KANADA

Otkrie i istraivai

na jeziku Cree Indijanaca - CANATA = ista

zemlja

1497.g. John Cabot doplovio je iz Bristola do

New Foundlanda ( misli da je doplovio u Aziju)
naziv Cape Bonavista.

Godine 1534.g. istraivanja prelaze u ruke

Francuza Cartier istrauje zaljev St.
lowrence i zaposjeda Novu Francusku.

Godine 1608.g. Champlain osniva naselje

Quebeck i istrauje podruje sve do jezera
Huron. U 17. st. dolazi do sukoba s Englezima
koji nakon izgubljenog rata odstupaju od New
Founlanda, Nove Scotie i teritorija oko
hudsonova zaljeva.

Od 1642.g. naselje Ville Marie Montreal-

1759.g. Velika Britanija dobiva Quebeck.

1763.g. Francuska ustupa cijelu Kanadu

1846.g. Englezi dobivaju otok Vancouver

1858.g. osniva se kolonija Britisch Columbia.

1867.g. osniva se Dominion Kanada

Quebeck, Nova Scotia, New Brunswick, Ontario

1870.g. Hudsonova kompanija ustupa

britanskom kralju teritorijalno pravo na sjeveru.
Iste godine u Dominion ulazi Manitoba, a
sljedee i Britisch Columbia.

Zbog vreg povezivanja teritorija 1881.

1886. izgraena je transkontinentalna
eljeznica Quebeck Vancouver

Kanada je od 1926.g. lan britanskog

Commonweltha, a od 1931.g. formalno je
nezavisna drava.

1949.g. kao posljednja provincija pripojen

je New Foundland.

Kanada je od 1926.g. lan britanskog

Commonweltha, a od 1931.g. formalno je
nezavisna drava.

 .Domorodako stanovnitvo prije dolaska

Europljana- Indijanci podijeljeni su u pet
skupina:1.INUITI ( Narod) Eskimi ( oni
koji jedu meso)

2.DENE i CREE lovci su u

etinarskim umama Kanade

3.ALGONQUIAN,MOHAWK,MONTAGRAIS
- plemena su u istonim umama

4.BLACKFOOT ( CRNA NOGA)

plemena su u prerijama i lovci na bizonima

5.HAIDA,NOOTKA plemena su
pacifike obale,jedina koja su ivjela
iskljuivo od

ribolova

povrina 9 984 670 km - druga zemlja na

svijetu

Glavni grad - Ottawa

Kanada ima 31,7 milijuna stanovnika, od

ega najvei udio ine stanovnici
britanskog podrijetla 45%, francuskog
29%,, 23% potomci su doseljenika iz
ostalih dijelova Europe, a 3% ine Azijati,
Latinoamerikanci i Indijanci.

Toronto je glavno gospodarsko sredite

dva slubena jezika: engleski i francuski
Kanada je jedna od zemalja sa najrazvijenijim
gospodarstvom. Temelj gospodarstva ine
velika prirodna bogatstva i trgovina posebice
sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je
lanica G8 i NATO-a.

est regija
1. Zapadni kordiljeri
2. Prerijski ravnjaci

 3. Kanadski tit
4. Arktiki sjever
5. St. Lawrence nizina
6. Atlantska regija
Kordiljeri su lanac mladih nabranih planina iji
vrhovi dopiru do 4000 m.

Klimatski su nepovoljni i nema uvjeta za

proizvodnju hrane pa su rijetko naseljeni.

leita olova, cinka, bakra, zlata

Gospodarstvo rudarstvo, sjea uma i

turizam

Prerije - prostrani travnjaci istono od

Kordiljera, s plodnim tlom za uzgoj itarica.

