You are on page 1of 68

P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 12 DECEMBAR 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 3 KM

POZIV NA
TRŽNICAMA

SURA
EL-HUMEZE

OBILJEŽJE
SREĆE

POSLUŠNI
I POSLUŠNE

DVA
CARSTVA

VATAN
DOMOVINA
ŠTA JE
je ljubav, jedan selam prostranoj budućnosti iz historijskih dubina.
je stvorenja voljeti radi Stvoritelja, i to dokazivati hizmetom.
je nada do zadnjeg trenutka, i kada su ti svi leđa okrenuli.
je jedna vijest, jedno jutro, jedno pismo od voljenog.
ne pita i ne sudi, nego prihvata u zagrljaj.
je svjetlosno lice, okrenuto prema Kabi.
je neprijatelj grijehu, a ne griješniku.
je naš hod, prema znanju i ljubavi.
je žar kad gori ljubav u srcima.
je ‘mi smo’, a ne ‘ja sam’.
je oko što vidi istinu.

Semerkand, trg Registan (sa tri lijepe medrese: Ulu-begova, Šir-dar i Tella-kari)
UREDNIK
Vatan – domovina
P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 12 DECEMBAR 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 3 KM

POZIV NA
TRŽNICAMA Mnogi od nas su imali priliku boraviti, na malo duže vrijeme, kao
SURA
EL-HUMEZE
studenti ili radnici, van naše domovine, izvan našeg vatana. Takvi dobro
OBILJEŽJE znaju šta znači biti građanin drugog ili trećeg reda i kolika je čežnja za
SREĆE
rodnom grudom, svojim suncem i nebom.
POSLUŠNI
I POSLUŠNE
Svaki pedalj zemlje, zrno pjeska na riječnoj obali, treperava granči-
DVA
CARSTVA ca na stjenovitoj planini, svježina zraka, modrina neba, plač dojenčeta,
korak vojnika, pogled stare nene, sve to pripada našoj domovini. Naši
VATAN izvori, brzaci i rijeke su vode, ali i krv naših predaka, gazija i šehida.
DOMOVINA ‘Naši’, ‘naše’ – kako lijepo i toplo zvuči.
Hercegovački sandžakbeg Ali-beg Rizvanbegović bio je uveo praksu
da su oni koji odluče sklopiti brak, na dan vjenčanja, morali donijeti po-
SEMERK AND tvrdu od mjesnog muhtara da su zasadili po deset stabala plemenitog
PORODIČNI MAGAZIN
voća i da su se sva primila. SEMERKAND nam u ovom broju govori o
Udruženje SEMERKAND značaju vatana, želi nas potaknuti na promišljanje o važnosti domovine.
14. MAJA 92 br. 14
Ilidža / Sarajevo Prva naša domovina je ‘ezel’ – vatan gdje su duše svjedočile Allaha,
Tel/Fax: +387 33 624 883
.
svoga Gospodara. Iz tog našeg vatana smo izvedeni pa plačemo kao
ISSN 1840-0930 naj što ‘plače’ kad ga iščupaju iz najistana, veli hazreti Mevlana. Plače
duša za rastankom sa Izvorom. Potpuni sastanak sa Gospodarom je u
Za izdavača
MIRZA PAŠIĆ vječnoj domovini, u džennetu, kojeg ćemo inšallah nastaniti i u njemu
zauvijek u Allahovoj milosti i Njegovom zadovoljstvu boraviti.
Glavni i odgovorni urednik
NEDŽAD ĆEMAN Zato je potrebno i ‘unutrašnji vatan’ urediti. Sposobnog i zdravog sul-
Redakcija tana-srce imati. Srce čisto od mržnje, zlobe i zavisti a puno vjere, znanja
Dr. hfz. DžEMAIL IBRANOVIĆ
Dr. ALMIR FATIĆ
i lijepih osobina. Iskrenog i mudrog vezira-pamet posjedovati. Pamet
Dr. MERIMA ČAMO
MEHMED ĆEMAN
koja će davati prednost vječnom nad prolaznim. I budne askere-organe
EDIN TOPČIĆ koji čuvaju Allahove granice.
Design & DTP I naša porodica je jedna naša domovina koju trebamo valjano ure-
MUHAMED MULAOSMANOVIĆ
diti. Kako je divno kad je u porodici sklad, sigurnost i napredak. Or-
Lektor
ALDINA VEISPAHIĆ
ganizirajmo svoje porodice. Dajmo da svaki njen član iznjedri ono što
najbolje zna i može. Gradimo je na temeljima ljubavi prema Allahu,
Marketing
DŽENAN ZUBEROVIĆ
062 105 430
Poslaniku, a.s., njegovom ehli-bejtu i učenju Kur’ana. Allahov bereket
je tajna uspjeha, pa ga tražimo dobrim djelima. Brzina našeg kretanja
Distribucija
ENIZ SKEJIĆ
na Sirat-ćupriji je brzina našeg hoda ka pokornostima. Napajanje sa
061 410 492
Pejgamberovog, a.s., havda (bazena) je u količini slijeđenja njegovog
Cijena: svijetlog šerijata.
BiH: 3 KM
Turska: 4 YTL Prva godina izdavanja našeg porodičnog magazina evo, poštova-
Hrvatska: 15 Kn
Crna Gora: 2 EUR ni čitaoci, sa ovim dvanaestim brojem se završava. Nadamo se da
Srbija: 2 EUR
Europa:
USA:
3
5
EUR
USD
će u sljedećoj godini SEMEKAND biti još korisniji svom vatanu. Re-
dakcija želi da se i ovim putem zahvali svima koji su pisali, prevodi-
Štampa: Bemust, Sarajevo
www.bemust.ba li članke, distribuirali i promovisali magazin SEMERKAND. Poseb-
na hvala pripada vama, vjernim čitateljima, na vašem povjerenju.
Redakcija zadržava pravo
dorade objavljenih materijala.
Poslani materijali se ne vraćaju nazad.
Ostanite Allahu na amanet...
Magazin ne preuzima odgovornost
za sadržaj i tačnost objavljenih reklama. urednik@semerkand.com.ba
SADRŽAJ SEMERKANDDECEMBAR2009

UVODNA RIJEČ SMRT, SMAK SVIJETA I AHIRET


4
Sejjid Mübarek Erol
TEMA VJERA I DOMOVINA
6
Dr. Almir Fatić
VATAN - OD DOMOVINE DUŠA DO DŽENNETA
12
Dr. hfz. Džemail Ibranović
POKORNOST ALLAHU I LJUBAV PREMA POSLANIKU a.s. (I)
14
Imam el-Gazali
POZIV NA TRŽNICAMA
El-Kandehlevi 16

VRIJEDNOST GRADNJE MESDŽIDA I DŽAMIJA

6
Sejjid Muhamed Alevi el-Haseni
19
VJERA I SURA EL-HUMEZE
DOMOVINA Ibn Adžibe el-Haseni 20
VODA, PAŠA I VATRA, SMAK SVIJETA, NAKLONOST BRATA ...
Allame el-Munavi 22
POSLUŠNI I POSLUŠNE
Emina Ćeman 24

HILJADU I JEDNA KAP 26


NOVA GODINA
Ali Tantavi
28

PISMO PRIJATELJU
Imam Rabbani, k.s.
30

GOVOR STANJA 32

24
DŽAMIJA KAO SVJETIONIK VJERE
34
POSLUŠNI I Almedina Tulić

POSLUŠNE MUVEKKITOVE ZANIMLJIVOSTI 36

NAPAD POČINJE
38
Mehmed Ćeman
SVETI GRAD MEKKA
42
Erol Zubčević
ŠIRENJE ISTINE MEÐU SVIM STANOVNICIMA PLANETE
46
Dr. Dželal Ibraković
NASILNIK
Aida Begić-Zubčević 50

HANA 52

NAUKA I TEHNIKA
54
Ismail Nezirović

42
55
SVETI ZALJUBLJENI LOSOS
56
Edin Topčić
GRAD MEKKA
MAHALJANI NA SVEČANOJ VEČERI
58
Sevret Mehmedćehajić
ZVORNIK
60
Dr. Merima Čamo
REUMATIZAM 62
Suad Šendelj
Sejjid Mübarek Erol | UVODNA RIJEČ

