You are on page 1of 68

P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 9 SEPTEMBAR 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 3 KM

Islam - misija
neprestanog
dobra

Tevba
(pokajanje)

Nebrojene
milosti
svjetovima

Naprijed
ka Istanbulu

HIZMET
služenje islamu
KAKO VOLJETI ALLAHA
Autor: dr. Ahmed Çağil

Format: A5, mehki povez, 106 str.

Treba voljeti - to svi pišu i govore, ali KAKO naučiti da se Gospodar zavoli istinski?!
Na to pitanje gotovo svi alimi i vjernici obično slegnu ramenima ...
Na stranicama ove knji­ge saznajemo kako voljeti Allaha dž.š.,
Njegovog Poslanika s.a.v.s., ashabe i sva stvorenja.

EHLU-L-KIBLA - PRIPADNICI KIBLE


Autor: Muhammed Zekki Ibrahim

Format: A5, tvrdi povez, 283 str.

Tevessul i vesile - šta je to? Jesu li dozvoljeni? Smiju li se muslimani međusobno


optuživati za kufr? Položaj Šiija u islamu. Šta su o tesavufu rekli Ibn Tejmijje,
Ibn Kajjim el-Dževzijje, Ibn Haldun, Imam Zehebi i drugi.
O posjećivanju kaburova i odabranih mjesta. Kada je dova ibadet?

DžENNETSKE NAGRADE
Autori: Imam El-Kušejri i Šejh Ismail Hakki

Format: A5, mehki povez, 209 str.

Pred vama je komentar nekih ajeta koji govore o džennetskim nagradama.


I to iz pera velikih stručnjaka, kako za vanjska značenja ajeta tako i za
aluzivna tumačenja. Prijevod govori o džennetskim nagradama, ali isto tako
i ukazuje na svojstva i vrline džennetlija kojima bi se trebali, u što većem
broju, okititi.
KO MOŽE BITI ŠEJH?
Autor: dr. Dilaver Selvi

Format: A5, mehki povez, 160 str.

Pošto živimo u vremenu kada ne mali broj ljudi zaziva sposobnost duhovnog
vođenja i odgajanja drugih ljudi, ova knjiga može poslužiti kao svojevrsni kriterij
za odabir ispravnog duhovnog vođe (šejha) na putu postizanja Allahovog dž.š.
zadovoljstva.

KOMENTAR ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA


Autor: Imam el-Gazali

Format: A5, mehki povez

‘’Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘Zaista Uzvišeni Allah ima devedeset devet
imena - stotinu manje jedno. On je nepar i voli nepar. Ko ih izbroji i nauči napamet
ući će u Džennet’’. U ovoj knjizi Imam el-Gazali komentariše značenja Allahovih
lijepih imena i način njihovog usvajanja u svakodnevnom životu vjernika.

SRETNA PORODICA
Autor: S. Muhammed Saki Erol
Format: A5, mehki povez, 312 str.

U ovom djelu sažeto su objašnjena rješenja porodičnih problema, kao i na-


čini postizanja harmonije i sreće u porodici. Prvo je definisan osnovni cilj
porodice, a onda su obrađeni Allahovi propisi i norme lijepoga vladanja (ede-
bi) koji će nas dovesti do toga cilja. Spomenuli smo mjesto muža i žene u
porodici, njihove međusobne obaveze i prava, kao i dužnosti prema djeci
i roditeljima, a potom smo objasnili zikrove, dove, strpljivost, zadovoljstvo
Allahovom odredbom, skromnost, umjerenost, udjeljivanje (sadaku), razne
oblike hizmeta (služenja) našoj vjeri i mnoge druge stvari koje su sastavni
dio lijepog ahlaka, a koje omogućavaju postizanje sreće u porodici.
UREDNIK
Služenje islamu – hizmet
P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 9 SEPTEMBAR 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 3 KM

ISLAM - MISIJA
NEPRESTANOG Ono zbog čega je Allah posebno pohvalio Svoje vjerovjesnike jesto
DOBRA
to što su činili veliki hizmet svojim ummetima. Allah ih je nadahnuo da
TEVBA
(POKAJANJE) stalno čine hajrate, dobra djela. Čak je taj njihov hizmet – služenje ljudi-
NEBROJENE
MILOSTI
ma i brigu za njih, stavio ispred namaza i zekata, pa kaže: „I učinismo
SVJETOVIMA
ih vjerovjesnicima da upućuju prema zapovijedi Našoj, i objavismo
NAPRIJED
KA ISTANBULU im da čine dobra djela (hajrate), i da namaze obavljaju, i da zekat
udjeljuju, a samo su se Nama klanjali.“ (el-Enbija, 73)
HIZMET Tako Allah i nas bodri da svi u svom domenu, shodno svojim mo-
SLUŽENJE ISLAMU gućnostima, pohizmetimo islamu koliko god više možemo: „Zato se
natječite ko će više dobra (hajrata) učiniti.“ (el-Maide, 48)
Pravi vjernici su ovako opisani u 61. ajetu sure el-Mu’minun: „Oni
SEMERK AND hitaju da čine dobra djela (hajrate), i radi njih (radi hajrata) druge
PORODIČNI MAGAZIN pretiču.“ Pa oni koji žele da na kijametskom danu druge preteknu to će
Udruženje SEMERKAND postići svojim hajratima, svojim hizmetima.
14. MAJA 92 br. 14
Ilidža / Sarajevo Lijepo je kada se čuje da neko hizmeti svojim roditeljima, da hizmeti
Tel/Fax: +387 33 624 883
jetimima, da služi vjeri i muslimanima. Ranije se često moglo čuti: „Ide-
.
ISSN 1840-0930 mo na hizmet!“ Djevojke i hanume bi čistile džamijske tepihe, prozore,
hareme... Momci i odrasli muškarci su kosili travu, urađivali mezarje,
Za izdavača
MIRZA PAŠIĆ odnosili pomoć nevoljnicima...

Glavni i odgovorni urednik


Osmanlije su imale jedan poseban običaj uz ramazan. Zvao se ‘diš
NEDŽAD ĆEMAN kirasi’ ili kirija za zube. Sve redom bi pozivali i postavljali bi im iftare.
Redakcija
Nakon završetka sofre, pri zlazu, bi svakom davali po dukat-dva. Go-
Dr. hfz. DžEMAIL IBRANOVIĆ vorili su da je to kirija za zube koje su iftardžije pokretale na njihovim
Dr. ALMIR FATIĆ
Mr. MERIMA ČAMO soframa. Koliko hizmet može ljude uzdići?! I radi njih (radi hajrata, radi
MEHMED ĆEMAN
EDIN TOPČIĆ hizmeta) druge pretiču.
Design & DTP Oni koji prednjače u hajratima, u mnogobrojnim vrstama dobrih dje-
MUHAMED MULAOSMANOVIĆ
la, kroz stalne hizmete, trebaju znati da im je Allah to olakšao. Neka se
Lektor
ALDINA VEISPAHIĆ
nikada ne uzdignu pa sebi pripišu zasluge govoreći: „Ja sam napra-
vio džamiju.“ „Ja sam napravio česmu.“ „Ja sam ga odškolovao.“ itd.
Marketing
DŽENAN ZUBEROVIĆ
062 105 430
Svako dobro se jedino može učiniti Allahovom dozvolom i Njegovom
podrškom. Mi ne bismo mogli hizmetiti i hajrate činiti da nam Allah nije
Distribucija
ENIZ SKEJIĆ
to olakšao. „I biće i onih koji će, Allahovom voljom, svojim dobrim
062 410 492
djelima druge nadmašiti – za to će veliku nagradu dobiti: edenske
Cijena: perivoje u koje će ući, u kojima će se zlatnim narukvicama, biserom


BiH:
Turska:
3 KM
4 YTL
ukrašenim, kititi, a haljine će im, u njima, od svile biti.” (Fatir, 32-33)
Hrvatska: 15 Kn
Crna Gora: 2 EUR Trebamo biti svjesni i toga da hizmeti na prestaju time što ćemo ura-
Srbija: 2 EUR
Europa: 3 EUR diti neko hairli djelo i na njega staviti tačku. Hizmeti su stalni. Trabamo
USA: 4 USD
biti u hizmetima sve dok nam Allah za njih snagu daje.
Štampa: Bemust Neka naši hizmeti budu radi postizanja Allahovog zadovoljstva!
Redakcija zadržava pravo urednik@semerkand.com.ba
dorade objavljenih materijala.
Poslani materijali se ne vraćaju nazad.
Magazin ne preuzima odgovornost
za sadržaj i tačnost objavljenih reklama.
SADRŽAJ SEMERKANDSEPTEMBAR2009

UVODNA RIJEČ KOLIKI JE HIZMET TOLIKA JE I NAGRADA


4
Sejjid Saki Erol
TEMA ISLAM - MISIJA NEPRESTANOG DOBRA
6
Dr. Almir Fatić
DUHOVNO UZDIZANJE U MJESECU RAMAZANU
12
Dr. hfz. Džemail Ibranović
TEVBA (POKAJANJE)
14
Imam el-Gazali
POZIVI SKUPINI
El-Kandehlevi 16

ODLIKE POSTA

6
Sejjid Muhamed Alevi el-Haseni
19
ISLAM - MISIJA SURA EL-MAUN
NEPRESTANOG DOBRA Ibn Adžibe el-Haseni 20
BIRR, NEOTESANOST, TRI NESREĆE, KUNEM SE...
Allame el-Munavi 22
TAKO MI SUNCA
Emina Ćeman 24

HILJADU I JEDNA KAP 26


SREĆA
Ali Tantavi
28

PISMO PRIJATELJU
Imam Rabbani, k.s.
30

GOVOR STANJA 32

19
UGOŠĆAVANJE I PRAVA GOSTA
34
ODLIKE Almedina Tulić
PEČAT
POSTA Mr. Nezir Krčalo 36
NAPRIJED KA ISTANBULU
Mehmed Ćeman 38
IRANSKA DŽAMIJA
Erol Zubčević 42
NEBROJENE MILOSTI SVJETOVIMA (I)
Dr. Dželal Ibraković 46

BELKISA 48

ŠTITNA ŽLIJEZDA
Suad Šendelj 50
RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!
Aida Begić-Zubčević 53

42
55
NAUKA I TEHNIKA
IRANSKA Ismail Nezirović 54
DžAMIJA KARAVANA
Edin Topčić
56

TRAVNIK
Mr. Merima Čamo 58
Sejjid Saki Erol | UVODNA RIJEČ

Koliki je
naš hizmet
tolika je
i naša
nagrada
I
z jasne Knjige našeg Uzvišenog Gospodara sa- i cilj svoga postojanja, ali zašto ne istražuje svrhu i cilj
znajemo da On Uzvišeni nije ništa stvorio bez cilja svoga bivstvovanja?
i svrhe. U svakoj stvari leži mudrost njenog stva-
Istina je da sva živa i neživa stvorenja imaju uzrok
ranja, počevši od najstinije čestice pa sve do velikih
svoga postojanja. Ako razmislimo o tome da su najsit-
nebeskih tijela i planeta. Sve je stvoreno s mjerom i u
nija i najjednostavnija živa bića u moru, koja se čak ne
savršenom skladu.
vide ni golim okom, stvorena kako bi izvršavala veoma
Čovjek je napredovanjem u nauci saznao mudro- značajne funkcije u ovom svijetu, ne možemo reći da
sti stvaranja određenih stvorenja i tajne njihove svrhe. smo mi – kao najčasnija i najsavršenija stvorenja u uni-
Sada znamo da sve stvoreno u sebi sadrži mudrost verzumu – stvoreni bez ikakvog cilja ili svrhe.
postojanja; kako rastinje u dubinama oceana, tako i
Naš Uzvišeni Gospodar, koji je znao čovjekov ne-
sićušni insekti koji žive na njegovoj površini. Kada se
uništi neka vrsta biljaka ili životinja, koja se na prvi po- mar u odnosu na propitivanje cilja svoga postojanja,
gled čini beznačajna, odmah nastane poremećaj rav- potpuno jasno je objavio šta je cilj čovjekovog bivstvo-
noteže u prirodi. Neka druga vrsta ne može zamjeniti vanja: „Ljude i džinove sam stvorio samo da Mi ro-
postojanje prvobitne vrste, jer ne ispunjava cilj i svrhu buju!“ (ez-Zarijat, 56) Objašnjavajući melekima razlog
njenog postojanja. Upravo iz tog razloga se danas po- čovjekobog stvaranja, On Uzvišeni je rekao: „Na Ze-
duzimaju određene mjere za zaštitu biljnih i životinjskih mlji ću postaviti Svoga halifu!“ (el-Bekare, 30) Halifu,
vrsta kako bi se očuvala ravnoteža prirode. to jeste: Svoga namjesnika, predstavnika...

Ovdje se nameću sljedeća pitanja: Zašto današnji Dakle, kada pravimo program za svoj život, mo-
čovjek, koji nastoji proniknuti i shvatiti uzrok postojanja ramo obratiti pažnju na ovu temeljnu i najveću istinu.
svega stvorenog, ne razmišlja o uzroku svoga posto- Ona mora biti naša vodilja u pogledu onoga što čini-
janja? On vidi da sve stvoreno u univerzumu ima svrhu mo i kako se određujemo i usmjeravamo.

04
Čovjek, koji je stvoren kao najsavršenije biće, i koji imamo ovakvog čovjeka!“ Aljkavost, nepovjerljivost,
je odabran za robovanje Gospodaru svjetova, i koji neurednost, nemarnost, grubost, neotesanost i slične
je na ovaj svijet poslan kao Njegov namjesnik – za- osobine u međuljudskim odnosima čovjeku ne samo
sigurno nije prepušten samome sebi. Stvoren je da da otežavaju njegovu budućnost, nego i druge ljude
ispunjava velike dužnosti i obaveze hizmeta. Islam je odvraćaju od islama.
jedina vjera koja objašnjava ove istine i u skladu njih
Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., rekao je: „Najbolji među
pruža životni program. Mu’min je onaj čovjek koji na-
stoji da održi čvrstu vezu sa svojim Gospodarom i koji ljudima je onaj ko im najviše koristi!“ I u mnogim aje-
Njegovu vjeru u cijelosti primjenjuje u svom životu. On tima naše jasne Knjige veoma značajno mjesto za-
je shvatio cilj svoga postojanja i ispravno se odredio uzimaju zapovijedi i savjeti koji podstiču na korisne i
prema njemu. On se pokorio svome Gospodaru kao hairli hizmete koje trebamo činiti drugim ljudima. Činiti
i sva druga stvorenja i sve stvoreno u univerzumu, od hizmet ocu i majci, djeci i porodici, a u određenim si-
najsitnije čestice do velikih nebeskih tijela. On se pre- tuacijama i rodbini i drugim ljudima, ispunjavajući nji-
dao Njemu. To je značenje riječi islam. Njegovo srce hove potrebe, definisano je šerijatskim propisima koji
je pažlivo usmjereno ka izvršavanju Božijih zapovijesti su poredani u skali prioriteta od farza do mustehaba.
koje se očekuju od njega. Za njega život nije parče
Da bismo ispunili ono čime nas zadužuje naša vje-
vremena koje traje od rođenja do smrti, nego je njiva
ra, nije uvijet samo materijalno bogatstvo. Danas svaki
vječnog Ahireta. On je svjestan da sve što uradi na
čovjek može uraditi nešto korisno u društvu u kojem
ovom svijetu ima isti status sjemena koje se baci u ze-
se raširilo mnogo pogrešnih stvari. To je toliko široko
mlju. Ahiret je mjesto na kojem će on ubrati plodove
svoje sjetve. polje djelovanja – od osmijeha na licu, preko odgo-
ja djece i ispunjavanja potrebe nevoljnika, do lijepog
Ukoliko pogledamo činjenice s ove tačke gledišta,
odnosa prema komšijama i tako dalje. Posebno treba
može se reći da život jednog mu’mina predstavlja hiz-
obratiti pažnju na činjenicu da se i malom podrškom
met. Mu’min prvo robovanjem i ibadetom čini hizmet
organizacijama koje provode hairli akcije može ostva-
svom vječnom životu. Trudi se da postigne dobrote i
riti veliki hizmet. To u današnje vrijeme ima itekako ve-
ljepote Ahireta u skladu Božijeg govora: „Toga Dana
ljudi će se odvojeno pojaviti da im se pokažu njihova liku vrijednost.
djela: onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet Ovdje želim ukazati na još jednu važnu činjenicu,
će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla – vidjet a to je da svako onaj kome je omogućeno da čini
će ga.“ (ez-Zilzal, 6–8) Mu’min čuva Allahove granice hizmet drugima svojim materijalnim sredstvima, zna-
zapovijedi i zabrana. I dok sve to čini, on se ne uzda u njem ili nekom sposobnošću, mora voditi računa o
svoja djela, nego nastoji postići zadovoljstvo, milost i tome kako ne bi upao u zamku svoga nefsa i šejtana.
samilost Uzvišenog Gospodara. Kod njega ne smije biti oholosti, nadmjenosti i samo-
Dok radi za svoju budućnost, on ne zaboravlja dru- dopadljivosti zbog onoga što mu je darovao Uzvišeni
ge ljude. Ne povlači se od ljudi, već se zbližava s njima. Gospodar svjetova, nego mora biti zahvalan na tome i
Radi Allaha se trudi kako bi im pružio samo ono što je tražiti oprosta za greške koje je počinio prilikom činje-
lijepo. Ličnim primjerom i riječima na pravi put ukazuje nja hizmeta. Samo na taj način njegov hizmet može se
prvo svojim bližnjima, a potom i svim drugim ljudima. spasiti od hezimeta (poraza).
To je put i ahlak svih vjerovjesnIka (alejhimus-selam)
kroz cijelu historiju, a danas tako postupaju potpuni Hadže Ubejdullah Ahrar, jedan od velikih evlija, k.s.,
vodiči (kjamil muršidi), osvjetljavajući put muslimana. rekao je: „Ja ovaj put nisam postigao čitajući knjige o
tesavvufu, već čineći hizmet ljudima. Svakome sam či-
Ustvari, lično postojanje jednog mu’mina treba-
nio dobro kojem sam se i sâm nadao.“ Dakle, pored
lo bi imati značenje hizmeta. On bi trebao biti insan
toga što se hizmetom ostvaruje cilj postojanja, njime
koji lijepim i skladnim ponašanjem, svojim poštenjem
i ljudskošću okreće srca ljudi Uzvišenom Hakku i či- se postiže i duhovna potpunost.
njenu dobra, tako da oni za njega kažu: „Sva sreća pa Neka je Allahov selam, rahmet i bereket na vama!

05
Dr. Almir Fatić | TEMA

Islam - misija
neprestanog
dobra

„Nije dobro u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu;


dobri su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige,
i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i
siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za
otkup iz ropstva, i koji namaz obavljaju i zekjat daju, i koji obavezu
svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u
neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici i oni se
Allaha boje i ružnih postupaka klone.“
(el-Bekare, 177)

06
07
M
usliman svoje vjerovanje, svoju pripadnost menzionalna struktura, odnosno njegova univerzalnost.
islamu i muslimanskome ummetu, svakod- Zapažamo da u pojam dobra (birra) potpada:
nevno i neprestano dokazuje svojim dobrim • iman – vjerovanje u: Allaha, dž.š., Ahiret, meleke,
djelima i odnosom prema drugim muslimanima, osta- knjige, vjerovjesnike;
lim ljudima i svemu stvorenome. Naime, nije dovoljno
• djelovanje – davanje imetka: rođacima, siročadi,
samo znati i spoznati ono što je dobro i ono što je zlo.
siromasima, putnicima, prosjacima, zarobljeni-
Pored toga, ili uz to, dobro treba htjeti, usvojiti, prihva-
titi, prakticirati i s drugima podijeliti, a zlu se odlučno i cima;
snažno suprotstaviti. A ovo neizostavno podrazumijeva • ibadet – namaz i zekat;
činjenicu odgoja (edeba) kao nezaobilaznog faktora u • ahlak – ispunjavanje preuzetih obaveza, strplji-
životu svakog muslimana i muslimanke koji započinje vost u neimaštini, bolesti i boju.
od najranijih dana i traje sve do kraja života.
Ova četverodimenzionalna sadržina dobra u suštini
Kur’an nas je podučio da je čovjeku olakšano činiti se svodi na dvoje: vjerovanje u Allaha, dž.š., i činjenje
dobro, odnosno da Uzvišeni Allah pomaže i voli do- dobrih djela. Vidljivo je, također, da vjerovanje (iman)
bročinitelje. Dakle, potrebno je samo htjeti činiti dobro. nije nikakva apstraktna zamisao; ono je neraskidivo
Zapravo, dobro je u temelju samoga imana i njegov ne- povezano s djelovanjem čovjeka na Zemlji. Zapravo,
razdvojivi dio. Ili, svi islamski ibadeti, propisi i odredbe, vjerovanje svoju puninu, svoju pravu vrijednost i konač-
u krajnjoj liniji, smjeraju da čovjeka usmjere ka dobru i nu potvrdu nalazi u djelovanju, ibadetu, ahlaku i svim
činjenju dobra te popravljanju i poboljšanju sveukupnih drugim oblicima raznolikih ljudskih odnosa, međusobne
ljudskih odnosa. Dobro po svojoj definiciji prelazi pojedi- saradnje i uspostavljenjih normi ponašanja. Isto tako,
načni ljudski interes, jer pojedinačna dobrota rezervirana bitno je uočiti da je dobro u ovakvom svom sadržaju ili
samo za čovjeka pojedinca ne znači mnogo, ako nije sadržajima trajna i nepromjenjiva kategorija. Dakle, ono
podijeljenja s drugima i ako ne čini dio općeg dobra je univerzalno, po svom porijeklu i po svom sadržaju.
i ne donosi dobro širem džematu i ljudskoj zajednici.
Prema tome, dobro i činjenje dobra drugima (hizmeta)
je neprestana obaveza svakom muslimanu i muslimanki.
Vjerovati
Zato ćemo u nastavku teksta pokušati ukazati na neke i djelovati
kur’ansko-sunnetske odrednice učenja o dobru, o duž- O tome da je vjerovanje neodvojivo od djelovanja,
nosti i nužnosti njegova činjenja. pored navedenog ajeta, u časnom Kur’anu je podastrto
mnoštvo dokaza i primjera. Također i u hadisima Allaho-
Kur’anska definicija vog Poslanika, a.s. Nemoguće ih je ovdje sve navesti i
dobra (birra) pobrojati. Ukazat ćemo tek na neke od njih.

U 177. ajetu sure el-Bekare Uzvišeni Allah veli: „Nije Ono što je uočljivio svakom ozbiljnom čitaocu Kur’ana
dobro u tome da okrećete lica svoja prema istoku i
jeste to da gdje god se u Kur’anu spominje iman (vje-
zapadu; dobri su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svi- rovanje u Allaha, dž.š.), zajedno s njim spominju se i
jet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od dobra djela (amenu ve ‘amilu’s-salihat).
imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i Sadržaj sure el-’Asr (Vrijeme) mnogo govori: „Tako mi
siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i vremena, /ljudi su, doista, na gubitku, /samo ne oni koji
za otkup iz ropstva, i koji namaz obavljaju i zekjat daju, vjeruju i dobra djela čine; i koji jedni drugima istinu pre-
i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, poručuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.”
naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i U ovoj plemenitoj suri uočava se četvorostruko dobro:
u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici i oni se Allaha boje vjerovanje, djelovanje (na putu dobra i činjenja dobra),
i ružnih postupaka klone.“ istina i strpljenje, kao vrijednosti koje se međusobno
Iz ovog časnog ajeta (ajetu’l-birr) uočava se širina preporučuju. Imam Šafi’, rahimehullah, je kazao: „Kad
pojma dobra i njegova, da tako kažemo, složena i višedi- bi ljudi razmislili o ovoj suri, bilo bi im dovoljno.“ Stoga,

08
razmislimo o ovoj suri; razmislimo šta nam nedostaje!
Vjerovanje bez djelovanja nije dovoljno, odnosno bez
vjerovanja nema dobrih djela i obratno!
Mnogobrojni su hadisi Resulullaha, a.s., iz kojih se
jasno razabire da vjerovanje i činjenje dobra idu zajed-
no. Evo tri primjera:
Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Resulullah, a.s.,
rekao: „Onaj od čijih dosađivanja njegov komšija nije
miran, neće ući u džennet!“ (Muslim, 172)
Od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao:
„Kazao je Allahov Poslanik, a.s.: ‘Nije vjernik onaj ko se
zasiti, a njegov komšija bude gladan!’“ (Medžmeu’z-
Zevaid, 306/8)
Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je pripovijedio:
„Jedne prilike neki čovjek kaza Resulullahu, a.s.: ‘Božiji
Poslaniče, ima jedna žena koja je poznata po tome što
puno klanja (nafile), puno posti i puno sadaku dijeli,
ali ona bihuzuri svoje komšije svojim jezikom!’ Allahov
Poslanik, a.s., reče: ‘Ona je za džehennema!’ Isti čovjek
nastavi: ‘A ima jedna žena koja je poznata po tome da
ne posti baš puno, rijetko kad sadaku daje, a slabo i
(nafile) klanja. Ma u sadaku daje koji komadić sira, ali
ona ne bihuzuri svoje komšije svojim jezikom!’ Allahov
Poslanik, a.s., na to reče: ‘Ona je za dženneta!’“ (Mu-
sned Ahmedov, 40/2)

Neprestano
pomaganje u dobru
Međusobno pomaganje u dobru (birr) je nešto što je
svakom vjerniku i vjernici Kur’anom naređeno. Istovre-
meno se naređuje i ostavljanje zabranjenih i pokuđenih
stvari: „Jedni drugima pomažite u dobru i bogoboja-
znosti (...)“ A zatim se zabranjuje sudjelovanje u grijehu
i neprijateljstvu: „(...) a ne sudjelujte u grijehu i neprija-
teljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava.“
(el-Ma’ide, 2)
Ova naredba je – kako veli mufessir Kurtubi – upuće-
na svim ljudima, tj. da se međusobno pomažu u dobru
i bogobojaznosti, zatim da jedni druge podstiču na ono
što je Uzvišeni Allah naredio, tj. da po tome postupaju,
te da zabranjuju ono što je Uzvišeni Allah zabranio,
odnosno da to izbjegavaju. Ovo je u skladu – veli dalje
ovaj glasoviti mufessir – onome što je Vjerovjesnik, a.s.,
kazao: „Onaj ko upućuje na dobro, poput je onoga ko