Klima je stepska s otrim dugim zimama i

toplim ljetima s prodorima toplog zraka s juga

Gospodarstvo poljoprivreda ( penica,

jeam, zob), uzgoj goveda i ovaca

 Nalazita nafte (Fort McMurray, Alberta)

Kanadski tit najvea regija

ukljuuje Quebec, Ontario, sj.
Manitobe, sj.Saskatchewana,
Nunavut i dio NWT.
Bogata rudama nikal, uran, zlato,
srebro i bakar
Borealna uma
Arktiki sjever sjeverno od crte
trajnog permafrosta Arktik i
Hudsonov zaljev ( NWT, dio Yukona,
Manitobe, Ontaria i Quebeca )

znaajnije naseljavanje otkrie

zlata 1890-ih

eksploatacija nafte i plina u

Beaufortovom moru i oceanu.

 Nalazita : cinka, Fe, bakra,

dijamanata

St. Lowrence nizina dijelovi Ontaria i

Quebeca.

Obuhvaa 50 % stanovnitva

Plodno tlo uzgoj voa i povra

Atlantska regija 2 % teritorija (Nova Scotia, New

Brunswick, i Prince Edward Island,)

Ribarstvo i umarstvo

hidrogeografija

Kanadske rijeke otiu u pet glavnih slivnih

podruja :

Pacifik,
Arktiko more,
Atlantski ocean,
Hudsonov Zaljev i
Meksiki zaljev.

Rijeka sa najveim slivnim podrujem je rijeka

Mackenzie, sa 1 805 200 km2 (1/5 Kanade).
Najdulja je rijeka; tee 4 241 kilometara kroz
Sjeverozapadni teritorij.

St. Lawrence (3 058 kilometara duga) je

najvanija kanadska rijeka koja omoguuje
pomorski put iz Velikih jezera u Atlantski ocean

Drugi vani vodeni putevi ukljuuju Yukon i

Columbiju, rijeke Nelson, Churchill, i Fraser zajedno s glavnim pritocima Saskatchewan,
Peace, Ottawa, Athabasca i Liard.

Duljina u km
Mackenzie- 4241
Yu-Yukon- 318

St. Lawrence- 3058

Nelson- 2575
Columbia- 2000
Saskatchewan- 1939
Peace- 1923
Churchill- 1609
South Sask.- 1392
Fraser- 1370
North Sask.- 1287
Ottawa- 1271
Athabasca- 1231
Liard- 1115
Assiniboine- 1070

jezera
priblino 2 milijuna jezera u Kanadi
prekriva oko 7,6 % teritorija

 Najvea jezera su Huron, Great Bear,

Superior, Great Slave (najdublje-614
metara), Winnipeg, Erie, Ontario.

Najvee jezero smjeteno u cijelosti u

Kanadi je Great Bear Lake (31 328 km2) u
Sz teritoriju

Velika jezera - Superior, Michigan, Huron,

Erie i Ontario su najvea grupa
slatkovodnih jezera na svijetu.
- Ukupna im je povrina 245 000 km2,od
ega je 1/3 u Kanadi, a samo je jezero
Michigan u cijelosti unutar USA.

Od 1996 do 2001, stanovnitvo je poraslo za

samo 4.0%

2006 34 mil.

Samo tri provincije biljee rast stanovnitva

iznad nacionalnog prosjeka:
Alberta 10,3 %,
Ontario za 6,1%,
Britisch Columbia za 4,9 %

Istovremeno se nastavlja proces urbanizacije

(2001);

* 79.4% kanaana ivjelo je u urbanim centrima sa

10.000 stanovnika
* > 64% stanovnitva nacije oko (20 mil)
stanovnika ivi u 27 metropolitanskih regija
(CMAs),
* Najjai rast biljei regija Calgary

51% koncentrirano u etiri urbane regije:

Golden Horseshoe (u junom Ontariju)

Montral,
British Columbia's (jug otoka Vancouver)
i koridoru Calgary-Edmonton

Stanovnitvo
gospodarstvo
Kanada pripada u red visokorazvijenih
industrijskih zemalja.

Obradivog tla ima samo 7,5%, to meutim

u stvarnosti ini 25,5 milijuna ha., 35% su
ume, a vie od 50 % neplodna su tla
tundri.

Poljoprivredna je proizvodnja orjentirana na

uzgoj itarica penice (5. u svijetu),
jema i zobi (trea u svijetu). Glavnina
itarica (> 60%) izvozi se u europske
zemlje.