Smrt, smak
svijeta i ahiret
S
vakome od nas će doći smrt, prije ili kasnije. To je To je samo jedan od mnogobrojnih primjera bliske veze
posve sigurno. Sigurnije od dana koji će nastupiti između života i smrti u islamskoj tradiciji.
poslije noći, ili od zime koja će uslijediti poslije lje-
Svi oni koji dođu ili napuste ovaj svijet razumiju smisao
ta. Između čovjeka i smrti je samo jedan tren. Ona mu
smrti. Međutim, među njima postoji velika razlika. Smrt,
može doći svakoga časa, na svakom mjestu i u bilo ko-
u njenom pravom smislu, istinski razumiju i prihvataju
jem stanju.
samo mu’mini. Uzvišeni Hakk je rekao: „Svaka duša će
Čovjek po svojoj prirodi ne želi nestanak, nego traj- smrt okusiti!“ Što znači da je ona neizbježna realnost.
no postojanje. Kako god želi znati stanje puta na koji se Prema tome, za nju se treba pripremiti, što je, opet, mo-
sprema poći i stanje mjesta u koje putuje, također želi guće samo ako se sjećamo smrti i ne zaboravljamo je.
saznati o smrti i onome što slijedi poslije nje. Ponos Svijeta, naš Pejgamber (s.a.v.s.) rekao je: „Sjećaj-
Jedini izvor iz kojeg možemo prihvatiti znanje o smrti te se smrti koja uništava uživanja!“
i onome što slijedi poslije nje jeste Allahova Knjiga i Nje-
Smrt, koju ljudi ne vole čak ni spominjati, od koje bi
gov Poslanik (s.a.v.s.). To je zbog činjenice što razum i
svako živo biće pobjeglo kad bi za to imalo mogućnosti,
osjetila nisu u stanju dokučiti taj svijet, te što se umrli ne
i pored toga što se na prvi pogled čini kao kraj i nesta-
vraćaju nazad.
nak, ona ustvari predstavlja početak novog i vječnog ži-
Smrt je veoma bolan prolaz kojim počinje realni ži- vota. Taj život nije kao ovosvjetski život. To je najbolji život
vot. Svako ko dođe na ovaj svijet morat će proći kroz taj za one koji su istinski robovali svome Gospodaru. Ovaj
prolaz. Tako ćemo sa ovoga prolaznog svijeta, na kojem prolazni svijet, na kojem čovjek živi i umire, predstavlja
smo bili samo gosti, vratiti se svojoj pravoj kući. Ma koliko mjesto na kojem treba steći bolji i vječni život. Vrijednost
dugo živjeli i trudili se, smrt će promijeniti razliku između
ovoga svijeta je zbog Ahireta, kao što na to ukazuje ha-
dugog i kratkog života (tj. kada nastupi smrt, uopće nije
dis-i šerif u kojem Resulullah (s.a.v.s.) kaže: „Dunjaluk je
važno koliko smo dugo živjeli i koliko smo stekli na ovom
ahiretska njiva!“
svijetu, o.prev.).
Čovjek nikako ne smije zaboraviti da će mu smrt, koju
Mu’min treba svakoga dana razmišljati o smrti i ahi-
ne voli, sigurno doći. Gdje god on bio ona će ga naći.
retu. On na taj način treba postići svijest kojom će svaki
Međutim, nije sigurno kada, gdje i kako će umrijeti. O
uzdah (nefes) osjećati kao posljednji na ovom svijetu,
tome nas naš Gospodar nije obavijetio. To je tajna u kojoj
svijest po kojoj će „smrt“ odgajati njegov život i omogućiti
su sadržane mnoge mudrosti. Naime, kada bi ljudi znali
mu da pronikne u tajnu „umiranja prije smrti“, kako bi svoj
čas smrti (edžel) mogao dočekati sa osmijehom na licu. čas svoje smrti, živjeli bi bez mira i rahatluka. Možda bi
Nakon što pronikne u spomenutu tajnu on neće osjetiti neki od njh živjeli u nemaru do nekog vremena, a onda bi
bol, agoniju i smrtne muke. Taj trenutak za njega neće se pokajali i pokušali se spremiti za smrt.
predstavljati ništa drugo osim čas susreta sa Voljenim. I Smak svijeta nam je, također, nepoznat. Baš kao i
Prema učenju naše uzvišene Vjere smrt je toliko pove- čas naše smrti. O tome nikome nije dato nimalo znanja.
zana sa životom da se čovjek, naprosto, rađa kako bi umro Nasuprot mnogobrojnim tvrdnjama, po ovom pitanju pri-
i sa smrću započeo potpuno novi život. Prema islamskom sjetimo se ajeta u kojem Uzvišeni Allah kaže: „Pitaju te
poimanju gradskog života i urbanosti mezarluci zauzimaju o Smaku svijeta: ‘Kada će se dogoditi?’ Ti ne znaš, pa
mjesto u samom središtu gradova, a ne na periferiji. Time kako da o njemu zboriš, o njemu samo Gospodar tvoj
se ogleda bliskost života i smrti, ali i pripravnost za smrt. zna.“ (Naziat, 42-44)

04
Naravno, niko osim Allaha ne zna kada će nastupiti stvorio najsavršenije biće, sigurno će ponovo proživjeti
Kijametski dan. O njegovoj blizini postoje neka izvješća i kosti koje su istruhle i pomiješale se sa zemljom.
predznaci. O tome nas obaviještavaju pojedini kur’anski Čovjek, koji je sastavljen od duha (ruha) i tijela (be-
ajeti i hadisi Allahova Poslanika (s.a.v.s.). Međutim, vri-
den), u pravom smislu je čovjek po svom ruhu. Njegovo
jeme u kojem će on nastupiti spada u „pet nepoznatih
tijelo, koje je od zemlje, na kraju opet postane zemlja,
(gajb) stvari“ koje ne zna niko osim Allaha Uzvišenog.
dok njegov ruh, kojim je on postao čovjek, Uzvišeni Allah
Život koji je kratak i čiji edžel ne znamo vrijedniji je od je učinio trajnim. Iz tog razloga čovjek ima želju da živi
života koji je dug, a znamo kada će doći njegov edžel. vječno, kao i da njegova djela i sjećanja ostanu trajna i
Naš Gospodar je Svojom milošću zadržao za Sebe zna- vječna.
nje o edželu čovjeka i svijeta. Na taj način su ljudi koji su
Vjerovanje u ahiret jedina je stvar koja čovjeka može
živjeli u prvoj i srednjoj epohi vremena spriječeni da žive
spasiti straha od smrti i u cijelosti zadovoljiti njegovu želju
u nemaru, a oni koji žive u vremenu pred smak svijeta
za vječnim životom.
sačuvani su od tugovanja i teških iskušenja koja bi na-
stala u slučaju da znaju kada će nastupiti Smak svijeta. Učenjaci su definisali četiri stanice (prenoćišta) kroz
Skrivenost te tajne zahtijeva činjenica po kojoj ovosvjetski koja će proći svaki čovjek, a od kojih je svaka koja slijedi
život predstavlja mjesto ispita za čovjeka. veća od prethodne. Prva stanica je majčina utroba, dru-
Skrivenost časa smrti i Smaka svijeta predstavlja ma- ga – dunjaluk, treća – berzah (svijet kabura) i četvrta – na
nifestaciju Božije mudrosti i milosti. Međutim, u toj tajni kojoj se završava njegovo putovanje i koja je vječna, a to
se nalaze išareti za posjednike znanja i imana. Naprimjer, je džennet ili džehennem.
lejletul-kadr je skrivena u mjesecu ramazanu. Međutim, Na koju god stranu svijeta odete vidjet ćete da su kod
naš dragi Pejgamber (s.a.v.s.) je nas obavijestio da je ljudi prisutne dvije želje koje ne nestaju: želja da ostanu
ona skrivena u drugoj polovici ramazana i preporučio mladi i želja da budu vječni. Kada bi im i cijeli svijet dali,
nam da ju tražimo u neparnim noćima. Isto tako je mogu- to ne bi utolilo njihovu želju za vječnošću. Međutim, oni
će spoznati i vidjeti neke naznake blizine Smaka svijeta. tu želju ne mogu ispuniti na ovom svijetu. Pa, ipak, naš
Uzvišeni Gospodar, u nekim ajetima, obaviještava nas da Milostivi Gospodar nije nam uskratio mogućnost da ispu-
su se ispunili mnogi mali predznaci, kao i da su se počeli nimo spomenutu želju i zbog toga je za nas, Svoje robo-
javljati neki veliki predznaci. ve, stvorio ahiret na kojem će nam darovati vječni život.
U kur’anskim ajetima se opisuje i stanje svijeta u tre- S druge strane, ahiret je mjesto na kojem će se ma-
nucima kada nastupi Kijametski dan. Taj strašni dan će nifestovati „El-Adl“ (Pravedni), časno ime našeg Uzviše-
zadesiti kako ljude, tako i brda, mora, zvijezde i sva stvo- nog Gospodara, kojim će svako, prema svojoj zasluzi,
renja. U tom strašnom danu ljudi će izbezumljeno bježati biti nagrađen ili kažnjen. Božija pravda zahtijeva da zalim
na sve strane. Na kraju, i duše koje su bile razdvojene od
iskusi kaznu, a mazlum nadoknadi svoje pravo. Sigurno
svoga tijela bit će ponovo vraćene u svoja tijela.. Tada će
je da će naš nadasve pravedni i milostivi Gospodar silni-
ljudi biti pitani za ono što su radili.. To će biti dan velikog
ke kazniti vatrom – zasluženom kaznom, a vjernike i one
okupljanja (mahšer), Sudnji dan...
kojima se činio zulum nagraditi džennetom.
Na Sudnjem danu će sva stvorenja biti pozvana na
Vjerovanje u ahiretski život ostavlja velik i dubok uticaj
odgovornost i shodno svom stanju bit će u radosti ili žalo-
na čovjekov ovosvjetski život. Samo tim vjerovanjem se
sti. Naš Gospodar, koji posjeduje apsolutnu pravednost,
može shvatiti realno značenje i smisao ovoga svijeta. Du-
presudit će pravedno i svako će biti poslan na mjesto
njaluk i ahiret međusobno su povezani. Kao što je dunja-
koje je zaslužio. Njegovu presudu neće moći niko izmi-
luk ahiretska njiva, tako je i vjerovanje u ahiret neophodan
jeniti.
faktor za pravilno uređenje ovoga svijeta.
Iako će se smrt, smak svijeta i ahiret odnositi na sva
Vjerovanje u ahiret omogućava popravak i uređenje
stvorenja, ipak će u središtu tih događaja biti čovjek. Kao
što je ovaj svijet stvoren zbog čovjeka, isto tako je zbog ovoga svijeta, ali i stjecanje samog ahireta.
njega stvoren i ahiret. Naš Gospodar, koji je od kapi vode Sa uputom i pomoći našeg Uzvišenog Gospodara...