09
ga čini.“ Stoga je rečeno i suprotno: „Onaj ko upućuje konstatuje: „Razlika između riječi birr i takva u tome je
na zlo, isti je kao onaj koji ga čini.“ što riječ birr ima opće značenja u pogledu obaveznih,
Komentatori Kur’ana ponudili su nekoliko tefsirskih preporučenih i zabranjenih djela. Dakle, birr se odnosi
rješenja u vezi s određenjem pojmova dobra (birr) i na sve ono što vodi blizini Uzvišenog Allaha. Riječ ta-
bogobojaznosti (takva) u ovom ajetu. kva se odnosi na obavezna i zabranjena djela, ali ne i
na preporučena djela. Dakle, riječ birr ima općenitije
Jedni vele da su ove riječi sinonimne, a da su nave-
značenje od riječi takva.
dene zajedno zbog naglašavanja, jer, vele ovi: „Svako
dobro je bogobojaznost, a i svaka bogobojaznost je
dobro.“ Mufessir Ibn ‘Atijje kaže da riječ birr obuhvata Pomozi druge u
obavezne i preporučene dužnosti, a bogobojaznost onome što najbolje znaš
se ogleda u obaveznim dužnostima tako da je, smatra Ono što nam se čini posebno važnim naglasiti kada
ovaj mufessir, dozvoljeno ove riječi smatrati sinonimima. govorimo o ovom ajetu jeste da se arapskim glagolom
El-Maverdi ističe da su ove dvije riječi došle zajed- te’avenû (jedni drugima pomažite) u imperativnoj formi
no „jer je u takvaluku Allahovo zadovoljstvo, a u birru naglašava trajno značenje, što će reći da obaveza činje-
zadovoljstvo ljudi“. Onaj ko ovo oboje objedini, tj. za- nja dobra i pomaganja u dobru nikada ne prestaje. Mu-
dovoljstvo Uzvišenog Allaha i zadovoljstvo ljudi, on će sliman svoju misiju na putu dobra ne završava riječima:
usavršiti svoju sreću i upotpuniti svoju blagodat. Ja sam to i to jednom uradio i dosta od mene! Ovakva
Čuveni komentator ez-Zamahšeri navodi da riječ el- logika je suprotna kur’anskom pozivu na neprestano
birr znači el-’afv (praštanje), riječ et-takva znači el-igda’ dobro. Umjesto toga, musliman će, u okviru svojih mo-
(obazrivost). No, i sam veli da je dozvoljeno smatrati da gućnosti, neprestano biti u funkciji dobra i pomaganja
se misli na svako dobro i svaku bogobojaznost. Dakle, drugima u tome. Stoga želimo posebno istaći mišljenje
da ove riječi imaju općenito značenje. jednog mufessira koji kaže da ima više načina među-
sobnog pomaganja u dobru i bogobojaznosti. Tako je
Od Ibn ‘Abbasa, r.a., se prenosi da je rekao kako riječ
obaveza onog učenog (u ma kojoj oblasti ili struci) da
el-birr označava ono što je naređeno, a riječ et-takva
pomaže drugim ljudima svojim znanjem i da ih podu-
ono što je zabranjeno.
či; obaveza bogatog je da pomaže svojim novcem ili
Jedan komentator smatra da el-birr označava vje- imetkom; obaveza sposobnog u bilo čemu je da poduči
rovanje (el-iman), a riječ et-takva sunnet, tj. slijeđenje druge ljude toj vještini i tako redom.
sunneta.
U jednom takvom društvu do izražaja dolaze sposob-
Komentator Sehl et-Tusteri veli da el-birr znači et-ta’ah nosti (kompetencije) svakog pojedinca koje on zatim
(pokornost), dok riječ et-takva znači itka’u’l-ma’sijjeh prenese na druge. On u tome ne škrtari, ne manipuliše
(čuvanje od griješenja). drugim ljudima niti ih vara. A svako je obdaren nečim
Zaključit ćemo riječima mufessira Ibn Džuzejja iz Gra- posebnim i u nečemu se posebno ističe. Samo u tom
nade, koji navodi da ove riječi imaju opće značenje, te ozračju moguća je zdrava i korisna konkurencija na

10
koju Kur’an aludira znamenitim riječima: „Natječite se na licu zemlje. Naveden je i razlog te počasti: „Vi ste
u dobrima!“ (el-Ma’ide, 48) narod (ummet) najbolji od svih koji se ikada pojavio:
tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate
...i ne prigovaraj i u Allaha vjerujete.” (Ali ‘Imran, 110) I iz ovoga ajeta
za učenjeno dobro uočavamo da misija dobra i sustezanja od zla ne ostaje
Kur’an i hadis nam skreću pažnju da za učinjeno samo kod pojedinca. Kur’an traži da se i drugi podstiču
dobro nekome nipošto ne prigovaramo ili, ne daj Bože, na dobro i sprečavaju od zla. U najmanju ruku, kako
vrijeđamo. Poslušajmo jasne riječi i upute našeg Stvo-
nam je poznato iz onog čuvenog hadisa, da zlo drugoga
ritelja: „One koji troše imetke svoje na Allahovu putu,
a onda ono što potroše ne poprate prigovaranjem i makar srcem osudimo, iako je to vid najslabijeg imana.
uvredama, čeka nagrada u Gospodara njihova; ničega Vječni kur’anski princip činjenja dobra i odvraćanja od
se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.“
zla nije stvar dobre volje pojedinca. On je mnogo više
„Lijepa riječ i izvinjenje vrijedniji su od milostinje koju od toga – uvjet našeg bitisanja i opstanka kao ummeta
prati vrijeđanje. A Allah nije ni o kome ovisan i blag
islama. Allahov Poslanik, a.s., u jednom hadisu upozorio
je. Vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem
i uvredama, kao što to čine oni koji troše imetak svoj je na katastrofalne posljedice ukoliko se zanemari ovaj
da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u Allaha ni veliki princip islama.
u onaj svijet; oni su slični litici s oskudnom zemljom Naime, Huzejfe el-Jemani, r.a., prenosi od Vjerovje-
kada se na nju sruči pljusak, pa je ogoli; oni neće do-
snika, a.s., koji je rekao: „Tako mi Onoga u čijoj ruci
biti nikakvu nagradu za ono što su uradili. A onima
koji neće da vjeruju, Allah neće ukazati na pravi put.“ je moja duša, ili ćete vi naređivati dobro a odvraćati
(el-Bekare, 262–264) od zla ili će Allah morati uskoro na vas poslati kaznu
Allahov Poslanik, a.s., također jasno upozorava da pa ćete vi Njega moliti, a On vam se neće odazivati!“
za onoga ko prigovara za učinjeno dobro nema mjesta (Tirmizi, 2169)
u džennetu: Ebu Bekr es-Siddik, r.a., prenosi od Vjero-
Iz još jednog kur’anskog ajeta zapaža se veliki značaj
vjesnika, a.s., koji je rekao: „U džennet neće ući onaj ko
vara, onaj ko mrzi, onaj ko škrtari i onaj ko prigovara za ovog principa u životu vjernika u kome je ovaj princip
dobro koje je nekome učinio!“ (Tirmizi, 1963) spomenut prije namaza i zekata: „A vjernici i vjernice su
prijatelji jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a
Ummet islama – od nevaljalih odvraćaju i namaz obavljaju, i zekat daju,
ummet dobra i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni
Na koncu, muslimani kao ummet islama u Kur’anu kojima će se Allah sigurno smilovati. Allah je doista
su označeni kao najbolji ummet koji se ikada pojavio silan i mudar.“ (et-Tevbe, 71)

11
Dr. hfz. Džemail Ibranović

Duhovno uzdizanje u
mjesecu Ramazanu
V
eličina mjeseca ramazana se ogleda, između ramazana, Vjerovjesnik bi pritegao svoje haljine (povu-
ostalog, i u tome što sadrži sve potrebne kom- kao se od supruga), oživljavao svoju svaku noć većom
ponente za duhovnu izgradnju vjernika. To su, pobožnošću i budio svoje ukućane i ljude u i’tikafu radi
prije svega, post, povlačenje (osamljivanje), razmišlja- pobožnosti. Noći u i’tikafu Muhammed, a.s., je provodio
nje, bdijenje (noćni namaz). Vrhunac ovog duhovnog klanjajući nafile, učeći Kur’an, razne dove, bodreći i
puta bi trebao biti doživljaj Noći odredbe, tj. Lejletu’l- ashabe riječima: ‘Ne pretvarajte svoje kuće u grobove!’
kadra. Njegova je nakana naravno bila da muslimani što manje
spavaju a, s druge strane, da rade što više korisnih dijela
Osamljivanje (i’tikaf) za sebe i svoju zajednicu.“
Zejneba ibn Mesleme kaže: „Kada bi nastupilo po-
Uz ramazanski post, kao sredstvo odgajanja duše
sljednjih deset dana ramazana, Vjerovjesnik ne bi osta-
(nefsa) kroz kontrolu hrane i nutarnjih osjećanja, praksu
vio od svojih ukućana nikoga sposobnog za ma kakvu
osamljivanja nalazimo i kod prijašnjih naroda. Tako, na-
pobožnost a da ga ne bi na nju podstrekivao.“
primjer, Allah Uzvišeni kada govori o Ka’bi preporučuje
Ibrahimu i Ismaili slijedeće: „Hram Moj očistite za one Od Ebu Seleme se prenosi da je rekao: „Pitao sam
koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili, (el-akifin) i Ebu Sejjida, a on je bio iskren i rekao: ‘Bili smo s Vjero-
koji budu namaz obavljali.“ (el-Bekare, 125) vjesnikom, a.s., u i’tikafu drugih deset dana ramazana.
On je izašao dvadeseti dan ujutro i održao hutbu, re-
Isto tako u kazivanju o Musau, a.s., i sinovima Isra-
kavši: ‘Pokazana mi je Noć kadr, samo se je sada više
ilovim nakon prelaska preko mora Allah Uzvišeni nas
ne sjećam’, ili je rekao: ‘samo sam je već zaboravio,
obavještava: „I Mi sinove Israilove preko mora preve-
pa je tražite u zadnjih deset neparnih noći ramazana.
dosmo i oni naiđoše na narod koji je provodio vrijeme
Ja sam se zaista vidio kako činim sedždu na vodi i bla-
pored svojih kumira (ja’kufun).“ (el-Ea’raf, 138)
tu.’ Ko god je bio u i’tikafu s Božijim Poslanikom, a.s.,
Mi, naravno, ovdje želimo istaći posebno praksu rekao mu je neka se povrati opet u i’tikaf. Tako smo se
Muhammeda, a.s., i njegovih časnih žena, naročito i mi povratili. Na nebu nismo vidjeli ni komadić oblaka.
u zadnjoj trećini ramazana. Buhraija prenosi od Aiše, Potom se naoblačilo i kiša udarila tako jako da je i krov
r.a., da je rekla: „Kada bi nastupilo deset zadnjih dana džamije, koji je bio od palminog granja, prokisnuo. Zatim

12
je nastupilo vrijeme namaza i vidio sam Božijeg Poslani- od hiljadu mjeseci.’ Što znači da je bolja za vas od tih
ka, a.s., gdje čini sedždu na vodi i blatu i trag tog blata hiljadu mjeseci u kojima je taj čovjek nosio oružje boreći
sam vidio na njegovom čelu.’“ se na Allahovom putu. Kaže se da je njegovo ime bilo
Šem’un (Šemuel) pobožnjak (abid) od Benu Israila, a
Osjetiti ton samoće neki kažu da se zvao Šemsun.“

Imam Gazali kaže da je korist osamljivanja u oda- Iako postoji više mišljenja, ashabi i općenito ulema
gnavanju stvari koje nas odvlače, a, s druge strane, u zauzeli su stav da je ova vrijedna noć dvadeset i sed-
discipliniranju slušanja i gledanja. Samoća je odvodni me noći mjeseca ramazana. Kao potpora tom stavu
kanal srca pri čemu je srce kao bazen u koji se slijevaju navodi se i činjenica da je i zamjenica „ona“ (hije) koja
ogavne, zamućene i prljave vode iz rijeka naših osjetila. se odnosi na ovu mubarek noć dvadeset i sedma riječ
Cilj duhovnog treninga jest upravo pražnjenje tog ba- od ukupno trideset riječi koliko ih ima ova sura. Imajući
zena od tih voda i blata koje se od njih nakupilo, kako u vidu kolika je važnost ove noći, nužno je pripremiti
bi bazen provrio, proključao čistom vodom. Kako se se za taj veličanstveni trenutak kako bi doživjeli ono
bazen može iscrpiti, kad se rijeke još u njega ulijevaju i što naš narod kaže „otvaranje nebesa“. Ovo podra-
obnavljaju dotok više nego što voda otječe? Zato nema zumijeva praktični rad na sebi, svome egu, jastvu, koji
druge nego pritegnuti osjetila onoliko koliko je neop- najčešće biva preprekom duhovnim otkrovenjima. Pre-
hodno da budu djelotvorna. To se može ostvariti samo ma hadiskim predanjima mi znamo da meleki koji se
osamljivanjem u zatamljenoj sobi. Ako nema zatamlje- spuštaju te noći ne ulaze u prostorije gdje ima kipova,
nog prostora, onda neka osoba svoju glavu pogne u slika, nečisti i dr.
svoja njedra ili se umota kakvim haljetkom ili ogrtačem. Sam čovjek je poput kuće ili, kako kaže imam Gazali,
U takvom stanju osoba će čuti zaziv Istinitog i svjedočiti poput države. Čovjek u sebi sadrži i niske pobude kao
Veličanstvo Hadreta Rububijjetskog. Zar ne vidiš kako je što su škrtost, zavidnost, oholost, mržnja spram musli-
Allahov Poslanik, a.s., bio zazvan kad bijaše u takvom mana i dr. To su sve nečisti koje treba izbaciti iz svoje
stanju: „Ti umotani!“, i: „Ti pokriveni!“ kuće da bi dočekali meleke. Kazujući o prepoznatljivim
znakovima ove noći, sejjid Abdulkadir kaže slijedeće:
Poruke Noći odredbe „Noć kadra je blaga i ujednačena, a ne vrela ili hladna. U
njoj se ne čuje lajanje pasa a sunce pri svitanju izgleda
Allah Uzvišeni kaže: „Mi smo ga počeli objavljivati
kao disk bez zraka i liči na bakrenu zdjelu.“
u Noći kadr, a šta ti misliš šta je Noć kadr? Noć kadr
je bolja od hiljadu mjeseci. Meleki i Džibril s dozvo-
lom Gospodara svoga spuštaju se u njoj zbog odlu- Kako provesti Lejletu’l-kadr
ke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.“ Muhammed, a.s., kaže: „Onaj ko bude proveo Noć
(el-Kadr, 1–5) kadra u ibadetu s vjerom, s ubjeđenjem da će mu biti
Prema tradicionalom naučavanju islamskwe uleme primljeno i oprošteno, da će biti nagrađen za to, njemu
prevlađuje mišljenje da je u ovoj noći cjelokupan Kur’an se opraštaju svi grijesi koje je počinio u prošlosti.“
spušten na dunjalučko nebo u bejtul-izze (kuću veli- Aiša, r.a., je jednom upitala Poslanika, a.s.: „Božiji
čanstvenosti), a zatim odatle postepeno objavljivan na Poslaniče, šta je najbolje učiti u toj noći. Poslanik, a.s.,
Zemlju u toku slijedeće dvadeset i tri godine. je proučio: ‘Gospodaru moj, Ti si onaj Koji prašta, Ple-
Sejjid Abdulkadir Gejlani u svom djelu El-Gunjeh meniti, Ti voliš praštanje pa Te molim da mi oprostiš.’“
kaže: „Noć kadr znači noć veličine i mudrosti, jer Allah Ibn Abbas kaže: „Onoga koji bude klanjao dva re-
Uzvišeni u njoj određuje sudbinu za čitavu slijedeću kata u toj noći, na prvom i drugom rekatu prouči fatihu
godinu.“ Jahja ibn Nedžih kaže: „Među Benu Israilom i sedam ihlasa, isto tako i na drugom fatihu i sedam
je bio jedan čovjek koji je nosio oružje hiljadu mjeseci ihlasa te nakon što preda selam prouči: ‘Estagfirullah we
boreći se na Allahovom putu, što je Allahov Poslanik, etubu ilejhi’ sedamdeset puta – Allah će počastiti time
a.s., spomenuo svojim ashabima a oni se jako začudili što će mu oprostiti sve grijehe, ne samo njemu, nego i
tome. Tada je Allah Uzvišeni objavio: ‘Noć kadr je bolja njegovim roditeljima.

13
Imam el-Gazali | MUKAŠEFETU’L-KULUB

Tevba (pokajanje)
T
evba je obaveza svakog muslimana i svake mu- Nekakav čovjek je svoje grijehe bilježio u svoj dîvân.
slimanke! Uzvišeni Allah kaže: „Učinite pokajanje Tako je jedne prilike počinio nekakav grijeh i, kada je
Allahu iskreno!“ (et-Tahrim, 8), a naredba ozna- otvorio svoju bilježnicu da ga zapiše, nije zatekao ništa
čava obavezu. I kaže Uzvišeni: „I ne budite kao oni koji osim Njegovih Riječi: „Allah će njihova rđava djela u
su zaboravili Allaha (...)“, tj. kao oni koji su dali Allahu dobra promijeniti.“ (el-Furkan, 70), tj. širk će zamijeniti
ugovor pa su onda Njegovu Knjigu za leđa bacili, „(...) imanom, zinaluk će zamijeniti oprostom a neposlušnost
pa je On učinio da sami sebe zaborave (...)“, tj. učinio je će zamijeniti pokornošću.
da zaborave vlastita stanja, pa tako nisu svoje nefsove
suzbijali od zlih, niti su sebi pribavili dobrih djela. A rekao Pokajanje jednog mladića
je Vjerovjesnik, a.s.: „Ko voli susret s Allahom i Allah voli
Prenosi se da je jedne prilike Omer, r.a., prolazio ulica-
susret s njim, a ko ne želi susret s Allahom ni Allah ne
ma Medine. U susret mu je dolazio jedan mladić koji je
želi susret s njim!“, „(...) to su pravi griješnici.“ (el-Hašr,
pod odjećom nosio flašu. Omer, r.a., ga je upitao: „Mla-
19), tj. prestupnici koji su svoj ugovor pogazili, koji su s
diću, šta to nosiš pod odjećom?“ U flaši je, zapravo, bilo
pravog puta, milosti i oprosta skrenuli.
vino. Mladić se zastidio da kaže da nosi vino, pa je u sebi
Griješnika (fâsika) ima dvije vrste: griješnik – nevjernik zamolio Allaha da ga ne osramoti pred Omerom, da ga
i griješnik – zločinac. Griješnik – nevjernik ne vjeruje u sačuva te sramote. Zauzvrat, više nikada neće piti alkohol.
Allaha i Njegovog Poslanika, a.s., i on je s puta upute Mladić je rekao: „Zapovjedniče pravovjernih, ja nosim
skrenuo na put zablude. Kao što Uzvišeni kaže: „I zato sirće!“ „Pokaži mi, da pogledam!“, reče Omer. Mladić
se ogriješio o zapovijest Gospodara svoga.“ (el-Kehf, je izvadio flašu ispod svoje odjeće. Kad je Omer, r.a.,
50), tj. izašao iz pokornosti Njegove zapovjedi da bude pogledao flašu, vidio je da je unutra bilo sirće!
vjernik. Griješnik – zločinac pije alkohol, jede zabranje- Pa pogledaj kako se stvorenje pokajalo iz straha pre-
no, čini zinaluk, neposlušan je Uzvišenom Allahu, on je ma stvorenju! Uzvišeni Allah je zbog toga vino pretvorio
sišao s puta ibadeta i ušao na put neposlušnosti, ali ne u sirće, jer je znao da je tevba mladića bila potpuno
ispoljava širk (mnogoboštvo). iskrena (nesûh).
Razlika među njima je u tome što za griješnika – ne- Kada bi se griješnik, onaj koji nema nikakvih dobrih
vjernika nema nade za oprost grijeha, osim sa šehade- djela, pokajao iskrenim pokajanjem (tevbeten nesûhan),
tom (svjedočenjem vjere) i tevbom (pokajanjem), prije Uzvišeni Allah bi vino njegovih loših djela zamijenio sir-
njegove smrti. Za griješnika – zločinca postoji nada za ćetom pokornosti.
oprost uz tevbu i kajanje prije smrti. Jer, za svaki grijeh
Ebu Hurejre, r.a., je ispričao: „Jedne noći, nakon što
čiji je izvor nefsanski prohtjev postoji nada za oprost, a
sam s Resulullahom, a.s., klanjao jaciju namaz, izašao
za grijeh čiji je izvor oholost ne postoji nada za oprost.
sam (iz džamije) i na putu sreo jednu ženu. Rekla mi
Iblisov grijeh je potekao iz oholosti...
je: ‘Ebu Hurejre! Počinila sam grijeh, pa ima li za mene
Zato se trebaš pokajati, prije smrti, za sve svoje grije- pokajanja?’ Upitao sam: ‘Koji je tvoj grijeh?’ Rekla je:
he kako bi se mogao nadati da će ti Allah tevbu primiti. ‘Počinila sam zinaluk! Pa sam to svoje iz zinaluka rođeno
Kao što Uzvišeni Allah veli: „On prima pokajanje od djete ubila!’ Rekao sam joj: ‘Propala si i upropastila se!
robova Svojih i prašta rđave postupke.“ (eš-Šura, 25), Tako mi Allaha, za tebe nema tevbe!’ Žena je tada pala
tj. zbog tevbe (pokajanja) prelazi preko loših njihovih u nesvjest. Otišao sam od nje i u sebi rekao: ‘Dajem
djela. A Vjerovjesnik, a.s., je rekao: „Onaj koji se kaje fetvu, a Resulullah, a.s., među nama!’ Vratio sam mu
za grijehe je poput onoga koji nema grijeha!“ se i o svemu ga obavijestio.

14
Resulullah, a.s., mi je na to rekao: ‘Kako ćeš joj to Potom je Utbe podigao glavu i proučio tri dove. Za-
reći: Propala si i upropastila se! Pa gdje si ti od ovog molio je:
ajeta: ‘Ali onima koji se pokaju i dobra djela čine, Allah Moj Allahu, ako si primio moju tevbu i oprostio moje
će njihova hrđava djela u dobra promijeniti, a Allah grijehe, pa počasti me razumijevanjem i pamćenjem
prašta i samilostan je.’ (el-Furkan, 70) Izašao sam na tako da zapamtim sve ono što od znanja i Kur’ana ču-
ulicu i tražio ko će me uputiti na ženu koja mi je postavila jem!
pitanje. Kada sam je našao i obavijestio o onome što je
Moj Allahu, počasti me lijepim glasom tako de se
rekao Allahov Poslanik, a.s., žena je od sreće duboko
svakom onome ko čuje moje učenje smekša srce, pa
udahnula i rekla: ‘Imam voćnjak kojeg dajem, radi Allaha
makar mu srce i najokrutnije bilo!
i Njegovog Poslanika, u sadaku!’“
Moj Allahu, počasti me halal nafakom i opskrbi me
odakle se i ne nadam!
Utbe i Hasan el-Basri
Pa je Allah uslišao sve tri njegove molbe tako da
Hikaja o Utbetu’l-Gulamu, Allah mu se smilovao:
mu se razumijevanje i pamćenje mnogo povećalo.
Bio je od velikih griješnika, poznat po svojim zločini-
Kada bi učio Kur’an, svako ko bi čuo njegovo učenje,
ma i pijenju alkohola. Jednog dana ušao je u medžlis
učinio bi pokajanje. Svaki dan bi na njegovu sofru bile po-
(predavanje, sohbet) Hasana el-Basrija, koji je u tom stavljene dvije lepine i čorba, a niko nije znao ko je to činio.
momentu učio ajet: „Zar nije vrijeme da se vjernicima Ovako je bilo njegovo stanje sve dok nije s dunjaluka
srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje otišao.
spomene?!“ (el-Hadid, 16), tj. zar nije došlo vrijeme
Ovo je stanje onoga ko se istinski vratio Uzvišenom
da se vaša srca strahom ispune? Šejh je tumačio ovaj
Allahu. Jer, Uzvišeni Allah neće dopustiti da propadne
ajet usljed čega su ljudi počeli da plaču. Između njih je
nagrada onih koji dobra djela čine.
ustao jedan mladić koji je pitao: „Bogobojazni, hoće li
Uzvišeni Allah primiti griješnika i zločinca poput mene,
ako se pokaje?“ Znaci primljene tevbe
Šejh reče: „Svakako, Allah prima tevbu za tvoje gri- Jedan od učenjaka je bio upitan o tome da li rob
jehe i zlodjela!“ Kada je Utbetu’l-Gulam čuo ovaj govor, može znati kada je njegovo pokajanje primljeno, pa je
njegovo lice je požutjelo a udovi su mu počeli da se odgovorio: „Nema definitivnog suda o tome, ali za to
tresu. Vrisnuo je i pao u nesvjest. Kada je došao sebi, postoje određeni znaci:
prišao mu je Hasan i citirao stih: • da rob ne vidi svog nefsa bezgriješnim,
Mladiću, koji griješiš prema Vlasniku Arša, znaš li koja • da ne bude obijestan,
je kazna za âsije? • da je svjestan da ga Gospodar posmatra,
Za âsije – griješnike je Seîr, koji huči. • da se druži s dobrim ljudima,
Žestina toga dana âsije će za čupe dohvatiti.
• da napusti društvo griješnika,
Ako možeš trpjeti Njegovu vatru, onda griješi,
a ako to nisi u stanju, onda se grijeha kloni! • da malo od dunjaluka vidi velikim,
U onome što si do sada od grijeha počinio, • da veliko od ahiretskih djela vidi malim,
tvoja je duša već zarobljena, • da mu srce bude obuzeto brigom o ispunjavanju
pa potrudi se da od sada iskren budeš!! Allahovih naredbi,
Pa je Utbe opet žestoko vrisnuo i ponovo pao u ne- • da čuva svoj jezik,
svjest. Kada je sebi došao, upitao je: „Šejhu, da li će
• da bude uposlen razmišljanjem,
Milostivi Gospodar primiti pokajanje nekog prokletog
poput mene? Šejh reče: „Da li tevbu osornog roba prima • da je tužan, potišten i
iko drugi osim Gospodara Oprostivog?“ • da se stalno kaje za protekle grijehe.“

