD
8. ISLAMSKE FINANSIJSKE INSTITUCIJE U SJEDINJENIM
AMERIKIM DRAVAMA: ODRIVOST I PERSPEKTIVE.... 179
Abdelhameed M. Bashir
Profesor ekonomije, Univerzitet u Luizijani
9. KUDA DALJE?
MUSLIMANSKI DOPRINOS
CIVILIZACIJI: PREDZNAK TREE RENESANSE................... 193
Syed Ali Ahsani
23.2.2010 14:01:22
PREDGOVOR
Meunarodni institut za islamsku misao u saradnji sa
Udruenjem muslimanskih uenjaka drutvenih nauka s
velikim zadovoljstvom predstavlja ovo djelo koje obrauje
intelektualnu ostavtinu islama svjetskoj civilizaciji.
Sjajan doprinos islama nauci, umjetnosti i kulturi
predstavlja neprolazno i dragocjeno naslijee koje treba
sauvati za budue generacije. Velika postignua muslimanskih
naunika su rijetko, ako su ikada, priznata u formalnom
obrazovanju, a njihov identitet, porijeklo i utjecaj su i danas
nepoznati. Cilj ovog djela jeste da itaoce ukratko upozna s
intelektualnom historijom muslimana i doprinosom kojeg su
eminentni muslimanski strunjaci dali u nekim poljima nauke
kao to su: osnovna i primijenjena fizika i biologija, medicina,
pravna i politika teorija i praksa, ekonomski i finansijski
koncepti, modeli i institucije itd. Doprinos muslimana drugim
poljima, kao to su: jezik i knjievnost, likovna umjetnost i
arhitektura, nije ovdje obraen i zahtijeva posebnu studiju.
Bolje razumijevanje, dijeljenje i priznanje naeg zajednikog
ljudskog naslijea jeste neophodno da bi se civilizacija ouvala.
Uzevi u obzir danas iroko rasprostranjene negativne stereotipe
i vjetaki izvedeno nerazumijevanje islama i muslimana,
objavljivanje radova na temu Muslimanski doprinos svjetskoj
civilizaciji je od vitalnog znaaja za ispravljanje uinjene
nepravde i uspostavu historijske istine.
7
23.2.2010 14:01:22
Predgovor
Meunarodni institut za islamsku misao, osnovan 1981.

godine, glavni je centar koji podupire iskrene i ozbiljne
naune napore zasnovane na islamskoj viziji, vrijednostima
i principima. Njihovi istraivaki programi, seminari i
konferencije tokom posljednje dvadeset etiri godine su
rezultirali objavljivanjem vie od dvjesto pedeset naslova na
engleskom i arapskom jeziku, od kojih su mnogi prevedeni na
nekoliko drugih jezika.
Udruenje muslimanskih uenjaka drutvenih nauka u
Sjedinjenim Amerikim Dravama (AMSS USA) osnovano je
1972. godine s ciljem da se osigura forum kroz koji je mogue
promovirati islamske stavove u razliitim akademskim
disciplinama. Aktivnosti ovog udruenja zasnovane su na
ubjeenju da je razvoj islamske misli od vitalnog znaaja
za prosperitet islamskog svijeta i kontinuitet islamskog
intelektualnog naslijea. Nakon razvoja udruenja u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, veliki broj slinih udruenja osnovano
je i u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemakoj i Indiji.
elimo uputiti izraze zahvalnosti dr. Dilnawazu A.
Siddiquiju koji je usko saraivao s nama kroz razliite faze izrade
ove knjige. Takoer se elimo zahvaliti timu za urednitvo i
izradu u Londonskom uredu te onima koji su na direktan i
indirektan nain uestvovali u zavravanju ovog djela: Hagga
Abugideiriju, Lindi Barto, Sylviji Hunt, Shiraz Khanu, Maryam
Mahmood, Sohailu Nakhodi i Riyadu al-Yamaniju. Neka Bog
nagradi njih, autore i izdavae za sve napore koje su uloili.
Rebi'u-l-ahir 1426.
ANAS AL-SHAIKH-ALI
Juni 2005. godine.
Akademski savjetnik

Meunarodni institut za islamsku

misao, Londonski ured, Velika Britanija
8
23.2.2010 14:01:22
UVOD
Osnovni cilj ovog djela jeste da itaocima prui kratak
uvid u intelektualnu historiju muslimana i njihov doprinos
civilizaciji. Sama civilizacija se razvila mnogo prije devetnaestog
stoljea, a mnogi narodi, jo od pamtivijeka, svaki na sebi
svojstven nain, doprinose njenom razvoju. Ova knjiga istie
doprinos koji su muslimanski uenjaci dali razliitim poljima
ljudskog djelovanja, ukljuujui nauku, tehnologiju, filozofiju i
politike i drutvene nauke od 700. do 1500. godine nove ere.
Ova dostignua su dovela do uspostavljanja vrstih temelja
napretku na Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i paniji, u
konanici dovodei do evropske renesanse sredinom drugog
milenija i kasnije. Bolje razumijevanje, dijeljenje i priznanje
naeg zajednikog ljudskog naslijea jeste neophodno da bi se
civilizacija odrala.
S obzirom na danas iroko rasprostranjene negativne
stereotipe i medijima izazvano nerazumijevanje islama i
muslimana, objavljivanje djela na temu Doprinos muslimana
svjetskoj civilizaciji je od vitalnog znaaja za ispravljanje
uinjene nepravde i vraanja iskrivljene historijske istine.
Opeprihvaena zapadnjaka historija koja se bavi napretkom
nauke priznaje rad grkih i rimskih naunika do otprilike
300. godine nove ere, a onda glatko prelazi na 1500. godinu
nove ere, period evropske renesanse, vrlo turo spominjui
zapanjujui i dalekoseni drutveni, politiki i nauni razvoj
9
23.2.2010 14:01:22
M. Basheer Ahmed
koji se desio u periodu od osmog do esnaestog stoljea nove

ere. Historiar Morowitz ovaj fenomen opisuje kao "crnu
rupu historije". "Stjee se dojam da se renesansa kao feniks
digla iz pepela, tinjajui od klasinog doba Grke i Rima cijeli
milenijum."1 Ovo je mit koji daje potpuno iskrivljenu sliku
historije. Adekvatno poznavanje doprinosa islama i muslimana
civilizaciji olakava suprotstavljanje savremenom, na Zapadu
iroko rasprostranjenom lanom imidu muslimana kao
nasilnih, barbarskih i anticivilizacijskih ljudi. Razumjeti
raskonu i velianstvenu kulturu muslimanskog "zlatnog doba"
znai razumjeti pozitivnu ulogu koju su muslimani imali i
stvarno imaju i dalje u razvoju naprednog ljudskog drutva.
Na vrhuncu perioda islamskog napretka, od 700. do
1500. g. nove ere, svijet je bio svjedokom ogromnog razvoja
umjetnosti i nauke. Muslimanski uenjaci su, kao rezultat
ubrzanog irenja islamske imperije, naslijedili znanje od svih
drugih velikih civilizacija: staroegipatske, babilonske, grke,
perzijske i indijske. Halife i naunici su uinili ogromne napore
da ove izvore prevedu na arapski jezik. Na taj nain su mnoge
znaajne naune i filozofske studije sauvane od nestajanja.
Muslimanski uenjaci su ne samo usvojili i sauvali drevna
znanja ve izradili i vlastita kritika opaanja i istraivanja,
dajui tako znaajan doprinos na poljima filozofije, astronomije,
historije, matematike, hemije, medicinskih i mnogih drugih
nauka.
Na nama, muslimanskim intelektualcima, lei odgovornost
da istraimo i objavimo ove originalne radove i to dalje
rairimo ostavtinu ovih velikana svoga vremena, kako ih
1
H.J. Morowitz , "History's Black Hole", Hospital Practice (May 1992), str.
25-31
10
23.2.2010 14:01:22
Uvod
svijet ne bi zaboravio, kako bi ih priznao i poeo potovati

njihov doprinos nauci, znanju i civilizaciji. Izradi ovog djela
doprinijela je i nekolicina poznatih naunika i strunjaka
iz ove oblasti koji su analizirali razliite aspekte doprinosa
muslimanskih uenjaka ljudskoj civilizaciji. Knjiga obuhvata
irok spektar oblasti, ukljuujui: politiki sistem, drutvene
i humanistike nauke, pravo, medicinske nauke, te naroito
utjecaj islama na Zapad.
Abdulhamid Ebu Sulejman rjeito naglaava znaajan
utjecaj kojeg su islam i kranstvo, dvije najvee religije
ibrahimovske tradicije, ostavili na ljudsku civilizaciju. U
dananjem vremenu, kada svijet sve vie slii na globalno selo,
razumijevanje zajednikih korijena svih vjerskih zajednica,
naroito dvije najvee, je krajnje nuno za vraanje ovjeanstva
iskonskim osnovama. Da bi se ovaj cilj postigao, neophodno
je da se prihvatimo posla i rijeimo probleme koje je kreirala
iskrivljena i promjenljiva historija. Boljim razumijevanjem
doprinosa kojeg su mnogobrojni uenjaci i sljedbenici ovih
velikih religija dali kroz historiju mogue je postii prijeko
potrebnu harmoniju meu kulturama. Mir i pravdu na
globalnom nivou moemo ostvariti priznavi njihovu odanost
iskonskim duhovnim, moralnim i etikim vrijednostima i
ugledavi se na ono to su nam ostavili.
Syed Ahsani u svom lanku daje kratak opis islamskog
politikog sistema s posebnim osvrtom na El-Maverdijev
model. Bavei se zapadnjakom dominacijom muslimanskim
zemljama, islamski naunici su na tri naina reagirali na
komparativne politike sisteme. Apologete se zauzimaju za
usvajanje zapadnjakog modela demokracije, a tradicionalisti,
s druge strane, smatraju da bi ovakav pristup doveo do
11
23.2.2010 14:01:22
M. Basheer Ahmed
sekularizacije koja ugroava islamske vrijednosti. Najzad,

sljedbenici umjerene struje preferiraju srednji put smatrajui
da je potrebno iskoristiti zapadnjako uenje istovremeno se
pridravajui osnovnih naela erijata.
Ove podjele nisu nove, one su postojale i u vrijeme
Abbasija kada su racionalisti mu'tezilije dali primat razumu.
Uspon filozofije u vrijeme vladavine halife El-Me'muna
izazvao je strah kod vjerskih uenjaka da bi racionalistiko
tumaenje moglo ugroziti Objavu, to je dovelo do pojave
dvije struje: ehlu-l-hadis, odnosno tradicionalista, koji su
potuno odbacivali razum, i e'arija, koji su ga ograniavali da
bi Objavu sauvali od odbacivanja. Muslimanski intelektualac
Maverdi je kritizirao ustaljenu praksu da je erijat (islamsko
pravo) sam po sebi dovoljno mjerilo pravde. Njegov najvei
doprinos bilo je uvoenje koncepta politike pravde u erijat.
U poglavlju pod nazivom "Srednjoistonjako porijeklo
moderne nauke", Dilnawaz A. Siddiqui traga za korijenima
eksplozije znanja koja se desila u itavom muslimanskom
svijetu u periodu od kraja vladavine Emevija, preko doba
Abbasija do petnaestog stoljea. On ovaj fenomen bez
presedana pripisuje Boijoj naredbi sadranoj u Kur'anu da
svi muslimani i muslimanke trebaju izuavati knjige, to jest
Kur'an, i univerzum, meusobno ih uvaavajui. Drugim
rijeima, dunost pojedinca jeste da kontinuirano usavrava
razumijevanje svega to je Bog stvorio. Stalna svijest o ovoj
obavezi omoguila je muslimanima da naprave balans izmeu
racija i Objave. Slijedei islamski princip monogeneze, oni su
se uspjeli okoristiti mudrou svih vremena i kreirati drutveni
poredak kojeg karakterizira otvoren pristup znanju na svim
nivoima, za sve ljude, bez obzira na spol, rasu, etniku i religijsku
12
23.2.2010 14:01:22
Uvod
pripadnost ili porijeklo. U ovakvom ambijentu drutvenog

jedinstva rodio se i rairio duh meusobnog bratstva, koji je
doveo do kreativnih i inovativnih naina uenja, meu kojima
je i metod promatranja, a na taj nain i do razvoja razliitih
naunih disciplina. U navedenom poglavlju, Siddiqui opisuje
doprinos muslimana humanistikim naukama, matematici,
osnovnim i primijenjenim prirodnim i drutvenim naukama
te iznosi tabelarni prikaz imena, datuma i znaajnih radova
najvanijih muslimanskih uenjaka u periodu od osam
stoljea.
U estom poglavlju, pod nazivom "Doprinos ljekara i
drugih muslimanskih naunika u periodu od 700. do 1600.
godine nove ere", M. Basheer Ahmed istie da su u ovom
periodu muslimanski naunici bili na vrhuncu naunog
razvoja. Budui da su bili vodei u znanju, oni su izvrili
ogroman utjecaj na historiju ljudskog roda. On istie da su
njihova djela izuzetno kvalitetna i da su ih krasila obiljeja dobre
nauke: eksperiment, promatranje, racionalnost, objektivnost
i profesionalizam. U njima nije bilo konflikta izmeu vjere i
nauke, koji je pratio kranski svijet sve do sekularizacije koja
je odvojila uenja naunika od crkvene dogme. Muslimanska
nauna ostavtina postavila je temelje napretku nauke i
tehnologije u Evropi u drugom mileniju. Evropa je do tada
amila u onome to se danas zove "mrano doba" i moe se
bez imalo pretjerivanja rei da je susret Evrope s muslimanima
i muslimanskom civilizacijom pokrenuo evropsku renesansu.
Sve do 1600. godine radovi muslimanskih naunika su na
mnogim evropskim univerzitetima koriteni kao udbenici.
Arapski tekstovi su prevoeni na latinski i druge evropske
jezike. Iraki, sirijski, egipatski, panski, iranski, kordobski,
13
23.2.2010 14:01:22
M. Basheer Ahmed
kairski i drugi univerziteti postali su glavni nastavni centri

svijeta u koje su na studij pristizali studenti iz cijele Evrope.
Enciklopedijski radovi slavnih ljekara, kao to su Er-Razi
(Rhazes) i Ibn Sina (Avicenna) su sve do esnasetog stoljea
izuavani na evropskim univerzitetima. Kako pie historiar
Briffault: "Ono to mi zovemo naukom javilo se kao rezultat
novih metoda eksperimenta, promatranja i mjerenja koje su
muslimani donijeli u Evropu. Moderna nauka se zasniva na
velianstvenom doprinosu islamske civilizacije."2 Ahmed
ukratko opisuje rad nekoliko ljekara iz tog perioda.
Louay M. Safi, intelektualac koji je imao priliku iskusiti
i muslimansku i nemuslimanske kulture, u drugom poglavlju
"Prevazilaenje podjele na religijsko i sekularno: Doprinos
islama civilizaciji" istie da je budunost ljudske civilizacije
direktno povezana s mogunou da uimo iz historijskog
iskustva i islamske i zapadne civilizacije. On kae:
Iako se ini da su islamska i zapadna civilizacija
u domenu strukture i organizacije meusobno dosta
udaljene, izgleda da obje dijele odanost univerzalnim
vrijednostima drutvene pravde, jednakosti, opeg
blagostanja, drutvene dobrobiti, politikog uea,
religijskih sloboda i mnotva drugih principa
i vrijednosti. Zapadna civilizacija je usavrila
strukturne elemente drutvenog ivota kako bi
omoguila bolju integraciju navedenih vrijednosti
u drutvenu organizaciju. Ipak, uspjesi Zapada su
ostvareni prevazilaenjem dvije, za Zapad specifine
2
Robert Briffault, The making of Humanity (1938); u: Islamic Science in the

Medieval Muslim World (Pakistan: Khawarizmi Science Society website,
November 2001).
14
23.2.2010 14:01:22
Uvod
sile: feudalizam i organiziranu religiju. Ova injenica

doprinijela je postepenom propadanju moralne
osnove na kojoj je zasnovana zapadna renesansa.
Prosvijetljena religioznost... politiki poredak zasnovan
na islamskim normama, s modernim sekularistikim
porecima dijeli elju za osloboenjem politikog tijela
od uskih politikih i kulturalnih interpretacija. Za
razliku od sekularistikih, islamski politiki poredak
podrava jaanje moralnih vrijednosti u skladu sa
sveobuhvatnim planom moralne autonomije.
U etvrtom poglavlju, "Intelektualna historija evropskoamerikog prava i islamska alternativa", Peter M. Wright poredi
i suprotstavlja savremene pravne sisteme koji prevladavaju
u Evropi, Sjevernoj i Junoj Americi i bivim evropskim
kolonijama s principima islamskog erijatskog prava. On
tvrdi da su se zapadni pravni sistemi "razvili u specifinim
historijskim kontekstima i kulturnim miljeima. Oni ipak dijele
neke zajednike pretpostavke koje su rijetko jasno izraene ili
podvrgnute kritikom ispitivanju." Wrightovo poglavlje moe
biti poetak procesa artikuliranja tih zajednikih pretpostavki
aktuelnih evropskih pravnih struktura. To je "pokuaj da se
one na konstruktivan nain angairaju kroz komparativno
prouavanje suparnikog pravnog sistema kao to je onaj koji
se moe nai u prihvaenim principima islamskog erijata."
U sedmom poglavlju Mohammed Sharif razmatra
"Izvodljivost islamskog ekonomskog sistema u modernoj
ekonomiji". On istie da je savremeni ekonomski sistem postao
vrlo sloen i da se nastavlja jo vie uslonjavati, do te mjere
da su njegovi problemi postali skoro nerjeivi. Navodi da je
uzrok tome injenica da ovaj sistem porie jedan veoma bitan
15
23.2.2010 14:01:22
M. Basheer Ahmed
aspekt ovjekovog ivota duu (duh) i da se tei cijeli sistem

usmjeriti ka surovoj konkurenciji kako bi se ostvarilo to vie
materijalne koristi i moi. Savremeno sekularno drutvo stvara
mnogo problema a potpuno je nesposobno da se s njima nosi.
Jedino to radi jeste da donosi sve vie i vie zakona kojima se
strogo kanjava njihovo naruavanje, ali bez koristi: privlanost
bogatstva i moi je prevelika da bi pojedince eljne uspjeha
na materijalnom planu odvratila od krenja zakona. S druge
strane, islamski sistem je jednostavan i dovoljno jasan da ga svi
mogu razumjeti. Osim toga, osobenost islama kao duhovnog
vodia je dovoljno jaka da uini da se ovjeanstvo povinuje
njegovim opekorisnim boanskim nalozima. Islamski
sistem prilagoava drutvo kreiranju i odravanju sredine
za materijalno i duhovno uzdignue svih njegovih lanova.
Ukoliko se primijeni, on moe uspjeno otkloniti probleme
sloene savremene ekonomije na jasan i jednostavan nain i
dovesti do ekonomskog razvoja, umjesto rasta.
Abdulhamed M. Basheer u poglavlju pod nazivom
"Islamske finansijske institucije u Sjedinjenim Amerikim
Dravama: odrivost i perspektive" nastavlja obraivati temu
islamskog ekonomskog sistema. Islam je prva religija koja je
uvela beskamatni sistem posuivanja. Islamski finansijski
sistem, zasnovan na ueu i podjeli rizika, nudi uinkovit
lijek za razrjeenje svjetske dunike krize. Islamski modeli
finansiranja zahtijevaju od zajmodavca da uestvuje u podjeli
rizika investiranja. Dakle, islamsko finansiranje podrava
aktivno uee i podrazumijeva da posueni novac ne nosi
zaradu. Oekuje se da sistem podjele rizika smanji mogunost
nastanka finansijskih kriza i bude nepristrasan i pravian. Na
ovaj nain se muslimani podstiu na potivanje islamskih
16
23.2.2010 14:01:22
Uvod
principa i izbjegavanje rada s kamatom jer velika patnja eka

one koji se bave zelenatvom. Stoga je za muslimane na Zapadu
uope, a naroito one u Sjedinjenim Dravama, neophodno
da uspostave finansijske institucije koje e im omoguiti
beskamatno finansiranje.
Mnogobrojni faktori su doveli do neuspjeha u naunom
napretku u muslimanskom svijetu. Meu njih spadaju invazija
Mongola na Bagdad, krstaa na Siriju i Palestinu, te gubitak
muslimanske panije, to je dovelo do zatvaranja uvenih
svjetskih obrazovnih i istraivakih centara. Zatim, razvijena su
dva paralelna obrazovna sistema: erijat, nauavanje islamskog
prava i el-'ulumu-l-'aklijje, prirodne nauke i tehnologija.
Medaris (jednina: medrese), nove kole koje su nastale kao
rezultat spomenutog procesa obeshrabrile su prouavanje
nauke i tehnologije i fokusirale se iskljuivo na teologiju te
duhovne i obredne aspekte islama. Ovo su bili osnovni razlozi
zbog kojih su nove muslimanske generacije bile nemotivirane
za stjecanje novih znanja i sprovoenje naunih istraivanja.
Vjerski fanatizam, uski pogledi i manjak tolerancije rezultirali
su znatno manjim napretkom u ovom podruju.
Nauka ne pripada odreenoj etnikoj ili vjerskoj grupi.
Ona je evolutivan proces koji e i dalje napredovati podstaknut
doprinosom razliitih rasa i grupa. Nadamo se da e ova knjiga
postati izvor nadahnua za sve muslimane, naroito mlade,
da ostave vlastiti nauni doprinos u historiji i razvoju ljudske
civilizacije.
M. BASHEER AHMED
17
23.2.2010 14:01:22
18
23.2.2010 14:01:22
PROLOG
Historija napretka nauke u Evropi i Sjedinjenim Dravama
priznanje rad grkih i rimskih naunika do perioda oko 300.
godine nove ere, a zatim se nastavlja 1500. godine nove ere
poetkom renesanse. Drutveni, politiki i nauni razvoj tokom
perioda od 300. do 1500. godine n.e. se jako malo spominje.
Morowitz ovaj fenomen opisuje kao "crnu rupu historije",
navodei da se renesansa kao "feniks" digla iz "pepela" u kojem
je tinjala cijeli milenijum od "klasinog doba Grke i Rima".3
U stvarnosti, na vrhuncu perioda islamskog napretka, od
700. do 1500. g. nove ere, svijet je bio svjedokom ogromnog
razvoja umjetnosti i nauke. Muslimanski naunici su uili
iz naunih radova Grka i Rimljana koje su, prevodei ih na
arapski jezik, sauvali od gubitka i nestajanja. Oni su ove
radove takoer kritizirali i unaprijedili, a zatim ih ostavili
buduim generacijama, te na taj nain olakali uvoenje
evropske renesanse. Evropa je bila u kritinom stanju, poto
je sav nauni, medicinski i akademski rad tokom perioda od
hiljadu godina bio praktino obustavljen. Jedan od osnovnih
uzroka ove stagnacije bilo je antiintelektualizam crkvene
dogme. Tokom ovog perioda, veina radova grkih i nekih
rimskih naunika bila je skrivana. Kranski fundamentalisti
su 390. godine n.e zapalili veliku Aleksandrijsku biblioteku to
3
H.J. Morowitz , "History's Black Hole", Hospital Practice (May 1992), str.
25-31
19
23.2.2010 14:01:22
Prolog
je rezultiralo gubitkom ogromne koliine naslijea iz klasinog

perioda.
Muslimanski naunici nisu samo udahnuli novi ivot u
ove radove, ve su napravili vlastita zapaanja i istraivanja
dajui tako ovoj ostavtini znaajan nauni doprinos na
poljima filozofije, astronomije, historije, matematike, hemije
i medicine. Doprinos muslimanskih naunika pokazuje visok
kvalitet naunog napretka koji je vladao u muslimanskom
svijetu. Njihov originalni istraivaki rad i briljantni doprinos
su dokaz da se filozofija, nauke i teologija mogu uskladiti u
jedinstvenu cjelinu i da islam negira svako neslaganje izmeu
vjere i nauke.
Da samemo: Arapski muslimani su prenijeli nulu iz
Indije ostatku svijeta; Leonardo da Vinci je prouavao arapski
numeriki sistem i prenio ga u Evropu; El-Havarizmi je u
devetom stoljeu izmislio algoritam, a Ebu el-Vefa razvio
trigonometriju. Ibn el-Hejsem je razvio optiku dokazujui
da zrake prelaze od objekta promatranja u oko, a pisao je i
o optikim varkama, binokularnom vidu, fatamorganama,
dugi i oreolima. Dabir ibn Hajjan je u osmom stoljeu prvi
napravio sumpornu kiselinu i sainio klasifikaciju hemijskih
elemenata. U devetom stoljeu muslimani su prenijeli i proirili
tehnologiju proizvodnje papira po Srednjem istoku i Evropi,
to je dovelo do ekspanzije u izdavanju knjiga. Muslimanskom
nauniku Ibn Haldunu se pripisuje da je postavio temelje
sociologiji. El-Idrisi, koji je ivio na Siciliji, izradio je knjigu
o srednjovjekovnoj historiji i geografiji Evrope izradivi 70
karata svijeta. El-Biruni i Ibn Batuta bili su poznati putopisci
i historiari, iji se nauni radovi i danas cijene kao pionirski
doprinos razvoju historije i geografije.
20
23.2.2010 14:01:22
Prolog
Najbolje islamske bolnice bile su nekoliko stoljea

ispred evropskih. Veliki utjecaj muslimani su ostavili i na
polju nastavnih metoda u obrazovanju. Mnoge medicinske
obrazovne institucije, od onih u Saleranu do Sira Williama
Oslera na kraju devetnaestog stoljea u kanadskim, britanskim
i amerikim kolama, vie puta su preuzimale arapsku praksu
voenja studenata medicine u obilazak odjela u bolnicama
koje su bile u sklopu medicinskih kola. Arapske obrazovne
metode su i danas dio obrazovnog sistema u medicinskim
kolama na Zapadu.
Ibn el-Nefs el-Kari iz Damaska nacrtao je i objasnio
krvotok, tri stoljea prije nego to je William Harvey uinio
isto. Er-Razi je uoio razliku izmeu malih i velikih boginja,
a Et-Taberi otkrio da je tuberkuloza zarazna. U paniji je EzZehravi izumio hirurke instrumente, otklanjao mrene na oku
i usavrio mnoge hirurke procedure. Ibn Zuhr je prvi poeo
ivati rane svilenim koncem.
Muslimanski ljekari su najtrajniji doprinos ostavili u
farmakologiji. Ne samo da su otkrili mnoge lijekove na biljnoj
bazi ve su i usavrili tehnike hemijske ekstrakcije koje i danas
poznajemo, kao to su: filtracija, destilacija i kristalizacija. U
sedamnaestom stoljeu u Engleskoj, veliko djelo u kojem su
sistematizirani lijekovi, Pharmacopoeia Londonskog ljekarskog
fakulteta (1618) je ilustrirano portretima nekoliko velikih
naunika meu kojima su Hipokrit, Galen, Avicena (Ibn Sina)
i Mesu (Ibn Zekerijja bin Mesavejh).
Muslimanski ljekari su na sebe preuzeli i izvrili izuzetno
vaan zadatak izrade prvih klasinih medicinskih udbenika,
na nain koji bi i danas bio prepoznatljiv studentima medicine.
Ovi udbenici bili su bazirani na originalnim radovima Grka
21
23.2.2010 14:01:22
Prolog
i na novim naunim podacima koje su prikupili muslimanski

ljekari. Najpoznatiji akademici i naunici koji su pomogli u
izradi ovih udbenika bili su Er-Razi (Rhazes, 932), zatim EzZehravi (1013) te Ibn Sina (1092).
Muslimanski naunici i uenjaci su nauna znanja prenijeli
u Evropu u periodu kada je ona bila u takozvanom "mranom
dobu". Oni su u periodu od 700. do 1500. g.n.e. bili zvijezde
vodilje u naunom razvoju i ostavili ogroman utjecaj na
historiju ovjeanstva. Njihova nauna ostavtina postavila je
temelje naunom i tehnolokom napretku u Evropi u drugom
mileniju. Ovi naunici odigrali su zaista znaajnu ulogu u
razvoju ljudske civilizacije i bili istinske pretee evropske
renesanse. Njihova djela su sve do 1600. g.n.e. koritena kao
udbenici na mnogim evropskim univerzitetima. Radovi
muslimanskih naunika prevoeni su s arapskog na latinski
i druge evropske jezike, a studenti iz cijele Evrope hrlili su
na studije na bagdadske, panske, sirijske, kairske i iranske
univerzitete, koji su postali glavni obrazovni centri svijeta.
Enciklopedijski radovi slavnih ljekara, kao to su Er-Razi i
Ibn Sina su sve do esnasetog stoljea izuavani na evropskim
univerzitetima. Morowitz dalje navodi da je, kako se ui u
Sjedinjenim Amerikim Dravama, historija prikazana sa
velikom crnom rupom koja predstavlja srednji vijek. Ovo je
jedan mit koji prua vrlo iskrivljenu sliku i historijski netaan
prikaz.
Kada govori o muslimanskim naunicima, George Sarton
(1947)4 pie da je njihov doprinos u periodu od 750. do 1150.
g.n.e. bez premca. Meu muslimanske naunike ovog perioda
4
George Sarton, Introduction to the history of science, vol.2 (Baltimore,

MD: Carnegie Institut of Washington, William & Wilkins, 1947).
22
23.2.2010 14:01:22
Prolog
on ubraja intelektualne velikane, kao to su: Er-Razi, El-Farabi,

Ibn el-Hejsem, El-Havarizmi, Ibn Sina, El-Biruni i Ibn Haldun.
Briffault pie:
Ono to mi danas zovemo naukom nastalo je kao
rezultat novih metoda eksperimenta, promatranja i
mjerenja koje su u Evropu donijeli Arapi. Moderna
nauka je najznaajniji doprinos islamske civilizacije,
koji je dostupan svima, bez obzira na spol, rasu, kastu,
vjeru ili naciju.5
Prva regionalna konferencija Udruenja muslimanskih
uenjaka drutvenih nauka odrana je u Dallasu, Texas, u
junu 2001. godine, na temu "Doprinos muslimana ljudskoj
civilizaciji". Cilj konferencije bio je upoznati muslimansku
i nemuslimansku publiku s velikim doprinosom kojeg su
muslimanski naunici dali ljudskoj civilizaciji. Ljudska
civilizacija nije razvijena u devetnaestom stoljeu niti 400.
godine prije nove ere, niti iskljuivo pripada jednoj grupi ljudi.
Mnogi ljudi jo od pamtivijeka daju doprinos razvoju civilizacije.
Taj proces slii na gradnju zgrade kojoj je svaka nacija i etnika
grupa doprinijela svojim materijalima i znanjem. Spomenuta
konferencija je istakla nauno znanje muslimana u srednjem
vijeku, koje je u konanici dovelo do evropske renesanse i
uspona Zapada do dananje pozicije. Bolje razumijevanje,
dijeljenje i priznanje naeg zajednikog ljudskog naslijea jeste
neophodno da bi se civilizacija ouvala.
Na konferenciji je uestvovalo nekoliko poznatih govornika
i strunjaka. Izbor radova predstavljenih na konferenciji, koji
5
Robert Briffault, The making of Humanity (1938); u: Islamic Science in the

Medieval Muslim World (Pakistan: Khawarizmi Science Society website,
November 2001).
23
23.2.2010 14:01:22
Prolog
obrauju razliite teme, kao to su islamski doprinos politikim

naukama, ekonomiji, fizikim, biolokim i humanistikim
naukama, pravu, medicini te utjecaj islama na Zapadnu misao
uope, obraeni su u ovoj knjizi. Na konferenciji se razgovaralo
i o drugim temama koje ovdje nisu spomenute, a za koje se
nadamo da e u skoroj budunosti biti objavljene u slinom
djelu.
24
23.2.2010 14:01:22
1
TA JE ZAPAD NAUIO
OD ISLAMSKE CIVILIZACIJE
Predsjednik Meunarodnog instituta za islamsku misao
Uzimajui u obzir savremenu drutveno-politiku
situaciju u svijetu, sada je vie nego ikada prije bitno analizirati
doprinos muslimana civilizaciji, a sve u cilju izgradnje mostova
respektiranja i razumijevanja meu pripadnicima razliitih
kultura i ideologija. Jedno pretraivanje interneta o potrebi za
interkulturalnim razumijevanjem ponudilo je 306 000 webstranica.6
Nakon to su se kao vjerske zajednice proirile po itavom
svijetu, nasljednice abrahamovske tradicije monoteizma
imale su najvei utjecaj na povijest ovjeanstva.7 U ovom
povijesnom momentu, kada je cijeli svijet poput maloga sela,
od nemjerljivog je znaaja raditi zajedno u pravcu meusobnog
razumijevanja zajednikih izvora, zajednikih ciljeva kao i
zajednike posveenosti duhovnim i moralnim aspektima
ivota kako bi se ovjeanstvo vratilo zdravorazumskom
rasuivanju. Glavni cilj je osigurati trajni i pravedni mir
6
7
http://www.kisarazu.ed.jp/alt/handbook/cross_culture.htm (Google, 2004).

Jerald F. Abraham Dirks, The Friend of God (Beltsville, MD: Amana Publications, 2002), str. 1.
25
23.2.2010 14:01:23
rjeavanjem problema nastalih usljed iskrivljavanja historije.

Ako uistinu postoji nain da se osigura istinski mir na ovoj
planeti, onda sljedbenici tri abrahamovske religije u tome
trebaju imati posebnu ulogu.8
Iako su iza veine ostvarenja ovjeka u povijesti stajali
kranstvo i islam, upravo zahvaljujui iskrivljavanju ove
dvije religije mi smo bili suoeni, i jo uvijek se suoavamo,
s ogromnim problemima globalnih razmjera. Kranstvo sa
svojom porukom mira i tolerancije bilo je iskrivljeno u tolikoj
mjeri da je opravdavalo nemilosrdni imperijalizam i njegove
nepravde po svim njegovim kolonijama u Aziji, Africi i Latinskoj
Americi. Uistinu je to bilo iskrivljavanje ove velike religije i
njenog duha. Ono je takoer porodilo nacionalizam, u kojem
su ljudi naglaavali samo razlike koje su oportunistima zgodno
sluile kao osnova za mrnju i ratove. Njegova propaganda je
takoer doprinijela iskrivljavanju slike islama i muslimana.
Islam je doao da uzdigne ljudsku civilizaciju iz mranjatva
srednjeg vijeka ka novim visinama. Takoer je, naprednim
empirijskim i eksperimentalnim naukama i podizanjem
svijesti o potrebi za jedinstvom ovjeanstva utemeljenom na
principu monogeneze, stvorio jednu novu civilizaciju.9
Trajna duhovna svjetlost islama nemjerljivo je utjecala na
sljedbenike drugih religija, toliko da je nekada mijenjala ne
samo njihova vjerska ubjeenja nego i njihove obiaje pa ak
i jezike. Takvo neto nema presedana u povijesti ovjeanstva.
8
9
http://www.ummah.com/forum/archive/index.php/t-4689.html, 2004.
Al-Faruqi, Isma'il R., al-Tawhid: Its Implications for the Thought and Life
(Herndon, VA: The International Institute of Islamic Thought, 1992), str.
78-79. (Bosansko izdanje: Tevhid: njegove implikacije na miljenje i ivot,
Sarajevo, El-Kalem i CNS, 2008).
26
23.2.2010 14:01:23
ta je Zapad nauio od islamske civilizacije
Sjeverna Arabija, Sjeverna i Istona Afrika nisu bila arapska

govorna podruja, a to e kasnije postati. Upravo zaostavtina
ovih pionira iz srednjovjekovnog mranjatva postavit e
jake temelje novoj civilizaciji rezultirajui, u konanici,
protestantskom revolucijom (reformacijom), renesansom i
prosvjetiteljstvom u Evropi. Namjerno iskrivljavanje povijesti
skrilo je doprinos islama i muslimana civilizaciji.10 Naalost,
i sami muslimani znaju malo ili nimalo o vlastitoj duhovnoj
svjetlosti koja je sada izgubila svoj sjaj. Konsekventno tome,
muslimani danas daju mali ili beznaajan doprinos na polju
moderne nauke.
Da bismo donijeli istinski mir ovom globalnom selu,
mi trebamo obnoviti izvornu istotu i duh monoteistike
jednakosti i pravde za sve. Mi moramo osigurati da ove
duhovne vrijednosti opet imaju snagu da urazume ovjeka.
Iako su Ujedinjene nacije proglasile rat nelegalnim, samo
izmeu 1950. i 2000. u svijetu je bilo vie ratova nego ikada
prije. Prema tome, ono to zbliava ljude kako bi potovali
jedni druge nisu samo puke rijei, nego i njihov istinski duh.
Osnovni cilj islama, a prije toga i kranstva, je dovesti ljude
do ove univerzalne duhovne poruke te ih motivirati da se
identificiraju jedni s drugima kao stvorenja Jednog i Jedinog
Boga, d.., da se bore za pravu stvar na ovom svijetu i da
ostvare vjenu sreu na buduem.11
Oivljavajui ono to je predstavljalo istinske vrijednosti
kranstva, islam je jasno kazao da su ljudi stvoreni od jedne
10 Norman F. Cantor, The Encyclopedia of the Middle Ages (New York: Viking,
1999), str. 349-350.
11 Ataullah Siddiqui (ur.), Ismail Raji al-Faruqi, Islam and Other Faiths (Leicester, UK: Islamic Foundation, 1998), str. 28, 146, 153.
27
23.2.2010 14:01:23
due. Zato ne bi trebalo dozvoliti da razlike meu narodima,

odnosno postojanje razliitih naroda i plemena, dovode do
sukoba ili da bivaju osnovom neije superiornosti. Naprotiv,
upravo zbog razliitosti ljudi bi se trebali upoznavati i utjecati
jedni na druge (kur'anska rije za to je jete'aref) jer kada bismo
svi bili jednaki ili identini, onda meusobno upoznavanje
ne bi imalo nikakvog smisla niti bi postojao nain za njegovo
ostvarenje. Meutim, kada se razlikujemo u pozitivnom
smislu, mi emo se meusobno upoznavati da doprinesemo
socijalnoj, ekonomskoj i politikoj pravdi. Prirodni je zakon
da se zarad obostrane koristi pozitivno i negativno, muko i
ensko meusobno upoznaju i interaktivno djeluju.
Islam ne negira postojanje razliitih rasa ili razliitih jezika,
pa ipak to ne treba biti principom utvrivanja superiornosti
ili inferiornosti pojedinaca i grupa. Razliitosti postoje da
bi ovjeanstvu ukazale na udesa Boijeg stvaranja. Prema
tome, to je jedna pozitivna pojava. I u islamu i u kranstvu
pravednost i lina odgovornost su sredinje vrijednosti.12 Mi
moramo prema svakome biti pravedni, pa ak i prema naim
neprijateljima. Ono to je islam donio bila je vjerska sloboda.
Kada god bi se u ime islama poveo rat, to je bilo samo da bi
se narodu dala sloboda. Svako ko se slae s ovim za svoj cilj
ima mir. Onome ko negira ovjeku pravo na slobodu linih
ubjeenja i religije ne bi trebalo dozvoliti da to ini.
U ovom globalnom selu mi trebamo imati filozofiju mira i
slobode kako bismo prepoznali i cijenili jedni druge u stvarnom
ivotu. Imati istinsku slobodu znai biti u stanju uraditi pravu
stvar a ne uraditi pogrenu. Sloboda bez etike, bez vrijednosti,
12 Walter Benjamin Franklin Isaacson, An American Life (New Zork: Simon &
Schuster, 2003), str. 84.
28
23.2.2010 14:01:23
ta je Zapad nauio od islamske civilizacije
bez vrijednog ivotnog cilja je prokletstvo za ovjeanstvo i

unitenje civilizacije. Sloboda je mjesto gdje do izraza dolazi
uloga svih iskrenih vjerskih zajednica, a to je da idu cilju koji
im je odredio Bog kako bi se unaprijedio ovjekov ivot i kako
bi mu se uz pomo ljubavi, iskrenog uvjerenja i meusobnog
prihvatanja dalo istinsko znaenje.
Asocijacija muslimanskih drutvenih znanstvenika
(AMSS) predstavlja kremu muslimanske zajednice u SAD-u.
Po prvi put, moje je lino uvjerenje, postoji doseljavanje
muslimanskih intelektualaca u ovo slobodno, utjecajno i
otvoreno drutvo. Obaveza muslimana u ovoj zemlji je da,
koristei intelektualne i finansijske resurse koji im stoje na
raspolaganju, obnove svoju kulturu tako to e iz nje odstraniti
sve loe stvari nastale unutar muslimanskih zajednica. Oni
trebaju ponovo oivjeti istinske vrijednosti islama te opet
povratiti moralni osjeaj pravednosti i odgovornosti.13 Da bi
dali doprinos ovoj svojoj domovini, oni se moraju ujediniti u
sluenju plemenitoj obavezi uspostavljanja ravnotee izmeu
duhovnih i materijalnih dobara ovjeanstva.
Misija ove muslimanske zajednice je iskoristiti pruenu
priliku slobodoumlja i bogastvo velikih resursa kako bi pokidala
tlailake okove diktatorstva, kako bi nanovo promiljala svoju
religiju i kulturu, i kako bi povratila nazad istinsku svjetlost
i zajedniki cilj pravde. Oni takoer moraju saraivati sa
pripadnicima drugih zajednica za dobrobit SAD-a i svijeta.
Ova drava moe biti vitalna snaga u pravcu ostvarenja mira
i prosperiteta itavog ovjeanstva ili, zloupotrebom njenih
resursa, postati izvorom unitenja. Mo je snano oruje, ali
13 Kur'an, 4:58; 7:29.
29
23.2.2010 14:01:23
ona hitno treba jaku samokontrolu i ispravnu duhovnu uputu.

