Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
1
2
Nei, LJ.: Krivino pravo opti i posebni deo, Via kola unutranjih poslova, Beograd, 1998.
Tomi Zvonimir, Krivino pravo II: posebni dio, Pravni fakultet, Sarajevo, 2007.
Po Krivinom zakonu FBiH krivino djelo otmice spada u grupu krivinih djela protiv
slobode i prava ovjeka i graanina. Prema lanu 180. Krivinog zakona FBiH, a koji glasi:
(1) Ko drugog protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili
ogranii slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugog prisili da to uini, ne uini ili
trpi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema djetetu ili maloljetniku, ili ko radi
ostvarivanja cilja otmice iz stava 1. ovog lana prijeti da e taoca usmrtiti ili teko tjelesno
ozlijediti, ili ako je krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili organizirane grupe ljudi,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji dobrovoljno pusti na slobodu taoca
prije nego je ostvaren njegov zahtjev radi kog je uinio otmicu, moe se osloboditi kazne.3
Krivino djelo otmice doivjelo je izvjesnu transformaciju tako da je zona krivine
odgovornosti proirena i na neke nove, tee oblike ispoljavanja koji nisu bili obuhvaeni
dosadanjim inkriminacijama. Naini izvrenja ovog krivinog djela su: sila, prijetnja,
obmana ili neki drugi nain, a sredstva izvrenja mogu biti razliita u zavisnosti od toga kojim
nainom se izvrava ovo krivino djelo, kao npr.: fizika sila, verbalna prijetnja, oruje,
orue, eksplozivne naprave i slino.
Krivino djelo otmice moe se ispoljiti u vie oblika, ali se oni prema svojoj teini
mogu sistematizovati u dvije grupe: osnovni oblik i tei oblik. Osnovni oblik ovog krivinog
djela sastoji se u primjeni nekog od naina izvrenja (sila, prijetnja, obmana) da bi se odvelo
ili zadralo neko lice s namjerom da se ne pusti na slobodu dok se od njega ili drugog lica ne
iznudi nova ili kakva druga imovinska korist ili da se to ili drugo lice prinudi da neto drugo
uini, ne uini ili trpi.
Tei oblici ovog krivinog djela postoje kada se radi ostvarenja cilja otmice prijeti
ubistvom ili tekom tjelesnom povredom otetom licu, kad je otmica izvrena prema
maloljetnom licu, ili kad je izvrena na svirep nain, kao i u sljedeim sluajevima:
ako je otetom licu teko narueno zdravlje ili su nastupile druge posljedice; i
djelo, dok se otmica moe pojaviti kao nain izvrenja nekih drugih krivinih djela, na
primjer, meunarodni terorizam, ugroavanje lica pod meunarodnom zatitom, uzimanje
talaca i dr., ali u ovim sluajevima postoji i razlika u namjeri ili u postojanju odreenih
svojstava lica prema kojima se vri otmica, to je od uticaja za razjanavanje ovih krivinih
djela, otkrivanje uinioca i obezbjeenje dokaza.4
Iz namjere izvrenja ovog krivinog djela proistiu i osnovni izvori saznanja da ja
izvrena otmica nekog lica. Poto uinilac otmice eli da dobije novac ili neku drugu
imovinsku korist, odnosno da oteto ili drugo lice prinudi da neto uini, ne uini ili trpi,
logino je da se uinilac ili oteto lice, obrati najee telefonskim pozivom ili pismenim
putem roditeljima, drugoj rodbini, prijateljima, poslovnim saradnicima ili partnerima otetog
lica, odreujui uslove koje moraju ispuniti da bi oteto lice bilo puteno na slobodu, odnosno
da se ne bi desile druge tee posljedice.
Tomi Zvonimir, Krivino pravo II: posebni dio, Pravni fakultet, Sarajevo, 2007.