15
El-Kandehlevi | HAJATU’S-SAHABE

Pozivi skupini
I
bn Džerir bilježi od Ibn Abbasa, r.a., da su se sastali Oni su rekli: „Muhammede, ako ne želiš da primiš
Utbe i Šejbe, sinovi Rebi’ata, Ebu Sufjan ibn Harb, ono što ti nudimo, tebi je poznato da nema naroda koji
neki čovjek iz Benu Abdi’d-Dara, Ebu’l-Bahteri, po- živi na manjem prostoru od nas, niti koji je siromašniji
bratim Benu Eseda, Esved ibn Abdilmuttalib ibn Esed, od nas, niti koji živi tegobnijim životom od nas. Zamoli
Zem’a ibn Esved, Velid ibn Mugire, Ebu Džehl ibn Hi- svog Gospodara, u naše ime, Onog Koji te poslao s tim
šam, Abdullah ibn Ebi Umejje, Umejje ibn Halef, A’s ibn što te poslao, da ova brda oko nas poravna i da nam
Vail, Nebih i Munebbih, sinovi Hadždžadža Sehmijje, učini našu domovinu prostranom, da kroz nju učini da
u dvorištu Kabe nakon zalaska sunca. Neki od njih je protječu rijeke kao što protječu kroz Šam i Irak. Neka
rekao nekome: „Pošaljite nekoga Muhammedu, izložite proživi naše pretke koji su izumrli i neka među njima
mu svoje argumente kako biste imali opravdanje pred bude i Kusajj ibn Kilab. On je bio iskren i uvažen plemić.
ostalim ljudima.“ Oni su mu poslali poruku: „Uglednici Mi ćemo ih pitati o onom što tvrdiš, da li je istina ili nije?
tvog naroda su se okupili kako bi pričali s tobom.“ Ako učiniš ono što tražimo od tebe i ako oni potvrde isti-
Poslanik, a.s., im je pohitao, nadajući se da su oni nitost toga što tvrdiš, i mi ćemo ti povjerovati. Tad ćemo
promijenili svoj stav po pitanju njegovog, a.s., pozivanja ti priznati tvoje mjesto i ugled kod Allaha i znat ćemo da
u islam. Bilo mu je stalo da oni uvide pravi put i boljelo te je, uistinu, poslao kao poslanika i da je onako kako
ga je to što su tvrdoglavi u svojoj zabludi. Kada je sjeo tvrdiš.“ Poslanik, a.s., im je rekao: „Nisam poslan s time.
s njima, oni su rekli: „Muhammede, poslali smo po tebe Došao sam vam od Allaha s onim s čime me poslao.
kako bismo umirili savjest. Allaha nam, ne znamo da Dostavio sam vam poslanicu. Ako to prihvatite, to vam
među Arapima ima iko ko je u svom plemenu uradio ono je sreća i dunjaluka i ahireta, a ako odbijete, ja ću sa-
što si ti uradio u svom. Izvrijeđao si pretke, omalovažio čekati Allahovu odredbu i Njegovu presudu između
vjeru, izgrdio uglednike, izvrijeđao božanstva, rascijepao mene i vas.“ Oni su mu rekli: „Ako nećeš učiniti ono što
zajednicu i nije ostalo ništa što bi nas moglo povrijediti a tražimo od tebe, onda zamoli svog Gospodara, u naše
da ga nisi i počinio. Ako pričaš tu priču koju širiš želeći ime, da pošalje meleka koji će potvrditi istinitost onog
time imetak, sakupit ćemo ti od naših imetaka tako da što tvrdiš i koji će nas odvratiti od tebe, koji će ti dati
budeš najbogatiji među nama. Ako želiš čast, učinit palmovike i riznice, i zlatne i srebrne dvorce, i koji će te
ćemo te najčasnijim među nama. Ako želiš vlast, učinit poštedjeti onoga u čemu te vidimo da radiš. Ti ideš na
ćemo te našim kraljem. Ako to činiš zato što ti je došao tržnice i nastojiš da zaradiš kao što i mi svi zarađujemo.
i obuzeo te Reijj – a džina koji bi obuzeo čovjeka zvali Na taj način ćemo znati tvoj ugled i mjesto kod tvog
su Reijj – a moguće je da je to, sakupit ćemo sredstva Gospodara, ako si Poslanik kao što tvrdiš.“
i tražiti ti lijeka i izliječiti te, ili te se odreći.“ Poslanik, a.s., im je rekao: „Neću to uraditi. Ja nisam
Poslanik, a.s., im je rekao: „Sa mnom nije ništa od onaj koji bi takvo što tražio od svoga Gospodara, niti
toga što ste nabrojali. Niti sam došao želeći vaš ime- sam poslan s takvim nečim. Allah me poslao kao do-
tak, niti čast, niti vlast nad vama. Allah me poslao kao nosioca radosnih vijesti i upozoritelja. Ako primite ono
poslanika vama i objavio mi je Knjigu. Naredio mi je s čime sam došao, to vam je sreća i na dunjaluku i na
da vam budem donosilac radosnih vijesti i upozoritelj. ahiretu, a ako odbijete, sačekat ću Allahovu odredbu i
Dostavio sam vam poslanice svoga Gospodara i uka- Njegovu presudu između mene i vas.“ Oni su mu rekli:
zivao vam i savjetovao vas. Ako primite od mene ono „Onda učini da na nas padne nebeski svod, kao što
što vam nudim i s čime vam dolazim, to je vaša čast i tvrdiš da tvoj Gospodar može učiniti ako hoće. Mi ti ne
na dunjaluku i na ahiretu. Ako to odbijete, ja ću sače- vjerujemo, osim da takvo što se desi.“ Poslanik, a.s.,
kati Allahovu odredbu po pitanju mene i vas i Njegovu im je rekao: „To je Allahova volja, ako hoće to će i uči-
presudu među nama.“ niti.“ Oni su mu rekli: „Muhammede, zar tvoj Gospodar

16
nije trebao znati da ćemo sjesti s tobom i da ćemo ti
reći to što smo ti rekli? Mogao ti je kazati kako da nam
odgovoriš i da ti kaže šta će On učiniti s nama ako ne
prihvatimo ono što nam nudiš. Čuli smo da ti to kazuje
neki čovjek iz Jemame koji se zove Rahman, a mi, Allaha
nam, nikada nećemo povjerovati u Rahmana. Na ovaj
način smo završili s tobom. Allaha nam, nećemo te
ostaviti na miru i nećemo te pustiti da sprovodiš to što
si započeo sve dok ili te ne uništimo ili ti uništiš nas.“
Jedan od njih je rekao: „Mi obožavamo meleke, a oni
su Allahove kćeri.“ Neki je rekao: „Nećemo ti vjerovati
sve dok nam ne dovedeš Allaha i meleke da ih jasno
vidimo.“
Kada su to izgovorili, Poslanik, a.s., je ustao a s njim
je ustao i Abdullah ibn Ebi Umejje ibn Mugire ibn Ab-
dillah ibn Omer ibn Mahzum, sin njegove, a.s., tetke
po ocu Atike, kćerke Abdu’l-Muttaliba, i rekao: „Muha-
mmede, tvoji sunarodnici su ti ponudili što su ponudili
a ti nisi primio. Onda su te pitali neke stvari kojima bi
mogao potvrditi svoje mjesto i ugled kod Allaha, a ni to
nisi htio da udovoljiš. Tražili su od tebe nešto čime bi ih
zastrašio. Allaha mi, neću povjerovati u tebe sve dok ne
budeš imao stepenice do nebesa kojim ćeš se uspeti na
moje oči do nebesa i odatle doći s ispisanim listovima u
pratnji četiri meleka koji će potvrditi da je onako kako ti
govoriš. Allaha mi, kada bi i to učinio, sumnjam da bih
ti povjerovao. Onda je otišao od Poslanika, a.s., koji je
otišao svojoj kući, tužan i žalostan zbog onog što mu se
desilo i što se nisu ispunila njegova očekivanja koja je
imao kada su ga pozvali te zbog njihove tvrdoglavosti
i upornosti u zabludi.1
Ebu Nu’ajm bilježi od Mahmuda ibn Lebida, pobrati-
ma Benu Adbu’l-Ešhela da je rekao: „Kada je Ebu Haj-
sem2 Enes ibn Rafi’ došao u Mekku, u društvu mladića,
među kojima i Ijas ibn Mu’az, r.a., iz plemena Abdu’l-
Ešhela, kako bi tražili savezništvo protiv svojih neprijate-
lja iz Hazredža, Poslanik, a.s., je čuo za njih i otišao do
njih. Pitao ih je: „Ima li među vama neko zainteresovan
za dobro s kojim sam došao?“ Oni su pitali: „A koje
je to dobro?“ On je rekao: „Ja sam Allahov Poslanik i


1
Ovako ga prenosi Zijad ibn Abdullah Bikai od Ibn Ishaka,
a on od nekog učenjaka, a on od Seida ibn Džubejra i
Ikrime, a oni od Ibn Abbasa, r.a. Ovako je u Ibn Kesirovom
tefsiru, 3/62, i u: Bidaje, 3/50.

2
U: Ebu Hajeser Enes ibn Nafi’, Medžme’.

17
Allah me poslao ljudima da ih pozivam Allahu, kako bi ka Fihra, došli su i reci šta imaš.’ Poslanik, a.s., rekao
robovali Allahu i kako Mu ne bi pripisivali ništa. On mi je: ‘Potomci Galibovi!’, Benu Muharib i Benu Haris, od
je objavio Knjigu.“ Onda im je naveo temelje islama i dvojice sinova Fihrovih, su se vratili. Poslanik, a.s., re-
proučio im neke ajete iz Kur’ana. Ijas ibn Muaz, a bio kao je: ‘Potomci Luejja, sina Galibovog!’ Onda su se
je vrlo mlad, rekao je: „Ljudi, ovo je, Allaha mi, veliko vratili kućama potomci Tijemu’l-Edrema sina Galibovog.
dobro koje bi trebali prihvatiti.“ Ebu Hajsem Enes ibn Poslanik, a.s., povikao je: ‘Potomci Ka’ba ibn Luejja!’
Rafi’ uzeo je šaku zemlje i njome udario u lice Ijasa ibn Onda su otišli potomci Amira, sina Luejjovog. Poslanik,
Muaza. Onda je rekao: „Ti ušuti. Došli smo iz drugog a.s., povikao je: ‘Potomci Murreta ibn Ka’ba!’, pa su se
razloga.“ Ijas je ušutio. Poslanik, a.s., ustao je i otišao, vratili potomci Adijja sina Ka’bovog, potomci Sehmovi i
a oni su se vratili u Medinu. Dogodila se bitka između potomci Džumeha sina Amrovog, sina Husajsovog sina
Evsa i Hazredža i u toj bici je poginuo Ijas ibn Muaz. Ka’bovog, sina Luejjovog. Poslanik, a.s., pozvao je:
Mahmud ibn Lebid priča: „Jedan moj saplemenik koji ‘Potomci Kilaba ibn Murreta!’, onda su se vratili potomci
je prisustvovao njegovoj smrti mi je rekao: ‘Čuli smo ga Mahzuma ibn Jakzata ibn Murreta i potomci Tijema ibn
kako izgovara la ilahe illellah, uči tekbir i tesbih sve do Murreta. Poslanik, a.s., prozvao je: ‘Potomci Kusajjovi!’,
smrti.’ Niko nije sumnjao da je umro kao musliman. On onda su se vratili potomci Zehreta ibn Kilaba. Poslanik,
je prihvatio islam još na onom sastanku s Poslanikom, a.s., prozvao je: ‘Potomci Abdumenafovi!’, a kućama
a.s., kad je od Poslanika, a.s., čuo što je čuo.“3 su se vratili potomci Abdu’d-Dara ibn Kusajja i potomci
Eseda ibn Abdu’l-Uzzaa ibn Kusajja i potomci Abda ibn
Poziv na okupljalištima Kusajja. Onda je Ebu Leheb rekao: ‘Evo ostali su potom-
ci Abudmenafovi i reci šta imaš.’ Poslanik, a.s., rekao
Ibn Sa’d bilježi od Ibn Abbasa, r.a., da je rekao: „Kada
je: ‘Allah mi je naredio da opomenem svoju najbližu
je objavljen ajet: ‘I opominji rodbinu svoju najbližu.’
rodbinu, a vi ste mi najbliži srodnici od svih Kurejšija.
(eš- Šu’ara, 214) Vjerovjesnik, a.s., se ispeo na Mervu, a
Ja vas ne mogu zaštititi od Allaha niti vam mogu po-
onda povikao: ‘Potomci Fihra!’, pa su mu došli Kurejšije.
moći na ahiretu, osim ako kažete: la ilahe illallah. Ako
Ebu Leheb ibn Abdu’l-Muttalib je rekao: ‘Evo potoma-
to izgovorite, to će mi pomoći da se zauzmem za vas
kod vašeg Gospodara, a time ćete zadužiti Arape i zbog

3
Ovako je u: Kenzu-l-ummal, 7/11. Ovo bilježe i Ahmed i te rečenice će vam se pokoriti nearapi.’ Ebu Leheb je
Taberani i njegovi prenosioci su pouzdani, kao što kaže rekao: ‘Proklet da si! Zar si nas zbog toga pozvao?!’
Hejsemi, 6/36. Ibn Ishak u Megazi bilježi s lancem preno- Onda je Allah objavio: ‘Neka propadne Ebu Leheb, i
silaca od Mahmuda ibn Lebida slično. Još neki prenose propao je!’ (el-Leheb, 1) U značenju: Proklete su ruke
i bilježe ovu predaju od Ibn Ishaka, a on je neko ko je Ebu Leheba.“4
prenosio vjerodostojne hadise, kao što stoji u: Isabe,
1/91.
4
Ovako je u: Kenz, 1/277.

18
Sejjid Muhammed Alevi el-Haseni | ŠEREFU’L-UMMETI’L-MUHAMMEDIJJE

Odlike
posta

U
zvišeni Allah je, za razliku od ostalih ibadeta, kijametskom danu. Post će reći: ‘Rabbi, zabranio sam
nagradu za post pripisao Sebi, pa je rekao: mu hranu i prohtjeve, pa primi moj zagovor za njega.’
„Post je Moj i Ja za njega nagrađujem!“ Tako A Kur’an će reći: ‘Zabranio sam mu spavanje noću,
je post odlikovan nad drugim djelima čime se ukazuje na pa primi moj zagovor za njega.’ Pa će im zagovor biti
njegovu veliku počast koja je tolika da umovi ne mogu primljen!“ (Ahmed, et-Taberani, Ibn Ebi’d-dunja i Hakim)
dokučiti veličinu njegove nagrade.
Od počasti kojima je Allah odlikovao postače je i
U postu se, za razliku od drugih ibadeta, krije tajna to da se Allah obavezao da će onoga ko ožedni svoje
Allahovog samedijjeta. Neovisnost od hrane i ostalih tijelo u vrućim danima napojiti na Kijametskom danu
prohtjeva je od svojstava Uzvišenog, zato post On pri- kada ljudi budi u velikoj žeđi. Prenosilac hadisa koji
pisuje Sebi. S ove tačke gledišta el-Kurtubi veli: „Djela
o ovome govori ashab Ebu Musa el-Eš’ari, r.a., zbog
robova odgovaraju njihovim stanjima, osim posta. Post
ovolike nagrade je upravo tražio najvruće dane pa je
odgovara Hakkovom svojstvu. Pa kao da Uzvišeni kaže:
u njima postio.
‘Post približava Meni, s nečim što je od Mojih svojsta-
va.’“ Vjerovjesnik, a.s., je obavijestio da je post zekat na
tijelo. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s.,
Postom se također ostavljaju želje nefsa radi Alla-
rekao: „Svaka stvar ima svoj zekat, a zekat tijela je post.
ha Uzvišenog. To nema u drugim ibadetima. Ihram pri
Post je polovica sabura!“ (Ibn Madže)
hadžu i umri dokida mnoge dozvoljene stvari kao što su
upotreba misvaka, sastajanje sa ženama, lov, odjeća, ali Od počasti kojima je Allah odlikovao postače je i
tada nije zabranjeno jelo i piće na kojima počiva život. to da je post u mjesecu ramazanu uzrokom opro-
U namazu je zabranjeno jelo i piće, ali ta zabrana je sta grijeha. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjero-
kratka, traje svega nekoliko minuta. vjesnik, a.s., rekao: „Ko provede Lejletu’l-kadr vje-
Od počasti kojima je Allah odlikovao postače je i to da rujući i očekivajući nagradu, bit će mu oprošteni
će im njihov post biti šefatdžija (zagovornik) na Sudnjem raniji grijesi; i ko isposti ramazan vjerujući i nada-
danu. Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi da je Resulullah, jući se nagradi, bit će mu oprošteni raniji grijesi.“
a.s., rekao: „Post i Kur’an će biti zagovornici robu na (Buhari, Muslim, Ebu Davud, Nesai i Ibn Madže)

19
Ibn Adžîbe el-Haseni | EL-BAHRU’L-MEDID

Sura
EL-MAUN

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog


Znaš li ti onoga koji onaj svijet poriče?
Pa to je onaj koji grubo odbija siroče,
i koji da se nahrani siromah – ne podstiče.
A teško onima koji, kada namaz obavljaju,
namaz svoj kako treba ne izvršavaju,
koji se samo pretvaraju
i nikome ništa ni u naručje ne daju!

Uzvišeni Hakk kaže: Rečeno je da se ovi ajeti odnose na Ebu Džehe-


1. Znaš li ti onoga koji onaj svijet poriče? la, kojem je bio povjeren jedan jetim. Jedne prili-
ke taj jetim mu je došao, bez odjeće, tražeći svoj
2. Pa to je onaj koji grubo odbija siroče.
novac, pa ga je Ebu Džehel žestoko odgurnuo.
Da li znaš ovog koji poriče nagradu i kaznu Kijametskog Rečeno je i da su ovi ajeti vezani za el-Velida ibn Mugiru
dana ili onoga koji poriče islam? Ako želiš da ga znaš, to je i za el-Asa ibn Vaila. Neki vele da se odnose na Ebu
onaj koji jetima grubo odbija i ružno ga od sebe udaljava. Sufjana, koji je jedne prilike zaklao bravče pa mu je

20
jedan jetim zatražio mesa, a on ga natjerao štapom. Zatim je rekao: „Izbjeći rijaluk (pretvaranje) je jako
A smatra se da je ajet općenit i da se odnosi na sve one teško. U hadisu se navodi: ‘Rijaluk je skriveniji od hoda
koji imaju ovakva svojstva. crnog mrava u mrkloj noći po crnoj stijeni.’“
3. i koji da se nahrani siromah – ne podstiče. Neki vele da se ovi ajeti odnose na one koji nisu
Ne podstiče ni svoje ukućane niti imućne ljude da se iskreni u svojim djelima, niti od svojih nefsova traže
nahrani siromah, a on to sâm pogotovo ne čini. suštinu iskrenosti. Od Allaha im ne dolazi pomoć koja
Znak poricanja onog svijeta je sprečavanje dobra i će ih odvojiti od viđenja (mišljenja) ljudi i ukrašavanja
uznemiravanje nemoćnih. A onaj koji vjeruje u nagradu prema njima.
i ko je ubjeđen da kazna postoji, on se boji Allahove
Rečeno je da je el-Maun sve ono što ljudima sva-
kazne i srdžbe.
kodnevno treba, kao što su sjekira, voda, vatra i tome
4. A teško onima koji, kada namaz obavljaju, slično. Ili, el-Maun je svako pomagalo, kao što su lonac
5. namaz svoj kako treba ne izvršavaju, i zdjela. Ili, sve ono što se ne smije nikome zabranjivati,
6. koji se samo pretvaraju poput vode, soli i vatre.

pred ljudima, sa svojim djelima, da bi ih ljudi hvalili. Ikrime je rekao: „Nije ‘téško’ onom ko ne daje ove
7. i nikome ništa ni u naručje ne daju! stvari, nego onome ko ovo sve objedini, pa se u nama-
zu pretvara i ne vodi brige o njemu i ove spomenute
To jest ne daju zekat.
stvari nikome ne daje.“
Ovi ajeti su vezani za licemjere (munafike) koji ne
vode brigu o namazima, jer nisu uvjereni u njenu oba- Ibn Aziz veli: „El-Maun u džahilijjetu je svako davanje
vezu. i korist, a el-Maun u islamu je zekat i pokornost.“

Prenoseći od drugih, el-Kevaši veli: „Ajet se ne od- U Buhariji se navodi: „El-Maun je svako dobro, nje-
nosi na sehv (zaborav) u namazu, od kojeg nijedan gov vrh je zekat, a njegovo dno posuđena alatka. A
musliman nije lišen (pa je propisana sehvi-sedžda). Re- Allah najbolje zna.“
sulullah, a.s., je imao sehv.“ A ovo mišljenje pojačavaju
riječi Enesa: „Hvala Allahu koji nije rekao: fi salatihim Išaret:
(u svom namazu), jer, pošto je rečeno: an salatihim,
onda je značanje: oni su nemarni prema namazu tako Din je ispoljavanje islama, imana i ihsana. Onaj ko
što ga ostavljaju i vrlo malo vode računa o njemu. A ovo troje objedini, ima čistu nutrinu. On posjeduje bla-
da je rečeno: fi salatihim, onda bi značenje bilo: sehv gost, milost, plemenitost i darežljivost. Postigao je stu-
ih pogađa u njihovom namazu. A od toga bi se zaista panj ihlasa (iskrenosti) i okusio je pravu slast robovanja.
bilo jako teško spasiti.“ A onaj ko nije dopro do stupnja ihsana (dobročinstva),
Ibn Ata kaže: „U Kur’anu ne postoji prijetnja a da iza njegova nutrina i dalje nosi silinu, oštrinu, škrtost i tračke
nje nema plemenitog obećanja, osim u Njegovim riječi- rijaluka.
ma: ‘A teško onima koji, kada namaz obavljaju, namaz El-Kušejri veli: „Ajeti ukazuju na one koji su prikriveni
svoj kako treba ne izvršavaju, koji se samo pretvaraju.’“
od tajni i suptilnosti namaza. Nemarni su da bi primje-
Spomenuta je prijetnja za onoga ko obavlja namaz ćivali namaske ‘izvore’ i ‘puteve’. Ne poznaju namaske
bez prisutnog srca, pa šta je s onim ko nikako ne kla- znanosti i mudrosti. Oni se pretvaraju u svojim djelima i
nja?! stanjima tako što ih pripisuju svojim tamnim nefsovima.
Potom je el-Kevaši nastavio: „Od onoga što upuću- Sprečavaju el-Maun, tj. ono što koristi duhovnom traga-
je da se ovi ajeti ne odnose na onoga koji je stupio u ocu na putu prema Hakku od upute i savjeta.
namaz iskreno, pa ga pogodio zaborav, a on iskazuje
Od Allaha je uputa i podrška.
poštovanje prema namazu i islamskim propisima, je
svojstvo: ‘koji se samo pretvaraju’.“ Ve sallallahu ala sejjidina Muhammedin ve alihi.

21
Allame el-Munavi | FEJDU’L-KADIR

Birr–dobro, dobročinstvo
Poslanik, a.s., je rekao:
„Tri su stvari iz riznica dobročinstva-birra: sakriti sadaku, sakriti nevolju i sakriti pritužbu. Uzvišeni Allah kaže:–
Kada iskušam svog roba pa on osaburi i ne požali se na Mene onim koji ga dođu obići, njegovo meso zamijenim
drugim mesom koje je bolje od onog koje je imao, krv mu zamijenim boljom. Ako ga ozdravim, ozdravim ga bez
grijeha, a ako ga usmrtim, onda je u Mojoj milosti.“

(el-Džamiu’s-Sagir, 3439)

Komentar:
Sakriti sadaku tako da ljevica ne zna šta je dala desnica (a to je daleko od toga da se čovjek želi pokazati i
proslaviti, daleko od rijaluka. Stručnjaci fikha dodaju:–Međutim, ako je onaj koji daje sadaku neko na koga se
ugleda, onda je bolje da takav javno da sadaku.) Sakriti nevolju od ljudi i sakriti od njih pritužbu. Neće im se žaliti
na svoju tugu i nedaću. Ako se žali, žalit će se samo Allahu. Uzvišeni Allah kaže da kada iskuša roba, bolešću ili
nečim sličnim, pa čovjek osaburi na tome i ne požali se posjetiocima koji su mu došli u bolesti, zamijenit ću mu
meso koje je izgubio u bolesti boljim od njega, i krv koju je temperatura i groznica oslabila, boljom krvi. Ako mu
budem odredio da ozdravi, oprostit ću mu sve grijehe koje je počinio, pa će nastaviti život kao od dana kada ga
je majka rodila, kao što je u jednoj predaji. Očito je da bolest briše čak i velike grijehe. A ako ga usmrtim, usmrtit
ću ga kao nekoga ko je prekriven Mojom milošću.

Neotesanost
Poslanik, a.s., je rekao:
„Tri su stvari koje ukazuju na neotesanost: da muškarac mokri stojeći, da otare svoje čelo prije nego završi
sa svojim namazom ili da puše dok je na sedždi.“

(el-Džamiu’s-Sagir, 3435)

Komentar:
Mokriti stojeći je dozvoljeno samo u nuždi, kao što je i Poslanik, s.a.v.s., činio kada je bio prinuđen. Da potare
čelo od prašine ili kamenčića kada se podigne sa sedžde, a prije nego završi svoj namaz, makar se radilo i o
dobrovoljnom namazu (nafili), ili da opuše prašinu sa mjesta na kojem će činiti sedždu- kao što se navodi u
komentaru Taberanijevog bilježenja ovog hadisa.

22
Tri nesreće
Poslanik, a.s., je rekao:
„Tri su stvari nesreća: imam (vođa, namjesnik, rukovodilac) koji, ako činiš dobro, ne cijeni ga, a ako pogriješiš
ne prašta greške. Komšija koji ako vidi neko dobro od tebe, sakrije ga, a ako vidi nešto hrđavo razglasi ga. I žena
koja, ako si s njom, vrijeđa te, a ako nisi s njom, vara te.“
(el-Džamiu’s-Sagir, 3444)
Komentar:
Imam koji nije zadovoljan tvojim uspjehom, ali koji svaku tvoju pogrešku i propust ne prašta nego ga kažnjava.
Komšija koji, ako zna za neko tvoje dobro koje si počinio, prikriva ga i čini se kao da ništa o tome ne zna, a ako vidi
da si počinio nešto hrđavo, to proširi među ljudima kako bi te što više osramotio i ponizio i na to se nadovezuje
uvreda časti i mahana. Žena, misli se na suprugu, koja, ako si kod nje, vrijeđa te riječima i postupcima, a ako si
odsutan, onda će te varati, ili preljubom ili na neki drugi način, tako što će ti rastrošno se odnositi prema imetku,
neće voditi računa o tome koliko i kako troši. Bilo koje od ovoga troga je velika nedaća i nevolja, a ako se desi
da imaju sve tri odjednom, onda je to katastrofa i trajna žalost.