Do vjerskih je zajednica i njihove meusobne saradnje hoe
li moi obaviti svoju misiju pravednog mira. To je njihova
obaveza i prilika i ne smiju sebi dozvoliti da je propuste.
Vjerske zajednice trebaju raditi zajedno u korist ovjeanstva,
ako Bog da.
30
23.2.2010 14:01:23
2
PREVAZILAENJE VJERSKO-SEKULARNE
PODJELE: DOPRINOS ISLAMA CIVILIZACIJI
Louay M. Safi
Direktor ISNA Centra za obuku lidera
Jezik predstavlja snanu dimenziju drutvenog
bivstvovanja i interakcije. On olakava komunikaciju meu
pojedincima te pomae ostvarivanje sloge i konsenzusa.
Kao takav, on predstavlja osnovno sredstvo za unapreenje i
znanja i drutva. Meutim, jezik takoer moe biti izvorom
antagonizma, nesporazuma i konfuzije te zbog toga ima mo
da ugrozi drutvenu harmoniju i da zatvori ovjekov razum.
Utjecaj jezika na miljenje i ponaanje posebno je primijetan
kada se komunikacija i razmjena (ideja) dogaa izmeu
razliitih kultura. U takvim okolnostima pitanje meusobne
uporedivosti postaje posebno relevantnim. Pitanje se moe
formulirati na sljedei nain: Da li narodi s razliitim povijesnim
iskustvima imaju smislenu razmjenu ideja s obzirom na
injenicu da razumijevanje smisla nekog pojma podrazumijeva
iskustvo o vrsti objekta na koji se dotini pojam odnosi? Odnos
izmeu znanja i iskustva izaziva mnoga druga pitanja vezano
za razumijevanje velikih koncepata "religije", "sekularizma" i
"liberalizma", kao i njihovog meusobnog odnosa. Ovakvi
pojmovi ne mogu se lahko i potpuno razmjenjivati izmeu
31
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
kultura i civilizacija, a nesporazumi veoma esto proizlaze

upravo iz kros-kulturalne primjene neijeg povijesnog iskustva.
Dakle, nametanje iskustva jednog povijesno uvjetovanog bia
drugome bio on pojedinac ili zajednica sigurno e usporiti
ili ak u potpunosti unititi priliku ovog drugog da napreduje
i ostvari uspjeh.
Iako sam svjestan naprijed spomenute potekoe, ja
uistinu vjerujem da intelektualci openito, a muslimanski
posebno imaju obavezu interkulturalno i intercivilizacijski
ispitivati smisao (pojmova) te podsticati razmjenu ideja i
iskustava. Kao musliman intelektualac koji je imao priliku
doivjeti i muslimansku i zapadnu kulturu, zaista mislim da
ove dvije kulture mogu imati velike koristi od meusobne
razmjene znanja i ideja. Takoer mislim da je budunost
ljudske civilizacije direktno povezana s naom sposobnou da
uimo iz povijesnih iskustava islamske i zapadne civilizacije
kao i s naom spremnou da gradimo na dostignuima i
jedne i druge.
Iako islamska i zapadna civilizacija izgledaju udaljenim
jedna od druge na strukturalnoj i organizacijskoj razini, ini se
da ipak dijele zajedniku odanost univerzalnim vrijednostima
socijalne pravde, jednakosti, opeg dobra, socijalne skrbi,
politike participacije, vjerske slobode i mnotva drugih
zajednikih principa i vrijednosti. Zapadna je civilizacija
usavrila strukturalne elemente drutvenog ivota kako bi
omoguila bolje integriranje gore spomenutih vrijednosti
u drutveni sistem. Zapad je, meutim, uspjeh ostvario
obuzdavanjem dviju njemu svojstvenih sila: feudalizma i
organizirane religije. Ova injenica dovela je do erozije i same
32
23.2.2010 14:01:23
Prevazilaenje vjersko-svjetske podjele: Doprinos islama civilizaciji
moralne osnove u kojoj je ukorijenjena zapadna renesansa, a

to je prosvijeena religioznost.
Na drugoj strani, islam je ogromna duhovna snaga
koja je u potrazi za modernom formom. Povijesno gledano,
upravo islam je zasluan za nastanak jedne istaknute svjetske
civilizacije u kojoj su nauka i religija, sekularno i vjersko
djelovali u harmoniji u cilju unapreenja ovjekovog ivota.
Moe li islam imati slinu takvu ulogu u vraanju moralne
jezgre modernom ivotu i u obuzdavanju sve jaih nemoralnih
i nerazumnih tendencija postmodernog svijeta? Mnogi bi
muslimanski intelektualci na ovo pitanje odgovorili potvrdno.
Izazov je naravno ponovno ugraditi islamske vrijednosti i etos
u moderne forme. Meutim, da bi se to desilo, muslimanski
intelektualci moraju ponovno koncipirati razliite oblasti
znanja i drutva u svjetlu islama i njegovih osnovnih principa
i njemu svojstvenog etosa. Pokuaji napravljeni u ovom
poglavlju spadaju upravo u naprijed spomenuti okvir, zato
u se ja posebno fokusirati na pojmove religije, sekularizma i
liberalizma.
Moj osnovni argument je da politiki poredak, utemeljen
u islamskim principima, dijeli s modernim sekularistikim
ureenjima elju da oslobodi politiku od uskih religijskih i
kulturolokih interpretacija. Za razliku od sekularistikih,
islamsko politiko ureenje ipak podrava njegovanje moralnih
vrijednosti u skladu s opim nacrtom moralne autonomije.
Zakljuit u isticanjem prioritetnosti institucija graanskog
drutva u odnosu na dravne institucije i neminovnost jaanja
unutarkomunalne akcije kako bi se osigurala autonomnost i
pojedinca i zajednice te ograniila mo moderne drave.
33
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
Meusobno djelovanje religije i politike

Iako dublje razumijevanje interakcije izmeu politike
i religijske sfere zahtijeva sistematsko i cjelovito ispitivanje
njihova znaenja, ja u se u svom radu ograniiti na skiciranje
njihovih granica i identificiranje nekoliko polja meusobnih
trvenja.
Religija se odnosi na one aspekte ivota koji se tiu
determiniranja ukupnog znaenja postojanja. Kao takva ona
posebno tretira tri osnovna pitanja ovjekovog postojanja:
njegovo porijeklo, svrhu i kraj. Iako se ova tri pitanja mogu
razmatrati i sa stajalita filozofije, religijski odgovor na njih
se od filozofskog razlikuje po odreenoj mjeri uvjerenja
koje prvi posjeduje za razliku od drugog. Drugim rijeima,
religijski stav o ovim pitanjima nije podran samo racionalnim
argumentima, nego i emocionalnom odanou. Ova razlika
daje religiji prednost u odnosu na filozofiju time to ini
religijski utemeljena uvjerenja boljom odskonom daskom za
akciju. Povijesna je injenica da su ljudi s dubokim vjerskim
ubjeenjima spremni podnijeti vee nedae i uiniti vee rtve
na putu ostvarenja svojih vjerskih ideala od pojedinaca ija
je odanost njihovim idealima zasnovana na isto racionalnoj
demonstraciji.
Paradoksalno, ali izvor snage religije je istovremeno i izvor
njene slabosti. Tako je uvijek lake odvratiti ljude od pogrenih
uvjerenja kada su ista zasnovana na teorijskim argumentima
umjesto na religijskim uvjerenjima. Iako zajednika vjerska
uvjerenja mogu doprinijeti veoj harmoniji u javnom ivotu,
mogunost meusobnih i meugrupnih sukoba sigurno je
vea u multireligijskim drutvima.
34
23.2.2010 14:01:23
Pitanje na koje ovdje trebamo odgovoriti nije da li se religija

i politika nalaze u konfliktnom ili harmoninom odnosu,
nego kako i pod kojim okolnostima religijsko uvjerenje moe
osnaiti i unaprijediti kvalitet drutvenog ivota.
Stepeni sekularizma
Politika je stvar organiziranja javne sfere, odnosno
reguliranja javnog ponaanja i odreivanja njegova pravca.
Odatle i uvjerenja i interesi ljudi utjeu na javne regulative. U
svome nastzojanju da uspostavi drutveni poredak u kojem
e religija i politika osnaiti jedna drugu ne potiskujui pri
tome individualnost i kreativnost, Evropa je prola kroz
dva meusobno povezana procesa: religijsku reformaciju i
sekularizaciju. Reformacija je sa sobom donijela borbu za
oslobaanje pojedinca od kontrole vjerskih autoriteta, odnosno
Katolike crkve. Sekularizacija, na drugoj strani, sastojala se
od oslobaanja drave od kontrole odreenih vjerskih grupa
kako bi se osiguralo temeljenje javne politike na racionalnim
argumentima a ne na religijskim odredbama.
Meutim, iako je religija prestala imati vidljiv utjecaj u
javnom ivotu, ona je nastavila biti vana sila u kreiranju javne
politike i javnog ivota. A to je upravo stoga to argumenti o
prirodi javnog poretka moraju poeti od transcendentalnog
razumijevanja znaenja javnog ivota i drutvene interakcije.
Pojmovi ispravnog i pogrenog, dobra i zla, podnoljivog i
nepodnoljivog rezultat su i religijskog uvjerenja i politikog
kompromisa.
Izrazito je vano shvatiti da je sekularizacija viedi
menzionalna pojava. Jedan aspekt sekularizacije a ujedno
35
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
i onaj koji je poetno bio cilj njenih prvih zagovaraa je

razdvajanje drave i crkve. Meutim, zato to je ostvarena
negiranjem historije i tradicije, ona je postepeno dovela
do erodiranja religijskih vrijednosti i uvjerenja do "smrti
Boga", poetkom 20. stoljea te konano i do "smrti ovjeka"
u praskozorje 21. stoljea. Sekularizmom postmoderne
upravljaju ideje linog interesa, preputanja uitku i
pretjerivanja.
Korijeni sekularizma
Sekularizam oznaava kompleksne i viestrane stavove i
praksu koje nije mogue lahko obuhvatiti kratkim opisom ili
jednostavnom definicijom. I mada je mogue nai odreene
slinosti izmeu modernih sekularistikih stavova i praksi te
stavova i praksi koji su postojali u predmodernim drutvima,
fer je kazati da je sekularizam kakav danas poznajemo sutinski
moderan fenomen koji se pojavio na modernom Zapadu a koji
je potom pustio korijene u razliitim drutvima.
U sutini, sekularizam oznaava skup ideja i vrijednosti
koje imaju cilj da osiguraju dravi da ne bude ukljuena ni
u promoviranje odreenih vjerskih ubjeenja i vrijednosti
niti da svoju mo i institucije upotrijebi za progon religije. Da
bi sprijeili dravne slubenike da upotrijebe svoju politiku
mo u svrhu nametanja uskog skupa vjerskih vrijednosti i
miljenja irem drutvu te da bi preduprijedili mogunost
upotrebe vjerskih simbola za hukanje jedne vjerske zajednice
protiv druge, zapadni intelektualci su zapoeli projekat iji
je cilj bio odvajanje politike vlasti od vjerske pripadnosti.
Da bi to uinili, znanstvenici prosvjetiteljstva su usvojili
36
23.2.2010 14:01:23
skup koncepata i principa koje su iskoristili kao osnovu za

rekonstrukciju moderne evropske svijesti. Nova politika
ideologija, koju su promovirali prosvjetiteljski aktivisti i
mislioci, naglaavala je koncepte poput jednakosti, slobode
savjesti i ubjeenja, te vladavine zakona, pri emu su sve one
bile zagovarane od strane vjerske reformacije koja je sruila
stari reim Evrope.
Drutveno-politika moralnost, koju su zagovarali pioniri
sekularne drave u Evropi, bila je izvedena iz vjerske tradicije
koju su ostavili vjerski reformatori 15. stoljea u Evropi, s tim
to su je prosvjetitelji sada branili racionalnim terminima i
logikom opeg dobra. Rani zagovarai odvajanja drave od
crkve, poput Dekarta (Descartes), Hobsa (Hobbes), Loka
(Locke) i Rusoa (Rousseau), nisu imali namjeru podrivati
religiju ili vjeru u boansko, ve su svoje reformistike
ideje postavili na idejama Boga i civilne religije. Dekart je,
naprimjer, tvrdio: "Izvjesnost i istinitost svega znanja ovisi
jedino od moje svijesti o istinitom Bogu, do te mjere da nisam
mogao imati savreno znanje o bilo emu drugom dok nisam
postao svjestan Njega."14 Podjednako tako je i Ruso, koji je
bio kritian prema tradicionalnom nainu nauavanja i
prakticiranja religije, priznavao potrebu, pa i nunost, vjerske
odanosti i vjere za modernu dravu da bi mogla pravilno
funkcionirati. On je zato identificirao nekoliko "dogmi" i
zagovarao njihovo ukljuivanje u "civilnu religiju". On je
govorio: "Postojanje svemogueg, inteligentnog, milostivog
boanstva, koje predskazuje i opskrbljuje budui svijet, srea
pravednih, kazna za grjenike, svetost drutvenog ugovora i
14 Rene Descartes, Meditations on First Philosophy, trans. John Cottingham
(Cambridge University Press, 1986), 49.
37
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
zakona to su pozitivne dogme. to se negativnih dogmi tie,

sveo bih ih na jednu nema mjesta netoleranciji."15
ak je i Kant, koji je ideju istine sveo na empirijsko
iskustvo i koji je nastojao moralnost postaviti na racionalne
osnove, insistirao na tome da "bez Boga i bez svijeta koga ne
vidimo sada, ali kome se nadamo, velike ideje morala su zaista
samo predmet odobravanja i divljenja, ali ne i vrela smisla i
djelovanja".16 Meutim, nijeui mogunost transcendentalne
istine, i kao rezultat bespotednog napada na autoritet objave
kao izvora etikog i ontolokog znanja, sekularni znanstvenici
su uspjeli marginalizirati vjeru i podriti moralnost. Pokuaji da
se moralnost utemelji na korisnosti i raunici cijene i koristi, a
ne na istini, pokazali su se uzaludnim i suprotnim intuiciji, te
su prouzroili egoizam i moralni relativizam.
Bilo je, svakako, intelektualaca koji su imali manje simpatija
za religiju, posebno meu francuskim intelektualcima,
ali oni nisu predstavljali preovladavajua osjeanja veine
intelektualaca u Evropi. Francuska revolucija je ispoljila jasan
antireligijski sentiment, ali on nije bio usmjeren, kako je Nie
kasnije primijetio, protiv religije per se, ve protiv organizirane
religije predstavljene prije svega u Katolikoj crkvi. "Moderna
filozofija, kao epistemioloki skepticizam, je", tvrdio je Nie,
"prikriveno i otvoreno antikranska iako, treba to rei zarad
rafiniranijih uiju, niukom sluaju nije antireligijska".17
15 Jean-Jacque Rousseau, The Social Contract, trans. Maurice Cranston (London: Penguine Books, 1968), 186.
16 Immanuel Kant, Critique of Pure Reason, trans. Norman Kemp Smith (New
York: Macmillan, 1929), 640.
17 Friedrich Nietzsche, Beyond Good and Evil (New York, NY: Vintage Books,
1966), 66.
38
23.2.2010 14:01:23
Prvobitni sekularistiki sentiment bio je, dakle, ukorijenjen

u vjerskom reformizmu, preciznije, on je ukorijenjen
u protestantskom revoltu protiv religijske hijerarhije i
centralizirane religije. Sekularizam u poetku nije bio zamiljen
kao nain da se odvoji religija od drutva ili religijska svijest
od politike akcije, ve samo da se izolira drava od crkvene
strukture i da se odvoje religijska i politika vlast.
Ton se meutim poeo mijenjati stoljee kasnije meu
progresivnim evropskim intelektualcima koji su religiju vidjeli
kao negativnu snagu ije je uklanjanje, vjerovali su oni, bilo
od sutinskog znaaja za daljnju emancipaciju i progres.
Karl Marks, iako se slagao da je sekularna drava uspjeno
neutralizirala religiju i protjerala je iz javne sfere, jo uvijek
je vidio veliku opasnost u religijskom ivotu. To stoga to je,
tvrdio je Marks, sekularizam sveo religiju na privatnu stvar
samo kada je drava u pitanju. Meutim, privatizacija religije
je samoj religiji dala vei utjecaj u organiziranju civilnog
drutva. ak i u Sjedinjenim Amerikim Dravama, gdje
je religija prilagoena domaoj upotrebi i individualizirana
u najveem obimu, ona nastavlja dijeliti drutvo na razliite
religijske zajednice omoguujui tako formiranje unutranje
solidarnosti s jasnim utjecajem na ekonomski ivot. Religija je,
mislio je Marks dalje, instrument u rukama privilegiranih klasa
za opravdavanje drutvene bijede i ekonomske nejednakosti. U
Jevrejskom pitanju Marks je o potrebi emancipacije ovjeanstva
od religije rekao sljedee:
"Dekompozicija (ralanjivanje) ovjeka na
jevrejina i graanina, protestanta i graanina,
religioznog ovjeka i graanina nije ni varka
usmjerena protiv graanstva, a ni izigravanje politike
39
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
emancipacije, to je politika emancipacija per se,

politiki metod emancipacije ovjeka od religije.
Svakako, u periodima kada politika drava kao
takva biva nasilno roena iz civilnog drutva, kada
je politiko oslobaanje forma u kojoj ljudi nastoje
postii svoje oslobaanje, drava moe i mora ii ak
i do ukidanja religije, do destrukcije religije. Ali, to
moe uiniti samo na isti nain na koji je dokinula
privatno vlasnitvo, do maksimuma, do konfiskacije,
do progresivnog oporezivanja, to moe ukljuivati
ak i destrukciju ivota, giljotinu."18
Nie je, kao i Marks, osudio religiju kao negativnu
drutvenu snagu odgovornu za ouvanje pokornih i slabih,
ime ona slabi ljudsku rasu. Slavei siromatvo i hvalei
obuzdavanje prirodnog instinkta, istie Nie, religija doprinosi
odgaanju usavravanja ljudske vrste. "Uzimajui u svoje okrilje
one koji pate, dajui podrku beznadenim, potinjenim i
ovisnim" kranstvo je, tvrdi on, "ouvalo mnogo onih koji su
trebali nestati".19 Za razliku od Marksa, koji je religiju smatrao
preprekom na putu postizanja univerzalne jednakosti, Nieovo
odbijanje religije generalno, a reformiranog kranstva
posebno, bilo je antidemokratsko, usmjereno protiv egalitarnog
duha koga kranstvo njeguje, i time protiv njenog neuspjeha
da promovira hijerarhizirano drutvo za koje je vjerovao da je
i inherentno ovjeanstvu i poeljno za drutveni ivot.20
18 Karl Marx, The Marx-Engels Reader, ed. Robert C. Tucker, 2. izd. (New
York: W. W. Norton, 1978), 28.
19 Nitzsche, Beyond Good and Evil, 74-75.
20 Nitzsche, Beyond Good and Evil, 45.
40
23.2.2010 14:01:23
Religija i drava u muslimanskom drutvu

Mnogi muslimanski intelektualci danas insistiraju da je
islam integralni dio drave. Drava u drutvu odanom islamu
je, naglaavaju oni, po definiciji islamska drava s obzirom
da islamsko pravo obavezuje politike vlasti to ima direktni
utjecaj na ustavno pravo. Ovo je stvorilo konfuziju o naravi
islamske drave i izazvalo je sumnjiavost modernistikih
mislilaca koji se pribojavaju da bi ponovno sklapanje braka
izmeu drave i islama rezultiralo roenjem teokratije.
Konfuzija se, svakako, ne svodi samo na vanjske
promatrae i komentatore koji imaju obiaj zakljuke u
svojim analizama izvoditi iz historijskog iskustva zapadnih
drutava, ve utjee i na one koji zagovaraju formiranje drave
na temeljima islamskih vrijednosti. Potekoa se javlja kad se
pokuava kombinirati princip narodne vladavine s principom
drave koju obavezuje islamsko pravo. Ova konfuzija je, po
mome miljenju, rezultat izjednaavanja politike strukture
Ummeta s politikom strukturom drave, i konsekventno tome,
mijeanja funkcija erijata s funkcijama drave. Ova konfuzija
nije ograniena samo na opskurna djela. Ona se prije moe
nai i u djelima utjecajnih savremenih islamskih mislilaca.
Pod naslovom "Ciljevi islamske drave" Ebu-l-A'la Mevdudi,
naprimjer, izdvaja dvije vrste ciljeva koji se postavljaju pred
islamsku dravu: negativni ciljevi "kao to je odbijanje agresije
i ouvanje slobode naroda i odbrana drave",21 i pozitivni
ciljevi kao to je "zabrana svih stvari koje je Kur'an osudio".22
Mevdudi svoje razmiljanje zakljuuje afirmacijom totaliteta
21 Ebu-l-Ala el-Mevdudi, Nazarijjetu-l-islam ve hedjuh (Dedda: Daru-s-Saudijje, 1985), 47.
22 El-Mevdudi, Nezarijjetu-l-islam ve hedjuh, 22-23.
41
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
dravnih ciljeva na temelju sveobuhvatnosti ciljeva erijata.

On veli:
"Oito, nemogue je za takvu dravu da ogranii
svoj okvir jer to je totalitarna drava koja regulira
ukupan ljudski ivot i koja svaki aspekt ljudskog
ivota boji svojom moralnom bojom i posebnim
reformistikim programima. Tako niko nema pravo
suprotstaviti se dravi i izuzeti se od odgovornosti
govorei da je to i to privatna stvar u koju se drava
ne moe mijeati. Ukratko, drava obuhvata ljudski
ivot i svaku oblast civilizacije prema svojoj posebnoj
moralnoj teoriji i posebnom reformistikom
programu. Prema tome ona je, donekle, slina
komunistikoj i faistikoj dravi. Ali uprkos ovom
totalitetu, islamska drava je slobodna od boje koja
dominira totalitarnim i autoritarnim dravama naega
doba. Prema tome, islamska drava ne ograniava
individualnu slobodu, niti u njoj ima mnogo prostora
za diktaturu ili apsolutnu vlast."23
Gornji citat reflektira stanje konfuzije na koje smo upravo
ukazali. U jednom paragrafu autor opisuje islamsku dravu kao
totalitarnu, poredi je s komunistikom i faistikom dravom
i naglaava da se niko nema pravo suprotstaviti dravi i
oduprijeti se njenom uplitanju u personalni ivot, a onda dvije
reenice kasnije, upada u kontradikciju nijeui mogunost da
islamska drava moe ograniiti individualnu slobodu.
Sigurno je tvrdnja o totalitarnom karakteru drave rezultat
mijeanja dravnih funkcija vezanih za pravnu dimenziju
23 El-Mevdudi, Nezarijjetu-l-islam ve hedjuh, 24.
42
23.2.2010 14:01:23
erijata sa funkcijama Ummeta vezanim za moralnu i obrazovnu

dimenziju. Razlikovanje ove dvije vrste ciljeva je, dakle, od
sutinskog znaaja za onemoguavanje drave da irem drutvu
nametne normativni poredak utemeljan na uskom tumaenju
Zakona. Islamska drava, treba to naglasiti, nije institucija
posveena promoviranju interesa muslimanske zajednice, ve
politiki sistem utemeljen na univerzalnim principima odan
odravanju mira, sigurnosti i dobrobiti graana, neovisno o
njihovoj doktrini, religiji, nacionalnosti, rasi ili spolu.
Kao to e biti pokazano na narednim stranicama, islamski
sistem u prolosti nije doveo niti bi u budunosti trebao dovesti
do nametanja uskog i ogranienog koncepta ili odreenog
miljenja drutvu. To je zato to se s principom doktrinarnog i
vjerskog pluraliteta raunalo ve od samog nastanka Ummeta
kao sa kljunim politikim principom. Ovdje kur'anski stavci,
kako mekkanski tako i medinski, jasno naglaavaju centralni
znaaj principa vjerske slobode u islamskom konceptu.
U posljednje vrijeme briga o tome u kakvoj vezi e biti
vjersko opredjeljenje s upranjavanjem vlasti nala je puta
do redova islamista. Matine islamske grupe postupno
prave otklon od ranih koncepata centraliziranog islamskog
poretka kako su ga zamiljali rani lideri kao to su Hasen elBenna i Tekijjuddin en-Nebehani. Voe glavnih islamskih
pokreta u Egiptu, Jordanu, Pakistanu, Siriji, Turskoj i Tunisu,
da spomenemo samo neke, javno su se izjasnili u korist
demokratskog, pluralistikog sistema u kojem je sloboda
govora i okupljanja garantirana svim graanima, neovisno o
njihovoj politikoj orijentaciji ili vjerskoj pripadnosti.24
24 Raid el-Gannui, El-Hurijjat el-amme fi-l-devle el-islamijje (Ope slobode u
islamskoj dravi), (Bejrut: Merkez dirasat el-vahde el-arebijje, 1993), 258.
43
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
Temeljni principi Medinske drave

Ideja islamske drave koju zagovaraju populistiki autori
danas je, kao to sam upravo pokuao pokazati, mjeavina
nacionalistike strukture moderne drave s komunalnom/
zajednikom (od zajednica, nap. prev.) strukturom historijskog
erijata. Koncept drave koji rezultira iz toga je potpuna
suprotnost naravi i svrsi politike zajednice koju je utemeljio
Poslanik, mir i blagoslov na njega, ili su je historijski razvile
kasnije muslimanske generacije. Kratak pregled vodeih
principa prve islamske politike zajednice otkriva raskorak
izmeu ta dva koncepta islamske drave. Principi i struktura
rane islamske politike zajednice su sadrani u Medinskoj
povelji (Sahifetu-l-Medine) koja je inila ustavnu osnovu
politike zajednice koju je utemeljio Poslanik.25
Medinska povelja je ustanovila nekoliko vanih politikih
principa koji su, kada se uzmu skupa, inili ustav prve islamske
drave i koji su definirali politika prava i obaveze lanova
novoosnovane politike zajednice, muslimana i nemuslimana
podjednako, i koji su odreivali politiku strukturu drutva u
nastajanju. Najvaniji principi Povelje su:
Prvo Povelja je proglasila da je Ummet politika
zajednica, otvorena za sve pojedince odane njenim principima i
vrijednostima, spremne ponijeti njene obaveze i odgovornosti.
To nije zatvorena zajednica ije je lanstvo, sa svim pravima
i garancijama koje sa sobom nosi, ogranieno na odabranu
skupinu. Pravo na lanstvo u Ummetu je podrazumijevalo:
a) prihvatanje principa islamskog sistema to se ogledalo
25 Za kompletan tekst Povelje vidi Ibn Hiam, Es-Sire en-nebevijje (Biografija
Poslanika) (Damask. Dar el-kunuz el-edebijje, n.d.), vol. 1, str. 501-2.
44
23.2.2010 14:01:24
u odanosti i podravanju moralnog i pravnog poretka, b)

deklariranje privrenosti sistemu kroz praktini doprinos i
borbu za ostvarivanje ciljeva islama. Dakle, privrenost i briga
za javno dobro su principi koji odreuju lanstvo u Ummetu
kao to ih definira prvi lan dokumenta: "Ovo je povelja koju
daje Muhammed poslanik (koja e ureivati odnose) izmeu
vjernika i muslimana Kureja i Jesriba (Medine) i onih koji
ih budu slijedili, koji im se pridrue i koji se s njima budu
borili."26
Drugo Povelja skicira opi okvir koji definira pojedinane
norme i obim politike akcije unutar novoga drutva,
zadravajui osnovne drutvene i politike strukture tada
dominantne u plemenskoj Arabiji. Medinska povelja je zadrala
plemensku strukturu negirajui istodobno plemenski duh i
potinjavajui plemensku lojalnost jednom novom moralno
utemeljenom pravnom poretku. Tako je Povelja, proglasivi
da je nova politika zajednica "ummet za sebe koji iskljuuje
ostale ljude", potvrdila plemensku podjelu, koja je ve bila
oiena od plemenskoga duha saetog u sloganu "moja braa
bila u pravu ili ne", podvrgavajui je viim principima istine i
pravde. Povelja je proglasila da e doseljenici iz Kureja, Benul-Haris, Benu-l-Evs i druga plemena naseljena u Medini prema
"svojim sadanjim obiajima plaati krvarinu, koju su i do sada
plaali, i svaka e grupa otkupljivati svoje zarobljenike".27
Islamsko izbjegavanje da dokine plemenske podjele moe
biti objanjeno s nekoliko faktora koji se mogu sumirati u
sljedee tri take:
26 Ibid., 501.
27 Ibid.
45
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
a) Plemenska podjela nije bila samo politika podjela,

ve i drutvena podjela koja je pripadnicima plemena
osiguravala simbiotiki sistem. Zato bi dokidanje
politike i drutvene pomoi koju je osiguravalo pleme
prije razvoja alternative bio veliki gubitak za lanove
drutva.
b) Pored toga to je bilo drutvena grupacija, pleme je
predstavljalo ekonomsku zajednicu u harmoniji s
pastoralnom ekonomijom dominantnom na Arabijskom
poluotoku prije i nakon pojave islama. Plemenska
podjela je idealna podjela za pastoralnu proizvodnju s
obzirom da ona osigurava slobodu kretanja i migracije
u potrazi za paom. Svaka promjena u ovom obrascu
zahtijeva prioritetno poduzimanje inicijative za
promjenu sredstava i metoda proizvodnje.
c) Moda najvaniji faktor koji opravdava plemensku
podjelu unutar okvira Ummeta nakon to je posljednja
objava oistila plemenski karakter od njegovog
agresivnog i arogantnog sadraja, jeste ouvanje drutva
i njegova zatita od opasnosti centralne diktature koja
bi se mogla pojaviti u odsustvu sekundarne drutvene
i politike strukture te koncentracije politike moi u
rukama centralne vlasti.
Stoga je islam prihvatio politiki sistem utemeljen
na konceptu Ummeta kao alternativu za razjedinjujui
plemenski sistem i zadrao plemensku podjelu nakon to ju
je oistio od agresivnih elemenata. Islam je pitanje promjene
politike strukture ostavio postepenom razvoju ekonomskih i
proizvodnih struktura. Iako je islamska objava izbjegavala bilo
46
23.2.2010 14:01:24
kakve arbitrarne direktive iji bi cilj bio momentalno dokidanje

plemenskih podjela, ona je otvoreno kritizirala plemenski i
nomadski ivot.28
Tree islamski politiki sistem je prihvatio princip
vjerske tolerancije utemeljene na slobodi vjere za sve lanove
drutva. On je priznao pravo Jevrejima da ive po principima
i pravilima u koje su vjerovali: "Jevreji Benu Avfa su jedna
zajednica sa vjernicima. Jevreji imaju svoju vjeru a muslimani
svoju." Povelja naglaava fundamentalni znaaj saradnje
izmeu muslimana i nemuslimana u uspostavi pravde i
odbrani Medine od spoljne agresije. "Jevreji moraju snositi
svoje trokove a muslimani svoje. Svaka skupina mora pomoi
drugoj protiv bilo koga ko napadne potpisnike ove Povelje.
Oni se moraju savjetovati i dogovarati." Povelja je zabranila
muslimanima da ine nepravdu Jevrejima ili da se svete nad
sljedbenicima jevrejske vjere za svoju muslimansku brau
ne vodei rauna o principima istine i dobra. "Jevrej koji nas
slijedi ima pravo na pomo i jednakost. Njemu se nee initi
zlo niti e se pomagati njegovim neprijateljima."29
etvrto Povelja predvia da drutvene i politike
aktivnosti u novom sistemu moraju udovoljavati skupu
univerzalnih vrijednosti i standarda koji sve ljude tretiraju
podjednako. Suverenitet u drutvu nee pripadati vladarima
ili nekoj posebnoj grupi, ve zakonu utemeljenom na pravdi
i dobru, koji garantira dignitet svih lanova drutva. Povelja
opetovano i esto naglaava temeljnu vanost pravde, dobrote
i pravinosti, a na razliite naine osuuje nepravdu i tiraniju.
28 Kur'an, Et-Tevbe, 97 i El-Hudurat, 14.
29 Ibn Hiam, Es-Sire, 501.
47
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
"Oni e iz dobroinstva i osjeaja pravde, zajednikog svim

vjernicima, iskupiti svoje zarobljenike" odreuje Povelja.
"Bogobojazni vjernici e se boriti protiv pobunjenika i onih
koji ele iriti nepravdu, grijehe, neprijateljstvo ili korupciju
meu vjernicima. Ruka svake osobe bit e protiv njega, ak i
ako to bude sin nekoga od njih" stoji u Povelji.30
Peto Povelja je uvela nekoliko politikih prava koja
e uivati i pojedinci u medinskoj dravi, kako muslimani
tako i nemuslimani, kao to su: a) obaveza da se pomogne
ugnjetenim; b) izvan zakona je stavljena krivica po srodstvu
koju su esto prakticirala predislamska arapska plemena:
"Osoba nee odgovarati za nedjela svoga saveznika"; c) sloboda
vjerovanja: "Jevreji imaju svoju vjeru, a muslimani svoju"; d)
sloboda kretanja iz i u Medinu: "Ko god eli napustiti Medinu
siguran je, i ko god eli ostati u Medini siguran je, osim onoga
ko se ogrijeio o nekoga ili je poinio grijeh."31
Religija i drava
u historijskom muslimanskom drutvu
Potujui uputu objave, Ummet je tokom znaajnog
dijela svoje duge historije potivao princip vjerske i kulturne
raznolikosti. Muslimanske vlasti od vremena hulefai-raiduna
su titile slobodu vjere i omoguile nemuslimanskim manjinama
da prakticiraju svoje vjerske rituale, da ispovijedaju svoju
vjeru i da provode svoje vjerske zakone prema autonomnom
administrativnom sistemu. Na isti nain Ummet u cjelini
potivao je doktrinarni pluralizam s njegovim konceptualnim
30 Ibid.
31 Ibid.
48
23.2.2010 14:01:24
i pravnim dimenzijama. On se odupro svakom pokuaju

da se politika vlast uvue u stavljanje na stranu jedne od
rivalskih grupa ili dadne prednost jednoj ideolokoj grupi nad
drugom. On je takoer insistirao na umanjivanju uloge drave
i ograniavanju njenih funkcija na limitiranu sferu.
Svako ko se odlui prouavati politiku historiju islama
vrlo brzo shvati da su sve politike prakse, koje su krile princip
vjerske slobode i pluralizma, bile izuzetak od pravila. Naprimjer,
nastojanja halife El-Me'muna da nametne doktrinarnu
jednoobraznost u skladu s mu'tezilskim tumaenjima te da
iskoristi svoj politiki autoritet i podri jednu stranu ukljuenu
u doktrinarne razmirice bili su osueni od strane uleme i
veine Ummeta. Njegovi napori da postigne doktrinarnu
homogenost zabranom i silom su se na kraju sukobili s voljom
Ummeta koji je odbio da doktrinarne i teoretske probleme
rjeava sabljom. To je prisililo Vasika Billaha, treeg halifu
nakon El-Me'muna, da odustane od uloge koju su na sebe
preuzeli njegovi prethodnici te da odbaci njihove represivne
mjere.
Oito, muslimani su historijski prepoznali da je glavni
cilj uspostave nekog sistema stvaranje generalnih uvjeta koji
e omoguiti ljudima da ostvare svoje obaveze kao moralni
subjekti boanske volje (hulefa'), a ne da silom nametne
uenja islama. Mi stoga pojavu organizacija koje prisiljavaju
Ummet da slijedi jedno usko tumaenje i koje pozivaju na
upotrebu politike vlasti radi prisiljavanja ljudi na pokoravanje
islamskim normama vidimo kao rezultat mijeanja uloge i
ciljeva Ummeta s ulogom i ciljevima drave. Ummet ima za cilj
da izgradi islamski identitet, da osigura atmosferu koja pomae
duhovnom i mentalnom razvoju pojedinca te da osigura uvjete
49
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
u kojima e svako moi ostvariti svoju ivotnu ulogu i ciljeve

unutar opeg zakonskog okvira. Drava u meuvremenu ini
napore da koordinira aktivnosti Ummeta u svrhu iskoritavanja
prirodnih i ljudskih potencijala i mogunosti za prevazilaenje
politikih i ekonomskih problema i prepreka koje ometaju
razvoj Ummeta.
Pravljenje razlike izmeu opeg i posebnog u erijatu te
razlikovanje odgovornosti Ummeta i drave jeste nuno ako
elimo izbjei pretvaranje politike moi u mehanizam za
promicanje posebnih interesa i ako elimo osigurati da dravne
agencije i institucije ne onemoguuju pojedinani i drutveni
progres ili ometaju duhovni, konceptualni i organizacijski
razvoj drutva.
Razlikovanje civilnog drutva i drave
Historijski, zakonodavne funkcije u muslimanskom
drutvu nisu bile ograniene na dravne institucije. Postojao je
itav spektar zakona vezanih za pravna pitanja i na moralnom
i na zakonskom nivou. S obzirom da se glavni dio zakona
vezanih za ugovorne odnose izmeu pojedinaca odnosi na
juristika zakonodavna tijela, sudske slube mogu biti vezane
direktno za Ummet, a ne za dravu. Treba naglasiti da je
pravljenje razlike izmeu graanskog drutva i drave mogue
odrati samo podjelom zakonodavnog procesa na razliite oblasti
koje reflektiraju i geografske, i normativne razlike u politikom
drutvu.
Vanost diferencirane strukture zakona nije ograniena na
njegovu sposobnost da se suprotstavi sklonosti centralizacije
vlasti koja karakterizira zapadni model drave. Ona je takoer
50
23.2.2010 14:01:24
vana kao garancija vjerskim manjinama. Islamski model treba

odrati zakonodavnu i administrativnu neovisnost sljedbenika
razliitih religija s obzirom da komunalno zakonodavstvo
ne spada pod dravnu vlast. S druge strane, veinski model
demokratske drave oduzima vjerskim manjinama njihovu
zakonsku neovisnost i insistira na podvrgavanju svih graana
jednom pravnom sistemu koji esto odraava doktrinarne i
moralne vrijednosti vladajue veine.
Rana muslimanska zajednica bila je svjesna potrebe za
razliitim zakonima radi osiguranja moralne autonomije
i marljivo je radila na osiguranju jednake zatite pred
zakonom kada su u pitanju temeljna ljudska prava. Tako su
rani pravnici priznali da nemuslimani koji su sklopili ugovor
mira s muslimanima imaju pravo na punu vjersku slobodu
i jednaku zatitu zakona kada su u pitanju prava na osobnu
sigurnost i imovinu. Muhammed ibn el-Hasan e-ejbani
nedvosmisleno kae da kada nemuslimani sklope ugovor
o miru s muslimanima: "Muslimani nee prisvajati njihove
(nemuslimanske) kue ili zemlju niti e ulaziti u bilo koji
njihov dom. Ovo zato jer su oni postali stranka u ugovoru o
miru i zato to je Poslanikov izaslanik na Hajberu proglasio da
imovina nijednog nemuslimana koji je sklopio sporazum sa
muslimanima nije dozvoljena (muslimanima). To je i zbog toga
to su oni (nemuslimani) sklopili ugovor o miru s muslimanima
kako bi uivali u svojoj imovini kao i muslimani."32
Isto tako, rani muslimanski pravnici su priznali pravo
nemuslimana na samoopredjeljenje pa su im dali punu moralnu
i zakonsku autonomiju u selima i gradovima pod njihovom
32 Muhammed ibn Ahmed es-Serahsi, erhu Kitabi es-Sijeri l-Kebir (Pakistan:
Nasrullah Mansour, 1405AH), 4: 1530.
51
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
kontrolom. Tako je E-ejbani, autor najautoritativnijeg

djela o pravima nemuslimana, insistirao da krani koji su
sklopili ugovor o miru (zimme) s muslimanima i tako
postali zimmije imaju punu slobodu da trguju svinjetinom
i alkoholom u svojim gradovima iako takvo to muslimani
smatraju nemoralnim i ilegalnim.33 Meutim, zimmijama je
to bilo zabranjeno initi u selima i gradovima pod kontrolom
muslimana.
Slino tome, rani muslimanski pravnici su priznali pravo
zimmijama da obavljaju javne funkcije ukljuujui funkciju
sudaca i ministara. Meutim, s obziom da se sudije moraju
pozivati na zakone utemeljene na vjerskim tradicijama
razliitih vjerskih zajednica, nemuslimani nisu mogli biti
sudije u muslimanskim zajednicama niti je muslimanskim
sudijama bilo dozvoljeno da primjenjuju erijat na zimmije.
Nema neslaganja izmeu razliitih pravnih kola oko prava
nemuslimana da nad njima vladaju njihovi zakoni. Oni su
se jedino razili oko toga da li su pozicije koje su obnaale
nemuslimanske sudije za prekraje bile sudske po naravi
te da li se oni mogu zvati sudijama (judges) ili su njihove
funkcije bile isto politike to bi automatski znailo da su
nemuslimanski suci, ustvari, politiki lideri.34 El-Maverdi je sa
svoje strane napravio razliku izmeu dvije vrste ministarskih
pozicija: opunomoeni ministar (vezir tefvid) i izvrni ministar
(vezir tenfiz). Razlika izmeu dvije pozicije je u tome to prvi
djeluje neovisno od halife dok drugi moe djelovati samo po
33 Ibid.
34 Ali ibn Muhammed el-Maverdi, El-Ahkam es-sultanijje (Kairo: Dar el-fikr,
1983/1401), 59.
52
23.2.2010 14:01:24
njegovim instrukcijama i u okviru zadatih ogranienja.35 Stoga

su rani pravnici dozvolili da zimmija vri funkciju izvrnog, ali
ne i opunomoenog ministra.36
No, iako je rano erijatsko pravo priznalo graanska
i politika prava i slobode nemuslimanima zimmijama,
erijatska pravila su doivjela drastinu reviziju poevi od 8.
hidretskog stoljea. To je bio period velikih previranja irom
muslimanskog svijeta. To je vrijeme kada su Mongoli pregazili
centralnu i zapadnu Aziju nanosei ogromne gubitke raznim
dinastijama i kraljevstvima. Tada su razorili i sjedite hilafeta,
Bagdad. To je i period krstake kontrole nad Palestinom i
obalom Sirije. Na zapadu, muslimanska vlast u paniji se
polahko smanjivala. U takvim uvjetima nepovjerenja i sumnje
Ibnu-l-Kajjim je u jednom traktatu objavio skup odredbi koje
su bile pripisane ugovoru izmeu halife Omera i sirijskih
krana.37 Porijeklo ovih odredbi je sumnjivo, ali je njihova
svrha bila jasna: poniziti krane zimmije i obiljeiti ih
nainom odjevanja i vanjtinom. Meutim, njihov utjecaj je
bio ogranien jer su Osmanlije, kao nasljednici Abbasija na
mjestu vladajue sile u muslimanskom svijetu, nastavili ranu
praksu garantiranja zakonske i administrativne autonomije
nemuslimanskim podanicima.
Islam, civilno drutvo i drava
Moderna drava se pojavila kako bi zatitila individualnu
slobodu od arbitrarne vlasti i kako bi osigurala da lanovi
35 Ibid.
36 Ibid.
37 Ibn el-Kajjim, erhu e-urut el-'umerijje (Bejrut: Dar el-ilm li-l-melajin,
1961/1381).
53
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
politikoga drutva imaju punu kontrolu nad javnim

institucijama. Da bi to uinila, moderna drava je nala za nuno
da javne institucije oslobodi od kontrole svih ekskluzivnih
grupa ukljuujui i organizirane religije. Meutim, uprkos
jasne elje pionira sekularne drave da vjerski moral zamijene
s graanskom vrlinom kao moralnom osnovom drave,
sekularizam je vremenom razvio antireligijske tendencije
dovodei do postepene erozije moralnog konsenzusa. Stalna
erozija moralnosti i sveprisutna korupcija u modernoj politici
prijete da pretvore dravu u instrument u rukama korumpiranih
slubenika i njihovih egoistinih tienika.
To je prouzroilo pozive za povratak religije i religijski organiziranih grupa u politiku arenu. Nigdje ovi pozivi nisu glasniji
i jasniji nego u muslimanskom svijetu gdje su islamske vrijednosti historijski imale velikoga utjecaja na politiku zajednice.
Naalost, ponovno ujedinjenje, kako ga zamiljaju zagovarivai islamske drave, esto se predstavlja u grubim i pojednostavljenim terminima zbog neuspjeha da se uoi velika briga
koju su rani muslimani brinuli kako bi bili sigurni da drava
i u svojim ciljevima, i u strukturi uzima u obzir slobodu i
interes svih unutarreligijskih i interreligijskih podjela.
To poziva muslimanske mislioce da pristupe novom promiljanju koje e za cilj imati redefiniranje politikih principa i vlasti.
inei to, muslimanski mislioci trebaju biti u potpunosti svjesni potrebe da nadiu historijske modele politikog organiziranja muslimanskog drutva. Politike strukture i procedure
koje su primjenjivali rani muslimani bile su direktno vezane za
njihove drutvene strukture, ekonomski i tehnoloki razvoj te
politiko iskustvo. I dok historijski islamski modeli predstavljaju rudnik znanja za savremene muslimane koje oni mogu
54
23.2.2010 14:01:24
koristiti, bilo kakva izvodiva formulacija modernog islamskog

modela drave, vjerne islamskim vrijednostima i etosu, mora
biti rezultat svjeeg razmiljanja koje uzima u obzir strukturu
modernog drutva.
Ja vjerujem da islamska politika misao moe dati ogroman
doprinos rekonstrukciji moralnoga jezgra drutvenoga ivota
i ouvanju religijskih tradicija bez rtvovanja principa slobode
i jednakosti koje promovira moderna drava. Osnovna znaajka islamskog politikog iskustva jesu ogranienja koja je historijsko muslimansko drutvo uspjelo nametnuti ponaanju
vladara, te prisustvo ivog i snanog civilnog drutva. Mnoge
funkcije koje danas obavlja sekularna drava bile su povjerene
civilnim institucijama ukljuujui obrazovanje, zdravstvo i
zakonodavstvo. Drava se uglavnom bavila pitanjima sigurnosti i odbrane, te predstavljala posljednju instancu u pitanju administracije pravde. Ovakvo razumijevanje dravne vlasti vjerovatno bi oslobodilo vjerske zajednice od intervencije drave
i dravnih slubenika sklonih nametanju svojih vjerski utemeljenih vrijednosti i ideja svim lanovima drutva ukljuujui
i one koji s njima ne dijele neke od tih vrijednosti i ubjeenja.
Ideje individualne slobode i jednakosti su inherentne islamskoj politikoj misli i ti principi zahtijevaju da pojedinci imaju
osnovne civilne slobode koje prua moderna drava. Meutim, oslobaajui civilno drutvo od teke dravne ruke, proirujui pojedinane slobode na zajednicu i priznajui moralnu
autonomiju drutvenim grupama, drutvene i religijske grupe
u islamskoj koncepciji prava (erijat) imale bi kapacitet da zakonski ureuju svoj unutarnji moral i pitanja u svojoj zajednici. I dok bi nova sfera slobode steena ovim aranmanom
omoguavala pravljenje razlike izmeu graana, jednakost
55
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
kao kriterij pravde bi se sauvala u novoj sferi javnoga prava

i u pristupu javnim institucijama, tj. u pitanjima koja se tiu
zajednikih interesa i meuzajednikih odnosa.
56
23.2.2010 14:01:24
3
EL-MAVERDIJEV POLITIKI MODEL: PRINCIPI
ISLAMSKOG POLITIKOG SISTEMA
Syed A. Ahsani
Zapadnu dominaciju nad muslimanskim zemljama
islamski mislioci su, shodno politikom sistemu, ocijenili
na tri naina. Apologete se zauzimaju za potpuno usvajanje
zapadnog modela demokracije. Tradicionalisti, s druge strane,
smatraju da e ovakav pristup dovesti do sekularizacije koja je
u suprotnosti s islamskim uenjem. Trea grupa, umjerenjaci,
preferiraju srednji put smatrajui da je potrebno iskoristiti
uenje Zapada istovremeno se pridravajui osnovnih naela
erijata. Ove podjele nisu novina, one su postojale i u vrijeme
Abbasija kada su mu'tezile (racionalisti) dali primat razumu.
Uspon filozofije u vrijeme vladavine halife El-Me'muna izazvao
je strah kod vjerskih uenjaka da bi racionalistiko tumaenje
moglo ugroziti Objavu. To je dovelo do pojave dvije struje:
ehlu-l-hadis, odnosno tradicionalista, koji su potuno odbacivali
razum, i e'arija, koji su ga ograniavali da bi sauvali Objavu
od odbacivanja. Maverdi, koji se ovim pitanjem poeo baviti
kasnije, nakon to su racionalistika razmiljanja zabranjena,
nije pripadao nijednoj od ove dvije struje. On je bio nezavisni
mislilac koji se vrsto zalagao za racionalistiku teologiju prema
57
23.2.2010 14:01:24
Syed A. Ahsani
kojoj je Objava tiha i ne namee zakone. Njegov najvei doprinos

bilo je uvoenje koncepta "politike pravde" u erijat.
Maverdi u svom djelu El-Ahkamu-s-sultanijje tvrdi da
erijat nije dovoljan kriterij za pravdu ('adl). On time ukazuje
na uvrijeenu praksu meu muslimanskim vladarima da se
erijat stavlja na istu razinu s preporukama alima. Alimi su bili
zadovoljni ovakvom situacijom i postepeno su prestajali suditi
o politici halife. To je dovelo do razdvajanja vjere od politike,
indirektno pobijajui gledite da su drava i vjera u islamu
nerazdvojne.38 Porijeklo ove ideje lei u praksi poslanika i
dravnika Muhammeda, a.s., i pravovjernih halifa, u periodu
formiranja islama.39
Medinski ustav
Medinski ustav je najstariji ustav za koji se zna u historiji.
Postavio je princip legalnosti, tj. potinjenosti drave vladavini
zakona.
Glavne odlike Medinskog ustava
1. Teritorija je umjesto plemenskog porijekla postala
osnova za dodjelu dravljanstva. Svi stanovnici, ukljuujui i
politeiste i Jevreje, postali su jedna zajednica. (lanovi 20b i 25)
38 Autor nudi podrobnu analizu Maverdijeve obuhvatne politike studije,
objanjavajui na koji nain su razliiti uenjaci, prije i nakon Maverdija,
razmatrali vezu izmeu razuma i Objave, i kako je politika, ukljuujui i
pravdu, povezana sa objavom, te poredei islamsku i zapadnjaku misao.
On zakljuuje da su muslimani nakon uticaja zapadne politike misli, u devetnaestom i dvadesetom stoljeu, shvatili da postoji potreba da se islamski
politiki sistem vie intelektualno orijentie.
39 Mikhael Hanna, Politics and Relevation: Mawardi and after (Edinburgh,
UK: Edinburgh University Press, 1995).
58
23.2.2010 14:01:24
El-Maverdijev politiki model: Principi islamskog politikog sistema
2. Poslanik je postao predsjednik drave i vrhovna sudska

instanca.
3. Odbaena je praksa tiranije i nepravde (lanovi 13, 15,
16, 36 i 47). Uspostavljena je jednakost kao osnovni princip
islamske drave (lanovi 15, 17, 19 i 45).
4. Prihvaen je princip pacta sunt servanda (ugovori
su obavezujui), u obliku u kojem postoji i u savremenom
meunarodnom pravu. Ovim principom omogueno je ostalim
plemenima i manjinama da prihvate Medinsku povelju.
5. Posebne mjere su predviene za ubistvo i pruanje
utoita kriminalcima. Uspostavljena je odgovornost samo onih
koji su poinili zloin i zabranjeno pojedincima da sklapaju
zasebne mirovne sporazume s dravnim neprijateljima. Jevreji
su imali svoj udio pri podjeli plijena, ali su takoer snosili i dio
trokova ratovanja. U tom sluaju, nisu plaali dizju (porez
po mukoj glavi porodice).
6. Neki dijelovi tradicije, kao to je naprimjer nagrada za
hvatanje ubice, zadrani su na principu 'urfa (obiajnog prava).
Na taj nain je iz tradicije preuzeto sve ispravno, a odbaeno
neispravno.
7. Ustav je bio sveobuhvatan dokument, koji je pokrivao:
pravo, odbranu, planove za napad i borbu u sluaju napada,
finansijske izvore, zekat, ugovore i delegiranje.
8. Politiki sistem koji je uspostavljen Medinskim
ustavom obuhvatio je legislativnu,40 njenu pravosudnu i izvrnu
funkciju, predvidjevi tako savremene dravne sisteme.41
40 Poslanik, a.s., je poglavarima drava i plemena poslao 30 pisama, poslao 80
delegacija, potpisao 33 ugovora i organizovao 85 bitaka i odbrana.
41 Muhammad S. Qureshi, Foreign Policy of Hadrat Muhammad (New Delhi:
Kitab Bhavan, 1993).
59
23.2.2010 14:01:24
Syed A. Ahsani
Pokuat emo, kroz analizu Maverdijevog modela u

kontekstu mu'tezilijske i e'arijske rasprave, opisati principe
koji se mogu nauiti i preuzeti iz modela pravednih halifa
(el-hulefa'u-r-raidun). Osim toga, u ovom poglavlju emo
objasniti principe islamske drave. Nakon analize navedenih
modela iz prolosti, naroito u svjetlu Kur'ana i sunneta,
mogue je odrediti u kojoj mjeri je sadanji demokratski model
u saglasnosti s islamskim politikim sistemom baziranim na
Kur'anu i sunnetu. Ukoliko on to nije, postavlja se pitanje
koji model baziran na idtihadu42 se moe razviti i usvojiti u
kontekstu evolucije savremene politike misli tokom stoljea,
ne samo u muslimanskom svijetu ve i na Zapadu?
Karakteristina obiljeja islamske politike teorije
Nakon smrti Poslanika, ensarije i trojica ashaba muhadira
(Ebu Bekr, Omer i Ubejda ibn el-Derrah), okupili su se u Benu
Sakifa i izabrali Ebu Bekra za halifu halifetu-r-resul.43 Kasnije
je njegov izbor potvren na opoj skuptini u Medinskoj
damiji zaklinjanjem na vjernost (bej'a). U Benu Sakifi su, kao
dio islamske politike teorije, ustanovljeni sljedei principi:
1. Izbor halife vri se po principu ure (dogovora), i
to u dvije faze. Dakle, muslimani odluuju o izboru halife,
poto Poslanik, a.s., nije o tome nita oporuio, ostavljajui
zajednici da odlui, u zavisnosti od okolnosti. Volja naroda je
kljuni princip po kojem se vri izbor poglavara drave kao
nasljednika Poslanika halifetu-r-resul. Drugi halifa, Omer, je
42 Muhammad S. El-Awa, On the Political System of the Islamic State, trans.
Ahmed Naji al-Imam (Indianapolis, IN: American Trust Publications,
1980).
43 El-Buhari, br.2462, http://www.dorar.net/mhadith.asp.
60
23.2.2010 14:01:24
kasnije rekao Vijeu starjeina, pri emu se misli na starjeine

u znanju, mudrosti i pronicljivosti (ehlu-l-halli ve-l-'akd):
"Ubijte svakoga ko trai vlast nad vama bez savjetovanja s
muslimanima."44 Metod savjetovanja nije propisan Kur'anom
ni sunnetom i, kao to je vidljivo iz primjera izbora etverice
pravovjernih halifa, moe se razlikovati u zavisnosti o vremenu
i okolnostima koje vladaju.45
2. Osnovni kriterij pri izboru poglavara drave jeste
bogobojaznost (takva). Ipak, kako Maverdi detaljno opisuje
u svom djelu El-Ahkamu-s-sultanijje,46 halifa je takoer i
svjetovni voa.47
3. Izbor halife se ne moe nimalo odgaati, ak ni zbog
denaze Poslaniku.48 Ashabi nisu eljeli ak ni dio dana biti bez
voe zajednice.49
44 U svom izvrsnom uvodu, Mumtaz Ahmad naglaava potrebu za objavljivanjem islamske politike teorije. Nekoliko uvaenih uenjaka, meu kojima su Fathi Osman, Khalid Ishaq, Javed Iqbal, Fazlur Rahman, Abdulaziz
Sachedina, Ahmad Moussavi i Jamilah Jimmod, su dali znaajan doprinos
nekim aspektima islamske politike misli, kao to je prisega imamu, princip ure (dogovaranja), Vilayat-i-Faqih, Marja'iyyat-i-taqlid, islamski drutveni poredak i dihad.
45 Mumtaz Ahmed (ur.), State Politics and Islam (Indianapolis, IN: Ameircan
Trust Publications, 1986).
46 U ovoj pounoj knjizi, autor daje genezu islamskog politikog sistema, njegovih ciljeva i principa, predlaui da se metod idtihada treba nastaviti
njegovati i u modernom vremenu.
47 El-Awa, On the Political System of the Islamic State.
48 Islamski politiki sistem naroito istie sistematinost i organizovanost kao
vrline, stoga je potreba za pravednim i djelotvornim vodstvom usmjerena ka odravanju pravednog mira. Ummet ni pod kakvim okolnostima ne
smije ostati bez voe.
49 Hamid Enayat, Modern Islamic Political Thought (Austin, TX: University of
Texas Press, 1982).
61
23.2.2010 14:01:24
Syed A. Ahsani
Uz savjetovanje s Vijeem starjeina (ehlu-l-halli ve-l-'akd),

