JEDNADBE GIBANJA U POTRESU

Jednadba za elastini SDOF sustav

m u + c u + f S (u ) = m u g (t )
Kada se jednadba podijeli s masom dobije se:

u + 2n u + n u = u g (t )
2

gdje je:
n =
n

k
,
m

c
2m n

frekvencija elastinog sustava

Tn =

odnos priguenja sustava baziranog na kritinom priguenju 2m n

neelastinog sustav koji vibrira unutar njegovog elastinog dijela
To je isto tako i priguenje pripadnog linearnog sustava.

Jednadba za ovisi o dva parametra sustava: n

Rjeenje Duhamel-ov integral

Jednadba za neelastini SDOF sustav

m u + c u + f S (u, u ) = m u g (t )

Kada se jednadba podijeli s masom dobije se:

_

2
u + 2n u + n u y f S (u, u ) = u g (t )
gdje je

n =

k
,
m

c
2 m n

n frekvencija

za

u uy

f
S u, u
_

f S (u, u ) =
fy

neelastinog sustava unutar njenog elastinog dijela

pri tome je

Tn =

To je takoer frekvencija pripadnog linearnog sustava.

odnos priguenja sustava baziranog na kritinom priguenju 2m n ,
neelastinog sustava koji vibrira unutar njegovog elastinog dijela.To
je isto tako i priguenje pripadnog linearnog sustava.
_

f S (u , u ) funkcija koja opisuje odnos sila-deformacije u

bezdimenzijskom obliku.

Jednadba za dane u g (t ), u (t ) ovisi o tri parametra sustava n , i u y .

Odabran je oblik odnosa sila-deformacije.

Za elastoplastini radni dijagram sila pomak

Jednadba je prepisana u obliku

(t ) =

u (t ) = u y (t )

u (t ) = u y (t ) ,

u (t )
uy

i zamjenom

u (t ) = u y (t )

Tada je

+ 2 n + n2 f S ( , ) = n2

gdje je

ay =

fy
m

u g (t )
ay

i moe se interpretirati kao ubrzanje mase potrebno

da postigne silu poputanja i

f S ( , ) .

ELASTOPLASTINA IDEALIZACIJA
Promatrajui odnos sila deformacija konstrukcije za vrijeme optereivanja dobivena
krivulja je elastoplastina.
Povrina ispod te krivulje i idealiziranog dijagrama za selektiranu vrijednost pomaka u m
je ista.
fS
stvarna

fy
idealizirana

uy

um

Ponaanje tog idealiziranog sustava je linearno elastino s krutosti k , sve dok sila ne
prijee vrijednost f y .
Poputanje poinje kada sila dosegne f y vrstou popustljivosti.
Deformacija pri kojoj poputanje poinje je u y deformacija poputanja.
Poputanje se odigrava pri konstantnoj sili (krutost=0).

fS
fy

k
uy

um
k

k
1

Elastoplastini odnos sile i deformacije

Na slici je prikazan tipini ciklus od optereenja, rastereenja i ponovnog optereenja za

elastoplastini sustav. Sila poputanja je ista u oba pravca.

Rastereivanje od max deformacije odigrava se uzdu paralelnog puta od elastine

grane.
Slino tome daljno optereivanje se izvodi po liniji paralelnoj elastinoj grani, ali
pomaknutoj za odreenu nepovratnu deformaciju.
Odnos sila-deformacije nije vie jednoznana i ovisi o prijanjoj povijesti pomicanja i o
tome da brzina raste ili pada.

ODGOVARAJUI PRIPADNI SUSTAV

Dva sustava imaju istu krutost - krutost elastoplastinog sustava za vrijeme optereivanja.
Oba sustava imaju iste mase i priguenje.
Iz tog razloga period linearanog sustava je isti period elastoplastinog sustava za u < u y
fS

Podudarajui linearni sustav

f0
Elastoplastini sustav

fy

u y u0

Elastoplastini sustav i njegov podudarajui linearni sustav

um

NORMALIZIRANA VRSTOA POPUTANJA. REDUKCIONI FAKTOR

POPUSTLJIVOSTI I DUKTILNI FAKTOR
.