05
Dr. Almir Fatić | TEMA

Vjera i
domovina

06
„Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete
pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i
koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone – Allah, zaista, voli one
koji su pravični. Ali vam zabranjuje da prijateljujete s onima
koji ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg
izgone i koji pomažu da budete prognani. Oni koji s njima
prijateljuju sami sabi čine nepravdu.“ (el-Mumtehane, 9–10)

FOTO: HAZIM ŠABANOVIĆ

07
U
Kur’anu se na četiri stotine četrdeset i jednom
mjestu spominje riječ el-erd u značenju „ze-
mlja“, „tlo“, „kraj“ ili „predjel“. Klasični musli-
manski učenjaci koji su se bavili preciznim značenjem
kur’anskih riječi u njihovom kontekstu ustanovili su seda-
mnaest kontekstualnih značenja riječi el-erd u Kur’anu.
Tako oni vele da riječ el-erd u Kur’anu, zavisno od kon-
teksta u kojem se navodi, može označavati: a) konkretan
zemaljski prostor, kraj ili predio; b) zemlju Kijametskog
dana; c) zemlju dženneta; d) kabur ili mezar i e) ljudsko
srce (prema nekima).
U slučaju konkretnog zemaljskog prostora ili predjela
ovi učenjaci su identificirali, naprimjer, sljedeće zemalj-
ske prostore ili lokalitete na koje ukazuje Kur’an:
• Mekka: en-Nisa’, 97; er-Ra’d, 41;
• Medina: en-Nisa’, 100; el-Isra, 76; (...)
• Šam (Sirija): el-E’araf, 137; el-Enbija’, 71;
• Misir (Egipat): el-E’araf, 128, 129; Jusuf, 55; el-
Kasas, 4; (...)
• „Zapadna zemlja“ (neki smatraju da se ovdje
misli na Kinu): el-Kehf, 94;
• Bizant: er-Rum, 1–3;
• Jordan: el-Bekare, 60;
• Hidžr: Hud, 64;
• Perzija: el-Ahzab, 27.
U 105. ajetu sure el-Enbija’ i 74. ajetu sure ez-Zumer
riječ el-erd označava dženetsku zemlju, dok u 60. ajetu
sure ez-Zumer označava kijametsku zemlju. El-Erd u
značenju kabura intendira se u 42. ajetu sure en-Nisa’,
a u značenju kalb (srca), prema nekim semantičarima,
intendira se u 17. ajetu sure er-Ra’d.
Ukoliko predmetno (ili referencijalno) značenje riječi
el-erd u spomenutim ajetima promatramo i kao emo-
tivno značenje koje uključuje poseban ljudski odnos
ili osjećajnu dimenziju, onda pojam zemlje možemo
razumjeti i u značenju domovine. Dakle, Kur’an uvaža-
va domovinu kao konkretan zemaljski prostor prema
kojem čovjek gaji posebna osjećanja, ali nam ukazuje
i na druge domovine: kabursku i dženetsku domovinu
te domovinu srca.

08
Islam i patriotizam Islam i nacionalizam
Iskazivanje ljubavi i patriotizma prema svojoj rodnoj Iz izvora islama možemo zaključiti da islam ima
grudi ili domovini ne proturječi učenju islama. Islam jeste određen i pozitivan odnos prema nacionalizmu i naci-
nadnacionalna ili internacionalna vjera, tj. univerzalna onalnom pitanju. Ali islam naciju ne izdiže iznad vjere i
vjera, ali to ne znači da je islam ravnodušan prema poj- etike kao što to čine rasisitičke teorije koje pojam nacije
mu domovine ili nacije, a kamoli da je njihov protivnik. uzdižu kao najveću vrijednost, zapravo božanstvo u čije
Pored kur’anskih ukazivanja na konkretnu zemaljsku ime se mora žrtvovati i odobriti svaka nepravda i zločin.
domovinu te pogleda na ljudsko društvo koji je sažet u Naša dalja i bliža historija zorno nam pokazuje i svjedoči
znamenitom ajetu: „Ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i do čega dovodi takav nacionalizam, odnosno naciona-
jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo lizmi koji naciju slave kao „vrhunaravno biće“, a u čije
da biste se međusobno upoznali.“ (el-Hudžurat, 12) – ime su počinjeni masovni zločini, genocidi i učinjene
praksa i riječi Vjerovjesnika, s.a.v.s., dodatno potvrđuju nepravde prema drugim narodima i nacijama. Naravno,
da zdrav emocionalni odnos prema domovini i narodu takvo poimanje nacije i nacionalizma islam najstrožije
kojem se pripada ne poništava univerzalnost islama i osuđuje i odlučno odbacuje. Takvo poimanje nacije u
njegov nadnacionalni karakter kao vjere i morala. Nai- jednom hadisu se eksplicitno osporava:
me, poznato je da je Resulullah, s.a.v.s., kad je prilikom
Od Džubejra ibn Mut’ima, r.a., prenosi se da je Re-
hidžre napustio Mekku, za trenutak zastao, okrenuo se
sulullah, s.a.v.s., rekao: „Nije od nas onaj koji poziva u
prema njoj, te rekao: „Nema mi ljepšeg ni dražeg grada
nacionalizam (‘asabijjet – dosl. zelotizam, fanatizam,
od tebe! Da me tvoji stanovnici nisu protjerali iz tebe, ni-
bigotizam, plemenska pristranost); nije od nas onaj ko
kada te ne bih napustio!“ Također, kada je Muhammed,
se bori u ime nacionalizma; i nije od nas onaj ko umre
a.s., primijetio nostalgiju svojih ashaba muhadžira koji
u nacionalizmu.“ (Ebu Davud, 5121)
su došli u Medinu, obratio se uzvišenom Allahu riječima:
„Bože, učini nam Medinu milom i ugodnom, kao što si Musliman može voljeti svoj narod ili svoju naciju, ali
nam takvom učinio Mekku.“ (Muslim, 2444) musliman ne može i ne smije pomagati i podržavati svoj
narod u nasilju, zločinu i nepravdi! Od Fusejle, rahime-
U literaturi se navode poznati Bilalovi stiho-
hullah, prenosi se da je čula svoga babu kada pripovije-
vi, koje je on često ponavljao, a koji odišu dir-
da: „Upitao sam Allahovoga Poslanika, s.a.v.s.: ‘Allahov
ljivom čežnjom i žudnjom za rodnim krajem:
Poslaniče, da li u ‘asabijjet (nacionalistički osjećaj i po-
„Želio bih znati da li ću još ikada zaspati u dolini Mekke,
stupanje, plemensku pristranost) spada i to da čovjek
usred mirisnog bilja izhira i dželila; da li ću ikada doći i
voli svoj narod?’, na što mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
napiti se vode s vrela Midženne u blizini Mekke i da li ću
odgovorio: ‘Ne, nego je ‘asabijjet da čovjek pomaže svoj
ikada ugledati brda kod Mekke, Šame i Tafil?“
narod u nasilju i nepravdi!“ (Musned Ahmedov, 107/4)
Također se u islamskoj literaturi navodi veliki broj
Ukratko rečeno, islam se žestoko protivi nacionalizmu
velikih misli i riječi o ljubavi prema domovini i rodnoj
koji se postavlja iznad vjere, etike i pravde, dok podržava
grudi. Ispjevane su veličanstvene ode u slavu domovine
nacionalizam koji je plemenit i human, koji podstiče na
i pozitivnog patriotizma koje služe kao primjer i trajna
rad, napredak i slobodu svoga naroda ali bez nepravde,
inspiracija svim muslimanima bez obzira koju zemlju
nasilja i nanošenja štete drugim narodima. Upravo je
zovu svojom domovinom. Tako je jedan arapski pjesnik
islam s ovakvim svojim pogledom na naciju, društvo
spjevao:
i državu spriječio muslimanske narode širom Planete
„Moja domovina mi je velika i sveta, pa makar mi da prihvate materijalističke i rasističke teorije i ideolo-
nekad i nepravdu učinila, makar ja u njoj ponekad trpio gije o državi i naciji. Također, samo zahvaljujući islamu
golotinju i glad.“ muslimanski narodi nikada nisu prihvatili ideje rasizma,
Prema tome, muslimani su patriote svoje domovine fašizma, komunizma i drugih izama koji su im, katkada,
koji svoj patriotizam izražavaju na human, kulturan i civili- silom historijskih prilika nuđeni ali i okrutno nametani.
ziran način koji ne ugrožava niti negira prava drugih ljudi, Tako je jedino islamu kao univerzalnoj vjeri i ideji pošlo
naroda ili građana. Dobar musliman je i dobar patriota. za rukom da u korijenu sasječe sve ljudske ideologije i