Ebu Bekr je kandidirao Omera za halifu. Prema Maverdiju, ovi
izbori imali su samo jednog biraa, i to je bio presedan prema
kojem su kasniji pravnici opravdavali postupke halifa i sultana
da svoje sinove kandiduju za nasljednike. Ipak, Maverdi nije
spomenuo da se time kri procedura izbora halife prema
osnovnim kriterijima, kao to su: vjersko znanje, idtihad,
rasuivanje, hrabrost i fiziko zdravlje, osim injenice da je
halifa bio iz plemena Kurej.
Izbor Omera za halifu, koji bi zasigurno bio izabran i da
je provedeno glasanje ili bej'a, bio je potpuno opravdan zbog
ogromnog znanja koje je posjedovao, vjetine upravljanja,
znaajnog doprinosa islamu za Poslanikova, a.s., ivota, te
zbog uloge savjetnika prvog halife, Ebu Bekra.
Izborom Osmana za halifu, ustanovljen je princip da
hilafet nije nasljedan, zbog toga to je Omer pri izboru Kolegija
izbornika izostavio Abdullaha jer mu je bio sin. Tada je takoer
postavljen presedan da Kolegij izbornika ini est osoba, iako su
neki pravnici smatrali da su dovoljne tri, pa ak i jedna osoba,
kao u sluaju Abbasove bej'e (zavjeta na lojalnost) Aliji, r.a.,
kada je Abbasu reeno da bi, u sluaju njegovog neprihvatanja,
Osmanovi protivnici mogli izabrati nekog od svojih za halifu.
Povrh toga, Alija je bio jedan od est kandidata za koje je Omer
smatrao da ispunjevaju uvjete za halifu. Nakon ubistva treeg
halife Osmana, Alija je bio jedini izbor.
Ubistvom halife Osmana javilo se pitanje opravdanosti
pobune protiv halife prema islamskoj politikoj teoriji. Mnogi
pravnici smatraju da ona, prema tradiciji, nije opravdana:
"Nakon mene, vladari e vama vladati, oni poteni
vladat e svojim potenjem, a oni potkupljivi vladat
62
23.2.2010 14:01:25
e svojom potkupljivou; sluajte ih i pokoravajte im

se u svemu to je u skladu s istinom ukoliko budu
ispravno postupali, i vi i oni ete se okoristiti, a budu
li neispravno postupali, to e opet biti u vau korist
(na buduem svijetu), a na njihovu tetu."50
Kako se navodi u Kur'anu, pobuna je opravdana u sluaju
"nevjerovanja". Hasan el-Basri, jedan od vodeih tabiina
(druge generacije ashaba), zabranio je borbu protiv vladara
u graanskom ratu. Uenje i prakticiranje islama je bolje od
rasprava i prepirki, kako smatraju neki uenjaci, koji su se
uzdrali od pobune protiv vladara, jer bi ona dovela do haosa
i anarhije koji nose vie tete od tiranske vladavine uprkos
njenom dugom trajanju. Dobro poznata fikhska doktrina kae:
"Kada se suoite s dvije tetne situacije, izaberite manje zlo."51
Oni koji opravdavaju pobunu protiv vladara oslanjaju se na
Ebu Bekrov govor kojeg je odrao na dan svog izbora za halifu:
"Slijedite me ukoliko budem postupao u skladu s Kur'anom i
sunnetom, ali ne i ako budem radio drugaije od toga."52
Shodno tome, jedna grupa ljudi koji su bili pod utjecajem
propagande Abdullaha ibn Sebea, preobraenog Jevreja, doli
su iz Iraka i Egipta u Medinu, traei od Osmana da napusti
poloaj uprkos objanjenju koje je dao u vezi s njihovim
optubama za nepotizam zbog postavljanja lanova svoje
porodice na mjesta guvernera.53
50 Attermethe, br.1849, Muslim, 1854 http://www.dorar.net/mhadith.asp.
51 Gledajui sa aspekta Kur'ana i Sunneta, glavna mjerila vladara islamske drave su pobonost, izraen osjeaj odgovornosti prema Allahu d.. i praktina implementacija ljudskih prava (hukuku-l-'ibad).
52 Majid Ali Khan, The Pious Khaliphs (Safat, Kuwait: Islamic Book Publishers,
1995).
53 Navod da su "uenjaci poput Rashida Ride i Mawdudija bili dovoljno hrabri
da kritikuju Osmanovu politiku ostavljanja Muavije na poloaju guvernera
63
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
Prema Reidu Ridau, da bi se izbjegli anarhija i haos,

nuno vodstvo, imametu-d-darure, se mora potivati ako su
ispunjen razlozi njegovog postojanja: pravda, efikasnost i
kurejijsko porijeklo (iako se haridije, Ibn Haldun i Osmanlije
ne slau). Ipak, pobuna je opravdana u sluaju nemoralnog
ponaanja halife, njegove fizike nesposobnosti, ludila, ropstva,
apostazije, nevjerovanja ili nepravednosti. Vijee starjeina se
treba oduprijeti ugnjetavanju, ali je neophodno sagledati kolika
je potreba za pobunom naspram straha da ona moe rezultirati
anarhijom, koja se u islamu na sve mogue naine pokuava
izbjei. El-Gazali i Ibn Tejmijje su smatrali da su kvijetizam (mir)
i trpljenje nepravde bolji od anarhije uzrokovane pobunom.
Kae se: "Ukoliko je status quo manje zlo, bolji je od graanske
nesloge." I pored toga, Turci su se 1924. godine pobunili protiv
osmanskih sultana. Reid Rida se po pitanju protivljenja pobuni
slae sa Ibn Tejmijjom, koji je muslimanima pojasnio nunost
izbora izmeu anarhije i nepravde.54
Tradicionalno su alimi bili zatitnici i kontrolori statusa
quo. Od njih se, kao vlastodraca, oekivalo da nadgledaju da li
skoro 20 godina" zasluuje komentar. Ovi, takozvani, uenjaci nisu hrabri
ve neznalice zbog kritikovanja Osmana to nije Muaviju otpustio s poloaja. Poslanik, a.s., je Muaviju okarakterisao kao ovjeka velikog znanja i
molio je Allaha, d.., da mu to znanje uvea. Drugo, on je bio vrlo vjet guverner koji je na poloaj doao u vrijeme Ebu Bekra, a tu je ostao i za vrijeme
Omerove vladavine i nijedan od ove dvojice halifa ga nije otpustio. Zato bi
Osman zbog toga bio kritikovan? U dananje vrijeme vjeruje se mnogim
glasinama a moe se vidjeti kako mediji izmiljaju informacije i kako ih je
teko ispraviti. Kako onda bilo ko moe presuditi o neemu to se desilo
prije 1400 godina? Svako ko to uradi je, u najmanju ruku, neodgovoran.
54 Ovdje su razmotrena sljedea pitanja: divergencija i konvergencija iitskih i
sunitskih politikih koncepata, Ridaov stav o islamskoj dravi, nacionalizmu,
demokratiji i socijalizmu, te koncepti tekijje (opreznost, prikrivanje vjerske
pripadnosti u ija, op. prev.), muenitva i savremenog konstitucionalizma.
64
23.2.2010 14:01:25
vladar primjenjuje erijat, da preuzmu odgovornost za ispravno

voenje dravnih poslova te da u ivotni stil stanovnitva
ponovo uvedu stare vrijednosti: jednostavnost, skromnost i
tedljivost. Njihov zadatak je takoer bio da osiguraju da svi
koji ele zauzeti poloaj na vlasti mogu biti sprijeeni u toj
namjeri na nain koji predvia tradicija, a koja kae: Talib elvilaje la juvella (Vlast se ne povjerava onome ko je trai).55
U principe za izbor halife spadaju: ura, pravednost,
sloboda, jednakost, nasljedni princip te provoenje izbora.
Islamski politiki sistem ne odreuje specifian i detaljan
sistem rukovoenja. Ispravnije je rei da erijat daje samo
osnovne principe, a detalje voenja preputa okolnostima
koje vladaju u odreenom trenutku i na odreenom mjestu.
Izabrani halifa bi trebao biti dobrog zdravlja, treba poznavati
erijat kako bi mogao primijeniti idtihad te biti sposoban da
vjeto, hrabro i mudro vodi domau i stranu politiku. On treba
potovati erijat i unapreivati drutvena dobra. Dok god radi
na ovaj nain, muslimani ga trebaju slijediti, savjetovati ga o
onome to je ispravno, a ispravljati ako pogrijei. etverica
pravovjernih halifa su na etiri razliita naina primjenjivali
princip ure, to dokazuje da promjene okolnosti mogu
rezultirati u primjeni razliitih metodologija.56
ura (dogovaranje)
ura je najvaniji princip islamske politike teorije.
Obraajui se Poslaniku, a.s., Allah, d.., u Kur'anu kae:
55 El-Buhari, br. 6722, http://www.dorar.net/mhadith.asp, Poslanik a.s. nije
ohrabrivao zahtjeve za poloaj na vlasti.
56 Muhsin Mahdi, Political Philosophy in Islam (1991).
65
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
Samo Allahovom milou ti si blag prema njima; a da si

osoran i grub, razbjeali bi se iz tvoje blizine. Zato im prataj i
moli se da im bude oproteno i dogovaraj se s njima. (3:159)57
Da bi naglasio znaaj ure, Allah, d.., upuuje Poslanika,
a.s., na dogovaranje s ashabima uprkos injenici da su njihovi
stavovi u suprotnosti s Poslanikovim, koji je bio za borbu s
nevjernicima unutar zidina Medine, dok su ashabi smatrali da
se trebaju boriti izvan njih. Pokazalo se da je on bio u pravu, ali
je ashabima oprotena ova greka u procjeni, poto je Poslanik,
a.s., prihvatio njihov savjet. Ovdje se, takoer, vidi da voa
ne treba biti kivan zbog davanja pogrenog savjeta niti se u
budunosti treba suzdravati od savjetovanja s drugima. U
Kur'anu se dalje kae:
Savjetujte se s onima koji se Gospodaru svome odazivaju, i
koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju a
dio od onoga ime smo ih opskrbili udjeljuju. (42:38)
Kako smatra ejh Muhammed Abduhu, ura je obavezna,
jer je savjetovanje osnovna osobina onih koji "nareuju dobro
i zabranjuju loe". Ebu Hurejre je rekao: "Nisam vidio da se
iko vie savjetuje sa svojim prijateljima od Poslanika, a.s." Ipak,
ura nije neophodna u sluajevima kada je odreeno pitanje
razjanjeno Kur'anom, iako se Poslanik drao ure i u nekim
situacijama za koje je dola Objava, kao to je npr. bio sluaj
s Ugovorom na Hudejbiji. ura se koristi i pri interpretaciji
Boije objave te za pitanja koje Objava nije pokrila.58
57 Kod prevoda kur'anskih ajeta koriten je prevod Besima Korkuta. (op.
prev.)
58 Abdullah al-Ahsan, Ummah or Nation?: Identity Crisis in Contemporary
Muslim Society (Leicester, UK: Islamic Foundation, 1992).

El-Buhari, br. 4844; Muslim br. 1783, 1785, 1807, Ebu Davud br. 2349:
66
23.2.2010 14:01:25
Vladar ne bi trebao odbacivati ili stavljati veto na savjet,

jer je i Poslanik, a.s., posluao savjet ashaba da idu na Uhud.
Bej'a ili zakletva na vjernost je uvjetovana prihvatanjem ure
od strane halife. U suprotnom, bej'a je nitavna i nevaea.
Ovo je stav veine pravnika. Manji broj njih, koji ne smatraju
uru obavezujuom, oslanja se na ajet: A kada se odlui, onda
se pouzdaj u Allaha (3:159), osim u sluaju Poslanikovog, a.s.,
postupka na Hudejbiji, Ebu Bekrovog otpora za slanje vojske
u Siriju, voenja rata protiv otpadnika i Omerove odluke da
ne dijeli zemlju osvojenu u Iraku, ve da je ostavi buduim
generacijama. Taberi gore spomenuti ajet smatra bitnim, jer se
Objava mora slijediti, bez obzira na uru, kao to je uinjeno
i na Hudejbiji. Tadanji razgovor Omera, r.a., s Poslanikom,
a.s., o potpisivanju mira s muricima ne smatra se urom, ve
savjetom. Iako na to nije bio obavezan, Ebu Bekr je, slijedei
Poslanikov, a.s., primjer, prilikom slanja vojske u Siriju odrao
uru. Time je potvren naredbodavni karakter ure i postavljen
presedan za budue generacije. Ebu Bekr je, u ovom sluaju,
formalno i sutinski sproveo uru, iako na kraju nije prihvatio
njen zakljuak, jer su savjetnici, ukljuujui i Omera, ponovo
razmislili o svemu i prihvatili Ebu Bekrovo stajalite.
Isto tako, Omer je mogao pridobiti naklonost ure njegovoj
odluci po pitanju zemlje u Iraku. ura je obavezna i za vladare i
podreene jer se smatra vjerskom obavezom, ibadetom: obaveza
vladara je da odri uru, a njegovih podanika da daju savjet koji
http://www.dorar.net/mhadith.asp. Iako se bavio vanim pitanjima kao
to su: pojam Ummeta, uspon muslimanskih drava, kriza identiteta muslimana te uspostavljanje Organizacije islamske konferencije kao tijela za
saradnju na politikom, ekonomskom i drutvenom polju, autor je propustio spomenuti da, prema Medinskom ustavu, manjine koje prihvate ovaj
dokument, postaju dio Ummeta i imaju pravo na uee u podjeli plijena.
67
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
smatraju ispravnim. Ukoliko vladar ne odri uru, a ostali ne

daju savjet, zanemarili su vjersku obavezu i poinili grijeh.
Ukoliko za odreeno pitanje nije dola Objava, ura se
mora odrati na tri nivoa:
1. Ehlu-l-halli ve-l-'akd Vijee starjeina, to su
prakticirali Poslanik, a.s., i Pravovjerne halife.
2. Strunjaci specijalizirani u odreenim oblastima, kao
to su: rat, vanjska ili unutranja politika itd.
3. Referendum/parlament/glas naroda.
Nakon to Vijee starjeina odri uru, odluku ratificira
narod. U vrijeme Poslanika, a.s., i Pravovjernih halifa nisu
postojali stalni sazivi medlisa, vijea ministara niti parlamenta.
Glasanje nije odravano, niti je postojala formalna veina/
manjina, a ni vlada na vlasti ili stranke u opoziciji. Protokol
ure bio je potpuno tajan i povjerljiv, a njeni lanovi nisu javno
iznosili svoji miljenja, ve je to inio vladar koji se direktno
obraao narodu, bez glasnogovornika iz reda Vijea starjeina
(ehlu-l-halli ve-l-'akd).
Starjeine nisu bile razoarane ukoliko nakon ure njihovo
miljenje nije prihvaeno. ura se daje s dobrom namjerom,
zanemarujui pritom vlastiti ego i koristoljublje. Ona je,
ustvari, jedan vid primjene idtihada, iji je cilj dosegnuti istinu
napornim radom ljudi koji poznaju erijat i ispravno rasuuju.
Neki primjeri Poslanikove, a.s., ure
Pred Bedr Nakon to je saznao da se trgovaki karavan
Kurejija uputio u Siriju, Poslanik je odrao uru u cilju odluke
o njihovom gonjenju, ali bez zapoinjanja borbe. Za razliku
68
23.2.2010 14:01:25
od postupka Benu Israila, koji su od Musaa traili da ne idu

u borbu, ashabi, od kojih su veina bili ensarije, obeali su
potpunu podrku. Poslanik je s ashabima krenuo u potjeru
obznanivi to javno kao dio strategije to je rezultiralo Ebu
Sufjanovim traenjem pojaanja iz Mekke, promjenom
planirane rute i polaskom prema obali. Drugu uru su odrali
s ciljem donoenja odluke o povratku u Medinu ili suoavanju
sa pojaanjem iz Mekke. Postojala je oita mogunost da e
licemjeri, beduini, Arapi nemuslimani i Jevreji iskoristiti
odsustvo muslimana iz Medine. Osim toga, bilo ih je samo
313 i jedva da su bili spremni za borbu. I pored svega toga,
odlueno je da idu na Bedr. U meuvremenu je Poslanik, a.s.,
primio Objavu da je za muslimane bolje da idu za plijenom jer
je Allah, d.., za njih odredio pobjedu. Poslanik je od ashaba
traio savjet da bi kod njih pojaao vjeru i entuzijazam.59
Pouka svega navedenog jeste da voa ne treba izraavati
svoj stav prije nego to dopusti i drugima da iznesu svoje
miljenje. Poslanik je odluio da atore postave u dolini. Jedan
od ashaba, po imenu Munzir, primijetio je da Poslanik nije
tako odluio zbog Objave, pa je predloio da se stacioniraju na
brdu u blizini izvora kako bi Kurejijama onemoguili pristup
vodi. To nije bio dogovor, ve savjet dat privatno. Ovaj primjer
pokazuje da musliman ne treba oklijevati da iznese svoje
miljenje voi koji ga je duan razmotriti, takoer je duan
prihvatiti svaki ispravan i blagovremen savjet, bez obzira od
koga je doao. Ovako je uradio i Poslanik, a.s., objavivi svoju
odluku, ali ne otkrivajui iji je savjet na nju utjecao.60
59 El-Buhari br. 4609, El-Albani br. 3340 http://www.dorar.net/mhadith.asp.
60 'Abdullah ibn Sebe' je bio Jevrej koji se pretvarao da je musliman i pokuavao izazivati probleme u islamskoj dravi.
69
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
Pred samu borbu, Poslanik je objavio da Abbasa i jo

jednog ashaba ne treba ubiti, s im se Ebu Huzejfa nije sloio
pa je rekao da e on ubiti Abbasa. Poslanik je zatim razgovarao
s Omerom, koji je znao da je Abbas tajno preao na islam,
o tome da li je ispravno povrijediti Abbasa. Omer je na to
predloio da ubije Ebu Huzejfu, to Poslanik nije dozvolio,
ve je oprostio Ebu Huzejfi shvatajui da je njegova zakletva
odraz neznanja. Ovim primjerom uspostavljeno je sunnetsko
pravilo da voa treba tolerirati slobodu izraavanja i razlike u
razmiljanju i ne kanjavati one koji misle drukije.
Nakon Bedra Poslanik, a.s., je odrao uru u vezi s
pitanjem ratnih zarobljenika. Ebu Bekr je smatrao da treba
prihvatiti fidju (otkup), dok su Omer i jo etverica ashaba
smatrali da ih treba pogubiti. Poslanik, a.s., se povukao da
sam razmisli o odluci. Prihvatio je prijedlog Ebu Bekra, koji je
takoer znao za Abbasov prelazak na islam.
Poslanik Muhammed, a.s., je Ebu Bekra uporedio s Isaom,
a.s., govorei da su "neki blai od mlijeka", a Omera s Nuhom,
a.s., nastavljajui "a neki tvri od kamena", to ukazuje da islam
ne ograniava ljudsku prirodu.61
Pravda
Pravda je osnovni islamski princip, o emu svjedoe
sljedei ajeti:
Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini i da
se blinjima udjeljuje, a razvrat i sve to je odvratno i nasilje
zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje. (16:90)
61 Muslim br. 1763 http://www.dorar.net/mhadith.asp.
70
23.2.2010 14:01:25
Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih

dostojni povjeravate i kada ljudima sudite, da pravino sudite.
Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah doista sve uje i vidi.
(4:58)
Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako
ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie
estitosti. (5:8)
O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha radi,
pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka. (4:135)
I kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i
srodnika, i da obaveze prema Allahu ne krite eto, to vam On
nareuje da biste to na umu imali. (6:152)
Mi smo izaslanike Nae s jasnim dokazima slali i po njima
knjige i terezije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali a
gvoe smo stvorili, u kome je velika snaga i koje ljudima koristi
i da bi Allah ukazao na one koji pomau vjeru Njegovu i
poslanike Njegove kad Ga ne vide. (57:25)
Ibn Tejmijje je rekao: "Cilj slanja poslanika i objavljivanja
knjiga je u tome da ljudi dijele pravdu u ime Allaha i prema
zaslugama Njegovih stvorenja... Stoga e onaj ko odstupa od
Knjige biti upozoren silom (orujem)."62
Ibn Tejmijje je takoer rekao: "Allah daje pobjedu pra
vednoj nemuslimanskoj, a poraava nasilniku muslimansku
vladu."63
A odgovarat e oni koji ljude ljude tlae i bez ikakva osnova
red na Zemlji remete; njih eka bolna patnja. (42:42)
62 Ahmed, State Politics in Islam.
63 Proctor J. Harris (ed.), Islam and International Relations (Durham, NC:
Duke University, 1968).
71
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
Allah ne voli da se o zlu glasno govori, to moe samo onaj

kome je uinjena nepravda. (4:148)
Doputa se odbrana onima koje drugi napadnu zato to
im se nasilje ini a Allah je, doista, kadar da ih pomogne.
(22:39)
A ona sela i gradove smo razorili zato to stanovnici njihovi
nisu vjerovali i za propast njihovu bismo tano vrijeme odredili.
(18:59)
A mnogoboci e sigurno saznati u kakvu muku e se uvaliti.
(26:227)
Kako se navodi u hadisima Poslanika, a.s.: "Pravedan
vladar e biti na najuzvienijem mjestu meu sedmericom
koji e biti u Allahovom hladu na Dan kada drugog hlada
nee biti."64 Poslanik, a.s., je upozorio: "uvajte se nasilja, jer je
nasilje tama Sudnjega dana."65
Sloboda
Sloboda je jo jedan od principa islamskog politikog
sistema. Muslimani se, u cilju zatite svoje slobode vjerovanja
i izraavanja, trebaju seliti u zemlje gdje mogu slobodno
oboavati Allaha, d.., i izvravati svoje vjerske obaveze.
Primjer za to je selidba prvih muslimana u Abesiniju.
Iseljenje u Abesiniju dokazuje da svi oni koji selidbu u
Sjedinjene Drave ili bilo koju drugu nemuslimansku zemlju
smatraju grijehom, ne razumiju ispravno Kur'an i sunnet. Allah,
d.., e na Sudnjem danu ljude koji su bili progonjeni u svojoj
64 El-Buhari, br.6806. http:// www.dorar.net/mhadith.asp.
65 Muslim, br.2578. www.dorar.net/mhadith.asp.
72
23.2.2010 14:01:25
domovini pitati: Zar Zemlja nije bila dovoljno prostrana da se

iselite? Ovaj koncept se oslanja i na zadatak kojeg je Poslanik
dao muslimanima, a to je: el-emru bi-l-ma'ruf ve-n-nehj 'anil-munker (nareivanje dobra i zabranjivanje zla), koji daje
slobodu miljenja i izraavanja. Muslimani trebaju slobodno
kazati da li odreeno djelo smatraju dopustivim (mubah) ili
obaveznim (vadib). Za razliku od vadiba, koji podrazumijeva
da je neto obavezno uraditi i ije zanemarivanje predstavlja
grijeh, mubah musliman moe uiniti ili ne prema svome
izboru. Pravo da se "nareuje dobro a zabranjuje loe" ima
brojne primjene koje pokrivaju sve aspekte drutvenog ivota
politike, ekonomske ili socijalne.
Jednakost
Mnogo prije nego to je Amerikom poveljom o pravima
i Rusoovim drutvenim ugovorom uspostavljen princip
jednakosti, u Kur'anu je Allah, d.., rekao:
O ljudi, mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na
narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji
kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji, Allah, uistinu, sve zna
i nije Mu skriveno nita. (49:13)
Poslanik, a.s., je rekao: "Allah vas je oslobodio
dahilijjetskog fanatizma i velianja predaka. Bez obzira da li
si poboni musliman ili bijedni razvratnik, Ademov si sin, a
Adem je stvoren od zemlje."66
Zatim je ponovo, u govoru na Oprotajnom hadu,
rekao:
66 Ibn Tejmijje, 220/I. http://www.dorar.net/mhadith.asp.
73
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
"Zaista, nema prednosti Arap nad nearapom

niti nearap nad Arapom, niti bijelac nad crncem, nit
crnac nad bijelcem, osim po bogobojaznosti. Pred
zakonom su svi jednaki, bili poboni ili ne; a pobone
eka nagrada na onome svijetu."67
Kada se jedan od ashaba zauzeo za jednu plemkinju koja
je neto ukrala, Poslanik, a.s., je rekao: "Tako mi Allaha, kad bi
moja ker Fatima ukrala neto, odsjekao bih joj ruke." U svom
prvom obraanju nakon preuzimanja poloaja halife, Ebu Bekr
je rekao: "Slabi meu vama bit e jaki u mojim oima dok im
ne osiguram prava, a jaki e biti slabi dok im ne oduzmem
njihova prava."
Jednom prilikom je Alija, r.a., etvrti halifa, doao kod
sudije nakon to ga je jedan Jevrej optuio da mu je ukrao
oklop. Kada je sudija pozvao Aliju da sjedne do njega, on ga
je podsjetio da takav povlateni tretman predstavlja krenje
principa jednakosti izmeu tuioca i optuenog. Sudija je
odbio prihvatiti Hasanov dokaz, poto je on bio Alijin sin, te je
dopustio Jevreju da zadri oklop nakon ega je Jevrej, zadivljen
nepristrasnou sudije i nezavisnou sudstva, preao na
islam.
Odgovornost predsjednika drave
Kao to su podanici duni da se pokore vladaru koji
moe upotrijebiti silu da ugui njihovu pobunu, tako oni
imaju i pravo da pokrenu pitanje vladareve smjene ukoliko
zloupotrijebi poloaj. U Kur'anu se kae: im se neki od njih
67 Ibn Made, br. 2494 , Attermethe br. 2464 http://www.dorar.net/mhadith.
asp.
74
23.2.2010 14:01:25
doepa poloaja, nastoji napraviti nered na Zemlji nitei usjeve

i stoku. A Allah ne voli nered! (2:205).
Poslanik je rekao: "Vi ste obani odgovorni za svoja
stada."68 Takoer je rekao: "Musliman mora sluati i pokoravati
se, svidjelo mu se to ili ne, osim kad mu se nareuje da poini
grijeh tada nema poslunosti ni pokornosti", dodajui
"poslunost je samo u pravednosti" to je rekao i Ebu Bekr.
Prema tome, vladar moe biti smijenjen ukoliko prekorai
svoje slubene ovlasti, uini nemoralne, ugnjetavake radnje
ili prekri kur'anske i sunnetske zapovijedi.
Zakljuak
Jasno je, dakle, da je Maverdi, koji je bio lan abbasijske
administracije (kadija) i izaslanik, detaljno analizirao kasnu
politiku historiju Abbasija. On je saeo miljenja svih
pravnika o kriterijima za izbor halife, kvalitetima koje halifa
i starjeine trebaju posjedovati, izboru vezira i upravnika,
dihadu u cilju drutvene dobrobiti, pravosuu, namazu,
imamima, te pitanjima hadda, zekata, plijena (ganime i
fej'), glavarine (dizja) i poreza (harad), potom regionalnih
zakona, oivljavanja neplodnog tla, zaliha i zajednike zemlje,
grantova i koncesija, divana, kriminalnih radnji, ombudsmana
i javnoga reda (hisba).69
Sudska vlast ga je primorala da odustane od tumaenja
(idtihada), poput onoga da vladar moe primjenjivati erijat
i istovremeno biti nepravedan. Kasniji uenjaci, poput Reida
Ridaa i Mevdudija, koji su bili dovoljno hrabri da kritiziraju
68 El-Buhari br. 2558 http://www.dorar.net/mhadith.asp.
69 Hanna, 1995.
75
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
Osmanovu politiku zadravanja Muavije na poloaju guvernera

tokom 20 godina inei ga vrlo popularnim, nastavili su
Maverdijev put. Mnogi pravnici se slau da se u islamu vlast
ne moe nasljeivati. Jo jedan vaan princip je ura vladara,
koja je ukinuta nakon to je monarhija zamijenila hilafet.
Jednom ashabu je odrubljena glava zbog toga to je vladaru,
koji je vladao tokom ranog perioda Umejjevia, prigovorio da
se boji Allaha jer je hutbu nakon duma-namaza drao ak do
ikindije. Stoga ne udi da su mnogi pravedni pravnici, poput
Ebu Hanife i Malika odbili mjesto vrhovnog sudije, zbog ega
su mueni po zatvorima.70
ura je kao i ibadet obavezna i za vladara, i za podreene,
te se njeno neprovoenje smatra grijehom jer je "Allahova
pomo prati zajednitvo", to se i desilo na Bedru i Uhudu
kada je Allah, d.., muslimanima dao pobjedu.
U islamu nema veta, a ura obavezuje vladara. Rezultat
ure (dogovaranja) su i Ebu Bekrovo slanje vojske u Siriju
nakon smrti Poslanika, a.s., njegova borba sa otpadnicima
koji su odbili dati zekat te odbijanje davanja zekata ranim
muslimanima za te'lifu-l-kulub (zadobijanje naklonosti) s
ciljem da islam dodatno ojaa.
Jasno je da su rani pravnici u svoje vrijeme primjenjivali
idtihad, iako njihove odluke nisu obavezivale budue
70 Maverdijeva knjiga odnosno analiza u kojoj on navodi da je erijat nedovoljno mjerilo pravde ('adl), smatra se kufrom, tj. nevjerovanjem. Allah je
u Kur'anu, u suri El-Ma'ide jasno rekao: "Sada sam vam vjeru vau usavrio
i blagodat Svoju (ISLAM) prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam
islam bude vjera." (5:3) Svako ko misli da je islam kao religija nepotpun,
oito smatra da zna bolje od Allaha, d.., ili da je Allah, d.., zaboravio neto ega se on sjetio. Ovo miljenje je u suprotnosti sa islamom i prethodno
navedenim ajetom.
76
23.2.2010 14:01:25
generacije. Punovanost idtihada zavisi od masleha (javnog

dobra), 'urfa (obiajnog prava), istihsana (pravne preferencije),
kijasa (analogije), te se stoga, kako smatraju Malik i trojica
hanefijskih imama, usljed promjene okolnosti koje vladaju
u drutvu, mora stalno iznova provoditi. Iako su se uenjaci
medinske i irake kole razilazili u miljenju, ipak nisu
jedni druge optuivali za nevjerovanje, to je kasnije postalo
uobiajena praksa.71
Islam je na bazi urfa zadrao odreene obiaje kao to
su had, uklanjanje kipova, te zabrana injenja tavafa oko
Kabe bez odjee. Na isti nain se mogu usvojiti postojei i
budui principi, koncepti i metodologija Zapadnog politikog
sistema, ali pod uvjetom da budu u skladu sa erijatom,
Kur'anom i sunnetom. Ukoliko je islam univerzalna religija, a
nema sumnje da jeste, onda on mora prihvatiti sve to je dobro
u savremenom svijetu. Ovo, uz analizu politikih nauka iz
islamske perspektive, predstavlja dio aktivnosti Meunarodnog
instituta za islamsku misao.
Ovo poglavlje ne pokriva neke vidove politike teorije kao
to su: Boiji suverenitet, pojam hukume ilahijje (Boanska
vlast), poreenje teokratije i demokratije, te njihovu usklaenost
s islamskim politikim sistemom. Poto ne potpada pod temu
ovog poglavlja, nije obraeno ni uee muslimana u dravnim
ureenjima nemuslimanskih zemalja (daru-l-harb ili daru-l71 Maslaha (opti drutveni interes) princip koji je utemeljio Imam Malik
podrazumijeva potrebu da se promjena okolnosti koje vladaju u drutvu
uzme u obzir prilikom primjene idtihada. Prema iitskoj tradiciji, nisu zatvorena vrata idtihadu, to se jasno vidi iz iranske politike historije u kojoj su imami imali konstitucionalnu ulogu. (Autora je mogue kontaktirati
putem maila: syedahsani@sbcglobal.net).
77
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
bej'a) iako dr. Hamidullah72 smatra da je tokom mekanskog

perioda islama probleme i pitanja muslimana rjeavao
Poslanik, a.s., a ne politeistiki zakoni. Ova i ostale spomenute
teme zahtijevaju posebnu studiju.73
72 Muhammed Hamidullah, The Emergence of Islam (Lectures at Bahawalpur

University, 1963), Islamabad, International Islamic University, 1993.
73 Hamidullah, The Emergence of Islam, pp.155-157. Dr. Hamidullah je bio
prvi naunik koji je predloio koncept postojanja drave unutar drave. Naime, muslimanska uprava u Meki se za sva pitanja koja su se ticala
muslimana, umjesto paganima, obraala Poslaniku, a.s. Ovo je vano za
poloaj muslimanskih manjina na Zapadu. Ghannouchi, tuniki naunik i
pokreta preporoda, koji trenutno ivi u Londonu, smatra da muslimanske
manjine ne trebaju teiti da imaju odvojenu dravu kao to je bio sluaj
u Nigeriji i Pakistanu, jer se na taj nain ograniava njihova misionarska
uloga pozivanja u islam, nareivanjem dobra i zabranjivanjem zla (el-emr
bi-l-ma'ruf ve-n-nehj 'ani-l-munker). Oni bi vlastitim primjerom trebali
drugima pokazivati kakav musliman treba da bude paljiv komija, poten radnik i odgovoran lan politikog sistema koji e na Zapad uvesti
moralne i duhovne principe, nagovijestiti period mira, slobode, jednakosti,
asti, dostojanstva i pravde za sve.

Ashabi su pruili primjer demokratije i slobode koja se nikada nije i nee
ponoviti nigdje u svijetu, pa ak ni u SAD-u. Ashabi koji su se iz Meke
iselili u Medini bi, prema dananjoj definiciji dravljanstva, bili smatrani
strancima. Oni su u Medini ivjeli samo deset godina prije nego to je Poslanik, a.s., umro. Stanovnici Medine su bili veina, ali su ipak za vladara
izabrali Ebu Bekra (stranca po dananjem poimanju). Nakon njega, izabrali
su Omera, pa Osmana, pa Aliju, r.a., a sve to uz saglasnost svih stanovnika
Medine. Gdje se u historiji ovjeanstva moe nai primjer da je doseljenik,
nakon samo nekoliko godina ivljenja u nekoj zemlji, postao predsjednik te
zemlje? Samo su muslimani to postigli, jer ih islam ui da biraju samo najbolje i najpravednije, iako su Ebu Bekr i Omer, r.a., bili iz siromanih, slabih
i slabo poznatih plemena. Izazivamo cijeli svijet da uini neto slino. Autora je mogue kontaktirati putem maila: syedahsani@sbcglobal.net.
78
23.2.2010 14:01:25
4
INTELEKTUALNA HISTORIJA EVRO-AMERIKOG
PRAVA I ISLAMSKA ALTERNATIVA
Peter M. Wright
Advokat u Pittsburghu, Pensilvanija, SAD
Saetak
Pravni sistemi koji trenutno prevladavaju u Evropi, Sjevernoj
i Junoj Americi te sadanjim i bivim evropskim kolonijama
razvili su se u specifinim historijskim kontekstima i kulturnim
miljeima. Oni ipak dijele neke zajednike pretpostavke koje
su rijetko jasno izraene ili podvrgnute kritikom ispitivanju.
Zadatak ovog poglavlja je da se zapone proces artikuliranja
tih zajednikih pretpostavki da se pokuaju angairati na
konstruktivan nain kroz komparativnu studiju suparnikog
pravnog sistema kao to je onaj koji se moe nai u prihvaenim
principima islamskog erijata.
U amerikom kontekstu, iroko je rasprostranjeno
miljenje da istraivanje poznatog treba biti vrlo
jednostavno. Meutim, mnoge evropske studije na
polju drutvenih nauka u temelju pobijaju ovu ideju.
Ove studije dokazuju da su misterije drutvenog
postojanja kompaktne, i to ne samo kada je u
pitanju ponaanje dalekih egzotinih naroda ve i u
79
23.2.2010 14:01:25
Peter M. Wright
naem dananjem kontekstu. Naime, poznatost raa

neznanje koje ne proistie iz nepoznatosti predmeta
posmatranja, ve iz njegove transparentnosti. ivei
tako, potpuno obuhvaeni pretpostavkama koje
je teko opozvati nakon to ih usvojimo, teimo
da izgubimo kritiku perspektivu koja "drutvenu
nauku" ini mnogo sloenijom od obinog recitala
kojeg svako ve zna. Upravo je zajedniko miljenje
o stvarima, znanje za koje smo svi sigurni da imamo,
polazna taka za analizu drutvene nauke.74
Najtei intelektualni zadatak sa kojim se svakodnevno
susreemo jeste pokuaj da pojmimo ono to je pred nama.
esto smo najmanje upoznati s onim to nam je najblie. Lake
je, ponekad, pojmiti ono to nam nije blisko, nego sa sigurnou
utvrditi ta ta stvar jeste. Ovo je pristup koji zastupa francuski
mislilac Cvetan Todorov u svom izvanrednom eseju o opoj
antropologiji pod nazivom Zajedniki ivot koji je prvi put
objavljen 1995. god., a zatim 2001. god. preveden na engleski
jezik. elim ove uvodne biljeke zapoeti oslanjajui se upravo
na Todorovljev esej, jer namjeravam pokuati objasniti ono
poznato. Ne vjerujem da bez pomoi mogu dati adekvatno
objanjenje oiglednog, odnosno onoga to se meni ini da bi
trebalo biti oigledno.
Todorovljev esej poinje poglavljem pod nazivom
"Kratak osvrt na historiju miljenja". Ovaj opis nudi oigledan
primjer ba onog problema kojeg sam upravo identificirao
74 Richard Terdiman, "Translator's Introduction" to Pierre Bourdieu, "The
Force of Law: Toward a Sociology of the Juridical Field," trans. Richard
Terdiman, The Hastings Law Journal (July 1987) 38(5)m pp.805-853.
80
23.2.2010 14:01:26
Intelektualna historija evro-amerikog prava i islamska alternativa
i zbog kog sam se obratio Todorovu za pomo. Todorov,

uprkos obuhvatnom naslovu, ne misli na sveukupnu historiju
miljenja, ve iskljuivo na historiju evropskog i evropskoamerikog miljenja. To se vidi ve iz njegove uvodne reenice
("Prouavajui iroke pravce evropske filozofske misli..."), iako
u naslovu poglavlja takvu kvalifikaciju ne spominje.75 Najtei
intelektualni zadatak s kojim se svakodnevno sreemo jeste
da identificiramo ono to je stalno ispred nas. ak ni najbolji
meu nama nisu dorasli izazovu.
Voljan sam oprostiti Todorovu ovu poetnu greku poto
je uspijeva prevazii i izloiti neto to smatram nevjerovatnim.
On iznosi da se "Prouavajui pravce evropske filozofske misli..."
otkriva (iako tek malo ljudi to primijeti) pojava "definicije
ovjeka" ljudskog bia. To je definicija koja predstavlja ljude
kao u osnovi "osamljena" i "nedrutvena" bia. Todorov ide tako
daleko da sve "pravce evropske filozofske misli..." karakterizira
kao "antidrutvene tradicije". Zatim kroz primjere nudi dokaze
koji podravaju ovu zauujue opsenu tvrdnju.76
Prije nego to dopustimo da nas Todorovljevi dokazi ponesu,
moramo dati nekoliko uvodnih naznaka. ak i ako dopustimo
Todorovljevu karakterizaciju "pravaca evropske filozofske
misli..." kao sutinski antidrutvenih, filozofija je jedno, a pravo
neto sasvim drugo. Todorov, knjievni kritiar po struci, razvija
svoju tezu na osnovu relevantnog filozofskog tiva. Meutim,
kakvo mjesto zauzima knjiga poput Todorovljeve u raspravi o
evropskim i/ili evro-amerikim pravnim sistemima?
75 Tzvetan Todorov, Life in Common: An Essay in General Anthropology, trans.
Katherine Golson & Lucy Golson (Lincoln, NB: University of Nebraska
Press, 2001)
76 Ibid.
81
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
Nikakvo, rekao bih, osim ukoliko se moe uspostaviti

veza izmeu intelektualnih tradicija koje opisuje Todorov i
drutvenih institucija koje elimo razmotriti. Da bismo pronali
tu vezu, moda bi bilo korisno udaljiti se od Todorovljeve
knjige i osvrnuti se na rad drugog francuskog intelektualca,
Pierrea Bourdieua.
itati Bourdieua nikada nije lahko. On se koristi sloenim
reenicama koje se sastoje od niza zavisnih reenica odvojenih
zarezima. Takoer je razvio poseban vokabular svoj vlastiti
sistem pojmova koji sa ove strane Atlantika nije iroko
koriten. Stoga Bourdieuov rad unosim u ovu raspravu uz rizik
da e italac izgubiti strpljenje. Da imam bolju alternativu, ne
bih to radio.
Bourdieu se bavi evropskim i evro-amerikim pravnim
sistemima u lanku objavljenom u 38. svesku asopisa The
Hastings Law Journal. U ovom lanku Bourdieu opisuje ono
to naziva "surovom pravnom naukom" koju poistovjeuje s
vlastitom djelatnou drutvenom naukom, i razlikuje je
od "onog to se obino naziva pravnom naukom, pri emu je
pravna predmet razmatranja drutvene nauke".77
Bourdieu se ovakvim pristupom nada da e izbjei
upletenost u raspravu koja okupira evropske pravne naunike:
da li se pravo razvija "potpuno nezavisno od drutvenog svijeta"
(pozicija koju Bourdieu naziva "formalistikom") ili je pravo
samo "odraz odnosno sredstvo u slubi dominantnih drutvenih
grupa" (pravac koji Bourdieu naziva "instrumentalistikim").
Bourdieu razmatra i trei pravac koji sadri elemente sline
77 Pierre Bourdieu, " The Force of Law: Toward a Sociology of the Juridicial
Field," trans. Richard Terdiman, The Hastings Law Journal (July 1987), 38
(5), pp.805-853.
82
23.2.2010 14:01:26
prethodnima, ali koji nije identian nijednome i koji posjeduje

vlastite jedinstvene osobine.78
Razmatrajui ovaj trei pravac, Bourdieu koristi svoj
vlastiti sistem pojmova, meu kojima je za nas najvaniji
pojam habitus. Kako je to ukratko predstavio prevodilac ovog
lanka, Richard Terdiman, habitus ukazuje na "uobiajene,
strukturalne naine razumijevanja, prosuivanja i djelovanja"
koji proizilaze iz "odreene pozicije" koju pojedinac, kao
lan date drutvene strukture, zauzima. Terdiman pie: "Tim
pojmom se naglaava da razliiti uvjeti ivota razliiti nivoi
obrazovanja, drutveni status, profesije i regije formiraju
razliite habituse koje karakterizira slinost unutar jedne
grupe..."79 ini mi se da ovaj koncept duguje mnogo sociologiji
znanja: ovjekovo shvatanje svijeta uvjetovano je time to je on
lan drutva. Kao to to sam Bourdieu kae:
"Oblikovani kroz studij prava i rad u profesiji na bazi
neke vrste zajednikog porodinog iskustva, preovladavajua
odreenja pravnog habitusa funkcioniraju kao kategorije
precepcije i prosuivanja koje grade percepciju i prosuivanje
(pravnika).
Nema sumnje da rad odgovornih za "proizvodnju"
ili primjenu zakona duguje mnogo slinostima koje
povezuju posjednike sutinskog oblika simboline
moi s posjednicima svjetske moi generalno, bilo
politike ili ekonomske. To je tako uprkos pravnim
konfliktima koji mogu te posjednike suprotstaviti
jedne drugima. Bliskost interesa i, iznad svega,
78 Ibid.
79 Terdiman, "Translator's Introduction" to Pierre Bourdieu, "The Force of
Law".
83
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
paralelizam habitusa koji nastaju zbog slinog