Kunem se...
Poslanik, a.s., je rekao:
„Za tri se stvari kunem: Allah neće učiniti nekoga ko ima udjela u islamu, kao nekoga ko nema nikakva udje-
la, a tri su dijela islama: namaz, post i zekat. Allah neće uzeti u zaštitu nekog čovjeka a na kijametskom danu
ga prepustiti nekome drugom. I neće čovjek zavoljeti neke ljude a da ga Allah neće učiniti da bude s njima.
Za četvrtu stvar kada bih se zakleo, nadao bih se da ne bih bio griješan: Allah neće sakriti i prikriti čovjeka na
dunjaluku a da ga neće sakriti i na ahiretu.“
(el-Džamiu’s-Sagir, 3446)
Komentar:
Za tri stvari se kunem da su suštinski takve. Neće učiniti istim onoga ko ima udjela u sljedećim svojstvima,
kao nekoga ko nema udjela. Neće ih učiniti jednakim na ahiretu. Tri su dijela islama: pet propisanih namaza,
post mjeseca ramazana i zekat u svim oblicima. To je jedna od tri stvari, druga je da Allah neće uzeti u zaštitu
nijednog svog roba na dunjaluku, tako što će ga čuvati i davati mu podršku, a onda ga prepustiti nekom drugom
na kijametskom danu, nego će ga, kako god ga je čuvao i štitio na dunjaluku, koja je oranica ahireta, čuvati i
paziti i neće ga prepuštati drugom. Treće je da neće čovjek zavoljeti neke ljude na dunjaluku a da ga Allah neće
proživjeti s njima. Čovjek je s onim koga voli. Četvrta stvar je za koju se nadam da, kada bih se zakleo za nju,
kao što sam se zakleo na prethodne tri, ne bih bio griješan zbog zakletve, a to je da neće Allah pokriti sramotu
čovjeka na dunjaluku, a da je neće pokriti i na ahiretu.

23
Emina Ćeman | ZAKLETVA U KUR’ANU

Tako
mi Sunca
(...) Iz ljubavi prema Tebi i Sunce je pamet napustila, te svake večeri o zemlju
ono glavu svoju razbija. I Mjesec se pusti raspada zbog Tvoje ljubavi, diveć’
Ti se on se puni, pa potom svijest izgubi! (M. F. Attar)

U
prethodnim tekstovima o kur’anskim zakletva- i neba i Onoga Koji ga sazda; i Zemlje i Onoga Koji je
ma spomenuli smo da se Allah, dž.š, zaklinje ravnom učini; i duše i Onoga Koji je stvori, pa joj put
onime što zauzima važno i visoko mjesto među dobra i put zla shvatljivim učini... Sve to Kur’an spominje
stvorenjima, pa su objekti Njegovih zakletvi Kur’an, me- da bi naglasio važnost obavijesti vezane za dušu: Uspjet
leki, Poslanikove, a.s., riječi, vrijeme, dan Smaka svijeta, će samo onaj ko je očisti, a bit će izgubljen onaj ko je
Levhi-Mahfuz... Međutim, među najčešćim zakletvama na stranputicu odvodi!
su one u kojima se zaklinje Suncem, Mjesecom, zvijez-
Sunce je najveća vidljiva manifestacija svjetlosti. Ono
dama, Zemljom, nebom, danom, noću. To su ujedno i
stilski najupečatljivije zakletve zbog riječce zakletve – je velika Božija blagodat bez koje život na Zemlji ne
waw, koja se ponavlja i plijeni slušaočevu pažnju kao, bi bio moguć. Imam Razi o važnosti Sunca i njegove
naprimjer, u suri Noć kada Allah, dž.š., kaže: we’l-lejli izâ svjetlosti kaže: „Znaj da su naučnici noću kao mrtvi. Tek
jagšâ, we’n-nehâri izâ tedžellâ, we mâ haleka’z-zekkere kada se pojavi prvi tračak svjetlosti Sunca, pred njima se
we’l-unsâ... Navest ćemo neka mišljenja mufessira tek otvara prozor, pa oni gledaju kako se svemu udahnjuje
o dvije sure u kojima se Allah, dž.š., zaklinje nebeskim život i kako mrtvo postaje živo.“
tijelima. To će biti sure eš-Šems (Sunce) i et-Târik (Zvi- Zbog toga što je izvor svjetlosti, Sunce je postalo
jezda Danica). simbolom za sve što razbija tamu i donosi istinu. Tako
Muhammed, a.s., sebe poredi sa Suncem kada kaže:
Uspjet će samo „Ja sam sunce, a moji drugovi (ashabi) su poput zvi-
onaj ko je očisti... jezda.“

Allah, dž.š, se u suri eš-Šems zaklinje sedam puta: Mjesec se u Kur’anu spominje dvadest i sedam puta,
Tako Mi Sunca i svjetla njegova; i Mjeseca kada ga prati; a zanimljivo je da isto toliko dana traje njegovo obila-
i dana kada ga vidljivim učini; i noći kada ga zakloni; ženje oko Sunca. On prati Sunce, uzimajući od njega

24
svjetlost, pa tokom prve polovine mjeseca postaje sve ku Arapa ta riječ označava sve ono što dolazi noću, a ne
veći i puniji. pojavljuje se danju. Takva je ova zvijezda, ona je noćni
Šejh Ismail Hakki u Suncu vidi aluziju na božansko posjetilac. Ona je jedno od velikih Božijih znamenja, pa
savršenstvo, dok je Mjesec aluzija na čovjekovu čistu On pita: „A znaš li ti šta je Danica?“ i odmah nakon toga
dušu. Tako je čista duša manifestacija Božijeg savršen- daje Svoj odgovor, podsjećajući čovjeka na to koliko je
stva, kao što je Mjesec manifestacija Sunčeve svjetlosti,
njegovo znanje krhko.
pošto Mjesec sam po sebi ne svijetli nego reflektira
Sunčevo svjetlo. Čista duša na kojoj se manifestiraju „Nema čovjeka nad kojim neko ne bdije“ – to je istina
Allahova, dž.š., svojstva svijetli i upućuje druge, kao što zbog koje se Allah, dž.š., zaklinje „noćnim posjetiocem“.
Mjesec u tamnoj noći osvjetljava put. Ko to bdije nad svakim čovjekom? Neki mufessiri sma-
U nastavku sure Kur’an se zaklinje danom koji je traju da su to meleki, što se i spominje u drugim ajetima.
ustvari rezultat pojavljivanja Sunca, te noću koja je po- Oni prate čovjeka, pišu njegova djela, nagovaraju ga
sljedica zalaska Sunca. Šejh Ismail Hakki kaže da je noć na dobro.
očitovanje Božijeg imena El-Mudill (Onaj Koji u zabludi
Drugi mufessiri smatraju da se u ovom ajetu misli na
ostavlja), dok je dan očitovanje imena El-Hâdî (Onaj
Koji upućuje). Allaha, dž.š. On je El-Hafâz (Čuvar), El-Muhejmin (Koji
sve prati), Er-Rekîb (Koji pazi na svaku kretnju). Zato
Nebo kojeg je Svemoćni Stvoritelj uzdigao visoko
bez stubova koji bi ga pridržavali, kako se spominje na nema koristi onaj čovjek koji svoje grijehe čini a skriva
drugom mjestu u Kur’anu, i Zemlja koju je rasprostro su ih od ljudi, jer Allah, dž.š, dobro vidi njegove sramote.
dokazi Njegove moći za one koji budu htjeli razmišljati Tragom toga, tefsir Rûhu’l-bejân bilježi predaju da
o ovim zakletvama.
je Ibn Omer, r.a., jednom prilikom prošao kraj dječaka
Ibn Adžibe o odnosu neba i Zemlje kaže da je nebo koji je čuvao stado ovaca. Zatražio je od njega da mu
hakikat, dok je zemlja šerijat. Tarikat je miradž pomoću
da jednu ovcu.
kojeg se uspinje na nebo, pa ko nema tarikata on ne
posjeduje ni način dostizanja hakikata. Dječak mu reče da ne može to uraditi pošto on nije
Posljednja zakletva je zakletva dušom, najprefinje- vlasnik stada. Ibn Omer, želeći vidjeti njegovu reakciju,
nijim i najčasnijim Božijim stvorenjem, pa ko nju takvu predloži da mu ipak da jednu ovcu a da vlasniku stada
očisti on će uspjeti, a ko se usudi isprljati je sramnim kaže da ju je pojeo vuk. Dječak ga, iznenađen tim pri-
djelima, pa on će uistinu propasti. jedlogom, upita: „A gdje je Allah!?“ Bilježi se da je Ibn
Omer, r.a., dugo plakao kad bi se sjetio ovog dječaka
Noćni koji je toliko čvrsto bio uvjeren da je Allah, dž.š, istinski
posjetilac Vlasnik svega, i da On sve vidi.
Pored Sunca i Mjeseca Kur’an često spominje i zvi- Sunce, Mjesec, Zemlja, nebo, zvijezde – sve su to ve-
jezde, kao što su zakletve: „Tako Mi neba sazviježđima lika Božija znamenja pred čijom veličinom dah zastaje.
okićenog!; I kunem se zvijezdama koje se skrivaju (...);
Ipak, kao što je rekao Ibrahim, a.s., koji ih je posmatrao,
I kunem se časom kad se zvijezde gube!; Tako Mi neba
sve su one âfilîn – oni koji zalaze, samo je Allah, njihov
punog zvjezdanih puteva (...)“
Stvoritelj, vječan.
Spomenut ćemo ovdje tumačenje prvih ajeta sure
Et-Târik: „Tako mi neba i Danice! A znaš li ti šta je Da- O tome je pjevao i poznati pjesnik Attar u svojim sti-
nica? Zvijezda blistava! Nema čovjeka nad kojim neko hovima: „(...) Iz ljubavi prema Tebi i Sunce je pamet na-
ne bdije.“   pustila, te svake večeri o zemlju ono glavu svoju razbija.
Et- Târik je riječ koju prevodioci Kur’ana na naš jezik I Mjesec se pusti raspada zbog Tvoje ljubavi, diveć’ Ti
prevode kao „zvijezda Danica“. Mufessiri kažu da u jezi- se on se puni, pa potom svijest izgubi!“

25
HILJADU I JEDNA KAP

Obraćanje
umrlima
U Bitci na Bedru na strani muslimana je palo četrnaest še-
hida, dok je ubijeno sedamdeset mušrika. Od toga su dva-
deset i četiri osobe bile od poglavara Kurejšija. Tijela tih dva-
deset i četvero, među kojima su bili i Ebu Džehl i Umejje ibn
Halef, koji je svojevremeno mučio svog roba Bilali Habešija,
na kraju bitke bačena su u jednu prljavu jamu na Bedru. (Ebu
Leheb, koji nije učestvovao u ratu, umro je sedmicu dana na-
kon vijesti o porazu, od teške kožne bolesti.) Kada se boja
lica muslimana Ebu Huzejfe, r.a., promijenila od tuge dok je
ubacivao tijelo svoga oca, mušrika Utbu ibn Rebiu, Allahov
poslanik, s.a.v.s., ga upita:
- Ebu Huzejfe! Je li ti nešto palo na srce zbog stanja tvog
oca?
- Ne, Resulallah! Nego sam se nadao da će kvaliteti koje
sam vidio kod oca dovesti ga u islam. Rastužilo me što je
umro u poricanju.
Tri dana nakon bitke Pejgamber, s.a.v.s., prišao je toj jami i
ovako se obratio tim tijelima:
- Sine toga i toga, Utbe ibn Rebia, Umejje ibn Halef, Ebu
Džehl ibn Hišam! Vi ste od onih koji su se najgore ponašali
prema Poslaniku. Lagali ste na mene, a drugi su vjerovali.
Otjerali ste me iz domovine, a drugi su me prihvatili. Ratovali
ste sa mnom, a drugi su mi pomagali. Vidjeli ste da se ispu-
nilo obećanje Allaha i Njegovog Poslanika, zar ne? Mi smo
vidjeli da se obećanje našeg Gospodara obistinilo!
Ovakav nastup Allahovog Poslanika, a.s., je privukao pa-
žnju ashaba koji su se nalazili u njegovoj blizini. Hazreti Omer
iznenađeno upita:
- Resulallah! Je li ti pričaš s beživotnim tijelima? Kako oni
mogu čuti tvoje riječi pa im se obraćaš?
Naš Resulullah, s.a.v.s., ovako odgovori:
- Kunem se Allahom da sve što sam sada rekao vi niste
čuli nimalo bolje od njih. Ali oni ne mogu odgovoriti. Oni su vi-
djeli da se ispunilo Allahovo obećanje njima o kazni (azabu).
Kada se Bedr ispraznio, viđen je melek Džebrail, a.s., nao-
ružan na konju. Otišao je, uzevši dozvolu od Allahova Posla-
nika, a.s.
El-Vakidi: Kitabu’l-Megazi (Bejrut, 1989), 1/112–13;
Tarihu’t-Taberi, 2/456–57; Bejheki: Delailu’n-Nubuvve,
3/9293, 131.

26
Umejrov Prvi ezan
plan atentata i ikamet
Desilo se odmah nakon Bitke na Bedru. Poglavari mušri- U prvoj hidžretskoj godini u Medini je napravljena posla-
ka Umejr ibn Vehb i Safvan ibn Umejje su u Mekki razgova- nikova džamija. Dogovaralo se kod Resulullaha, a.s., o te-
rali o umrlima na Bedru. Na Bedru je zarobljen i sin Umejra. matici pozivanja džemata na pet dnevnih namaza. Neki su
Ovako je rekao Safvanu: predložili da se namaz oglašava zvonom, ali nije prihvaće-
- Da nemam djece i dugova, pod izgovorom zarobljenog no jer je to kršćanski običaj. Traženo je da se svira u trubu,
sina bih otišao u Medinu i ubio Muhammeda. ali nije bilo uredu, jer pripada jevrejima. Neki su rekli da se
zapali vatra na visokom mjestu, nije prihvaćeno zbog vatro-
- Ako to uradiš, vratit ću tvoje dugove i paziti tvoju poro-
poklonika. Bilo je predloženo još i to da se digne zastava za
dicu.
vrijeme namaza, ali ni to se nije svidjelo Resulullahu, s.a.v.s.
- Onda neka ovaj dogovor ostane među nama!
Upravo tih dana ensarija Abdullah ibn Zejd, r.a., je usnio
Umejr, naoštrivši sablju, zaputi se i stiže u Medinu. Omer, slijedeće: Došla mu je jedna veličanstvena osoba u zelenom
r.a., koji ga je vidio sa sabljom ispred mesdžida, posumnja i odijelu, sa zvonom u rukama. Abdullah, r.a., želi od njega
javi to Resulullahu, s.a.v.s. Na Poslanikovu, a.s., želju, kako
kupiti to zvono. Na pitanje šta će mu, odgovara da želi s njim
ga je uhvatio tako ga je i pustio na miru. Resulullah reče:
pozivati džemat na namaz. Čovjek mu predlaže da mu da
- Omere pusti ga. A ti, Umejr, priđi! nešto bolje i, počevši s „Allahu ekber, Allahu ekber...“, prouči
Onda ga je pitao zašto je došao. Umejr reče: cijeli ezan. Malo se udaljio, te opet prišao i naučio šta treba
učiti prije farz namaza (ikamet).
- Došao sam zbog zarobljenika koji je u vašim rukama.
Budite dobri prema njemu. Kada je svanulo, Abdullah, r.a., je otišao kod Pejgambera,
s.a.v.s., i ispričao mu san. Resulullah, s.a.v.s., je rekao:
- Šta je onda ta sablja na tvom vratu?
„Inšallah, san je istinit. To što si vidio nauči Bilala, neka on
- Neka su proklete sablje! Zar imamo neku korist od njih?
prouči ezan. Jer je njegov glas jači i oštriji od tvog.“
- Reci mi istinu. Zašto si došao?
Upućivanjem Abdullaha, r.a., rečenicu po rečenicu, Bilali
- Kao što sam rekao, došao sam samo zbog toga.
Habeši je tada proučio prvi sabahski ezan. Odmah nakon
- Razgovarao si sa Safvanom o mrtvima na Bedru. Safvan toga je došla i Allahova objava vezana za ezan. Na taj način
ti je obećao platiti dugove i paziti djecu ako me ubiješ. Na- se obistinila objava koja je došla na san. Kada je Omer, r.a.,
kon dogovora došao si da me ubiješ. Ali Allah je to spriječio. čuo Bilala Habešija kako uči ezan, odmah je potrčao Resu-
- Svjedočim da si ti Allahov Poslanik. Niko nije znao za lullahu, a.s., i rekao:
taj razgovor osim mene i Safvana. Kunem se Allahom da ti - Resulallah! Kunem se Allahom, isti sam ezan vidio u snu.
ovo niko osim Allaha nije mogao javiti. Hvala Allahu koji me
- Objava je došla prije tebe – reče.
uputio na pravi put! Svjedočim da nema drugog Boga osim
Allaha, Muhammed je Allahov rob i poslanik. Legitiman nastanak ezana je čvrst u Kur’anu i sunnetu i
jedan je od simbola islama. Gdje god bilo na svijetu, i na
Umejr je postao iskreni musliman. Resulullah, s.a.v.s., je
kojem se god jeziku govorilo, ezan na arapskom jeziku svi
ovako rekao:
shvataju i razumiju značenje i svrhu. Na taj način islamsko
- Naučite brata Kur’anu i vjeri i oslobodite zarobljenika! vjerovanje i ibadet odjekuju ezanom na arapskom jeziku,
Tako su uradili. Onda se Umejr vratio u Mekku da poziva bez prestanka na cijelom svijetu.
ljude u islam. Dosta ljudi je zbog njega ušlo u vjeru. Abdurrezzak: el-Musannef (Bejrut, 1983), 1/455–56;
Ibn Hišam: es-Siretu’n-Nebevijje, 2/272–74; Ibnu Esir: Bejheki: es-Sunenu’l-Kubra, (Bejrut, 1994), 1/573–75; et-
Usdu’l-Gabe, 3/421–22; Delailu’n-Nubuvve, 3/147–149. Tabakatu’l-Kebir, 1/212–13; Ibn Hišam, 2/121–123.

27
Ali Tantavi | SUVER VE HAVATIR

Sreća

U
životopisu poznatog njemačkog filozofa Kanta Želimo da zakoljemo pijetla da bi se odmorili od nje-
pročitao sam da je njegov komšija imao pijetla gova glasa, a kada bi ga zaklali, našli bi drugih stotinu
kojeg je postavljao na pločnik u blizini njegove pijetlova koji hodaju zemljom. Pa zašto ne odstranimo iz
radne sobe. glave pijetlove, ako ih ne možemo odstraniti sa zemlje?
Zašto ne začepimo uši od njih, ako nismo u stanju da ih
Kada god bi Kant pristupio radu, pijetao bi zakuku-
ušutkamo? Zašto ne načinimo naše prohtjeve u skladu
rikao i ometao ga, te skretao mu pažnju i misli. Kada
s onim što postoji, ako ne možemo da učinimo ono što
više nije mogao izdržati, poslao je svoga slugu da kupi
postoji skladno i shodno našim prohtjevima?
tog pijetla i zakolje ga, a onda da ga pripremi i skuha za
ručak. Za tu prigodu pozvao je i svog prijatelja. Čekali Spavam u kući pa me ne bude točkovi vozila od kojih
se zemlja trese, niti koraci koji odjekuju zrakom, niti me
su ručak uz razgovor. Kant mu je govorio o pijetlovom
bude svirene auta koje mrtve podignu, ali me budi mali
uznemiravanju i želji da sada, kada ga ne bude, mirno
šum u kućnom prostoru i blagi korak na tlu. Ako spavam
radi svoj posao i razmišlja u tišini.
u hotelu, ne budi me ništa izvan moje sobe. Ako spa-
Ušao je sluga s hranom i, uz izvinjenje, rekao da je vam u vozu, ne uznemirava me priča onih koji sjede do
komšija odbio da proda pijetla pa je kupio na pijaci dru- mene niti me uznemirava buka voza koji me potresuje.
gog. Kant se trznuo i primjetio da pijetao i dalje kukuriče! Kako podnosim to sve ovdje, a ne podnosimo tamo i
Razmišljao sam o ovom velikom filozofu te primje- uznemirava me tamo ono što me ne uznemirava ovdje?!
tio da je bio nesretan zato što je pijetao kukurikao, a Čujem vas kako došaptavate, govoreći: filozofija i
isto tako se radovao kada je i dalje nastavio kukurikati. mašta. Da, to je filozofija, ali nije svaka filozofija bun-
Stvarnost se nije promijenila,već se njegovo stanje pro- canje. Da,to je mašta, ali cijeli život su mašte koje se
mijenilo. Njegova duša je ta koja ga je učinila nesretnim, povećavaju i smanjuju. Radujemo se njima ili žalimo, ili
a i sretnim. Rekao sam: „Dokle god je sreća u našim je to nešto kao mašta.
rukama, zašto je tražimo od drugih?! Dokle god je blizu Dva čovjeka iste tjelesne snage nose isti teret – jedan
nas, zašto je gonimo od nas, idući k njoj putem koji nije se žali i buni kao da je nosio dva tereta, a drugi se smije
njen i ulazeći joj na vrata koja nisu njena?! i pjevuši kao da nije ništa nosio!

28
tražio i pitao mudrace. Oni su se krišom smijali od stida
prema njemu te mu govorili da crijeva nastanuje crv, a
ne zmija. On nije vjerovao! Stigao je do vještog doktora,
upućenog u duševne bolesti koji je čuo za njegovu pri-
ču. Doktor mu je nasuo purgativ (sredstvo za čišćenje
crijeva), te ga poslao u toalet u koji je ostavio zmiju.
Kada je ugledao zmiju, zablještalo mu je lice i tijelo se
pokrenulo te je osjetio ozdravljenje i skočio brzim trkom,
a bio je ušao sav iznemogao, jaukajući. Poslije toga nije
nikada više obolio.
Učenjak nije ozdravio zbog toga što je u njemu bila
zmija pa izašla, već zbog toga što je zmija bila u nje-
govoj glavi pa otišla, zato jer je probudio snagu svoje
duše koja je spavala.
Zaista u čovjekovoj duši je snaga. Ako bismo saznali
kako je iskoristiti, donijela bi nam čuda. Ova snaga za-
spe, pa je probudi strah ili radost.
Zamislite da neko od vas osvane bolestan, slabog
tijela, neodrživ, ne može da se prevrne sa strane na
Dva čovjeka iste tjelesne građe boluju istu bolest –
stranu, pa ugleda zmiju kako mu se približava a nema
jedan je pesimist i boji se, očekuje smrt, sebi šteti pa se
nikoga ko bi je odstranio. Skočo bi iz postelje kao da
i ne izvuče iz toga. Drugi se strpi i optimist je, očekuje
ozdravljenje i doziva ga, pa mu i dođe! Presuđena im je nisi ni bio bolestan niti slabog tijela? Ili se vratiš kući s
obojici smrt, pa vidiš kako se prvi uzruja i uplaši pa umre posla umoran i gladan, ne želeći ništa osim stolice da
hiljadu puta prije smrti, a drugi se drži sa stvarnošću i se na njoj što prije odmoriš, a onda ugledaš telegram
upravlja razmišljanjem i svjestan je, pa, ako se i ne spasi od drage i voljene osobe da dolazi s puta ili pismo pre-
smrti, ne ubije ga prije toga predrasuda! poručeno od ministra u kojem te poziva kako bi tvoj
Vidiš jakog i čvrstog čovjeka, sposobnog, genija za položaj unaprijedio. Odmah bi osjetio okretnost, lahkoću
rat i sigurnost, koji nije mogao bez cigarete ni jednu i zadovoljstvo da potrčiš ka stanici ili uredu ministra?
minutu. Pripaljivao je jednu za drugom po čitav dan. Ova snaga je izvor sreće. Proizilazi iz nje kao što voda
Ako bi je izgubio, kao da je pamet izgubio i pogorša izbija iz stijene, čista i pitka, pa je opet ostavljaš i piješ
mu se stanje. Tako ga zadesi rat pa jednog dana nađe
s ustajalih izvora i pomućenih riječica.
uz sebe samo jednu cigaretu. Više nema, te je ostavi
do trenutka kada će biti najteže i kada će se situacija Čitaoci! Vi ste bogataši, samo što ne znate veličinu
zategnuti i briga povećati i tako ostane čitavu sedmicu bogatstva koje posjedujete, pa ga bacate njegovim
bez duhana, sabureći i nadajući se u jednu cigaretu potcjenjivanjem i odricanjem. Zadesi vas glavobolja,
koju ima. Kada uvidi sve to, ostavi pušenje i okrene se trbobolja ili zubobolja, pa dunjaluk vidite crnim i tmur-
od njega, jer je odbio da njegova sreća bude zavisna nim. A zašto ga niste vidjeli bijelim i blistavim dok ste
od jednog omota duhana. zdravi bili?! Čuvate se hrane, zabranjuju vam je dok ste
bolesni, pa zaželite komadić hljeba i mesa i zavidite
Hudari i zmija onome ko ih jede. A zašto niste znali njihovu slast i ukus
Historičara Hudarija, uvaženog učenjaka, pri kraju prije bolesti?! Zašto ne cijenite i ne spoznate blagodati
života zadesio je privid. Obolio je od predrasude da se u prije nego ih izgubite?!“ Nastavlja se...
njegovim crijevima nalazi zmija. Obraćao se doktorima, S arapskog preveo: Elvedin Muminović

29
Imam Rabbani k.s. | PISMO PRIJATELJU

O vrijednostima
mjeseca ramazana
(Ovo pismo je napisano sejjidu, nekibu Feridu el-Buhariju.
Govori o čovjekovoj sveobuhvatnosti i vrijednostima mjeseca ramazana.)