Prema Krivinom zakonu Bosne i Hercegovine krivino djelo otmice ne postoji pod takvim
nazivom, ali je slino odreeno kao krivino djelo uzimanja talaca i svrstano je meu krivina
djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, prema lanu 191. a
koji glasi:
(1) Ko drugoga zatvori, dri zatvorenog ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu
kretanja, ili ga dri i prijeti da e ga ubiti, povrijediti ili nadalje zadravati kao taoca, u cilju
da primora Bosnu i Hercegovinu, neku dravu ili meunarodnu meuvladinu organizaciju da
neto izvri ili ne izvri, kao izriiti ili preutni uvjet za oslobaanje taoca, kaznit e se
kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(2) Ako je usljed krivinog djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt otete osobe, uinitelj e
se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinitelj otetu osobu s
umiljajem liio ivota, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.5
Po Krivinom zakonu Republike Srpske krivino djelo otmice spada u grupu krivinih
djela protiv sloboda i prava graana. Prema lanu 165. Krivinog zakona RS, a koji glasi:
(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u namjeri
daod njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili
kogadrugog prinudi da neto uini, ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od jedne do osam
godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana izvri prema dijetetu ili maloljetnom licu, ili na
svirepnain ili pretnjom ubistvom ili tekom tjelesnom povredom, ili u sastavu grupe ili
zloinakeorganizacije, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
5
Krivini zakon BiH, ''Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06,
55/06, 32/07, 8/10
(3) Kazna iz stava 2. primenie se i ako je oteto lice zadrano due od petnaest dana, ili je
licu koje je oteto teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice.
(4) Ako je usljed djela iz stava 1., 2. i 3. ovog lana nastupila smrt otetog lica, uinilac e se
kazniti zatvorom od dvije do petnaest godina.
(5) Uinilac djela iz stava 1. do 3. ovog lana koji dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice pre
nego to je ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvrio otmicu, moe se osloboditi od
kazne.6
U Krivinom zakonu Republike Srbije, krivino djelo otmica spada u grupu krivinih djela
protiv krivinih djela protiv slobode prava ovjeka i graanina.
lanom 134. Krivinog zakonika Republike Srbije odreeno je krivino djelo Otmice, a koji
glasi:
(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u nameri da
od njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga
drugog prinudi da neto uini, ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ko radi ostavarenja cilja otmice preti ubistvom ili tekom telesnom povredom otetom licu,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(3) Ako je oteto lice zadrano due od deset dana ili je prema njemu postupano na svirep
nain ili mu je teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posledice ili ko delo iz
stava 1. ovog lana uini prema maloletnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do
petnaest godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt otetog lica ili je delo izvreno od
strane organizovane grupe, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.7
6
Krivini zakon Republike Srbije, "Slubeni glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009
i 111/2009
8
http://www.rjt.gov.rs/lt/articles/statistika/
Brene i Bobe ivojinovia, ali on je bio izveden na klasian mafijaki nain, bez uporabe
suvremenih alata.10
krivina djela ''Kazniva dejanja zoper lovekove pravice in svoboine'', krivina djela protiv
ljudskih prava i sloboda i glasi:
10
11
http://www.057info.hr/vijesti/2010-05-17/otmica-sina-srpskog-bogatasa-preko-facebooka
Krivini zakonik Republike Crne Gore, ''Slubeni list Republike Crne Gore'' br.70/04, 13/04
Kidnapovanje je kriminalni akt odvoenja osobe bez njenog pristanka, njeno dranje
u vrsti zatoenitva, radi traenja otkupa u zamjenu za putanje na slobodu. 13 Postoje
sluajevi i politikih kidnapovanja. Osoba nije dostupna vlastima jedne zemlje jer se nalazi u
drugoj koja nee da je isporui. Kidnapovanje se radi prisilom ili na prevaru. Kidnapuju se
12
13
http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2006/49/contents
10
kako odrasli tako i djeca. Nisu retki sluajevi ubijanja kidnapovanih. U pojedinim dravama
Azije i Afrike, gde je vlast slaba, kidnapovanje je pretvoreno u biznis.
Vrste kidnapovanja:
Kidnapovanje roenog djeteta koje je posle razvoda dato drugom branom partneru.
Najei sluaj kad su razvedeni suprunici iz razliitih zemalja i kultura.
http://en.wikipedia.org/wiki/Kidnapping
11
Kolumbiji je doao do 687 i nastavlja da opada. Meksiki brojevi se teko potvruju zbog
straha od policijskog uea u otmici.15
1999 u Sjedinjenim Amerikim Dravama, 203.900 djece je prijavljeno kao rtve porodinih
otmica i 58.200 ne-porodinih otmica. Meutim samo 115 su bili rezultat stereotipnih
kidnapovanja (neko nepoznat ili malo poznat sa djetetom, koja je odrana stalno ili za otkup).