porodinog porijekla i nivoa obrazovanja, podstiu
srodne poglede na svijet. Izbori koje oni koji se bave
pravom moraju stalno praviti izmeu razliitih ili
antagonistikih interesa, vrijednosti i pogleda na
svijet, teko da e koditi interesima dominantnih
sila. To je zbog toga to je etos pravnika, koji je u sri
ovih izbora, i imanentna logika pravnih tekstova,
koji ih opravdavaju i odreuju, u vrstoj harmoniji
s interesima, vrijednostima i svjetonazorima ovih
dominantnih sila."80
Bourdieu "interese, vrijednosti i svjetonazore" onih koji
posjeduju i rukovode onim to on karakterizira kao "ovaj
sutinski oblik simboline moi", te mo da donose i sprovode
zakone, stavlja u institucionalni kontekst. Oni koji rade u
pravnim institucijama ne dijele samo lanstvo u zajednikom
"polju" (jo jedna od rijei koje zauzimaju bitno mjesto u
Bourdieuvom sistemu pojmova), ve i isti habitus, nain
ivljenja koji nastaje zbog "slinog porodinog porijekla i
nivoa obrazovanja". Ovdje se, ini mi se, Todorovljevi "iroki
pravci evropske filozofske misli..." mogu dovesti u vezu s
pravom. Advokati i suci se nisu svjesno opredijelili za ove
intelektualne tradicije koliko su ih jednostavno usvajali tokom
procesa socijalizacije koji je prethodio njihovom pravnom
obrazovanju. One obino nemaju oblik razraenih ideolokih
stavova, ve pretpostavki i predrasuda koje su jo u zaetku. To
su naoale kroz koje e svaki imalo obrazovan i socijaliziran
pojedinac sa Zapada promatrati svijet.
80 Pierre Bourdieu, "The Force of Law".
84
23.2.2010 14:01:26
Ne morate biti francuski intelektualac da biste cijenili

znaaj drutvenog fenomena koji Bourdieu opisuje. Studija
Johna Simmonsa iz 1992. godine koja se bavi Lokovom
teorijom prava poinje nizom komentara koji su u skladu s
idejom habitusa bez pribjegavanja Bourdieuovom naunom
argonu:
"Veina ljudi u zemljama engleskog govornog
podruja (i mnogi izvan njega) posjeduju praktino,
neakademsko poznavanje Lokove teorije prava. Mnoge
drutvene i politike prakse i institucije zasnivaju se
na posveenosti dijelovima te teorije koja je vodilja
ovjekovih shvatanja dobrog i loeg, pravednog i
nepravednog. Ona njihov moralni svijet obiljeava
znaajnim i ohrabrujuim znakovljem. Ameriki
uenici napamet ue (ili su barem uili) jedan dio
Lokove teorije da su 'svi ljudi stovreni jednaki, da im
je njihov Tvorac podario odreena neotuiva prava
meu kojima su pravo na ivot, slobodu i potragu za
sreom.'"81
Ue i ta je Lok smatrao sreditem boanskog dara
pojedinanu linost ili duu uz pratee vjerovanje da svaka
pojedinana linost ili dua ima povlasticu da brani svoja prava
od svih drugih pojedinaca i/ili samog drutva.
Todorov na dva naina dokazuje svoju tezu da su domi
nantne intelektualne tradicije Zapada u sutini antisocijalne.
Prvi nain se sastoji od pregleda glavnih pobornika ovih
tradicija. Tu nailazimo na prozivku uobiajenih osumnjienika:
81 A. John Simmons, The Lockean Theory of Rights (Princeton, NJ: Princeton
University Press, 1992), p.14.
85
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
Hobs, Kant, francuski materijalisti enciklopedisti ukratko,

imena koja esto povezujemo s onim periodom historije
koji Evropljani smatraju periodom "prosvjetiteljstva" i misli.
Drugi nain na koji Todorov dokazuje svoj stav je putem
poreenja onih pravaca evropske misli koje je identificirao
kao dominantne, izuzimajui pravac kojeg je u osamnaestom
stoljeu (po standardnom evropskom raunanju vremena)
pokrenuo vicarski filozof an-ak Ruso (Jean-Jacques
Rousseau). Todorov navodi da Rusoovo shvatanje ljudskog bia
ne samo da se ne podudara s nainom shvatanjem evropske i
evro-amerike misli ve takoer predstavlja "pravu revoluciju"
u miljenju. Prema Todorovu, Ruso "je prvi koji je formulirao
novi koncept ovjeka kao bia kojem trebaju drugi"82 Bez
namjere da ponavljam ve reeno, osjeam se obaveznim da
jo jednom naglasim evrocentrinost Todorovljevog stava:
Roso moda jeste prvi koji je formulirao novi koncept ovjeka
kao bia kojem trebaju drugi, ali, kao to emo vidjeti, ono to
je Rusoov izuzetak u Evropi, u islamu je uobiajena stvar. U
svakom sluaju, "pretpostavke" koje je Todorov okarakterizirao
kao skrivene u evropskoj filozofskoj misli su "antisocijalne" u
smislu da predstavljaju ljude kao bia koja su tako ureena da
ne trebaju jedni druge u Rusoovom smislu shvatanja ljudskih
potreba. Kakav je to smisao? Prema Todorovu (s kojim se ovdje
slaem) Ruso naglaava da je "ovjeku uroena nedovoljnost
i da, zbog toga svi mi imamo stvarnu potrebu za drugima,
potrebu da se o nama brine, 'potrebu da veemo svoje srce'"83
Todorov tvrdi da iroki pravci evropske filozofske misli
poriu ovu "nedovoljnost" ovjeka. U evropskoj tradiciji,
82 Todorov, Life in Common.
83 Ibid.
86
23.2.2010 14:01:26
mukarci i ene su od roenja dovoljni sami sebi posebno

kad je u pitanju osjeaj za moral. Stoga se evropska misao
o moralu fokusirala na pojedinca izoliranog od drugih.
Prema Todorovu: "Lahko je identificirati razliite verzije
ovog asocijalnog stanovita." Poinjui od "velikih moralista
klasinog perioda", tj. stoika, "baviti se drugima je teret kog
se treba otarasiti..." neto to bi najbolje bilo izbjei ako je
to ikako mogue. Ovo miljenje se prenijelo i na kranstvo
svetog Augustina, ije je djelo Ispovijesti primjer vrlo line
prirode augustinijanskog odnosa s Bogom. Na izmaku
srednjeg vijeka su se pojavili mislioci koji su smatrali da su
"drutvo i moralnost u sukobu s ljudskom prirodom... jer
nameu pravila zajednikog ivota sutinski osamljenom
biu." "Ovo poimanje ovjeka" je, kako pie Todorov, "koncept
koji nalazimo u najutjecajnijim politikim i psiholokim
teorijama dananjice."84 To je takoer i nepisana antropoloka
pretpostavka koja proima evropski i evro-ameriki habitus.
U (sjeverno)amerikoj verziji, samodovoljnost nije samo
ivotna injenica, ve se ona posmatra kao desiderat, cilj kome
bi ovjek trebao teiti u svakodnevnom ivotu. Poenta je: da
bismo u potpunosti bili ljudi, moramo nauiti ivjeti svako za
sebe, nezavisni od zahtjeva koje nam postavljaju drugi, tj. nae
drutvo.
S druge strane, Rusoovo stajalite za Todorova predstavlja
veliku priliku koju je zapadna civilizacija propustila. itajui
uporedo Todorova i Bourdieua moemo poeti stvarati pristup
prouavanju evro-amerikih pravnih institucija koji odraava
razumijevanje sljedeeg paradoksa: da oni koji propagiraju
i odreuju karakter i politiku ovih drutvenih institucija
84 Ibid.
87
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
meusobno nekritiki dijele nedvojbene antidrutvene

pretpostavke.
To je Todorovljevo tumaenje koje smatram dovoljno
izazovnim da ga uzmem za polaznu taku i u svjetlu tog
tumaenja ispitam one pravne institucije koje su stvorene
u okrilju evropske intelektualne historije. Takav pothvat
je, priznajem, kolosalan zadatak; ne mogu se nadati da
u ga uspjeti obuhvatiti esejom koji sam nazvao "Uvodne
napomene". Bilo kako bilo, vjerujem da se kao naunik ne
smijem usuditi da izbjegnem upozorenje Malinowskog da
niko "ne moe odvojeno prouavati institucije i mentalitet
ljudi. Jedino uporednim prouavanjem, promatranjem kako
odreene ideje odgovaraju odreenim drutvenim rjeenjima,
obje strane se mogu razumjeti."85 Stoga u se pozvati na jo
jednog francuskog intelektualca, Michela Foucaulta, ija je
studija zapadnih kaznenih institucija pod nazivom "Nadzirati
i kanjavati" originalno tivo o historiji teorije i prakse
zakonskog kanjavanja na Zapadu.
itati Foucaulta nije nimalo lake nego itati Bourdieua.
Njegove analize su sofisticirane i iznijansirane. Ovdje neu
kritiki obraivati Foucaultovu knjigu. elim samo sugerirati
da Foucaultova studija drutvenih institucija podrava
Todorovljev stav o intelektualnoj historiji Evrope. Foucault
smatra da kaznenopopravne, zajedno s drugim drutvenim
institucijama na Zapadu (npr. kole, bolnice itd.) predstavljaju
centre za kontrolu drutva. Svaka od ovih ustanova, zasebno, a
sve vie i u saglasnosti s drugima, vri manje ili vie primijetan
utjecaj na pojedince koji su u njenoj nadlenosti. Pod
85 Norman F. Cantor, Imagining the Law: Common Law and the Foundations
of the American Legal System (New York: HarperCollins, 1997), "CREDO."
88
23.2.2010 14:01:26
platom retorike o reformi, na koju se esto poziva da bi se

okarakterizirao razvoj zapadnih kaznenopopravnih institucija,
Foucault pronalazi napredak ka prefinjenijim oblicima
birokratske dominacije nad ljudskom linou. Za Foucaulta,
dominacija zatvora nad ostalim oblicima discipliniranja i
kanjavanja u Zapadnim drutvima se ne smije shvatati kao
napredak od barbarizma ka humanizmu. To je promjena, ili,
moda, usavravanje fokusa: od vrenja prisile nad ljudskim
tijelima, ka vrenju prisile nad ljudskom duom."86
Ono to Foucault podrazumijeva pod pojmom "dua"
nije isto to je ta rije na Zapadu znaila tokom dugog vijeka
prevlasti kranstva, niti je to njegovo znaenje potpuno
opreno tradicionalnim shvatanjima. Za nas e biti dovoljno
da kaemo da Foucault koristi rije "dua" kao oznaku za one
dijelove ljudske linosti koji su dosada uspijevali pobjei od
utjecaja birokratije: to je mali prostor otvoren za svakoga od
nas, za kojeg vlada tek treba pokazati interes i pronai nain
da ga nadzire.
Dominacija zatvora u zapadnim drutvima za Foucaulta
predstavlja posljednji pokuaj monika u tim drutvima da
usavre tehnike pritiska i kontrole koje su stvarali od nastanka
moderne drave:
"U svakom pogledu, mora biti da je zatvor
izuzetno iscrpan disciplinski instrument: mora
preuzeti odgovornost za pojedinca, njegovo fiziko
stanje, spremnost na rad, svakodnevno ponaanje,
moralne stavove, raspoloenje; zatvor je, mnogo vie
86 Michael Foucault, Discipline & Punish: The Birth of the Prison, trans. Alan
Sheridan (New York: Vintage Books, 1995), p.22-24, 293-308.
89
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
nego kola, radionica ili armija, koje podrazumijevaju

odreenu specijalizaciju, 'sve-disciplinaran'... Ne
samo da kazna mora biti individualna... ona mora biti
individualizirajua... 'Sam u svojoj eliji osuenik je
preputen sam sebi; u tiini svojih misli i svijeta koji ga
okruuje on ponire u svoju svijest, ispituje je i osjea
buenje osjeaja za moral koji u srcu ovjeka nikada
sasvim ne umire'... Ovo je primarni cilj boravka u
zatvoru: prisilna individualizacija kroz prekidanje
svakog odnosa kojeg ne nadgleda uprava ili koji nije
ureen prema hijerarhiji."87
Foucaultovi zatvori su "popravni domovi" u smislu da
su napravljeni tako da svojim zatvorenicima ugrade ona
nedrutvena svojstva koja se oekuju od lanova zapadnih
drutava. Kada ovjek napusti taj popravni dom, od njega
se oekuje da pokazuje drutveno prihvatljive antisocijalne
osobine koje je tu usvojio. Proces individualizacije koji se deava
unutar Foucaultovih zatvora pokuava natjerati pojedince
da se pomire sa ivotom u izolaciji od drugih kako bi se,
navodno, popravili u moralnom (a time i graanskom) smislu.
Ovim procesom pojedinci ue kako da prihvate otuenost od
svojih komija i pokoravaju se drutvenoj koristi.88
Uspjeh zatvora kao tvornica individualizacije za Foucaulta
demonstrira injenica da oni biljee neuspjeh kao tvornice
moralnog i/ili graanskog napretka. "Zatvorska kazna", tvrdi
Foucault, "uzrokuje povratak kriminalu; oni koje napuste
zatvor imaju vie anse da se vrate u njega; osuenici su, u
87 Ibid.
88 Ibid.
90
23.2.2010 14:01:26
velikom omjeru, bivi zatvorenici..."89 ini se da se zakljuak

koji je Foucault izvukao u vezi s kaznenim ustanovama na
Zapadu u velikoj mjeri podudara s Todorovljevim stavom
o intelektualnoj historiji Evrope te da je Ruso bio u pravu
govorei da ljudi trebaju jedni druge. A ako je Ruso bio u pravu,
zapadne drutvene, ili u najmanju ruku kaznene ustanove, su
se drale antropologije koja ponitava samu sebe.
Iako bih se rado zadrao na ovoj munoj temi, smatram
da bi bilo produktivnije da preem na raspravu o razliitim
"filozofskim pravcima" koji se zauzimaju za jedan drukiji
model pravnih institucija. Ostavimo se na trenutak Evrope i
Zapada i razmotrimo antropologiju prema modelu islamskog
erijata.
Prije nego to to uinimo, potrebno je na samom poetku
razjasniti ta muslimanski naunici koji se bave erijatom
podrazumijevaju pod tim pojmom. Moda bi bilo korisno
da zaponemo s onim ta ne podrazumijevaju pod pojmom
erijat. erijat nema znaenje koje mu pripisuju mnoga djela
na engleskom jeziku, kao npr. da predstvalja "osnovu svetih
zakona islama izvedenih iz Kur'ana, sunneta (q.v.) i hadisa
(q.v.)"90 Sami zakoni su rezultat fikha, islamskog prava. erijat
je neto drugo, neto na neki nain primitivnije, neto to mora
postojati prije nego to pristupimo definiranju samog prava.
Smatram da bi i ovdje pribjegavanje Bourdieuovom sistemu
pojmova bilo veoma korisno. Da bismo razlikovali erijat od
niza pogrenih tumaenja koja su se razvila na Zapadu, mi, koji
tamo ivimo, moramo usvojiti nov vokabular, moramo razviti
89 Ibid.
90 Karen Armstrong: Islam: A Short History (New York: The Modern Library,
2000), p.202.
91
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
sistem pojmova koji moe podnijeti teret vieznanosti koju

ima arapski jezik i koju oni kojima je on maternji jezik uzimaju
zdravo za gotovo. Da bismo pravilno razumjeli znaenje
erijata, korisno je da se vratimo na habitus, "uobiajene,
strukturalne naine shvatanja, prosuivanja i djelovanja" koji
proizilaze iz "odreene pozicije" koju pojedinac zauzima kao
lan date drutvene strukture.
Uzevi u obzir ovakvo (priblino) znaenje erijata,
namee se pitanje da li erijat pripada dalekoj ali nikako
zaboravljenoj prolosti. S obzirom da se erijat ne nalazi u
zakonima koje su islamski pravnici razraivali stoljeima, nije
se mogue jednostavno vratiti tim zakonima ili ih pokuati
primijeniti, nadajui se da e se tim procesom oivjeti
erijat. Uloga erijata je da oivi fikh, ne obratno; zbog toga
on mora prije svega ivjeti u samim pravnicima, u njihovim
"uobiajenim, uvrijeenim nainima shvatanja, prosuivanja i
djelovanja" jer su oni odreeni "odreenom pozicijom" koju ti
pravnici zauzimaju kao dio islamske drutvene strukture.
Ovo su najinteresantnija pitanja koja danas moemo
postaviti o svetim zakonima islama: koja drutvena struktura
prevladava u mjestima gdje danas rade islamski pravnici i
kako je moemo uporediti s drutvenom strukturom koja
je prevladavala u doba kada se fikh kojeg su oni naslijedili
razvijao? Ova pitanja pokreu jo veu filozofsku dilemu: na
koji nain moemo govoriti o erijatu dananjice?
Ne namjeravam odgovoriti na ova pitanja, barem ne u
okviru ovog poglavlja. Nasreu, postoje laka pitanja na koja
treba dati odgovor. Nema sumnje da su islamski pravnici svete
zakone donosili tokom niza stoljea i da su to inili u okviru
92
23.2.2010 14:01:26
odreenog habitusa. Opis tog habitusa bi nam pruio uvid u to

ta je erijat nekad bio, te emo zasada ostaviti postrani pitanja
o tome ta erijat predstavlja danas.
Malo je naunika koji piu na engleskom jeziku dalo
zadovoljavajui opis habitusa iz kog su se izrodile velike kole
miljenja koje su u prolosti stvarale islamske zakone. Karen
Armstrong je izuzetak koji potvruje pravilo. U predgovoru
svoje knjige Islam: Kratka historija, Armstrongova nudi
jezgrovit opis specifinog islamskog naina ivljenja:
"U islamu su muslimani u historiji traili Boga.
Njihova sveta knjiga Kur'an im je dala historijsku
misiju. Njihova glavna dunost je da stvore pravino
drutvo u kojem se prema svim lanovima, ak i onim
najslabijim i najnezatienijim, odnosi s potovanjem.
Iskustvo stvaranja takvog drutva i ivljenja u njemu
bi im pruilo prisnost s Bogom, jer bi ivjeli u skladu
s Njegovom voljom. Musliman je morao ispuniti
historiju, a to znai da dravni poslovi nisu neto
to odvraa od duhovnosti, ve su dio same religije.
Politiko blagostanje islamske zajednice je stvar od
najvieg znaaja. Kao i svaki drugi vjerski ideal, i to
je bilo gotovo nemogue sprovesti u loim i traginim
historijskim uvjetima, ali nakon svakog poraza,
muslimani su ustajali i poinjali iznova."91
Ne moemo, a da u ovom odlomku ne primijetimo
tradiciju suprotnu onoj koju je Todorov otkrio u "irokim
pravcima evropske filozofske misli o definiranju ovjeka".
Baviti se drugima nije teret koji je najbolje izbjei, zapravo,
91 Ibid.
93
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
sama pomisao da je mogue to uiniti nije u okvirima

islamske misli. Dunost pojedinca prema Bogu je da vodi
rauna o drugima, i to ne kao da su oni samo dio okoline, ve
sutinski dio moralnog, duevnog i graanskog blagostanja
tog pojedinca. Izolacija jednostavno ne dolazi u obzir.
Armstrongova tumaenje islamske misije zasniva na
svome prouavanju historije islama i muslimana. Meutim,
pokreta ove misije se zapravo nalazi u okviru same kur'anske
antropologije, u samom jeziku Kur'ana. Iako se arapski korijen
Hemze-Nun-Sin kroz cijeli Kur'an pojavljuje kao osnovni
pojam za ljude, takoer se koristi kao pojam koji oznaava
osobu koja trai prisnost i druenje. Ono to ova etimoloka
primjena (koja zauzima poasno mjesto u kur'anskoj egzegezi)
implicira jeste to da je vjerovanje da ljudska bia trebaju jedna
druge (antropologija slina onoj koju Todorov pripisuje Rusou)
dio islamske tradicije.
U poreenju sa zapadnim individualizmom, islamska
drutvenost se vidi iz sljedee pravne obaveze: "Centralna
ideja pravde u erijatu je zasnovana na uzajamnom potovanju
ljudskih bia", kako pie A.R.Doi:
"Pravedno drutvo u islamu znai drutvo koje,
kroz niz drutvenih ugovora koji su u zajednikom
interesu svih lanova drutva, osigurava i odrava
potovanje prema ljudima. ovjek je halifetu Allah
(Boiji namjesnik) na Zemlji i mora se promatrati kao
svrha sam po sebi, a ne tek kao sredstvo, s obzirom
da je on vrhunac stvaranja i samim tim centralna
tema Kur'ana. Zahtijeva se jednak integritet svakog
pojedinca u drutvu i njegova odanost dravi, a u
zamjenu za to obaveza drutva je da osigura jednake
94
23.2.2010 14:01:26
mogunosti za svakog pojedinca da ostvari svoju

tenju da bude sretan."92
Studije islamskih naunika o znaenju erijata obiluju
navodima principa kao to je gore navedeni. Na Zapadu bi
takve izjave vrlo vjerovatno bile odbaene kao neodreene,
banalne ili utopijske. Ipak, erijat se kao habitus ne moe svesti
na niz pravila, jo manje na ono to pravnici poput mene, u
naoj pravnoj tradiciji, nazivaju "black letter law" (nedvojbena
i opeprihvaena zakonska pravila). Primijetite da Doi koristi
pojam "drutveni ugovori" umjesto, recimo, "pravni sistem" ili
"kaznene institucije". To nije stvar njegovog izbora, jer islamski
zakon nije zasnovan na uspostavljanju odreenih pravnih
institucija, ve prije na stvaranju odreene vrste zajednice.
Takva zajednica je, prema Doiu, drutveno ravnopravna:
"erijat plemstvo po roenju, po boji koe, po bogatstvu, po
jeziku, po osobinama koje se razlikuju od ovjeka do ovjeka
tretira kao nepotivanje ljudske linosti." Takva zajednica je i
ekonomski pravina:
"Treba naglasiti da erijat daje primat dobrobiti
ovjeka nad njegovom slobodom. Kako muslimanima
tako je i nemuslimanima koji ive u islamskoj dravi
zabranjeno u vlastitu korist eksploatirati drutvene
resurse, unitavati plodno zemljite i upropatavati
potencijalnu etvu, te nezakonito ulaziti u komijin
posjed. S obzirom na to da u islamu ovjek nije samo
ekonomska ivotinja, svaije pravo na dostojanstven
ivot ima primat nad takozvanom ekonomskom
slobodom."93
92 Abdur Rahman I. Doi, Shari'ah: The Islamic Law (London: T Ha Publishers, 1984).
93 Ibid.
95
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
Treba primijetiti da su takvi problemi stalna tema

zakonodavstva i parnica u modernim zapadnim drutvima;
ono na ta Doi ukazuje jeste da erijat predvia rjeenje za
te probleme ili, u najmanju ruku, da rjeavanje tih problema
ne smije biti preputeno promjenama u stranakoj politici ili
pravnim podjelama. On tvrdi:
"Iza svake islamske pravne, drutvene ili politike
institucije stoje Boije kaznene mjere koje svaki
pojedinac treba potovati bez obzira na to gdje
ivi. Niko ne moe mijenjati zakone prema svojim
hirovima. Postoje Allahove granice (hududu Allah)
koje su tu kako bi ograniile ovjekove ambicije i
zamisli."
Allahove granice, nastavlja Doi, su dva stupa, halala
(dozvoljenog) i harama (zabranjenog), koji su sadrani u
kur'anskoj objavi i detaljno objanjeni Poslanikovim, a.s.,
rijeima i hadiskoj literaturi. Ovi stupovi su ogranienja unutar
kojih se islamska zajednica slobodna definirati kao dravno
ureenje s karakteristinim vjerskim i moralnim obavezama.94
Do sada nisam spominjao specifine pravne institucije koje
erijat razmatra i one iji primjer nalazimo u historiji islamskih
drutava. Ovo je zbog toga to je, u prvom sluaju, teko rei
koje to specifine pravne institucije, ako ikoje, razmatra erijat.
Ove druge, iz istih razloga, ine se jo teim. Ne elim porei
bogatu historiju fikha (pokuaja primjene erijata), detaljnih
razrada koje su alimi (ueni) napravili niti fekiha (posebno
obrazovanih za oblast fikha) kao ni istinitost odluka koje
u pojedinanim sluajevima donosi seoski kadija (sudija).
94 Ibid.
96
23.2.2010 14:01:26
elim samo potvrditi komentar Armstrongove o islamskoj

posveenosti stvaranju pravedne drave (kakva je izraena u
irokom konceptu erijata): "Kao i svaki drugi religijski ideal,
gotovo je nemogue sprovesti ga u tekim i traginim uvjetima
historije...". Stoga se meu muslimanima vodi stalna rasprava
o tome u kojoj mjeri bilo koja pravna odluka udovoljava
zahtjevima erijata jer je ideal teko adekvatno primijeniti u
zbrkanim okolnostima svakodnevnog ivota.
Ovim ne elim rei da drutva s veinskim muslimanskim
stanovnitvom nisu upjela kroz historiju stvoriti odrive
pravne institucije. Ipak, veina muslimanskih drutava
funkcionira kao niz pravnih naela koji su sasvim drugaiji od
onih koji preovladavaju na neislamskom Zapadu. To se moe
dokazati na primjeru kazni koje se tradicionalno koriste u
muslimanskim zajednicama u kojima vlada erijat, poredei ih
s onima koje se koriste na Zapadu. Ako prihvatimo Foucaultov
stav, individualizam se na Zapadu izraava kroz zatvorski
sistem. Individualizam je povlaten na raun zajednice kako
poznata izreka kae, ponekad je potrebno "unititi selo da bi ga
spasili". Muslimansko zajednitvo nije spremno prihvatiti takav
rizik, bilo u svom idealnom (erijatskom) ili primijenjenom
(fikhskom) obliku. Kao rezultat toga, zatvorska kazna, iako ne u
potpunosti nepoznata sistemima koji se zasnivaju na erijatu, u
islamskom drutvu nikad nije smatrana naprednijom (u smislu
humanosti i civiliziranosti) od drugih oblika kanjavanja.
Bilo kako bilo, bio bih nemaran kad ne bih priznao ono to
smatram da je za muslimane nuna posljedica antropoloke
spoznaje: spoznaja da je onaj tip razumijevanja koji Bourdieu
naziva habitus, utjelovljen u pojedincima, a ne u nedostatku
boljeg termina u korporacijama. Islamski naglasak na
97
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
zajednici ne iskljuuje nezamjenjivu ulogu pojedinca u

stvaranju pravinog drutva.95
Takav stav navodi na paradoks koji, kako mi se ini,
pogaa i muslimansko zajednitvo i zapadni individualizam
paradoks koji je nedavno definirao ameriki filozof Richard
Eldridge u pronicavoj studiji Wittgensteinovog kasnijeg rada.
Eldridge se pita: ta treba mijenjati prvo ljudski karakter
ili drutveno-politike institucije? Promjena u ljudskom
karakteru i promjena u drutveno-politikim institucijama
pretpostavljaju jedna drugu, bez jasnog naina da se taj krug
pretpostavki razbije. Onaj ko pokua direktno obrazovati i
uzdignuti ljude koji su formirani pod utjecajem drutvenopolitikih institucija nee uspjeti, kao to nee uspjeti ni onaj
ko pokua direktno promijeniti drutveno-politike institucije
koje izraavaju ljudski karakter. "Napredak u politikoj sferi
jeste da se krene od oplemenjivanja linosti. Ali kako se
uope linost moe oplemeniti pod utjecajem barbarskog
ureenja?"96
Za oekivati je da se svi muslimani i nemuslimani koji
razmiljaju sloe sa valjanou ove zagonetke. Ono u emu e
se ove dvije grupe vjerovatno razii jeste odgovor na problem.
Drutveno-politiki angaman se moe oekivati u onolikoj
mjeri u kojoj muslimani smatraju da je njihova uloga u historiji
da preoblikuju drutveno-politike institucije i modeliraju ih u
skladu sa erijatom kao Bogom datim "nainom da se ovaj
95 Muhammad Asad, This Law of Ours and Other Essays (Gibraltar: Dr alAndalus, 1987), pp.34-37.
96 Richard Eldridge, Leading a Human Life: Wittgenstein, Intentionality, and
Romanticism (Chicago, University of Chicago Press, 1997), p.73 (quoting
Schiller).
98
23.2.2010 14:01:27
krug pretpostavki prekine". Odgovor nemuslimana na Zapadu

bi, prema oekivanju, bio raznovrsniji i vie individualan.
Moglo bi se oekivati sve od drutveno-politike angairanosti
(kakvu danas nalazimo kod takozvanog "Kranskog prava")
do rezigniranog kvijetizma. To, ipak, ne znai da ovaj drugi
nije otvoren i za muslimane. L.C. Brown tvrdi da politiki
kvijetizam ima dugu tradiciju meu muslimanima koji ive u
zemljama sa preteno muslimanskim stanovnitvom.97 Moe
se, u odreenim okolnostima, tvrditi da erijat odobrava iste
raznovrsne i individualne odgovore koji bi se mogli oekivati
od nemuslimana na Zapadu. Osnovne tendencije pravnika
kao to je Doi, ili historiara kao to je Armstrong, ili naih
francuskih intelektualaca bi trebali podstai itaoca na dublje
istraivanje i vei napor kako bi se izrazio drutveno-politiki
i historijski kontekst, ukljuujui i habitus, u kome se zakoni
objavljuju, tumae, primjenjuju i sprovode.
97 L. Carl Brown, Religion and State: The Muslim Approach to Politics (New
York: Columdbia University Press, 2000).
99
23.2.2010 14:01:27
100
23.2.2010 14:01:27
5
SREDNJOISTONO
PORIJEKLO MODERNIH ZNANOSTI
Profesor emeritus za komunikacije,
Clarion univerzitet u Pensilvaniji
Kao to poznata poslovica kae da pod suncem ne
postoji nita to je apsolutno novo ljudi su oduvijek od
prethodnih generacija nasljeivali postojee znanje, razvijali
ga prilagoavanjem svojim trenutnim potrebama i onda
ga prenosili buduim generacijama. Pored ove vertikalne
transmisije znanja, prijenos znanja se takoer odvija i
horizontalno s jednog mjesta ili kulture na drugu putem stalne
razmjene ideja. Ljudska civilizacija je nastajala tokom perioda
od oko sedam hiljada godina sa svojim poecima pored obala
att el-'Areba, Nila i Inda. Znanje se prikupljalo strpljivim
promatranjem, iskustvom kao i sluajnim otkrivanjem. Prije
grko-rimske civilizacije, uenjaci Halidije, Babilona, Fenicije,
Egipta, Indije i Kine dali su veliki doprinos razumijevanju
kosmosa do sedmog stoljea prije Isaa, a.s. Grka uenost
napredovala je sve do drugog stoljea prije Isa, a.s., kada je
Grka podlegla elinoj pesnici Rima. Ovi zadnji nisu uspjeli
motivirati kreativnost, inovativnost i nauno istraivanje.
Tokom ovog vremena grka dostignua su pala u zaborav sve
dok ih muslimani nisu otkrili i usavrili za daljnji prijenos.
101
23.2.2010 14:01:27
Odgovornost kordiniranja ovakvih razmjena pripada

dananjim dominantnim silama. Od esnaestog stoljea Zapad
je uveliko proirio svoje naslijee kordiniranjem, razvijanjem
i irenjem svoga znanja. Njegov doprinos modernoj znanosti
i tehnologiji je bez premca i vjerovatno e tako ostati jo neko
vrijeme. Posebno revolucionarna i za miljenje napredna bila
je digitalizacija informacija, slika i zvuka kao i minijaturizacija
alata i opreme poput beine kompjuterske tehnologije
podravane od globalno pozicioniranih sistema u svemiru.
Za razliku od drugih kultura, drutveno znanstveno
naslijee nastalo u Evropi umanjilo je slinosti meu razliitim
kulturama i civilizacijama te povealo njihove razliitosti
zarad vlastitih politiko-ekonomskih interesa. Jedan od
osnovnih razloga za takvo neto bio je i prikrivanje doprinosa
kolonijaliziranih naroda ljudskoj civilizaciji. Takva tendencija
pomogla je opetovanje teze o "obavezi bijelog ovjeka da
civilizira svijet" i na taj nain nekanjeno iskoristi njihove
prirodne i tehnoloke resurse.
Osnovni motiv
Neko bi mogao pitati zato bi trebali uope raspravljati
o slavnim danima nekog naroda koji je u naletu naunog i
tehnolokog napretka ostavljen tako daleko iza drugih. Kakva
je korist u duhu one "moj otac je bio kralj" nastavljati guslati o
naoj proloj slavi bez razmatranja uzroka naeg jadnog stanja
danas? Odgovor na ovo pitanje je da postoji vie od jednog
razloga za prizivanje nae prolosti.
Moderni svijet je trenutno svjedokom sljedea tri trenda:
revolucije na polju informacijskih tehnologija, globalizacije
i privatizacije. Upravo je prvi trend, a posebno digitalizacija
102
23.2.2010 14:01:27
Srednjoistono porijeklo modernih znanosti
informacija, pribliila razliite ljude jedne drugima zarad

meusobne interakcije u areni globalne trgovine i omoguio
pojedincima pristup informacijama i znanju (ako ne mudrosti)
na do tada besprimjeran nain. Tako su ovi trendovi uinili
narode jo vie meusobno ovisnim. Poveana meusobna
ovisnost je i plodonosna i problematina u tome to moe
izazvati guvu oko ogranienih globalnih resursa i roba
te nadalje generirati dosad neviene sukobe. Da bismo se
suprotstavili potencijalnim sukobima, mi trebamo ukloniti
kulturoloke stereotipe, koje promoviraju kolonijalizatori kroz
politiku tipa "podijeli, osvoji i vladaj". Realistino meusobno
razumijevanje kroz dijalog civilizacija, a ne sukob civilizacija
je obaveza zarad ostvarenja globalnog i pravednog mira. Pored
ovog moralnog imperativa, akademski radnici imaju takoer
dunost ispraviti povijesne zapise o porijeklu zapadnog visokog
obrazovanja i naunog razvoja.
Za nas na Zapadu od ivotnog je znaaja nositi se s
poveanom konkurencijom u globalnoj trgovini. Neokolo
nijalistiku elju darvinistike dominacije treba civilizirati
putem potene konkurencije i zdrave saradnje. Zarad trajnog
napretka, nai mediji takoer trebaju kod svoje audijencije
odgajati osjeaj za istinu i mudrost, za objektivno, racionalno
i odgovorno novinarstvo umjesto pribjegavanja seksu, nasilju
i senzacionalizmu zasnovanom na programima tipa "to vie
krvi, to bolje". Pompezni ponos i samodopadljivost treba
zamijeniti preciznim razumijevanjem vlastitih snaga i slabosti.
Jedna validna procjena svojih uspjeha iz prolosti i trenutne
situacije moe pomoi muslimanima da valjano educiraju sebe
i budue generacije te im tako omogue da realistino planiraju
svoj daljnji napredak s velikim samopouzdanjem.
103
23.2.2010 14:01:27
Pored toga, muslimani trebaju ispraviti i svoj neuspjeh

da svijetu kau svoju vlastitu "priu", koja je bila iskrivljivana
usljed neznanja, arogantnosti i esto zlobe antiislamskih snaga,
materijalistike pohlepe i zadrtosti. Bez ikakve defanzivnosti
muslimani trebaju ispuniti ovu naunu prazninu u kroskulturalnom razumijevanju.
Generalni doprinos nauci
Jedna od karakteristika znanosti je i ta da je ona po svojoj
prirodi ovisna o uveavanju i kumulativna. Sve znansteno
i tehnoloki razvijene nacije moraju proi kroz tri faze:
prevoenje, koordiniranje i davanje doprinosa.98 Ove tri faze
odgovaraju ranije spomenutim terminima: nasljeivanje
znanja, njegovo unapreivanje kroz inovacije i stvaralatvo,
te konano daljnje prenoenje. Razmak izmeu ovih faza
varirao je ovisno o bogatstvu postojee naune osnove te o
nivou razvijenosti komunikacijskih tehnologija i brzini ivota
generalno. Prema tome, komparativno govorei, to je ue
polje nasljedive naune osnove dostupne jednoj generaciji,
to je i znaajniji njen doprinos. Istinsku vrijednost doprinosa
muslimana znanosti treba procijenjivati u svjetlu promjene
[svoga odnosa prema prirodi] koju je ovjeanstvo doivjelo
kao rezultat pojave Kur'ana u ranom estom stoljeu n.e.99
James Burke u svojoj knjizi Dan kada se kosmos promijenio
(The Day the Universe Changed)100 tvrdi da je odnos ovjeka
98 Ishratullah Khan, Ehd-e-Mamun Ki Tibbi wa Falsafiyana Kutub Kay Trajim:
Ek Tahqiqi Mutalea (Prevoenje medicinskih i filozofskih dokumenata u vrijeme Abbasija: istraivaka studija), 1994, str. 2. i 251.
99 Ovdje se oigledno radi o previdu autora da je objava Kur'ana poela poetkom sedmog a ne estog stoljea po Isau, a.s. (op. prevodioca)
100 James Burke, The Day the Universe Changed (London: BBC, 1985), prirunik prikazan u serijama na amerikoj PBS televiziji u kasnim 1980-im.
104
23.2.2010 14:01:27
prema prirodi prije pojave Kur'ana bio sveden ili na strah ili
na divljenje i oboavanje. Stvoreni objekti koji su kod ljudi
izazivali osjeaj straha, poput zmija i drugih opasnih ivotinja
bili su oboavani da bi se otklonila potencijalna opasnost od
njih. Oboavani su takoer korisni elementi iz prirode kao to
je voda i vatra te ivotinje poput krave itd... Ovo oboavanje
proizlazilo je iz ovjekove zahvalnosti i divljenja zbog njihove
koristi.
Na drugoj strani, Kur'an je ljudima naredio da ne
oboavaju prirodu niti ijedan drugi dio Boije kreacije, nego
da se poklone svome Stvoritelju, Bogu. To je navelo ljudski
razum da traga za Njegovim znakovima u kosmosu i da iz
toga izvlai lekcije zarad njihove kasnije analize i usavravanja.
Upravo je ovo pionirska uloga muslimana na osnovu koje
treba uporeivati njihov doprinos nauci s drugima. Bila je to
revolucionarna promjena u odnosu ovjeka prema prirodi
a pridavanje vanosti razumu omoguilo je muslimanima
da izuavaju prirodu iz naune perspektive i da, kao to se i
desilo, zauvijek promijene svijet. I na kraju, upravo je potreba
da ispune svoje islamske obaveze navela muslimane da razviju
matematike formule za izraunavanje putanje i faza mjeseca
te poloaja sunca i razliitih zvijezda. Kur'anske odredbe o
davanju zekata i tano utvrenom pravu nasljednika na dio
imovine ostavljene od strane njihovih roditelja i druge rodbine
dovela je do razvoja raunskih radnji, trigonometrije i drugih
metoda za precizno raunanje.
Ibn Hejsemova nauna metoda, pogreno pripisana
Francisu Baconu, dovela je do fenomenalnih pomaka u
razliitim aspektima prirodnih nauka, koji su na kraju Evropu
doveli do njene skolastike tradicije a potom i renesanse.
105
23.2.2010 14:01:27
Zahvaljujui kur'anskom akcentiranju upotrebe razuma

u svim promiljanjima, muslimanski naunici su u svojim
istraivanjima poeli koristiti logiko-empirijsku metodologiju
i pokazali da ne postoji nikakva nekompatibilnost izmeu
razuma i Objave. Dakle, za razliku od Zapadne tradicije, iz
perspektive muslimanskih naunika nije postojao nikakav
sukob izmeu nauke i religije. Alvi i Douglass101 su identificirali
pet glavnih razloga ovog stvaralakog, plodonosnog razvoja
islamske nauke: 1. neizmjerno potovanje koje islam daje
naunom radu; 2. obilna podrka vladara i dobrostojeih
pojedinaca uenjacima; 3. spremnost muslimana da razmijene
ideje s drugima; 4. injenica da je arapski jezik uskoro postao
sredstvo razmjene ideja diljem muslimanskog svijeta; 5.
preciznost i tanost kao preduvjeti za izvravanje islamskih
obaveza. Ove stavove potvruje i Colish.102
Povijesno gledajui, znanje o logici i geometriji je putovalo
od svojih fenianskih korijena, prvobitno od Iraka do Egipta a
iz Egipta u Grku. Muslimanski uenjaci su ga onda naslijedili
od Grka. Astronomiju i aritmetiku su preuzeli sa njihovih indoiranskih izvora i dalje ih usavrili do u prolosti besprimjernih
granica.103 Tako je ulazak muslimana u polje organiziranog
znanja pomoglo put ovjeka od "nadrimudrosti" do "nauke".104
101 Karima Alvi and Susan Douglass, "Science and Religion: The Inseperable
Traditions" (Manuscript, 1995), str. 9.
102 Marcia Colish, Medieval Foundations of the Western Intellectual Tradition
400-1400: The Yale Intellectual History of the West (New Haven, CT: Yale
University Press, 1997), str. 129.-159.
103 Phillip Hitti, History of the Arabs (London: Macmillan Education, 1970),
str. 363.-428.
104 Mehdi Nakhoesteen, Near-Eastern Origins of Western Higher Education
(Boulder, Co: University of Colorado Press, 1964).
106
23.2.2010 14:01:27
Po pitanju islamske astronomije Owen Gingerich105 kae da

dok je u srednjevjekovnoj Evropi astronomija odumirala, ona
je u islamu cvjetala. Renesansni astronomi su uili iz tekstova
muslimanskih znanstvenika koji su sauvali i transformirali
nauku starih Grka.
Kao to smo i prije kazali, Ibn Hejsemova logikoempirijska metoda pomogla je kasnijim naunicima da naprave
fenomenalne pomake u brojnim naunim disciplinama, kako
bazinim tako i primijenjenim. Muslimanski naunici su
shvatili da je pravo mjesto empiricizma bilo samo u domenu
fizikih pojava, a ne metafizikih. Meutim, kada su ove
druge objavljene, oni su im dali logiki i racionalni smisao
dokumentiran analizom historijskih dogaaja. Zbog toga
su muslimanski naunici znanje i klasificirali u dvije iroke
kategorije: objavljeno i steeno znanje.
Demokratizacija znanja
Istinski znaaj islamskih znanosti moe se samo
razumijeti u svjetlu kur'anskog koncepta tevhida (jedinstva),
koji obuhvata svu oiglednu raznolikost i meuovisnost
[stvorenog]. Meusobna povezanost svega u kosmosu
pokazuje njegovo jedinstvo. Iz toga logiki slijedi da i sam
Stvoritelj ili Programer ovog nadsistema mora biti Jedan, jer
inae bi umjesto kosmosa postojao haos. Tree je jedinstvo
svih oblika ivota. Bog je u Kur'anu jasno rekao: Mi od vode
sve ivo stvaramo. (21:30, 24:45, 25:54) Ove kur'anske rijei
objavljene su u vrijeme kada ovo "jedinstvo ivota" nije bilo dio
105 Owen Gingerish, "Islamic Astronomy", Scientific American, br. 254 (10)
(April, 1986), str. 74.
107
23.2.2010 14:01:27
ovjekovog znanja pokazujui time boansko porijeklo asnog

Kur'ana. Iz perspektive meuljudskih odnosa, od ivotnog
je znaaja cijeniti etvrto jedinstvo, tanije, jedinstvo ljudske
rase, prema kojem je iz jedne due nastao par, a iz njega onda
i itavo ovjeanstvo. (2:213, 4:1, 39:6, 31:28) Ovaj koncept
"monogeneze" pomogao je muslimanima da demokratiziraju
svo znanje. Sudanski naunik dr. A. Waheed Jousif,106 trenutno
savjetnik pri UNESCO-u, pokazao je dokumentiranim
dokazima da je misija cjeloivotne edukacije Ujedinjenih
nacija iz dvadesetog stoljea, inae izraena u dvadeset taaka,
kod muslimana u praksi postojala jo u ranom abbasijskom
periodu u 9. stoljeu. Tu je, po prvi put u povijesti ovjeanstva,
pristup cijelom znanju bio dostupan svima bez obzira na spol,
rasu, etniko porijeklo, kastu, klasu, nacionalnost ili bilo
koji drugi faktor nad kojim ljudska bia nemaju kontrolu.
Uporedi ovu islamsku demokratizaciju nauke i drugih oblika
znanja sa strogom restrikcijom koju su privilegirani nametali
podjarmljenim zajednicama svih drugih kultura, ukljuujui
Grke, Rimljane, Perzijance, pa sve donedavno i Indijce.
Tokom sedam stoljea njihovog vodstva u nauci i
tehnologiji (od 8. do 14. stoljea), muslimani su ove discipline
uveli u visokokolske obrazovne institucije, koje su osnivali
diljem zemalja kojima su vladali. Njihovi univerziteti na
Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i paniji sluili su kao model
univerziteta otvorenog pristupa po ugledu na koje e kasnije
nastati muslimanski univerziteti u paniji u Toledu, Kordobi
i Sevilji, privlaei takoer studente i iz drugih krajeva
106 A. Waheed Jousif, "Lifelong Learning in the Early Abbasid Period" (neobjavljena doktorska disertacija, Ontario Institute of Studies on Education,
University of Toronto, Canada, 1978).
108
23.2.2010 14:01:27
Evrope. Ovi studenti su demokratizaciju obrazovanja i uee

u procesu donoenja odluka (ura) u muslimanskom svijetu
ozbiljno shvatili. Nakon povratka u svoje zemlje poeli su
slina ljudska prava traiti od svoje crkve i drave. Kada su im
ona bila uskraena, poeli su "protestirati" protiv svojih vlasti,
odnosno crkve i feudalnih veleposjednika. Upravo je ovo bio
poetak protestantskog pokreta u Evropi.
Peto jedinstvo u islamu je jedintvo znanja (istine).
Neupoznat s kur'anskim porijeklom ovog koncepta biolog
sa Hardvardskog univerziteta Edward Wilson107 uveo je
pojam "konsilencije"108 u svojoj knjizi pod istim naslovom te
istakao potrebu za interdisciplinarnim studijima kako bi se
prevazilo kratkovido i nepovezano stjecanje znanja poznato
kao "redukcionizam". Iz islamske perspektive, ovo jedinstvo
znanja i istine ne predstavlja nita novo.
Uvoenje visokog obrazovanja od strane muslimana,
pedantno dokumentiranje, razvrstavanje materije na poglavlja,
arapski brojevi, kao i druge napredne primjene naunog
znanja u poljoprivredi, medicini, arhitekturi i navigaciji
dovele su do postepenog razvoja Evrope, kulminirajui u
konanici renesansom i reformatorskim pokretima iz 15.
i 16. stoljea. Kasnija evropska kolonijalizacija Amerike
rezultirala je transferom zlata i drugih bogastava u Evropu.
Za vrijeme vladavine muslimana visokoobrazovni istraivaki
i razvojni centri, instituti, biblioteke, bolnice s katedrama,
nauni laboratoriji i opservatoriji postali su normalna pojava u
107 Edward Wilson, Consilience: Unity of Knowledge (Cambridge, MA: Harvard University Press, 1998).
108 Termin "konsilencija" ili jedinstvo znanja doslovno inae znai "povezivanje principa zajednikih disciplina" (op. prevodioca).
109
23.2.2010 14:01:27
muslimanskim gradovima poput Medine, Damaska, Bagdada,