Normalizirana vrstoa poputanja

fy =

f0

fy

elastoplastinog sustava je definirana kao

uy
uo

najvea vrijednost sile i deformacije prouzrokovanih potresom, odnosno u pripadnom

linearnom sustavu.
Moe se interpretirati kao vrstoa konstrukcije unutar linearnoelastine granice za vrijeme pokretanja tla.
Ako je normalizirana vrstoa sustava mala, sustav se deformira iznad linearnoelastine granice.
gdje je

f0

fy

u0

f y = ku y

fS

f 0 = ku 0
Za f y = f 0 sustav se moe interpretirati kao linearnoelastian.
f y moe biti zavisna od f 0 kroz redukcijski faktor poputanja:
Ry =

Podudarajui linearni sustav

f0

Elastoplastini sustav

fy

f 0 u0
=
f y uy

je reciprona vrijednost od f y
u y u0
R y = 1 za linearni sustav i vee je od 1 za sustav koji deformira u neelastinom dijelu.
Apsolutna max vrijednost deformacije elastoplastinog sustava se oznaava u m
Ry

Duktilni faktor

iznosi:

u
= m
uy

Za deformiranje konstrukcije unutar neelastinog podruja u m je vei od u y i duktilni faktor je vei.

Za pripadni linearni sustav, duktilni faktor je mjera sustava; taj sustav je interpretiran kao elastoplastini
sustav sa f y = f 0 i tada vrijedi: u m = f y =
u0

Ry

um

DUKTILNOST
Duktilnost je izraena preko q-faktor ponaanja
Sila

idealno elastino
ponaanje (q=1,0)

ogranieno duktilno
ponaanje (q=1,5)
duktilno ponaanje (q=3,0)

Pomak

Duktilni element
Armiranobetonski stupovi
Vertikalni stup-savijanje
Nagnuti stup-savijanje
Kratki jaki stup
elini stupovi
Vertikalni stup-savijanje
Nagnuti stup-savijanje
Normalno podupiranje-stup
Ekscentrino podupiranjestup
Upornjaci
Lukovi

Postelastino ponaanje
Ogranieno
Duktilno
duktilno
1,5
1,2
1,0

3,5
2,0
1,0

1,5
1,2
1,5
-

3,0
2,0
2,5
3,5

1,0
1,2

1,0
2,0

PRIGUENJE
Priguujue karakteristike tj. koeficijente matrice priguenja konstrukcije teko je odrediti.
Nepraktino je odrediti koeficijente priguujue matrice direktno od dimenzija konstrukcije, veliine
dijelova konstrukcije i priguujuih karakteristika upotrijebljenog materijala u konstrukciji.
Zbog toga je priguenje specificirano numerikim vrijednostima za modalni odnos priguenja.
Eksperimentalni podaci osiguravaju bazu za procjenu odnosa priguenja.
Matrica priguenja je nuna za analizu linearnih sustava s neklasinim priguenjem ili za analizu
nelinearnih konstrukcija.
PROCJENA ODNOSA MODALNOG PRIGUENJA
Preporuena vrijednost priguenja dana je tablino i to za dvije granice:
a) granicu radnog naprezanja koja ne iznosi vie od 1/2 poputanja i
b) granicu naprezanja tono ispod toke poputanja.

a)1/2 toke poputanja

Vareni elik, prednapeti beton,
dobro armirani beton (male
pukotine)

%
2-3%

Armirani beton sa znaajnim

pukotinama

3-5%

Ankerisan ili zakivan elik,

drvo

5-7%

b)toka poputanja
Prednapeti beton

5-10%

Armirani beton

7-10%

Ankerisani ili zakivani elik

1015%

Drvo

1520%

Za sile potresa se koristi vrijednost od 5% priguenja.

Preporueni odnos priguenja se moe koristiti direktno za linearno elastinu analizu konstrukcija s
klasinim priguenjem. Procjena odnosa priguenja se koristi direktno za svaku modalnu jednadbu.

KONSTRUKCIJA MATRICE PRIGUENJA

Matrica priguenja mora biti definirana kompletno ako klasina modalna analiza nije primjenjiva.
To je u sluajevima s neklasinim priguenjem.
Klasina modalna analiza je neprimjenjiva za nelinearne sisteme ak i kad je priguenje u klasinom
obliku.
Matrica priguenja za konstrukciju ne rauna se za dimenzije konstrukcije, za veliinu dijelova i
priguenje za materijal od kojeg je graena konstrukcija. Posebno se odredi matrica priguenja za
konstrukciju za karakteristike priguenja pojedinih dijelova konstrukcije. Odreuje se slino kao
matrica krutosti. Nepraktino ju je odrediti na taj nain zbog razliitih modula elastinosti koji su
pridrueni u raun krutosti.
ak ako je to i poznato, rezultirajua matrica priguenja nee raunati vani dio disipacije energije
prilikom trenja u elinim konstrukcijama, otvaranje i zatvaranje mikropukotina u betonu, naprezanje
nekonstrukcijskih elemenata, mehanike opreme.
Prema tome matrica priguenja e biti odreena za konstrukciju u vidu modalnog odnosa priguenja.

