HDDU strukovna umjetnika udruga

Hrvatsko drutvo dramskih umjetnika1 pod razliitim imenima i s razliitim,

a opet slinim, programima djeluje ve gotovo 130 godina i okuplja dramske
umjetnike razliitih profila2.
Jedna je to od najveih strukovnih umjetnikih udruga od svih trideset koliko
ih je registrirano u RH, a na dan 24. rujna 2009. imala je 846 lana, od ega:
376 zaposlenih umjetnika, 196 umirovljenika, 133 samostalnih umjetnika
kojima drava uplauje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te
141 umjetnik koji je samostalan, ali mu drava ne uplauje doprinose ili je
pak zaposlen u nekom kazalitu koje nema vlastiti ogranak3.
Sve do prije desetak godina kada je, za vrijeme predsjedanja Zlatka Viteza,
udruga dobila na koritenje prostor u Amruevoj ulici 19/III, mijenjale su se
adrese i uvjeti djelovanja te je u tim preseljenjima i loim uvjetima u kojima
je stajao arhiv udruge, izgubljena veina dokumentacije zbog ega se danas
ne moe napraviti komparativna analiza lanstva od prije dvadeset ili vie
godina. To je velika teta jer se bez tog arhiva ne moe procijeniti kakvi su
trendovi u naem glumitu tijekom odreenog razdoblja s obzirom na status
lanstva. Prema podatcima HZSU-a, broj samostalnih umjetnika lanova
HDDU-a godinama se kree izmeu 115 i 130 lanova, no o prosjenom
broju umirovljenika, zaposlenih i ostalih umjetnika ne postoje toni podatci.
Ako se analizira djelatnost HDDU-a tijekom proteklih 130 godina ustanovit
e se da je jo od vremena Dimitrije Demetra, utemeljitelja hrvatskoga
kazalinog zakonodavstva i pokretaa mnogih korisnih inicijativa, smisao
drutva/udruge bila mirovinska sigurnost lanova i njihovih obitelji. Bilo je
to logino budui da sve do 1925. godine, kada su umjetnici (zahvaljujui
Zakonu o pozoritu i Zakonu o inovnicima) postali inovnici, nije bilo
zdravstvene ni mirovinske zatite dramskih umjetnika. U doba socijalizma
umirovljenici su postali zatieni, aktivni su umjetnici imali ugovore o radu
koji se nisu prekidali premda su bili potpisivani na ogranieno vrijeme, a ve

1

U daljnjem tekstu HDDU.

Vie o povijesti ove Udruge pogledati u Bahunek, K. (1999) Svjetlo iza pozornice,
Hrvatsko glumite, 5-6, 18-19.
3
U daljnjem tekstu ostali umjetnici.
2

od sredine 1946. godine skrb o doprinosima samostalnih umjetnika preuzela

je drava4, tako da je ta djelatnost prestala biti glavnim dijelom misije
udruge. Fokus se rada okrenuo prema drugim problemima umjetnika koji su
bili zatita umjetnika u odnosu na televiziju, radio, ostale poslodavce,
pomaganje pri strunom usavravanju (uglavnom su usavravanja bila
usmjerena prema zemljama Istonoga bloka kao to su ehoslovaka,
Bugarska, Maarska) te je u djelatnost udruge ulazila i dodjela Prvomajske
nagrade koja je sve do poetka devedesetih godina prologa stoljea
dodjeljivana u samo 5-6 kategorija.
Osnutkom nove hrvatske drave HDDU, do tada pod imenom UDUH
(Udruenje dramskih umjetnika Hrvatske), uz pomo ostalih suosnivaa,
utemeljuje Nagradu hrvatskog glumita5, od 1994. odrava se i Festival
glumca u Vinkovcima, a dolaskom Zlatka Viteza na elo udruge krajem
1998. zapoinje izlaziti asopis koji se, nakon nekoliko promjena imena,
zove Hrvatsko glumite. Nekada je to bilo cehovsko udruenje koje se
brinulo iskljuivo o pravima struke. Danas je poloaj udruge drugaiji,
budui da bi se o pravima struke trebao brinuti sindikat.
injenica jest da je u cjelokupnom drutvu zavladala apatinost i osjeaj da
pojedinac nita ne moe uiniti, no i mala mogunost, koja se nudi putem
udruivanja/udruga u kazalitu se ne koristi.
Da je tome tako potvruju i podatci s poetka ovoga poglavlja o broju
lanova pojedinih grupa/ogranaka unutar HDDU-a koji se ipak ne mogu sa
sigurnou utvrditi jer lanovi udruge nemaju potrebe javiti promjenu
svojega statusa (odlazak u mirovinu, ulazak u HZSU ili odlazak iz njega,
odlazak u angaman u neko kazalite ili izlazak iz njega). lanovi sa svojom
udrugom u veini sluajeva komuniciraju kada trae potvrdu kojom bi
ostvarili poreznu olakicu od 25% koju je za umjetnike predvidio
zakonodavac 1996. godine. ak ni kada je u pitanju budunost lanova
(donoenje nove regulative koja se tie djelatnosti), lanstvo se veim