Nejsabura, Kaira, Kajrevana, Kordobe, Toleda i Sevilje.109 Ovaj
trend izgradnje i razvoja institucija je kasnije oponaan u Italiji,
Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj i drugim dijelovima Evrope.
Bez arapskih brojeva napredne matematike kalkulacije
se ne bi mogle ni zamisliti uzevi u obzir ogranienost
rimskih brojeva. Jedna opa ideja o naunim aktivnostima u
muslimanskom svijetu moe se dobiti iz Ibn Nedimovog Fihrista
(10. stoljee),110 koji navodi oko etiri hiljade eminentnih
naunika i drugih uenjaka. Ibn Hallikanov biografski rijenik
pod nazivom Vefejat el-a'jan, napisan u sedam tomova takoer
dokumentira sline linosti i njihove doprinose na razliitim
poljima vieg obrazovanja.111 Mnogi drugi referentni izvori
dokumentirali su mnogobrojne islamske kulturne miljee i
njihovu povijest razliitih naunih disciplina i poddisciplina.
Iako je veliki broj radova muslimanskih uenjaka iz tog perioda
preveden s arapskog na moderne evropske jezike, procjenjuje
se da je oko 70.000 njih ostalo jo neprevedeno.
Doprinos matematici
Kao to je istaknuto, kur'anske naredbe o pet dnevnih
namaza, poetku i kraju posta u mjesecu ramazanu, podjeli
naslijea i obraunavanju zekata traile su od muslimana da
budu vjeti u matematici. Kao to sofisticirani jezik moe biti
109 M. Abdu-l-Aziz Salim and M. Salahuddin Hilmi, Islam fi-l-Magrib ve-l-Endelus, ed. Levi Provencal (transl. 1990).
110 Ibn Nedim, El-Fihrist, Arabic-Urdu trans. Ishaq Bhatti (lahore, Pakistan:
Midway Press, 1990).
111 S. Moinul Haq (ed.), Ibn Khallikans Wafiyat al-Ayan wa Anba' Abna' alZaman, trans. M. de Slane (New Delhi: Kitab Bhavan, 1996), vols. 1-7.
110
23.2.2010 14:01:27
sredstvo komunikacije u humanistikim i drutvenim naukama,

matematika se smatra jezikom prirodnih i fizikih nauka. Od
8. stoljea nove ere arapski je postao jezik vieg obrazovanja,
a matematika pisana arapskim brojevima i simbolima bila je
jezik nauke oko sedam stoljea.
U Evropu su muslimani donijeli arapske brojeve (izvorno
preuzete iz Indije), pojam nule, decimalnu osnovu od deset i
sofisticiranu matematiku. Prije 8. stoljea slovo "M" se moralo
pisati hiljadu puta da bi se brojano izrazio jedan milion.
Zamislite lahkou pisanja istog broja sa samo sedam cifri. Sa 9.
stoljeem Havarizmi je svijetu ve dao sofisticirane algoritme ili
formule. Treba znati da je engleska rije algoritam (algorithm)
samo evropeizirana forma imena jednog muslimana ElHavarizmi koji je svijetu dao prvu matematiku formulu
i trigonometriju (sinus, kosinus, tangens i kotangens).
Aritmetrijski i geometrjski koncepti i izraunavanje pi
vrijednosti, hiperbole, aritmetike i geometrijske progresije isto
tako su muslimanski doprinosi naprednoj matematici koji su
kasnije doneseni u Evropu.
Upravo je muslimanski uenjak El-Mutevekkil el-Fergani
izumio nilometar.112 Neto sofisticiraniji instrumenti poput
kompasa su izvorno dizajnirani za odreivanje pravca Kabe
u Mekki, prema kojoj se svi muslimani okreu u namazu.
Govorei o neraskidivoj vezi izmeu islamskih vjerovanja i
vrijednosti, Jane Norman kae:
"Pravilno razumijevanje osnovne veze izmeu
umjetnosti i religije u islamu raste s njenim podrobnim
112 Nilometar je naziv za nekoliko naprava, inae razliitog dizajna ali ija je
zajednika funkcija bila mjerenje nivoa vode u Nilu (op. prevodioca).
111
23.2.2010 14:01:27
upoznavanjem... Geometrijski motivi su bili popularni

meu muslimanskim umjetnicima i dizajnerima u
svim dijelovima svijeta, u svim vremenima i prilikom
ukraavanja svih povrina... Kako se islam irio od
jednog do drugog naroda i od jedne do druge regije,
tako su i muslimanski umjetnici kombinirali svoju
naklonost prema geometriji s od prije postojeom
tradicijom stvarajui tako jednu novu i posebnu
islamsku umjetnost. Ova umjetnost izrazila je logiku
i poredak svojstven islamskom shvatanju kosmosa."113
Doprinos hemiji
Pobjeda u zapadnoj Kini u 8. stoljeu pomogla je
muslimanima da se okoriste tadanjim kineskim tehnologijama,
kao to je proizvodnja papira, koju su dalje prenijeli u cijeli
muslimanski svijet ukljuujui i paniju. Odatle je papir
prenesen u ostatak Evrope. Ovo je uistinu bilo revolucionarno
otkrie koje je dovelo do jo vee diseminacije znanja i
demokratizacije obrazovanja. S ekspanzijom u razmjeni ideja u
obliku lahkoprenosivih knjiga te zahvaljujui monogenetinom
konceptu jednakosti ljudi, povijesno najranija eksplozija
obrazovanja postala je moguom diljem svijeta.
Muslimani su napravili ogroman napredak na polju hemije,
iji je etimoloki korijen ustvari arapska rije el-kimija. Oni
su izumili sve fundamentalne procese hemijskog istraivanja
i razvoja ukljuujui sublimaciju, kristalizaciju, isparavanje,
destilaciju, preiavanje, mijeanje metala te oksidaciju
(sumpornu, nitrinu, hodrohlorinu i siretnu). Sve ove procese
113 Jane Norman, Focus on Asian Studies: Asian Religion, New Series (New
York: Asia Society, 2001), vol. 2, br. 1.
112
23.2.2010 14:01:27
su onda primijenili u proizvodnji eera, razliitih vrsta boja,

alkohola i arsenika veinom u medicinske svrhe. S 950. god.
nove ere oni su otkrili kako grijati ivu (Hg) kako bi dobili ivin
oksid (HgO), zapaujui pri tome da ova hemijska promjena ne
izaziva gubitak teine kod same bazine supstance. Naposljetku,
zahvaljujui znaaju koji islam daje istoi i estetici, muslimani
su bili fascinirani hemijskim preiavanjem zlata koje je
trebalo koristiti kod pravljenja nakita i pripremanja hrane, kao
i za potrebe arhitektonskih dekoracija.
Doprinos fizici i astronomiji
S 9. stoljeem muslimanski naunici su ve otkrili zakone
otpornosti materije, mehanike i dinamine ravnotee. U svojoj
studiji o zakonima fizike El-Kindi je znanstveno opisao proces
odbijanja i prelamanja svjetlosti, te izloio teorije o zvuku
i vakuumu. U 10. i 11. stoljeu muslimani su opisali naune
principe kretanja klatna to je mnogo prije Galilea (1564.-1642.).
Tek 1992. godine papa je Galileu oprostio zbog heretikog
uenja da se Zemlja okree oko Sunca. U 10. stoljeu Ibn elHejsem je opisao i primijenio naunu metodu. Znaajno je istai
da pojam nauka (eng. science) u Evropi nije uope koriten sve
do 1340. godine nove ere, a rije naunik (eng. scientist) je u
engleskom jeziku po prvi put upotrijebljena 1840. godine. Ibn
el-Hejsemovi pronalasci na polju geometrijske optike iz 965.
godine nove ere, koji e kasnije biti primijenjeni na evropskim
izumima poput kamere i sofisticiranih naoara, pogreno se
pripisuju Snellu (18. i 19. stoljee) kao Snellovi zakoni.
Muslimanski naunici su takoer otkrili principe
homogenosti i heterogenosti u kontekstu razrijeenog zraka.
Sama pojava skretanja svjetlosnih zraka kao i njihove vrste kod
113
23.2.2010 14:01:27
nastajanja odraza u oku bili su takoer ispitivani i primijenjeni

u izradi soiva i ogledala. Ne samo da su oni znali da svjetlost
ima brzinu nego su takoer uporeivali njenu brzinu s brzinom
zvuka te zakljuili da je njena brzina vea od brzine zvuka. Isto
tako su ispitivali i formulirali zakone mehanike i hidrostatike,
koje su koristili kod utvrivanja otpora kod razliitih tipova
povrina te kod odreivanja specifine teine i gustoe
razliitih oblika materije.
Koncept sile zemljine tee bio je poznat Ebu-l-Fethu
'Abdurrahmanu el-Haziniju u 12. stoljeu, tj. nekoliko
stoljea prije Isaka Njutna (Isaac Newton) koji ga je samo
dodatno usavrio. Upravo je sam El-Hazini prirodnu pojavu
duge objasnio optikim terminima. On je takoer zasluan
za dizajniranje mnogobrojnih astronomskih instrumenata
opisanih u njegovom djelu Mizan el-hikme.114
Omer el-Hajjam iz 12. stoljea, koji je zapadnom svijetu
poznat samo kao pjesnik perzijskih ruba'ija takoer je dao
znaajan doprinos matematici. On je usavrio kalendarsko
raunanje vremena time to je ukazao na postojanje greke od
jednog dana u periodu od 5000 godina umjesto 3300 godina
kako se prije toga pretpostavljalo. Drugi musliman, Ulug Beg iz
Semerkanda dalje je usavrio njegove kalkulacije. El-Havarizmi,
ve naprijed spomenut u kontekstu njegovog doprinosa
matematici, bio je uz to i osniva islamske astronomije. On i
njegovi istomiljenici su nekoliko stoljea prije Galilea znali da
114 N. Khanikoff (trans.), "al-Khazini's Mizan al-Hikmah" [The Balance of
Wisdom], The Journal of the American Oriental Society, 6 (New Haven,
CT:1859). Citirano u M. Raziuddin Siddiqi, Contribution of Muslims to
Scientific Thought (http://www.centralmosque.com/biographies/science.
htm).
114
23.2.2010 14:01:27
je zemlja okrugla, a on lino je izraunao razdaljinu izmeu

razliitih nebeskih tijela.
Naunik i astronom iz 9. stoljea po imenu Ebu Ma'er je
precizno nacrtao geografske irine i duine, otkrio vezu izmeu
mjeseevih mijena i okeanskih plima, znanstveno objasnio
pomraenje Sunca i Mjeseca te usavrio izraunavanje razlika
Zemljinog obima u razliitim takama zemaljske kugle. Upravo
on je precizno procijenio i objasnio da je duina Zemljinog
stupnja 56.67 arapskih milja.
Es-Sa'ati Hurasani, koji je dobio ime upravo po svom
izumu sata (sa'a ili sat takoer jeziki znai vrijeme) je u 12.
stoljeu sagradio sahat-kulu u Damasku u Siriji. A muslimanski
geograf El-Idrisi je kralju Rogeru II poklonio svoj srebreni
globus. Pored toga, Abdurrahim je identificirao i oznaio
oko hiljadu zvijezda te objasnio ekliptinu putanju nebeskih
tijela u poznatom solarnom sistemu. On je takoer zasluan
za znaajna istraivanja na polju poljoprivrede, arhitekture,
knjievnosti i lingvistike.
Na polju primijenjene fizike u 13. stoljeu se istakao ElDezeri sa svojom knjigom Kitab el-ma'rife ve hijel el-hendese
u kojoj tretira pitanje hidraulinih instrumenata. Njegov
savremenik Nedm er-Remme postao je poznat po svom
iscrpnom djelu o pirotehnikim tehnikama i sredstvima za
odbrambene i za ceremonijalne potrebe.
Godine 845. nove ere, to znai stotine godina prije
Darvina, En-Nezzam je predstavio teoriju evolucije. U istom
vremenskom okviru El-Dahiz je napisao svoje vietomno
djelo o ivotinjama, njihovoj borbi za opstanak i prilagoavanju
sredini. ak u 9. stoljeu El-Hasib je napisao knjigu o
koristima dragog kamenja. Neto kasnije, u 13. stoljeu, njegov
115
23.2.2010 14:01:27
kolega po profesiji Et-Tifai e usavriti ovo djelo i dodati mu

svoja istraivanja o dvadeset etiri draga kamena i njihovim
emocionalnim i medicinskim svojstvima. Mnogi drugi poput
El-Devalikija, 'Abdulmu'mina i Zamirija dali su ogroman
doprinos znanju svojim raspravama o zoologiji i anatomiji, a
posebno konjima i njihovom uzgoju.
Ed-Dimeki je ostavio neizbrisiv trag u botanikim
istraivanjima biljne patologije tako to je kategorizirao biljke
kao iva bia s posebnim spolom. El-Biruni, inae poznat kao
historiar, otkrio je porijeklo ili izvor Induske doline i njene
civilizacije. Takoer je zapazio da se broj latica kod cvijea
kree izmeu tri i est ili je taj broj osam. Njihov broj nikada ne
iznosi sedam ili devet. Ovi i mnogi drugi muslimanski naunici
ostavili su bogato nauno naslijee u Africi, Aziji i Evropi.
Slabljenje nauke kod muslimana
Pitanje koje se danas esto postavlja je zato su muslimani
u jednom povijesnom momentu prestali napredovati na polju
nauke i tehnologije. Postoje mnogi faktori, interni i eksterni,
koji su izazvali njihovu stagnaciju i nazadovanje. Povijesno
govorei, u sluaju veine dominantnih sila arogantnost,
nepoznavanje drugih zajednica i njihovog razvojnog nivoa te
naopake postavljeni prioriteti bili su glavni razlozi unutarnje
slabosti. Uspjeh i njegova odrivost trae balansiran pristup
razliitim zahtjevima ivota, tijela, razuma i due. Onog
momenta kada se ova umjerenost narui, nastupa bezakonje
i nesigurnost.
U danima svoga vrhunca islam se prakticirao kao
sveobuhvatni nain ivota. Pretjerano naglaavanje duhovnog
116
23.2.2010 14:01:28
aspekta islama nastavilo je reducirati njegovu izvornu

irinu. Konsekventno tome, mnogi krucijalni pojmovi, inae
povezani sa islamom, jednostavno su nestali. Koncept ibadeta
(obredoslovlja), koji izvorno oznaava svaki bogougodan
postupak, postao je puko obredoslovlje. Nafile i dodatna
milostinja postali su samo pretjerani ritualni obredi, a koncept
stjecanja znanja ogranien je na puko teoloko obrazovanje.
Uloga razuma i kreativnosti je umanjena ak i u onim oblastima
u kojima je njihova upotreba izvorno dozvoljena kao to su
ekonomski, politiki i drutveni domeni.
Dananji muslimani su vjerovatno zaboravili sam po sebi
dovoljno ilustrativni dijalog izmeu Poslanika, s.a.v.s., i njegovog
ashaba Mu'az ibn Debela, r.a., kada je ovaj drugi postavljen za
namjesnika u Jemenu. Tom prilikom Mu'az, r.a., odgovarajui
na Poslanikovo pitanje kako e vladati u ovoj pokrajini kae
da e u stvarima u kojima nema jasnog odgovora u Kur'anu i
Poslanikovu, a.s., Sunnetu pribjei idtihadu. Drugim rijeima,
donijet e racionalnu odluku zasnovanu na pragmatizmu i
proceduralnim kriterijima odluivanja. Ovaj odgovor oigledno
se dopao Poslaniku, s.a.v.s., i zadovoljio ga.
Pored toga, islamska povijest zabiljeila je jednu
intenzivnu unutarnju debatu a kasnije i konani obraun
izmeu mu'tezila koji su bili pod utjecajem krute helenistike
racionalne analize i e'arija koji su zauzimali izrazito teoloki
pristup kod rjeavanja ak i novih pitanja s kojima se suoavao
ummet (tj. globalna muslimanska zajednica). Ovi drugi su bili
tradicionalisti koji su se oslanjali na analitiku interpretaciju
u tolikoj mjeri da su tvrdili da su rani muslimanski uenjaci
protumaili Kur'an i Sunnet za sva vremena i podneblja.
Ovaj kratkovidi mentalni sklop tradicionalista meutim nije
117
23.2.2010 14:01:28
bio bezrazloan. Oni su uoili pretjerivanje helenistikog

licemjerstva u zanemarivanju granica ljudskog razuma kroz
sumnjivo odobravanje pretjeranog relativizma, to je trend
koji opsjeda moderno miljenje u gotovo svim sferama ivota.
I dok su neki vladari iskoristili zloupotrebu kreativnosti i
inovativnosti u ime idtihada, drugi su se opet prikljuili
tradicionalistima u suzbijanju ak i autentine upotrebe svih
racionalnih instrumenata napretka.
Tuni rezultat ovog sukoba izmeu rivajeta (tradicije)
i dirajeta (racionalizma) bio je stagnacija i zatvaranje vrata
racionalne i analitike genijalnosti muslimanskih uenjaka
i naunika. Vjerski nauni angaman ogranien je na
memoriranje citata i prepisivanje starih rukopisa uenjaka
iz prolosti. Glavni ali usamljeni pozivi na obnavljanje
idtihada nakon 18. stoljea ukljuivali su Ibn Vehhaba,
ah Velijjullaha, Sir Syeda Ahmeda Hana, Demaluddina
Afganija i Muhammeda Abduhua kao i Muhammeda Ikbala
i Mevdudija. Svi oni su naglaavali potrebu za ravnoteom
izmeu slijepe pokornosti tradiciji, na jednoj strani, i odvanog
ali istovremeno opreznog tumaenja iste te tradicije na temelju
prvih izvora islama i u svjetlu konteksta i zahtjeva specifinog
vremena i prostora. Uporno su traili od ummeta da napravi
razliku izmeu idtihad mutlak (apsolutnog idtihada) i
idtihad idafi (relativnog idtihada) obnavljanjem starih
erijatskih principa kako bi se rijeile nove situacije sa kojima
se suoavala muslimanska zajednica.
U pogledu eksternih izazova muslimanska zajednica
se suoavala sa historijskim dogaajima kao to su kriarski
ratovi iz 11. stoljea, opsada Bagdada od strane Mongola 1258.
godine, protjerivanje muslimana iz panije 1492. godine,
118
23.2.2010 14:01:28
kraj hilafeta 1922., komunizam i kolonijalizam i odnedavno

neokolonijalizam proizaao iz naftne politike koju je pratio
snaan medijski napad, stereotipizirajui rtve kao tlaitelje a
tlaitelje kao rtve.
Ostali znaajni doprinosi muslimana su saeti u dodatku
br. 1 ovog poglavlja.
Imajui u vidu poglavlje Beira Ahmeda u ovoj knjizi o
doprinosu muslimana na polju medicine kao i poglavlja drugih
autora o drutvenim i humanistikim znanostima, ja sam se
u svom radu ograniio samo na djela iz modernih prirodnih
nauka.115
Dodatak br. 1: Islamski uenjaci
i njihov doprinos osnovama svjetske nauke
Vremenski
Naunik
period
- Dabir ibn Hajjan
721.-815.
(Geber ?)
Abbasije
Osniva moderne
hemije
Logiar
Filozof
Napomene
- 3000 rasprava o Velidu ibn
Maliku
- Koncipiranje naune
metode i mjerenje hemijske
ravnotee
- Fizika: mehanika
- Medicina: klinika patologija
- Doprinos osnivanju prve
visoke medicinske kole u
Damasku
- Bejtu-l-hikme u Bagdadu, Irak
115 Zainteresirani itaoci takoer mogu pogledati pretkonferencijsku verziju ovog

rada uraenu za regionalnu konferenciju udruenja "Association of Muslim
Social Scientists" (AMSS) (Dallas, Texas, juni 22.-23., 2001.), str. 61.-86.
119
23.2.2010 14:01:28
801.-873.
- Ebu Jusuf el-Kindi

(El-Kindus)
Naunik i filozof
Arapa
810.-877.
- Hunejn ibn Ishak

(Juannitus)
- Sabit ibn Kurre
826.-901.
?-863.
- M. el-Havarizmi
(algoritmi)
- Pretea Farabija
- Opis nastanjenih dijelova
Zemlje
- E-emmasijje opservatorij u
Bagdadu
- Globalna potanska sluba
- Knjiga zemalja
- Savremenik Hiam el-Kelbija
i Ja'kubija
- Doktor i filozof
- Komentator Galena
- 3000 tomova o
paraboloidima
- Trei stepen u geometriji
- Matematika
- Fizika, medicina, astronomija
- Teorija repidacije
- Doprinos pomorstvu (Indijski
okean, Volga i Kaspijsko
more)
- Rane karte
- Savremenici: Belhi, Makdisi
- El-Debr ve-l-mukabele
(napredna algebra)
- Upoznavanje Evrope s
arapskim brojevima
- Trinominalne jednaine
- Astronomske karte
- Inovativna izraunavanja
- Geografija: oblik Zemlje
- Opservatorij u emsijji
120
23.2.2010 14:01:28
865.-925.
870.-950.
?-956.
980.-1037.
- Muhammed er-Razi
(Razes) (184 rada)
Kliniki doktor
(knjiga El-Havi):
umjereno podrava
antiaristotelijansko
spekuliranje
Naglaavanje
vremena, prostora
i kauzaliteta u
fizici: direktno
promatranje vrstih
dokaza
Muzika i alhemija
Taberijev uenik
- Ebu Nasr el-Farabi
(Alfarabius)
Filozof
Drutveni istraiva
- Ebu Hasan elMes'udi
Naunik
Historiar
Antropolog
Geograf
Geolog
- Ebu 'Ali ibn Sina
(Avicenna)
Medicinski
znanstvenik
Doktor
- Male boginje/ospice
- Opservatorij u Rekki (iraz)
- Savremenici: Ebu-l-Vefa' elBuzdani (etverostepene
jednaine) i Kerhi
- Komentari Aristotelovih djela

- Prva klasifikacija nauka
- Ihvanu-s-Safa
- Risale Dami'a
- Putpopisi
- Nalazita zlata i dragog
kamenja
- ejh re'is
- Kanun
- Kitabu--ifa'
- Dar el-'ilm (Kairo)
- Opservatorij u Hemedanu
- Naune konferencije i
izvjetaji
121
23.2.2010 14:01:28
956.-1039.
937.-1051.
- Kitab el-makir (optika): prve

naoale
- Nauna metoda
- Mjerenje nivoa rijeke Nila
- Opservatorij u Sevilji (Felah)
- Sferna i parabolina
ogledala; uglovi prelamanja i
brzina svjetlosti
- Princip najmanjeg vremena
- Savremenici: Nusejri Husro
(Dnevnik); El-Bekri (Rijenik
geografije)
- Ebu Rejhan el-Biruni - Komentari Aristotela
Doprinos
- Hronologija drevnih naroda
matematici,

astrofizici, geografiji, - Mes'udijev Kanun
geodeziji, historiji i - Astrolab za potrebe
antropologiji
navigacije
- Kretanje Zemlje
- Nestabilnost i sila tee
planeta (levitacija i
gravitacija)
- Ekliptine orbite
- Savremenici: El-Hazini
(fizika: pokretna sila nagiba,
moment sile)
- Ebu 'Ali el-Hejsem
(Alhazen)
Matematiar
Astrofiziar
Medicinski naunik
Oftalmolog
122
23.2.2010 14:01:28
?-1007.
- Ebu el-Kaim elMedriti (Madrid,

Kordova)
Matematika, hemija
i astronomija
- Ebu Hamid
1058.-1111. Muhammed elGazali (Algazel)
Filozof
Teolog
12. stoljee - Rahman el-Hazini
(Grk)
1040.-1130. - Ebu el-Feth 'Umer

el-Hajjami (Omer
Hajjam)
Matematiar
Naunik
Pjesnik
1126.-1198. - Ebu el-Vahid
Muhammed ibn
Rud (Averoes iz
Kordobe)
Medicina
Islamsko pravo
Komparativne
studije
- Poslanice Ihvanu-s-Safa
- Opservatorij u Toledu
(Zerkali)
- Oivljavanje vjerskih znanosti

- Savremenici: Mensuri / Nuri
(bolnice)
- El-Idrisi (geografija: globus i
botanika)
- Scientia vs. sapientia
- Mehanika i hidrostatika
- Centar sile tee i ravnotea
materije i ravnotea
mudrosti
- Standardne jedinice: teina
- Algebra
- Ruba'ijjati (na engleski
preveo Fitzgerald)
- isti aristotelijanac (38

komentara)
123
23.2.2010 14:01:28
1201.-1274. - Nasiruddin et-Tusi

Matematika
Astronomija
Filozofija
1236.-1311. - Kutbuddin e-irazi

Medicina (optika)
Matematika
(geometrija)
Astronomija /
Geografija
Filozofija
1332.-1406. - Abdurrahman ibn
Haldun
Filozofija i historija
(historiografija)
Psihologija
Otac drutvenih
nauka
- Univerzalni nauni genij

- "Tusijev par krugova"
- Sauvao bibiloteke od
Hulaga (opservatorij u
Meragi)
- Novi planetarni modeli
- Komentari Ibn Sinaovog
Kanuna
- Enciklopedijska djela iz
astrofizike
- Kitabu-l-'iber
- Povijest Sjeverne Afrike
- El-Mukaddima
- Uspon i pad civilizacija
- Savremenici: Keani,
Kazizade (trigonometrija: pi
vrijednost)
- Opservatorij u Semerkandu
- Busti, Maridini
1546.-1621. - Beha'uddin el-'Amili - ejhu-l-islam
Matematika, hemija - Primjena matematike i
Arhitektura
geometrije u arhitekturi
Religijske znanosti
- Decimalni razlomci
- Savremenici: Jezdi i Isfahani
124
23.2.2010 14:01:28
6
DOPRINOS MUSLIMANSKIH LJEKARA
I DRUGIH UENJAKA U PERIODU
OD 700. DO 1600. GOD.N.E.
M. Basheer Ahmed
Bivi profesor psihijatrije, Univerzitet u Dalasu, Teksas
Uvod
Prije dolaska islama, arapsko drutvo je bilo necivilizirano,
neuko, barbarsko i nezainteresirano za stvari intelektualne
prirode. Kur'an je poslaniku Muhammedu, a.s., kao knjiga
upute objavljivan od 612. do 632. godine. Ostavio je snaan
utjecaj na arapsko drutvo. Prva kur'anska objava je nadahnula
Poslanika islama da stjee znanje i naglasila znaaj uenja u
ljudskom ivotu. Kur'an neprestano podstie ljudski rod na
razumijevanje sila prirode za dobrobit i intelektualni uspon
ovjeka te podstie interes za nauno promiljanje.
itaj! Plemenit je Gospodar tvoj, Koji pouava peru, Koji
ovjeka pouava onome to ne zna. (96:3.-5.)
Kur'an razjanjava da je sve to je na nebesima i na Zemlji
podreeno ljudima, Boijim namjesnicima. Allah je podario
ljudima sposobnost da koriste razum kako bi promiljali o
stvarima i da izraze svoje ideje govorom i pisanjem (55:1.-4.).116
116 'Abdullah Yusuf 'Ali, The Holy Qur'an: Translation and Commentary (Brentwood, MD: Amana Corp., 1989), p.1472, 55:1-4.
125
23.2.2010 14:01:28
M. Basheer Ahmed
Kur'anske zapovijedi i Poslanikovi hadisi podstiu muslimane

da trae znanje i prouavaju prirodu kako bi uoili Boije
znakove, inspirirajui tako ovjekovo intelektualno uzdizanje.
Ovo je osnovni razlog zato su muslimani doprinijeli
naunom razvitku. U jednom drugom ajetu Kur'an podstie
na razmiljanje, istraivanje i otkrivanje tajni svijeta.
Pa zato oni ne pogledaju kamile kako su stvorene, i nebo
kako je uzdignuto, i planine kako su postavljene, i Zemlju kako
je prostrta?! Ti pouavaj tvoje je da pouava... (88:17.-21.)
Kur'anski ajeti podstiu ovjeka da razmilja i razumije
prirodu koju je Bog stvorio.
Na Zemlji ima predjela koji jedni s drugim granie i bai
ima lozom zasaenih, i njiva, i palmi sa vie izdanaka i samo s
jednim; iako oni upijaju jednu te istu vodu, plod nekih uinimo
ukusnijim od drugih. To su doista dokazi ljudima koji pamet
imaju. (13:4.)
Stotine je slinih kur'anskih ajeta koji opisuju tajne
svemira i podstiu ljude da razmiljaju o razumijevanju
i istraivanju prirodnih zakona. Kur'an istie potrebu za
promatranjem prirodnih procesa i razmiljanjem o njima.
Nijedan ajet u Kur'anu ne proturjei naunim podacima. Tako
su, zahvaljujui sposobnosti islama da pomiri religiju i nauku,
teologija, filozofija i nauka konano usklaene.117 Poslanikovi
hadisi u kojima se navodi da "nema bolesti bez lijeka" te
injenica da je Allah, d.., stvorio lijek za sve bolesti osim
starosti, ukazuju da je neophodno da naunici kroz napredne
metode lijeenja trae lijek za bolesti. Sljedei hadisi ukazuju
na vanost traenja znanja:
117 P. Lande, "Science in al-Andalus," in Science: The Islamic Legacy (Washington DC: Aramco, 1988).
126
23.2.2010 14:01:28
Doprinos muslimanskih ljekara i drugih uenjaka...
"Traenje znanja je obaveza svakog muslimana i

muslimanke."
"Mastilo uenjaka je vrednije od krvi ehida."
"Ko voli znanje, pokorava se Bogu."
"Mudrost je cilj svih vjernika, stjeite je od bilo koga."
"Ko eli da ima dobro ovog svijeta, neka stjee znanje. Ko
eli da ima dobro onoga svijeta, neka stjee znanje."118
Poslanik Muhammed nadalje istie da e samo ueni
naslijediti njegovu batinu i biti Allahovi povjerenici na
Zemlji. Smatra se da je podsticao muslimane da putuju i u
Kinu ako je to u potrazi za znanjem potrebno. Muslimani ne bi
trebali smatrati da su svjetovne nauke nepoeljne i zabranjene.
Poslanik, a.s., kae: "Ko god ide u potragu za znanjem, na
Allahovom je putu dok se ne vrati" i "Allah olakava put do
Denneta onom ko putuje radi znanja."119 Oigledno je da,
kada je Poslanik isticao putovanje u svrhu potrage za znanjem,
nije mislio samo na kur'ansku i erijatsku nauku, koja je lahko
bila dostupna i u Mekki i u Medini. Zbog toga su muslimani
tokom ranog perioda islama bolje i dublje razumijevali Kur'an
i Poslanikova uputstva i preuzeli na sebe da putuju svijetom
traei znanje i irom islamskog svijeta osnivaju ugledne
obrazovne institucije. Nove metode eksperimenta, promatranja
i mjerenja, na kojima se zasniva moderna nauka, doprinos su
onih koji su slijedili istinska uenja islama.120
118 S. H. H. Nadvi, Medical Philosophy in Islam and the Contributions of Muslims in the Advancement of Medical Sciences (Durban, South Africa: Academia Centre for Islamic, Near and Middle Eastern Studies, 1983).
119 M.A. Khan, Origin and Development of Experimental Science (Dhaka: BITT,
1997).
120 M.R. Mirza and M.I. Siddiqi (ur.), Muslim Contribution to Science (Lahore,
Pakistan: Kazi Publications, 1986).
127
23.2.2010 14:01:28
M. Basheer Ahmed
Predislamski Arapi su slabo poznavali fizike i eksperi

mentalne nauke. Muslimani su tek nakon osvajanja Egipta i
nekih dijelova Bizantijskog carstva naili na naune institucije
u Jundaishapuri, Harranu i Aleksandriji. Tu su otkrili nauna
i filozofska djela Grka koja su podstakla njihovu radoznalost i
elju za stjecanjem znanja.121 Period izmeu osmog i etrnaestog
stoljea smatra se zlatnim dobom islamske historije tokom
kojeg su muslimani uspostavili najmonije carstvo i izrodili
najbriljantnije naunike tog vremena. Muslimanski uenjaci
kao to su Ibn Sina, El-Havarizmi, Er-Razi, Ez-Zahravi, ElBiruni, Ibn el-Hejsem, El-Idrisi, El-Kindi, Ibn Haldun i
stotine drugih islamskih naunika su svojim komentarima
i istraivanjima znatno obogatili dotadanje poznavanje
matematike, medicinskih nauka, astronomije, geografije,
ekonomije i filozofije. Doprinos muslimanskih naunika i
uenjaka pokazuje da je nauni razvoj u tom periodu bio
najvieg kvaliteta. Islamski naunici su djelovali irom islamskog
carstva od Buhare (Uzbekistan) na istoku do Bagdada (Irak),
Isfahana (Iran) i Kordobe (Andaluzija panija) na zapadu.
Oni su osnivali univerzitete i obrazovne centre koji su privlaili
uenike iz cijelog svijeta. Sama Kordoba je imala 17 univerziteta,
70 javnih biblioteka i stotine hiljada knjiga za studente.122
Muslimanski uenjaci, voeni Kur'anom i sunnetom koji
nauno istraivanje svijeta karakterizizaju kao vid ibadeta,
stvorili su izvanredna nauna djela koja su ostavila dubok
utjecaj na zapadnu misao i civilizaciju. Sve ovo se deavalo
tokom mranog doba Zapada u kom je crkvena dogma
121 M. Saud, Islam and Evolution of Science (Delhi: Adam Publishers, 1994).
122 T.J. Abercrombie, "When the Moors Ruled Spain," National Geographic
(July 1988), pp.86-119.
128
23.2.2010 14:01:28
potisnula nauni napredak. Crkva se suprotstavljala slobodi

miljenja pa je ak i tako velik naunik kao Galileo kanjen
zbog svoje teorije da se Zemlja okree oko Sunca, jer se kosila s
crkvenom dogmom. Tokom hiljadu godina nauni, medicinski
i znanstveni rad u Evropi je stagnirao. Veina radova grkih
i nekih rimskih uenjaka ostala je neiskoritena. Kranski
fundamentalisti su 390. god. n.e. spalili veliku Aleksandrijsku
biblioteku to je rezultiralo gubitkom vrijednih djela.123
Zapad je, naalost, konstantno potiskivao i omalovaavao
doprinos islamskih uenjaka. Veina knjiga i lanaka o historiji
medicine i nauke opisuje doprinos grkih naunika, a zatim
prelazi na nauni razvoj koji se desio nakon renesanse. Studenti
ue da su evropski kranski uenjaci tvorci kompletnog
naunog napretka koji je uslijedio nakon grkog doprinosa
nauci. Nauni rad islamskih naunika je u velikim izdanjima
medicinskih i naunih djela na Zapadu rijetko priznavan.
Historiar Morowitz je ovaj fenomen zatakavanja opisao kao
"crnu rupu historije". "Ovo je mit koji daje potpuno iskrivljenu
sliku historije stvarajui utisak da se renesansa kao feniks digla
iz pepela, tinjajui hiljadu godina nakon klasinog doba Grke
i Rima."124
Uprkos tome, odreeni broj istaknutih historiara i
naunih istraivaa (kao to su John Williams, E.A.Myers,
Max Meyerhof, Philip K. Hitti, George Sarton, M. Ullman,
E.G.Brown i Savage Smith) je u potpunosti priznao ulogu koju
su muslimanski srednjovjekovni naunici odigrali ne samo
u ouvanju znanj Stare Grke, Perzije i Indije ve i dajui
123 C. J. M. Whitty, The Impact of Islamic Medicine on Post-Medieval England
(Hyderabad, India: Islamic Culture, 1999).
124 H.J. Morowitz, "History's Black Hole," Hospital Practice (1992), pp.25-31.
129
23.2.2010 14:01:28
M. Basheer Ahmed
vlastiti originalni doprinos nauci.125 Bernard Lewis u svojoj

knjizi o Srednjem Istoku nadalje pojanjava da islamski nauni
napredak nije ovisio samo o znanjima iz Grke:
"Postignua islamske srednjovjekovne nauke
nisu ograniena na ouvanje grkih uenj niti na
objedinjavanje elemenata starijeg i daljeg Istoka. Ovo
naslijee koje su muslimanski naunici srednjeg vijeka
predali modernom svijetu je znaajno obogaeno
njihovim vlastitim trudom i doprinosom. Grka
nauka u cijelosti je velikim dijelom bila zasnovana
na hipotezama i teoriji. Nauka srednjovjekovnog
Srednjeg Istoka je bila mnogo praktinija, a u nekim
oblastima kao to su: medicina, hemija, astronomija
i agronomija je pojasnila te eksperimentima i
komentarima dopunila klasino nauno naslijee."126
Napredak, originalnost i kreativnost u nauci i tehnologiji u
islamskom svijetu nastavili su se do esnaestog stoljea. Tokom
ovog perioda muslimanski nauni radovi su se postepeno
proirili Evropom.127 Sicilija i panija su bili glavni centri tog
125 E.G. Brown, Arabian Medicine (Cambridge, UK: Cambridge University Press, 1962); S.A.R. Hamdani, Notable Muslims (Karachi, Pakistan: Ferozsons
Press, 1962); M. Ullman, Islamic Medicine (Karachi, Pakistan: Edinburgh
Press, 1978); E. Savage-Smith, Islamic Culture and Medical Arts (Bethesta,
MD: National Library of Medicine, 1994); G. Sarton, Introduction to History of Science, vol.1, (Washington DC: Carnegie Institute; Baltimore, MD:
William & Wilkins, 1927; Reprinted 1950); E.A.Myers, Arabic Thought and
the Western World in the Golden Age of Islam (New York: Funga Publications, 1964), pp.7-10, 66-77; P.K. Hitti, History of the Arabs (London: Macmillan, 1964).
126 Bernard Lewis, The Middle East (New York: Scribner Publications, 1998).
127 S.H. Nasr, Islamic Science: An Illustrated Study (London: World of Islamic
Festival Publishing, 1976).
130
23.2.2010 14:01:28
irenja. Iz panije je to znanje preko Pirineja prodrlo u zapadnu

i jugozapadnu Francusku i Siciliju. Kranski vladar Roger
II je znaajno pomogao irenje naunog doprinosa i kulture
muslimana irom Italije i preko Alpa do raznih evropskih
gradova koji su i sami postali centri arapske nauke.
Cilj ovog poglavlja jeste da doprinese preciznijem
razumijevanju historije medicine i nauke fokusirajui
se na doprinos koji su islamski naunici nainili tokom
muslimanskog "zlatnog doba".
Tokom dva stoljea nakon smrti poslanika Muhammeda
muslimani su osvojili nove zemlje i njihovo carstvo se
prostiralo od Indije na istoku do panije na zapadu, ukljuujui
Arabiju, Siriju, Egipat, Irak, sjevernu Afriku, Iran i Tursku.
Ove pojedinane nacije postale su dio muslimanskog carstva.
Kao rezultat toga, muslimani su se susreli s razliitim jezicima
i naunim i tehnolokim napretkom mnogih svjetskih
civilizacija. Islamski naunici i poslovni ljudi su putovali do
drugih dalekih mjesta kao to su Indija i Kina i vraali se s novim
znanjima. Pored geografskog sjedinjavanja azijskih, afrikih i
evropskih zemalja, arapski jezik je postao meunarodni jezik
koji je olakavao komunikaciju meu razliitim kulturama i
regijama, ali i jezik nauke i tehnologije.
Islamska tolerancija i ohrabrivanje svjetovnog i religijskog
uenja stvorili su atmosferu potrebnu za slobodnu razmjenu
i prenoenje ideja i znanja. Bagdad i Kordoba su postali
najvei svjetski obrazovni centri. Svi dostupni nauni radovi
iz matematike, filozofije, medicine i astronomije su sa jezika
Grke, Rima, Indije, Perzije i Sirije prevedeni na arapski.
Abbasijske halife, poznati po traenju znanja i podrci
uenjacima, osnovali su Bejtu-l-hikme (Kuu mudrosti) i slali
131
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
izaslanike u razne dijelove svijeta, ukljuujui Bizantijsko

carstvo, da skupljaju naune rukopise. Halifa El-Me'mn
je osnovao prevodilaku kolu i za njenog elnika postavio
kranina Hunejna ibn Ishaka, talentiranog prevodioca i
naunika. Hunejn je preveo itave opuse Aristotela, Hipokrita
i Galena na arapski jezik. Bejtu-l-hikme je imala dugotrajan
utjecaj na matematiku, ekonomiju, astronomiju, filozofiju,
hemiju i medicinske nauke. Ona je izrodila slavne islamske
mislioce kao to su El-Kind i El-Frb. Halifa El-Muhtedi
(deveto stoljee) je potpomagao naunika Sabejca Sbita
ibn Kurre koji je preveo i objavio komentare radova slavnih
grkih naunika i filozofa i objavio neke originalne radove
iz matematike, astronomije i filozofije. Sinn, sin Sbita ibn
Kurre je postao upravnik nekoliko bolnica (bimaristana) u
Bagdadu.
Liberalna podrka panskih halifa Umejjevia
akademskom radu je takoer igrala vanu ulogu u stvaranju
originalnih naunih radova. "Svijet dre etiri stup: mudrost
uenih, pravda velikih, molitve potenih i sranost hrabrih"
bio je natpis koji se u vrijeme islamske vladavine esto mogao
nai na ulazu u panske univerzitete.128 Uee neislamskih
uenjaka u naunim pothvatima u paniji takoer pokazuje
zavidan nivo meureligijske tolerancije i saradnje koju su
podravale halife Umejjevia.
Komentirajui uspon islamske civilizacije i njen tolerantan
odnos prema ljudima svih vjera, John Esposito istie:
"Nastanak islamske civilizacije je uistinu
zajedniki pothvat koji objedinjuje uenje i mudrost
128 T.J. Abercrombie, "When the Moors Ruled Spain."
132
23.2.2010 14:01:29
mnogobrojnih kultura i jezika. Krani i Jevreji koji

su bili intelektualna i birokratska okosnica Perzijskog
i Bizantskog carstva su, kao i muslimani, uestvovali
u tom procesu. Taj ekumenski napor je bio oit
za vrijeme vladavine halife El-Memna. uveni
uenjak, nestorijanski kranin, Hunayn ibn Ishq je
vodio Centar za prevoenje koji je djelovao u okviru
Kue mudrosti. Nakon ovog perioda prevoenja djela
slijedi originalan doprinos i umjetnika aktivnost
muslimanskih intelektualaca. U procesu stvaranja
islamske civilizacije kojom dominira arapski jezik
i islamski pogled na ivot muslimani su prestali biti
sljedbenici i postali uitelji."129
Naalost, ovaj vid islamske tolerancije danas nije priznat na
Zapadu. Arapski prijevodi znaajnih studija iz grke, indijske
i drugih predislamskih civilizacija sauvali su ove vrijedne
radove tokom perioda od nekoliko hiljada godina i sprijeili
njihovo nestajanje. Mnogi prijevodi, zajedno s arapskim
komentarima su ponovo prevoeni na latinski i iznova
predstavljeni Evropi. Ovi prijevodi i originalni doprinosi
muslimanskih naunika postali su osnova moderne medicine
i drugih nauka.130 Muslimanski ljekari su osnovali brojne
medicinske kole u Bagdadu i Kordobi u koje su dolazili studenti
sa Srednjeg Istoka i iz Evrope. Evropske medicinske kole u
Montpellieru, Padovi i Pizi su osnovane po uzoru na islamske
medicinske kole u Kordobi. Ibn Sinino enciklopedijsko djelo
iz medicine "El-Knn" (Avicenin Kanon) i knjige o hirurgiji
129 J. Esposito, Islam: The Straight Path (Oxford, UK: Oxford University Press,
1998).
130 Nadvi, Medical Philosophy in Islam.
133
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
Eb el-Ksima ez-Zehrvja su irom Evrope koriteni kao

udbenici medicine sve do esnaestog stoljea, kad su ove
radove zamijenila evropska djela.131
Grki naunici su bili izvanredni u teoretiziranju i
postavljanju hipoteza. Bili su veliki promatrai, ali ne i
eksperimentalisti. Grka literatura ne sadri dokaze o
eksperimentima. Islamski naunici su prvi u historiji
predstavili koncept biljeenja podataka baziran na promatranju
i eksperimentu. Grci su vrsto vjerovali da su miljenja
Aristotela i Platona bila konana i da nije postojala mogunost
greke u njihovim stanovitima, iako su oni samo teoretizirali
i pokuavali, u okvirima svog znanja, na najbolji nain objasne
razne pojave.132 Kako Briffault pie,
Nauka duguje mnogo vie arapskoj kulturi,
duguje svoje postojanje arapskim naunicima koji su
nainili iznenaujua otkria i revolucionarne teorije.
Grci su sistematizirali, generalizirali i teoretizirali, ali
uporno istraivanje, akumulaciju pozitivnog znanja,
podrobne naune metode, detaljno i dugotrajno
promatranje i eksperimentalnu analizu Evropi su
predstavili samo Arapi.133
Sada prelazim na izlaganje pojedinanih doprinosa
medicini, hemiji, farmakologiji, matematici, astronomiji,
geografiji, politikim naukama, sociologiji, filozofiji i
tehnologiji.
131 Robert Briffault, The Making of Humanity (1938). See, Islamic Science in the
Medieval Muslim World (Pakistan: Khawarizmi, Science Society website,
november 2001).
132 Whitty, The Impact of Islamic Medicine.
133 Briffault, The Making of Humanity.
134
23.2.2010 14:01:29
Medicinske nauke
Najvei nauni napredak u medicini je napravljen izmeu
osmog i jedanaestog stoljea, tokom vladavine Umejjevia i
Abbasija. Muslimani su se upoznali s grkim opisima anatomije
i kroz vlastito istraivanje otkrili mnoge greke u njihovom
radu. Naprimjer, za razliku od Galena koji je smatrao da se
ljudska lobanja sastoji od sedam kostiju, muslimanski naunici
su smatrali da je Muhammed, a.s., otkrio koice u uhu koje
omoguavaju sluanje.134 Juhanna ibn Messavejh je secirao
majmuna kako bi dobio vie informacija o ljudskom tijelu. EzZehrv je naglaavao kako je znanje anatomije neophodno da
bi se postalo hirurg.
Izmeu devetog i dvanestog stoljea sagraene su brojne
velike bolnice. Ove bolnice su se zvale bimaristani (bimar
bolestan, stan mjesto na kom se ostaje). To su bile dobro
organizirane institucije zasnovane na principima ljudskog
dostojanstva, asti i higijene. Njima su upravljali struni ljekari,
a sluile su i kao centri za uenje i institucije za istraivanje.
Mnogi poznati islamski ljekari su radili u ovim bolnicama.
Jedna od ranih bolnica, Mukted, je pod rukovodstvom
poznatog ljekara, Er-Rzja osnovana 916. g. u Bagdadu.
Osoblje ove bolnice su inili brojni ljekari i specijalisti meu
kojima su se posebno isticali hirurzi i hirurzi ortopedi. Razvoju
ovih bolnica je veliki doprinos dali su islamski ljekari. Bolnice
su bez naknade sluile svim graanima, bez obzira kojoj rasi
ili religiji pripadali. Postojali su odvojeni odjeli za mukarce i
ene, te posebni odjeli za medicinske bolesti, zarazne bolesti
i psihijatriju. Kako bi se osigurao visok kvalitet njege, ljekari
i medicinsko osoblje bili su certificirani. Bolnicama su bile
134 H.N. Wasti, Muslim Contributions to Medicine (Lahore, Pakistan: 1962).
135
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
pridruene i biblioteke kojima su se esto sluili studenti