09
misaone tvorevine koje se temelje na posebnosti, odno- i iz islamskog učenja uopće, razumije se da borba za
sno isključivosti po boji kože, porijeklu, rasi, naciji i slič- slobodu domovine uvijek uključuje i borbu za slobodu
no. Sjetimo se samo znamenitih riječi Poslanika islama svoje vjere i druga ljudska i građanska prava. (Kasim ef.
izgovorene na Oproštajnom hadžu: „Svi vi potječete od Dobrača – život i djelo, Sarajevo, 2005, 175)
Adema, a Adem je od gline stvoren. Najdostojniji Boga
S druge strane, muslimanima je zabranjeno da odr-
je onaj među vama koji Ga se ponajviše boji. Nijedan
žavaju prijateljstvo i da sarađuju s onima koji ih progone
Arap bolji nije od ne-Arapa, osim po vjeri svojoj.“
i protiv njih se bore zbog njihove vjere i koji ih istjeruju iz
Posebno su muslimanski vjerski učenjaci, imami i njihove domovine ili u tome pomažu drugima. Kur’anski
intelektualci dužni glasno i jasno dići svoj glas protiv stav je kristalno jasan: „Allah vam ne zabranjuje da
bilo kojeg oblika nasilja, nepravde i nacionalističkog činite dobro i da budete pravedni prema onima koji
fanatizma. Zapravo, to je njihova prvorazredna vjerska ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja va-
obaveza. šeg ne izgone – Allah, zaista, voli one koji su pravični.
Ali vam zabranjuje da prijateljujete s onima koji ratuju
Borba za domovinu protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg izgone
Iz Kur’ana se razumije – kako to ističe i poznati boš- i koji pomažu da budete prognani. Oni koji s njima prija-
njački alim Kasim ef. Dobrača (preselio na ahiret 1979), teljuju sami sabi čine nepravdu.“ (el-Mumtehane, 9–10)
neka je rahmet njegovoj napaćenoj duši, u svom za U hadisima Allahova Poslanika, s.a.v.s., govori se o
života neobjavljenom rukopisu – da je borba za svoju šehidima za odbranu svoje porodice i domovine i na-
slobodu i domovinu pravedna i krjeposna stvar. U suri gradi koja ih očukuje za njihovu šehidsku smrt. Navest
el-Bekare, u 246. ajetu, navodi se kako su sljedbenici ćemo nekoliko takvih hadisa koji zavređuju našu pažnju:
jedne ranije vjere rekli svom poslaniku: „Zašto da se ne
Se’id ibn Zejd prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., re-
borimo na Allahovom putu“ – rekoše – „mi koji smo iz
kao: „Ko pogine braneći svoju porodicu – on je šehid.“
zemlje (domovine) naše prognani i od sinova naših od-
(Musned Šihabi’l-kuda’, 329)
vojeni?“ A kada su na poziv svoga poslanika da pođu u
borbu, i pored zadane riječi, bježali, uzvišeni Allah uputio Ibnu’n-Nedždžar prenosi od Ibn ‘Abbasa slijedeće
im je težak prigovor: „A kada im borba bi propisana, oni, riječi: „Ko pogine braneći svoju porodicu od zuluma –
osim malo njih, zatajiše. A Allah dobro zna one koji su on je šehid; ko pogine braneći svoj imetak od zuluma
sami prema sebi nepravedni.“ Iz ovih riječi Kur’ana, kao – on je šehid; ko pogine braneći svoga komšiju od

10
zuluma – on je šehid; ko pogine zarad Allaha – on je
šehid.“ (el-Džami’u’l-kebir, 6047)
Vječna domovina
Musliman je svjestan, ma gdje živio i radio, ma kojoj
Kasim ef. Dobrača, na temelju djela Kenzu’l-’ummal,
navodi sličan hasdis: „Ko pogine u odbrani svog imetka, naciji pripadao i zemaljskoj domovini služio, da je nje-
on je šehid; ko pogine braneći svoj život, on je šehid; gov konačni životni cilj vječna domovina – ahiret: „Onaj
ko pogine u odbrani svoga brata, on je šehid; ko po- svijet (ahiret) je, zaista, bolji za tebe od ovoga svijeta.“
gine braneći svoga susjeda, on je šehid; ko pogine (Ed-Duha, 4) Ili, još preciznije, džennet: „A one koji se
pripovijedajući pravu vjeru, istinu i moral, on je šehid.“ Gospodara svoga boje čekaju dženetske bašče kroz
Suraka ibn Malik ibn Džu’šem el-Mudlidži kazuje da je koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati – takav će
Allahov Posanik, s.a.v.s., rekao: „Najbolji među vama je biti Allahov doček.“ (Ali’Imran, 198)
onaj koji se bori za svoje pleme ili rod, ako u toj borbi
Budući da je u pitanju vječnost, onda borba i samo-
ne počini kakav grijeh ili zločin.“ (Taberani, Mu’džemu’l-
borba za takvu vječnost, odnosno vječnu domovinu
kebir, 4022)
treba biti snažna i neprestana. Bezbroj je načina da se
Borba za svoju porodicu kao, da tako kažemo, užu
zasluži vječna domovina. Neke smo spomenuli u ovom
domovinu, i zemlju ili državu kao širu domovinu odvija
tekstu, navodeći hadise o onome ko se smatra šehidom
se na mnogim poljima: vjerskom, obrazovnom, kultur-
– a znamo da su šehidi već stanovnici vječne domovine.
nom, ekonomskom, političkom i svakom drugom vidu
borbe na putu dobra, prosperiteta i blagostanja za širu Borci za vječnu domovinu, zasigurno, neće ostati bez
društvenu zajednicu. Danas znamo koliko je teška i rezultata svoje borbe: „One koji se budu zbog Nas borili
naporna borba da svoju djecu usmjerimo ispravnim Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti;
putem i da im pružimo kvalitetno vjersko i svako drugo a Allah je, zaista, s onima koji dobra djela čine!“ (el-
obrazovanje. Mnogo je naših muslimanskih porodica
’Ankebut, 69) Dakle, jedna od sigurnih staza koja dovodi
kojima je potrebna pomoć u tom smislu. Mufessir Ka-
do kapije vječne domovine jeste činjenje dobrih djela.
tade, iz generacije tabi’ina, tumačeći Allahove, dž.š.,
riječi: „A kad god vam se kaže: ‘Dignite se [za dobro Uzvišeni je u Svojoj Knjizi rekao: „Bogatstvo i sinovi su
djelo]’, vi se dignite.“ (el-Mudžadele, 11) – veli da one ukras u životu na ovom svijetu, a dobra djela, koja vječ-
znače: „Kad god ste pozvani da učinite neko dobro no ostaju, bit će od Gospodara tvoga bolje nagrađena
djelo, odgovorite na taj poziv.“ i ono u što se čovjek može pouzdati.“ (el-Kehf, 46)