4

Vie o zastupljenost samostalnih umjetnika pogledati u tekstu nastalom u sklopu

znanstveno-istraivakoga projekta "Hrvatski kazalini asopisi 1941-2005.", Lonar, V.
(2010) Samostalni umjetnici.
http://www.adu.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=497:istraivanjeperiodike&catid=70:clanci&Itemid=54, uvid 25. kolovoza 2010.
5
U daljnjem tekstu NHG.

dijelom nema potrebe aktivno ukljuiti nego, kao u socijalizmu, oekuje da

to umjesto njih uini netko drugi. Nije za to kriva udruga sama po sebi nego
lanstvo koje se ne pita zato su lanovi udruge i to sve takva vrsta
udruivanja nudi. Djelatnost udruge, osim iz Statuta6, moe se analizirati i
prema izvjetaju o radu za prolo razdoblje (primjer 2009. godina) iz kojega
je razvidno da su glavne djelatnosti HDDU-a sljedee: Festival glumca u
Vinkovcima, Nagrada hrvatskog glumita, asopis Hrvatsko glumite i Fond
solidarnosti. Od te etiri aktivnosti jedna je trajna, postoji ve dugi niz
godina, a usmjerena je uglavnom prema umirovljenicima. Ostale tri su
akcije, de facto, produkcijska djelatnost, a ne djelatnost koja bi se mogla
nazvati, kako to pie u ve citiranom Zakonu o udrugama, kao oblik
slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie fizikih, odnosno pravnih osoba,
koje se, radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanje za zatitu prava. to bi
se od navedene tri akcije moglo svrstati pod ovu definiciju, pod bilo kakvu
zatitu, teko je utvrditi, meutim, lanstvo nije zainteresirano da pone tititi
svoje probitke i svoja prava.
Unutar udruge upitan je i delegatski sustav prema kojem o izborima za
upravljaka tijela udruge odluuju delegati, a ne sveukupno lanstvo. Tako
se dogodilo da su 2009. od 7 lanova koji su izabrani u Upravni odbor
udruge svi lanovi zaposleni u kazalitu (osim jednoga koji je zaposlenik
Ministarstva kulture, o emu e se vie rei u nastavku ovoga poglavlja).
Mjesto u Upravnom odboru nije naao ni jedan umirovljenik, nema ni jednog
samostalnog umjetnika, nema ni jednog umjetnika koji samostalno djeluje i
radi u struci, a nije zaposlen ili nema svoj ogranak. A ostalih je, u odnosu na
zaposlene umjetnike kojih je 376, ak i vie 470. Odnos je dakle 44,4%
prema 55,6%, to znai da manjina donosi sve odluke o veini koja je
obespravljena zbog naina izbora i zbog nedoputanja da se na posebnoj listi
glasa za kandidate koji nisu zaposleni (prijedlog ogranka samostalnih
umjetnika pri zadnjoj promjeni Statuta HDDU-a koji je odbijen). Igrom
sluaja na izbornoj su Skuptini HDDU-a 2009. u upravljaku strukturu
udruge izabrani samo (zaposleni) mukarci, a sve umjetnike izvan Zagreba,
ponovno igrom sluaja, zastupaju dva glumca iz istog grada (Virovitice).

6

Statut udruge dostupan je na www.hddu.hr, uvid 8. kolovoza 2010.

