Вы находитесь на странице: 1из 14

Uvod

Krivino pravo predstavlja skup zakonskih propisa o krivinim djelima i krivinim


sankcijama kojima se odreena ponaanja predviaju kao krivina djela i za njihove izvrioce
propisuju kazne i druge krivine sankcije koje im se uz ispunjenje odreenih uslova mogu
izrei.1 Pod krivinim zakonodavstvom podrazumijevaju se sve krivinopravne odredbe
sadrane u osnovnom ili glavnom krivinom zakonodavstvu kao i u drugim zakonima koji
sadre krivinopravne odredbe. Prema tome pod pojmom krivino zakonodavstvo
podrazumijevaju se sve krivinopravne odredbe sadrane u krivinim zakonima (BiH, FBiH,
RS, BDBiH), ali i sve odredbe krivinog karaktera koje su sadrane u posebnom ili
sporednom krivinom zakonodavstvu. Krivino djelo predstavlja ljudsko ponaanje (radnju)
koje je protivpravno i skrivljeno, te koje ugroava ili povreuje zatiene vrijednosti u mjeri
koja je nuna da bi ono bilo krivino kanjivo. Po principu objektivne odgovornosti, za
kanjavanje nije od znaaja kakav je subjektivni odnos uinioca prema zabranjenom
ponaanju i prouzrokovanoj posljedici, jer je za njihovu odgovornost dovoljno da je svojom
radnjom prouzrokovao datu posljedicu. Za razliku od toga, savremeno krivino pravo zasniva
se na principu subjektivne odgovornosti, to podrazumijeva da je za kanjavanje uinioca,
pored protivpravnog dijela, potrebno da postoji i njegova krivica za uinjeno djelo. 2 Opte
usvojena klasifikacija u savremenom krivinom pravu je njegova podjela na opti i posebni
dio. Posebni dio predstavlja cjelovit i koherentan sistem sa svojim unutranjim jedinstvom i
skladnim odnosima izmeu pojedinih inkriminacija i grupa krivinih djela. Izuzetna
heterogenost i raznovrsnost krivinih djela namee potrebu njihove klasifikacije i
sistematizacije. Pod klasifikacijom krivinih djela podrazumijeva se svrstavanje krivinih
djela u odreene grupe po odreenim kriterijumima, a pod sistematizacijom rasporeivanje
grupa krivinih djela odreenim redoslijedom koji treba imati svoju unutranju logiku, kao i
pojedinih krivinih djela unutar grupe kojoj pripadaju. U ovom seminarskom radu vie emo
govoriti o krivinom djelu otmice a koje spada u grupu krivinih djela protiv slobode i prava
graana.

1
2

Nei, LJ.: Krivino pravo opti i posebni deo, Via kola unutranjih poslova, Beograd, 1998.
Tomi Zvonimir, Krivino pravo II: posebni dio, Pravni fakultet, Sarajevo, 2007.

Krivino djelo otmica prema Krivinom zakonu FBiH

Po Krivinom zakonu FBiH krivino djelo otmice spada u grupu krivinih djela protiv
slobode i prava ovjeka i graanina. Prema lanu 180. Krivinog zakona FBiH, a koji glasi:
(1) Ko drugog protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili
ogranii slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugog prisili da to uini, ne uini ili
trpi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema djetetu ili maloljetniku, ili ko radi
ostvarivanja cilja otmice iz stava 1. ovog lana prijeti da e taoca usmrtiti ili teko tjelesno
ozlijediti, ili ako je krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili organizirane grupe ljudi,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji dobrovoljno pusti na slobodu taoca
prije nego je ostvaren njegov zahtjev radi kog je uinio otmicu, moe se osloboditi kazne.3
Krivino djelo otmice doivjelo je izvjesnu transformaciju tako da je zona krivine
odgovornosti proirena i na neke nove, tee oblike ispoljavanja koji nisu bili obuhvaeni
dosadanjim inkriminacijama. Naini izvrenja ovog krivinog djela su: sila, prijetnja,
obmana ili neki drugi nain, a sredstva izvrenja mogu biti razliita u zavisnosti od toga kojim
nainom se izvrava ovo krivino djelo, kao npr.: fizika sila, verbalna prijetnja, oruje,
orue, eksplozivne naprave i slino.
Krivino djelo otmice moe se ispoljiti u vie oblika, ali se oni prema svojoj teini
mogu sistematizovati u dvije grupe: osnovni oblik i tei oblik. Osnovni oblik ovog krivinog
djela sastoji se u primjeni nekog od naina izvrenja (sila, prijetnja, obmana) da bi se odvelo
ili zadralo neko lice s namjerom da se ne pusti na slobodu dok se od njega ili drugog lica ne
iznudi nova ili kakva druga imovinska korist ili da se to ili drugo lice prinudi da neto drugo
uini, ne uini ili trpi.
Tei oblici ovog krivinog djela postoje kada se radi ostvarenja cilja otmice prijeti
ubistvom ili tekom tjelesnom povredom otetom licu, kad je otmica izvrena prema
maloljetnom licu, ili kad je izvrena na svirep nain, kao i u sljedeim sluajevima:

ako je oteto lice zadrano vie od petnaest dana;

Krivini zakon FBiH; Sl. novine FBiH br. 36/03

ako je otetom licu teko narueno zdravlje ili su nastupile druge posljedice; i

ako je nastupila smrt otetog lica.


Krivino djelo otmice na ovakav nain odreeno je kao samostalno sloeno krivino

djelo, dok se otmica moe pojaviti kao nain izvrenja nekih drugih krivinih djela, na
primjer, meunarodni terorizam, ugroavanje lica pod meunarodnom zatitom, uzimanje
talaca i dr., ali u ovim sluajevima postoji i razlika u namjeri ili u postojanju odreenih
svojstava lica prema kojima se vri otmica, to je od uticaja za razjanavanje ovih krivinih
djela, otkrivanje uinioca i obezbjeenje dokaza.4
Iz namjere izvrenja ovog krivinog djela proistiu i osnovni izvori saznanja da ja
izvrena otmica nekog lica. Poto uinilac otmice eli da dobije novac ili neku drugu
imovinsku korist, odnosno da oteto ili drugo lice prinudi da neto uini, ne uini ili trpi,
logino je da se uinilac ili oteto lice, obrati najee telefonskim pozivom ili pismenim
putem roditeljima, drugoj rodbini, prijateljima, poslovnim saradnicima ili partnerima otetog
lica, odreujui uslove koje moraju ispuniti da bi oteto lice bilo puteno na slobodu, odnosno
da se ne bi desile druge tee posljedice.

Tomi Zvonimir, Krivino pravo II: posebni dio, Pravni fakultet, Sarajevo, 2007.

Krivino djelo otmice prema Krivinom zakonu Bosne i Hercegovine

Prema Krivinom zakonu Bosne i Hercegovine krivino djelo otmice ne postoji pod takvim
nazivom, ali je slino odreeno kao krivino djelo uzimanja talaca i svrstano je meu krivina
djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, prema lanu 191. a
koji glasi:
(1) Ko drugoga zatvori, dri zatvorenog ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu
kretanja, ili ga dri i prijeti da e ga ubiti, povrijediti ili nadalje zadravati kao taoca, u cilju
da primora Bosnu i Hercegovinu, neku dravu ili meunarodnu meuvladinu organizaciju da
neto izvri ili ne izvri, kao izriiti ili preutni uvjet za oslobaanje taoca, kaznit e se
kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(2) Ako je usljed krivinog djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt otete osobe, uinitelj e
se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinitelj otetu osobu s
umiljajem liio ivota, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.5

Krivino djelo otmice prema Krivinom zakonu Republike Srpske

Po Krivinom zakonu Republike Srpske krivino djelo otmice spada u grupu krivinih
djela protiv sloboda i prava graana. Prema lanu 165. Krivinog zakona RS, a koji glasi:
(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u namjeri
daod njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili
kogadrugog prinudi da neto uini, ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od jedne do osam
godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana izvri prema dijetetu ili maloljetnom licu, ili na
svirepnain ili pretnjom ubistvom ili tekom tjelesnom povredom, ili u sastavu grupe ili
zloinakeorganizacije, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
5

Krivini zakon BiH, ''Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06,
55/06, 32/07, 8/10