N
eka vas Uzvišeni Allah učini postojanim na otuđenim područjima čiji su dobri stanovnici malobrojni,
putu vaših plemenitih očeva (sejjida). Neka radi o ovoj čvrstoj vezi Poslanikove porodice. Podesno je
vas sačuva od svega onoga što donosi žal i da njihovi odgajatelji i čuvari budu iz ehli bejta. Njihovo
tugu, protekom mjeseci i dana. pomaganje duhovnih putnika je najpreče i najdostojni-
Znaj da su Allahove evlije s Uzvišenim Allahom, kao je, kako se ne bi imalo potrebe da ovo veliko carstvo
što je potvrđeno hadisom: „Čovjek je s onim koga voli.“ (duhovni put) bude upotpunjeno s nekima mimo njih.
Vezanost za tijelo jedna je od zapreka tog zajedništva Pa kao što putnici ovog duhovnog puta trebaju biti
(meijjeta) i spojenosti. Ali, nakon odvajanja od tog ma- zahvalni na ovoj neprocjenljivoj blagodati, tako i ovo
terijalnog mjesta i napuštanja tog tamnog okvira, dolazi visoko carstvo (ehli bejt) treba biti zahvalno što ima
do krajnje blizine i stalne spojenosti. Smrt je most koji čast da ih štiti.
voljenog dovodi do Voljenog – je objašnjenje spome-
nutog značenja. A u Njegovim riječima: „Ko se nada
susretu s Allahom, (neka dobro zna da) će zaista Alla-
Čovjekova
hova odredba doći.“ (el-Ankebut, 5) je utjeha za one koji sveobuhvatnost
posjeduju čežnju i ukaz na to objašnjenje. Kao što čovjek ima potrebu za unutrašnjom objedinje-
Međutim, stanja nemoćnih, onih koje su usporile ra- nošću, on također ima potrebu i za vanjskom objedinje-
znorazne vezanosti i zapreke, koji su bez prijema kod nošću. Čak je ova posljednja ispred u redoslijedu. Insan
istinskih velikana vjere, su razrušena i bez učinka. Šar- je stvoren s najviše potreba. Veličina njegove potrebe
tove koje treba ispuniti da bi se okoristilo uzimanjem se očituje u njegovoj objedinjenosti. Njemu samom je
fejza od ruhanijjeta velikana, k.s., ne može ispuniti svaka potrebno ono što je potrebno svemu ostalom. Vezan je
osoba. za sve ono za čim ima potrebu. Njegove vezanosti su
mnogobrojnije od vezanosti svih ostalih stvorenja. Opet,
Pa neka je potpuna hvala Uzvišenom Allahu, Daro-
svaka veza rezultira okretanju od osjećaja prisustva
vatelju i Dobročinitelju, što je omogućio odgajanje ovih
Uzvišenog. Tako da je insan, s ovog aspekta, najlišeniji
potrebnih ovisnika i što je omogućio da njihovi poma-
gači u ovom strašnom i opasnom vremenu budu ljudi iz od svih stvorenja.
Vjerovjesnikove porodice, neka je na njega salat, selam Opet, uzrok njegove odlikovanosti je sa strane nje-
i tehijjet, a što je uzrok sklada ove velike silsile (duhovni gove objedinjenosti. Zbog toga je njegovo ogledalo
lanac) i uzrok čvrstine nakšibendijske veze (nisbet). A najpotpunije. Ono što se odražava na ogledalima svih
nije ni čudo da je to upravo tako, jer se, u ovim od vjere stvorenja, to se odražava na samo jednom čovječijem

30
ogledalu. Pa je, s ove strane, čovjek najvrijednije stvo- mjesec ramazan. U njemu bi davao sadaku svakom
renje, a sa strane potreba je najpokvarenije stvorenje. prosjaku.
Od ljudi je Muhammed, a.s., koji je od najboljih najbolji, Onoga ko u ovom mjesecu bude potpomognut da
a od ljudi je i prokleti Ebu Džehel, koji je od najgorih. radi hajrate i dobra djela, Allahova pomoć će pratiti i u
Nema sumnje da ste vi jamac za vanjsku objedinje- ostatku godine, a ko ovaj mjesec provede u nemaru,
nost ovih duhovnih putnika, uz pomoć Uzvišenog Allaha. tako će mu proteći i ostatak godine. Stoga treba uložiti
A zbog tačnosti (poslaničkog) iskaza: „Sin je tajna svog maksimalan trud za postizanje srčane prisutnosti (hu-
oca!“, postoji potpuna nada i za postizanje nutarnje dur), koristeći blagodati ovog mjeseca.
objedinjenosti, također vašim uzrokom. Uzvišeni Allah u svakoj ramazanskoj noći oslobađa
od vatre hiljade ljudi koji su je zaslužili. U ovom mjesecu
Vrijednosti se otvaraju dženetske kapije, zatvaraju džehenemske i
povezuju se šejtani. Otvaraju se kapije milosti.
mjeseca ramazana Požurivanje s iftarom a oduljivanje sa sehurom je
Pošto je vaše pismo došlo u mubarek mjesecu ra- sunnet. Vjerovjesnik, a.s., je mnogo vodio računa o ovo-
mazanu, palo mi je na um da napišem nešto o vrijed- me, možda stoga što je htio pokazati pravu ovisnost
nostima ovog izuzetnog mjeseca. koja odgovara njegovom mekamu (stupnju) istinskog
Treba znati da je mjesec ramazan veliki mjesec. Sve robovanja.
nafile od namaza, zikra, sadake i tome slično, u ovom Sunnet je iftariti se hurmama i proučiti ovu dovu:
mjesecu, su na rangu ispunjavanja farza u ostalim mje- Zehebe’z-zameu vebtelleti’l-urûku ve sebete’l-edžru
secima. A onaj ko izvrši farz u ovom mjesecu je kao inšallahu teala. (Otišla je žeđ, nakvasile su se tetive i
onaj ko izvrši sedamdeset farzova u drugim mjesecima. nagrada je, inšallahu teala, upisana.)
Onome ko priredi iftar postaču, to će biti razlog opro- Klanjanje teravije u ovom mjesecu i kur’anska ha-
sta njegovih grijeha, oslobađanja od vatre i uzimanja tma je od potvrđenih sunneta koji rađaju mnogobrojnim
nagrade kao što ima i postač, s tim da se postačeva plodovima.
nagrada ne umanjuje.
Neka nam Uzvišeni Allah hurmetom Njegovog Miljeni-
Onome ko olakša najamniku poslove u ramazanu, ka, alejhi ve alihi’s-salatu ve’s-selam, od Sebe podršku
Allah će oprostiti i oslobodit će ga od vatre. Allahov pruži. (Imam Rabbani Ahmed Faruki Serhendi, k.s.,
Poslanik, a.s., bi oslobađao zarobljenike čim bi nastupio Mektubat, tom I, 45. pismo)

31
GOVOR STANJA

Biljeg traženja Hadis


Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je došao nekakav čovjek Vjerovjesniku,
Poslanik, a.s.,
a.s., i požalio mu se na neimaštinu: „Allahov Poslaniče, došao sam ti
od svojih ukućana, a mislim da će već neko od njih umrijeti dok im se je rekao:
vratim.“ Poslanik mu je rekao: „Vrati se i vidi imaš li išta.“ Čovjek se vra- „Tri stvari čovjek
tio s jednom prostirkom i čašom: „Allahov Poslaniče, ovo je prostirka,
ne može izbjeći:
jedan njen dio bi prostirali a drugim njenim dijelom bi se pokrivali. A
ovo je čaša iz koje su pili.“ Resulullah, a.s., je upitao: „Ko će ih kupiti za zlu slutnju
jedan dirhem?“ Jedan od prisutnih je rekao: „Ja ću, Resulullah.“ Pa je (pesimizam), loše
on, a.s., ponovo upitao: „Ko daje više od dirhema?“ Neko od prisutnih
mišljenje i zavist.
reče: „Ja ih uzimam za dva dirhima.“ „Tvoji su“, reče. Potom je pozvao
čovjeka i rekao mu: „Za jedan dirhem kupi sjekiru, a za drugi hranu Od zle slutnje će te
svojoj porodici.“ Čovjek je tako i postupio a zatim se ponovo vratio spasiti da po njoj
Vjerovjesniku, a.s., koji mu reče: „Otiđi u ovu dolinu i nemoj ostaviti ni
grma ni trnja niti drveta. I ne dolazi mi petnaest dana.“ Čovjek je otišao
ne radiš, od lošeg
i zaradio deset dirhema. Pa mu je onda Resulullah, a.s., rekao: „Idi pa mišljenja će te
za pet dirhema kupi hrane za svoju porodicu a za drugih pet odjeću za spasiti da o njemu
njih.“ Čovjek reče: „Resulullah, Allah mi je dao berićet u onome što si
mi naredio.“ Resulullah, a.s., mu reče: „Ovo je bolje nego da dođeš na
ne govoriš, a od
kijametski dan s biljegom traženja na svom licu. Traženje je dozvoljeno zavisti će te spasiti
samo trojici: onom ko ima krv (ranu) koja mu pričinjava veliku bol, ono- da bratu ne želiš
me ko ima veoma težak dug i onome ko je u krajnjem siromaštvu.“
zlo.“
(el-Bejheki, Šuabu’l-Iman, 1201)

Zahvala Hatemov
Neko od ispravnih prethodnika (selefi salih) je tevekkul
rekao: „Kada me nevolja spopadne, ja se na njoj
Muhammed ibn Ebi Abdan je ispričao da je Hatem
Allahu zbog četiri stvari zahvalim: Zahvalim se
el-Esam bio upitan: „Na čemu si izgradio ovakav
Allahu zbog toga što nije došla nevolja veća od tevekkul (oslanjanje na Allaha Uzvišenog)?“ Odgo-
postojeće, zahvalim Mu se što mi je dao strplje- vorio je: „Na četiri osnove – znam da moju nafaku
nje na njoj, zahvalim Mu se na opomeni koju mi niko drugi ne može pojesti, pa se za to ne brinem;
je poslao i zahvalim Mu se što mi nedaću nije u znam da niko drugi neće uraditi moj posao, pa se
vjeri mojoj (nego u dunjaluku) dao. time zanimam; znam da će mi smrt doći iznenada,
pa je preduprijeđujem i znam da sam pod Allahovim
(Ibn Redžeb el-Hanbeli, Poslanikov savjet Ibn
pogledom u svakom stanju, pa Ga se stidim.
Abbasu, str.: 88–89)
(el-Bejheki, Šuabu’l-Iman, 1274)

32
Ima li pšenice Korica hljeba
Uvejs el-Kareni, r.a., bi se znao za koricu hljeba na-
Sufjan es-Sevri je rekao: „Ako želiš da se posve-
gađati s psima. Jednom je pas na njega zalajao, a
tiš ibadetu, prvo pogledaj ima li u kući pšenice.
on mu se obratio: „Pseto, nemoj uznemiravati ono-
Ako ne bude pšenice, prvo je zaradi pa se onda
ga ko tebe ne uznemirava! Ti jedi ispred sebe, a ja
posveti ibadetu.“
ću jesti ispred sebe, pa ako uđem u džennet – bolji
(el-Bejheki, Šuabu’l-Iman, 1269) sam od tebe, a ako budem u džehennemu – ti si
bolji od mene.

Sabur – glava (Ibn Redžeb el-Hanbeli, Poslanikov savjet Ibn Abba-


su, str.: 88)
Ali ibn Ebi Talib, r.a., je rekao: „Sabur pri imanu je što
i glava tijelu. Nema imana onaj ko nema sabura.“
(Ibn Redžeb el-Hanbeli, Poslanikov savjet Ibn Abba- Zadovoljstvo
su, str.: 86)
Abdulaziz ibn Ebi Ruvvad je ostao bez oka dva-

Svakog časa deset godina. Jednog dana ga je zagledao nje-


gov sin, rekavši: „Oče, pa ti si ostao bez oka!“
Ebu Derda, r.a., je za Allahove riječi: „Svakog časa To je ovaj prokomentarisao: „Da, moj sinko, za-
On se zanima nečim.“ (er-Rahman, 29), rekao:
dovoljstvo Allahovom odredbom odnijelo je oko
„Oprašta grijeh, otklanja teškoću, odaziva se dovi,
uzdiže neke ljude a druge ponizuje.“ tvoga oca prije dvadeset godina.“
(el-Bejheki: Šuabu’l-Iman, 1102) (Ibn Redžeb el-Hanbeli, Poslanikov savjet Ibn
Abbasu, str.: 87)

Zadnja
trećina noći Jedan smjer
Ebu Medjen el-Magribi, Allah mu se smilovao, je
Svojim učenicima Ahmed ibn er-Rifai je govorio:
rekao: „Srca vide samo u jednom smjeru, pa ako
„Djeco, budite s početkom zadnje trećine noći
su okrenuta u nekom smjeru, ne vide ono što je na
i ne propuštajte to, jer nema nijedne noći a da
ostalim smjerovima. Tako, ako je srce usmjereno ka
se u njenoj zadnjoj trećini s neba ne spuštaju i
ovom svijetu (dunjaluku), ono ne vidi onaj svijet (ahi-
ne dijele darovi, zajedno s Allahovom podrškom
ret), ako je usmjereno ka onom svijetu, ne vidi ovaj
koja oživljava srca. Dijele se onima koji su budni
svijet, a ako je usmjereno ka Allahovom prisustvu,
a uskraćuju onima koji spavaju.
ne vidi ni ovaj ni onaj svijet.
(eš-Ša’rani, el-Envaru’l-Kudsijje)
(eš-Ša’rani, el-Envaru’l-Kudsijje)

33
Almedina Tulić | ISLAMSKI EDEBI

Ugošćavanje
i prava gosta
U
bošnjačkoj muslimanskoj va koja uglavnom manje-više svaki seći bardak u desnoj ruci a peškir
porodici uvijek se posve- domaćin poznaje. Ja sam ta pravila i posudu, najčešće lavor, u lijevoj
ćivala velika pažnja doče- usvojila od svoje majke, ona opet ruci i pomagala mu da opere ruke,
kivanju gostiju i njihovom ugošća- od svoje i tako to ide generacijama, a potom gostima po starini, ili bi kre-
vanju. To ide toliko daleko da je u prenosi se s koljena na koljeno. tala s njihove desne strane kako su
svakoj dobrostojećoj kući postojala Prema tome, svaki domaćin zna posjedali. Nakon jela ponavljao bi se
tzv. musafirska soba ili bar posteljina kako ugostiti svoga gosta. Zna da isti obred s tim što bi se domaćinu
za goste. U nekim selima i gradovi- prilikom njihova dočekivanja treba zadnjem polijevalo na ruke.
ma postojali su objekti u kojima su biti vedra i nasmijana lica, prijatna
Taj običaj se i danas zadržao u
musafiri bili smješteni i nesebično govora i široka srca, kako bi se mu-
nekim mjestima, ali, da se doma-
usluživani. Upravo postojanje takvih safiri osjećali dobrodošli u tu kuću.
ćica ne bi plaho zahmetila, danas
kuća – musafirhana rezultat je uzvi- Od edeba je ustati i dočekati gosta.
je to olakšano time što bi se gost
šenog učenja islama, koji je svaki Uvijek žurimo s ugošćavanjem, jednostavno uputio tamo gdje može
segment ljudskog života obradio i odnosno postavljanjem sofre. Do- oprati ruke. Nakon ugošćavanja i
dao mu smisao i značaj. maćin nikad ne pita gosta: Jesi l’ jela, uputi se dova Bogu dragom za
U narodu se često čuje poslovica: gladan? Hoćeš da ti šta iznesem?, domaćina i njegovu porodicu.
„Svakog gosta, dva sahata dosta.“, već, ako ima nijet, treba da mu izne-
međutim, stav islama se drastično se. Ako nema nijet ništa iznijeti, onda Gostu treba iznijeti od onoga što
razlikuje od citirane poslovice. Mu- neka ne spominje hranu. Mudraci se ima u kući. Ako nema ništa, ne
sliman se prema svemu ophodi s su rekli: „Kada vam dođu siromasi treba radi toga zaduživati se i ne-
obilnom ljubavlju i skrivenim dobro- ili putnici, požurite da ih nahranite; što u zajam uzimati, te time sebi i
činstvom, tako i prema ljudima koji kada vam dođu učenjaci, okoristite svojoj porodici poteškoće izaziva-
su mu učinili tu čast i posjetili ga. se njihovim znanjem; a kada vam ti. Ulema je saglasna da je tekelluf
dođu učači Kur’ana, uputite ih mi- (preopterećenje) da gosta ponudiš
Ebu Šurejh el-Huzai, r.a., prenosi
hrabu.“ onim što ti inače ne jedeš ili da mu
da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ko
ponudiš skupocjena i delicates jela.
vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka U našoj bošnjačkoj tradiciji adet
Fudajl je govorio: „Ljudi presjecaju
počasti gosta njegovom nagra- je prvo musafira ugostiti sokom i
veze tekellufom, čovjek pozove svog
dom.“ Prisutni su upitali: „A šta je kahvom, da bi se osvježio, pa tek
prijatelja pa se preoptereti i prezadu-
njegova nagrada, Allahov Poslani- onda se prelazi za sofru. Sjećam
ži, te ga time odvrati da mu ponovo
če?“ Odgovorio je: „Njegov dan i se kada bismo imali goste koliko je
noć. Ugošćavanje i gostoprimstvo moja nena čuvala i njegovala tradi- dođe.“
je tri dana, a sve iznad toga je sa- ciju prilikom pristupanja sofri. Ulazila Prenosi se da su Junusa, a.s., po-
daka.“ Ovim se jasno ističe da islam bi u sobu gdje treba biti postavljena sjetili prijatelji pa im on iznio mesa i
daje gostu, musafiru određena pra- sofra i prilazila prvo domaćinu no- povrća kojeg je sam uzgojio, te reče:

34
„Jedite! Da nije Allah prokleo one se spriječile moguće sumnje i ogo-
koji se preopterećuju i bespotreb- varanja.
no izlažu trošku, i ja bih sebe izdao Naravno, kako gosti imaju svoja
trošku.“ prava, tako ih imaju i oni koji ugo-
Od običaja je da se prvo iznosi šćuju, domaćini. Ukoliko se nađe-
lagahna hrana da bi se oni koji to mo u ulozi gosta, ispoštovat ćemo
hoće mogli zadovoljiti samo i s njom. vrijeme kada smo se najavili ili po-
Običaj rasipnika je da prvo iznose zvani u goste, da se domaćin ne bi
tešku hranu, pa zatim jedu lagahnu, uznemirio zbog našeg eventualnog
jer tako još više rasplamsavaju prož- kašnjenja. Musafir ne bi trebao da
drljivost, a to je suprotno sunnetu. pretjeruje i da bude opterećenje za
Od sunneta prve generacije musli- domaćina.
mana je bilo iznošenje sve hrane
Koliko su se gosti cijenili, još u
odjedanput i redanje svih posuda
vrijeme Vjerovjesnika, a.s., svjedoči 
s hranom na sofru tako da je svako
primjer jednog od ashaba koji je dao
mogao jesti ono što mu se sviđa pa
prednost svome gostu u hrani nad
makar bila samo jedna vrsta hrane.
sobom i svojom porodicom.
Tako se ne bi isčekivala bolja i naj-
ukusnija. Ebu Hurejre, r.a., kazuje da je neki
čovjek došao Vjerovjesniku, a.s., pa
Od edeba je da se hrana ne diže
je poslao da pita njegove supruge
dok se svi u potpunosti ne zadovo-
za hranu. Rekle su mu: „Mi nema-
lje, tj. dok sami gosti ne dignu ruke
mo ništa osim vode.“ Pa je Allahov
od sofre kao znak upotpunjenja jela.
Poslanik, a.s., upitao: „Ko će ovoga
Domaćin treba da je taj koji zadnji
ugostiti?“  Jedan od ensarija je re-
diže ruku sa sofre, a ne prije ostalih,
kao: „Ja ću.“ Otišao je s njim svojoj
jer bi se u protivnom i oni postidjeli
ženi i rekao joj: „Počasti gosta Alla-
i prestali s jelom.
hovog Poslanika, a.s.“  Žena reče:
Prenosi se kako je Enes ibn Malik, „Nemamo ništa osim hrane za dje-
r.a., a i drugi ashabi, iznosio gosti- cu.“ Muž joj reče: „Pripremi hranu
ma od onoga što su imali od suhog i svjetiljku, pa kada djeca htjednu
mesa i suhih datula, govoreći: „Ne večeru, uspavaj ih.“ Ona je tako pri-
znamo ko će nositi veći teret; onaj premila hranu i svjetiljku, uspavala
koji omalovažava ono što mu se djecu, a potom ustala kao da želi
iznese ili onaj koji prezire ono što popraviti fitilj na svjetiljci. Zatim je
ima za iznijeti.“ ugasila da bi se njih dvoje pretvara-
Također, neka od prava gosta s li da jedu. Tu noć prenoćiše gladni.
kojima je domaćin dužan da ga upo- Sutradan ujutro Allahov Poslanik,
zna su; da mu pokaže pravac kible, a.s., reče: „Noćas se Allah nasmijao
mjesto gdje će se abdestiti i toalet. ili zadivio vašem postupku.“
Ispraćaj gosta do ulaza jedan je Ovaj slučaj je bio povod objav-
od sastavnih elemenata ugošćava- ljivanja sljedećeg ajeta: „I više vole
nja. Ukoliko je u pitanju muškarac, njima nego sebi, mada im je i sami-
ispratit će ga domaćin – muškarac, ma potrebno. A oni koji se uščuva-
a ako dođe ženska osoba, ispratit ju lahkomislenosti, oni će sigurno
će je žena – domaćin. Upravo da bi uspjeti.“ (el-Hašr, 9)

35
Mr. Nezir Krčalo

Pečat

V
ećina osjeća slast pri pomisli na znak pečata u ogledalu razbijenom na hiljadu komadića. Nikada se
koji će biti utisnut na njihovoj diplomi, a koja nije znak pečata ne može staviti na odvojene dijelove, a
ništa drugo do potvrda za njihovo djelomično da se i istinski pečat, pečat znanja, ne može staviti na
znanje usvojeno djelomičnim umom (ratio) o nekom odvojene djeliće znanja Rumi, k.s., objašnjava ovako:
aspektu Stvarnosti. Ovaj vid opčaravajuće ili magijske Zlato, um tvoj, u komadićima je, o sumnjičavi:
svijesti uzrokovan „papirom“ zvanične obrazovne in- Kako ću znak pečata na komadiće utisnuti?
stitucije svoje korijene vuče još iz antičke grčke misli
koja se utemeljila na uvjerenju da je jednu jedinstvenu (Mesnevija IV, 348)
Stvarnost (Tewhid) moguće proučavati i spoznati samo Pa, ipak, na djeliće znanja utiskuje se znak pečata koji
ako postoji jasna distinkcija između njenog metafizičkog samo napuhuje „kesu“ našeg ja-stva o kojem najmanje
i fizičkog obzira. znanja imamo. Da je pitanje o ljudskom jastvu presudno
Ova dihotomija biva razlogom utemeljenja različitih u ukupnom pothvatu spoznavanja, dovoljno nam govori
filozofskih disciplina koje su zasebnim misaonim napo- hazreti Alijeva izreka: „Ko poznaje svoju dušu (ja-stvo),
rom nastojale izgraditi cjeloviti filozofski sistem. Uporedo poznaje i svoga Gospodara.“
s ovim procesom zasnovat će se zasebni teološki siste- Psihologija ga najčešće imenuje „egom“ (lat. ego –
mi s različitim saznanjima i uvjerenjima koji se kao takvi ja), dok ga etika naziva „sopstvom“. Kur’anski znak za
međusobno razilaze ili isključuju. Kada se, na koncu, ja-stvo je nefs, a isti pojam u hebrejskom jeziku ozna-
tome pridodaju raznolika saznanja različitih naučnih čen je riječju nepeš. Nadalje, u grčkom jeziku psyche
disciplina, onda jedna jedinstvena Stvarnost onome („psiha“) ima isto značenje, a u engleskom riječ self,
koji je nastoji spoznati nalikuje na lice koje se ogleda odnosno soul. U svakodnevnom govoru, pa čak i u

36
nečeg takvog. Prvome je korijen znanja u Svetom, te je i
samo znanje neodvojivo od svetosti. Modernom čovjeku
nisu sveti ni znanje ni njegov korijen, jer on smatra da
nema ničeg što bi moglo biti izvor znanja višeg reda u
odnosu na ono koje proistječe iz mogućnosti ratia. Ovo
stanje, stanje odvojenog ili „slobodnolebdećeg“ uma i
na osnovi njega stečenog znanja Rumi, k.s., opisuje
sljedećim riječima:
Znaj da naspram daha
Kutba (Gavsa) vremena
Znanje zahirsko je kao uzimanje
tejemmuma kad vode ima.
(Mesnevija IV, 163)
Budući da je Bog Istina, čovjek nije ništa drugo do
njeno pokazanje. U središtu čovjekovog ja-stva jeste Bo-
žije Jastvo kao izvor svetog znanja i znanja svetog. Ono
je središte i izvor istinske ljudske umnosti. U Kur’anu
to središte označeno je riječju qalb (svjetlosno srce ili
umni dio duše koji može da pojmi sve kosmičke tajne,
jer se, kako kaže Rumi, k.s., širi bez ograničenja). Um
je posve Božiji, a ljudski samo onoliko koliko čovjek
putem qalba ili „prijemnika“ sudjeluje u njemu. On je
metakosmički princip, svjetlost i viđenje; izvor je bivanja
i znanja, kako subjektivne ljudske svjesnosti tako i svega
stvorenog. Kada Um u punini prožima središte duše
naučnom diskursu, jednostavno se označava riječju (qalb), onda njihovo spajanje rađa savršenu i posvećenu
„duša“. Uzimati olahko znanje o duši znak je neupu- dušu ili ja-stvo koje u konačnici posjeduje prosvjetljeni
ćenosti, jer Mevlana Rumi, k.s., za dušu (nefs) veli da ili islamizirani ratio.
može biti šira od kosmosa. Bliskoznačnica za Božiji Um u filozofiji jest tzv. Logos,
Nepoznavanje duše (ego, nefs i tako dalje) zapriječe- dok ga sufijska nauka imenuje Muhammedanska ili Pr-
vostvorena Svjetlost ili, jednostavno, ‘Aql.
no je mnoštvom činilaca, a sve ove „mladice“ izrastaju
iz triju vrsta znanja koje spoznavalac sebi priskrbljuje: Mi smo već ranije ukazivali na nužnost traženja du-
hovnog učitelja koji će osposobiti naš „prijemnik“, a
1. slijeđenjem autoriteta znanja prenijetog od dru-
učitelj je već ovdje ahiretski ljekar našeg srca i duše. Iz
gih (tradicija);
prethodno rečenog može se naslutiti koliku važnost ima
2. vlastito misaono istraživanje i prosuđivanje; naše središte, „prijemnik“ ili srce u postizanju naše svje-
3. neposredno iskustvo ili doživljavanje Stvarnosti. snosti, jer kakav „prijemnik“ (srce), takvo je i vjerovanje,
a kakav um, takvo je i poimanje. Jednom riječju, po srcu
U perspektivi ovako reduciranog ega nema svetog
se prepoznaje pečat naše umnosti. No, ukoliko srce ne
korijena znanja. Taj korijen je sami ego sa svojim dje- bude osposobljeno za prijem Uma (Svjetlosti), onda se
lomičnim umom ili ratiom kao najvišom mogućnošću može dogoditi ono na što nas upozorava Rumi, k.s.:
pojedinca. Tako djelomični um zamijenjuje Um, a tje-
Srce ovo je tvoj pečat – pazi zato,
lesna osjetila unutarnju prosvijetljenost. Za razliku od
tradicijskog čovjeka, koji je okrenut Umu kao najvišoj Da pečat ne postane plijen šejtanov!
riznici znanja, moderni čovjek poriče čak i postojanje (Mesnevija IV, 137)