MATRICA PRIGUENJA
Rayleigh-ovo priguenje i Caughey-ovo priguenje
Masi proporcionalno priguenje iznosi:
Krutosti proporcionalno priguenje:

c = a0 m

c = a1 k

Gdje konstante a0 i a1 imaju jedinice s-1 i s.Za oba priguenja

matrica c je dijagonalna pomou modalnih ortogonalnih
karakteristika. Stoga su ovo klasine matrice priguenja. One
reprezentiraju model priguenja za viekatnu graevinu. Krutosti
proporcionalno priguenje moe se interpretirati kao model
disipacije energije za katnu deformaciju.

Nijedna od matrica priguenja nije primjenjiva za praktinu analizu

sustava.
Promjene modalnog priguenja s frekvencijom su prikazane na
slici, ali nije u skladu s eksperimentalnim podacima.
a)

b)

Promjena modalnog odnosa priguenja sa promjenom frekvencije:

a) priguenje proporcionalno masi i priguenje proporcionalno
krutosti
b) Rayleigh-ovo priguenje.[ ]

Klasina matrica priguenja je u skladu s eksperimentalnim

podacima pomou Rayleigh-ovog priguenja, gdje je:
c = a0 m + a1 k

odnos priguenja za n-ti mod

n =

2 j
a0 1
+
2 n j

Sada je:
a0 =

2 i j

i + j

a1 =

2
i + j

Matrica priguenja je tada poznata i odnos priguenja za svaki

mod.
Ako se eli specificirati vrijednost za odnos priguenja za vie od dva
moda koristi se Caughey-ovo priguenje.
N 1

c = m a l m 1 k
l =0

NEKLASINA MATRICA PRIGUENJA

Pretpostavljeno klasino priguenje nije primjenjivo ako analizirani sistem se sastoji od vie
dijelova sa znatno razliitom veliinom priguenja. Jedan takav primjer je konstrukcija-tlo.
Tlo moe biti predstavljeno kao kruto u analizi vie konstrukcija. Modalni odnos priguenja tla je
razliito od konstrukcije i iznosi 15-20% u usporedbi s 3-5% za konstrukciju.
Zbog toga predstavljena klasina matrica nee biti primjenjiva za kombinaciju tlo-konstrukcija iako
moe biti prihvatljiv za konstrukciju i tlo posebno. Matrica priguenja za kompletni sustav se
konstruira direktnim sastavljanjem matrice priguenja za dva podsustava konstrukciju i tlo.

* matrica krutosti i matrica masa kombiniranog sustava od tla i konstrukcije sastavljene su u

podudarajuu matricu za dva podsustava
* interface I izmeu dva podssustava obuhvaaju doprinos oba podsustava

DISIPACIJA ENERGIJE
Ulazna energija neelastinog sustava pri potresu - disipirana pri viskoznom priguenju i poputanju.
Razliite vrste energije su definirane integriranjem jednadbi kretanja neelastinog sustava.
u

m u (t )du + c u (t )du + f s (u, u)du = m u (t )du

0

Ukupna energija unesena u strukturu od poetka pobude potresa iznosi:

u

E I (t ) = m u (t )du
0

Kinetika energija iznosi:

E K (t ) = m u (t )du
0

Energija disipirana viskoznim priguenjem:

u

E D (t ) = c u (t )du
0

Suma energije poputanja i povratna energija deformacije sustava:

2
[
f S (t )]
E S (t ) =
2k
gdje je k poetna krutost neelastinog sustava.
Energija disipirana poputanjem:
u

EY (t ) = f s (u, u )du E S (t )
0

Dakle:

E I (t ) = E K (t ) + E D (t ) + E S (t ) + EY (t )

Istovremeno s analizom odziva sustava

ta energija se moe opisati s obzirom na vrijeme:
t

E D (t ) = c u (t ) dt

EY (t ) = f s (u , u ) dt E S (t )
0

Energija disipirana viskoznim priguenjem ili poputanjem ovisi samo o

relativnim pomacima.

Energija / jedinica mase

Promjena disipirane energije u vremenu za:

a) linearni sustav s Tn = 0.5s i = 5%
b) elastoplastini sustav s Tn = 0.5s , = 5% i f y = 0.25 [ ]
a)

+E

ED

Energija/jedinica mase

b)

EK + ES

EY

ED

Na slikama su prikazane razlike energije u vremenu za dva SDF sustava za El Centro.