(3) Kazna iz stava 2. primenie se i ako je oteto lice zadrano due od petnaest dana, ili je
licu koje je oteto teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice.
(4) Ako je usljed djela iz stava 1., 2. i 3. ovog lana nastupila smrt otetog lica, uinilac e se
kazniti zatvorom od dvije do petnaest godina.
(5) Uinilac djela iz stava 1. do 3. ovog lana koji dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice pre
nego to je ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvrio otmicu, moe se osloboditi od
kazne.6

Krivino djelo otmica prema krivinim zakonima bivih Jugoslovenskih


republika

Krivino djelo otmice prema Krivinom zakonu Republike Srbije

U Krivinom zakonu Republike Srbije, krivino djelo otmica spada u grupu krivinih djela
protiv krivinih djela protiv slobode prava ovjeka i graanina.
lanom 134. Krivinog zakonika Republike Srbije odreeno je krivino djelo Otmice, a koji
glasi:
(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u nameri da
od njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga
drugog prinudi da neto uini, ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ko radi ostavarenja cilja otmice preti ubistvom ili tekom telesnom povredom otetom licu,
kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina.
(3) Ako je oteto lice zadrano due od deset dana ili je prema njemu postupano na svirep
nain ili mu je teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posledice ili ko delo iz
stava 1. ovog lana uini prema maloletnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do
petnaest godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt otetog lica ili je delo izvreno od
strane organizovane grupe, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.7
6

Krivini zakon Republike Srpske Slubeni glasnik RS broj: 49/03

Statistiki podaci Republikog javnog tuilatva Republike Srbije od 2005. do 2007.


godine8

Krivino djelo otmica


Broj prijavljenih lica

Broj procesuiranih lica

Krivino djelo otmice prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske

Krivini zakon Republike Srbije, "Slubeni glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009
i 111/2009
8
http://www.rjt.gov.rs/lt/articles/statistika/

U Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, krivino djelo otmice spada u grupu


Kaznena djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina.
lanom 125. Kaznenog zakona Republike Hrvatske odreeno je krivino djelo
Otmice, a koje glasi:
(1) Tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili
ogranii slobodu kretanja s ciljem da njega ili nekoga drugoga prisili da to uini, ne uini ili
trpi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema djetetu ili maloljetnoj
osobi, ili se radi ostvarenja cilja otmice iz stavka 1. ovoga lanka prijeti da e se taoca
usmrtiti, ili da e ga se teko tjelesno ozlijediti, ili ako je djelo poinjeno u sastavu grupe ili
zloinake organizacije, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji dragovoljno pusti na slobodu
taoca prije nego to je ostvaren njegov zahtjev radi kojeg je poinio otmicu, moe se
osloboditi kazne.9

Novinski lanak: Otmica sina srpskog


bogataa preko Facebooka
ZAGREB - Pomno planirana otmica sina
uglednoga srpskog biznismena, 18-godinjeg
Miloa J., zgrozila je tamonju javnost
prvenstveno zbog naina na koji je izvedena. Sedmerolanoj ekipi otmiara glavni je alat bio
Facebook preko kojega su namamili nesretnog mladia za kojega su poslije zatraili 150.000
eura otkupnine.
Policiji je trebalo osam dana od dojave o otmici do spektakularne akcije uhienja i
spaavanja Miloa iz vinskog podruma dubokog 50 metara. Scenarij otmice zapravo je
poprilino jednostavan, a osmislio ga je student Policijske akademije u Beogradu i bivi
djelatnik policije, 20-godinji Darko Amanovi, kojega policija smatra voom skupine, iako
je ideju izvorno, kako prenose srpski mediji, dao Miloev godinu stariji prijatelj Filip Ili.