Dakako da bi trebalo poeti dijalog o moguim promjena u izbornome

sustavu, ali i za to je potrebno angairano lanstvo koje razumije da je samo
djelovanjem odozdo prema gore mogue promijeniti stvari.
U udrugu je u posljednjih nekoliko godina primljen veliki broj mladih
umjetnika, ali ni oni nisu imali potrebu prijaviti se na listu za odabir u tijela
upravljanja to pokazuje da ih ne zanima sudjelovati i djelovati u javnom
ivotu na ovaj nain. Ova je injenica osobito zabrinjavajua.
Kada je Zlatko Vitez u listopadu 1998. na skuptini u kazalitu Kerempuh
izabran za predsjednika udruge, aklamacijom je izglasano uvoenje izravnog
izbora za tijela upravljanja i nadzora, odnosno, da svi lanovi udruge ine
Skuptinu te da se ukine delegatski sustav. Tada to, zbog financijskih
razloga, nije bilo mogue, ali u dananje vrijeme internetske komunikacije,
novih tehnologija koje ukljuuju i videokonferencije, postoji realna
mogunost da se izborni sustav HDDU-a reorganizira. Trokovi ne bi smjeli
biti prepreka ponovnom oivljavanju udruge.
U Izvjeu delegatima za skuptinu 2009. pie da se etiko povjerenstvo u
proteklome razdoblju nije sastajalo, jer nije zaprimilo niti jedan predmet,
meutim, gotovo svakodnevno kolege glumci trae adresu na koju se mogu
obratiti budui da ih je neki poslodavac zakinuo, nije im isplaen honorar,
bespravno im je oduzeta olakica i slino. Nitko od njih i ne pomisli da u
HDDU-u postoji tijelo koje se zove Etiko povjerenstvo i da je to prava
adresa za njihove albe.
Hrvatska glazbenu unija, udruga koja okuplja glazbene umjetnike, objavljuje
na svojim internetskim stranicama podatke o poslodavcima koji ne eli
isplatiti honorar ili olakicu, kako bi ostalo lanstvo bilo upozoreno na
takvoga poslodavca. lanovi HDDU-a nisu preuzeli takvu praksu u svoju
udrugu, odnosno, postavlja se pitanje zato svoju udrugu ne doivljavaju kao
mjesto mogunosti vlastita djelovanja? Internetska stranica HDDU-a7,
prostor putem kojega bi se moglo komunicirati, ve godinama se nije
mijenjala niti nudi napredne mogunosti komunikacije. to se pak NHG-a
tie, gotovo svakog studenoga, nakon dodjele nagrada, dolaze inicijative za
promjenom Pravilnika o nagradi, ali ubrzo se ta se inicijativa zaboravi jer je,

7

30. travnja 2010., www.hddu.hr.

da bi se stvari mijenjale, potreban angaman. Gledanost prijenosa dodjele

NHG na HTV-u 2009. bila je 2%8 to je jo jedan od znakova da u nainu
izbora i dodjele valja neto promijeniti.
Za ponovni poetak i buenje udruge nisu potrebna dodatna sredstva (udruga
je financirana i od Ministarstva kulture i Grada Zagreba) nego promjena
stava lanstva prema udruzi, odnosno, buenje svijesti o vanosti razvijanja
civilnoga drutva.
U ogledu iz 2008. Dragan Klai spominje udruge kakva je i HDDU te kae
da su nekada takva udruenja uvala ideoloku pravovernost i donosila
znaajne privilegije lanovima, a danas, kada te ideologije vie nema, jedinu
politika koju primenjuju je odbrana privilegija koje su njihovi lanovi nekad
uivali bez obzira na ogromne drutvene, ekonomske i kulturne promene,
tako da je veina ovih udruenja prerasla u konzervativne bastione i
antireformistike lobije, a ne sindikate, ne profesionalna udruenja koja se
bore za podizanje profesionalnih standarda. Citat pokazuje da je situacija sa
strukovnim umjetnikim udrugama slina i u drugim zemljama regije.
Kao i u ostalim podrujima djelatnosti, i rad udruge ima problema sa
sukobom interesa. Kao to je reeno ve ranije u ovom radu (poglavlje Bijeli
kvadrat kulture, 6.7.), 133 lana udruge, samostalni umjetnici, uvoenjem
kriznih mjera od 1. kolovoza 2009., ostali su bez 33% osnovice za mirovinu.
Prijedlog je ovog drakonskog zakona donijelo Ministarstvo financija uz
Ministarstvo kulture RH, a jedan od ravnatelja uprave Ministarstva kulture
koje je donijelo zakon na tetu umjetnika lan je HDDU-a, ujedno i lan
Upravnog odbora udruge, Sreko estan.
Upravni odbor najvie je kolegijalno upravno tijelo udruge od kojeg se
oekuje da titi svoje lanove te da reagira kada su povrijeena njihova
prava. Dakako da Upravni odbor HDDU-a nije mogao reagirati na 33%
smanjenja osnovice kada je jedan njegov lan zaposlenik Ministarstva
kulture koje je (uz Ministarstvo financija) pripremilo taj zakon. Krajem
2010., prema planu Vlade RH, donosit e se novi zakon koji bi trebao
regulirati podruje samostalnih umjetnika. Budui da je funkcija lana
udruge Sreka estana u Ministarstvu kulture ravnatelj uprave za izvedbene