37
Mehmed Ćeman | OSMANSKO CARSTVO

Naprijed
ka Istanbulu
U
ranijim brojevima našeg Crnog mora i otoka u Egejskom Sredinom marta počele su po-
časopisa smo iznijeli kraći moru. Bizantijci su bili očajni. Kad sljednje pripreme za gradnju utvrde.
pregled razvoja i uspona je Konstantin preko izaslanika pro- Neposredno prije toga odaslano je
Osmanske države. Nakon što smo testvovao zbog jednostrane odluke, nekoliko brodova da obezbjeđuju
u prošlom broju iznijeli osnovne na- sultan Fatih je odgovorio: „Vi Grci radove s morske strane. Dovede-
znake o ličnosti sultana Fatiha, sada ste nevjerni i povezani s Mađarima. ne su snažne jedinice koje će štititi
ćemo pisati o njegovom najvećem Pred Bitku kod Varne htjeli ste spri- gradilište s kopna. Logistika je ra-
djelu – operaciji zauzimanja Ista- ječiti moga oca Murata da pređe dila kao precizna mašina. Sa svih
nbula. S obzirom na to da je riječ u Evropu. Moj otac se tada zakleo strana Carstva dolazili su zidari, ko-
o pobjedi nad pobjedama, nastojat da će izgraditi tvrđavu na evropskoj vači, krečari i ostali radnici. Građa
ćemo iznijeti što više detalja o ovom strani, pa ja evo sada ostvarujem je stizala morem na transportnim
važnom događaju. očevu zakletvu, jer je on bio sprije- brodovima, a radovi su počeli sredi-
čen da to učini. Uostalom, ko me nom aprila. Sultan Mehmed je lično
Rumeli može spriječiti da u svojoj zemlji prisustvovao. Zaklan je kurban, pro-
gradim šta hoću? Izvijestite vašeg
Hisar cara da se sadašnji sultan ne može
učena dova i posao je otpočeo. U
radovima je učestvovao sultan, kao
Kad je zima prošla, sultan porediti s prijašnjim sultanima. Ono i njegova svita. Ovim činom je dato
Mehmed se vratio u Jedren. Okružio što oni nisu mogli – ja mogu, što oni do znanja koliko je važna gradnja
se grupom zapadnjaka, prvenstve- nisu htjeli – ja hoću.” Poruka je bila utvrde. Projektant utvrde bio je sul-
no Italijana, s kojima je razgovarao jasna kao dan. tan Mehmed. U pitanju je bio veliki
o velikanima klasične antike i o nji- kompleks zidina trokutaste osnove
Uprkos protivljenju velikog vezira
hovim modelima vladanja. Izvršio s četiri velike i trinaest manjih kula,
Čandarli Halil-paše i još nekolicine
je dodatne reforme u janjičarskom uz pristanište. Ova građevina se na-
starijih službenika, odluka sultana
korpusu i postavio nove namjesnike
Fatiha o gradnji utvrde je bila neo- ziva utvrdom, ali po svojim dimenzi-
u nekim provincijama. Namjesnici-
poziva. Njihovi argumenti o preura- jama ona je zapravo bila jedan mali
ma je naredio da počnu prikupljati
njenosti takvog poteza nisu uvaženi. grad. Radovi su dobro napredovali.
rezerve hrane i ratnog materijala. Ta-
kođer je naredio gradnju brodovlja.
Zatim mu je sinula ideja o gradnji
tvrđave na evropskoj strani Bosfo-
ra, zbog čega je izdao naređenja o
mobilizaciji radne snage i prikuplja-
nju kamena, drveta, čelika i ostalog
potrebnog materijala.
Novost o planovima za izgradnju
tvrđave se poput munje proširila sve
do Istanbula i grčkih kolonija oko

38
Radne snage nije manjkalo, kao je bila druga katastrofalna greška Bi- Fatiha. A onda su tri mletačka broda
ni građevinskog materijala. Nakon zantijaca. Očito je da do posljednjeg okušala sreću i pokušala proći bez
užurbanog danonoćnog rada, tvr- dana nisu shvatali svu odlučnost i zaustavljanja. Dva broda su uspjela
đava je završena 31. augusta 1452. čvrstinu sultana Fatiha. Nemajući ni- proći a treći je potopljen.
godine, četiri i po mjeseca od po- kakvih ozbiljnih načina kojim bi ga
četka radova. Tvrđava je nazvana spriječili u toj nakani, posezali su za Konstantinova
Boğaz-kesen – „Onaj koji presjeca očajnim mjerama koje su samo do-
moreuz“. Vremenom, tvrđava je do- datno učvrstile sultanove namjere.
potraga za
bila naziv Rumeli-hisar – „Evropska Nasuprot ovoj tvrđavi je Anadolu-
saveznikom
tvrđava“. hisar – „Anadolska tvrđava“, koju je Konstantin je grozničavom br-
Za vrijeme dok je trajala gradnja sazidao sultan Bajazit. Upravo na zinom vršio pripreme za sada već
utvrde, Konstantin je pobijesnio i po- tom mjestu moreuz je najuži. Raz- sigurnu opsadu. Poslao je izaslanike
zatvarao sve Osmanlije koji su se daljina između dvije tvrđave je 702 na zapad sa zahtjevima za pomoć.
u tom trenutku zadesili u Istanbulu. metra. U obe tvrđave su postavljeni Reakcije sa zapada bile su katastro-
Među njima je bilo i nekoliko sulta- topovi koji će otvarati vatru na svaki falne po Istanbul. Nakon potpunog
novih dvorjana. Sultan Fatih ni na brod koji pokuša proći moreuzom poraza kod Varne, nijedan zapad-
koji način nije reagovao na to. Kon- bez dopuštenja Osmanlija. Topo- njački vladar nije imao snage za novi
stantin shvata da je potez krajnje vi su bili zaista impozantni. Svaki okršaj s Osmanlijama. Francuska se
besmislen i ubrzo ih oslobađa. Tada je ispaljivao kamenu đulad težine oporavljala od stogodišnjeg rata, a
šalje pismo izvinjenja koje sultan Fa- oko 270 kilograma. Cilj pomorske i burgundijski vojvoda Filip Dobri
tih nije prihvatio. „Ili predaj grad ili se blokade je bio sprečavanje dotura joj je zadavao određene probleme.
pripremi za bitku“ – bio je sultanov pomoći Istanbulu iz Crnog mora, a Sam Filip je bio vatreni krstaš, ali se
odgovor. Nakon zahtjeva za poviši- moreuz Dardanele je već bio pod s užasom prisjećao ropstva svoga
cu svote kojom će izdržavati princa kontrolom Osmanlija. Ispočetka, svi oca Žana, kojeg Osmanlije zarobi-
Orhana, kojim je prijetio sultanu, ovo brodovi su poštovali odluku sultana še u Bici kod Nikopolja. Engleska

39
je također bila potpuno iznurena
Stogodišnjim ratom, pa nije mogla
Nesloga tinskom. Imali su različite poglede
na neka teološka pitanja, drugačije
ništa učiniti. Mletački senat je dugo
kršćana su organizovali svoje crkve i, što je
razmatrao bizantijski zahtjev za po- Osnovni razlog zapadnjačke ne- najvažnije, imali su različite pogle-
moć. Jedan dio senata se ponadao odlučnosti u ozbiljnom pomaganju de oko uloge pape. Naime, papa je
da će nakon zauzeća Istanbula ugroženom Istanbulu leži u jednom falsifikovao dokument kojim ga je
oživjeti trgovina u gradu. Drugi su događaju koji se zbio oko 400 go- Konstantin Veliki ovlastio da vlada
iznijeli bojazan da će, nakon Ista- dina ranije. Zapadnim carstvom i Rimom, dok
nbula, doći na red njihove kolonije U ljeto 1054. godine, za vrijeme bi carevi trebali boraviti u Istanbu-
u Grčkoj i Egejskom moru. Njihovim popodnevne službe u crkvi Svete lu. Odatle iznose njihovo pravo po-
zapovjednicima u Galati date su Sofije, u crkvu su ušla tri kardinala stavljanja careva i pravo vladanja
dvosmislene naredbe. Oni trebaju katoličke crkve. Već nekoliko dana cijelim svijetom, pa tako i crkvama.
pomagati kršćane, ali ne napada- su boravili u gradu kao papini iza- Bizantijci nisu bili spremni prihvatiti
jući Osmanlije i ne izazivajući ih. U slanici. Vodili su teške i bezuspješne toliki papin utjecaj, jer se, u najma-
tom trenutku taktiziranje je bio njihov pregovore sa svojom istočnom bra- nju ruku, nisu smatrali nimalo manje
najbolji mogući potez. Ðenovljani su ćom. Izgubivši strpljenje, kardinali vrijednim od zapadnjaka. Naročito
slično postupili. Zbog ukupne situa- su se odlučili na odvažnu akciju. ih je vrijeđao stav pape prema nji-
cije u kojoj su se nalazili, nisu mogli Ušli su u crkvu noseći sa sobom hovim carevima koji su za njega
poduzeti ništa konkretno. Građan- dokument koji će rezultirati razje- bili tek konstantinopoljski carevi, a
dinjenjem kršćanstva. Stigavši do ne stvarni vladari cijelog Rimskog
stvu su izdali proglas da postupa
velikog oltara, položili su papinsku carstva. Krajnja granica do koje
po vlastitoj svijesti i prosudbi. Svojim
bulu o ekskomuniciranju pravosla- su Bizantijci bili spremni ići je ta da
predstavnicima u Galati (Italijanska
vaca iz kršćanske crkve i izašli van. rimski patrijarh (papa) ima počasno
trgovačka kolonija koja se nalazila
Dva dana nakon toga, kardinali su mjesto među ostalim patrijarsima.
nasuprot tadašnjem Istanbulu, s
se ukrcali na brod koji je otplovio ka Ipak, sve upućuje na to da je pro-
druge strane Zlatnog Roga) dali su
Rimu. U Istanbulu su organizovane blem bio duboko političke, a ne te-
instrukcije da pregovaraju s Osman-
masovne demonstracije protiv nji- ološke prirode.
lijama kako bi bili pošteđeni napada
hovog postupka. Nemiri su se stišali
dok traje napad na Istanbul. Niko od
zapadnjaka nije bio spreman na in-
tek nakon što je bačeno prokletstvo Pregovori
na papino izaslanstvo, a papinska
dividualnu akciju. Svako se posvetio
bula o ekskomunikaciji pravosla-
crkava
svojim problemima. Ipak, postojala Pokušaji ujedinjenja dviju crkava
vaca javno spaljena. Ovaj događaj
je opća prešutna saglasnost za mo- su se protezali 178 godina. Mihailo
je bio početak procesa poznatog
guće učešće u odbrani Istanbula, ali kao Velika šizma ili Crkveni raskol. VIII Paleolog bio je prvi bizantijski car
samo u velikoj koaliciji. Razilaženje crkava će zadati teške koji je pokrenuo ozbiljne pregovore,
Na potezu je bio papa. Bez ob- rane kršćanstvu. Međusobno pro- iako je i prije toga bilo nekih pokuša-
zira što nije imao potpuni utjecaj na klinjanje je službeno povučeno tek ja. Na saboru u Lionu 1274. godine
sve zapadnjačke vladare, mogao 1965. godine, ali rane su ostale sve s papom Grigorijem X je dogovore-
je pokrenuti koaliciju velikih razmje- do danas. Posljednji bizantijski im- na unija. Međutim, prava pozadina
ra i pozvati u odbranu kršćanstva. perator Konstantin Dragaš će osjetiti ovih pregovora je bila politička, a
Međutim, papinska vlast je odavno sve posljedice tog događaja. ne vjerska. Uprkos naporima s obje
zapala u duboka neslaganja s pra- Ovaj incident je zapravo kulmi- strane, unija je raskinuta 1283. go-
voslavljem. Sada se papi ukazala nacija neslaganja koja je godinama dine.
prilika da „urazumi tvrdoglave pra- trajala između zapadne i istočne Zatim su uslijedila putovanja bi-
voslavce“ i cijeli kršćanaski svijet crkve. Istočnjaci su vršili obrede na zantijskih careva na zapad, s najme-
stavi pod svoj utjecaj. grčkom jeziku, a zapadnjaci na la- rom sklapanja saveza i obezbjeđiva-

40
nja pomoći protiv sve jačih Turaka
Seldžuka. Uslijedili su sporazumi
izručiti crkveno suverenstvo za spas
Bizantije. Na čelo protivnika unije
Katolička misa
u Konstanci 1418, Firenci 1437. i stao je Georgije Skolarije, istaknuti u Aja Sofiji
1439. godine. Nakon dogotrajnih i svećenik, kasnije poznat pod mo- U maju mjesecu 1452. godine u
mukotrpnih pregovora, ujedinjenje naškim imenom Genadij. Istanbul je stigao Isidor, bivši ruski
crkava je konačno postignuto. Papa Grčki narod je bio na stajalištu da mitropolit koji je nakon svrgnuća
je konačno postigao svoj cilj. Sada je bolje prihvatiti osmanlijsku vlast, u Rusiji otišao kod pape koji ga je
je i pravoslavna crkva pod njego- jer su se osvjedočili u njihovu pra- postavio na dužnost izaslanika u
vom upravom. Sačinjen je doku- vednost kao i u divljaštvo i okrutnost Istanbulu. Usput je skupio oko 200
ment o ujedinjenju, a širom Evrope zapadnjaka. Čitavo stoljeće i po su dobro naoružanih plaćenika i u nji-
su zazvonila crkvena zvona. posmatrali kako se Osmanlije odno- hovoj pratnji stigao u grad. Iako je
Kad su se vratili u Istanbul, dele- se prema pravoslavnom stanovniš- 200 vojnika bila slaba pomoć gradu,
gati su dočekani s općim negodo- tvu u Anadoliji i na Balkanu, a vidjeli bio je to razlog nadanja da će usko-
vanjem, pa su mnogi od njih povukli su i ponašanje krstaša sa zapada ro pristići ozbiljna pomoć. Pristalice
svoj pristanak. Grad je bio podijeljen tokom mnogobrojnih krstaških po- unije crkava su sada znatno ojačali.
po pitanju ujedinjenja. Bizantijski car hoda. Posebno bolno za Bizantijce
U atmosferi velikog straha i vjer-
je bilo razaranje Istanbula, svirepa
i plemstvo oko njega, oficiri i državni ske histerije, u crkvi Svete Sofije
ubistva, pljačka i silovanja nakon
službenici, su bili za ujedinjenje, a organizovana je svečana liturgija
što su krstaši zauzeli grad. Tako je
većina sveštenstva i građanstvo je povodom unije dviju crkava. Bilo je
mislio i bizantijski zapovjednik voj-
bilo apsolutno protiv. Strasti su se to u decembru 1452. godine. Oku-
ske Luka Notaras: „Bolji je sultanov
podigle do te mjere da je papa izjed- pilo se mnogo svećenstva u najra-
turban od kardinalske mitre.“ Iako
načen s antihristom. Građani Ista- skošnijim odorama, car Konstantin
nije iznosio svoje otvoreno protivlje-
nbula su tada toliko zamrzili papu da Dragaš sa svitom i mnogobrojnim
nje uniji crkava, zbog takvog stava,
su svojim psima davali ime Rimski plemstvom i ruski kardinal kao pa-
Luka Notaras će izgubiti Konstan-
Papa. Tako je Firentinski sporazum pin izaslanik. Odziv stanovnika gra-
tinovo povjerenje. Naredne godine
propao prije nego se osušila tinta da je bio vrlo slab. U molitvama je
Osmanlije će opsjesti Istanbul i na-
na papiru. spomenuto papino ime, kao i ime
pasti ga snažnom silom. Umjesto
Konstantin Dragaš je od svojih Luki Notarasu, zapovjedniku vojske odsutnog istanbulskog patrijarha, a
prethodnika naslijedio problem uje- – velikom duksu, odbrana grada će pročitane su i odredbe koje su pro-
dinjenja crkava, ali je bio spreman biti povjerena Italijanu Ðustinijaniju. izašle iz Firentinskog sporazuma o
uniji crkava. Nakon toga je izvršen
crkveni obred po propisima katolič-
ke crkve. Obred je bio političkog a
ne vjerskog karaktera i poslužio je
kao jeftina demonstracija jedinstva
crkava uperenog protiv Osmanlija.
Stanovnici Istanbula nikada nisu
srcem prihvatili uniju crkava, pa nisu
više odlazili u crkvu Svete Sofije niti u
druge crkve gdje su se obredi obav-
ljali po katoličkim propisima. Takve
crkve su smatrali nečistima. Tako su
Grci progutali gorku pilulu od koje
nisu imali nikakvog lijeka. Pomoć sa
zapada nikada nije stigla.

41
Erol Zubčević | ISLAMSKA UMJETNOST

Iranska džamija
U
Iranu arapski tip džamije nastavlja tradicionalnu formu – ča- Glavna odlika kasnijeg razvoja
bio je veoma rasprostra- har tak – hrama ognja, koji je bio če- sastojala se od kombinovanja ku-
njen, što se može vidjeti tvrtasto zdanje, s četiri široka lučna pole i harema, a na svakoj se na-
po sačuvanim džamijama u Dame- otvora, nadsvodena kupolom. Ova lazio u sredini ivan. Prvi ivan je bio
ganu (II/VIII vijek), Najinu (IV/X vijek) ulaz, drugi i treći bili su u središtu
građevina, često bez harema, bila
i u jednoj džamiji iskopanoj u Susi. bočnih krila, dok se četvrti, prilično
je prilično mala, te je prvenstveno
Zadržao se i do relativno novijeg plitak, nasuprot ulazu, otvarao pre-
primjenjivana u malim gradovima i
doba, o čemu svjedoči džamija iz ma velkom prostoru koji je vodio do
selima. Da bi se izbjegao ovaj ne-
XIII/XIX vijeka nedavno otkrivena u mihraba i koji je služio kao neka vr-
Meragi, u sjeverozapadnom Iranu. dostatak, ponekad su na kupolasto sta maksure. Najstarija očuvana če-
Ali jedan drugi specifično iranski tip zdanje dodavani bočni prostori. Ovaj tveroivanska džamija, konstruisana
džamije, zvan džamija-kiosk, isto- novi dio, pošto je građen od opeke, kao jedna cjelina, nalazi se u malom
vremeno se javlja uz arapski tip. On mogao je da odoli zubu vremena. gradu Zavarehu i datira iz 520/1135.

42
godine. Najveća i najimpozantnija
građevina ovog tipa je Mesdžid džu-
ma u Isfahanu.
Strukture tipa s ivanom građene
su po uzoru na iransku kuću, s jed-
nim, dva ili četiri ivana. U seldžuč-
kom periodu ovaj veliki četveroivan-
ski tip se koristio za tek ustanovljenu
teološku školu ili medresu. Ovaj tip
zdanja je stoga bio veoma raspro-
stranjen. U medresi su se prostrani
ivani koristili kao učionice, a učeni-
ci su bili smješteni u dijelu koji se
nalazi u sredini i bio je na jedan ili
dva sprata. Kombinacija prostora
ivan-tipa i kupolastog mihrabskog
prostora inspirisana je drugim iran-
skim prototipom, palatom koja se
također koristi plitkim ivan-ulazom
za kupolastu kraljevsku dvoranu.
Dvije činjenice govore o prevlada-
vanju medresa. Prvo, svi geografski
priručnici i putnici iz prve polovine
VIII/XIV vijeka u Iranu govore više
o medresama nego o džamijama
i drugo, medrese, građene poput
one koju je podigao sultan Husejn
1118–26/1706–14. na Čahar Bagu u
Isfahanu, se po stilu nimalo ne razli-
kuju od velikih džamija iz seldžučkog cijeli muslimanski svjet i postale su Kompleksnost i novotarstvo kod
i kasnijih perioda. karakteristika i sakralne i svjetovne iranske džamije u svakom slučaju
arhitekture. Mukarne su korištene moraju da oduševe. Znatnim proši-
Impozantnost iranske džamije
kao element zidnog vijenca ili za rivanjem ivana postiže se određeni
naglašavaju dva minareta sa svake
prekrivanje neravnih površina. Vi- ritam. Velika dvorana s kupolom ja-
strane kapije, a postoje i sa strana
ivana. Mukarne, vrlo nepodesno soke niše bogato ukrašenih ulaza sno ukazuje na pravac kibla-zida.
prevedene kao svodovi u vidu saća, u sirijske i anadolske medrese dale Na ovaj način je potisnuta monoto-
predstavljaju još jednu dekorativnu su mogućnost za raskošno primje- nija trijemova i umanjen je nedosta-
karakteristiku. U početku su one njivanje mukarni. Najveličanstveni- tak orijentacije u prostoru arapske
ubacivane kao element za poja- ji primjeri u zemljama Magreba je džamije. Izdvojeni dijelovi, koji su
čavanje konstrukcije, između četri Karavinska džamija u Fesu iz VI/XII se nalazili bočno i na ulaznoj strani
potporna luka u središnjoj zoni, tj. vijeka i Alhambra u Granadi, koja se harema, korišteni su kao prostori za
između mihraba i kupole. One su se može pohvaliti još raskošnijom vari- musafire. Područje mihraba odvoje-
sastojale od cik-cak redova poluni- jantom poznatom kao svod u stalak- no je od mase vjernika u bočnim kri-
ša u kojima je drugi, onaj viši red, i titima. To su vertikalni elementi koji lima teškim nosačima velike kupole.
tako redom, u sve manjem broju. se spuštaju iz vrha svake pojedine Irance privlači grandioznost cjeline,
Mukarne su se prenijele iz Irana na niše. kao i višestrukost namjene ovakve

43
džamije. Ona postaje uzor u građe- što se tiče medrese, iranski tip se
nju medresa i džamija. Pošto vodi vjerno prenosi kroz cijeli islam.
porijeklo od iranske kuće, sasvim je
prirodno što se ovaj nacrt koristio i Medresa
za karavan-saraje, a u Anadoliji i Siriji
Medresa doslovano znači „mje-
čak i za bolnice. sto podučavanja“, škola. U užem
U Indiji iz ovog tipa džamije na- smislu, pojam označava vrstu islam-
staje podtip – mogulska džamija, a ske visoke škole. S medresom je na-

44
stala jedna islamska institucija čiji je
izgled bio određen objedinjavanjem
prostora za obavljanje molitve, učio-
nicama, bibliotekom i internatom za
studente, a mogle su imati duhovni
ili svjetovni karakter. Biblioteka je sa-
državala, pored islamske literature,
i tekstove iz matematike, medicine,
gramatike, astronomije, geografije
i filozofije.
Najstarije medrese su imale pri-
vatni karakter a, razvojem instituci-
je, medresa uskoro postaje sastav-
ni dio džamije, ili se gradi u njenoj
neposrednoj blizini. Osnivanjem
medrese al-Nizamija 1066. godine
u Bagdadu sistem medresa dostiže
svoj prvi vrhunac i postaje putokaz
za osnivanje drugih, od države finan-
siranih škola.
Kao rasadnici islama u srednjem
vijeku bile su medrese u Kordobi,
Toledu, Damasku, Medini, Semer-
kandu i Buhari. Medresa je u Turskoj,
kao i po većim gradovim na Balkanu
(Sarajevo i Skoplje), bila kulturni cen-
tar odakle je izlazila kasnija ulema.

45
Dr. Dželal Ibraković | ČOVJEK I EKOLOGIJA SVJETOVA (IX)

Nebrojene
milosti
svjetovima (I)
Č
ovjek teško može da razmišlja u nekim drugim oko sebe, ograničava se na osjećaj samozadovoljstva i
kategorijama izuzev onog fonda naučenih ime- posmatranja sebe samog u veličanstvenoj ulozi. Suočen
na koje je sam kroz iskustvo i ljudsku edukaciju s postojanjem vođa koji su, manje ili više, sebe postavili
stekao. Teško da može drugačije i da razmišlja, jer se visoko iznad običnog svijeta, suočen s postojanjem ve-
odavno odrodio od osnovnog puta za kojeg je i naš likih naučnika, a u savremeno vrijeme i sa „zvijezdama“
istinski praotac svih ljudi Adem, a.s., posvjedočio, ali za u raznim oblastima života čijem se životu i uspjehu dive
kojeg smo se i mi svi pojedinačno kao stvoreni „entiteti“ mase, stvarajući savremeno idolopoklonstvo – čovjek
obavezali i posvjedočili da je Allah, dž.š., naš jedini
se identifikuje s njima. Ograničenih spoznajnih i saznaj-
Gospodar. Ali, mi smo bića sklona zaboravu i mnogo
nih mogućnosti čovjek je jednostavno prinuđen da živi
toga je, zbog zagađenosti naših duša i načina života
u sumnji i sebe posmatra u potencijalno uvijek većim
kojeg živimo, umnožavajući zastranjivanja iz generacije
mogućnostima od onih koje su stvarne. Zato mu je po-
u generaciju, nestalo iz naše momorije. Pod utivajima
raznih „sistema“ mijenjali smo, kao ljudska vrsta, svoju trebna Uputa, koja ima usmjeravajući karakter i koja ga
svrhu, postajući materijal za rasprave, a „svrhovitost“ vraća na ono mjesto koje mu pripada kao pojedinačnoj
našeg postojanja je postalo najznačajnije pitanje silnih ličnosti koja ima svoju odgovornost spram produženja
rasprava, brojnih knjiga, filmova, mudrovanja i nadmu- ljudske vrste i odgoja te vrste u skladu s osnovicom
drivanja… Puno se mašta poigrala s ljudima u potrazi generičkog morala koji se nalazi u svim ljudskim dobima
za „racionalnim“ i „nedvosmislenim“ odgovorima na i epohama kao prepoznatljivi simbol. To je približno isto
pitanja ko smo, šta smo i zašto smo ovdje, pa su se tumačenje pojmova „dobra“ i „zla“, te sadržaja koji idu
ljudi pogubili – najblaže rečeno. uz te pojmove u najširem smislu te riječi. Osnovna po-
Savremeni (zapadni) čovjek ima čitav kategorijal- djela čovječanstva je, ipak, ne ona na narode i države,
ni logički aparat koji podrazumijeva stalnu iskustvenu nego na one koji vjeruju i koji ne vjeruju u Boga. Druga
provjeru. Duboko u sebi svjestan da je slabo biće koje podjela, koja proističe iz ove prve, je podjela na one koji
ne poznaje dovoljno ni samog sebe, a kamoli svjetove su mnogobožci, sljedbenici Knjige i muslimani.