Kidnapovanje na otvorenom moru u vezi sa piraterijom je u porastu. Navodi se da je 661
lan posade uzet za taoca a 12 kidnapovano u prvih 9 meseci 2009. godine.
Procenjuje se da kriminalne bande dobiju $500 miliona godinje za otkup uplata od otmica.
Otmica je identifikovana kao jedan od izvora za koje teroristike organizacije dobijaju
sredstva.
Rank Country
TOTAL
1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999
Colombia
464 244 217 469 947 908 960 972 5,181
Mexico
46 87 31 48 109 275 436 402 1,269
Former Soviet Union*5
5
13 3
21 41 57 105 250
Brazil
94 66 73 56 65 67 43 51 515
Philippines
53 56 78 61 113 61 51 39 492
Nigeria
1
0
0
1
0
2
6
24 34
India
9
10 13 9
5
8
5
17 76
Ecuador
1
10 15 11 7
5
5
12 66
Venezuela
15 6
7
7
28 24 10 12 109
South Africa
0
0
0
1
0
0
0
10 11
Total
683 484 447 666 1,2951,3911,5731,6447,773
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
15
Zakljuak
http://danger.mongabay.com/kidnapping_stats.htm
12
Krivino djelo prema naem zakonu spada u krivina djela protiv sloboda i prava
graanina. Krivino djelo otmice doivjelo je izvjesnu transformaciju tako da je zona krivine
odgovornosti proirena i na neke nove, tee oblike ispoljavanja koji nisu bili obuhvaeni
dosadanjim inkriminacijama. Naini izvrenja ovog krivinog djela su: sila, prijetnja,
obmana ili neki drugi nain, a sredstva izvrenja mogu biti razliita u zavisnosti od toga kojim
nainom se izvrava ovo krivino djelo, kao npr.: fizika sila, verbalna prijetnja, oruje,
orue, eksplozivne naprave i slino. Krivino djelo otmice moe se ispoljiti u vie oblika, ali
se oni prema svojoj teini mogu sistematizovati u dvije grupe: osnovni oblik i tei oblik.
Osnovni oblik ovog krivinog djela sastoji se u primjeni nekog od naina izvrenja (sila,
prijetnja, obmana) da bi se odvelo ili zadralo neko lice s namjerom da se ne pusti na slobodu
dok se od njega ili drugog lica ne iznudi nova ili kakva druga imovinska korist ili da se to ili
drugo lice prinudi da neto drugo uini, ne uini ili trpi.
Prema statistikim podacima Republikog javnog tuilatva Republike Srbije gdje iz
godine u godinu smo mogli vidjeti da kako se poveao broj otetih lica tako se poveavao i
broj procesuiranih lica. U 2005. godini manji je broj i otetih i procesuiranih lica u odnosu na
2006. i 2007. godinu, i gdje se vidi da je u 2006. godini brojka otetih lica premaila broj 100.
A to se tie svjetskih zemalja, Kolumbija spada u zemlje sa najveim brojem otetih lica iz
godine u godinu, dok su iza nje Meksiko i bivi Sovjetski savez.
Literatura
13
Babi, M., Markovi, I.: Osnovi krivinog prava, Fakultet za bezbjednost i zatitu
Banja Luka, Banja Luka, 2008.
Nei, LJ.: Krivino pravo opti i posebni deo, Via kola unutranjih poslova,
Beograd, 1998.
Krivini zakon BiH, ''Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 37/03,
54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10;
Krivini zakon FBiH, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 36/03;
Krivini zakon Republike Srbije, "Slubeni glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr.,
107/2005 - ispr., 72/2009 i 111/2009;
Krivini zakonik Republike Crne Gore (Slubeni list Republike Crne Gore,
br.70/04, 13/04);
Internet:
http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2006/49/contents
http://en.wikipedia.org/wiki/Kidnapping
http://danger.mongabay.com/kidnapping_stats.htm
14