11
Dr. hfz. Džemail Ibranović

Vatan – od
domovine duša
do dženneta
„Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: „Mi vjerujemo! I da u
iskušenje neće biti dovedeni? A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih,
da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lažu.“
(el-Ankebut, 2–3)

U
ovom našem kazivanju o domovini počet ćemo, se na Ademu, a.s., i njegovoj djeci. Kod nekih od Ade-
naravno, od ezela (preegzistencije), vremena movih, a.s., sinova upotpunio se Božanski odraz (nakš).
stvaranja duša. U Kur’anu se kaže: „I kada je Neke od njih savladali su niski porivi pa je oslabilo ljud-
Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potom- sko savršenstvo u njima. Na taj način, Božanski odraz
stvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv (nakš) je nestao, i oni nisu našli put Njemu uzvišenom.“
sebe. Zar ja nisam Gospodar vaš? – oni su odgovorili: U mevludskom spjevu Sulejmana Čelebije i prepjevu
‘Jesi, mi svjedočimo!’ – i to zato da na Sudnjem danu ne na bosanski jezik od hfz. Saliha Gaševića se kazuje
reknete: ‘Mi o ovome nismo ništa znali.’“ (el-Ea’raf, 172) kako se ovaj božanski nur prenosio s generacije na
Tirmizi prenosi predaju preko Ebu Hurejre da je Po- generaciju:
slanik, a.s., rekao: „Kada je Allah stvorio Adema, potrao „Dragi Allah kako stvori Adema,
ga je po leđima, pa mu je iz kičme izašlo svo potom- Njim okiti ovaj dio alema
stvo koje će Allah kao Ademove potomke stvarati do
Sedždu njemu učiniše meleki,
Sudnjeg dana. Allah je dao da je svaki od njih imao nur
A Bog dragi pokloni mu pomoći.
(svjetlo) pred očima.“
Svog habiba na čelo mu nur dade,
U djelu Miftahu me’ijje o ovome nuru se kazuje slje-
I taj nur mu jedan zeman ostade.
deće: „Allahovi, dž. š., sifati (svojstva) su se pokazali
u stvaranju Adema, a.s., i njegovog potomstva, bez Na Havvu ga potlje Allah prenese,
pitanja kako i gdje. Također, na isti način, otkrivenosti Šit se rodi pa ga na njeg prenese.
(tedželijati) Allahovog Bića (Zata), osobina (sifata), ime- Dođe Ibrahim i Ismail na dunja,
na (esmaa), djela (ef’ala) i odredbi (ahkama) pokazali su Oduljit će da kazujem drugo ja.“

12
U komentaru Mesnevije nalazimo sljedeće objašnje- Na drugom mjestu Allah, dž.š., kaže: „Misle li ljudi da
nje vezano za ovo svjetlo (nur): „Muhammedov nur (sjaj) će biti ostavljeni na miru ako kažu: „Mi vjerujemo! I da u
je njegov vanjski znak i stariji je od Ademova nura. Taj je iskušenje neće biti dovedeni? A Mi smo u iskušenje do-
nur prelazio s jednog pejgambera na drugog. Bio je vrlo vodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one
zapažen i praćen sve do Abdu’l-Muttaliba i njegova sina koji govore istinu i na one koji lažu.“ (el-Ankebut, 2–3)
Abdullaha, tj. Muhammedova djeda i oca. Dok je nur bio
na Abdu’l-Muttalibu, i on je jednom bio na trgovačkom
putu u Jemenu, ljudi su tamo zapazili taj nur i raspitivali
Povratak u prtvotnu
se o porijeklu Abdu’l-Muttalibovu. Naročito su se za to domovinu – džennet
interesovali tamošnji Jevreji, jer se po kitabima znalo Da u srcu svakog vjernika postoji trajna želja za po-
da se očekuje dolazak jednog pejgambera, i to velikog.
vratkom u prvotnu domovinu – džennet, potvrdit će nam
Jedna od daljnjih Hatidžinih rodica, Nevfelova bratič- i predaja vezana za preseljenje Adema, a.s. Od Ubejja
na, ponudila je Abdullahu da je vjenča.On joj ništa ne ibn Ka’ba se prenosi:
obeća dok ne upita svoga oca Abdu’l-Muttaliba. Ona
„Kada je Adem bio na samrtnoj postelji, poželio je
je zapazila na Abdullahu nur i zaželjela je da mu bude
žena, radi potomstva na koje bi prešao taj nur. grozd dženetskog grožđa, pa su sinovi krenuli da mu
ga potraže. Međutim, naišli su na meleke koji su ih upi-
Abdullah se vjenčao s Aminom ali je dobio dozvolu
tali: „Sinovi Ademovi, gdje ste krenuli?“ „Otac nam je
od oca i za brak s ovom ženom koja mu je nudila brak.
poželio dženetskog grožđa“, odgovorili su. Na to su im
Otišao je jedno jutro do nje i saopćio joj dozvolu oca da
se vjenčaju. Ova ga je odbila, jer je opazila da je nestalo meleki rekli: „Vratite se, dovoljno ste uradili.“ Zatim su
onoga nura s njegovog čela. mu meleki došli, uzeli mu dušu, ogasulili ga i opremili u
kefine; Džibril mu je klanjao dženazu, a ostali meleki su
Tako se pročulo da je Amina postala trudna jer je nura
klanjali iza njega. Kada su ga ukopali, rekli su: „Ovako
nestalo s Abdullaha. To je dalo povoda za proračuna-
ćete postupati s umrlim osobama.“
vanje kad je Amina zanijela Muhammeda.“
S generacije na generaciju kod vjernika postoji čežnja
Domovina za džennetom preko oca Adema, a.s., koji je u njemu

utjelovljenih duša bio i kušao njegove plodove i njegovu sigurnost, čega


je ovaj svijet lišen jer je pun kušnji.
Komentarišući ajet o preegzistentnom ugovoru (Mi-
saku) duša s Allahom, dž. š., Ismail Hakki navodi kako Svakom robu Allah, dž.š., obećava povratak u prvot-
pojedine grupacije duša nisu iskreno prihvatile zadati nu domovinu ako se iskreno pokaje za svoje grijehe.
ugovor. Naime, on spominje tri skupine duša ili tri safa Hakim u svome Mustedreku preko Se’ida ibn Džu-
od kojih su dva iskreno prihvatila Ugovor o svom robov- bejra prenosi da je Ibn Abbas u pogledu riječi: „I Adem
skom statusu; skupina Allahu bliskih (es-sabikun) i sretni
primi neke riječi od Gospodara svoga, pa mu On opro-
(ashabul-jemin), dok nesretnici (ashabul-meš’emeh)
sti“, rekao: „Adem je pitao: ‘Gospodaru moj, zar me
čija su srca bila prekriverna koprenom nevjerovanja,
nisi Ti stvorio svojom rukom!?’ ‘Jesam’, odgovorio je.
licemjerja, samo su formalno izgovorili – „BELA!“ („DA!“)
Onda je upitao: ‘Zar nisi udahnuo u mene od Svoga
Ovu izgovorenu istinu će svaka duša ponaosob potvrditi
duha?’ ‘Jesam’, odgovorio je. ‘Zar mi, kad sam kihnuo,
sa svojim bivstvovanjem na ovom svijetu – dunjaluku,
prolazeći kroz različite ispite, iskušenja. Stoga uzvišeni nisi rekao: ‘Allah ti se smilovao!’ – Zar nije Tvoja milost
Allah kaže: „Mi smo nebesima, Zemlji i planinama po- iznad Tvoje srdžbe?’ ‘Jeste’, odgovorio je. ‘Zar mi nisi
nudili emanet, pa su se ustegli i pobojali da ga ponesu, propisao da ću ja ovo uraditi?’ ‘Jesam’, rekao je. ‘Hoćeš
ali ga je preuzeo čovjek – a on je, zaista, prema sebi li me onda ponovo vratiti u džennet ako se pokajem?’
nepravedan i lahkomislen.“ (el-Ahzab,72) ‘Hoću’, odgovorio mu je Allah dž. š.“