46
Tako se na ljudskoj ravni to posmatra pojednostavljeno
i, kao mnogo toga u ljudskom životu i historiji civilizacija,
smatra „istinom“ koju su ljudi fragmentarno i često kon-
cenzusom usvojili kao „istinu“. Izbjegavanje Razloga i
cjeline Procesa u kojem je svaka jedinka i svaka ćelija
nedokučivi univerzum sâm za sebe, čiju ovodunjalučku
dimenziju i trajanje zna samo Onaj Koji je to sve stvorio,
dovodi ljude do pojednostavljenih zaključaka.
Pojednostavljivanje izaziva improvizacije u traganju za
Istinom i najčešće je povezano s negiranjem Razloga i
Uzroka. Onog trenutka kada čvojek pomisli i to prihvati
na javan način, dobivajući potvrdu od drugih ljudskih
jedinki da je dokučio „istinu“, on se osamostaljuje i u
svojoj oholosti izbjegava da koristi razum u propitivanju
dalje suštine. Tada je on neodgovoran halifa (namjesnik)
koji u ime „naučnog otkrića“ gubi zahvalnost prema
Onom Koji je stvorio sve, ali i čovjeku dao mogućnost
da, pomoću odgovornog korištenja razuma, propituje
i traga za Istinom. Onda se, zbog nedostatka zahval-
nosti, krene stramputicama u zabludi u kojima se stvari
izokreću i izopačavaju do perverznog nivoa. Tako se
Kada smo poslaničku misiju definirali kao islamsku onda dolazi do teorije o „slučajnostima“, za koju se
poslaničku misiju, onda smo svjesni toga da će iz do- može reći da je glavna u tzv. naučnom pristupu. Da
sadašnjeg pojmovnog vokabulara to biti shvaćeno kao nabrojimo samo neke „slučajnosti“ koje se tako tretiraju
neki novi pokušaj širenja „islamskog fundamentalizma“. u najvećem broju udžbenika osnovnih, srednjih i visokih
Takav stav ide od strane zagriženih protivnika islama škola, skoro pa u cijelom svijetu. Takva je teorija „prvog
koji, obično, imaju pogrešnu predstavu o islamu, bo- praska“, formiranja planetarnih sistema, formiranja ži-
lujući stereotipima, odnosno jedne manjine koja vrlo vota na Zemlji, teorija evolucije, postanak čovjeka od
dobro shvata poruke islama, ali zbog svojih stvorenih majmuna, korištenje vatre, pronalazak metala, „prirodne
privilegija ne želi da se one šire. Istina je da samo islam pojave i nepogode“, rađanje i život čovjeka, bogatstvo
posmatra poslanički kontinuitet od prvog čovjeka, koji i siromaštvo, ljudske zajednice i „civilizacije“, bolesti,
je već, nakon svog pokajanja zbog greške učinjene u kraj svijeta i tako dalje. Za sve, zaista, postoje racional-
džennetu (raju) nakon izričite zabrane, dobio oprost od ni i razumski razlozi, ali oni ni u kom slučaju nisu plod
svoga Stvoritelja, ali i dobio određene upute. Te upute „slučajnosti“, ali ni utjecaja pojedinaca, bilo da se radi o
je trebalo prenositi na generacije koje su dolazile u po- vladarima, „svecima“, naučnicima, „čudotvorcima“, pop
krenutom procesu stvaranja čovjeka od „kapi sjemena“. zvijezdama, košarkaškim superstarovima, poslovnim
mangnatima, vojskovođama, pa čak, u ovom kontekstu,
Da li je istina uvijek ono i o poslanicima da je riječ. Svako od njih je samo jedan
što se proglasi za istinu? novi ibret, nova pouka, novo iskušenje. Svi su oni smrtni
ljudi, s pojedinačnim sudbinama, traumama i iskuše-
To je, našim jezikom rečeno, princip (zakonitost) Bo-
njima u etapi egzistencije koja se zove ovodunjalučka
žijeg Stvaranja, kojeg ljudi (naučnici) samo dotiču kroz
pojedinačne slučajeve, ne vodeći računa o cjelini, razlo- egzistencija. Svi poslanici su ukazivali da je Bog Jedan
zima i ograničenosti svog uma koji ne može da spozna i da je samo On vrijedan hvale i iskrenog robovanja.
univerzalnost cjelokupnog ovog vaseljenskog procesa. (nastavlja se...)

47
ODABRANE ŽENE

BELKISA (I)
P
ošto o porijeklu Belkise po- - Ja posjedujem neizmjerno bla- dubinom svoje duše. Nakon go-
stoji interesantno predanje, go tako da mogu tvoje riznice do dinu dana sretnog života, vila mu
navest ćemo ga u potpuno- vrha ispuniti. rodi kćer. Kralj se potajno nadao
sti, a potom govoriti o njenoj velikoj - Ah ne, reče kralj. Na tom ti za- sinu, ali, kad je ušao majci i djete-
ulozi u periodu Sulejmana, a.s. hvaljujem, ja sam i sâm već s ve- tu i ugledao prelijepu kćer, njegovo
likim blagom obdaren. Šta mi još srce je poskočilo od radosti.
U predanju se navodi: Kralj od
možeš ponuditi? Poljubivši svoju kraljicu rekao je:
Sabe pošao je u lov. Duboko je
zašao u šumu, ostavivši svoje pra- - Posjedujem veliko znanje o lije- - Možda nam sljedeći put Gos-
tioce iza sebe. Izašavši na jednu či- čenju i ljekovitim biljkama. Ako ho- podar podari sina.
stinu, opazio je dvije zmije kako se ćeš, prenijet ću ga na tebe pa ćeš
Kraljica klimnu glavom, a onda
imati znanje koje drugi nemaju.
bore. Jedna je bila crna, a druga bi- uze dijete za nožicu i baci ga u
jela. Kad je crna nadvladala bijelu i - Ne, odgovori kralj. Znam i sâm otvoreno ognjište. Vatra buknu i
htjela da joj zada smrtonosni ugriz, nešto od tih stvari. Ni to nije ono što dijete nestade u njoj. Zabezeknuti
kralj je odapeo strijelu i usmrtio je bih poželio. kralj nije mogao riječ progovoriti.
i tako spasio bijelu zmiju. Te noći, - Onda imam jedan drugi prijed- Kad je došao sebi, sjeti se ugovora
kad je kralj pošao na počinak, u log za tebe. Nudim ti moju sestru pod kojim je sklopljen brak, pa je
za ženu. Ona je vila takve ljepote da odustao od toga da pita za razlog
svojoj sobi ugledao je neku silue-
joj na zemlji nama ravne. njenog tako zastrašujućeg postup-
tu. Jako se uplašio jer je straža bila
ka. Toliko ju je volio da život bez nje
veoma jaka i niko tu, pored straže, Ovo se svidje kralju. On otpo-
nije mogao ni zamisliti. Stoga je
nije mogao ući. Tad začu riječi: če pripreme za sklapanje bračnog
svoju bol u sebi nosio, plačući tajno
- Ne boj se mene, ja sam džin. ugovora u koji je spadao i jedan
za svojom kćerkicom.
Vrata i zidovi meni ne predstav- poseban vilin uslov. U njemu ona
nije tražila nikakav ovozemni ime- Sljedeće godine rodio im se sin.
ljaju nikakvu prepreku. Kroz njih
tak, nego samo da ne postavlja Kralj je pohitao da čestita svojoj su-
prolazim kao ti kroz zrak ili vodu.
pitanja na njene postupke. Ne tre- pruzi i da riječi blagoslova izgovori
Kralj još zaprepašten upita:
ba joj prigovarati pa makar ti njeni nad djetetom. Dok je stajao na vra-
- Zašto si me posjetio i šta hoćeš postupci izgledali besmisleni i ne- tima sobe pojavi se naizgled bije-
od mene? razumljivi. Kad dođe vrijeme, ona san pas s velikim zubima. Ovaj put
će ih sama objasniti. Neka je on ne majka uze dijete za ruku i baci ga
- Došao sam da te nagradim za
pritišće pitanjima. Ako ovo prihva- psu koji ga u zraku zgrabi i s njim
tvoje dobro koje si mi učinio. Život
ti, mora dobro paziti da ne zabravi nestade. Izbezumljen i nemoćan
si mi danas spasio. Sjećaš li se
svoje obećanje, pa čak ni u srdžbi. kralj nije ni riječ izustio.
crne zmije koju si ubio u šumi? To
Ako to prekrši, ona dobiva pravo da Jednoga dana kralj je bio oba-
je bio sin mog ljutog neprijatelja od
brak raskine i svih obaveza se oslo- vješten da se njegov najljući napri-
koga si me ti na vješt način izbavio. bodi i tada će je izgubiti zauvijek. jatelj približava granici njegova car-
Ja sam ona bijela zmija i sin jednog
Kralj pristade, smatrajući da su stva. Podigao je veliku vojsku protiv
velikog vladara među džinima. Da-
djevojčini zahtjevi lahki. Bračni ugo- njega. Kralj odmah poče s pripre-
kle, šta mogu za tebe učiniti kako bi
vor je potpisan i vila se pokaza kra- mama za rat. Pred samu bitku do-
ti na dostojan način uzvratio? šao mu je jedan glasnik i rekao:
lju. Čim ju je ugledao, njena ljepota
- A šta mi nudiš? i ljupkost su ga očarali. Volio ju je - Moj kralju, bitka nije ni počela,

48
a mi
Kad zazvižda
smo već po-
drugi put, pojavi se je-
raženi. Pred nama
dan džin s kraljevim sinom
je neprijatelj, a iza nas
i ona reče:
nema ni kapi vode niti mr-
vice hljeba. Kraljica je sve naše smisao mojih postupaka koji su ti - Dala sam ga na odgoj mome
mijehove rasporila, tako da je sva tako velike poteškoće prouzroko- narodu. On će, također, s tobom
voda u pijesku nestala, a uz to je vali. ostati.
rižu i brašno s pijeskom pomiješa- Prvo, znaj da je tvog velikog ve- Potom zazvižda treći put pa se
la pa je i to sasvim neupotrebljivo. zira neprijatelj podmitio s velikom iskupi vojska džina i ifrita koji su bili
Čuvši ovo, kralj izgubi strpljenje pa, sumom novaca kako bi hranu i vilina rodbina. Raspiriše strašnu
nahrupivši u kraljičinu sobu, povika: vodu tvojoj vojsci zatrovao. Da su oluju i vjetrove prema neprijatelj-
- Šta još sve od tebe moramo da to probali, svi bi bez izuzetka pomrli skoj vojsci tako da oni spas golih
podnesemo? Sada si nas nepro- i neprijatelj bi nesmetano umarši- života potražiše u paničnom bije-
mišljeno neprijatelju isporučila, jer rao. Ja sam učinila to što sam uči- gu. Za sobom su ostavili svo svoje
kako bez zaliha vode i hrane da im nila za dobro ove zemlje i sigurnost oružje i opremu.
se suprotstavimo? Kad se kćerka tvoga carstva. U to se lahko možeš Na rastanku, vila se oprosti:
naša rodila, bacila si je u vatru, a uvjeriti. Pozovi glavnog vezira i od
našeg sina psu da ga rastrga. I to - Eto uzmi ratni plijen, kćer i sina,
njega zahtjevaj da pojede i popije ali mene više nikad nećeš vidjeti.
ti nije bilo dovoljno, nego nas još nešto od onoga što je preostalo.
želiš isporučiti smrtnom neprijatelju Nestanak voljene osobe kod
Kada je na poziv kralja vezir do- kralja je prouzrokovao nepodnošlji-
u ruke. Šta smo ti to učinili pa tako
šao, odlučno je odbijao da išta od vu bol. Mislio je da je nemoguće da
okrutno s nama postupaš?
toga proba. Naposlijetku su mu sa svojim slomljenim srcem uprav-
I kralj je najzad izrekao svu gor- nasilno u grlo usuli nekoliko kapi
činu koju je toliko dugo u svom lja carstvom. Stoga se odrekao
vode, od kojih je za samo par se- svoga položaja, obukao željezne
srcu skrivao. Kad je završio, vila mu kundi izdahnuo. Tako se kralj uvje-
reče: sandale i sa željeznim štapom oti-
rio u istinitost njenih riječi. šao. Tumarao je brdima, šumama i
- Je li to sve? Drugo, nastavila je vila, našu pustinjama beznadežno tražeći vo-
- Da, to je sve, reče nesretni kralj. kćer sam predala na brigu jednoj ljenu. Niko ga više nije vidio i on je
- Dobro, sada ću ti sve objasniti. od mojih hizmećarki među džinima. u priče ušao kao onaj koga su džini
Do ovog trenutka si bio strpljiv i dr- Ona je sada tu. spopali ludilom.
žao si se onog što smo utanačili. To Vila kratko zazvižda i kralj Njegovo prijestolje je osta-
je bilo dobro od tebe. Ali tvoja str- pred sobom ugleda veliku džin- lo prazno sve dok mu kćer nije
pljivost nije izdržala i čas rastanka kinju, koja je na svojim ko- postala punoljetna i preuzela
je došao. Od sada se naši putevi ljenima držala njegovu kćer. upravljanje nad carstvom. Zvala
razdvajaju i ti me više dok živiš ne- - Ovo je tvoja kćerka i ona će uz sa Belkisa, kraljica od Sabe...
ćeš vidjeti. Još samo da ti objasnim tebe ostati, reče vila. (nastavlja se)

49
doc. RS homeopat i fitoterapeut Suad Šendelj | ZDRAVLJE

Štitna žlijezda
N
ajveća je žlijezda u vratu i teži između 30 i 60 poremećaja koji su povezani s proizvodnjom hormona,
grama, a nalazi se u prednjem dijelu vrata, pojavom čvorića, upalama itd.
odmah ispod tzv. Ademove jabučice, ispred 1. OBIČNA GUŠA – Guša (struma) je povećanje
grkljana. Ima oblik leptira s dva režnja (LOBUSA), koji štitnjače. Može pritiskati strukture vrata, otežavati
se dijele na lijevi i desni. Posao koji obavlja štitnjača gutanje i disanje. Bolest je uzrokovana nedo-
je uzimanje joda unešenog u organizam preko raznih voljnim unosom joda. Može nastati u pubertetu,
namirnica. Jod je glavni sastojak hormona ove žlijezde i
trudnoći ili menopauzi. Danas je ovakav oblik
neophodan je za njihovu proizvodnju. Najvažniji hormoni
bolesti rjeđi nego prije.
štitnjače su:
2. HIPERTIREOZA – Poremećaj u kojem štitna žli-
• TIROKSIN (T4) i
jezda luči previše hormona što uzrokuje ubrzan
• TRIJODTIRONIN (T3). metabolizam. Javljaju se palpitacije (lupanje
srca), nepodnošenje vrućine, znojenje, brzo
umaranje, neodređen bol u mišićima, pojačana
nervoza, poremećaj sna (nesanica), pojačana
aktivnost crijeva, poremećaj menstrualnog ciklu-
sa. Dolazi do drhtanja ruku koje može biti jače
ili slabije izraženo, srce ubrzano radi, a mrša-
nje je karakteristika koja se teško može izbjeći.
Ponekad se javlja i ispadanje kose. Bez obzira na
uzroke hipertireoze, simptomi su u većini slučaje-
va isti. Apetit se pojačava, a mršanje je sve očitije.
Nekada dolazi i do drugačijih zbunjujućih deša-
vanja, kao što je debljanje. Kako bolest odmiče, a
ne liječi se, dolazi do bolova u grudima i gubitka
daha. Svi simptomi razvijaju se u najvećem broju
slučajeva, postepeno i nekada slabo primjetno.
Važni su za odvijanje metaboličkih procesa, rast i Najčešće se radi o pretjeranoj aktivnosti žlijezde,
razvoj. Metabolizam organizma zavisi od ovih hormona, ali sve češće za višak izlučenih hormona može
pa je stoga važno da je njihov balans i proizvodnja u biti kriv i čvor. Pri ovakvim poremećajima obave-
granicama normale. Kao organ, žlijezda je složena, a zna je ljekarska dijagnoza i kontrola. Hipertireozu
pod kontrolom je žlijezde hipofize koja stimuliše rad nije teško dijagnosticirati. Mjeri se nivo hormona
štitnjače. T3 i T4 u krvi, a nivo hormona TSH ukazuje na
Jedno laičko poređenje odnosa i sistema rada hipo- preveliku aktivnost štitnjače (mala količina). Ra-
fiza – štitnjača: diološka dijagnostika nam daje uvid u veličinu,
oblik i druga dešavanja sa štitnjačom.Terapija
Štitna žlijezda je pećnica, a hipofiza nešto poput pa-
radioaktivnim jodom je nekada diskutabilna. Traje
metnog termostata.
od jednog do dva mjeseca, ali iza toga se često
Okruženje koje smo stvorili sami sebi i onakvo kakvo javlja druga krajnost – premala aktivnost štitne
jeste utječe na to da su bolesti štitnjače česte. Poga- žlijezde.Antitiroidni lijekovi su prva i najčešća te-
đaju oba spola, ali su češće kod žena. To je cijeli niz rapija, djeluju na sposobnost žlijezde da stvara

50
hormone.Treći način je hirurška intervencija. Kao dovodi do osteoporoze. Kod onih sa slabim sr-
i kod primjene radioaktivnog joda, i poslije ope- cem može doći do pogoršanja itd.
racije se može javiti hipotireoza. Ali, kada postoji 4. TIROIDITIS – Upala štitne žlijezde, a postoji ih
stvarni razlog za hirurškom intervencijom, onda nekoliko vrsta. Svaka se liječi drugačije. Ljekarski
to ne treba niti odgađati niti izbjegavati. nadzor je neophodan i nezamjenjiv.
3. HIPOTIREOZA – Smanjena proizvodnja i lučenje 5. ČVOROVI – Izrasline u tkivu štitnjače stvorene
hormona pri čemu se javljaju problemi s uspo- od samog tkiva žlijezde, ali se nekada radi i o
renim metabolizmom. Pojavljuju se umor, sla- cistama punim tekućine. Većina čvorova ne uzro-
bost, suha i gruba koža, debljanje, problemi sa kuje simptome. Rijetko su bolni. Mora se biti pod
zglobovima, hladnoća postaje bauk. Simptomi nadzorom ljekara i hirurga. Tri su pitanja koja se
su šaroliki, često suprotni onima koji se javljaju u takvim slučajevima često nameću:
kod hipertireoze. Javljaju se i grčevi stomaka i • pravi li smetnje strukturama u vratu?
mišića, zatvor stolice, depresija, pa čak i osla- • luči li previše hormona?
bljeno pamćenje. Neki se žale na jedno, neki
• je li dobroćudan ili zloćudan?
na drugo, a kod nekih se javljaju svi nabroja-
ni simptomi. Jedan od uzroka može biti upala Sve bolesti štitne žlijezde treba uporno liječiti jer su
štitnjače, koja ošteti ili uništi dijelove žlijezde posljedice raznih poremećaja teže nego sama bolest.
koja zbog toga više ne radi punim kapacitetom. Definitivno, zračenje je opasno za štitnjaču. Ne zrače-
Drugi uzrok mogu biti medicinske te- nje od radioloških pretraga, nego zračenje kojem smo
rapije o kojima je već bilo govora. izloženi svi, zahvaljujući tehnološkom napretku.
Postoji još uzroka, kao što je onaj koji Liječenje bolesti štitne žlijezde prirodnim lijekovima
prouzrokuje hipofiza koja luči malo je moguće, no ljekarski nadzor je obavezan. Najbolja
TSH hormona, no to je već teža tema. kombinacija je prirodna i ljekarska terapija.
Ako se ne liječe, simptomi postaju sve teži i teži. Nažalost, kao i kod drugih bolesti, pacijenti se javljaju
Liječenje obično traje čitav život, a svodi se na kada je bolest u odmakloj fazi, teško im je pridržavati
unos onoga što nedostaje. Mora se biti pod stro- se propisanih mjera, u suštini ne žele pomoći sami sebi
gom kontrolom lječnika koji će tačno odrediti a očekuju od ljekara i terapeuta čudo od lijeka i brzo
koliko lijeka se treba uzimati. Unos veće količine izlječenje, što ne postoji, za sada.

Prije opisa mogućih prirodnih lijekova,


uporedna tablica za moguće razlikovanje bolesti štitnjače:

HIPERTIREOZA HIPOTIREOZA
• oštre crte lica, mršanje, izbuljene oči • debljina, tromost, moguća promuklost
• vlažna i fina koža, suha kosa koja u • suha, gruba koža
nekim slučajevima ispada • poremećaj srčanog ritma s povišenim
• lupanje srca, ubrzan rad srca krvnim pritiskom
• proljev, pretjerano aktivna probava; • pojačan apetit, zatvor stolice, debljanje
• napetost, drhtanje, iscrpljenost, slabi • usporen životni ritam, problemi s
mišići pamćenjem
• poremećaj menstrualnog ciklusa • usporeni refleksi
• poremećaj menstrualnog ciklusa

51
HIPERTIREOZA
Mala zabluda je da morska so ima više joda od kuhinjske, jer se kristalizacijom gubi onaj potrebni
višak. Šta učiniti i kako liječiti ovakvo stanje prirodnim lijekovima? Jedan od prvih lijekova koji nam je
pri ruci su alge. Sadrže radioaktivni jod prijeko potreban kod ovakvog poremećaja. Koristiti ih treba u
svim oblicima. Kao čajni pripravak, kao tinkturu, kao dodatak hrani.
Kako spraviti tinkturu od algi?
Alge spaliti i 50 grama dobijenog pepela staviti u 250 grama 60% apotekarskog alkohola. Ostaviti da
stoji petnaest dana. Nakon toga procijediti, profiltrirati i spremno je za upotrebu.
1. dan....................1 kap
2. dan....................2 kapi
3. dan....................3 kapi
4. dan....................4 kapi
5. dan....................5 kapi
Svaki naredni dan se povećava za jednu kap, dok ne dođete do dvadeset kapi. Tada se količina lijeka
počne smanjivati u suprotnom smjeru dok se ne dođe do jedne kapi.
Lupanja srca, srčane nervoze koje su posljedica bolesti štitne žlijezde istinski uklanja i spriječava
tinktura biljke koju naš narod zove vučja stapka (LYCOPUS EUROPAEUS).
U homeopatskom obliku još je jača i treba je koristiti. Dakle, LYCOPUS 4 X ili LYCOPUS 2 X tri puta na
dan po deset kapi.
Mješavina:
- imela......................20 grama
- matičnjak...............20 grama
- troskot...................20 grama
- veronika.................30 grama
- kantarion...............10 grama
spriječava i odlaže moguće komplikacije koje pravi poremećaj u radu štitne žlijezde, snižava krvni
pritisak, blago umiruje, čisti krv, potiče na mokrenje.
Uz sve ovo, obavezna je ljekarska kontrola.
HOMEOPATIJA: Prije svega, odbaciti sve stimulanse – kafu, alkohol, colu, čokoladu, duhan. Uzimati
vatamin E, vitamine B kompleksa, vitamin C.
ARSEN-IODATUM 12 X – dva puta dnevno može biti od pomoći.
IODUM 6 X – tri puta dnevno isto tako može donijeti vidno olakšanje.
Postoji u homeopatskoj medicini još dosta efikasnih lijekova za pomoć kod hipertireodizma, no o
njihovoj upotrebi potrebna je konsultacija s profesionalnim homeopatom. Mislim na lijekove poput
TIROIDINUMA, KALI-IODATUMA, SPONGIE itd.
UPOZORENJE: Svjedok sam, kao i mnogi drugi, da se bolesnicima nude kojekakvi lijekovi, oblozi, napici.
Treba ih se čuvati, a mnogima (lijekovima) i smijati. Čudno je kako bolesnici i pored svih upozorenja
gube vrijeme i novac, a što je najgore i zdravlje, pokušavajući liječiti se onim što ne liječi.