 Okolna mora bogata su ribom, posebice

Atlantski ocean, koje je i glavno ribolovno
podruje svijeta (bakalar - podruje oko
New Foundlanda). Pacifik je glavno
ribolovno podruje lososa.

Bogatstvo uma (35 % povrine)

omoguilo je razvoj drvne
industrije,industrije papira i celuloze.

Rudna leita u prekambrijskopaleozojskim masivima omoguili su razvoj

snane rudarsko-metalurke proizvodnje.

Najvee zalihe ugljena (80%) nalaze se na

zapadu zemlje - u Alberti, Britisch Columbii
(otok Vancouver), dok je najvea
proizvodnja u Novoj Scotii.

Podruja Labradora i New Foundlanda

vodea su u eksploataciji eljezne rude.

Kanada je i vodea u rezervama

azbesta,platine,cinka i nikla

 ( 70% svjetske proizvodnje).

1936.g. otkrivena su leita nafte u Alberti,
te je 1951.g. izgraen naftovod od
Edmontona do Velikih jezera i Vancouvera,
odnosno do preraivakih centara
Montreal,Toronto, Vancouver.

Glavnina elektrine energije dobiva se iz

HE lociranih na St. Lowrencu,Niagari,
Fraseru.

Kanada je i jedan od glavnih proizvoaa

NE, posebno nakon otkria urana na
prostoru oko Velikog medvjeeg jezera.

Kanadsku industriju mogue je podijeliti u

tri osnovne kategorije:

1.industrija poetnog razvoja temelji se na

lokalnim izvorima sirovina
drvna,aluminijska, industrija papira i
celuloze, metalurka
2.industrija ogranienog razvoja
temeljena na uvozu sirovina tekstilna,
duhanska
3.industrija nastala investiranjem kapitala
iz susjednih SAD automobilska,
avionska, brodogradnja, petrokemija,
(Rockeffeler Standard Oil)

umarstvo

ume prekrivaju oko 45 % teritorija Kanade

(10 % uma svijeta)

 najvei je svjetski proizvoa novinskog

papira

oko 50 % umarskih proizvoda se izvozi u

druge zemlje

90% kanadskih uma su crnogorine

(bor, omorika, jela, cedar)

drvo iz kojeg se dobiva pulpa i papir

2. listopadne ume
Samo 1 % kanadskih uma

umske regije:

1. Borealne ume
a) Borealne ume

niska stabla

obuhvaa veinu kanadskih uma u borealnom

pojasu

b) Borealne ume i tundra

drvee se prilagodilo hladnijoj, suhljoj i

vjetrovitijoj klimi

neka podruja su pod permafrostom

c) Borealne ume i travnjaci

prijelazni prostor izmeu uma i suhljeg

podruja trava; tabla su tanka i niska

2. Crnogorina uma zapadne obale

 najproduktivnija umska regija Kanade

= Oborine koje donose vjetrovi s Pacifika
omoguuje dovoljno vlage za rast uma
zbog vee koliine oborina stabla su visoka
( 50 i > m); temperature su umjerene i
imaju dugi vegetacijski period

3. Columbijska crnogorina uma

na podruju vlanih, zapadnih dijelova

unutranje B.C.

stabla su manja nego na zapadnoj obali

zbog manje koliine

Vegetacijski period je krai

4. Planinska crnogorina uma

unutranjost B.C.

 stabla su manja jer se nalaze u kinoj sjeni

prijelazna zona izmeu boralnih uma i
listopadnih (hladnije, manja koliina
oborina, krai vegetacijski period)

6. Mijeana uma

Prijelazna zona izmeu listopadnih i

crnogorinih uma

stabla su prilagoena hladnijoj i suhljoj

klimi

Regije Kanade
1. ATLANTSKE PROVINCIJE
2. QUEBEC

3. ONTARIO
4. ZAPADNA KANADA
5. BRITISCH COLUMBIA
6. SJEVEROZAPADNI TERITORIJ

Atlantska Kanada

Najmanja regija, mali broj stanovnika (10 % frankofona,

2 % Indijanaca

Naselja europljana od 1604

Ekonomski kolaps ribarstva, industrije elika i ugljena

1. a. NEW FOUNDLAND

najistonija kanadska provincija s povrinom od

406.000 km2.