13
Imam el-Gazali | MUKAŠEFETU’L-KULUB

Pokornost Allahu i
Njegovom Poslaniku
U
zvišeni Allah kaže: „Reci: ko me voli bit će na Kijametskom Ahmed el-Hivari, Allah mu se smi-
Ako Allaha volite, mene danu sa mnom u džennetu!“ lovao, kaže: „Svaki posao koji nije
slijedite i vas će Allah vo- U poznatim predajama nam je u skladu sa sunnetom je ništavan!“
ljeti…“ (Ali Imran, 31) Znaj, Allah ti Kao što Poslanik, a.s., kaže: „Ko za-
dostavljeno da će onaj ko se bude
se smilovao, da je ljubav roba prema nemari moj sunnet bit će lišen mog
čvrsto držao sunneta Prvaka svih lju-
Allahu i Njegovom Poslaniku, a.s., šefâata (zagovora).“
di i poslanika, a.s., u doba smutnji,
ustvari robova pokornost i slijeđe-
nereda i razilaženja, imati nagradu Džunejd je ispričao: „Naš učitelj
nje naredbi. A Allahova ljubav prema
stotinu šehida. (Ovako se navodi u Serijj es-Sekati, Allah mu se smi-
robovima je Njegovo dobročinstvo
djelu Šir’atul-Islam) lovao, se jednom razbolio. Nismo
kroz opraštanje njihovih grijeha.
Također je Poslanik, a.s., rekao: znali lijeka za njegovu bolest, niti
Rečeno je: Kada rob spozna da šta joj je uzrok. Doktor specijalista
„Svi od mog ummeta će ući u dže-
istinska savršenost pripada samo je preporučio da učitelj da urin. Kada
Allahu, a da sve ono što vidi od svog nnet osim onih koji to odbiju!“ Pri-
sutni su upitali: „A ko će odbiti?“ sam donio njegov urin, specijalista
savršenstva ili savršenstva drugih
je dugo u njeg zagledao. Zatim je
ljudi ustvari dolazi od Allaha i da je Reče: „Ko mi se bude pokoravao
rekao: ‘Ovo je mokrača ašika!’“ Džu-
s Allahom, i da njegova ljubav nije ući će u džennet, a ko mi bude ne-
nejd dalje kazuje: „U tom momentu
osim zbog Allaha – to zahtijeva želju pokoran, pa on je odbio (ući u dže-
sam vrisnuo i pao u nesvijest. Bo-
za pokornošću prema Njemu i želju nnet)! Svaki posao koji nije po mom
čica je ispala iz moje ruke. Potom
da Mu se što više približi. Zbog toga sunnetu je nepokornost!“
sam se vratio do svog učitelja Seri-
se ljubav tumači kao želja za pokor- Neko je (od učenjaka) rekao: jja i o svemu ga obavijestio. On se
nošću. A ona se jedino manifestuje „Ako vidiš šejha koji leti, ili hoda po nasmijao a potom rekao: ‘Kako je
kroz slijeđenje Allahovog Poslanika, vodi, ili jede vatru i tome slično, a samo promućuran!’ Upitah: ‘Zar se
a.s., u robovanju Njemu i poticaju na namjerno ostavlja jedan farz ili jedan
pokornost Njemu. ljubav pokazuje i na mokrači?!’ ‘Da!’,
sunnet, znaj da je on lažac u svom odgovorio je.“
Bišr el-Hâfi, r.a., je ispričao: „Sa- iskazu. Njegov posao nije keramet
njao sam Poslanika, a.s., kako me Fudajl, Allah mu se smilovao, je
(Allahova počast) nego istidradž
pita: ‘Bišre, znaš li zbog čega te Allah rekao: „Kada te neko upita da li voliš
(šejtanska prevara)! Da nas Allah od
uzdigao nad tvojim savremenicima?’ Allaha, onda šuti! Ako kažeš: ‘Ne’,
toga sačuva.“
Rekoh: ‘Ne znam, Allahov Poslaniče.’ onda si kafir, a ako kažeš: ‘Da’, a ti
‘Zato što hizmetiš Allahovim dobrim ne budeš istinski zaljubljenik, čuvaj
robovima, savjetuješ braću muslima-
Put koji vodi se Allahovog prokletstva!“
ne, voliš svoje prijatelje i ehli-sunnet Njemu Sufjan es-Sevri je rekao: „Ko voli
i što lično slijediš moj sunnet!’, reče Džunejd, Allah mu se smilovao, je onoga ko voli Allaha uzvišenog, pa i
mi Allahov Poslanik, a.s.“ rekao: „Niko nije stigao Allahu osim on voli Allaha. Onaj ko poštuje ono-
Vjerovjesnik, a.s., je rekao: „Ko s Allahom! A put koji vodi Njemu je ga ko poštuje Allaha uzvišenog, pa
oživljava moj sunnet, on me voli. A slijeđenje Njegovog Poslanika, a.s.“ i on poštuje Allaha!“

14
ljubav prema
a.s. (I) Kijametskom danu.“ (Tako se navodi
Znak ljubavi u djelu Revneku’l-Medžâlis)

prema Allahu Serijj es-Sekati, r.a., je rekao: „Vi-


dio sam da Džurdžâni uzase nosi
Sehl et-Tusteri, Allah mu se smi-
kašu (prekupu) koju je gutao. Upitao
lovao, kaže: „Znak ljubavi prema
sam ga: ‘Zašto ne jedeš uobičajenu
Allahu je ljubav prema Kur’anu! A
hranu?’ Ovako mi je odgovorio: ‘Izra-
znak ljubavi prema Allahu i Kur’anu
čunao sam da je između žvakanja i
je ljubav prema Poslaniku, a.s.
gutanja devedeset tespiha, pa hljeb
Znak ljubavi prema Poslaniku, a.s.,
ne jedem već četrdeset godina!’“
je ljubav prema njegovom sunnetu.
Znak ljubavi prema sunnetu je ljubav Sehl ibn Abdullah et-Tusteri je jeo
prema ahiretu. Znak ljubavi prema svakih petnaest dana. A kada bi na-
ahiretu je mržnja prema dunjaluku. stupio mjesec ramazan, jeo bi samo
Znak mržnje prema dunjaluku je jednom. Nekada bi se suzdržavao
uzimanje s njega onoliko koliko je od jela i po sedamdeset dana. Bio
potrebno za ahiretsku poputbinu!“ je takav da kada bi jeo, oslabio bi,
a kada ne bi jeo, očvrsnuo bi. Ebu
Ebu’l-Hasan ez-Zindžani je rekao:
Hammad el-Esved je boravio u bli-
„Ibadet se temelji na trome: očima,
zini Mesdžidu’l-Harama trideset go-
srcu i jeziku. Na očima – uzimanjem
dina. Za to vrijeme nije viđen da je
pouka, srcu – razmišljanjem, a na
jeo ili pio ili da je jedan trenutak bio
jeziku – istinoljubivošću, tespihom i
izvan zikrullaha. Amr ibn Ubejd je iz
zikrom. Kao što uzvišeni Allah kaže:
svoje kuće izlazio samo u slijedeća
„Vjernici, često Allaha spominjite i
tri slučaja: radi namaza u džematu,
hvalite, i ujutro i navečer Ga veličaj-
da bi posjetio bolesnog i da bi pri-
te!“ (el-Ahzab, 41–42)
sustvovao dženazi. Još je rekao: „Vi-
Prenosi se da su Abdullah i dim da su ljudi kradljivci i presretači
Ahmed ibn Harb izašli na jednu li- Hakkovog puta. Život je dragulj čija
vadu, pa je Ahmed otkinuo jednu se vrijednost ne može procijeniti, pa
travku. Abdullah mu je tada rekao: njime treba napuniti ahiretsku vječnu
„Dogodilo ti se pet stvari. Srce ti se riznicu. Znajte da onaj koji traži ahi-
zabavilo od veličanja Gospodara, ret mora prema dunjaluku biti zâhid,
navikavaš svoj nefs da bude bez zi- kako bi se sve njegove brige svele
kra uzvišenog Allaha, učinuo si tim na samo jednu. On ne rastavlja svo-
postupkom put da se drugi na tebe ja nutarnja stanja (bâtin) od vanjskih
ugledaju, spriječio si travku da veliča (zâhir). A nije moguće održati hâl (s
svoga Gospodara i protiv sebe si Allahom) osim stalnim nadziranjem
uzvišenom Allahu donio dokaz na zâhira i bâtina.“