i profesori. Ostalo je zabiljeeno da su ove bolnice bile
opremljene poput palaa. Ibn Dubejr, znameniti arapski
putopisac, opisao je njegu pacijenata u bolnici Mukted:
"U ovoj bolnici postoje najbolji uvjeti za pruanje
medicinske pomoi. Prema pacijentima se osoblje
odnosi s ljubaznou i saosjeanjem. Svi pacijenti
besplatno dobivaju hranu i njegu. Da bi se ispunile
sanitarne potrebe, kroz cijevi se dovodi voda Tigrisa.
Svakog ponedjeljka i etvrtka ugledni medicinski
specijalisti posjeuju ovu bolnicu i pomau osoblju u
dijagnosticiranju kompliciranih i hroninih bolesti te
predlaganju naina lijeenja. Pored toga, posluitelji
prema uputama ljekara spremaju hranu i lijekove za
svakog pacijenta."135
U velikim gradovima kao to je Bagdad, mentalni bolesnici
se lijee u odvojenim bolnicama. Prva poznata bolnica za
mentalne bolesnike je izgraena u desetom stoljeu u Bagdadu,
a kasnije i u Damasku. Prema mentalnim bolesnicima se
odnosi s ljubaznou i dostojanstvom i njihova patnja se smatra
dijelom bolesti. Ovo je bio period kada su u Evropi mentalno
oboljeli smatrani vjeticama i opsjednutim, a neki od njih su
ak ivi spaljivani. Nasuprot tome, mentalno oboljeli pacijenti
u bagdadskim bolnicama primali su lijekove i podrku. Tek
1793. god. je Philippe Pinel uveo humani tretman mentalnih
bolesnika u Francuskoj, to je tek kasnije usvojeno u drugim
dijelovima Evrope.
135 H.N. Wasti, "Hospitals are Owned by Arab Physicians in the Middle Ages,"
in Muslim Contributions to Science, ed. M.R. Mirza & M.I. Siddiqi (Pakistan: Kazi Publications, 1986).
136
23.2.2010 14:01:29
Islamski ljekari su potakli regulaciju medicinske prakse

certificiranjem ljekara i farmakologa. Slina pravila su poslije
ustanovljena i na Siciliji kada je kralj Roger II (1095.-1154.)
naredio da ljekari moraju poloiti struni ispit prije nego to
se ponu baviti medicinom. Dakle, u Evropi je Italija bila prva
zemlja koja je postavila zahtjev za certificiranjem, a nakon nje
su isto uinile i panija i Francuska.
Ovo opseno znanje se iz evropskih medicinskih kola u
Montpellieru i Salernu irilo Evropom. U klasinom djelu u
kojem su sistematizirani lijekovi, Pharmacopoeia Londonskog
medicinskog fakulteta (1618.) priznat je doprinos muslimanskih
(i grkih) ljekara. Ono sadri ilustracije portreta nekoliko
velikih naunika meu kojima su Hipokrit, Galen, Avicena
(Ibn Sina) i Mesue (Ibn Zekerijja bin Masavejh).136
Muslimanski hirurzi su razvili niz izuzetno naprednih
hirurkih tehnika, posebno u onoj hirurgiji. Oni su intenzivno
koristili kauterizaciju u hirurgiji i opisali niz bolesti koje se
njome mogu lijeiti. Ibn Zuhr (dvanaesto stoljee) je opisao
postupak traheotomije, a Ez-Zehrv (deseto stoljee) je izumio
mnoge hirurke instrumente, kao to su oni za unutranji
pregled unutranjeg uha, pregled mokrane cijevi te instrument
za otklanjanje stranih tijela iz grla. Njegove knjige o hirurgiji
sadravale su ilustracije svih hirurkih instrumenata koje je
koristio. Muslimanski ljekari su takoer prilikom izvoenja
operacija koristili anestetike.
Islamski ljekari su prvi pisali medicinske udbenike u
obliku u kom su ih studenti medicine mogli koristiti za uenje.
Ovi udbenici su se zasnivali na grkim i drugim raspoloivim
radovima kao i na novim naunim podacima koje su sakupili
136 Whitty, The Impact of Islamic Medicine.
137
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
sami islamski ljekari. Najpoznatije medicinske radove stvorili

su Er-Rz (Rhazes, 932.), Ez-Zehrv (Albucasis, 1013.), Ibn
Sna (Avicenna, 1092). Er-Rz je prvi ljekar koji je opisao kako
razlikovati male od velikih boginja. Takoer je raspravljao o
lijeenju razliitih oboljenja smanjenjem i regulacijom ishrane.
Nekoliko stoljea poslije, regulacija ishrane se ponovno
istie kao najvaniji vid lijeenja mnogih ozbiljnih bolesti
kao to su dijabetes, visok krvni pritisak i srana oboljenja.
Er-Rzjevi udbenici su prevoeni na latinski jezik i sve do
kraja esnaestog stoljea koriteni u evropskim medicinskim
kolama. Ibn Sinaovo enciklopedijsko djelo, Knn fi-t-tibb
prua pregled ukupnog znanje medicine iz antikih i islamskih
izvora. On je dokumentirao i svoj doprinos medicini kao to
su prepoznavanje zaraznosti phtisisa i tuberkuloze i irenja
bolesti putem vode i zemljita. Njegove knjige su sadravale
autentinu evidenciju 760 vrsta lijekova koji su bili u upotrebi,
a njegovi spisi su prevoeni i u Evropi koriteni kao udbenici
nekoliko stoljea.
Er-Rz i Ibn Sna su zajedniki opisali razliite dijelove oka
i opazili da pokrete oka uzrokuje kontrakcija onih miia, a
pokrete zjenice skupljanje i irenje duice oka. Islamski hirurzi
su takoer vrili operacije odstranjivanja one mrene. Najvaniji
doprinos Ibn el-Hejsema (956.-1038.) je taan opis vizualne
percepcije. On je prvi dokazao da zrake prolaze od objekta
prema oku, a ne obratno, to je bilo rasprostranjeno miljenje
koje su prvi uspostavili Euklid i Ptolomej. On je takoer opisao
kako se odrazi objekta u oku prenose du optikog nerva do
mozga, na kraju stvarajui vizualne predodbe.137
137 Wasti, Muslim Contributions to Medicine; A.Ali, The Arab-Muslim Legacy to
Ophtalmology (Hyderabad, India: Islamic Culture, 1999).
138
23.2.2010 14:01:29
Eb el-Ksim ez-Zehrv je roen u Kordobi 936. god. i

smatra se najveim hirurgom iji su sveobuhvatni medicinski
tekstovi, u kojima je kombinirao uenja istoka i klasike,
oblikovali evropsku predrenesansnu hirurgiju. Napisao je
mnoge poznate knjige, ukljuujui Et-Tasrf u trideset tomova
kojeg sainjavaju radovi njegovih prethodnika hirurga, kao
i opisi njegovih hirurkih postupaka. Zadnji dio knjige koji
sadri iluistracije vie od 200 hirukih instrumenata predstavlja
prvo nezavisno ilustrirano djelo iz hirurgije. Njegove knjige su
punih 500 godina ostale vodee iz oblasti hirurgije u Evropi.138
Islamski ljekari su opisali anatomiju plua i bronhija
i odnos izmeu krvnih ila i zraka u pluima. Ibn en-Nefs
(1213.-1288.) je bio prvi koji je opisao dva cirkulatorna
sistema, aortalni i pluni i to tri stoljea prije Harveyevog
otkria. Takoer je obradio funkciju koronarnih arterija u
snadbijevanju sranog miia.
Hemija
Muslimani su razvili hemiju kao posebnu granu nauke, a
rije hemija potie od arapske rijei el-kmija'. Treba naglasiti
da se islamski naunici koji su bili pioniri hemije esto nazivaju
alhemiarima i ponekad se el-kmija' povezuje s kvazinaukom
koja se bavi pretvaranjem metala u zlato. "El" u arapskom
ima znaenje odreenog lana, kmija' znai "hemija"; dakle,
rije el-kmija' znai "hemija" i ne bi se trebala mijeati s
kvazinaukama.139 Najistaknutiji islamski naunici se protive
pogrenom miljenju da se obini metali hemijskim procesima
138 Encyclopedia Britannica, vol.1., Micropedia (1983), p.37.
139 Muslim Contributions to Chemistry (FSTC, 2003). www.muslimheritage.
com.
139
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
mogu pretvoriti u zlato. Iraki naunik iz osmog stoljea

Dbir ibn Hajjn (Geber) poznat je kao otac hemije. On je
prvi naunik koji je u hemiju unio eksperimentalno ispitivanje
(tedribe) usavravajui, takoer, metode kristalizacije,
destilacije, proiavanja i isparavanja i razvijajui niz
instrumenata potrebnih za vrenje ovih ispitivanja. Otkrio je
nekoliko minerala i kiselina, koje je po prvi put pripremio.
Dbir je opisao tri vrste tvari: alkohole, one koje isparavaju uz
toplotu, kao to su kamfor i amonij hlorid, metale, kao to su
zlato, srebro i eljezo te spojeve koji se mogu pretvarati u prah.
Napisao je preko 2000 radova o svom eksperimentalnom radu.
Svojim uenicima je savjetovao da nita ne prihvate za istinito
dok to sami ne ispitaju. "Najvaniji zadatak alhemiara je da
radi praktino i izvodi eksperimente. Nita se ne moe postii
bez praktine primjene i eksperimenata."140
David Tschnaz navodi da su Dbirovi radovi iz alhemije
(hemije) prevedeni na latinski i doneseni u Evropu. Stoljeima
su sluili kao vrhovna vodilja evropskim naunicima,
ukljuujui Arnolda od Villanove (1240.-1313.), Rogera
Bacona (1214.-1294.) i Alberta Magnusa. U ovom procesu
mnogi osnovni pojmovi iz hemije i farmakologije, kao to su
alkalni sirup, julep (slatki napitak) i alhemija (kmija') su uli u
evropske jezike, to svjedoi znaajnom doprinosu ovih ranih
arapskih naunika.141
Er-Rz, jedan od najveih islamskih ljekara devetog
stoljea, takoer je bio odlian hemiar koji je svoja hemijska
istraivanja radio i kao ljekar. Usavrio je procese destilacije
140 Khan, Experimental Science.
141 David Tschnaz, "Jabir Ibn Hyyan and Arab AlChemist: Makers of Modern
Chemistry", www.islamonline.net/English/sceince/200108/article.
140
23.2.2010 14:01:29
i sublimacije. Takoer je u lijeenje mnogih oboljenja uveo

ivine spojeve. Ibn Sna, drugi veliki naunik, je takoer
usvojio Dbirove metode hemijskog eksperimenta i koristio
ih kao polazite za odreivanje efikasnosti novih lijekova.
Francuski orijentalist Gustave le Bon pripisuje modernu
evropsku hemiju islamskim naunicima:
"Moramo zapamtiti da nita, ni u hemiji, ni u bilo
kojoj drugoj nauci nije otkriveno odjednom. Arapi
su prije hiljadu godina osnovali svoje laboratorije u
kojima su provodili eksperimente i objavljivali svoja
otkria bez kojih Lavoisier (kojeg nazivaju ocem
hemije) ne bi mogao otkriti nita na tom polju. Moe
se slobodno rei da je moderna hemija zaivjela i
ostvarila znaajne rezultate u obliku velikih naunih
otkria zahvaljujui istraivanjima i eksperimentima
islamskih naunika."142
Farmakologija
Islamski ljekari su takoer ogroman doprinos ostavili u
farmakologiji. Ne samo da su otkrili mnoge lijekove na bazi
biljaka ve su takoer usavrili metode hemijske ekstrakcije,
ukljuujui destilaciju, sublimaciju, filtriranje, koagulaciju
i kristalizaciju, a sve zahvaljujui svojoj strunosti iz oblasti
hemije. Ez-Zehrav (936.-1035.), istaknuti hirurg koji je bio
veoma struan u koritenju jednostavnih i sloenih lijekova,
bio je poznat kao hirurg-farmaceut. Islamski panski naunik
iz trinaestog stoljea El-Bajtr je putovao Indijom, Afrikom i
Evropom i uz iscrpan rad na terenu skupljao primjerke biljaka.
142 A. Zahur, Muslim History 570-1950 (Gaithersburg, MD: ZMD Corp., 2000).
141
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
Klasificirao je biljke po abecednom redu prema njihovim

karakteristikama i ljekovitim osobinama. Takoer je biljeio
arapska, latinska i berberska imena biljaka, zajedno sa podacima
o pripravci i doziranju lijekova. On je otkrio i dokumentirao
200 novih vrsta biljaka koje do tada nisu bile poznate. Njegova
poznata knjiga, Kitb el-dmi f el-edvije el-mufrede (Pregled
jednostavnih lijekova) je prevedena na latinski i koritena
u stvaranju prve londonske Pharmacopoeie koju je izdao
Zavod ljekara za vrijeme vladavine Jamesa I.143 Prema Leveyu,
muslimani su bili struni u sistematizaciji znanja i njihovi
farmaceutski tekstovi su bili pravilno organizirani i podobni
za koritenje apotekarima i medicinskom osoblju.144
Matematika
Muslimani su u oblasti matematike napravili brojna
otkria koja su prenesena u modernu nauku i tako doprinijeli
tehnolokoj revoluciji rane Evrope. Jedan od najistaknutijih
pronalazaka jeste pojam nule. El-Havrizm, perzijski uenjak
koji je ivio krajem devetog stoljea, je od strane halife
postavljen za naunika u Bejtu-l-hikme u Bagdadu. Razvio
je algoritam, metodu raunanja koja nosi englesku verziju
izumiteljevog imena. Svojim izvanrednim radom na podruju
algebre, koji ukljuuje analitika rjeenja linearnih i kvadratnih
jednaina, zasluio je naziv "otac algebre". Rije algebra je
143 Lande, "Science in al-Andalus;" A.Z. Ashoor, "Muslim Medieval Scholars
and their Work," The Islamic World Medical Journal (1984). H.R. Khan,
"Contributions of Muslim to Medicine and Science up to the Middle of 13th
Century," Journal of Islamic Medical Association, 14 (1982), pp. 111-114.
144 M. Levey, Early Arabic Pharmacology (Leiden, The Netherlands: E.J. Brill,
1973), pp.68-70.
142
23.2.2010 14:01:29
izvedena iz njegove poznate knjige El-Debr ve-l-mukbale

(Algebra i jednaine). Ta knjiga sadri El-Havrizmijeva
najvanija stanovita i smatra se prvim radom ikad napisanim
na tu temu. El-Havrizm je prouavao indijski pojam nule koji
je preko njega prenesen u Evropu. Indijci su za nulu ostavljali
prazan prostor, a El-Havrizmjev doprinos je simbol "0". ak
je i engleska rije za nulu zero izvedena iz arapskog imena za
ovaj pojam, sifr. Leonardo da Vinci je prouavao arapski sistem
brojeva i predstavio ga Evropi.145
Eb el-Vef al-Buzjn (940-997) je razvio trigonometriju.
On je prvi koji je pokazao neodreenost sinusne teoreme u
odnosu na sferne trouglove.146 Et-Tusi, jo jedan islamski
naunik iz trinaestog stoljea, je razvio sfernu trigonometriju
ukljuujui est osnovnih formula za rjeavanje sfernih
pravouglih trouglova.
Astronomija
El-Bettani, islamski astronom koji je ivio u desetom
stoljeu, dao je veliki doprinos prouavanju astronomije.
Odredio je trajanje solarne godine od 365 dana, 4 sata i 46
minuta. Predloio je novu genijalnu teoriju za odreivanje
vidljivosti mladog mjeseca. Evropski astronomi su 1749. god.
koristili njegova opaanja pomraenja sunca da bi utvrdili
ubrzanje kretanja Mjeseca. Muslimani su izumili kompas, a
El-Fargni (860.) je procijenio obim Zemlje na 24 000 milja.
Muslimani su prvi koristili klatno, gradili opservatorije,
145 Saud, Islam and Evolution of Science.
146 G. Sarton, G., Introduction to History of Science, vol.2, (Washington DC:
Carnegie Institute; Baltimore, MD: William & Wilkins, 1931; Reprinted
1950).
143
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
pravili mape vidljivih zvijezda i ispravljali astrotablice Sunca i

Mjeseca. Takoer su pisali o Sunevim pjegama, pomraenjima
i kometama. Muslimanski naunici su razgraniili astronomiju
i astrologiju i smatrali astrologiju kvazinaukom. Islamski
astronom iz trinaestog stoljea et-Tusi je postao slavan pravei
astronomske tablice nazvane El-Zid Ilhan, koje su postale
najpopularnije tablice meu astronomima. Istakao je nekoliko
ozbiljnih mahna Ptolomejeve astronomije i nagovijestio kasnije
nezadovoljstvo takvim sistemom koji je dosegao vrhunac
Kopernikovim reformama. U desetom stoljeu muslimani
su izgradili opservatorij u Bagdadu, a poznati opservatorij u
Semerkandu je sagraen u trinaestom stoljeu dok je et-Tusi
radio na raunanju kretanja planeta. Ibn ejtar iz Damaska
(esnaesto stoljee) je nastavio rad na kretanju planeta, koristei
kombinaciju savrenih krunih kretanja.147 Poznati evropski
astronom Kopernik je bio upoznat sa radom Ibn ejtara i koristio
je njegove teorije prilikom predlaganja heliocentrinog sistema,
koji osporava Ptolomejevu teoriju o geocentrinom sistemu.148
Geografija
El-Mesd, islamski geograf i historiar iz desetog stoljea,
proputovao je Bagdad, Indiju, Kinu i nekoliko drugih zemalja.
Opisao je svoja iskustva, kao i ljude, klimu te geografiju i
historiju zemalja koje je posjeivao. Hronoloki je biljeio
historijske dogaaje i napisao 34 knjige o razliitim temama.
Jo jedan veliki islamski uenjak, El-Brn iz jedanaestog
147 A.A. Salam, Islam and Science (Trieste, Italy: Institute of Theoretical Physics).
148 H. Sayed, Muslim Scholars (Pakistan: National Science Council, Internet
Edition 2000).
144
23.2.2010 14:01:29
stoljea (Uzbekistan), je bio poznati putopisac koji je dao

grafiki prikaz historije i drutava koja je sretao. Preveo je
mnoge knjige sa sanskrita na arapski, predstavljajui tako rad
indijskih uenjaka islamskim naunicima. El-Idrs, islamski
uenjak iz dvanaestog stoljea iz june panije je studirao u
Kordobi i putovao panijom, sjevernom Afrikom, Anadolijom
i Evropom. Nastanio se na Siciliji i napisao jednu od najboljih
knjiga opisne geografije Kitb nuzuht el-mutk f ihtirk elfk (Uici putovanja onoga ko je eljan putovati svijetom). ElIdrs je opisao ljude i njihove obiaje, kao i udaljenost meu
veim gradovima, te proizvode i klimu cijelog poznatog svijeta.
Napravio je srebrenu plou na kojoj je prikazana mapa svijeta.
Takoer je iscrpno pisao o ljekovitim biljkama.149
Politike nauke
Iako se na Zapadu zna malo o tome, muslimanski uenjaci
su doprinijeli razvoju politologije i definisali su ulogu politike u
islamu, gdje religija i drava nisu odvojene. El-Maverdi, politolog
iz jedanaestog stoljea, je bio odlian pravnik, sociolog i ekspert
za politiku. Bavio se principima politikih nauka s posebnim
naglaskom na funkcije halife, glavnog vezira, premijera i
drugih ministara, te odnose izmeu razliitih elemenata drave
i politike. Postavio je jasne principe za izbor halife i kritizirao
ustaljenu praksu naglaavajui da erijat (islamsko pravo) sam
po sebi nije dovoljno mjerilo pravde. Njegov najvei doprinos
je uvoenje politikog pravosua u erijat.150
149 Encyclopedia Britannica, 1983, II. Macropedia, vol.9 (1983), pp.198-199.
150 S.A. Ahsani, "Al-Mawardi's Political Paradigm: Principles of Islamic Political System" (n.d.).
145
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
Sociologija
Ibn Haldn, islamski sociolog iz etrnaestog stoljea, je
napisao Mukaddimu (Uvod), prvu knjigu svjetske historije,
to mu daje posebno mjesto meu historiarima, sociolozima
i filozofima. Biljeio je psiholoke, ekonomske, prirodne
i drutvene faktore koji su doprinijeli napretku ljudskog
durtva. Postavio je teoriju ciklinih promjena u ljudskoj
civilizaciji uzrokovanih dinaminim promjenama drutvenih,
ekonomskih, politikih i geografskih faktora. Njegovi rukopisi
o razvoju historije u totalitetu su doprinijeli nastanku nove
discipline, drutvenih nauka. Kao historiografu i filozofu
historijske nauke u cijelom svijetu sve do danas nema mu
ravnoga.151
Filozofija
Islamski filozofi su se divili radu grkih filozofa Aristotela
i Platona, pisali su komentare na njihova djela, i dali vlastiti
doprinos filozofiji. El-Kind (deveto stoljee), koji je bio jedan od
ranih islamskih filozofa, bio je poznat kao "arapski filozof ". On
je objasnio da filozofija nije u sukobu s religijom i da ona moe
doprinijeti boljem razumijevanju religije (islama). El-Frb,
islamski filozof iz Andaluzije (deseto stoljee) je zasnivao svoje
rasprave na apstraktnom znanju i osnovao neoplatonsku kolu
u islamskoj filozofiji. Napisao je knjigu o modelu grada slinu
Platonovoj "Dravi", ali zasnovanu u okviru islama. Takoer je
olakao prouavanje logike dijelei je na dvije kategorije: tehajjul
(ideja) i subt (dokaz). Islamski filozof i teolog iz jedanaestog
stoljea, El-Gazl, je bio dekan univeziteta Nizamijja u
151 Encyclopedia Britannica, III. Macropedia, vol.9 (1983), pp.147-149.
146
23.2.2010 14:01:29
Bagdadu. Ukazao je na nesposobnost razuma da shvati

Apsolut, Beskonanost i objanjavao povezanost beskonanog
vremena i prostora. Uspio je stvoriti ravnoteu izmeu religije
i razuma posmatrajui ih kao sferu neogranienog (religija)
i sferu ogranienog (razum). Ibn Rud, islamski filozof iz
dvanaestog stoljea smatra se najveim racionalistom svog
doba. Bio je veliki zagovornik harmonije izmeu filozofije i
religije, govorei: "Niti ovjek u potpunosti kontrolira svoju
sudbinu, niti mu je ona u potpunosti predodreena." Takoer
je propagirao ideju da filozofija nije u suprotnosti s islamom
i podravao racionalizam citatima iz Kur'ana. Ibn Rudova
filozofija je utjecala na Tomu Akvinskog, kranskog filozofa
iz trinaestog stoljea, za kog se smatra da je stvorio najvei
katoliki sistem miljenja. On je objedinio filozofiju Aristotela
i teorije sv. Augustina sa filozofijom El-Gazlja i Ibn Ruda.
U svom slavnom djelu Summa Theologica ugleda se na ElGazljevu knjigu Ihj' ulmi-d-dn (Oivljavanje vjerskih
nauka) i gradi razumijevanje odnosa filozofije i vjere. Njegovo
shvatanje harmonije izmeu religije i prirodnih nauka zasniva
se na kulturi islamske panije i filozofskim spisima Ibn Ruda.
Ibn el-Areb, jo jedan islamski mislilac iz panije (trinaesto
stoljee) je u islamsku teologiju ugradio mistike doktrine i dao
eksplicitnu teorijsku formulaciju. Njegov rad Fususu-l-hikem
se u sufizmu smatra remek-djelom mistike misli. Drugi slavni
islamski filozof iz trinaestog stoljea, Rm, je dobro poznat
na Zapadu. Njegova poznata knjiga Mesnevija daje rjeenja
mnogih metafizikih, religijskih, etikih i mistikih problema.
On je objasnio mnoge skrivene aspekte sufizma i njihovu
povezanost sa ivotom na ovom svijetu.152
152 Sayed, Muslim Scholars.
147
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
Tehnologija
Islamski doprinos tehnologiji je jednako impresivan kao i
svi prethodno navedeni. Najznaajniji doprinos je uvoenje u
upotrebu papira, s kojim su se upoznali u Kini. Muslimani su
osnovali tvornice papira u Semerkandu, a zatim i u Bagdadu
i Siriji.153 Tokom osmog i devetog stoljea ove tvornice su
se gradile irom islamskog svijeta, od panije do Irana. U
poreenju s tim, prve evropske tvornice papira su osnovane
tek krajem trinaestog stoljea. Zamjena papirusa i pergamenta
papirom je imala dubok utjecaj na irenje i dostupnost
obrazovanja, jer je bilo mogue pisati knjige i lake sauvati i
prenositi znanje. U nekim kolama Srednjeg Istoka u devetom
stoljeu papir je bio besplatan. U Siriji su osnovane tvornice
stakla koje su proizvodile predmete od stakla i keramiku
visoke kvalitete. Ova tehnika pravljenja stakla je prenesena u
Veneciju u dvanaestom stoljeu. Venecija i danas proizvodi
najkvalitetnije staklo na svijetu.
Muslimani su mnogo napredovali i u industriji tekstila,
svile, pamuka i koe. Tokom devetog i desetog stoljea, stotine
brodova iz islamskih zemalja su pristajali u luku Canton u Kini.
Islamski trgovci su uspostavili sistem kreditnih pisama slian
ekovima. Radili su sa svim vrstama metala, zlatom, srebrom,
bronzom, eljezom i elikom. Muslimani su na struan
nain obraivali zemlju i poznavali vrijednost gnojiva.154 U
dvanaestom stoljeu, islamska poljoprivreda, navodnjavanje i
proizvodnja alata za obradu zemlje je bila mnogo naprednija od
one u neislamskoj Evropi. Ova napredna tehnologija je kasnije
153 Salam, Islam and Science.
154 Herbert H. Rowen, A History of Early Modern Europe 1500-1815 (New
York: Holt, Rinehart & Winston, 1960).
148
23.2.2010 14:01:29
prenesena iz panije u Italiju i Sjevernu Evropu.155 Philip Hitti

pie:
"Tokom prvog dijela srednjeg vijeka niko nije
toliko doprinio ljudskom razvoju kao to su to
uinili Arapi. Od devetog do dvanaestog stoljea vie
filozofskih, medicinskih, historijskih, astronomskih i
geografskih djela je napisano na arapskom, nego na
bilo kom drugom svjetskom jeziku."156
Zakljuak
U ovom poglavlju je istaknut doprinos islamskih naunika
civilizaciji. Naalost, ovaj doprinos se vremenom smanjivao
i prestao zbog brzog gubitka politike moi i primjetnog
gubitka inspiracije za obrazovanje i tehnoloka postignua.
Kada je Ferdinand 1490. god. osvojio Junu paniju, spaljeno
je na stotine hiljada arapskih naunih djela. panska vlada je
poduzela drastine mjere da bi sprijeila posjedovanje knjiga
koje su islamski naunici napisali na arapskom jeziku, osim
onih koje su bile prevedene na latinski. U trinaestom stoljeu
mongolske snage su u Bagdadu spalile vrijedna djela islamskih
uenjaka, a tokom dvanestog i trinaestog stoljea kriari su
unitili mnoga islamska nauna djela u Siriji.
Mnogi nemuslimani su prevodili djela islamskih uanjaka
i latinizirali njihova imena. U godinama koje su slijedile
Evropljani nisu priznali da su muslimani pisali djela na kojima
se zasnivao nauni progres. Antiislamske predrasude su igrale
155 Al-Hassan, Ahmady and Hill, Donald, Islamic Technology An Illustrated
History (Cambridge, UK: Cambridge University Press, 1988).
156 Hitti, History of the Arabs.
149
23.2.2010 14:01:30
M. Basheer Ahmed
znaajnu ulogu u nepriznavanju islamskih uenjaka i njihovog

rada.
Iako je su islamski naunici prestali pisati nauna djela iz
gore navedenih razloga, nauni progres koji su oni pokrenuli je
nastavljen. Velika djela muslimana su prevoena sa arapskog na
latinski jezik a krani su medicinu, hemiju, fiziku, matematiku
i filozofiju uili iz knjiga koje su napisali muslimani. Mnogi
evropski studenti su diplomirali na poznatim islamskim
univerzitetima u Kordobi, Toledu, Bagdadu i Damasku, a
zatim se vraali u Evropu da bi osnovali nove univerzitete i
predavali na njima. U mnogim evropskim kolama uz latinski
se koristio i arapski jezik. Nove medicinske kole koje su
osnovane u Evropi radile su po istom planu i programu kao
i one u islamskoj paniji i Bagdadu. Udbenici koje su pisali
islamski uenjaci prevoeni su na latinski jezik i nastavili su se
koristiti sve do esnaestog stoljea.
Najvei razlog za nazadovanje u naunim postignuima
u islamskom svijetu jeste postepeni gubitak interesa za nauku
kod muslimana. Razvijala su se dva paralelna obrazovna
sistema: erijat, prouavanje islamskog prava i el-ulm elaklijje, prirodne nauke i tehnologija. Veina naunih teorija,
kao to je teorija evolucije, su smatrane antireligijskim, te
su se mnogi muslimani prestali baviti modernom naukom.
Nazadovanje se nastavilo zahvaljujui ravnodunosti prema
naunim otkriima. U kolama (medresama) se suzdravalo
od poduavanja naprednih saznanja iz oblasti matematike,
nauke i filozofije, a naglasak je stavljen na teoloki, duhovni i
ritualni vid islama i islamsko pravo (erijat). Nova generacija
muslimana je openito bila obeshrabrena da se bavi stjecanjem
150
23.2.2010 14:01:30
znanja i naunim radom. Komentirajui religijski fanatizam,

uskogrudnost i nedostatak tolerancije, Manzoor Alam kae:
"Prelazak nauke i tehnologije s islamskog
podruja u Evropu je popraen velikim padom
politike moi islama, a nastanak islamskog fanatizma
je zadao smrtni udarac razvoju nauke. Simbol toga je
unitavanje Istanbulskog astronomskog laboratorija,
kojeg je osnovao Tekijjuddin 1545. god., a koji su
fanatici poinili 1580. godine. Nastanak fanatizma
je uguio razvoj nauke u zemljama kojim su vladali
islamski vladari kao to su Mogulsko carstvo u Indiji,
Osmansko carstvo u Turskoj i Arabiji i manjim
zemljama Magreba. Ponovo se pojavila jezika
barijera jer je veina radova nakon esnaestog stoljea
pisana na panskom, njemakom, talijanskom,
francuskom i engleskom jeziku. Zbog toga je jezik
nauke i tehnologije jo jednom postao nepristupaan
muslimanima irom svijeta, vodei islamske zemlje u
propast."157
Postavlja se pitanje kako bi svijet danas izgledao da su
muslimani bili u mogunosti da nastave svoj nauni rad.
Danas je neprisustvo muslimana u nauci osjetno.
Muslimani ine 25 posto svjetske populacije, a manje od
jedan posto njih su naunici. Muslimani su razvili pogreno
miljenje da se svo znanje nalazi u Kur'anu. Najkonzervativniji
muslimani odvraaju od prouavanja nauke smatrajui je
zapadnjakim proizvodom. Mnogi konzervativni imami
157 Manzoor S. Alam, "A Critical Appreciation of Arab Human Development
Report," (Unpublished Work, 2002).
151
23.2.2010 14:01:30
M. Basheer Ahmed
obeshrabruju racionalnu misao i nove izume. Ipak, da bi se

postalo naunik, neophodno je imati sposobnost kritikog
miljenja i radoznao um. Rad naunika ovisi o razmiljanju,
razvijanju hipoteza, eksperimentiranju i biljeenju zapaanja.
Dakle, nauka i tehnologija su na Zapad prenesene s Istoka.
Nauka ne pripada jednoj odreenoj etnikoj ili religijskoj
grupi. To je trajna evolucija koja e se nastaviti uz doprinos
razliitih rasa i skupina.
Nakon 400 godina stagnacije islamska zajednica se sada
budi i trai svoj izgubljeni identitet. Obnavljamo znanje i
uimo o doprinosu islamskih naunika nauci i civilizaciji.
Ponosni smo na rad islamskih naunika. Sada priznajemo nau
odgovornost da ispravimo pogreno miljenje da su moderna
civilizacija i nauni napredak zasluga samo jedne kulture i
civilizacije.
Nadamo se da e nova generacija muslimanske mladei
shvatiti da pripada islamskoj zajednici koja je napravila
znaajan utjecaj na svjetsku civilizaciju. Napredak u nauci
koji danas vidimo je poput zgrade ijoj su gradnji doprinijeli
svi narodi i neislamski, i islamski. To je rezultat saradnje,
komunikacije i prenoenja znanja s generacije na generaciju
od Grka, preko muslimana do Zapada i sada nazad ka
novoj generaciji i Istoka, i Zapada. Iako ovaj kratki lanak o
doprinosima islamskih naunika u potpunosti ne odraava
njihov rad, on ipak slui kao uvod u njihov nauni doprinos i
postignua. Ipak, slaviti prolost nije dovoljno. Moramo stalno
ohrabrivati islamsku mlade da postanu energini istraivai
koji prate stope velikih islamskih uenjaka na dobrobit svih
ljudskih bia.
152
23.2.2010 14:01:30
7
MOGUNOST PROVOENJA
ISLAMSKOG EKONOMSKOG SISTEMA
U MODERNOJ EKONOMIJI
Mohammad Sharif
Profesor ekonomije,
Univerzitet Rhode Island u Kingstonu, SAD
Saetak
U ovom poglavlju razmotrena je mogunost provoenja
islamskog ekonomskog sistema u modernoj ekonomiji. Savremeni
ekonomski sistem je visoko sofisticiran i sloen. Islam je temelje
ekonomskog sistema uspostavio jo u sedmom stoljeu n.e., a
njegovi principi su jasni i jednostavni. Stoga se javlja pitanje:
Kako se jedan tako jasan i jednostavan sistem moe nositi sa
zamrenim problemima moderne ekonomije? Upravo je to pitanje
na koje namjeravam odgovoriti u ovom poglavlju koristei se, za
ilustraciju, problemima siromatva i nepravinosti.
Umjesto da o navedenim problemima govorim s aspekta
svjetske ekonomije u cjelini, razmotrit u ih samo u kontekstu
Sjedinjenih Drava, s obzirom da se radi o najbogatijoj, tehnoloki
najnaprednijoj i zemlji koja posjeduje sva sredstva potrebna za
eliminaciju siromatva, od kojeg, uprkos svemu, hronino pati.
Prvo u pojasniti samu prirodu navedenih problema koja se
153
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
ogleda u siromatvu, gladi, beskunitvu, manjku zdravstvene

zatite te nejednakosti u raspodjeli dohotka i bogatstva, to je
potpuno kontradiktorno prosperitetu kojeg ova zemlja uiva.
Zatim u pokazati kako bi primjena islamskih principa mogla, u
veoma kratkom periodu, rijetiti ove probleme bez imalo tetnog
utjecaja na prosperitet drutva.
Iz ovoga, meutim, ne treba zakljuiti da islam nije u stanju
rijeiti probleme zemalja u razvoju. Tokom ranog perioda islama,
ovi i drugi problemi su na temelju islamskih principa rjeavani
vrlo efikasno i s malo sredstava.
Uvod
Tema ovog djela jeste muslimanski doprinos civilizaciji.
Doprinos islamskog ekonomskog sistema ekonomskom
progresu je vrlo bitan, s obzirom da je postizanje ekonomskog
prosperiteta jedan od preduvjeta za ostvarenje naunog
razvoja. Meutim, ja u se, s obzirom na skuenost prostora,
ograniiti samo na jedan vaan aspekt ovog doprinosa, a to
je ekonomska pravda i humani razvoj. Nadam se da e ovo
izlaganje pomoi itaocima da shvate moju poruku i razumiju
islamski ekonomski sistem u cjelini.
Prije nego to preem na temu, neophodno je da objasnim
temeljni princip cjelokupnog islamskog sistema, jer islam nije
samo religija ve i potpun nain ivljenja, tako da islamski
ekonomski sistem predstavlja samo dio te cjeline. Iz tog
razloga je ovo poglavlje podijeljeno u tri cjeline. U prvoj u
opisati osnovni islamski princip uspostavljanja i upravljanja
sistemom, bio on drutveni, ekonomski ili politiki, i uporediti
ga s osnovnim principima savremenih sistema. Nakon toga
154
23.2.2010 14:01:30
Mogunost provoenja islamskog ekonomskog sistema...
u se pozabaviti konceptom ekonomskog progresa, pri emu

u napraviti razliku izmeu rasta i razvoja i pokazati kakve
implikacije oni imaju na pravdu i humani razvoj.
Zatim u pobrojati osnovne karakteristike islamskog
ekonomskog sistema i razmotriti njihove implikacije. Govorit
u, takoer, i o problemima siromatva i nepravednosti u
Sjedinjenim Dravama. Na kraju u pokazati kako se primjenom
islamskih principa ovi problemi mogu vrlo jednostavno rijeiti
bez ikakvih nepovoljnih efekata na ekonomski progres.
Osnovni princip islamskog sistema
Preduvjeti potrebni da jedan sistem profunkcionira i
dadne doprinos civilizaciji su drutvena i polika stabilnost te
ekonomski prosperitet. Postoje dva naina da se ovi preduvjeti
ostvare: prinudno nametanje ili poticanje na dobrovoljno
sudjelovanje.
Uspostavljanje razraenog i sloenog pravnog sistema
i upotreba grubih taktika za njegovo sprovoenje u sprezi sa
strogim kaznama za nepotivanje predstavljaju sistematian
nain nametanja uea. Kapitalizam i komunizam (socijalizam)
su ovdje dva dominantna sistema u savremenom svijetu teorije
i prakse. Islamski sistem prua alternativu koja funkcionira uz
posveenost i dobrovoljni rad svih lanova drutva.
Osnovna razlika izmeu ova dva sistema jeste u filozofiji
promatranja i tretiranja ljudskog ivota. I kapitalizam i
komunizam podrazumijevaju da se ljudski ivot sastoji jedino
od tijela i uma. Dua je ili potpuno iskljuena iz sistema ili su
njeno postojanje i uloga posve nepriznati tako da ostaje samo
materijalno bitisanje ovjeka. Poto dua u drutvu, ekonomiji
155
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
i politici nema nikakvu vrijednost, ljudi joj vrlo mali znaaj

pridaju i u vlastitim ivotima. Zbog toga lanovi ovih drutava,
malo ili nikako se drei moralnih principa i ne obraajui
panju na potrebe due, tee ostvarivanju materijalnog uspjeha
i moi i uivanju u njima. U situaciji kada su materijalna snaga
i mo najvii ovjekovi ideali, Darvinov princip opstanka
najjaih postaje pojedincu jedina zvijezda vodilja u tenji za
materijalnim uspjehom u ivotu. U ovakvim okolnostima,
ugnjetavanje slabih i time uzrokovano neslaganje i napetost,
logian su ishod. Prema tome, ova materijalistika drutva
nemaju drugog izbora nego da uspostave sloen pravni sistem
sa strogim kaznama za njegovo nepotivanje. Odravanje
stabilnosti i ostvarenje prosperiteta ovih drutava u potpunoj
su zavisnosti od ovog pravnog sistema. U nedostatku ikakvih
moralnih pravila ponaanja potrebnih za duhovno uzdignue,
pojedinci potuju zakon jedino u situaciji kada strahuju da
e biti uhvaeni. Inae, krenje zakona u cilju ostvarivanja
materijalne koristi i moi je u ovim sistemima potpuno
uobiajena pojava.
Stoga ne udi da se ova drutva, iako su postigla
zavidan materijalni progres, i dalje suoavaju sa znaajnim
drutvenim problemima. Ovu tvrdnju ilustrira injenica da je
u komunistikom sistemu ostvaren visok stepen ekonomskog
rasta u dravnom vlasnitvu i pod dravnom kontrolom ili da je
u kapitalistikom sistemu veina resursa u rukama male grupe
ljudi koji pokreu razvoj uz ogromne trokove za drutvo. U
svim sluajevima drutvo plaa danak koji se ogleda u gubitku
individualnih sloboda u komunistikom sistemu, postojanju
izrazite nejednakosti u oba sistema, te generiranju hroninog
siromatva u kapitalistikom sistemu. Dok surova konkurencija
156
23.2.2010 14:01:30
u trci za materijalnim progresom vodi do jakih konflikata

interesa, nepravednost i siromatvo stvaraju nezadovoljstvo
kao rezultat svjesnosti o relativnom i apsolutnom siromatvu.
Logian ishod je mnotvo tekih problema s kojima se drutvo
mora suoiti. Drutvo na njih reagira donoenjem novih
zakona i pootravanjem kazni za njihovo nepotivanje inei
tako sistem jo sloenijim.
Koliko je, s ciljem odravanja stabilnosti socijalnog,
politikog i ekonomskog sistema, pravni sistem postao
surov i strog najbolje ilustrira podatak o broju zatvorenika u
Sjedinjenim Dravama. Na poetku dvadeset prvog stoljea,
oko sedam miliona stanovnika je u zatvoru i na uvjetnom
otpustu i oni ine oko 3% ukupnog stanovnitva. Ipak, ne
moe se rei da je ovaj metod kanjavanja znaajno smanjio
kriminal iako uspijeva odrati funkcioniranje sistema. Pored
toga, dranje u zatvoru oko dva miliona ljudi kota 70 milijardi
dolara godinje, to iznosi 35 hiljada dolara po zatvoreniku.
Obratite panju na injenicu da je ovo samo dio ukupnih
trokova voenja krivinog pravosudnog sistema.
S druge strane, islam putem uspostavljanja pravinog i
potenog sistema posveenim dobrovoljnim ueem svih
lanova drutva odrava drutvenu i politiku stabilnost i
ostvaruje ekonomski uspjeh. Meutim, ovo se ne postie
zakonskim prijetnjama, ve odgajanjem svih lanova drutva
i pomaganjem da razviju najbolji mogui karakter. Za razliku
od savremenog zapadnog razmiljanja, islam ljudski ivot
tretira kao cjelinu koja se sastoji od tri dijela: tijela, uma i due.
U islamskoj filozofiji i praksi se svim ovim dijelovima pridaje
jednaka panja s ciljem ostvarenja uspjenog razvoja linosti
s najboljim ljudskim kvalitetima to e u konanici dovesti i
157
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
do efikasnog funkcioniranja cijelog sistema. Vanost ovakvog

uravnoteenog razvoja ljudskog ivota moe se bolje razumjeti
ako uzmemo u obzir injenicu da je bez due (duha) tijelo samo
komad mesa, a um (ukoliko ga posmatramo kroz rad mozga)
nepotpun i nesposoban za funkcioniranje. Meutim, dua ne
umire nego, kada pojedinac umre, ona jednostavno napusti
tijelo i nastavi postojati negdje u Boijem univerzumu. Dok
se tijelo i um odnose na materijalni aspekt ljudskog ivljenja,
dua daje ovjeku duh i odnosi se na duhovnu stranu ljudskog
ivota. Kako su obje komponente, i materijalna i duhovna,
neophodne za potpun i ispunjen ivot, uravnoteen razvoj
svake od njih je od kljune vanosti za uspjeno bitisanje
ovjeka.
Ovaj uravnoteeni razvoj ljudske linosti igra veoma
vanu ulogu u islamskom sistemu prilikom uspostavljanja
i odravanja drutvene i politke stabilnosti i ostvarivanja
ekonomskog prosperiteta, odnosno u postavljanju temelja
islamske civilizacije. Islam od svojih sljedbenika trai da vjeruju
da je ivot na zemlji prolazan, da pravi ivot poinje nakon
smrti i da je vjean, da e djela pojedinca na ovom svijetu
odrediti njegov poloaj na buduem svijetu, te da e biti Sudnji
dan nakon smrti na kojem e Bog svakoga nagraditi za dobra,
a kazniti za loa djela. Ono to je jo vanije, jeste da su ljudi
odgovorni pred Bogom za svoja djela, da Bog uva zapisano
sve to pomislimo, kaemo i uradimo i da e nam ovaj zapis
predoiti na Sudnjem danu (zamislite ovaj sistem nadgledanja
kao kameru za praenje, samo mnogo bolju od onih koje mi
imamo). Ovaj aspekt islama skoro potpuno otklanja potrebu
za zakonskim kontroliranjem jer lanovi drutva nisu samo
dobrovoljno posveeni uesnici u drutvu, ve posjeduju i
158
23.2.2010 14:01:30
stepen samokontrole. Dakle, dok duhovno uzdignue ovjeka

uvodi samokontrolu uz slijeenje univerzalnih moralnih
pravila ponaanja, fiziki i mentalni razvoj olakavaju nesmetan
materijalni pogres koji vodi do uspona civilizacije.
Iz ovog procesa se izvode dvije znaajne koristi. Prvo
samokontrola eliminira ili u najmanju ruku smanjuje potrebu
za uspostavljanjem podrobnog, sloenog i za praenje veoma
skupog pravnog sistema, i drugo svaki lan drutva je
motiviran da dobrovoljno uestvuje u linom razvoju i razvoju
zajednice. Dok prva oslobaa ogromne koliine ljudskih i
materijalnih drutvenih resursa koje je mogue preusmjeriti
u razvojne aktivnosti, druga vodi do ekonomskog ili, bolje
reeno, ljudskog razvoja. Druga korist takoer eliminira
drutvene konflikte i tenzije uzrokovane nezadovoljstvom koje
potie iz krajnje nepravinosti i siromatva koji karakteriziraju
savremene sisteme. Ovaj proces takoer svodi na minimalnu
mjeru pravosudnu administraciju i koliinu sredstava potrebnih
za razrjeenje konflikta koja su neophodna u sistemima lienim
svake uloge duhovnog aspekta ljudskog ivota. Uteeni resursi
mogu se dalje iskorisiti za humani razvoj.
Vanost ekonomskog razvoja
Ekonomisti su dugo vremena pojmove "ekonomski
rast" i "ekonomski razvoj" koristili kao sinonime. Tek su
u ezdesetim godinama dvadesetog stoljea poeli praviti
razliku meu njima,158 da bi, naalost, 80-tih godina ponovo
poeli naglaavati vanost ekonomskog rasta u postizanju
158 Dudley Seers, "The Meaning of Development", International Development
Review (1969), pp. 3-4.
159
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
prosperiteta primjenjujui irom svijeta politiku rasta. Razvoj se

koristi jedino u formi indeksa ljudskog razvoja kojeg Razvojni
program Ujedinjenih nacija sastavlja i objavljuje jednom
godinje.159 Islam je, meutim, prepoznao znaaj ekonomskog
razvoja u ostvarivanju ljudskog razvoja, primijenio njegovu
politiku i jo u sedmom stoljeu nove ere ostvario izvanredne
rezultate.
Znaenje pojmova rast i razvoj neophodno je objasniti.
Ekonomski rast se odnosi na porast dohotka per capita kojeg
prate poboljanja u tehnologiji i promjene strukture ekonomije
od osnovne do industrijske i proizvodnje bazirane na tehnogiji.
Za razliku od rasta, ekonomski razvoj predstavlja stvaranje
okruenja za ostvarenje najveih mogunosti svih lanova
drutva. Dakle, ekonomski razvoj omoguava lanovima
drutva da u najveoj moguoj mjeri ostvare humani razvoj. U
sutini, razvoj ukljuuje rast i ljudsku komponentu. Rast mjeri
ekonomski napredak kroz poveanje drutvenog dohotka
(bogatstva), ali ne analizira ko uiva to bogatstvo. S druge
strane, razvoj uzima u obzir posljedice poveanog blagostanja
za stanovnitvo u pogledu sigurnosti hrane, nutricionistikih
standarda, zdravstvene zatite, dugovjenosti, obrazovanja
itd.
Ostvarenje ekonomskog prosperiteta kroz dravno
upravljanje u komunizmu ili kroz raspodjelu veine resursa
maloj poslovnoj klasi u kapitalizmu, predstavlja politiku
ekonomskog rasta. To je brz nain da se ostvari ekonomski
prosperitet i tehnoloki progres. Ipak, on nosi visoke trokove
za ovjeanstvo u obliku siromatva, gladi, loe ishrane,
159 UNDP (United Nations Development Program), Human Development Report 1991, (New York: Oxford University Press, 1991).
160
23.2.2010 14:01:30
beskunitva, nezaposlenosti, manjka zdravstvene zatite i