Obuhvaa otok New Foundland i istoni dio

poluotoka Labrador.

N.F. - krevit i negostoljubiv otok, veinu ine

gole stijene, a samo na zapadu dijelu sjevera i u
centralnom dijelu otoka ima plodnog tla.

ume prekrivaju 1/3 otoka, a ribolov je glavno

zanimanje i izvor prihoda za 85% stanovnika.

Labrador predstavlja prostrani plato krevitih

obala, brojnih jezera i rijeka velikog HE
potencijala.

bogat rudnim leitima, posebno leitima

eljezne rude, oko Labrador Citya.

Cijeli je poluotok vei dio godine pod snijegom

(vie od 6mj.), to je uzrokom rijetke naseljenosti
(<30.000 stanovnika).

N.F. otkrio je i imenovao John Cabot, 1497.g.,

ali su na najsjevernijem dijelu otoka, rtu Litns
Aux Meadows naene ruevine Vikinga, to
ukazuje na mogunost postojanja legendarne
zemlje Vinlands.

Do 1813.g. vlast je stanovnitvu zabranjivala

obradu zemlje, kako bi se u potpunosti
orijentiralo na ribolov, na ribom bogatom elfu.

Stanovnitvo je veinom britanskog podrijetla

(94%), a samo neznatan dio ine potomci
Francuza.

Na podruju oko Bel Islanda leita su eljezne

rude, a na podruju zaljeva Voisey naslage su
nikla, kobalta i bakra

mora - najbogatije ribolovno podruje svijeta,

posebno bakalarom i haringama.

Plitki kontinentalni elf vano je leite nafte i

plina.

Jedan od najveih hidroenergetskih sistema

svijeta Churchill Falls opskrbljuje strujom i New
York City

 Glavni grad St. John`s sa 160.000

stanovnika najvea je luka otoka i centar
industrije papira.

Jedna od najveih svjetskih tvornica

papira i pulpe nalazi se u Corner Brooku, gradu na zapadnom dijelu otoka, koji
je ujedno i grad prerade haringa.

1. b. NOVA SCOTIA

Poluotok smjera JZ-SI, na povrini 55.700km2

Zajedno s otokom Cape Breton predstavlja dio

Appalachian gorja, ije je izgled konano oblikovan
radom ledenjaka.

povrine prekriveno je umom, a samo 1/10 povrina

pogodna je za obradu
Juni dio regije brdovito je podruje s brojnim jezerima,
a na otoku Cape Breton, turistiki je poznato jezero Bras
d Ore.
Klima je oceanska, s max. padalina od X do I mjeseca.
Brojne su luke
skue,jastozi).

orijentirane

na

ribolov

(bakalar,

Prostor je bogat rudama, ugljenom koji se koristi u

elianama.
elektrane u Fundy Bay-u, gdje je razlika plime i oseke i
do 21

Francuzi su ve 1605.g. osnovali prvo naselje

Port Royal, ali danas potomaka Francuza ima
samo 18%, dok veinu od 77% ine Britanci.

 Glavni grad i vodee industrijsko,financijsko

sredite je grad Halifax sa 300.000 st.

pomorska baza, najvea kontejnerska luka

Kanade, centar prerade nafte i ulaganja
stanog kapitala, (Volvo).

Oko Halifaxa se sauvala zajednica

starosjedioca Mikmaq Indijanaca (20.000)

1.c. PRINCE EDWARD ISLAND

otok na jugu zaljeva St. Lowrence dug 224 km i irok 30 km.

P = 6.000 km2 = najmanja kanadska provincija

Otok je graen od crvenog pjeenjaka, koji se lako raspada

i stvara plodno tlo.
Mi kmaq Indijanci nazvali su svoj umoviti otok Abegwait
dom ljuljan na vod
Francuski su ga kolonisti pretvorili u zelenu poljoprivrednu
regiju (glavna kultura uzgoja je krumpir).