15
El-Kandehlevi | HAJATU’S-SAHABE

Poziv na tržnicama

A
hmed bilježi od Rebi’ata nici Zi’l-Medžaz kada je naišao neki ostavite vaša božanstva, da ostavite
ibn Abbada, iz Benu Dej- mlad čovjek koji je bio zaogrnut cr- i Lata i Uzzaa.’ Poslanik, s.a.v.s., mu
la, a bio je mušrik pa je venim ogrtačem. Govorio je: ‘Ljudi, nije pridavao pažnju. Ja sam rekao:
prihvatio islam, da je rekao: „Vidio recite – Nema boga osim Allaha i ‘Opiši nam Poslanika, s.a.v.s., a on
sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., u uspjet ćete.’ Iza njega je išao čovjek je rekao: ‘Ogrnut u dvodjelni crveni
predislamskom periodu – džahilijjetu okrvavljenih stopala i potkoljenica i ogrtač, osrednjeg rasta, mišićav, lije-
kako na tržnici Zu’l-Medžaz govo- govorio: ‘Ljudi, on je lažac i nemoj- pog lica, izuzetno crne kose, svijetle
ri: ‘Ljudi, recite – Nema boga osim te ga slušati.’ Ja sam pitao: ‘Ko je puti, ravne kose.’“
Allaha i bit ćete spašeni.’ Ljudi su se ovo?’ Rekli su mi: ‘To je mladić iz
okupljali oko njega kako bi ga slu- Benu Hašima koji tvrdi da je Allahov Poslanikov,
šali, a za njim je išao čovjek koji je
imao amamu s dva kraja i govorio:
Poslanik, a onaj drugi mu je amidža
Abdu’l-Uzza.’“
s.a.v.s., poziv
‘To je otpadnik od svoje vjere. Lažlji- Ahmed bilježi od nekog čovjeka
njegovoj najbližoj
vac!’ Taj čovjek je slijedio Poslanika, iz Benu Malika ibn Kinaneta da je rodbini
s.a.v.s., gdje god bi on išao. Pitao rekao: „Vidio sam Allahova Posla- Ahmed bilježi od Aiše, r.a., da
sam ko je on, pa su mi rekli: ‘To je nika, s.a.v.s., na tržnici Zi’l-Medžaz je rekla: „Kada je objavljen ajet: ‘I
njegov amidža Ebu Leheb.’“ kako je obilazi i govori: ‘Ljudi, recite opominji rodbinu svoju najbližu’
Već je navođena predaja da je – La ilahe illellah, uspjet ćete.’ Ebu (eš-Šu’ara, 214), Poslanik, s.a.v.s.,
Poslanik, s.a.v.s., pozivao plemena. Leheb je bacao na njega prašinu i stao je i rekao: ‘Fatima, kćeri Muha-
Taberani bilježi od Tarika ibn Abdi- govorio: ‘Ne dozvolite da vas zave- mmedova! Safija, kćeri Abdi’l-Mutta-
llaha da je rekao: „Bio sam na trž- de ovaj od vaše vjere. On hoće da libova! Potomci Abdi’l-Muttalibovi!

16
sam bio najmlađi od prisutnih. On mi
je rekao da sjednem, a onda je tri
puta ponovio poziv i svaki put sam
ja ustajao. Svaki put mi je govorio da
sjednem. Treći put je svojom rukom
udario po mojoj ruci.“
Bezzar bilježi od Alija, r.a., da je
rekao: „Kada je objavljeno: ‘I opomi-
nji rodbinu svoju najbližu’ (Šu’ara,
214), Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Ali,
pripravi ovčiju nogu i pozovi mi Ha-
šimoviće.’ Tada ih je bilo četrdeset.“,
ili je rekao: „Četrdeset manje jednog
muškarca. Poslanik, s.a.v.s., pozvao
ih je za sofru i postavio pred njih hra-
nu. Svi su jeli i zasitili se, a među
njima je bilo ljudi koji su mogli pojesti
jare sami. Onda im je ponudio vrč s
mlijekom i pili su dok se nisu napili.
Jedan od pozvanih je rekao: ‘Ono
što smo doživjeli je kao čarolija.’
Smatraju da je to bio Ebu Leheb.
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Ali, pri-
pravi ovčiju nogu i lončić mlijeka.’“
Ne mogu vam nimalo pomoći kod Ahmed bilježi od Alija ibn Ebi Alija priča: „I ja sam to uradio. Oni
Allaha, a od imetka tražite što ho- Taliba, r.a., da je rekao: „Poslanik, su jeli kao i prvi dan i pili kao što su
ćete.’“ Muslim je jedinstven po ovoj s.a.v.s., okupio je“, ili je rekao: „Po- pili i prvog dana, a iza njih je ostalo
predaji. zvao je Poslanik, s.a.v.s., potomke hrane i pića kao i prvog dana. Neko
Abdi’l-Muttaliba. Bila ih je velika od njih je rekao: ‘Ono što smo vidjeli
Ahmed ga bilježi i od Alije, r.a., grupa i svi su oni jeli june i pili ferek je kao čarolija.’ Poslanik, s.a.v.s., re-
kada kaže: „Kada je objavljen ovaj (šesnaest ratlova, a jedan ratl oko kao mi je: ‘Ali, okupi mi Hašimoviće.’
ajet: ‘I opominji rodbinu svoju najbli- dva i pol kilograma). On im je pri- Ja sam ih pozvao i oni su jeli i pili.
žu’ (Šu’ara, 214), Poslanik, s.a.v.s., pravio oko mudd hrane i oni su jeli Poslanik, s.a.v.s., pitao ih je: ‘Ko će
okupio je svoje ukućane i rodbinu. dok se nisu zasitili. Hrana je ostala od vas da podmiri moje dugove?’
Okupilo ih se trideset. Svi su jeli i pili. kao da niko nije ni jeo. Onda je re- Ali priča: ‘Ja sam šutio a šutjeli su i
Onda im je Poslanik, s.a.v.s., rekao: kao da mu se donese mali bokal. ostali prisutni.’ Poslanik, s.a.v.s., po-
Svi su se napili a piće je ostalo kao novio je pitanje. Ja sam rekao: ‘Ja,
‘Ko mi od vas garantuje da će me
da ga niko nije ni dodirnuo ili kao da Allahov Poslaniče.’ On je rekao: ‘Ti,
slijediti, i moju vjeru, pa da bude sa
niko nije ni popio. Onda je rekao: Alija. Ti, Alija.’“
mnom u džennetu i da bude moj na-
‘Potomci Abdu’l-Muttalibovi! Vama Ibn Ebi Hatim bilježi slično znače-
sljednik u porodici?’ Neki čovjek je
sam poslan posebno a ostalim lju- nje, samo što kod njega stoji i: „Pa
rekao: ‘Allahov Poslaniče, ti si more. dima općenito. Vidjeli ste u ovom je rekao: ‘Ko će od vas da podmiri
Ko može takvo nešto da prihvati?’“ ajetu ono što ste vidjeli. Ko će mi moj dug i da bude moj nasljednik u
Dalje priča: „Drugi je rekao...tri puta. se, od vas, obavezati da će mi biti mojoj kući?’“ Ali priča: „Svi su šutjeli
Onda je to ponudio svim svojim uku- pobratim i prijatelj?’ Niko nije ustao, i šutio je i Abbas, r.a., bojeći se da se
ćanima i Alija, r.a., rekao je: ‘Ja.’“ a onda sam ja ustao do njega, mada to ne odnosi i na njegov imetak. Ja