Rezultati pokazuju da konstrukcija disipira s viskoznim priguenjem svu energiju koju dobiva.
To znai da se kinetika energija i povratna energija deformacije smanjuju pred kraj potresa.
Viskozno priguenje disipira manju energiju za neelastini sustav u odnosu na elastini.
Slika pokazuje da ulaz energije u linearni i neelastini sustav za iste vrijednosti Tn i nije isti.
Ponovno poputanje koje disipira energiju uzrokuje oteenja na konstrukciji i ostavlja je u trajnom deformiranom stanju nakon potresa.

KONCEPT SEIZMIKE ANALIZE

Potresno optereenje
Postupci rjeavanja dinamikog problema
Inenjerska naela

POTRESNO OPTEREENJE
Potresno optereenje za potrebe projektiranja zadaje se u obliku projektnog spektra.
Razlika projektnog spektra od spektra odziva je njegova zakrivljenost.
Spektri dobiveni iz realnih akcelerograma esto se bitno mijenjaju s malim promjenama perioda.
Projektni spektri sadravaju prosjene vrijednosti vie spektara odziva.
Obino se daju u obliku spektra pseudo-ubrzanja jer je tako najlake dobiti seizmiko optereenje.
Projektni spektri su zadani nacionalnim propisima i odgovaraju prosjenim potresima na regiji na kojoj
vae propisi.
Za znaajnije graevine, tj. graevine koje moraju biti funkcionalne neposredno nakon jakih potresa
neophodno je odrediti projektne spektre u zavisnosti od vrste tla na kojoj se graevina gradi. Takve
konstrukcije u pravilnicima se nazivaju konstrukcije izvan kategorije. Za te konstrukcije na osnovu
geofizikih istraivanja i metodama inenjerske seizmologije kao mjerodavan projektni spektar propie
se neki od spektara potresa koji su se dogodili i koji su registrirani i obraeni, npr. El Centro, Parckfield,
Petrovac, Mexico 1985, Kobe 1995 itd.

SEIZMIKI ODZIV TEMELJNOG TLA

Medij izmeu osnovne stijene i graevine vibrira u potresu te na taj nain utjee na dinamiko
ponaanje veze tlo-konstrukcija. Javlja se interakcija tla i graevine.
Ako se interakcija ne uzme u obzir dobit e se pogrene vrijednosti dinamikih karakteristika
konstrukcije.
Stvarni periodi vibracija konstrukcije zbog prisustva odreenog medija ispod temelja, vei su od
perioda koji se dobiju pri proraunu kada je konstrukcija temeljena na stijeni.
Medij ispod temelja omekava sklop tlo-konstrukcija. Uzimanjem u obzir vrste i dubine medija
ispod temelja dobiju se uveane vrijednosti seizmikih sila.
Ako se analizira konstrukcija izdvojeno od medija, dovodi se u pitanje mehanika stabilnost pri
potresu i to pri potresu veeg inteziteta poveava se vjerojatnost uruavanja.

Vibriranje tla iznad osnovne stijene rezultat je razlika izmeu pomaka

graevinske povrine i pomaka osnovne stijene.
Razlika pomaka ovisi od dinamike karakteristike tla iznad osnovne stijene.
Osnovne dinamike karakteristike tla su prvi vlastiti period i priguenje.
Najpouzdaniji parametar za utvrivanje vlastitog perioda tla je njegova
visina iznad osnovne stijene.

Maksimalno ubrzanje tla

Ubrzanje tla na graevnoj povrini s tlom odreene dubine imaju vee

vrijednosti u odnosu kad je graevina temeljena na osnovnoj stijeni.

meka do srednje meka glina i pijesak

duboka nekohezivna tla
uvjeti krutog tla
stijena

Period (s)
Razlike izmeu spektara odziva u zavisnosti od vrste tla [ ]

Spektar odziva
Spektar odziva je krivulja koja predstavlja najvee vrijednosti odziva sustava s jednim
stupnjem slobode za odreenu uzbudu.
Odziv moe biti prikazan kao ubrzanje, brzina ili pomak.
Na osi apscisa dijagrama dani su periodi ili frekvencije sustava s jednim stupnjem
slobode, a na osi ordinata su najvee vrijednosti odziva
odziva..
Odzivi se prikazuju kao skup krivulja po jedna za odreeno odabrano priguenje, obino u
koracima (0, 1, 2, 5, 10, 20%) kao postotak u odnosu na kritino priguenje.