Razvijen je i ribolov; posebno ulov jastoga, koljaka i

otriga.
Stanovnici su britanskog ( 80%), francuskog (17%),
indijanskog (3%) podrijetla.
U regiji se izdvajaju dva centra: Charlottetown - nekadanji
politiki centar konfederacije i Simmerside sredite turizma
i prerade otriga.

A.4. NEW BRUNSWICK

Povrine 71.300 km2 i 800.000 stanovnika

Protee se izmeu zaljeva St. Lowrence na istoku,

zaljeva Fundy na jugu, Quebecka na sjeveru i
amerike drave Main na zapadu.

Prevlaka Chignecta vee je za Novu Scotiu.

Brdovita je provincija, s obiljem kie i snijega zimi

i kratkim i toplim ljetima.

Kamenito i neplodno tlo pogodovalo je jedino rast

uma, koje su se nekada protezale na 4/5
povrine. Drvna masa obilno se koristila u
brodogradnji i drvnoj industriji.

U poljoprivrednoj proizvodnji dominira uzgoj

krumpira, krmnih kultura za potrebe mlijenog
stoarstva, voe. I ovdje dominantnu skupinu
stanovnika ine britanski potomci ( 55%), dok je udio
francuskih potomaka 39%.

Glavni je grad Fredericton, dok je gospodarsko

sredite St. John (luka i centar industrije papira i
pulpe)

Znatan udio stanovnika francuskog podrijetla

rezultirao je najveim sveuilinim sreditem na
francuskom jeziku, izvan Quebecka Mondon.

Qubec

< 1/5 teritorija Kanade,, stanovnitva (83%

frankofona , 1% Indijanci)

Naselja od 1608, spori rast do 1770

2. QUEBECK

P= 1.56 mil. km2

7 milijuna stanovnika

= najvea kanadska provincija

glavnina teritorija na Kanadskom titu, a manji

dio zahvaa desnu obalu rijeke St. Lowrence.

Upravo je taj manji dio povrine glavno podruje

naseljenosti,aktivnosti i gospodarstva, dok je
prostor sjeverno od rijeke podruje gustih
borealnih uma, jezera i rijeka.

Quebeck je provincija koja obiluje raznovrsnim

rudama: Fe u sredinjem dijelu, bakrom na
polutoku Gaspe, u istonom dijelu cinkom,
bakrom ,zlatom i azbestom (40% svjetskih
rezervi), te zlatom na SZ.

Poljoprivreda je vezana za usko podruje sjeverno od rijeke

St. Lowrence.

grad Montreal (3,5 mil.st), osnovan je 1642.g., na uu Otawe

u St. Lowrence.
Vodee kulturno,financijsko, gospodarsko sredite
provincije
iako je 1600 km udaljen od mora glavna je morska luka, jaki
industrijski centar, sa vie od 5000 tvornica,
(tekstilna,duhanska, metalurgija, prehrambena,
petrokemijska, brodogradnja, avionska).
Druga je najvea metropolitanska regija u Kanadi Pariz
Sjeverne Amerike.

3. ONTARIO

> 1/10 teritorija >1/3 stanovnika ( 5 % frankofona, 1 %

Indijanci, Inuiti

P: 1.07 milijuna km2;

ST: 10 milijuna

Protee izmeu velikih jezera na jugu i Hudsonova

zaljeva sve do subarktikih divljina nasjeveru

Obuhvaa podruja najplodnijeg zemljita uz jezero

Ontario s gusto naseljenim farmama.

Najvei dio povrine obuhvaa Kanadski tit s

borealnim umama i brojnim ledenjakim jezerima, a
samo uski rub uz Hudsonov zaljev je tundra.

Ontario na jeziku Irokeza znai krasna voda

HE je ovdje najvaniji energetski izvor. Koritenje He

potencijala na Niagari uvjetuje 200 km dugu industrijsku
zonu (Toronto, Hamilton).