52
RAMAZAN ŠERIF
Aida Begić-Zubčević

MUBAREK OLSUN!
O
dricanje od jela i pića, što čini jedan dio posta je rezultat brzo i uspješno završen posao. Ako kuhaš,
muslimana, u očima onih koji to ne prakticira- nećeš probavati, zapaliti, bespotrebno „torokati“ na tele-
ju djeluje kao nešto najradikalnije što čovjek fon (jer nemaš snage ni volje za uludo prosipanje riječi),
može uraditi sam sebi. Zamisli, ne jedeš i ne piješ, a živiš već ćeš pažnju i energiju usmjeriti na kuhanje i posao
i radiš najnormalnije!? Ustvari, jedan od prvih fenomena završiti neobično brzo.
kojih se sjećam vezanih za post je doživljaj vremena. Znači, kad tijelu i strastima oduzmeš pogonsko go-
Ma nije to samo doživljaj, to je fakat! Eto, uzmimo jedan rivo, onda ti ostaje duh i ono što te suštinski odvaja od
prosječan, ležerni ramazanski dan. Recimo da se nas- ostalih dvonožaca, tronožaca, četvoronožaca... Ili, može
pavam ujutro i radni dan počnem nešto kasnije nego i ovako – ostaje ti duh i ono što te još uvijek izjednačava
obično. Onda, ne popivši kafu, što je već sat vremena s onima koji broje više od dvije noge. To što te izjedna-
uštede, počnem sa završavanjem obaveza. I radim, čava s njima vrišti iznutra i ne da ti da u miru Božijem
radim i sve završim. Pogledam na sat, a tek jedan poslije ispostiš jedan dan. Al’ mi najčešće za nemir krivimo
podne. Namaz maksimalno „razvučem“ ne bi li bar na nekog ili nešto drugo.
to otišlo nekih pola sata. Završim, a ono prošlo tek se-
Sjećam se da sam prvih godina posta bila ubijeđena
dam do deset minuta. Sabirem po glavi, imam još šest-
da je za sve one nervoze i srklete koje sam osjećala
sedam sati do iftara. Dobro, dva sata mogu spremati
jedini krivac šejtan prokleti. Skoro da sam ga mogla
iftar. Znači, ostaje mi nekih pet sati vremena. Običnim
vidjeti kako me izaziva da kažem ili uradim nešto ružno,
danom, od pola dva do šest popodne najčešće i ne
posebno pred iftar. Kad sam saznala da su svi ti proklet-
znam kako mi prođe. Što bi se reklo – dok se okrenem,
nici svezani tokom mubarek mjeseca, laknulo mi je, ali
ono već akšam, a ovako minut ko sat, sat ko godina...
sam se i užasnula. Shvatila sam, dakle, da više nemam
Hajd, nekako dođe do tog svečanog trenutka pri- koga kriviti za svoju rugobu. Taj ramazan mi je bio jedan
preme iftara. Kao u inat, ono meso se zgotovi, čini mi od najupečatljivijih. Kad god bih pomislila kako bih onu
se pola sata ranije nego inače. Krompir kao da se od s natapiranom frizurom u redu ispred sebe najradije
pogleda ispekao, a salatu onda i ne pravim, jer imam još nokautirala, morala sam se sjetiti da to ja želim, a ne
sat do iftara, pa mi je bolje da proučim štogod. Sjednem, da me neko nagovara. Kad bih krenula prema džamiji,
učim, učim, učim a ono tek prošlo petnaest minuta. U a neki unutrašnji glas mi se usprotivio ružnim riječima,
međuvremenu stigne neko od ukućana, pa je to dobra da ne kažem – „skresao sve po spisku“, znala sam da
prilika da se zametne kavga, međutim i ona nekako brzo je taj glas moj, a nije došapnut sa strane. I tako sam se
plane i splasne, pa svak ode na svoju stranu u beskraj duboko razočarala u sebe, ali i dobila realniju sliku o
posljednjih dvadeset minuta do iftara. sopstvenom stanju.
Onda se pitam – je li moguće da „običnim“ danima Prije, možda, dvije godine krenem na iftar kod rodite-
sedam sati dnevno jedem i pijem!? Pa kontam – da idem lja i sretnem jednog kolegu. Sav zajapuren u licu, polu-
u šumu loviti ručak, ne bi mi trebalo sedam sati deverati lud kaže ide i on negdje na iftar, al’ ga slomiše šejtani!
oko toga. Znači, nešto je drugo u pitanju. Ja mu onako u mimohodu kažem da su svezani, a on
Kad znaš da postiš, onda ti nema druge nego se me pogleda užasnutim pogledom, zastade, razmisli i
u potpunosti fokusirati na ono što u datom momentu ode zadeveran. Mislim da su mu preostali dani posta
radiš. Znači, ako pišeš tekst, nećeš tristo puta ustati po prošli u spoznaji o sopstvenoj životinjskoj prirodi protiv
čašu vode, po keks, po kafu, cigaru i slično. Već, sjedi koje se valja boriti iz dana u dan, iz godine u godinu, iz
i piši! Onda se one minute „srkanja“, puhanja, hodanja ramazana u ramazan...
pretvaraju u razmišljanje o onome što trebaš uraditi, pa Ramazan Šerif Mubarek Olsun!
53
Ismail Nezirović | NAUKA I TEHNIKA

NASA-ini planovi za budućnost


U vremenu kada NASA obilježava četrdeset godina od slijetanja čovjeka na Mjesec, pojavljuju se neke informacije kako
bi NASA-ine svemirske misije mogle hronološki izgledati u narednim godinama:
30. 08. 2009. Prvi test leta nove generacije raketa
Ares.
09. 10. 2009. Satelit za lunarne obzervacije The
Lunar Crater Observation and Sen-
sing Satellite, lansiran ranije ove
godine, će stići do svog odredišta
– južnog pola Mjeseca.
14. 10. 2009. NASA će lansirati Solar Dynami-
cs Observatory (SDO), čije je cilj
izučavanje svemirskih prilika uzro-
kovanih sunčevom aktivnošću.
Prema predviđanjima stručnjaka
sunčeva aktivnost bi u nekoliko
narednih godina mogla uzrokovati 30.08.2009. - ARES
haos u našim komunikacionim i
električnim sistemima. Vjeruje se
da će SDO biti u stanju takve ma-
nifestacije učiniti lakšim za uočiti i
predvidjeti.
novembar 2009. NASA će lansirati Wide-Field In-
frared Survey Explorer, koji će na-
praviti mape neba u spektrumu in-
fracrvene. Također će se koristiti za
detektovanje objekata bližih Zemlji.
januar 2010. Misija Glory će biti lansirana. Ovaj
satelit u niskoj orbiti će proučavati
Zemljinu energetsku uravnoteže-
nost, uključujući totalne vrijednosti
solarne radijacije te utjecaj aeroso-
14.10.2009. - SDO
la i karbona.
jun 2010. Zajednički projekat NASA-e i neko-
liko drugih vladinih agencija SAD-a
pod nazivom National Polar-Orbi-
ting Operational Environmental
Satellite System će biti pokrenut.
Cilj ovog projekta je satelitsko mje-
renje temperature atmosferskog
omotača i površine okeana.
2010. Space Shuttle NASA planira povući
iz upotrebe, mada još uvijek nema
adekvatnu alternativu za doseza-
nje Međunarodne svemirske sta-
nice (ISS). 01. 2010. - GLORY
54
Cepelin dvadeset i prvog stoljeća
Španska kompanija Turtle Airships
radi na planovima izgradnje luksuznog
solarnog vazduhoplova koji će prevo-
ziti putnike od New Yorka do Pariza.
Vanjska strana vazduhoplova će biti
pokrivena izuzetno lahkim solarnim
ćelijama tipa Kadmium-Indium-Ger-
manium (CIG), koje su sposobne ge-
nerisati dovoljno električne energije da
se letjelica u prosječnim vremenskim
uslovima kreće brzinom od šezdeset i
četiri kilometra na sat. Ostatak potrebne
pogonske snage obezbjeđuju hibridni
dizel motori. Poznata slabost koju dizel
motori ispoljavaju na visinama većim od
devet kilometara riješena je tako što su
konstruktori u samom planiranju letjeli-
ce dramatično smanjili plafon letenja.
Interesantno je i spomenuti da je letjeli-
ca u stanju bezbjedno sletjeti, kako na
kopno tako i na vodu.
Jedini problem koji ovaj vazduhoplov sprečava da leti su u ovom trenutku finansije, ali se kompanija nada da će prototip u
izgradnji finansijerima demonstrirati svoju tržišnu isplativost.

2010. Akvarius satelit se lansira da bi napravio


prvu globalnu mapu koncentracije soli na
površini okeana.
18. 03. 2011. Sonda Messenger započinje jednogo-
dišnju orbitu oko Merkura.
2011. Svemirska letjelica Juno će biti lansirana
na Jupiter da proučava strukturu i razvoj
ove najveće planete u Solarnom sistemu.
jesen 2011. Istraživačko vozilo Mars Science Labo- 2010. - AKVARIUS
ratory će biti lansirano na Mars s ciljem
procijene da li je ova planeta nekada bila
naseljena.
maj 2012. Dva satelita će biti lansirana u orbitu Ze-
mlje da bi unaprijedila naše razumjevanje
kako solarne oluje utječu na zemaljske
radijacione omotače i atmosferu. Proje-
kat se naziva The Radiation Belt Storm
Probe.
2012. Istraživačko vozilo Mars Science Labo-
ratory će stići na Mars i, ako sve bude
proteklo bez problema, na toj planeti
funkcionisati 687 zemaljskih dana u po-
trazi za tragovima života. 2011. - JUNO
Nastavlja se... 55
Edin Topčić | PRIČA

Karavana
„Osjećam dah Milostivog iz pravca Jemena!“ (hadis)

Z
nam da nije u redu biti pono- pohizmetimo do posljednjeg atoma
san na samog sebe, jer ništa naše snage.
nije tvoja zasluga, ali uvijek Uzvišen je ovaj mjesec i njegovih
sam se pitala da li mač ima pravo prvih deset dana. Sada se u Mekki
biti ponosan na junaka koji ga drži u odmaraju hadžije iz Jemena. Puto-
ruci i njime bije dušmane, pa makar vanje bijaše lahko, a kako i ne bi kad
taj mač i nije mač nego grančica. nas vodi ovaj dobri čovjek iz Kara-
Obična krhka grančica ili čak manje na. Stalno su nas pratili rojevi ptica
od toga – tek obična slamčica!? koje su pjevale i učile. One su letjele
Nije bitno, znam kakav je meni ispred karavane i govorile kojotima
osjećaj što me je makar taj insan i drugim zvijerima da se sklone, jer
vodio kroz pustinju do Mekke i Ča- dolazi čovjek s kojim su Allah i Nje-
sne kible. gov Poslanik zadovoljni, čovjek koji
nosi znamenja na svojoj lijevoj strani
Mi nismo kao vi. Nama je Allah i na dlanu svoje ruke.
ipak dao da vidimo više od samih
Kroz gradove kroz koje smo prošli
odijela s kojima su ljudi vanjštinom
ptice bi učile:
zaogrnuti. Nama nekako prvo u oči Stigli smo s hajrom u Mekku i
padaju odijela bogobojaznosti i ono “Dođi, dođi, sada je na hadžijama da obave
što ide uz to, a ova odijela kojim se ko god da jesi, obrede hadždža.
oni ukrašavaju za druge nama su bilo da si tragalac,
Ljudi su, kao što rekoh, čudni. Oni
sporedna i nevažna. bilo nevjernik,
ne vide ono što je bitno nego ono
bilo da se moliš vatri.
Od ruke koja je mehka i mirišljava što je samo očima važno. Boje se
Naša karavana
nama je draža ona koja se prema Uvejsa i tjeraju ga od sebe. On kao
nije karavana očaja.
nama ophodi lijepo i nježno, pa ma- da je i volio da im nije na očima.
I ako si hiljadu puta
kar ona bila gruba i žuljevita kao što prekršio svoja obećanja, Srce je čudan organ – prlja se kao
je to Uvejsova. I neka je takva! Pa, dođi, dođi, što se čovjek prlja i zahtjeva stalno
ko bi nas vodio i čvrsto držao s ovim i još jednom dođi.” čišćenje. Srca su kao ruke s kojima
užetom ako nas on ne vodi!? se izađe vani. Kada se dođe kući,
Uvejs kao da bi se nasmiješo na
Mi smo zahvalne Allahu, dž.š., jer to i samo ćutke vodio karavanu. Za- ruke se operu a voda prljava iako
nas je stvorio tako da ljudi od nas stao bi da se ljudi i životinje od na- ništa nije s njima dirano.
imaju mnoge koristi. Ali, opet, oni pora puta odmore. Jedan se vrabac Dok se karavana odmarala u
misle da smo varljive, kao što je ovaj pohvalio da mu je Uvejs nakon ovih Mekki, posjetiše nas dvojica. Nisu
pustinjski vjetar i pijesak varljiv. Do- stihova rekao da ne pripada njemu oni bili obučeni kao mi. Ne mislim
bri Uvejs nije takav. Njegov pogled čast da ih on prenese ljudima nego na odjeću koja se gleda okom. Vi-
kao da nam je govorio da zna! Kao nekom drugom, ali vrabcima ionako djelo se na njima da su kao zvijezde
da zna da mi izgaramo u želji da im nije vjerovati svaku riječ koju kažu. na nebu za koje Muhammed, a.s.,

56
Mi smo zahvalne Allahu, dž.š., jer nas je stvorio tako da ljudi od nas imaju mnoge koristi.
Ali, opet, oni misle da smo varljive, kao što je ovaj pustinjski vjetar i pijesak varljiv.
Dobri Uvejs nije takav. Njegov pogled kao da nam je govorio da zna! Kao da zna da mi
izgaramo u želji da im pohizmetimo do posljednjeg atoma naše snage.
jednom reče da, ako ih slijedimo, Ptice su nam poslije pričale da Još uvijek se pitam da li mač ima
nikada nećemo zalutati. su Omer i Ali otišli do Uvejsa i tamo pravo biti ponosan na junaka koji
Ukazali su nam čast samo zato su ga zatekli kako klanja. Ptice su se bori s njim ili, u mom slučaju, da
jer smo karavana iz Karana i što se čudile a i mi smo se čudile da
budem samo vođena na čelu kara-
nekoga traže. To su bili Omer i Ali, su Omer i Ali došli do njega samo
vane od strane ovog čovjeka. Nema
obavještavale su nas ptice. I ptice radi toga kako bi on činio dovu za
ummet i za njih. veze što neki ljudi misle da smo var-
su neprestano zikr Uzvišenog Gos-
podara činile. ljive, mi kamile služimo ljudima do
Ptice su rekle da su mu još po-
klonili i ogrtač, ali ga Uvejs ne htjede posljednjeg atoma snage.
Jedan starac iz Karana reče: „To
je jedan pomalo lud čovjek. On je obući nego ga poljubi. Jedan vrabac Biti u njegovoj blizini znači zado-
nepoznat, siromašan, beznačajan, još reče da je, nakon što je uputio
biti makar malo od onoga s čim ga je
bijedan, bezvrijedan!“ Allahu dovu, rekao: „Allah, dž.š., je
Allah počastio, osjetititi onu čistoću
oprostio i nagradio toliko Muham-
Omer ga je upitao gdje da ga pro- i iskrenost u vjeri. On je razlog zbog
medovih, a.s., sljedbenika koliko
nađe. Iza svojih odmjerenih riječi on
ima dlaka na ovcama kod plemena kojeg je Muhammed, a.s., poljubio
je kiptio. Čak smo i mi osjetili žestinu
Rebia i Mazher.“ Aišine oči. Ponos je pomalo teška
Omerovu i malo smo se uskomešali
radi toga. Omer i Ali su otišli, a mi smo se s riječ, ali se mi deve iz Karana osjeća-

Čovjek iz Karana pokaza u ko- Uvesjom zaputili nazad. mo počašćenim što nas je sigurno
jem pravcu da traže dobrog insana Ponosne smo što je naš život po- odveo i s hadždža vratio jedan insan
iz Karana. svećen tome da hizmetimo ljudima. kao što je to bio Uvejs el-Karani.

57
Mr. Merima Čamo | GRADOVI

TRAVNIK

G
rad Travnik se razvio na obalama rijeke Lašve, bedemom, pristupnim mostom i pokretnim nasljeđem
između planina Vlašića i Vilenice. Ova živopi- ustrajno prkosi vremenu, čineći tako ovaj impresivni
sna i plodna kotlina, koja povezuje dolinu rijeke bastion najbolje očuvanim objektom fortifikacione arhi-
Bosne i dolinu rijeke Vrbas, brižljivo je pohranila materi- tekture iz prve polovine XV stoljeća na čitavom prostoru
jalne tragove organiziranog načina života svojstvenog Bosne i Hercegovine.
za različite historijske periode. Na nekoliko lokaliteta u
lašvanskoj dolini pronađeni su ostaci naselja iz neolita,
fragmenti gradina iz bronzanog i željeznog doba, dok
Šeher koji briše
se u naslagama prosijanog riječnog pijeska i nakupi- hrđu sa srca
nama željezne troske zrcale nakane starih Rimljana da Pitomi klanac Lašve nesebično je prigrlio hladan
se stalnom eksploatacijom lašvanskog zlata i željezne ornamentirani kamen srednjovjekovnih stećaka, te ne
rude pomognu romanske legije, izgrade vojne utvrde, čudi činjenica da Travnik u odnosu na ostala gradska
bazilike, naselja i drumovi, kako u ovom kraju tako i šire. naselja s područja središnje Bosne ima pozamašnu
Prema sadržaju Povelje ugarskog kralja Bele IV, od riznicu ovog vrijednog bosanskog mramorja. Travnik se
1244. godine, ovo područje, tačnije poriječje rijeke prvi put spominje u jednom izvještaju iz 1463. godine u
Lašve, nalazilo se u sastavu istoimene župe. U perio- kojem se navodi da je turska vojska osvojila grad, što
du bosanske samostalnosti izgrađena je tvrđava (Stari kasnije potvrđuje i osmanski povjesničar Dursun-beg,
grad – Kastel) koja svojom velepnom kulom, masivnim kazujući kako se u Travniku, početkom juna pomenute

58
godine, obreo sultan Mehmed II sa silnom vojskom, procese kolonizacije i presirane modernizacije koji su
pripremajući se za napad na utvrđeni grad Jajce, stol- na prelomu stoljeća sukcesivno u postojeću panoramu
no mjesto ondašnje bosanske države. Pod turskom Travnika unosili multiformne pojave, mijenjajući gradski
vladavinom grad osjetno napreduje, naročito u oblasti način života koji se neprekidno upotpunjavao inovaci-
građevinarstva i ekonomije. Uz razrađen proces urba- jama različite prirode raznorodnim kulturnim stilovima
nizacije, unapređenje zanatstva i trgovine u lašvanskom i drugačijim potrebama koje su posljedično uslovile
klancu se postepeno formira grad, islamsko-orijental- primjenu novih urbanističkih programa.
nog tipa, sa 7.000 stanovnika. Ovaj „evropski Istanbul“, Državna uprava, kao najznačajniji investitor, znatnim
kako su ga nazivali putnici namjernici, šeher koji „(...) ulaganjima u izgradnju željezničke i cestovne mreže
čovjeku briše hrđu sa srca (...)“, kako reče mostarski privrednih, stambenih, sakralnih, obrazovnih, admini-
pjesnik Bulbulija, opravdao je ove atribute izgradnjom strativnih, zdravstvenih i drugih javnih objekata, izvršila
urbanih kompleksa karakterističnih za područje Bosne i je krupne promjene u izgledu, veličini i funkcionisanju
Hercegovine u osmanskom periodu, koje su stanovnici grada na Lašvi. Kraj austrugarskog perioda u Bosni i
šehera svakodnevno oplemenjivali svojom radnom eti- Hercegovini Travnik dočekuje kao okrug (oblast) s de-
kom, vjerskim načelima, kulturom stanovanja itd. set srezova, a 1929. godine status grada se mijenja
U Putopisu E. Čelebije pronalazimo kratak opis šeher činom pripajanja Splitskoj banovini, kasnije Banovini
Travnika, kojeg on naziva „rajskom baščom“ kroz koju Hrvatskoj. U urbanom pogledu grad se naročito razvio
protječe preko hiljadu vrela što izviru ispod okolnih plani- poslije Drugog svjetskog rata. Travničku hroniku u peri-
na i koji ima „dovoljno prostranu čaršiju (Donja čaršija), odu socijalizma karakterizira poboljšanje i rast životnog
te jedanaest mahala s dvije hiljade prizemnih i jedno- standarda ljudi, što je rezultat industrijalizacije i razvoja
spratnih kuća građenih od tvrdog materijala, pokrivenih niza društvenih djelatnosti, naročito prosvjete, kulture,
šindrom“. Travničke čaršije − Donja i Gornja (zadužbina zdravstva i socijalne zaštite uslovljenog značajnim erar-
legatora Mehmed-paše Kukavice) ukrašene džamijama nim materijalnim stimulansima.
(Jeni džamija, Sulejmanija ili Šarena džamija, Hadži U gradu se, tokom narednih decenija, uspostavlja
Ali-begova džamija, Konaturska džamija i tako dalje), kontinuitet tekstilne, obućarske, drvne, duhanske i pre-
tekijama, mektebima, medresama (Elči Ibrahim-pašina hrambene industrije. Uporedo se razvijaju i poljopri-
medresa), dućanima, konakom, sahat kulama i sunča- vredna dobra, te Travnik postaje nadaleko poznat po
nim satom, bezistanima, hamamima... tvorile su jezgro izvornom planinskom proizvodu – travničkom (vlašič-
grada, osebujne panorame koja je vjerno prikazivala kom) siru. Nedaleko od Travnika izgrađeno je veliko
sklad između vještački stvorenog ambijenta i ćudljive industrijsko naselje Novi Travnik (na popisu iz 1981.
planinske prirode. godine ubilježeno kao Pucarevo). U postratnom periodu
ova gradska jedinica obuhvata značajne kapacitete u
Vezirski kojima se mogu realizirati raznovrsni privredni, društveni,
grad kulturni i sportski sadržaji a kao jedna od urbanih poseb-
nosti izdvaja se Izložbeni muzejski prostor – Zavičajna
Krajem XVII stoljeća osmanske vlasti Travnik nomi-
zbirka s botaničkom baštom.
niraju vezirskom prijestolnicom, te će sve do polovine
XIX stoljeća domaća i svjetska javnost Travnik tretirati
kao vezirski grad a nerijetko i kao glavni grad Bosan- Bilješke:
skog pašaluka. Na prostoru šehera podignut je veći Čelebi, Evlija, Putopis, Svjetlost, Sarajevo, 1967.
broj otvorenih i zatvorenih turbeta, većinom uz čaršijske/ Kreševljaković i Korkut, Travnik u prošlosti 1464–
zadužbinarske džamije, čime su Osmanlije nastojali sa- 1878. (naročito kao glavni grad Bosne 1699–1850),
čuvati sjećanje na ime i djelo istaknutih vezira, učenjaka, Biblioteka Zavičajnog muzeja Travnik, Travnik, 1961.
pjesnika itd. Ovu rajsku bašču, za svoje dugogodišnje Sujoldžić, Enver, Džamije Travnika, Zavičajni muzej
rezidencije (od 1807. godine pa nadalje), odabrali su i Travnika u saradnji sa ŠIP Borac Travnik, Travnik, 1998.
francuski i austrijski konzuli. Evropski izaslanici će svojim Udovičić, Martin, Travnik u vrijeme vezira: 1699–1851,
djelovanjem u okviru zadatih političkih ciljeva ubrzati Zavičajni Muzej Travnik, Travnik, 1973.

59
PORODIČNA BIBLIOTEKA
- džepno izdanje -
Vidimo Mi kako sa žudnjom bacaš pogled Gospodar naš je rekao: pozovite (Me)
prema nebu Mi ćemo sigurno učiniti da se i zamolite, (Ja) ću vam se odazvati!
okrećeš prema strani koju ti želiš! (O)kreni zato al-mu'min 60. ajet
lice svoje prema (Č)asnom hramu! (I) ma gdje
bili, okrenite lica svoja na tu stranu.
el-bekara 144. ajet

ABDEST ZBIRKA
I SALAT DOVA
NAMAZ

knjiga 1
Poštovani brate, majko i sestro, knjiga 4

pred vama se nalazi najnovije


izdanje porodične biblioteke u
džepnom formatu. Obuhvaćeno
je sve ono što je potrebno za
Zekat pripada: samo siromasima, O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite,
i nevoljnicima onima koji ga sakupljaju, i ujutro i naveče Ga veličajte,
onima čija srca treba pridobiti, i za otkup On vas blagosilja, a i meleki Njegovi,
iz ropstva, i prezauženima, i u svrhe na da bi vas iz tmina na svjetlo izveo.
Allahovom putu i putniku namjerniku. El-Ahzab 41-44. ajet

jednog vjernika i vjernicu u


at-tewba 60. ajet

ZEKAT
okvirima sunneta Božijeg JASIN I
poslanika Muhammeda a.s., AMME DZUZ
akaida i fikha.
knjiga 2 Prilikom rada na ovoj biblioteci knjiga 5

uzeli smo u obzir vrijeme


u kome živimo mi Muslimani
u Bosni i Hercegovini te ovo
O vjernici! Propisan vam je post,
kao što je propisan onima prije vas,
da biste se grijeha klonili.
el-bekara 183. ajet
izdanje prilagodili kulturi, tradiciji i Vi ćete na sudnjem danu biti prozivani po
vašim imenima, i po imenima vaših očeva.
Zato nadjevajte lijepa imena vašoj djeci.
hadis (Ebu Derda)

prilikama našeg življenja.


RAMAZANSKI Želja nam je da ova porodična MUSLIMANSKA
POST LIJEPA IMENA
biblioteka u džepnom izdanju dođe
u svaku muslimansku kuću.
knjiga 2a
Sve informacije na kontakt telefon knjiga 6

062/105-430
e-mail: famzmozaik@yahoo.com
I oglasi ljudima hadždž! Klanjajte dženaze namaz svakome,
Dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim, i dobrom i griješniku
dolaziće iz mjesta dalekih. hadis, el-Berheki, Sunen
al-hadždž 27. i 28. ajet

1 2 2a 3 4 5 6 7

VODIC PROPISI O
MUSLIMANSKA LIJEPA IMENA

ZA HADZDZ DZENAZI
ABDEST I SALAT NAMAZ

PROPISI O DZENAZI
RAMAZANSKI POST

VODIČ ZA HADŽDŽ

JASIN AMME DŽUZ


ZBIRKA DOVA
ZEKAT

knjiga 3 knjiga 7

Porodična biblioteka
KULTURNO - EDUKATIVNI CENTAR SEMERKAND

Imajući u vidu vrijeme u kome živimo i radimo, kao i poteškoće sa kojima se susreću mladi ljudi prilikom
zadovoljavanja svojih potreba u skladu sa vjerskim principima, Udruženje građana SEMERKAND počinje sa izgradnjom
modernog kulturno - edukativnog centra u Sarajevu. Sa svojim modernim i funkcionalnim dizajnom objekat će pružati
mogućnost organiziranja raznih sportskih, naučnih, vjerskih i drugih sadržaja na najvišem nivou, pružajući na taj način
mladima rješenje njihovih problema.

Ovim putem upućujemo poziv svim ljudima dobre volje da se sa svojim


novčanim prilozima uključe u ovo hairli djelo i ugrade sebe u ovaj Centar.
Priloge možete uplaćivati na račun br. 1990490005871360 kod ABS Banke.

00
Od srca i iz duše,
najtoplije Vam preporučujemo NOVI CD
sa devet novih ilahija i kasida
pod nazivom

“SABAHSKI EZANI”
interpretacija
Muris ef. Braćkan

po cijeni od 5 KM
CD se može naručiti
putem telefona
061 409 623,
ili na e-mail:
murisbrackan@hotmail.com
www.vgt.ba za bezbri�ne dane
00