Konstruiranje (izrada) spektra :

1.Instrumentalni zapis nekog potresa koji predstavlja dinamiku uzbudu
2.Njime se optereti dinamiki sustav s jednim stupnjem slobode (SDOF) za kojeg su poznati
period oscilacija i koeficijent priguenja (rijei se dinamika jednadba gibanja).
3.Prorauna se vremenski tijek odziva SDOF sustava. Najvea vrijednost predstavlja jednu toku
krivulje spektra za poznato priguenje.
priguenje
4.Postupak se zatim vie puta ponavlja postupnim mijenjenjem perioda oscilacija za neku malu
vrijednost (npr. 0,1 s) uz isto priguenje.
5.Tako se dobije prva krivulja spektra.
6.Potom se promijeni vrijednost priguenja te se odziv prorauna za cijeli raspon perioda (npr. od
0,1 do 3,0 s) u prethodno odabranim malim koracima.

Zakljuak:: svaki potres (tj.

Zakljuak
(tj. svaka uzbuda) ima razliiti spektar odziva.
Kako nam je unaprijed poznato da e budui potres biti razliit od prethodnoga i da e
konstrukciju pobuditi na razliit nain, od iznenaenja (premaaja vrijednosti uzetih u proraunu)
emo se osigurati na taj nain da od nekoliko poznatih zapisa potresa koja potjeu od slinih
tektonskih znaajka izradimo njihove spektre, a zatim i jedan anvelopni spektar koji ih
obuhvaa.
To e biti tzv. zaglaeni spektar koji moe posluiti kao elastini spektar u normi za proraun
konstrukcija.

Postupci provedbe seizmikog prorauna (dva naina):

modalnim proraunom s primjenom spektra odziva
izravnim dinamikim proraunom upotrebom zapisa potresa.
Rezultati dobiveni jednim nainom razlikovat e se od rezultata dobivenog drugim nainom.
Proraun s pomou spektra odziva dat e najvee vrijednosti iz zaglaene spektralne krivulje,
dok proraun s pomou akcelerograma daje rezultate samo na temelju jednog potresa.
Kombiniranjem prorauna s pomou vie zapisa potresa moe se dobiti ovojnica (anvelopa)
rezultata.
Oba naina prorauna pretpostavljaju da e oteenja na graevini biti jednolino rasporeena
pa tako ne omoguuju uvid u stvarnu nosivost pojedinih dijelova konstrukcije i stvarnu
duktilnost.
Ipak, tako se graevinama osigurava dovoljna potresna sigurnost, ako se potuju pravila o
jednostavnom oblikovanju graevine i oblikovanju konstrukcijskih pojedinosti.

Izravni dinamiki proraun

Izravni dinamiki proraun (engl. direct dynamic analysis) sastoji se u numerikom rjeavanju
temeljne dinamike jednadbe gibanja postupkom korak po korak.
Zapis potresa podijeli se na vrlo kratke intervale, npr. tako da je t=0,1T , tj. da je interval
jednak 1/10 perioda prvog oblika oscilacija.
Za taj se interval pretpostavi tijek pomaka u zavisnosti o vremenu i rijei sustav jednadbi.
Podaci o veliinama na kraju intervala su poetni podaci na poetku iduega intervala itd.
U svakom se koraku rjeava numerikom integracijom sustav linearnih algebarskih jednadba,
a rezultati spremaju u memoriju raunala.
Na kraju se ispisuju svi podaci ili samo najvee vrijednosti. Kao grafiki prikaz dobiva se
vremenski zapis - zavisnost pojedine veliine (pomaka, ubrzanja, unutarnje sile) i vremena.

Modalni proraun
Ako su zadane matrice masa, krutosti i priguenja konstrukcije i potresna pobuda u obliku
ubrzanja, odziv konstrukcije moe se proraunati rjeenjem jednadbe gibanja
,,

,,

mu + cu + ku = - mu (t)
Za konstrukciju s n-stupnjeva slobode to je sustav od n-obinih diferencijalnih jednadba s
n-nepoznanica.
Svaka od jednadba sadri vie od jedne nepoznanice i ne moe se rijeiti neovisno od
ostalih.
ostalih
Skup jednadba mora se rijeavati kojom raspoloivom proraunskom metodom iz dinamike
konstrukcija.
Rjeavanje tih povezanih jednadba moe se izbjei primjenom modalnog prorauna, odnosno
metode kombiniranja oblika vibracija.

Metoda je primjenjiva za proraun dinamikog odziva kompleksnih konstrukcija u linearnom

podruju ponaanja, posebno za proraun sila i pomaka viekatnih zgrada izloenih djelovanju
umjereno jakoga potresa u kojem je odziv konstrukcije jo preteito linearan.
Metoda daje tone rezultate za cijeli dinamiki odziv, a moe ju se prilagoditi za ocjenu
najvee vrijednosti odziva izravno iz spektra odziva.
Modalna se metoda osniva na injenici da se odziv svakog vlastitog oblika vibracije moe
proraunati neovisno od drugih i da se modalni odzivi mogu kombinirati (itaj: zbrajati) pri
odreivanju ukupnoga odziva.
Pod modalnim se odzivom pojedinog oblika vibracija smatraju se pomaci i unutarnje sile. Ukupni
je odziv jednak zbroju odziva u svim oblicima vibracija.