Ontario je vaan rudarski

potencijal za cijelu zemlju: ovdje se

nalazi gotovo polovina kanadske
proizvodnje zlata (48%), bakra
(41%), 51% nikla (rudnici oko
Sundberrya), to je ujedno 1/3
svjetske proizvodnje nikla.

 Bogatstvo umske mase

uvjetovalo je snaan razvoj drvne

industrije, industrije papira i pulpe.
Poljoprivreda uz jezero Ontario

orijentirana je na uzgoj milijene

stoke, krmnih kultura, voarstvo.

Glavni grad zemlje je Ottawa

gospodarsko, i kulturno sredite je Toronto (4 mil.st.)

= Najnaseljenija metropolitanska regija s mnogobrojnim

manjinama (> 100 etnikih grupa)

vie od 6000 razliitih industrijskih poduzea (metalurgija,

tekstilna ind,kemijska, drvna)

vodei bankarski centar zemlje, najvei znanstveni i

sveuilini grad zemlje.

Zapadna Kanada - tri prerijske provincije ~1/5

teritorija 1/5 stanovnitva (2.7% frankofoni ; 7%
Indijanci i Inuiti Immigrant naseljavanje nakon
gradnje pruge 1885.

plodno tlo poljoprivreda

Rudarstvo, turizam

4.a.MANITOBA (ZAPADNA KANADA)

zemlja 100.000 jezera

P: 650.000 km2

ST: 1,1 mil.st.

najistonija je od tri kanadske prerijske

provincije.

Ravniarska i umovita pokrajina, s prerijom u

obliku trokuta na jugu i JZ.

Prostor je orijentiran na

poljoprivredu intenzivno mlijeno stoarstvo i

proizvodnja penice.

bogatstvo borealnih uma osnova razvoja drvne

industrije.

Rijeke daju 90 % HE.

U rudarstvu su znaajnija leita zlata, bakra,

cinka, srebra i nikla (Thompson).

Provincija u kojoj veinu stanovnika ine

potomci Britanaca

( 42%)

 Vinnipeg - glavni grad provincije je; centar

prehrambene industrije (mesna, mlinovi),
svjetsko trite itom, i glavno sredite dviju
kanadskih eljeznikih kompanija.

St. Boniface (gotovo sraen s Vinnipegom)

jedno od najstarijih francuskih naselja u
zapadnom dijelu zemlje, s francuskim
kolama i sveuilitima.

Luka Churchill (2000 st.) na Hudsonovom

zaljevu, eljeznicom je povezana s 1400 km
udaljenim Vinnipegom, budui da se kroz ovu
luku od kraja VII do sredine X mjeseca izvozi
ito u Europu.

4.b. SASKATCHEWAN

P: 650.000 km2

Ledenjaka erozija ostavila je na ovom podruju

vie od 100.000 jezera i rijeka zbog ega je i
provincija dobila ime:

KIS IS SKA TCHE WAN : VELIKA BRZA

TEKUA VODA.

junu dio teritorija ini prerijska itnica, a

preostali dio je borealna uma na Kanadskom
titu

Juni dio orijentiran je na poljoprivredu i

stoarstvo.

20% kanadskih rezervi nafte, plina i ugljena

na sjeveru prevladavaju ume, te rudnici

uranove rude (Uranium City),to je
Saskatchewan odredilo za najveeg
izvoznika urana.

4.c. ALBERTA

najzapadnija je prerijska provincija;3 milijuna

stanovnika.

Jugozapadni dio podruje je dvaju nacionalnih

parkova Banff, Jasper.

Uz Stijenjak dominiraju panjaci, a na istoku i

srednjem dijelu provincije prerijske itnice.

1914.g. juno od Calgarya, a 1947.g. juno od

Edmontona otkrivene su najvee kanadske
rezerve nafte (80 %) i plina (90%), te
bitumenoznog pijeska.

Sjevernije je prijelazna umsko-stoarska zona, a

na sjeveru ume i jezera s najveim kanadskim
nacionalnim parkom Buffalo Woods.