Kazneni zakon RH, "Narodne novine" br. 110/97

On se s njim esto druio u njegovu stanu u centru Beograda te je znao da je Milo


dijete uglednoga biznismena. Darku Amanoviu i ostalim lanovima skupine esto je priao o
Milou i bogatstvu njegove obitelji pa su odluili da mladia treba oteti. No, plan koji su
skovali ne bi funkcionirao bez Facebooka.
Pod imenom Sandra Savi otvorili su lani profil atraktivne djevojke te taj profil
"sprijateljili" s jednim Miloevim poznanikom. Na poruke atraktivne djevojke Milo nije ostao
ravnoduan, to je skupini bio signal za prelazak u "fazu B".
U Sremskim Karlovcima unajmili su kuu s vinskim podrumom, a poetkom svibnja djevojka
je dogovorila sastanak s mladiem. Plan je zamalo propao jer se "Sandra Savi" mladiu
uivo jednostavno - nije svidjela. No, dosjetljiva djevojka rekla je da za njega ima jo jednu
prijateljicu s kojom se nesretni Milo konano pristao nai.
Kako navodi beogradski Press, Milou je nekoliko minuta nakon susreta s djevojkom
priao otmiar Darko Amanovi uz jo jednog lana skupine te se slubenom znakom srpske
policije predstavio kao policajac i zatraio njegovu osobnu iskaznicu, i to navodno zbog
provjere sumnje na zloporabu opojnih droga. Naveo je njega i djevojku, koja je odlino
odglumila ulogu preplaene pratilje, da sjednu u civilni automobil kako bi ih odvezao do
policijske stanice na provjeru.
Ve kod Zemuna mladi je posumnjao da neto nije u redu, ali vie se nije mogao
spasiti jer su mu otmiari stavili lisice na ruke i ubacili ga u prtljanik automobila u kojemu
je dovezen do unajmljene kue u Sremskim Karlovcima. Ondje je u mranom, hladnom i
vlanom podrumu boravio osam dana, hranio se jednim burekom i jogurtom dnevno i na
istome mjestu obavljao nudu.
Otmiare je ipak odala neopreznost. Prvi su put Miloeve roditelje nazvali na dan otmice, 8.
svibnja. Rekli su im to se dogodilo te zatraili 150.000 eura otkupnine. Sljedei dan pitali su
oca je li prikupio novac, a kada su trei put nazvali, policija ih je uspjela locirati i uhititi te
mladia izvui iz tamnice. On je bio u stanju oka, ali neozlijeen. Kroz splet vlanih hodnika
do tamnice policajci su morali proi kroz ak sedam zatvorenih vrata. Tijekom pretresa
stanova otmiara pronaena je i manja koliina ecstasyja.
Svi se sjetili Lepe Brene
Darko Seni, naelnik kriminalistike policije Beograda, rekao je novinarima da je to
prvi sluaj otmice u Srbiji u posljednjih sedam godina, a specifian je upravo zbog koritenja
Facebooka. Srpska javnost odmah se prisjetila razvikanog sluaja otmice sina pjevaice Lepe

Brene i Bobe ivojinovia, ali on je bio izveden na klasian mafijaki nain, bez uporabe
suvremenih alata.10

Krivino djelo otmice prema Krivinom zakoniku Crne Gore


Prema Krivinom zakoniku Crne Gore, Krivino djelo otmice spada u grupu Krivinih

djela protiv sloboda prava ovjeka i graanina.


lanom 164. Krivinog zakonika Republike Crne Gore odreeno je krivino djelo
Otmice, a koji glasi:
(1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u namjeri
da od njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga
drugog prinudi da neto uini, ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od jedne do osam
godina.
(2) Ko radi ostavarenja cilja otmice prijeti ubistvom ili tekom tjelesnom povredom ote-tom
licu, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina.
(3) Ako je oteto lice zadrano due od deset dana ili je prema njemu postupano na svirep
nain ili mu je teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice ili ko djelo iz
stava 1 ovog lana uini prema maloljetnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do
dvanaest godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 ovog lana nastupila smrt otetog lica ili je djelo izvreno
od strane vie lica na organizovan nain, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest
godina.11

Krivino djelo otmice prema Krivinom zakonu Slovenije (Kazenski zakonik)


Prema Kazenskom zakoniku Republike Slovenije, krivino djelo otmice spada u

krivina djela ''Kazniva dejanja zoper lovekove pravice in svoboine'', krivina djela protiv
ljudskih prava i sloboda i glasi:

10
11

http://www.057info.hr/vijesti/2010-05-17/otmica-sina-srpskog-bogatasa-preko-facebooka
Krivini zakonik Republike Crne Gore, ''Slubeni list Republike Crne Gore'' br.70/04, 13/04