Kako znaajan utjecaj u ukupnome odzivu ima samo nekoliko prvih oblika vibracija nije
potrebno sve njih kod sustava s mnogo stupnjeva slobode uzeti u obzir; esto su dovoljna
samo prva tri ili ak samo prvi.
Poto nas ne zanimaju sve vrijednosti pojedine veliine tijekom cijele uzbude (cijelog trajanja
potresa), dovoljno je ograniiti se na utvrivanje najveih vrijednosti.
Za odreivanje najveih vrijednosti moemo se posluiti i spektrom potresa
potresa..
Za svaki oblik vibracija uz pomo spektra odziva proraunat e se najvee vrijednosti odziva
(unutarnje sile).
Zatim e se te vrijednosti tako kombinirati da se dobije ocjena (a ne tona vrijednost)
najveeg mogueg odziva.

Svi oblici vibracija ne mogu nastupiti istodobno, a njihovo pojavljivanje u nekom trenutku
vremena ovisi o karakteru pobudne funkcije (potresu). Stoga se proraunava najvjerojatniji
ukupni odziv prema izrazu:
umax = (uimax)0,5
Takav se nain iznalaenja najvee vjerojatne vrijednosti naziva metodom drugog korijena
iz zbroja kvadrata (engl. SRSS - square root of the sum of the squares
squares).
Metoda je zadovoljavajua ako su periodi pojedinih oblika vibracija meusobno razmaknuti,
tj. nemaju vrlo bliske vrijednosti, to je sluaj kod veine pravilnih zgrada.

CQC.. (engl
(engl.. complete
Ako to nije sluaj pa je npr. Tj > 0,9Ti (j>i) upotrebljava se metoda CQC
quadratic combination) kod koje se najvei odziv proraunava pomou kvadrata odgovora
po svim tonovima.
Za modalni proraun postoje gotovi raunalni programi koji uinkovito rjeavaju proraun
potresnih sila u konstrukciji.

Naela seizmike analize

Nedovoljno pouzdani:
podaci o optereenju
podaci o ponaanju konstrukcije u nelinearnom podruju

Rezultat: nisu osobito pouzdani ni rezultati prorauna

Kod seizmikih prorauna imati u vidu :

1.

dovoljna potresna sigurnost moe se postii zadovoljavanjem uvjeta o:

prikladnoj dispoziciji graevine,

korektnim proraunom i
pravilnim dimenzioniranjem i oblikovanjem pojedinosti (konstrukcijskih detalja).

2.

matematiki model mora ukljuiti najvanija svojstva graevine, no mora biti

i to jednostavniji i pregledniji.
Sloeniji modeli ne osiguravaju automatski i poveanu tonost rezultata..

Naela seizmike analize

Za mnoge konstrukcije - potres predstavlja najvee optereenje - vjerojatnost da e se

potres dogoditi u ivotnom vijeku graevine srazmjerno mala
- obine se zgrade - ne projektiraju - nakon najjaeg potresa ostanu neoteene.
- oteene u takvoj mjeri da ih je nakon potresa mogue popraviti,
- ne smiju se sruiti ni ugroziti ljudske ivote.
-

kod slabijih potresa zgrade - samo manja nekonstrukcijska oteenja.

Iz takvih naela proistjee da bi seizmiki proraun trebalo provesti za dva stanja:

-

za elastino stanje s ciljem osiguranja upotrebljivosti graevine nakon slabijih

potresa
za neelastino stanje s ciljem osiguranja stabilnosti graevine nakon jakih potresa.

ELASTINA TEORIJA
- odreuju se unutarnje sile i naprezanja

horizontalna krutost konstrukcije
- unaprijed moraju odrediti izmjere svih elemenata
- nakon prorauna - kontrola naprezanja i dimenzioniranje armature
PLASTINA TEORIJA
-unaprijed poznavati krutost, nosivost i duktilnost pojedinih elemenata.
na temelju detaljnog poznavanja svih konstrukcijskih elemenata
(npr. koliine i poloaja armature u presjecima)
- najvaniji rezultat prorauna - deformiranje konstrukcije (ukupni pomak na vrhu, katni pomaci)
stupanj stabilnosti i oteenja
Ovakav dvostupanjski proraun zasad se provodi samo za najznaajnije i skupe graevine.
Norma predvia jednostupanjski pojednostavnjeni elastini proraun s reduciranom razinom sila i
zadovoljenjem odreenih naela oblikovanja za postizanje eljene krutosti, nosivosti i duktilnosti.