obrazovanja itd. Velika nejednakost uzrokuje nezadovoljstvo
i slabo potivanje zakona koje rezultira hapenjem velikog
broja ljudi. Problem nisu samo visoki trokovi za drutvo
zbog gubitka produktivnosti usljed nezadovoljstva radnika i
poveano troenje u cilju provoenja zakona, ve i poveana
nestabilnost sistema. Usljed toga se javlja mogunost da
se doprinos sistema civilizaciji potpuno izgubi. Raspad
nekadanjeg SSSR-a najbolje ilustrira kakve su posljedice
ovakve nestabilnosti.
Islamska politika ekonomskog razvoja apsorbira politiku
humanog razvoja zajedno s poveanjem drutvenog bogatstva.
Ovo jednostavno znai da se svakom lanu drutva prua
mogunost da uestvuje u poveanju i pravinoj podjeli
ostvarenog bogatstva. Prema tome, ekonomski razvoj
uspostavlja poten i pravian sistem. U ovom sistemu ostvareni
ekonomski prosperitet i tehnoloki progres su stabilni a
mogunost njihovog gubitka znaajno smanjena.
Ova vrsta ekonomskog i ljudskog razvoja zasnovana je na
islamskoj politici ostvarenja posveenog dobrovoljnog uea
kroz osvajanje ljudskih srca i umova. Potena i pravina osnova
prosperiteta prua civilizaciji postojan i stabilan doprinos,
koji je, osim ukoliko se ne javi bojazan od unitenja vanjskim
silama, poprilino trajan.
Islamski ekonomski sistem
Ekonomski sistemi se meusobno razlikuju prema tipu
vlasnitva i koritenju svojine, prirodi mehanizma razmjene,
metodama raspodjele resursa i podjele dohotka i vlasnitva, te
161
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
prema ulozi drutva u odreivanju rezultata. Razlika izmeu

kapitalistikog i komunistikog sistema je jasna i dobro
poznata. Meutim, s obzirom da je islamski ekonomski sistem
novina u svijetu i da se preplie s oba spomenuta sistema,
neophodno ga je detaljno objasniti.
Vlasnitvo nad svojinom je kljuni faktor za odreivanje
prirode sistema. Prema islamskom uenju, Bog je stvorio sve
to postoji, te je stoga on vlasnik svega pa tako i ljudi. Ljudima,
kao Boijim namjesnicima na Zemlji, je na upravljanje
povjereno pravo da koriste i uvaju sve ostalo u cilju ostvarenja
vlastitog blagostanja. Meutim, ovo pravo dolazi s odreenim
obavezama i odgovornostima. Za razliku od kapitalizma i
komunizma, islam ljudima daje pravo na koritenje, a ne pravo
na posjedovanje. Sutinska razlika izmeu ova dva prava jeste
da je kod prava na posjedovanje vlasnik slobodan da stvari u
svom posjedu koristi kako god on to eli, dok kod prava na
koritenje korisnik ima neka ogranienja i obaveze koje je
vlasnik definirao. Bog je, po islamskom uenju, dao detaljna
ogranienja i vane obaveze koji se tiu prava koritenja
resursa. Islam, stoga, uvodi umjeren pristup u analizu privatnog
vlasnitva i oslobaa drutvo i njegove lanove tiranije vlasnika
resursa bilo da se radi o pojedincima ili dravi. Pravo na
koritenje je u islamu, kao i u kapitalizmu, dato pojedincu,
a ne zajednikom drutvenom autoritetu, kao to je sluaj
u komunizmu. Drutvu je, meutim, data odgovornost da
osigura da pojedinci izvre svoje dunosti i ispune obaveze
vezane za upotrebu resursa. Osim to pojedincima daje pravo
koritenja resursa, islam kroz nametanje dunosti i obaveza
koje proizilaze iz tog prava, a ije sprovoenje povjerava
drutvu, osigurava i pravilnu upotrebu tih resursa. Islam
162
23.2.2010 14:01:30
stoga predstavlja umjereni spoj prava pojedinca na slobodu i

dunosti drutvenih vlasti da nadziru koritenje ovih prava,
te se moe rei da islam ustvari predstavlja spoj kapitalizma i
socijalizma.
Dajui pravo pojedincima da koriste resurse, islamski
sistem funkcionira preko operacija na tritu. Slobodna
privatna preduzea su srce islamske ekonomije, koja ohrabruje
inicijativu i akciju, olakava inovacije i nagrauje produktivnost.
Bog u Kur'anu kae: On je za vas sve to postoji na Zemlji
stvorio (2:29.). Kur'an nareuje: A kad se molitva obavi, onda
se po Zemlji raziite i Allahovu blagodat traite (62:10.). U
ovim ajetima se jasno kae da je Zemlja stvorena za ljude da je
istrauju i koriste. U Kur'anu se dalje kae: Kako ne vidite da
vam je Allah omoguio da se koristite svim onim to postoji na
nebesima i na Zemlji i da vas dareljivo obasipa milou Svojom,
i vidljivom i nevidljivom? (31:20.). Ovi ajeti razjanjavaju
pitanje materijalnog blagostanja u ivotu muslimana. Islam ne
postavlja nikakve granice u pogledu koliine koju pojedinac
moe zaraditi i potroiti, ali daje stroga ogranienja vezana za
nain zaraivanja i troenja dohotka. Doputene i zabranjene
metode i aktivnosti zaraivanja i troenja su jasno navedene.
U Kur'anu je objavljeno: A Allah je dozvolio trgovinu, a
zabranio kamatu (riba) (2:275.). Riba predstavlja prethodno
odreeni fiksni prihod na zajam, koji postoji bez obzira na to
da li zajmoprimac ostvari dobit ili gubitak. Ovaj ajet ukazuje
da islam, iako ohrabruje produktivnu cirkulaciju dohotka
i bogatstva, strogo zabranjuje neproduktivnu akumulaciju
bogatstva i eksploatatorsku zaradu. Primjeri zabranjenih
aktivnosti su gomilanje zaliha u svrhu podizanja cijena te
kockanje.
163
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
Islam od svih lanova drutva zahtijeva oslanjanje na

vlastite sposobnosti, a obeshrabruje zavisnost o drugima. Dvije
prie iz ivota poslanika Muhammeda, a.s., ubjedljivo govore
upravo o tome. Jednog dana je neki ovjek doao kod Poslanika,
a.s., i zatraio pomo. Umjesto da mu da neto, Poslanik
ga je upitao ima li kod kue neto to mu nije neophodno i
to bi mogao odvojiti. ovjek je odgovorio da ima nekoliko
kuhinjskih lonaca, na ta je Poslanik, a.s., zatraio da ih donese.
Nakon to je donio lonce, Poslanik ih je prodao putem aukcije
svojim ashabima, dio novca od prodaje dao ovjeku da za sebe
i porodicu kupi hrane, a da od ostatka kupi sjekiru za sjeu
drva u umi.
Drugom prilikom, Poslanik, a.s., je primijetio jednog
ovjeka kako ostaje u damiji, molei se danima i izlazei
samo kako bi zadovoljio osnovne prirodne potrebe. Takoer je
primijetio da mu drugi ovjek svaki dan donosi hranu. Poslanik
ga je pozvao i upitao zato ostaje u damiji sve vrijeme, ko je
ovjek koji mu donosi hranu, ima li porodicu i djecu, te ko
brine o njima. ovjek je odgovorio da eli sve vrijeme sluiti
Bogu, da je taj ovjek njegov brat, da ima porodicu i djecu i da
se njegov brat brine o njima. Na to je Poslanik, a.s., odgovorio:
"Tvoj brat je u sluenju Bogu bolji od tebe."
Iz ove dvije prie se da zakljuiti da zavisnost od drugih za
sposobne ljude u islamu nije prihvatljiv nain ivota. Oslanjanje
na samog sebe je pohvalno i vrijedno divljenja. Pria se da je
poslanik Muhammed, a.s., takoer rekao: "Niko nikada nije
pojeo bolji obrok od onog kojeg zaradi vlastitim rukama."160
Takoer je rekao i sljedee: "Ukoliko Bog nekome od vas podari
160 Muhammed Muhsin Khan, The Translation of the Meanings of Sahih ElBuhari (Beirut: Darul Arabia, 1985), vol.3, Hadith Number 286, p.162.
164
23.2.2010 14:01:30
mogunost da zaradi za ivot, neka je ne ostavi neiskoritenu,

sve dok je ne potroi ili dok mu ne pone koditi."161 Ovi hadisi
jasno ukazuju na vanost ekonomskog prosperiteta u ljudskom
ivotu. Jo vanije, sluenje Bogu u islamu je vrlo irok pojam
s obzirom da ivjeti ivot na Zemlji slijedei Boije zapovijedi
predstavlja bolji nain sluenja Bogu. Na taj nain se osigurava
da svi lanovi drutva uestvuju u stvaranju dohotka, da
saznaju koje su njihove mogunosti i da daju najvei mogui
doprinos drutvu.
Islam od svih lanova drutva zahtijeva oslanjanje
na vlastite mogunosti i sudjelovanje u produktivnim
aktivnostima, ali i osigurava da svi imaju jednake anse u
stjecanju komplementarnih resursa potrebnih za rad. Prvi
i najvaniji komplementarni resurs jeste ljudski kapital, tj.
znanje. Prema islamskom uenju, sticanje znanja je obaveza
svakog muslimana i muslimanke.162 Vanost uenja je oito
primijetna i u prvoj naredbi koju je Allah, d.., objavio
Poslaniku: itaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara
ovjeka od ugruka! (96:1.-2.). Osim to obavezuje na uenje,
Bog, d.., u prvoj objavi govori i o nauci stvaranja. Ovo snano
ukazuje da duhovno znanje zahtijeva pravilno razumijevanje
funkcioniranja materijalnog svijeta. Da se znanje ovdje odnosi
na materijalni aspekt ivota ukazuje i Poslanikov hadis: "Traite
znanje, pa makar i u Kini."163 Islamska civilizacija je zasnovana
upravo na ulozi koje uenje ima u ivotu muslimana, to
161 Ibn Made, Sunan Ibn Made (Riyadh: Sharikah el-Tiba'ah el-'Arabiyyah
as-Sa'udiah, 1984), vol.2, p.7.
162 Ibn Made and Bejheki, al-Tirmidhi (Alim CD, Release 4, 1996), Hadith
Number 218. www.islsoftware.com
163 'Ali, 'Abdullah Yusuf, The Meaning of the Glorious Qur'an (Cairo: Darul
Kitab el-Masri, 1934), vol. I, 2:76, fn.83.
165
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
potvruje i doprinos muslimana civilizaciji opisan u ovoj

knjizi.
Osim navedenog, islam uspostavlja znaajne ekonomske
institucije s ciljem pribavljanja materijalnih resursa za sve
lanove drutva kako bi svi imali priliku da produktivno
sudjeluju u aktivnostima. Jedna takva institucija je i institucija
naslijea. Za razliku od zapadne institucije prvorodstva, koja
kompletno vlasnitvo nad imovinom roditelja daje prvom
djetetu, u islamu je pravo nasljedstva dato velikom broju
lanova porodice. Islam je jasno definirao i odredio koji lan
ima pravo na nasljedstvo i koliki je njegov udio, i niko nema
pravo mijenjati ova pravila. ak ni vlasnik imovine nema
ovlatenje niti pravo da ijednom lanu porodice pisanjem
oporuke uskrati njegov udio u nasljedstvu kao to je to sluaj
u zapadnom sistemu gdje je vlasniku dato pravo da sam odlui
kome e pripasti njegova imovina nakon smrti.
Mogunost koncentracije dohotka i bogatstva i nastanak
siromatva se putem spomenutih pravila i institucija te
obezbjeenjem komplementarnih resursa za produktivno
sudjelovanje skoro svih lanova drutva u potpunosti
otklanja. Podjela imovine velikom broju nasljednika nakon
smrti srodnika sasijeca ove probleme u korijenu i smanjuje
mogunost nastanka siromatva. Ona takoer smanjuje
mogunost neefikasne upotrebe sredstava od strane velikih
vlasnika koji se oslanjaju na nezaraeni prihod te poveava
produktivnu efikasnost sredstava od strane inovativnih
nasljednika. to je vei broj ljudi dobije komplementarne
resurse, vea je vjerovatnoa pronalazaka i inovacija. Islam,
dakle, u proizvodnju ukljuuje najvei mogui broj ljudi i tako
podstie efikasnost, izume i inovacije i olakava ekonomski
166
23.2.2010 14:01:30
prosperitet. Ovaj prosperitet se, to je najvanije, ostvaruje kroz

poten i pravedan proces poveanim kruenjem produktivnih
resursa u sistemu.
Pored toga, islam priznaje da e u drutvu uvijek postojati
oni manje sretni, kao recimo ljudi sa psihikim i mentalnim
onesposobljenjem, rtve prirodnih nepogoda, raseljena lica te
demografski i ekonomski hendikepirani, kao to su siroad,
udovice, stari, nezaposleni itd. Islam se ovim problemom bavi
i na pojedinanom i na drutvenom nivou kako bi osigurao da
bogatstvo, kako se kae u Kur'anu, ...ne bi prelazio samo iz ruku
u ruke bogataa vaih (59:7.).
Na pojedinanom nivou, islam od onih sretnijih zahtijeva
da se brinu o manje sretnima u drutvu. Poslanik Muhammed,
a.s., je rekao: "Nije pravi musliman onaj ko se najede, a komija
mu zanoi gladan."164 Ovaj propis nema za cilj pokazivanje
samilosti prema nesretnima, ve izraavanje zahvalnosti
Bogu to nas je uinio sretnijim od drugih. Allah je svakom
pojedincu, pa i onom najnesretnijem, kao Svom namjesniku na
Zemlji dao dostojanstvo. To znai da i davanje milostinje mora
biti dostojanstveno. Bog je siromanima dao zakonski udio u
bogatstvu imunih. Stoga bogati udjeljivanjem dijela svog
imetka siromanim samo ispunjavaju svoju obavezu prema
Bogu. Takva obaveza jeste i zekat, jedan od pet stupova islama.
Krajem svake godine, musliman je, uz odreena smanjenja,
duan platiti porez na imovinu u iznosu od 2,5 % od svoje
ukupne imovine. Iako se ovaj procenat doima beznaajnim u
odnosu na ukupnu imovinu, pokazat u da je ovo vrlo moan
164 Bukhari, p.52:112; Cairo; Cited in Muhammad Umar Chapra, Objectives of
the Islamic Economic Order, in Khurshid Ahmad (ed.), Islam: Its Meaning
and Message (London: Islamic Foundation, 1980).
167
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
ekonomski instrument za potpuno istrebljenje siromatva iz

drutva, uz najmanji utjecaj na vlasnika imovine.
Islam istrebljenje siromatva promatra kao drutvenu
odgovornost zajednice. Postojanje siromatva u drutvu se
za zajednicu kao cjelinu smatra velikim grijehom. Najvei
grijeh u islamu je kufr, odnosno nijekanje Boijeg autoriteta.
Poslanik Muhammed, a.s., je rekao: "Siromatvo lahko moe
prei u kufr."165 Ovo ukazuje na to da se siromatvo ne tolerira
u islamskom sistemu ili kategorinije, sistem koji tolerira
siromatvo negira Boiji autoritet te stoga i nije islamski
sistem.
Ukratko reeno, islamski ekonomski sistem kombinira
djelotvorne, a odbacuje nepoeljne karakteristike kapitalizma
i komunizma. Primjena slobodnog preduzetnitva i trinih
mehanizama uz upotrebu egalitarijanskih principa osigurava
efikasnost i pravinost sistema. Odsustvo prava vlasnitva nad
resursima i neogranienih ovlatenja za njihovu upotrebu od
strane pojedinaca i drave oslobaa drutvo od tiranije. U tom
smislu, islamski sistem predstavlja uravnoteen srednji put
umjereni sistem osmiljen u korist ovjeanstva.
Siromatvo i nepravednost raspodjele u SAD
Krajnje siromatvo i nepravinost raspodjele dohotka i
bogatstva u Sjedinjenim Amerikim Dravama je podoban
primjer za ilustraciju efektivnosti jednostavnih i potenih
islamskih principa u rjeavanju problema s kojima se susreu
kompleksne savremene ekonomije. Sjedinjene Drave su
165 Muhammad Asad, The Principles of State and Government in Islam (Gibralter: Dar al-Andalus, 1980).
168
23.2.2010 14:01:30
danas najbogatija i tehnoloki najnaprednija zemlja u svijetu.

Meutim, uprkos injenici da na raspolaganju imaju sva
potrebna sredstva za istrebljenje poasti iz svog drutva,
suoeni su s ozbiljnim problemom hroninog i krajnjeg
siromatva glau, beskunitvom i manjkom zdravstvene
zatite. Istovremeno, zemlja pati od izraene nepravinosti u
raspodjeli dohotka i bogatstva i ta nepravinost svakim danim
postaje sve vea.
Krajnje siromatvo se definira kao nemogunost porodice
da podmiri minimum osnovnih ivotnih potreba, odnosno
kao ivljenje ispod standarda egzistencije. U Sjedinjenim
Dravama je zvanina granica siromatva izvedena na bazi ove
definicije tako da se svi oni koje se nalaze ispod ove granice
smatraju krajnje siromanim. Ova granica siromatva je
izraunata kao troak najjeftinije koare vegetarijanske hrane
koja pokriva osnovne nutritivne potrebe organizma, pomnoen
sa tri da bi se pokrili trokovi ostalih egzistencijalnih potreba
stanovanja, odijevanja, zdravstvene zatite itd. Prema podacima
amerike vlade, dohotak na granici siromatva je 1999. godine
iznosio 8.501$ za jednu osobu, 10.861$ za dvolanu, 13.290$
za trolanu te 17.029$ za etverolanu porodicu.166 Na osnovu
ovih pokazatelja se procjenjuje da je 1999. godine 32,4 miliona
ljudi, odnosno 11,8% od ukupnog broja stanovnika Sjedinjenih
Drava ivjelo ispod granice siromatva.167
Brojke prema popisu iz 1999. godine takoer pokazuju da
42,6 miliona ljudi, tj. preko 15,5% ukupnog broja stanovnika
166 U.S. Census, Current Population Survey, March 1999 and 2000 (U.S. Bureau
of Census, 2000).
167 Ibid.
169
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
nema nikakvo zdravstveno osiguranje.168 Gradski institut

(The Urban Institute) (2000)169 je prijavio preko dva miliona
beskunika u 1996. godini. Ovaj broj je nastavio rasti i
prema podacima Konferencije gradonaelnika, 2000. godine
se poveao za 15% u odnosu na 1999. godinu.170 Centar
za glad, siromatvo i nutritivnu politiku Univerziteta Tuft171
procjenjuje da 12 miliona ljudi hronino pati od gladi, dok vie
od 35 miliona nema trajno osiguranu ishranu (podaci iz 1997.
godine). Primjetit ete da porodice koje se nalaze neposredno
iznad granice siromatva mogu svakog trena pasti ispod nje
tako da ni oni nemaju osiguranu ishranu kao ni siromani.
Izvjetaj Ministarstva poljoprivrede SAD172 pokazuje da
jedno od deset domainstava u SAD nema trajno osiguranu
ishranu.
Ovo stanje siromatva ima ozbiljne nepovoljne posljedice
na humani razvoj. Nedostatak pravilne ishrane i zdravstvene
zatite uzrokuje psihiko i mentalno slabljenje, zaostatke u
rastu kod djece, osjetljivost na bolesti te prijevremenu smrt.
Ove posljedice su jasno vidljive iz oitanja indeksa ljudskog
razvoja Razvojnog programa Ujedinjenih nacija. Sjedinjene
Drave biljee najviu stopu smrtnosti djece i majki i najmanji
168 Ibid.
169 Urban Institute, Millions Still Face Homelessness in a Booming Economy,
http://www.urban.org/news/pressrel/pr000201.html (2000).
170 esnaesto godinje istraivanje gradonaelnika o "Gladi i beskunitvu u
amerikim gradovima" dovelo je do zakljuka da se broj gladnih poveao, kao i mogunosti zadovoljenja tranje (USCM, 2000). http://www.
usmayors.org/uscm/news/press_releases/documents/hunger_release.htm.
171 CHPNP, Hunger in the U.S. (Boston, MA:Tufts University Center on Hunger, Poverty and Nutrition Policy, 2001); http://hunger.tufts.edu/us.html
172 USDA, Prevalence of Food Insecurity and Hunger, by State, 1996-98, (USA:
U.S. Department of Agriculture, 1998).
170
23.2.2010 14:01:31
ivotni vijek mukaraca i ena u industrijskom svijetu, iako

imaju najvei domai brutoproizvod (GDP) po stanovniku,
izraunat po metodi pariteta kupovne moi.173
Zato se Sjedinjene Drave suoavaju s tako visokim nivoom
siromatva i gladi? Uvid u podatke o minimalnim nadnicama
moe nam pomoi da shvatimo trenutno stanje. Pretpostavimo
da je minimalna nadnica 5,65$ na sat rada i da osoba radi
puno radno vrijeme, tj. etrdeset sati sedmino i 50 sedmica
godinje. Iznos sedmine zarade bit e 226$. Uz pretpostavku
da e od toga 26$ biti oduzeto za socijalno osiguranje,
privremenu onesposobljenost itd., na kraju sedmina plata
iznosi 200$. To znai da e godinji dohodak iznositi 10.000$,
to je manje od dohotka na granici siromatva za dvolanu
porodicu. Pretpostavimo ponovo da stan s jednom spavaom
sobom mjeseno kota 500$ to godinje iznosi 6.000$. Tada za
pokrie ostalih trokova preostaje 4.000$. Ukoliko hrana kota
300$ mjeseno, odnosno 3.600$ godinje, tada samo 400$
ostaje za prijevoz, odijevanje, zdravstvenu zatitu, obrazovanje,
struju, plin, telefon itd. tokom cijele godine, to je nemogue
platiti. Siromatvo je stoga neizbjeno.
Analizom kretanja minimalnih plaa kroz vrijeme
moemo vidjeti kako niske plate produuju siromatvo.
Ministarstvo rada SAD je sastavilo popis minimalnih nadnica
za dug vremenski period.174 Ovaj popis pokazuje da su se
realne minimalne plate u dolarima iz 1998. godine, umjesto
da porastu, smanjile tokom godina. Minimalna plata 1968.
173 UNDP (United Nations Development Program) Human Development Report 2000 (New York: Oxford University Press, 2000).
174 BLS (Bureau of Labor Statistics), Value of the Federal Minimum Wage,
1938-1997 (USA: U.S. Department of Labor, 2000).
171
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
godine bila je 7.49$ (u vrijednosti dolara 1998. godine). U

1977. godini je pala na 6,19$, u 1989. na 4,40$, a zatim 1997.
neznatno porasla na 5,23$, ali je to i dalje bilo ispod iznosa
iz 1968. godine. Upravo je to razlog zbog kojeg se glad kroz
vrijeme kontinuirano poveavala. Istraivanje koje je proveo
Centar za glad, siromatvo i nutritivnu politiku Univerziteta
Tuft pokazuje da je 1985. god. 20 miliona Amerikanaca bilo
gladno te da se taj broj 1992. god. popeo na 30 miliona, a 1997.
god. na ak 35 miliona.
Ovdje je neophodno istai jedan bitan aspekt zdravlja
amerike ekonomije. Opisani problemi siromatva i gladi su
prevladavali 90-tih godina u periodu nevienog ekonomskog
prosperiteta. Ekonomija je stabilno rasla po stopi od skoro
4% godinje, nezaposlenost je bila naznatna, inflacija nula a
kamatne stope veoma niske.
Tabela 7.1: Udjeli domainstava u dohotku i imovini
u Sjedinjenim Amerikim Dravama (1989.)
(izraeno u procentima)
Doho
dak
Imovina
Finan
sijska
imovina
20%
najbo
gatijih
1%
najbo
gatijih
5%
20%
80%
95%
najbo najsiro najsiro najsiro
gatijih manijih manijih manijih
55,5
16,4
29,7
3,1
44,5
70,3
84,6
40,9
62,8%
-1,4
15,4
37,2
93,9
48,1
72,2
-2,3
6,1
27,8
Izvor: Wolf, Economics of Poverty.

172
23.2.2010 14:01:31
Ko onda uiva ovaj ekonomski prosperitet? Brojke u

tabeli 7.1. pruaju jasan odgovor na ovo pitanje. Ove brojke se
odnose na 1989. godinu, a preuzete su iz posljednje Wolfove
analize.175 Dvadeset procenata amerikih domainstava
uiva 55,5% nacionalnog dohotka, to je vie od uea 80%
najsiromanijih domainstava, dok 20% najsiromanijih uiva
oskudnih 3,1% dohotka. Raspodjela netoimovine (aktiva minus
obaveze) je jo nepovoljnija, 20% najbogatijih domainstava
prima 84,6% (ostavljajui 15,4% za 80% najsiromanijih),
dok 95% nasiromanijih prima samo 37,2% netoimovine.
Udjeli 1% i 5% najbogatijih su 40,9% i 62,8%, respektivno.
Najnepovoljnija je raspodjela finansijske imovine (finansijska
aktiva minus finansijska pasiva) gdje 93,9% raspodijeli 20%
najbogatijih domainstava, a 27,8% ove imovine ide na 95%
najsiromanijih domainstava. Udjeli 1% i 5% nabogatijih u
finansijskoj imovini su 48,1% i 72,2%, respektivno.
Studije takoer pokazuju da se ova nepravednost u
raspodjeli dohotka i bogatstva u devedesetim jo vie poveala.176
Dok su se realne nadnice smanjivale, prosjene plae izvrnih
direktora su rasle strahovitom brzinom prosjena godinja
plaa izvrnih direktora je u 1996. godini dostigla iznos od 5,6
miliona $, poveavajui odnos plaa direktora sa 44:1 koliko je
iznosio ezdesetih godina, na 209:1.177 Pored toga teret poreza
se neprestano pomjerao od bogatih ka srednjoj klasi tokom
80-ih i 90-ih godina prolog stoljea.
175 Edward N. Wolff, Economics of Poverty, Inequity and Discrimination (Cincinnati, OH: Southwestern Publishing, 1997).
176 Chuck Collins, Betsy Leonard-Wright, & Holly Sklar, Shifting of the Growing
American Wealth Gap (Boston, MA: United for a Fair Economy, 1999).
177 Donald Barlett & James Steele, America: Who Really Pays the Taxes? (New
York: Simon & Schuster, 1994).
173
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
Islamsko rjeenje za siromatvo

i nejednakost u Sjedinjenim Amerikim Dravama
Najvaniji cilj islamskog sistema jeste razvoj ljudske linosti.
Kada se ovaj cilj ostvari, sve drugo postaje lahko, s obzirom da
e se tako ispotovati propisi o dozvoljenom i zabranjenom.
Sprovoenje politike koje je ostavljeno posveenim i
samokontroliranim lanovima drutva tako postaje pitanje
informiranja zajednice o toj politici.
U odsustvu takvog sistema, sprovoenje islamske politike u
Sjedinjenim Dravama bi moralo ovisiti o postojeim sistemima
vanjske kontrole. S obzirom da je materijalno blagostanje
jedina vrijednost u ovom materijalistikom sekularnom
drutvu, islamska politika ima veu ansu da uspije ukoliko
od pojedinaca bude zahtijevala manje rtvovanje nego to je to
inae sluaj. Ovdje u dati kratak opis islamskih instrumenata
za smanjenje siromatva i nepravednosti, iako ih moda nee
biti jednostavno koristiti izvan potpuno razvijenog islamskog
sistema. Zatim u postaviti temelj za uvoenje sistema zekata u
cilju rjeenja navedenih problema, s obzirom da zekat zahijeva
dosta manju rtvu od pojedinca i da ga je lake sprovesti.
Uvoenje islamskog zakona o nasljeivanju moe puno
pomoi u smanjenju nepravednosti i siromatva. Slino tome,
primjena zakona kojima se reguliraju dozvoljene i zabranjene
aktivnosti i metode zarade i troenja imovine moe ukloniti
mnoge izvore gomilanja i koncentracije dohotka i stvaranje
siromatva. Primjeri ovih aktivnosti su kockanje, proizvodnja,
trgovina i potronja droga, stvaranje zaliha te pekulativna
manipulacija tritem. Ponaanje potroaa odreuje trinu
ponudu i prua podsticaj obavljanju ovih aktivnosti. Islam
posebno istie ponaanje potroaa pojedinca kao ekonomskog
174
23.2.2010 14:01:31
subjekta. Ispravljanje individualnog ponaanja u pogledu

recimo traenja droga, moe otkloniti problem proizvodnje
i prodaje droge. Sjedinjene Drave se moda vie nikada ne
bi morale u drugim zemljama boriti protiv droge i troiti
ogromne koliine sredstava koje se mogu iskoristiti za borbu
protiv siromatva kod kue.
Ono to je jo vanije, Sjedinjene Drave nee morati
troiti ogromne koliine sredstava za borbu protiv droge i
smjetanje zatvorenika u popravne ustanove. To e milione
mladih Amerikanaca pretvoriti u produktivnu radnu snagu,
to e, samo po sebi, znatno utjecati na smanjenje siromatva,
s obzirom da su porodice i djeca zatvorenika samim njihovim
zatvaranjem osueni na siromatvo.
Ipak, sve navedeno zahtijeva islamsku edukaciju i razvoj
islamske linosti. Ukoliko one ne postoje, islamske dobrotvorne
institucije volonterske i obavezne mogu odigrati znaajnu
ulogu u potpunom iskorjenjenju siromatva i smanjenju
nepravinosti. Sjedinjene Drave ve imaju tradiciju pomaganja
siromanim preko sistema socijalne pomoi i velikodunih
donacija. Problem je u tome to je sistem osmiljen tako da
pomogne siromanima, a ne da ih izbavi iz siromatva, tako
da se javlja neeljeni efekat prolongiranja problema. Uvoenje
zekata ne bi samo dovelo do iskorjenjenja siromatva ve i do
pretvaranja siromanih u produktivne lanove drutva. S druge
strane, obaveza plaanja obuhvata procentualno veoma mali
dio imovine pa se bilo kakvi nepovoljni efekti na produktivnu
akumulaciju i upotrebu sredstava ne mogu oekivati. Zajedno
s produktivnim sudjelovanjem nekadanjih siromaha, ova
mjera moe dovesti do pravinog prosperiteta, prije nego
do priguujeeg rasta, koji se, kako je dokazano, moe desiti
koritenjem uobiajenih politika redistribucije.
175
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
Zakat, u prijevodu porez na imovinu, jeste obavezni porez

kojeg drutvo nemee i prikuplja kako bi pomoglo siromanima,
a one psihiki i mentalno sposobne meu njima preobratilo
u produktivne lanove drutva. Zekat iznosi samo 2,5% od
prikupljene imovine na kraju godine, uz odreena smanjenja,
u koja ubrajamo naprimjer, vrijednost kua u kojima vlasnik
ivi te nakita kojeg ene redovno nose. Rano islamsko drutvo
koje je Poslanik, a.s., utemeljio je uz veliki uspjeh koristilo ovaj
instrument. Zabiljeen je takav uspjeh da, nakon pet godina
od ustanovljenja institucije zekata, niko od lanova drutva
nije trebao pomo za izdravanje. Treba spomenuti da rana
islamska ekonomija u poreenju s dananjom amerikom
ekonomijom nije uope bila bogata.
Da bismo vidjeli ta bi se moglo desiti ukoliko bi instrument
zekata bio institucionaliziran, navest u brojke koje su, prema
Wilhelmovoj procjeni,178 koristili Ackerman i Alstott179 u
svom prijedlogu da porez na imovinu zamijeni porez na
dohodak. Oni pokazuju da bi, ukoliko bi svako domainstvo
bilo osloboeno poreza od 80.000$, porez na imovinu od 2%
donio prihod od 378 milijardi dolara godinje. Ukoliko brojke
prilagodimo iznosu od 2,5% zekata, ukupni godinji zekat bi
mogao dosei 472 milijarde dolara. Ako taj iznos podijelimo
na 32,4 miliona siromanih, vidjet emo da bi ameriko
drutvo godinje svakom pojedincu moglo platiti 14.583$,
odnosno 43,750$ trolanoj porodici. Ova kalkulacija pokazuje
da drutvo za samo godinu dana moe iskorijeniti siromatvo.
178 Mark Wilhelm, "Estimates of Wealth Tax" (neobjavljeno djelo, Pennsylvania State University, University Park, 1998).
179 Bruce Ackerman & Anne Alstott, The Stakeholder Society (New Haven, CT:
Yale University Press, 1999).
176
23.2.2010 14:01:31
Navedenim mjerama bi bilo mogue porodicama pruiti ne

samo podrka ve i pomo za investiranje u obrazovanje,
radno osposobljavanje i produktivan rad. U nekoliko godina
njihove primjene socijalna pomo bi uspjela ugasiti potrebu za
bilo kakvim eksternim izdravanjem ovih porodica.
Da bismo uporedili brojke navedene za zekat sa troenjem
imovine u dravi, uzmimo dva vana programa koji su
usmjereni uglavnom prema siromanima: Pomo porodicama
s djecom (Aid to Families with Children) i Bonovi za hranu
(Food Stamps). U 1996. godini, federalna i dravne vlade su na
ove programe potroile neto vie od 40 milijardi $, a oekuje se
da e se ovaj iznos jo vie smanjiti usljed provoenja reforme
u socijalnoj politici u pogledu zapoljavanja. U svakom sluaju,
ovi trokovi ine samo mali dio ukupno prikupljenog novca od
zekata, to ukazuje na vanost uloge zekata.
Osim to bi pomogao u iskorjenjivanju siromatva, zekat bi
smanjio i problem nepravednosti. Zekat smanjuje nepravednost
metodom "odozdo prema gore", umjesto uobiajene metode
"odozgo prema dolje", to jo vie ukazuje na to da se njegova
vanost ne smije zanemariti. Naime, bogati su protiv metode
"odozgo prema dolje" i osuuju je, dok metodu "odozdo prema
gore" svi u druvu prihvataju.
Nuno je spomenuti jo jednu stvar ovdje. Drava godinje
potroi 70 milijardi $ da bi oko dva miliona zatvorenika zadrala
iza reetaka. Iskorjenjenje siromatva putem institucije zekata
bi najvjerovatnije smanjilo broj zatvorenika i utedjelo sredstva
za produktivnu upotrebu. To ukazuje da bi se uz pomo zekata
moglo uiniti mnogo ne samo u iskorjenjivanju siromatva ve
i u rjeavanju drugih problema sa kojima se drutvo susree.
177
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
Zakljuak
U zakljuku ovog poglavlja elim potcrtati da je islamski
ekonomski sistem ne samo provediv u modernoj ekonomiji
ve i da predstavlja istinsko rjeenje problema od kojih pati
moderna ekonomija. Moderni sistem je dosta sloen i sve
se vie uslonjava do te mjere da problemi s kojima se
susree postaju nerjeivi, samo zbog toga to moderni sistem
zanemaruje jedan veoma vaan segment ljudskog ivota
duu. Na taj nain se cijeli sistem usmjerava ka surovoj
konkurenciji u cilju stjecanja to vie materijalnog bogatstva i
moi. U darvinovskoj borbi za opstanak najjaih ili preciznije
u borbi za prisvajanje bogatstva i moi za najjae, u odsustvu
bilo kakvih moralnih pravila ponaanja, sekularno moderno
drutvo stvara brojne probleme s kojima se nije sposobno
nositi. Ono samo donosi sve vie i vie zakona kojima se strogo
kanjava njihovo naruavanje, ali bez koristi, jer privlanost
bogatstva i moi je prevelika da bi pojedince eljne uspjeha na
materijalnom planu odvratila od krenja zakona.
Islamski sistem je jednostavan i dovoljno jasan da ga
svi mogu razumjeti, a njegovo duhovno voenje dovoljno je
ubjedljivo da ovjeanstvo moe povinovati opekorisnim
boanskim nalozima. Drutvo je usmjereno kreiranju i
odravanju sredine za materijalno i duhovno uzdignue svih
lanova. Ukoliko se primijeni, islamski sistem moe uspjeno
otkloniti probleme sloene savremene ekonomije na jasan i
jednostavan nain i dovesti do ekonomskog razvoja, umjesto
rasta. Institucija zekata jasno dokazuje da je to mogue.
178
23.2.2010 14:01:31
8
ISLAMSKE FINANSIJSKE INSTITUCIJE U
SJEDINJENIM AMERIKIM DRAVAMA:
ODRIVOST I PERSPEKTIVE
Profesor ekonomije, Univerzitet u Luizijani
Saetak
S obzirom da je, prema islamskim propisima, zabranjeno
naplaivanje ili primanje kamate, muslimani na Zapadu,
naroito u Sjedinjenim Amerikim Dravama, nisu u mogunosti
poslovati s finansijskim institucijama zasnovanim na kamatnom
poslovanju. Usljed toga se javlja potreba za osnivanjem
finansijskih institucija koje e sluiti rastuoj islamskoj populaciji
potujui istovremeno pravila i odredbe amerikog finansijskog
sistema. Postavlja se pitanje: Na koji nain islamske finansijske
institucije mogu premostiti jaz izmeu religijskih ogranienja i
finansijskih propisa?
Uvod
Muslimanski pravnici i naunici se slau da je kamatna
stopa koju zaraunavaju konvencionalne banke zabranjena.
Iako se muslimani striktno pridravaju propisa odreenih
Kur'anom i Sunnetom, ponekad je dobro obrazloiti ove
179
23.2.2010 14:01:31
zabrane. Mnogi istaknuti ekonomisti sa Zapada su dokazali

da je sistem zasnovan na kamati i zaduenju nestabilan
i podloan finansijskim krizama. Devedesetih godina su
dunike krize zahvatile razliite dijelove svijeta Latinsku
Ameriku, Istonu Aziju i Rusiju. Najei uzrok ovih kriza bile
su iznimno visoke kamatne stope na bankarske zajmove. Kada
zaduene kompanije i trgovci valutama nisu izvrile svoju
obavezu vraanja duga, finansijski sistemi su se ruili. Islamski
finansijski sistem, baziran na ueu i podjeli rizika, nudi
valjane mjere za razrjeenje svjetske dunike krize. Islamski
modeli finansiranja zahtijevaju od zajmodavca da uestvuje
u podjeli rizika investiranja. Dakle, islamsko finansiranje
podrava aktivno uee i podrazumijeva da posueni novac
ne nosi zaradu. Oekuje se da sistem podjele rizika smanji
mogunost nastanka finansijskih kriza i da bude nepristrasan
i pravian. Na ovaj nain se muslimani podstiu na potivanje
islamskih principa i izbjegavanje poslovanja s kamatom jer
ih u suprotnom eka ogromna patnja. Stoga je za muslimane
na Zapadu uope, a naroito one u Sjedinjenim Dravama,
neophodno da uspostave finansijske institucije koje e im
omoguiti beskamatno finansiranje.
Nedavno je Vijee za ameriko-islamske odnose (CAIR)
u saradnji s drugim muslimaskim organizacijama sprovelo
istraivanje kojim je utvreno da u Sjedinjenim Dravama i
Kanadi ivi preko 10 miliona muslimana. Zakljueno je i da
prilino veliki dio muslimanske zajednice ine strunjaci koji
pripadaju srednjoj klasi i imaju znaajne tedne fondove.180 Iz
180 Statistiki podaci pokazuju da ameriki muslimani imaju prosjeni dohodak per capita u rasponu od 35.000.$ do 45.000.$, to je mnogo iznad dravnog prosjeka, koji se kree od 24.000.$ do 27.000.$.
180
23.2.2010 14:01:31
Islamske finansijske institucije u SAD-u: Odrivost i perspektive
ove studije se moe izvesti jedan bitan zakljuak: muslimanske

zajednice na Zapadu su dinamine i mijenjanju se tokom
vremena. Tokom ezdesetih i sedamdesetih godina, prvi
muslimanski imigranti (uglavnom studenti) su se trudili da
se organiziraju na fakultetima kako bi sauvali svoj islamski
identitet. Tokom osamdesetih i devedesetih poeli su graditi
lokalne institucije: damije, kole, islamske centre, ali i
drutvene, kulturne i profesionalne organizacije. Glavni izazov
s kojima se muslimani suoavaju u dvadesetprvom stoljeu
jeste zasigurno izgradnja ekonomske i politike osnove za
jaanje i aktivno sudjelovanje u drutvu. Muslimanima su
hitno potrebne finansijske institucije koje e poslovati u skladu
s principima islama. Oni su se, usljed nepostojanja islamski
orijentiranih institucija, primorani okrenuti konvencionalnim
sistemima zasnovanim na kamatnom poslovanju. Osim to se
suoavaju s vjerskim i svjetovnim ogranienjima po pitanju
poslovanja s ovim institucijama, muslimanske zajednice su
finansijski slabe i marginalizirane. S obzirom da se radi o
relativnom malim zajednicama, velike finansijske institucije
nisu bile zainteresirane za zadovoljenje njihovih potreba i
potivanje religijskih propisa. Ovakvom situacijom su najvie
bili pogoeni muslimanski potroai i mali biznis, jer su se oni
kroz historiju dosta oslanjali na lokalne banke kako bi dobili
kredite i obavili plaanja. Mali biznis igra kljunu ulogu u
ostvarenju ekonomskog prosperiteta manjih zajednica te ga je
neophodno potpomoi. Postoji stalna potranja za finansijskim
institucijama koje e pruati usluge i proizvode za zadovoljenje
potreba muslimanske klijentele. Pitanje je zato je razvoj
islamskih finansijskih institucija u Sjedinjenim Dravama tako
spor i ogranien? Svrha ovog poglavlja je da istakne faktore
181
23.2.2010 14:01:31
koji ograniavaju rast islamskh finansijskih institucija unutar

amerikog finansijskog sistema. Drugi dio poglavlja fokusira
se na ogranienja s kojima se ove institucije suoavaju i na
naine njihovog prevazilaenja. Trenutno stanje postojeih
institucija, izazovi i mogui uspjeh su predmet treeg dijela,
dok su u etvrtom dijelu istaknute nove anse i nezadovoljene
potrebe koje tek treba zadovoljiti. U posljednjem dijelu su data
zakljuna opaanja.
Prepreke i izazovi
Teoretski gledano, islamske finansijske institucije moraju
prevazii brojne prepreke da bi mogle funkcionirati unutar
finansijskog sistema SAD. Vano je imati na umu da su
neke od ovih prepreka u posljednje vrijeme dosta smanjene.
Islamske finansijske institucije imaju veu ansu da uspiju jer
se u bankarskoj industriji SAD-a trenutno deavaju temeljne
promjene, kao to su: integracije, deregulacija, informaciona
tehnologija i finansijska integracija. Mnogo se rapravlja o
implikacijama ovih promjena na profitabilnost i sigurnost
banaka, dok se njihove implikacije na islamske finansijske
institucije tek trebaju ispitati. Moe se tvrditi da e trenutne
promjene koristiti islamskim finansijama tako to e smanjiti
barijere ulasku na finansijska trita. Ukoliko islamskim
bankama bude doputeno da posluju u Sjedinjenim Dravama
(kao banke zajednice ili nacionalne banke), muslimanske
zajednice e imati pristup finansijskim uslugama koje su u
skladu sa erijatom. Neki propisi, kao to je recimo Zakon
o reinvestiranju u zajednicu (Community Reinvestment
Act CRA), kojim se od banaka zahtijeva da daju kredite u
182
23.2.2010 14:01:31
svim podrujima u kojima primaju depozit, zasigurno bi bili

od koristi za potroae muslimane i mali biznis.181 S druge
strane, mogue je i da nove promjene nee koristiti islamskim
finansijskim institucijama iz dva razloga. Prvi je da islamske
finansijske institucije ne mogu uspjeti u okruenju koje je
zasnovano na kamatnom poslovanju jer moraju potivati
propise koji u njemu vladaju. Drugi razlog je da islamske
finansijske institucije zbog svoje veliine nee biti u stanju
konkurirati velikim organizacijama nastalim integriranjem.
Pored svega, islamske finansijske institucije moraju prevazii
odreene prepreke da bi bile sposobne uspjeti u Sjedinjenim
Amerikim Dravama. U ove prepreke spadaju: propisi,
inovacije, konkurencija, nedostatak raunovodstvenih
standarda te stavovi o muslimanskim zajednicama.
Finansijski propisi
Donedavno je osnovna prepreka koja je spreavala rast i
razvoj islamskih banaka unutar finansijskih trita SAD-a bila
finansijska regulacija. Ukoliko bi, naprimjer, islamske banke
dobile ovlatenje da posluju u Sjedinjenim Dravama, morale
bi se, bez obzira na prirodu i obim svojih operacija, pridravati
istih pravila i propisa kao i druge banke.182 Zakon o bankama iz
1933. godine, koji je zahtijevao razdvajanje poslovanja banaka
181 Zakon o reinvestiranju zajednica je odigrao vanu ulogu u razvoju banaka
zajednica, doputajui im da pokreu tednju zajednice i investiraju je nazad u zajednicu.
182 Islamske, naprimjer, trebaju potovati uslove potrebne za dobijanje ovlatenja, adekvatnost kapitala, osiguranje depozita i ogranienja u pogledu
visine aktive. Isti propisi se odnose i na nebankarske institucije kao to su
osiguravajua drutva, penzioni fondovi, agencije za nekretnie te uzajamni
fondovi.
183
23.2.2010 14:01:31
od trgovanja vrijednosnim papirima, bio je osnovna prepreka

poslovanju banaka na islamskom principu.183
Meutim, islamske banke do sada nisu mogle traiti
dozvole za poslovanje u Sjedinjenim Dravama zbog toga to se
islamskim ugovornim modelima (mudarebe) sredstva ulagaa
izlau riziku, to je u suprotnosti s propisanim sigurnosnim
mjerama. Brzi rast (oko 15% godinje) i uspjeh islamskih
banaka irom svijeta naveli su brojne tradicionalne banke da
otvore altere za islamske depozite (Citibank). Druga velika
prepreka poslovanju islamskih banaka u finansijskom sistemu
SAD-a su obavezne rezerve. Pravinost islamskih depozita
baziranih na podjeli dobiti i gubitka (Profit loss sharing
PLS) razlikuje ih od obinih depozita u konvencionalnim
bankama. Mnogi pravnici i islamski ekonomisti su protiv
toga da se PLS depoziti podvrgnu obaveznim rezervama. Oni
dokazuju da bi se, s obzirom da ovi depoziti ne donose niti
garantiraju fiksan prinos, time dodatno opteretili i deponent
i institucija, poto ni obavezne rezerve nemaju dobit.184 Osim
toga, preprekom bi se takoer moglo smatrati i osiguranje
depozita (te osiguranje uope) uzevi u obzir neslaganje u
pogledu ugovora kovencionalnog osiguranja. Ipak, usvajanjem
Grann-Leach-Blileyeog zakona o modernizaciji finansijskih
usluga iz 1999. god. (GLBA) osnivanje islamskih banaka u
183 Poto su islamske banke sline sa finansijskim kompanijama, za njih moe
biti korisno da prihvate propise koje je donijela Komisija za razmjenu vrijednosnih papira (prvi propisi ukljuuju odredbe o vrijednosnim papirima,
faktorima rizika, unutranjoj kontroli te indikatorima uspjenosti).
184 Kako islamske banke garantuju samo depozite po vienju, 100%-tna obavezna rezerva na depozite po vienju bi pomogla u smanjenju problema
neusklaenosti aktive i pasive uzrokovane neoekivanim povlaenjem ove
vrste depozita.
184
23.2.2010 14:01:31
Sjedinjenim Dravama je postalo mogue.185 Da bi ispotovale