Ugrabitev 134. len


(1) Kdor koga ugrabi z namenom, da njega ali koga drugega prisili, da nekaj stori, opusti ali
trpi, ali kdor v zvezi z ugrabitvijo prisili ugrabljeno osebo ali koga drugega, da nekaj stori,
opusti ali trpi, se kaznuje z zaporom od estih mesecev do petih let.
(2) Kdor stori dejanje iz prejnjega odstavka proti mladoletni osebi ali zagrozi z ubojem ali s
hudo telesno pokodbo ugrabljene osebe, se kaznuje z zaporom od enega do desetih let.
(3) Storilec dejanj iz prvega ali drugega odstavka tega lena, ki prostovoljno spusti na
prostost ugrabljeno osebo, preden je izpolnjena njegova zahteva, zaradi katere jo je ugrabil,
se sme kaznovati mileje ali se mu sme kazen odpustiti.12
(Otmica lan 134.
(1) Ko kidnapuje nekoga sa ciljem da njega ili bilo koga drugog primora da uradi neto, ili
bilo ko u vezi sa otmicom kaznit e se kaznom zatvora od est meseci do pet godina.
(2) Ko uini delo iz prethodnog stava prema maloletnom licu ili im preti ubistvom ili
povredom, kidnapovani e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(3) uinilac je u prvom ili drugom stavu ovog lana, onaj koji dobrovoljno pusti otetu osobu
prije nego to je upoznao njegov zahtev, zbog ega je otet, moe biti kanjen blae ili izuzet
od kazne.)

Krivino djelo otmica prema Krivinom zakonu Velike Britanije

Kidnapovanje je kriminalni akt odvoenja osobe bez njenog pristanka, njeno dranje
u vrsti zatoenitva, radi traenja otkupa u zamjenu za putanje na slobodu. 13 Postoje
sluajevi i politikih kidnapovanja. Osoba nije dostupna vlastima jedne zemlje jer se nalazi u
drugoj koja nee da je isporui. Kidnapovanje se radi prisilom ili na prevaru. Kidnapuju se

12

Kazenski zakonik (''Uradni list Republike Slovenije'', br.: 55/2008)

13

http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2006/49/contents

10

kako odrasli tako i djeca. Nisu retki sluajevi ubijanja kidnapovanih. U pojedinim dravama
Azije i Afrike, gde je vlast slaba, kidnapovanje je pretvoreno u biznis.
Vrste kidnapovanja:

Klasino kidnapovanje radi sticanja materijalne koristi

Kidnapovanje roenog djeteta koje je posle razvoda dato drugom branom partneru.
Najei sluaj kad su razvedeni suprunici iz razliitih zemalja i kultura.

Dognapovanje, otuivanje pasa ili drugih kunih ljubimaca sa namjerom sticanja


materijalne koristi.

Uskakanje je kada mlada nema pristanak svojih roditelja, brae za vjenanjem sa


svojim izbranikom i tada se najee nou, kroz prozor bjei. Uskakanje se koristi i
kada mladina familija nema sredstava za miraz, jer se u sluaju uskakanja miraz ne
isplauje. Familija prekida sve odnose sa odbjeglom mladom i njenom porodicom sve
do (najee) roenja prvog djeteta.

Kidnapovanje je delo pod zajednikim zakonom Engleske i Velsa.


Prvo, priroda prekraja je napad na, i povrede, line slobode pojedinca. Drugo, djelo sadri
etiri sastojka na sljedei nain: (1) uzimanje ili odnoenje jedne osobe od strane druge, (2)
silom ili prevarom, (3) bez pristanka lica tako da su preduzete ili ponese i (4) bez
zakonskog.14

Globalne statistike otmica od 1999. do 2006. godine

Kidnapovanje za otkup je uobiajena pojava u raznim dijelovima svijeta danas, a neke


gradove i zemlje su esto opisane kao Prijestolnica otmica svijeta. Od 2007, taj naslov
pripada Iraku, sa mogunou od 1.500 otetih stranaca. U 2004. bilo je to Meksiko, a u 2001.
bila Kolumbija. Izvetaji sugeriu svijetu ukupno 12,500-25,500 / godine sa 3.600 / godinje
u Kolumbiji i 3.000 / godinje u Meksiku oko 2000. Meutim do 2006, broj otmica u
14

http://en.wikipedia.org/wiki/Kidnapping

11

Kolumbiji je doao do 687 i nastavlja da opada. Meksiki brojevi se teko potvruju zbog
straha od policijskog uea u otmici.15
1999 u Sjedinjenim Amerikim Dravama, 203.900 djece je prijavljeno kao rtve porodinih
otmica i 58.200 ne-porodinih otmica. Meutim samo 115 su bili rezultat stereotipnih
kidnapovanja (neko nepoznat ili malo poznat sa djetetom, koja je odrana stalno ili za otkup).
Kidnapovanje na otvorenom moru u vezi sa piraterijom je u porastu. Navodi se da je 661
lan posade uzet za taoca a 12 kidnapovano u prvih 9 meseci 2009. godine.
Procenjuje se da kriminalne bande dobiju $500 miliona godinje za otkup uplata od otmica.
Otmica je identifikovana kao jedan od izvora za koje teroristike organizacije dobijaju
sredstva.