Nosivost i duktilnost
Za statiko djelovanje najvanije je odreivanje nosivosti te krutosti pri odreivanju
deformiranja konstrukcije.
Kod potresnog djelovanja ravnopravni su parametri:
nosivost,
krutost i
duktilnost
uz masu i
priguenje konstrukcije.

Nosivost
obuhvaa mehanika svojstva presjeka, elementa ili konstrukcije,
npr. nosivost na savijanje, nosivost na izvijanje.
Granino stanje nosivosti - stanje koje prati slom ili koji drugi oblik otkazivanja konstrukcije
- openito odgovara najveoj nosivosti konstrukcije ili kojega njezinoga dijela
Nosivost pojedinog presjeka mogue je dosta tono proraunati.
Nosivost cijele graevine obino je znatno vea od proraunske.
Poveana nosivost posljedica je:
- preraspodjele unutarnjih sila pri neelastinom ponaanju
- koliine armature koja je ugraena vea od potrebne
- ovrenja armature pri izmjeninom optereenju u neelastinom podruju
- pretpostavki matematikih modela koje su na strani poveane sigurnosti
- utjecaja nekonstrukcijskih elemenata koji su u proraunu zanemareni
- odstupanja na vie izvedenih geometrijskih znaajka u odnosui na predviene.

DUKTILNOST (ilavost)
mjera nelinearnog ponaanja presjeka, elementa ili konstrukcije.
omjer najvee vrijednosti deformiranja u asu sloma (ruenja) i deformiranja na granici poputanja:
= umax / uy
krhko ponaanje

duktilno ponaanje
stvarno

idealizirano

globalna duktilnost - odnosi se na konstrukciju

lokalna duktilnost - odnosi se na presjek
Ovisno o upotrijebljenoj definiciji (to se podrazumijeva pod umax i u) brojane vrijednosti duktilnosti mogu
imati razliite vrijednosti.
Tako odreena duktilnost naziva se jo i duktilna sposobnost (presjeka, elementa, konstrukcije) (engl. ductility
supply) i izraava sposobnost presjeka (elementa, konstrukcije) da se ponaa duktilno.
Vea duktilnost vee nelinearno ponaanje vea ilavost.

Nelinearni seizmiki proraun dat e podatke o deformiranjima kojih je uzrok potres.

Duktilnost dobivena proraunom je omjer najveeg deformiranja prouzroenog potresom i deformiranja na
granici poputanja, a naziva se zahtijevana duktilnost (engl. ductility demand).
Slom presjeka i gubitak nosivosti ne nastupaju kada:
duktilna sposobnost > zahtijevane duktilnosti
DUKTILNE konstrukcije - veliku duktilnu sposobnost
KRHKE konstrukcije - duktilnost malena ili je nema
Iako je duktilnost (faktor duktilnosti, koeficijent duktilnosti) bezdimenzijski broj, moe ga se izraziti razliitim
veliinama. Ako je izraen :
kao omjer pomaka nazivamo ga duktilnost pomaka (engl. displacement ductility),
zakrivljenou presjeka duktilnost zakrivljenosti (engl. curvature ductility),
deformacijom presjeka duktilnost deformacije (engl. strain ductility),
kutom zaokreta presjeka naziva se duktilnost rotacije (engl. rotation ductility).
Za isti element vrijednosti pojedinih duktilnosti se razlikiju.
Duktilnost presjeka moe se jednostavno proraunati.

Na slici je pokazana zavisnost izmeu duktilnosti s obzirom na zakrivljenost,

vitkosti zida i zadane duktilnosti pomaka koja je u granicama od = 2 do 5.

Zahtijevana duktilnost zakrivljenosti u podnoju nosivog

ab zida kao funkcija vitkosti i duktilnosti pomaka

Ako se za mjeru jaine potresa uzme energija utroena u deformiranje

(plotinu ispod crte sila - pomak),
na jednostavnoj zavisnosti sila pomak prikazati razlika izmeu krhke i duktilne
konstrukcije
Za istu unijetu (potresnu) energiju krhka konstrukcija mora imati znatno veu nosivost.
Istu energiju duktilna konstrukcija moe preuzeti uz manju nosivost ali poveano
deformiranje (itaj: raspucavanje, oteivanje).
Za preivljavanje graevine u jakom potresu:
i dodatnu zalihu nosivosti (veu od proraunske)
i dostatnu duktilnost.