8

Izvor: sluba HRT-a.

umjetnosti i audiovizualnu djelatnost, postavlja se pitanje, na ijoj e strani u

dubioznim situacijama pregovora oko novog Zakona biti lan Upravnog
odbora udruge? Kako e ii na pregovore sa zakonodavcem, Ministarstvom
kulture, kad je zaposlenik tog istog ministarstva u kojem ostvaruje svoj
osobni dohodak, dakle, materijalnu egzistenciju? I kod donoenja ZOK-a iz
2006. isti je umjetnik/zaposlenik ministarstva, bio u obje pregovarake ekipe,
to je eklatantni primjer sukoba interesa. Na ovaj nain gubi se neovisnost
udruge, jedinog mjesta preko kojega bi pojedinac mogao izrei svoj stav u
odnosu na sustav koji tog pojedinca esto ne uzima u obzir. Ako udruga nije
neovisna u svome djelovanju, njezina se svrha u potpunosti gubi9.
Dodatni problem ve nekoliko godina s istim lanom udruge/zaposlenikom
ministarstva kulture, stvara i injenica da je u sukobu interesa kao lan
Povjerenstva Ministarstva kulture za priznavanje prava na doprinose
samostalnim umjetnicima. Povjerenstvo ima pet lanova; tri su lanovi
udruge, HDDU-a, jedan je predstavnik HZSU-a, a jedan Ministarstva kulture
(ve godinama, kao to je ve reeno, lan Upravnog odbora HDDU-a,
Sreko estan). lanovi se moraju primati s najmanje 4 glasa za. Glas koji je
gotovo uvijek protiv jest glas predstavnika Ministarstva (lana Upravnoga
odbora HDDU-a) jer ima naputak Ministra da se u HZSU primi to manje
lanova, budui da dravu samostalni umjetnici svake godine kotaju sve
vie. Kad se bolje analizira, u tom su povjerenstvu 4 lana HDDU-a, a
pritom je lan Upravnog odbora uvijek onaj koji je protiv. Autorica ovoga
rada pisala je u nekoliko navrata Ministru kulture Bikupiu i dravnoj
tajnici Obuljen te ih upozorila na sukob interesa njihova zaposlenika, ujedno
lana Upravnog odbora HDDU-a, ali bez rezultata. Ovakva se praksa protivi
svrsi udruge, protivi se ideji civilnog drutva zbog koje se graani udruuju u
udruge, meutim, razvidno je da stupanj svijesti o sukobu interesa i civilnom
drutvu jo nije sazrio kod lanstva udruge, ali ni kod javne uprave10.


9

Vie o temi u: Fisher, R. and Fox, R. (2001) Culture and civil society: new relationships
with the third sector, Council of Europe Publishing.
10
Na redovitoj godinjoj skuptini HDDU-a odranoj u Zagrebu 25. rujna 2010. ponovno je
postavljeno pitanje sukoba interesa oko sluaja Sreka estana te je traena promjena,
meutim, veinom glasova delegata Skuptine prijedlog je odbijen te e do daljnjega sukob
interesa biti ugraen u najveu (i jedinu) strukovnu umjetniku udrugu koja okuplja lanstvo
s podruja dramske umjetnosti.