Rank Country

TOTAL
1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999
Colombia
464 244 217 469 947 908 960 972 5,181
Mexico
46 87 31 48 109 275 436 402 1,269
Former Soviet Union*5
5
13 3
21 41 57 105 250
Brazil
94 66 73 56 65 67 43 51 515
Philippines
53 56 78 61 113 61 51 39 492
Nigeria
1
0
0
1
0
2
6
24 34
India
9
10 13 9
5
8
5
17 76
Ecuador
1
10 15 11 7
5
5
12 66
Venezuela
15 6
7
7
28 24 10 12 109
South Africa
0
0
0
1
0
0
0
10 11
Total
683 484 447 666 1,2951,3911,5731,6447,773

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

15

Zakljuak

http://danger.mongabay.com/kidnapping_stats.htm

12

Krivino djelo prema naem zakonu spada u krivina djela protiv sloboda i prava
graanina. Krivino djelo otmice doivjelo je izvjesnu transformaciju tako da je zona krivine
odgovornosti proirena i na neke nove, tee oblike ispoljavanja koji nisu bili obuhvaeni
dosadanjim inkriminacijama. Naini izvrenja ovog krivinog djela su: sila, prijetnja,
obmana ili neki drugi nain, a sredstva izvrenja mogu biti razliita u zavisnosti od toga kojim
nainom se izvrava ovo krivino djelo, kao npr.: fizika sila, verbalna prijetnja, oruje,
orue, eksplozivne naprave i slino. Krivino djelo otmice moe se ispoljiti u vie oblika, ali
se oni prema svojoj teini mogu sistematizovati u dvije grupe: osnovni oblik i tei oblik.
Osnovni oblik ovog krivinog djela sastoji se u primjeni nekog od naina izvrenja (sila,
prijetnja, obmana) da bi se odvelo ili zadralo neko lice s namjerom da se ne pusti na slobodu
dok se od njega ili drugog lica ne iznudi nova ili kakva druga imovinska korist ili da se to ili
drugo lice prinudi da neto drugo uini, ne uini ili trpi.
Prema statistikim podacima Republikog javnog tuilatva Republike Srbije gdje iz
godine u godinu smo mogli vidjeti da kako se poveao broj otetih lica tako se poveavao i
broj procesuiranih lica. U 2005. godini manji je broj i otetih i procesuiranih lica u odnosu na
2006. i 2007. godinu, i gdje se vidi da je u 2006. godini brojka otetih lica premaila broj 100.
A to se tie svjetskih zemalja, Kolumbija spada u zemlje sa najveim brojem otetih lica iz
godine u godinu, dok su iza nje Meksiko i bivi Sovjetski savez.

Literatura

13

Babi, M., Markovi, I.: Osnovi krivinog prava, Fakultet za bezbjednost i zatitu
Banja Luka, Banja Luka, 2008.

Nei, LJ.: Krivino pravo opti i posebni deo, Via kola unutranjih poslova,
Beograd, 1998.

Krivini zakon BiH, ''Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 37/03,
54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10;

Krivini zakon FBiH, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 36/03;

Krivini zakon Republike Srpske Slubeni glasnik RS broj: 49/03

Krivini zakon Republike Srbije, "Slubeni glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr.,
107/2005 - ispr., 72/2009 i 111/2009;

Kazenski zakonik (''Uradni list Republike Slovenije'', br.: 55/2008);

Krivini zakonik Republike Crne Gore (Slubeni list Republike Crne Gore,
br.70/04, 13/04);

Osnovni kazneni zakon Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 28/96.);

Internet:

http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2006/49/contents

http://en.wikipedia.org/wiki/Kidnapping

http://danger.mongabay.com/kidnapping_stats.htm

14

Вам также может понравиться