Umanjenje nosivosti ovisno o duktilnosti

Jednostavno razmatranje duktilnosti prema slici primijenjeno na sve elemente (ili presjeke)
konstrukcije znai da svi elementi dimenzionirani na reducirane potresne sile dostiu granicu
poputanja i slom u istom trenutku
trenutku..
To je ipak nikad ne dogaa, jer elementi izmeu sebe imaju razliitu razinu nosivosti i duktilnosti.
Ipak, projektant moe do neke mjere planirati pojavljivanje plastinih zglobova u konstrukciji.
Mogue je odreene odabrane elemente dimenzionirati kao jae, a neke kao slabije.
Takvim programiranim odabirom mogu se unaprijed odrediti mjesta na kojima se eli poputanje
(tj. stvaranje plastinoga zgloba), a da ne nastane ruenje.
Kod okvirnih konstrukcija takva povoljna mjesta jesu krajevi greda,
greda a neeljena su mjesta krajevi
stupova.
Kod zidova s otvorima to su grede koje ih spajaju.
Tako odabrana mjesta mogu se posebno armirati zbog osiguranja velike duktilnosti, a smiju se jako
otetiti ne ugroavajui globalnu stabilnost konstrukcije.
konstrukcije
Pri takvom proraunu projektant uzima u obzir stvarne znaajke gradiva, a ne one dane u normama:
stvarnu (ispitivanjem dokazanu) vrstou betona i elika;
stvarne a ne nazivne izmjere konstrukcije (ako provjerava ve izvedenu graevinu);
moguu povezanost nosivih elemenata (npr. zidova meusobno okomitih smjerova - T-presjek).

Proraun prema kapacitetu nosivosti (engl. capacity design) proraunom se utvruje

najvea mogua nosivost uz naprezanja gradiva do razine vrstoe.

Novija istraivanja - eljeno ponaanje konstrukcije u potresu u cijelosti

ne moe predvidjeti ni odabirom odreene nosivosti,
ni duktilnosti, a
ni unaprijed odreenim odabirom mjesta plastinih zglobova.

Takvim proraunima osigurava se nosivost,

ali se ne ograniavaju pomaci (deformiranja),
pa teta zbog potresa na opremi i sadrajima zgrade moe premaiti tetu na nosivoj konstrukciji.

U skladu s najnovijim tendencijama - seizmiki proraun

provesti takvim postupkom da se ne premae unaprijed odreena deformiranja,
koja s obzirom na eljeno ponaanje zgrade odreuje projektant.
Proraun prema (zahtijevanom) ponaanju (engl. performance design).

PRIGUENJE

mjera brzine raspriivanja (rasipanja) energije

vee priguenje vee rasipanje energije
U dinamici konstrukcija priguenje se obino pripisuje trima mehanizmima:
Priguenje materijala - do rasipanja dolazi u unutranjosti materijala
Priguenje sustava do rasipanja energije dolazi zbog trenja (leajevi, spojevi...)
Radijacijskom priguenju energija se predaje prikljuenim susjednim medijima tlu
preko temelja graevina.
Prema vrsti sile priguenja, razlikuje se:
Viskozno priguenje
Histerezno priguenje
Istovrijedno (ekvivalentno) viskozno priguenje i
Priguenje zbog trenja.

HISTEREZNO PRIGUENJE
neovisno je o brzini gibanja i nastaje zbog pojava neelastinog ponaanja materijala,
posebno pri izmjeninom optereenju.
svaka se konstrukcije - histerezno ponaanje, tj. razliitost izmeu ulazne crte
(optereenja) i silazne crte (rastereenja, odn optereenja u suprotnom smjeru).
histerezna petlja - zatvorena krivulja koja predstavlja zavisnost optereenja-pomak
- punija (deblja) petlja - vie energije je utroeno na svladavanje otpora
koji prua konstrukcija
- njezina plotina - rad utroen tijekom jednog ciklusa
Omjer elastinog rada (elastinih sila sustava) i rada utroenog pri neelastinom ponaanju
naziva se koeficijent priguenja energije, a definiran je izrazom:

W
W

gdje je:
W - plotina histerezne petlje, ukupni rad utroen je u jednom
ciklusu optereenje-rastereenje
W utroeni elastini rad W=0,5*P*f ili plotina trokuta rada u I. kvadrantu, gdje je P-sila, a
f-pomak (vrijednosti koje odgovaraju vrhu histerezne petlje).
Veza koeficijenta priguenje i koeficijenta priguenja u odnosu na kritino priguenje izrazom:

= 2 = 2 2 = 4