finansijske propise SAD-a, islamske banke bi naroito morale
obratiti panju na CAMEL ocjenjivanje (akronim naziva na
engleskom jeziku za pet oblasti: adekvatnost kapitala, kvalitet
aktive, menadment, zarada i likvidnost).
Finansijska proizvodnja
Jo jedna prepreka irenju islamskih finansijskih institucija
u Sjedinjenim Amerikim Dravama jesu raspoloivi
finansijski instrumenti za pokretanje i koritenje tednje
muslimana. Postojei instrumenti se mogu klasificirati u dvije
grupe: kapitalni i marni te dugovni instrumenti. Ustvari,
postoji mnogo vrsta instrumenata (ugovora) u svakoj od ovih
grupa za koje su pravnici i finansijski strunjaci utvrdili da li su
validni i u skladu sa erijatom. Postojei instrumenti su i pored
toga ogranieni obimom i teko se mogu nositi s trenutnim
finansijskim potrebama. Mnogi muslimani i nemuslimani
ne razumiju jasno primjenjivost spomenutih instrumenata
u ovom finansijskom okruenju kojeg neprekidno prate
inovacije. Stoga islamske finansijske instutucije moraju razviti
i inovirati (uz pomo finansijskog ininjeringa) kratkorone
finansijske instrumente koji e biti u skladu sa erijatskim
propisima i istovremeno omoguiti bankama da preinae
svoje portfolije i osiguraju kratkorona sredstva ukoliko
185 Ovaj zakon je donio dvije osnovne promjene. Prvo, dozvolio je bankovnim holdinzima da se spajaju sa osiguravajuim kompanijama i kompanijama za poslovanje vrijednosnim papirima i da prodaju njihove proizvode.
Drugo, dozvolio je bankovnim holdinzima koji se nisu spojili sa drugim
kompanijama da preuzimaju izdavanje vrijednosnih papira, da se bave poslovima osiguranja te da investiraju u kompanije.
185
23.2.2010 14:01:31
to bude potrebno. Islamske finansijske institucije takoer

moraju mnogo investirati u upoznavanje svojih potencijalnih
potroaa i klijenata s ovim instrumentima da bi mogli privui
nove potroae i opstati na tritu.
Raunovodstveni standardi
Dodatna smetnja koja bi mogla tetiti rastu i razvoju
islamskih finansijskih institucija na tritima Sjedinjenih
Amerikih Drava jeste nedostatak raunovodstvenih principa
koji olakavaju objavljivanje i nadzor uspjenosti banaka.
Standardizacija raunovodstvenih politika je jednako vana za
islamske kao i za konvencionalne finansijske institucije zbog
olakavanja poreenja i analize rezultata. U veini sluajeva
nije mogue koristiti principe konvencionalnog raunovodstva
i primijeniti ih u islamskim finansijskim konceptima jer su
okviri ova dva sistema razliiti. Nedavno je Organizacija za
raunovodstvo i reviziju islamskih finansijskih institucija
(AAOIFI) uvela dvanaest raunovodstvenih standarda koji
precizno obuhvataju objavljivanje i transparentnost bilansa
i finansijskih izvjetaja. Nadati se je da e usvajanjem ovih
standarda poslovne aktivnosti islamskih finansijskih institucija
postati transparentnije.
Konkurencija
Da bi opstale u finansijskom sistemu SAD-a, islamske
finansijske institucije trebaju biti inovativne i imati dovoljno
kapitala. Ono to je jo vanije, sposobnost islamskih institucija
da se odre u dobro razvijenom i visoko inovativnom sistemu
zavisi od toga da li mogu konkurirati vrsto uspostavljenim,
186
23.2.2010 14:01:31
dobro kapitaliziranim institucijama. U finansijski integriranom

okruenju u kojem je kompanijama za poslovanje vrijednosnim
papirima i osiguravajuim drutvima nedavno omogueno da
uu u bankarske poslove, islamske finansijske institucije e
se suoiti s jakom konkurencijom, kako na tritu depozita,
tako i na tritu finansijskih usluga. Zbog toga one trebaju biti
inovative i agresivne u osmiljavanju novih naina finansiranja
kako bi privukle depozite i svojim klijentima pruile finansijske
usluge.
S druge strane, finansijska integracija bi omoguila
islamskim finansijskim institucijama da smanje trokove i svoje
portfolije uine raznovrsnijim kako bi ostvarile vee profite i
osigurale konkurentne dobiti. injenica da islamske banke ne
garantiraju nominalnu vrijednost svojih depozita i da ne daju
fiksnu dobit, stvara jak podsticaj kod ulagaa za preuzimanje
rizika. Stoga bi bilo neophodno poveati udio kapitala kako
bi se smanjile dodatne opasnosti. Potrebno je dosta kapitala
kako bi se smanjio rizik nesolventnosti (udio kapitala vei od
8%). U dobro reguliranom finansijskom sistemu, konkurencija
je neophodna da bi se odrala efikasnost i kvalitet i da bi
ove institucije zadovoljile potranju rastue muslimanske
populacije.
Odanost
Da bi islamske finansijske institucije rasle i irile se,
potrebno je istinsko postojanje odanosti. Istinsko postojanje
zahtijeva odanost erijatu i institucija i klijentele. Jo vanije,
svjesnost muslimanske zajednice o ovim institucijama i njena
elja da ih podri predstavljaju klju uspjeha. Islamska banka
187
23.2.2010 14:01:31
ne moe uspjeti bez klijenata koji su odani ideji islamskog

finansiranja. Isto tako, islamski posveeni klijenti ne mogu
podrati finansijsku instituciju ukoliko ona ne zadovoljava
njihove vjerske i finansijske potrebe, odnosno ukoliko
potivajui erijatska naela ne prua usluge sline neislamskim
alternativama dostupnim na tritu. S druge strane, islamske
finansijske institucije, kao drutveno odgovorne, trebaju
poslovati kao banke zajednice, mobilizirajui tednju zajednice
i reinvestirajui je u tu istu zajednicu. Islamska finansijska
institucija moe efektivno i efikasno igrati drutvenu i vjersku
ulogu udruujui novac od zekata i dijelei ga zajednici. Ipak,
ove institucije ne mogu uspjeti ukoliko ne postanu odane svojoj
misiji, ne potuju erijat i ne udovolje finansijskim potrebama
svojih klijenata. Damije i druge drutvene i obrazovne
instutucije mogu odigrati kljunu ulogu u educiranju zajednice
o vanosti podravanja islamskih finansijskih institucija.
Stanje postojeih islamskih finansijskih institucija
Pri analizi rasta i prosperiteta amerike ekonomije ne smije
se previdjeti veliki broj muslimana koji ive u Sjedinjenim
Amerikim Dravama. Uzbrkanost i pad amerikog trita (na
ta ukazuju brojni indeksi kao to su DJIA, NASDAQ, S&P500)
u devedesetim godinama dvadesetog stoljea potaklo je mnoge
ljude, pa i muslimane, da investiraju u dionice i druge oblike
finansijskih sredstava. Kao posljedica toga pojavilo se nekoliko
institucija koje su angairale sredstva muslimana i pruale im
ekonomsku i finansijsku sigurnost. Najvei broj islamskih
institucija koje danas posluju na finansijskim tritima SAD-a
fokusiraju se na upravljanje sredstvima, finansiranje potroaa
188
23.2.2010 14:01:32
te nebankarske aktivnosti. Oigledno je da je uspjeh nekih

od ovih institucija potakao kompanije kao to su Dow Jones,
International Investor i FTSE International da pokrenu niz
globalnih islamskih indexa (DJII, TII Global Islamic Index i
FTSE International) u cilju praenja rezultata investiranja u
islamske kapitalne fondove. Neke od postojeih institucija su,
uprkos injenici da su male i fragmentirane, napravile veliki
uspjeh u podrujima na koje su se fokusirale. U veini sluajeva
godinji prihodi su nadmaili i velike i male kapitalizirajue
dionice. Naprimjer, za Amana Income Fund, prosjeni godinji
prihod za posljednjih deset godina je bio 11,69% u poreenju
sa prihodom S&P500 od 17,43%, dok je Amana Growth Fund
zabljeio prosjek od 17,81% u poreenju s Russell 2000 koji je
u istom periodu zaradio 10,53%. Izmeu 1996. i 1999. godine,
Dow Jones Islamic Index Fund je biljeio prosjek od 27,25%,
nadmaujui S&P500 (24,37%) i Russel 2000 (12,86%). Osim
toga, godinji prihodi NAIT-a su iznosili u prosjeku 6% u
poreenju s kamatnim stopama na depozite koje su iznosile
5,6%.
Predstojei izazovi
Nepostojanje banaka koje posluju na beskamatnom
principu na amerikoj finansijskoj sceni moe se pripisati, kako
je i ranije navedeno, amerikim propisima ili, jednostavno,
ekonomiji. Ma koji razlog je u pitanju, uspjeh postojeih
islamskih fondova privukao je mnoge tradicionalne institucije
da razmotre da islamsko finansiranje postane dio njihove usluge
(Citibank, Fannie Mae). Shvatajui koliko je vano zadovoljiti
vjerske potrebe muslimanske zajednice, Ured valutnog
189
23.2.2010 14:01:32
revizora (OCC) razmatra nekoliko molbi za dobivanje dozvola

za poslovanje islamskih finansijskih institucija. Povrh toga,
iroka upotreba interneta je omoguila stranim bankama da
ponude svoje usluge muslimanima u SAD-u. Islamsko online
bankarstvo bi moglo koristiti potroaima kroz smanjenje
naknada ili poveanje prinosa na depozite na bazi podjele
dobiti i gubitka.
Kao to smo prethodno spomenuli, postojee institucije
su fokusirale svoje poslovanje na uzajmnu tednju (NAIT),
finansiranje nekretnina (UBK/Al-MANZIL, ISLAMIC COOP, MSI), autolizing i finansiranje stanogradnje (LARIBA),
uzajamne fondove i upravljanje aktivom (AMANA, DOW
JONES ISLAMIC INDEX FUND; ISLAMIQ:COM) te
osiguranje (TAKAAFUL USA). Muslimanske finansijske
potrebe oito nisu ograniene na ponudu postojeih islamskih
institucija. Ovaj problem se moe objasniti na primjeru
islamskih potroaa i malog biznisa. Kao potroai, ljudi sa
fiksnim dohocima ne mogu investirati u dionice koje su u
fokusu ovih institucija zbog visokog rizika kojeg one nose.
Stoga se javlja prijeka potreba da se institucije specijaliziraju
u islamski odrivim investicijama niskog rizika kako bi
privukli tednju ovih grupa (npr. islamski penzioni fond?).
Ove institucije ne pruaju dobre usluge ni studentima
muslimanima. Za njih su potrebne institucije specijalizirane
za studentsko kreditiranje. Odrivo rjeenje ovog problema bi
moglo biti instutucionaliziranje zekata i vakufa. Muslimanske
zajednice takoer trebaju malo poduzetnitvo za halal
proizvode (radnje), profesionalne i specijalizirane usluge,
kole itd. Zbog njihove vitalne vanosti za drutvo, ovi poslovi
trebaju priliku za specijalizirano finansiranje. Posljednja, ali
190
23.2.2010 14:01:32
ne i najmanje vana napomena jeste da bi islamske institucije

trebale uspostaviti nacionalne fondacije koje daju sredstva za
istraivanje i razvoj zajednice.
Zakljuak
Transformacija bankarskog sistema, promjene propisa i
informacione tehnologije mogu koristiti svim muslimanskim
zajednicama u SAD doputajui islamskim finansijskim
institucijama da posluju potujui amerike propise i
erijatska naela. Uspjeh postojeih islamskih institucija je
prokrio put novim uslugama, novim instrumentima i novim
institucijama.
191
23.2.2010 14:01:32
192
23.2.2010 14:01:32
9
KUDA DALJE?
MUSLIMANSKI DOPRINOS CIVILIZACIJI:
PREDZNAK TREE RENESANSE
Syed Ali Ahsani
Obiljeavanje petstogodinjice Kolumbovog otkria
Amerike, odrano 1992. godine, bilo je prekretnica u
muslimanskom intelektualnom preporodu pokrenutom
nakon Drugog svjetskog rata. Prva meunarodna konferencija
o islamskoj paniji u Alhambri (Al-Hamri) odrana van
panije, bila je ona u Lahoru 1991. godine, na kojoj sam ja
bio glavni koordinator. Vie od 60 muslimanskih uenjaka,
od kojih 23 nisu bili sa Potkontinenta, predstavili su svoje
studije o velianstvenom doprinosu islamske panije svjetskoj
civilizaciji.
Od 1150. godine nove ere do esnaestog stoljea, jevrejski,
kranski i muslimanski naunici iz Zapadne Evrope i panije
su na akademiji Toledo, koju je osnovao Alfonso, Sabio Mudri,
prevodili knjige s arapskog na latinski jezik. Prijevode su zatim
slali akademskim centrima irom Evrope, gdje su postali osnov
renesanse, evropskog naunog preporoda.
Zabiljeke sa konferencije u Lahoru naalost nisu
objavljene. Meu predstavljenim radovima bilo je i istraivanje
193
23.2.2010 14:01:32
Syed Ali Ahsani
dr. Raisuddina Ahmeda s univerziteta Dacca. On je dokazao da

su muslimani u paniju doli prvo za vrijeme vladavine treeg
halife Osmana, koji im je naredio da kopnom nastave osvajanje
do Istanbula. Vladar Egipta, Ukba ibn Nafi i njegov brat su uli
u paniju, ali su se morali vratiti nazad jer su se Berberi koji su
im bili u pratnji povukli iz pohoda i vie nisu imali pojaanja.
O ovome govori i dr. Muhammad Hamidullah u svom djelu
El-Vesaik es-sijasijje. Na istu temu pisao je i Masumi.
Deklaracija koja je prihvaena na Konferenciji u Lahoru
poziva da se osnuju katedre i organiziraju kursevi o islamskoj
paniji, ulice nazovu po uvenim naunicima iz tog perioda,
odravaju konferencije i seminari o ovoj temi te da se prevedu
i objave znaajni rukopisi koji postoje u paniji i drugim
mjestima. Dogovoreno je da e Udruenje muslimanskih
uenjaka drutvenih nauka (AMSS) poduzeti napore da se
omogui ostvarenje ovih ciljeva. Oni su finansijski pomogli
organizaciju Prve regionalne konferencije o islamskom
doprinosu civilizaciji, koja je odrana u Dalasu od 22.-23.
juna 2001. godine. etrnaest naunika iz Sjedinjenih Drava,
meu kojima je bio i predsjednik Meunarodnog instituta
za islamsku misao (IIIT), su na ovoj konferenciji predstavili
svoje istraivake radove. Ova koferencija je ocijenjena kao
vrlo uspjena s obzirom da su joj prisustvovali naunici iz svih
vjerskih zajednica.
Dalaskom deklaracijom je dogovoreno da se osnuje
regionalna filijala Udruenja muslimanskih uenjaka
drutvenih nauka na jugozapadu SAD-a, da se regionalne
konferencije odravaju najmanje svake dvije godine i da se
sprovedu druge aktivnosti naunog karaktera koje se odnose
na misiju Udruenja. Objavljeno je i saopenje za javnost.
194
23.2.2010 14:01:32
Kuda dalje? Muslimanski doprinos civilizaciji: Predznak tree renesanse
Konferencija je oglaavana ne samo u lokalnim ve i

regionalnim, dravnim i meunarodnim medijima. Bilo je
prijatno primijetiti da je poruka odjeknula i u Kaliforniji. Pod
vodstvom imama Hamze Yusufa osnovana je operativna grupa
koju je vodio gospodin Youssef Ismail a ija je misija bila da
amerikoj akademskoj eliti prenese poruku o islamskom
doprinosu civilizaciji, osnuje pokretne muzeje koji e kasnije
izrasti u pravi muzej sa postavkama na ovu temu. Postoji
mogunost da e i Vijee humanistikih nauka osigurati
odreena sredstva za ovu svrhu. Koordinator je dobio
materijale sa detaljnim informacijama. Postojala je nada da e
se filijale Udruenja otvoriti i u drugim mjestima, naroito na
Zapadu i Srednjem Zapadu, podrujima u kojima je gospodin
Abdullah bio naroito zainteresiran za ovaj projekat.
Uskoro su se javile sline tenje i u drugim dijelovima SAD-a
i inostranstvu. Naprimjer, u Jacksonville-u, u Mississippiju
gdje je osnovan muzej muslimanske panije od oktobra
2001. godine je odravana izloba o muslimanskoj paniji i
pripremljen dokumentarni film o istoj temi. O muslimanskoj
paniji je 1997. godine na univerzitetu Georgetown odran
seminar za postdiplomce. Na univerzitetu South Methodist
osnovan je muzej o paniji u kojem su prikazani artefakti
iz islamskog perioda. Uz odreenu dozu publiciteta, sline
aktivnosti se mogu poduzeti i u Americi, i u ostalim dijelovima
svijeta. Nauno drutvo Al-Khawarizmi, iz Lahora u Pakistanu
pokazalo je veliki interes za konferenciju AMSS-a regije
jugozapad i informacije o njoj objavilo na svojoj web stranici.
U paniji je osnovan islamski univerzitet iji je rektor dr. Ali
Kettani. Salma Khadra Jayusi je 1992. godine u SAD-u objavila
dvije knjige o muslimanskoj ostavtini u paniji. U Madridu su
195
23.2.2010 14:01:32
Syed Ali Ahsani
tokom jednomjesene proslave petstogodinjice Kolumbovog

otkria Amerike 1992. godine odrani seminari o toj temi.
Misija
Da bi se kreirala prava svijest o islamu i muslimanima
meu komijama, kolegama i sunarodnjacima i prihvatio
islamski doprinos civilizaciji, potrebno se koristiti posebnim
metodama. Koristi takvog pristupa su sljedee:
1. Potrebno je kreirati institucionalni okvir kroz koji bi
se promovirao interreligijski dijalog, razmjena ideja,
komunikacija te metodologija za uspostavljanje istinskog
graanskog drutva u Sjedinjenim Dravama.
2. Ovi napori bi, uz postojee zajedniko jevrejskokransko-islamsko naslijee, imali za cilj od SAD-a
napraviti, kako je William Jefferson predvidio,
"Svjetlo nacija", moralnu supersilu, zasnovanu na
monoteistikom konceptu o ljudskim pravima,
jednakosti, pravdi i meusobnom potovanju i miru u
domaim i meunarodnim odnosima.
3. Prema modelu kojeg je kreirala akademija Toledo,
koju je osnovao Alfonso, trei kralj Jevreja, krana i
muslimana, izgradnjom institucija bi se na temeljima
zajednike duhovnosti, porodinih vrijednosti i
podjele znanja i uenja promovisrala druga renesansa
na Zapadu, a naroito u Sjedinjenim Dravama.
4. ira muslimanska zajednica koja ivi na ovom podruju
postala bi svjesnija doprinosa kojeg su njihovi preci
dali ljudskoj civilizaciji.
5. Konferencija bi nastavnicima, korporacijama i
politikoj i drutvenoj eliti predstavila period u historiji
196
23.2.2010 14:01:32
(takozvano "mrano doba") kada je na Srednjem

Istoku cvjetalo znanje. To je bio nagovjetaj evropske
renesanse i uspona Zapada.
6. Objavljivanje biljeki s Konferencije bi posluilo kao
vrijedan izvor istraivanja i nastave za studente, kao i
akademske i neakademske naunike.
7. Nakon toga bi se obavile pripreme za osnivanje
regionalne podrunice Udruenja muslimanskih
uenjaka drutvenih nauka (AMSS) u junom i
jugocentralnom regionu, ukljuujui i Luizijanu koja
ima profesionalno udruenje iji su brojni lanovi
akademici.
8. Podrunica AMSS-a iz jugozapadne regije bi, pored
biltena koje objavljuju na internetu, objavljivala i
asopis pod nazivom Studije novog milenija, koji
bi izlazio svaka tri mjeseca i sluio za promociju
istraivanja o ovoj temi.
9. Ovaj dogaaj bi se odravao svake dvije godine,
poevi od desete godinjice odravanja Konferencije
o temi Islamska panija, koja je 1991. godine odrana
u Lahoru. Prvi put, odnosno 2003. godine, bi bio
organiziran kao meunarodna konferencija.
10. Potrebno je uiniti korake u smjeru zapoinjanja
predavanja o ovoj temi na univerzitetima u Sjevernom
Teksasu i drugdje.
11. Na ovaj nain bi se pomoglo u irenju pozitivnog
imida brisanjem nerealnih i negativnih predrasuda
o islamu i muslimanima koji trenutno vladaju u
medijima.
197
23.2.2010 14:01:32
Syed Ali Ahsani
Znanje predstavlja kontinuum, a muslimanski doprinos

civilizaciji nije izuzetak u tome. On se nastavio ak i nakon
to je islamska civilizacija dosegla svoj vrhunac. Muslimanski
naunici su ak i tokom perioda opadanja njene moi pisali
knjige o razliitim aspektima svjetovne i vjerske nauke.
Kako se moe ostvariti nova renesansa? Evropska
renesansa se, prema opeprihvaenom gleditu, desila u
periodu od etrnaestog do sedamnaestog stoljea. Imajui na
umu da renesansa znai preporod ili obnovu humanistikog
procvata nauke i umjetnosti, moemo zakljuiti da se ona prvo
desila u periodu slave muslimanske civilizacije od desetog do
etrnaestog stoljea, za vrijeme srednjeg vijeka koji je grekom
nazvan mranim dobom. Tako posmatrano, ovo bi bila trea
renesansa koja e donijeti utopiju i period mira i prosperiteta.
Nadajmo se da e se ostvariti zajednikim nastojanjem religija
abrahamske tradicije judaizma, kranstva i islama.
Temelji preporoda su pojmovno ve postavljeni principima
Kur'ana i sunnetom Posljednjeg Poslanika. On je predskazao
da e nakon diktatorskog reima i autoritativne vladavine
uslijediti hilafet. Nakon trideset godina pravednog hilafeta
na muslimanskim prostorima uspostavljena je monarhija i
diktatura koje su prisutne i danas. Da li ovaj oblik vladavine
Kur'an i sunnet sankcioniraju drugo je pitanje o kojem su se
alimi razili. El-Maverdi smatra da muslimanski vladari mogu
uspostaviti erijat a ipak biti nepravedni. Gazali preferira
toleranciju nasilnog vladara nad totalnom anarhijom. Ibn
Tejmijje smatra da je "nevjernika vladavina koja uspostavlja
pravdu bolja od nasilnikog muslimanskog reima." Ibn
Hazm i neki drugi dozvoljavaju pobunu protiv nepravednog i
nasilnog vladara. Kljuna taka u ovoj diskusiji i polemici, bilo
198
23.2.2010 14:01:32
da se on odnosi na politiko ili neko drugo polje, jeste osnovno

pitanje: ta je vodei erijatski princip?
Nakon smrti Poslanika, a.s., meu alimima je dogovoreno
da se temeljni konstitutivni principi erijata zasnivaju na
Kur'anu, sunnetu, idtihadu i kijasu (rasuivanju baziranom
na analogiji, odnosno inovativnom promiljanju koje je unutar
okvira islama). Poslanik, a.s., je pitao Mu'aza ibn Debela, koji je
trebao postati vladar Jemena, na koji nain e donositi odluke.
On mu je odgovorio da e se oslanjati na Kur'an, sunnet i
idtihad, to je zadovoljilo Poslanika, a.s. Naknadno je i idma'
odnosno konsenzus dodana kao etvrti princip erijata.
Meutim, Ibn Hazm (umro 1064. god.), veliki poznavalac
erijata iz Andaluzije, odbacio je kijas i idma' kao bid'at
(zabranjenu novotariju), ograniivi tako sutinske principe
erijata strogo na Kur'an, sunnet i idtihad. Protivio se
taklidu (slijepom oponaanju). Ipak, zauzimanje za taklid,
koji usklauje vjeru sa razumom je kasnije bilo izraeno kod
Ibn Tufejla i Ibn Ruda. Obojica, i Ibn Hazm i Ibn Rud, su
poricali da se preko kijasa (analogijskog rasuivanja) i te'vila
(alegorijskog tumaenja) mogu donositi zakonski validne
odluke. Meutim, svi oni, ukljuujui i Gazalija, su se sloili
oko naina dosezanja istine i posveenosti Kur'anu i sunnetu
i osuivali svako prenaglaavanje prirodnih fenomena kojim
se zanemaruje boanska Objava. Jednako su ismijavali vjerske
naunike koji su s neodobravanjem gledali na prirodne nauke,
a do dokaza dolazili koristei se logikom. Osim toga, sloili su
se i oko pojma znanja.
Utjecaj Ibn Hazma trajao je stoljeima. Uprkos privrenosti
hambelijskoj koli, Ibn Tejmijje (umro 1328. god.) se protivio
taklidu, oslanjajui se na Kur'an i sunnet i favorizirajui
199
23.2.2010 14:01:32
Syed Ali Ahsani
idtihad (traganje za vlastitim rjeenjem). Ibn Haldun je Ibn

Hazmovo miljenje slijedio u poljima historiografije, sredinjeg
determinizma, te razumijevanju nauka u pogledu vizija, snova,
alhemije, astrologije i muzike.
Ideje Ibn Hazma su ostavile utjecaj na Evropu po pitanju
vanosti razuma u donoenju dokaza, dosezanja istine,
zauzimanja za usklaenost vjere sa filozofijom, zauzimanja za
uvoenje opih predmeta u obrazovanje, te meuzavisnosti
i usklaenosti vjerskih i svjetovnih nauka. Njegovi radovi su
prevedeni na latinski i druge evropske jezike, doprinosei tako
procvatu evropske renesanse.
Kako e tema doprinosa muslimana civilizaciji nagovijestiti
novu renesansu? To je mogue postii na isti nain kao i u sluaju
evropske renesanse od etrnaestog do sedamnaestog stoljea,
prevoenjem knjiga sa istonih na zapadne jezike i njihovom
irom distribucijom uz upotrebu savremenih sredstava,
ukljuujui i internet. Mnoge akademije, univerziteti i druge
obrazovne institucije bi mogli, kao to je to inila akademija
Toledo (1150.-1550. god. n.e.), dodijeliti odreena sredstva
za islam i njegov doprinos civilizaciji s ciljem odravanja
konferencija, objavljivanja rukopisa i voenja istraivanja o
ovoj temi.
Poruka AMSS-a u sljedeih trideset godina mora biti
duboko utemeljena na izgradnji konsenzusa oko novog
modela dosezanja istine. Cilj je premostiti filozofski jaz
koji trenutno dijeli Istok i Zapad. Ova strategija AMSS-a se
moe i treba razviti u pokret, koji se nee oslanjati samo na
akademsko istraivanje. Misija AMSS-a se moe proiriti
osnivanjem filijala i pokretanjem razliitih foruma diljem
Sjedinjenih Drava, ali i ire. U svjetlu diskusije o sukobu
200
23.2.2010 14:01:32
odnosno dijalogu civilizacija, potrebno je na svim dravnim

konvencijama, s ciljem detaljne analize kulturalnih veza,
otvoriti posebnu diskusiju o doprinosu razliitih kultura,
ukljuujui i muslimansku, svjetskoj civilizaciji. AMSS se
treba povezati s drugim profesionalnim organizacijama kako
bi radili zajednike projekte o ovoj temi.
Epilog
Ovo djelo je velikim dijelom fokusirano na doprinos
muslimana specifinim poljima nauke, kao to su: osnovne
i primijenjene fizike nauke, bioloke nauke ukljuujui i
medicinu, pravne i politike teorije i prakse, ekonomski i
finansijski koncepti, modeli i institucije itd. Ovdje elimo
ukazati na opa podruja drutvenog poretka utemeljenog na
islamskim principima.
Konceptualni temelji jedne tako mone strukture koja
upravlja ljudskim ivotom i neodvojivim vezama sa Tvorcem,
ljudima, ostalim ivim biima, kao i sa neivom prirodom, lee
u skupu trajnih univerzalnih principa koji, uz osnovne slobode,
mogu, na dui period, ovjeka nadahnuti da maksimalno
iskoristi svoj potencijal. Ovi pricipi, ukoliko bi se ispravno
primijenili, mogu dati novi smisao i pravac ivotu. Oni
takoer mogu u ljudima osloboditi individualnu i kolektivnu
kreativnost te intelektualnu i duhovnu ivotnu snagu.186
Islam je svijetu pruio modele institucionalizacije, praktinu
primjenu istih principa monogenetike jednakosti, ljudskog
186 Ibrahim Makdour, "Past, Present, and Future", in J.R. Hayes, The Genius of
Arab Civilization: Source of Renaissance, 2nd. Edn. (Cambridge, MA: MIT
Press, 1983), pp.243-246.
201
23.2.2010 14:01:32
Syed Ali Ahsani
dostojanstva, pravde i potenja te disciplinirane slobode

pojedinca. Povrh svega, islam utemeljuje integritet ljudskog
karaktera zasnovanog na istananom duhovnom osjeaju za
odgovornost za vlastita djela, upuuje kako se na najbolji nain
odnositi prema drugima, fauni i flori, te prirodnim resursima.
Ove boanske blagoslove treba, bez nepotrebnog razmetanja,
koristiti za dobrobit cijelog ovjeanstva.
Primjenom ovih principa, muslimani iznova grade
duhovno, drutveno, ekonomsko i politiko ustrojstvo,
unapreujui tako uvjete ivljenja za generacije koje dolaze.
Na taj nain ljudi se oslobaaju od predrasuda zasnovanih
na razlikama u spolovima, rasi, kastama, vjeroispovijesti ili
nacionalnom porijeklu i priznaju pravednost i odgovornost za
ovjekova djela kao jedini standard koji odreuje superiornost
i inferiornost pojedinca. Islam naglaava ulogu porodice u
izgradnji karaktera pojedinca jo od djetinjstva, pa ak i prije
roenja.
Dobri i poteni zakoni kreiraju izvrsna drutvena ustrojstva
koja zauzvrat daju plemenite pojedince koji unapreuju i
promoviraju ast i pravednost kao obiljeja svoje zajednike
kulture. Rose W. Lane, razmatrajui utjecaj muslimanskog
naina ivljenja na Evropljane, pie:
"Evropa se prvi put susree sa idejom o dentlmenu
(gospodin, kavaljer) nakon povratka kriara sa
pohoda na Svetu zemlju. Sve dok nisu doli u sukob
sa civlizacijom Saracena (pogrdan naziv za Sirijce, a
u irem kontekstu za Arape i muslimane) nisu znali
da snaan ovjek ne mora nuno biti i grub. Saraceni
su bili izvrsni borci, ali nisu bili okrutni; nisu muili
zarobljene niti ubijali ranjene. Nisu izgonili krane iz
202
23.2.2010 14:01:32
svoje zemlje. Bili su hrabri, ali i plemeniti ljudi. Bili su

asni, govorili istinu i odravali svoja obeanja."187
Ove osobine koje karakteriziraju muslimane najprije
su impresionirale obrazovane Talijane koji su prvi meu
Evropljanima doli u kontakt s muslimanima s Bliskog Istoka.
Britanci su cijenili utisak koji su muslimani ostavili na njih.
Lane dodaje:
"To i dalje stvara najbolju klasu ljudskih bia na
Zemlji danas, mukarce i ene iz vladajue britanske
klase. To je ideal koji proima itav ivot Amerike... Iz
tako neodreenih navoda Amerikanac moe donekle
stvoriti sliku ljudi s kojima su se Talijani susretali,
prije i dok su oni 'budili' Evropu.
Svi Talijani su imali koristi od trgovine sa
Saracenima. Talijanski trgovci, pomorski kapetani i
mornari neprekidno su se susretali s ljudima koji su
imali vee znanje i ire iskustvo od njihovog, bogatije,
bolje obuene, uhranjenije, istije i dotjeranije ljude;
ljude koji su mislili i djelovali brzo i nezavisno. Oni su
imali bolje metode navigacije brodovima i bre naine
raunanja trokova. S nevjerovatnom spretnou
i brzinom su obavljali svoje poslove na velikom
podruju na kome su djelovali."
Nijedan njihov postupak, bilo duhovni, drutveni,
ekonomski ili politiki, nije bio lien moralnosti. Imali su jasna
pravila ponaanja koja su odreivala njihov nain zaraivanja
za ivot i nain troenja novca.
187 Rose W. Lane, Islam and the Discovery of Freedom (with an introduction and
commentary by Imad-ad-Dean Ahmad). (Bethesda, MD: The Minaret of
Freedom Institute; Beltsville, MD: Amana Publications, 1997), pp.47-48.
203
23.2.2010 14:01:32
Syed Ali Ahsani
ene su bile slobodne i imale su dovoljno visok nivo

pismenosti da bi se bavile bilo kojom pristojnom profesijom.
U sluaju finansijske potrebe, bile su u mogunosti da putuju
svijetom uvajui svoj visokomoralni karakter. Muslimanska
veina je titila lanove nemulimanskih manjina, koji su esto
bivali osloboeni vojne slube. Muslimani su bili duni braniti
njihove ivote, posjede i slobode. Svi nivoi obrazovanja su bili
dostupni svima, bez obzira na spol, rasu, religijsku pripadnost
ili drutveno-ekonomski status. I robovi su imali mogunost
da se uzdignu ak i do pozicije kralja. Duge vladavine turske
robovske dinastije kraljeva koji su vladali islamskom Indijom
od osmog do etrnaestog stoljea i Memluka, muslimanskih
robova-kraljeva Egipta od trinaestog do esnaestog stoljea
su dokaz pluralizma islamskih drutava, u kojima su se
takve slobode javile mnogo prije nego na Zapadu. Poznati
historiar sa Univerziteta Princeton, Philip Hitti188 ovako pie
o Memlucima: "Jueranji robovi su postali vojni komandanti
dananjice i sultani sutranjice."
Islamski koncept ibadeta je veoma irok i ukljuuje svako
vrijedno djelo u bilo kojoj sferi ivota dok god je to djelo u
skladu sa Boijim zakonima, premotavajui tako jaz izmeu
moralnog i legalnog. U islamskoj dravi nema odvajanja
moralnog i svjetovnog. Tako je islam doveo ovjeanstvo u
najumjerenije i najharmoninije stanje. Islam naglaava ulogu
ovjekove savjesti u njegovim postupcima. Uklanjajui iz svoje
vjere oboavanje koje se zasniva na strahu od bia iz prirode,
kao to su zmije i majmuni, te zaduenost drugim ivim
biima (ljudima, kravama ili drugim ivotinjama), muslimani
188 Philip K. Hitti, History of the Arabs, 10th edn. (New York: MacMillan,
1986), p.672.
204
23.2.2010 14:01:32
su, u islamu, u mogunosti da svojoj djeci usade osjeaj snage

i osloboenosti od straha.189 Ove vrijednosti su u islamsku
zajednicu privukle ljude razliitih rasa, religija i etnikih
pripadnosti, stvarajui tako rijetku paletu naroda. Pred
Bogom su svi jednaki, a jedini kriterij za ocjenjivanje ovjeka
jeste njegovo ispravno ponaanje u svemu ime se bavi. Tako
je muslimanima omogueno da uspostave drutveni poredak
koji je neoptereen klasnim podjelama i imun na bilo koju
vrstu psiholokog kompleksa koja proizilazi iz osjeaja moi ili
otuenosti usljed bespomonosti.
Ne podlijeui ivotinjskim nagonima muslimani su
uspjeli ostvariti svoj potencijal i ispuniti misiju koju im je Bog
dao. Na vrhuncu svoje slave muslimani su ostvarili neprekidan
napredak i postigli neviene uspjehe u gotovo svim poljima
ljudskog djelovanja.
Islamska kultura je uspjeno intervenirala meu silama
koje su se meusobno unitavale, te tako spasila ovjeanstvo od
stoljea patnje i iskuenja. Globalni osjeaj slobode i dostojanstva
je doveo do dugog perioda sveobuhvatnog napretka, koji je
uravnoteio vanjske i unutranje ivotne sile. Islam je nadahnuo
ljude da stvore srednji put izmeu svjesnosti o vlastitoj vrijednosti
i svjesnosti o Bogu. Stvorio je poredak koji daje prednost
principima pravde nad linim zadovoljstvima i nemoralnom
strasti za posjedovanjem materijalnih dobara po svaku cijenu.
Stvorio je ravnoteu izmeu ekstrema individualizma i potpune
negacije vlastitog bia, izmeu vrijednosti ljudskog razuma
i Boanske objave, izmeu ateistikog oslanjanja samo na
189 S. Abu-l-Hasan Nadvi, Insani Duniya par Musalmanom kay Urooj-o-Zawal
ka Asar (The Impact of the Rise and Fall of Muslims on Human Civilization), 8th edn. (Karachi, Pakistan: Majlise-e-Nashariaat-e-Islam, 1974).
205
23.2.2010 14:01:32
Syed Ali Ahsani
sebe samoga i bolesne zavisnosti od boanskih odredbi bez

vlastitog truda. Islam stavlja ispunjenje ovjekovih dunosti i
odgovornosti ispred potraivanja njegovih prava kod drugih
ljudi. Zahtijeva da se ciljevi i sredstva prestanu mijeati, ne
opravdavajui upotrebu nepravednih sredstava kako bi se postigli
takozvani "dobri" ciljevi. Islam odbija da prihvati da su sloboda,
bogatstvo, mo i kontrola sami sebi cilj, te ih posmatra tek kao
sredstva za postizanje nekog vieg cilja. Tako se postavlja pitanje
koji je to cilj i kako se ova potrebna sredstva trebaju koristiti, ne
zaboravljajui da je najvii cilj za muslimana da bude pravedan i
poten u svim duhovnim, ekonomskim, drutvenim i politikim
postupcima sa drugima, bilo muslimanima ili nemuslimanima.
Islamske vrijednosti su omoguile da vjernicima budu
jasne uloge mukarca i ene kako bi se zatitila porodica kao
sutinska i temeljna institucija, u kojoj se suprunici jedno
prema drugom ne odnose neprijateljski, ve meusobno
sarauju. One su omoguile da se iskrena strast i intelekt
usmjere u konstruktivnom, a ne u destruktivnom pravcu.
Skromnost u izgledu, odjei, govoru i hodu je odgovornost
oba spola kako se ne bi javila pretjerana oputenost prije braka
ili brana nevjera.
alosno je to muslimani ne samo da nisu uspjeli upoznati
druge ljude sa svojom univerzalnom vjerom i njenim slavnim
doprinosom svjetskoj civilizaciji ve su takoer oni sami u
potpunosti neupoznati sa vlastitom blistavom historijom.
Muslimani trebaju prekinuti tu izolaciju i saraivati trebaju s
drugim vjerskim zajednicama kako bi uili o njihovim sistemima
vrijednosti te s njima podijelili vlastite islamske vrijednosti u
zajednikom pokuaju da se odgovori na probleme s kojima se
ovjeanstvo suoava i sprijee potencijalni konflikti.
206
23.2.2010 14:01:32
Ove prilike mogu posluiti kao uinkovite pretee tako

neophodne atmosfere meureligijske i interkulturalne razno
likosti koja e dovesti do mira i pravde u svijetu. One takoer
mogu doprinijeti demokratskim pregovorima meu razliitim
civilizacijama umjesto podsticanja konflikata meu njima.
Kao to je Louay Safi ispravno naglasio u svom poglavlju
ove knjige, sveoubuhvatna priroda islama je ono to je dovelo
do razmjene znanja izmeu naunika svih religija i njihove
spremnosti da ue jedni od drugih u nesebinoj potrazi
za istinom.190 Ono to je pomoglo da se objedine znanja iz
Kine, Indije, Srednjeg Istoka, Sjeverne Afrike i Grke jeste
meureligijsko razumijevanje, tolerancija i uzajamno potovanje
karakteristino za islamska drutva. Oni su naslijedili, kritizirali
i unaprijedili antiko znanje. Muslimanski doprinos islamskoj
civilizaciji je u konanici doveo do renesanse elizabetanskog
perioda i nadahnuo demokratske ideale amerikog ustava, te
njenu dananju multikulturalnost.
Iznenadan kraj hladnog rata je doveo Sjedinjene Drave
na elnu poziciju u svijetu. Amerika nacija ima izbor izmeu
toga da postane sila slobode i demokratije ili sila koja se predaje
iskuenju darvinovskog "opstanka najsposobnijih" i dominacije
nad slabijim. Ona ima izbor izmeu toga da radi za dobrobit
svih ili za profit nekolicine, izbor izmeu globalne saradnje
ili brutalnog takmienja, izmeu mira postignutog pravdom
ili mira postignutog silom. Veina tiva o svjetskoj huistoriji
ostavlja nas s utiskom da je sve to imalo vrijedi svoje korijene
ima u Grkoj ili Rimu, te da je idua faza napretka renesansa
190 Louay Safi, "Overcoming the Religous-Secular Divide: Islam's Contribution to Civilization." Presented at the 2001 AMSS Regional Conference,
Dallas, Texas, June 22:23.
207
23.2.2010 14:01:33
Syed Ali Ahsani
esnaestog stoljea. Ova pretpostavka ne priznaje doprinos

drugih nezapadnih kultura ni svjetskoj civilizaciji generalno
niti ponovnom buenju Evrope. Takva kratkovidnost esto daje
prostora religijskim i komercijalnim medijima da ire stereotipe
o odreenim zajednicama: Jevrejima, Afroamerikancima,
katolicima, Japancima, komunistima, a sada i o muslimanima
i islamu.
Za oekivati je da se intelektualci vie potrude kako bi
promovirali istinu. Meutim, sekularni intelektualci imaju
averziju prema razgovoru o doprinosu religijskih principa bilo
koje kulture ili zajednice. Ovakvim stavom se tim zajednicama
uskrauje ansa da iskorijene predrasude o sebi, a kamoli
da isprave nepravilnosti u cjelokupnoj ljudskoj historiji i
civilizaciji. Tragini dogaaji 11. septembra 2001. god. su nas
naveli da shvatimo kolika je opasnost od terorizma, te izazvali
osjeaj ranjivosti. Istovremeno, ameriko vostvo je mudro
postupilo ne izolirajui se od ostatka svijeta, ve ukljuujui
svoj narod u svjetska zbivanja. Ne moramo se slagati sa
njihovom jednostranou i preventivnim vojnim mjerama
usmjerenim protiv slabijih nacija, ali moramo shvatiti da
imaju ogroman potencijal da doprinesu miru i pravdi, to se
moe uiniti samo uz pokuaj da se shvate demokratske tenje
za osnovnim slobodama, ljudskim pravima, nepristrasnou
i pravdom za sve. Radei sa amerikim muslimanima, kao i
sa voama islamskog svijeta, Sjedinjene Drave mogu ispuniti
cilj uspostavljanja uistinu pravednog drutvenog poretka u
cijelome svijetu. Umjesto konstantnog razgovora o sukobu
civilizacija, moemo poeti zajedno uiti od bogatog naslijea
islamske kulture i nevienog tehnolokog i administrativnog
doprinosa Zapada.
208
23.2.2010 14:01:33

Muslimanski Doprinos Svjetskoj Civilizaciji - Grupa Autora

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Muslimanski Doprinos Svjetskoj Civilizaciji - Grupa Autora

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Naslov izvornika:

M. Basheer Ahmed, Syed A. Ahsani i Dilnawaz A. Siddiqui, urednici

S engleskog preveli: Anisa Lojo-Bari, Aid Smaji, Ahmet Alibai

Dr. Murat Dizdarevi

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Prve strane Muslimanski doprinos.indd 2

Sarajevo, 1431. / 2010. godine

Prve strane Muslimanski doprinos.indd 3

Ova publikacija je realizirana u saradnji sa

Izdanje ove knjige je realizirano zahvaljujui podrci

Muslimanski doprinos Z.indd 5

6. DOPRINOS MUSLIMANSKIH LJEKARA I DRUGIH

Muslimanski doprinos Z.indd 6

Muslimanski doprinos Z.indd 7

Meunarodni institut za islamsku misao, osnovan 1981.

Muslimanski doprinos Z.indd 8

Muslimanski doprinos Z.indd 9

koji se desio u periodu od osmog do esnaestog stoljea nove

Muslimanski doprinos Z.indd 10

svijet ne bi zaboravio, kako bi ih priznao i poeo potovati

Muslimanski doprinos Z.indd 11

sekularizacije koja ugroava islamske vrijednosti. Najzad,

Muslimanski doprinos Z.indd 12

pripadnost ili porijeklo. U ovakvom ambijentu drutvenog

Muslimanski doprinos Z.indd 13

kairski i drugi univerziteti postali su glavni nastavni centri

Robert Briffault, The making of Humanity (1938); u: Islamic Science in the

Muslimanski doprinos Z.indd 14

sile: feudalizam i organiziranu religiju. Ova injenica

Muslimanski doprinos Z.indd 15

aspekt ovjekovog ivota duu (duh) i da se tei cijeli sistem

Muslimanski doprinos Z.indd 16

principa i izbjegavanje rada s kamatom jer velika patnja eka

Muslimanski doprinos Z.indd 17

Muslimanski doprinos Z.indd 18

Muslimanski doprinos Z.indd 19

je rezultiralo gubitkom ogromne koliine naslijea iz klasinog

Muslimanski doprinos Z.indd 20

Najbolje islamske bolnice bile su nekoliko stoljea

Muslimanski doprinos Z.indd 21

i na novim naunim podacima koje su prikupili muslimanski

George Sarton, Introduction to the history of science, vol.2 (Baltimore,

Muslimanski doprinos Z.indd 22

on ubraja intelektualne velikane, kao to su: Er-Razi, El-Farabi,

Robert Briffault, The making of Humanity (1938); u: Islamic Science in the

Muslimanski doprinos Z.indd 23

obrauju razliite teme, kao to su islamski doprinos politikim

Muslimanski doprinos Z.indd 24

http://www.kisarazu.ed.jp/alt/handbook/cross_culture.htm (Google, 2004).

Muslimanski doprinos Z.indd 25

Abdulhamid Ebu Sulejman

rjeavanjem problema nastalih usljed iskrivljavanja historije.

Muslimanski doprinos Z.indd 26

ta je Zapad nauio od islamske civilizacije

Sjeverna Arabija, Sjeverna i Istona Afrika nisu bila arapska

Muslimanski doprinos Z.indd 27

Abdulhamid Ebu Sulejman

due. Zato ne bi trebalo dozvoliti da razlike meu narodima,

Muslimanski doprinos Z.indd 28

ta je Zapad nauio od islamske civilizacije

bez vrijednog ivotnog cilja je prokletstvo za ovjeanstvo i

Muslimanski doprinos Z.indd 29

Abdulhamid Ebu Sulejman