Stanovnitvo

dominiraju potomci Britanaca (46%)

Glavni je grad Edmonton ( 900.000st.), centar

naftne industrije i kriite zranih puteva za
Arktik.

Calgary (800.000 st) ima vie od 400 kompanija

vezanih za preradu nafte.

U gospodarstvu dominira uzgoj penice, zobi i

jema, te stoarstvo zbog ega se provincija i
naziva kraljevstvo goveda.

Panjai prekrivaju 22 mil ha povrina.

Pored nafte Alberta je i glavno kanadsko leite

ugljena

U regiji Badlands nalazi se specifian park

prirode: Dinosaurus Provincial Park: sa svjetski
najveim brojem fosila dinosaurusa.

BRITISCH COLUMBIA

1/10 teritorija 1/10 stanovnika population (2%

frankofoni i 4% Indijanci i Inuiti

prostire se od Stjenjaka na istoku do Tihog

oceana na zapadu, obuhvaajui skupine otoka,
meu kojima se izdvaja otok Vancouver i skupina
Charlotte otoka.

Oceanska klima i neplodno, podzolasto tlo

pogodovali su razvoju uma ( povrine) i drvne
industrije (70 % kanadske proizvodnje).

Rijeke, Peace, Fraser temelj su HE potencijala.

B.C. najjaa je kanadska provincija u

proizvodnji drva, papira i pulpe.

Ovdje se ostvaruje i 1/3 kanadskog ulova

riba (losos, halibat).

 Stanovnitvo doseljava na ovo podruje tek

od 1858.g. u vrijeme zlatne
groznice.Najvei udio ine Britanci (50%)

Vie od 50 % populacije ivi u regiji: Velika

Viktorija i Vancouveru.

Glavni je grad Victoria, sveuilini centar i

luka.

Vancouver (1,3 mil.st.) je glavna luka na

putu za Japan, Kinu i SAD.

Prince Rupert 20.000 st.) ribarska j luka

specijalizirana na konzerviranje riba.

U unutranjosti grad Kamloops glavno je

vorite eljeznica

6. SJEVEROZAPADNI TERITORIJ
~2/5teritorija , <1% stanovnika (3% frankofoni ; 50%
Indijanci i Inuiti )

Najvea kanadska provincija zahvaa 3.390.000

km2 povrine, sa samo 50.000 st.

Velike povrine su jezera i rijeke.

Sjeverni dio je tundra, gdje od travnja do

listopada sunce sja 20-24 sata dnevno.

Zime su hladne, a ljeti je podruje puno insekata,

to je do 60-ih prijeilo jae naseljavanje
teritorija.

I danas se stanovnitvo (85% Indijanci i Inuiti)

bavi lovom na krznae, ribolovom, izradom
amaca i suvenira.

Glavni grad je Jellowknife, od 1964.g.

Sz Teritorij podruje je najveih

leita olova, cinka i urana na

svijetu.

 1. travnja 1999.g. Istoni dio

postao je zasebna provincija

Nunavut, u kojoj starosjedioci ine
veinu.

6. YUKON TERRITORY

Yukon je rijetko naseljena, zemlja, polarne klime

Planinski teritorij izmeu Alaske, Britisch

Columbie, Sz teritorija i Sj. Ledenog mora postao
je poznat kr. 19.st u vrijeme otkria zlata u
Klondikeu.

Meu rudama danas je najvei broj leita bakra,

srebra i cinka.

Stanovnitvo je u obalnom podruju orijentirano

na ribolov (lososi i bijela riba)

U unutranjosti - lov na krznae i trgovina

krznom.

U posljednje vrijeme turizam postaje sve zastupljeniji

izvor prihoda.

Glavni grad je Whitehorse (12.000.st), grad koji se

razvio u blizini rudnika bakra (Alaska-Canadian
Highway).

Na uu rijeke Klondike u Yukon nastao je grad

Dawson (800. St.), centar zlatne groznice u periodu
1897/98.

I ovdje Britanci ine venu od 50%, a preostali dio su

starosjedioci Indijanci ( Dene) i Inuiti.