17
sam šutio zbog Abbasovih godina. na putovanju i primijetili smo nekog
Poslanik, s.a.v.s., pitao je i drugi put i bedeviju kako ide prema nama.
Abbas je šutio, a onda sam ja rekao:
Kada nam se primakao, Posla-
‘Ja, Allahov poslaniče.’ A tad sam
nik, s.a.v.s., ga je pitao: ‘Kuda ideš?’
bio najjadniji među njima, krmelja-
vih očiju, velikog i nadutog trbuha i On mu je rekao: ‘Idem svojima.’ ‘A
tankih nogu.“ da li bi želio kakva dobra?’, pitao je
Poslanik, s.a.v.s. Čovjek je pitao: ‘A
Poslanikov, kakva?’ Poslanik, s.a.v.s., rekao mu

s.a.v.s., je: ‘Svjedočiš da nema boga osim


Allaha jedinog, koji nema ortaka i da
poziv na je Muhammed Njegov rob i Posla-
putovanju nik.’ Čovjek je pitao: ‘A imaš li kakav
Ahmed (4/74) bilježi od Ibn Sa’da, dokaz za to što govoriš?’ Poslanik,
r.a., a Sa’d je bio onaj koji je uka- s.a.v.s., rekao je: ‘Imam ovo drvo.’
zao Poslaniku, s.a.v.s., na put do Poslanik, s.a.v.s., pozvao je drvo
Rukubeta, poznate uzvisine izme- koje je bilo na drugoj strani doline.
đu Mekke i Medine: „Pričao mi je
moj otac da im je došao Poslanik, Drvo je krenulo Poslaniku, s.a.v.s.,
s.a.v.s., u društvu Ebu Bekra. Ebu pužući i parajući zemlju i stalo pred
Bekr je kod nas imao kćer na doje- Poslanika, s.a.v.s. Poslanik ga je tri
nju, a Poslanik, s.a.v.s., htio je pre- puta pitao da li je istina ono što je
čicu do Medine. rekao i drvo je sva tri puta potvrd-
Sa’d mu je rekao: ‘Evo puta preko no odgovorilo, a onda se vratilo na
Rukube. Uz njega su bila dva lopova svoje mjesto.
iz Eslema. Oni su se zvali Muhanan
Beduin se vratio svom plemenu i
(poniženi), pa ako hoćeš, unajmit
rekao: ‘Vratit ću se svom plemenu i
ćemo ti ih.’ Poslanik, s.a.v.s., rekao
dovest ću ti ih ako me budu slijedili,
je: ‘Uzmi ih za nas.’“ Sa’d priča:
„Izašli smo i, kada smo poodmakli, u protivnom, doći ću ti sam i ostati
jedan od njih je rekao onom dru- uz tebe.’“
gom: ‘Ovo je Jemenac.’ Ibn Sa’d (4/242) bilježi od Asi-
Poslanik, s.a.v.s., ih je pozvao ma Eslemija da je rekao: „Kada je
i ponudio im islam. Oni su primili Poslanik, s.a.v.s., napustio Mekku i
islam, a Poslanik, s.a.v.s., ih je pi- krenuo prema Medini i kada je do-
tao kako se zovu. Oni su rekli da se šao u Gumejm (Gamim), dolina na
zovu Muhan, i jedan i drugi s istim dva konaka od Mekke, došao mu je
imenom, u značenju poniženi, zane-
Burejde ibn Hasib i Poslanik, s.a.v.s.,
mareni. Posalnik, s.a.v.s., rekao je:
mu je ponudio islam.
‘Ne, nego ste vi Mukriman, dvojica
počašćenih.’ I rekao im je da mu Ovaj je prihvatio zajedno sa svo-
dođu u Medinu. jim društvom. Njegovih saplemeni-
Hakim, Ebu Abdillah Nejsaburi, ka je bilo oko osamdeset porodica.
bilježi od Ibn Omera, r.a., da je re- Poslanik, s.a.v.s., klanjao je jaciju, a
kao: „Bili smo s Poslanikom, s.a.v.s., oni su klanjali iza njega.

18
Sejjid Muhammed Alevi el-Haseni | ŠEREFU’L-UMMETI’L-MUHAMMEDIJJE

Vrijednost gradnje
mesdžida i džamija
O
d počasti Muhammedo- Seid el-Hudri, r.a., se navodi da je
vog, a.s., ummeta je i spe- Vjerovjesnik, a.s., rekao: „Ko iznese
cifičnost ove zajednice u neprijatnost iz mesdžida, Allah će
vezi s mesdžidima (džamijama). O mu sagraditi kuću u džennetu.“ (Ibn
vrijednosti njihove gradnje i odla- Madže)
zaka u mesdžide i džamije govore
mnogobrojni hadisi.
Odlazak u džamije
Između ostalog, garantuje se
kuća u džennetu onome ko sagradi Ubejj ibn Ka’b, r.a., je ispričao:
mesdžid. Osman ibn Affan, r.a., pre- „Bio je jedan čovjek koji je, koliko ja
nosi da je čuo kada je Resulullah, znam, živio najudaljenije od džami-
a.s., rekao: „Ko sagradi džamiju je. Nijedan namaz ga nije mimoišao
(mesdžid) tražeći time Allahovo za- a da nije bio u džamiji. Pa sam mu
dovoljstvo, Allah će mu poput nje rekao: ‘Kada bi sebi kupio magar-
sagraditi (kuću) u džennetu.“ (Bu- ca da ga jašeš po tmini i po vrelini.’
hari i Muslim) Reče: ‘Ne veseli me da mi je kuća
Omer, r.a., prenosi da je čuo Re- blizu džamije, nego ja želim da mi
sulullaha, a.s., kada je rekao: „Ko budu upisani moji koraci dok idem u
sagradi džamiju (mesdžid) u kojoj džamiju i kad se vraćam iz nje svojoj
će se spominjati Allahovo ime, Allah porodici.’ Pa mu je Poslanik, a.s.,
će mu sagraditi kuću u džennetu.“ rekao: „Sve ti je to Allah objedinio/
(Ibn Madže) podario.“ (Muslim)
Et-Taberani bilježi hadis: „Ko sa-
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je
gradi kuću u kojoj će se ibadet činiti
Poslanik, a.s., rekao: „Ko se očisti
Allahu iz halal imetka, Allah će mu
u svojoj kući a potom krene u Alla-
sagraditi kuću u džennetu od bisera
hovu kuću kako bi obavio Allahov
i safira.“ (et-Taberani fi’l-Evsat)
farz, njegovi koraci su takvi da se

Čišćenje džamija jednim briše grijeh a drugim pove-


ćava stepen.“ (Muslim)
Od počasti je i vrijednost onoga
ko mete i čisti džamije i mesdžide. Burejde el-Eslemi, r.a., prenosi da
Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je je Vjerovjesnik, a.s., rekao: „Obra-
Resulullah, a.s., rekao: „Pokazane duj one koji koračaju po mraku u
su mi nagrade mog ummeta, čak i džamije/mesdžide svjetlošću na
trunčica koju čovjek iznese iz mesd- Kijametskom danu.“ (Ebu Davud i
žida.“ U hadisu koji prenosi Ebu et-Tirmizi)

19
Ibn Adžîbe el-Haseni | EL-BAHRU’L-MEDID

Sura
EL-HUMEZE
(Klevetnik)
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Teško svakom klevetniku – podrugljivcu,
koji blago gomila i prebrojava ga,
i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti!
A ne valja tako! On će sigurno biti bačen u hutamu!
A znaš li ti šta je hutama?!
Vatra Allahova razbuktana,
koja će do srca dopirati.
Ona će iznad njih biti zatvorena,
plamenim stubovima zasvođena.

Uzvišeni Hakk kaže: misle i da se radi o el-Velidu ibn Mugiri. Međutim, izraz
1. Teško svakom klevetniku – podrugljivcu obuhvata svakog onoga ko ima ova svojstva. Oblik riječi
(fu’eletun – humezetun lumezetun) ukazuje na običaj
Teško onome ko ponižava ljude, ko je zabavljen time
koji se stalno ponavlja.
da ljudska dostojanstva skrnavi. Ibn Džuzejj veli da je
ajet općenito vezan za svakog onoga ko nalazi mahane Njegove riječi:
ljudima i ruši njihova dostojanstva. 2. koji blago gomila i prebrojava ga
Oba izraza (humeze i lumeze) su u obliku hiperbole, iz bojazni za životnim nedaćama i crnim danima.
tj. ko mnogo kleveće i stalno se podruguje. O značenju
ovih dviju riječi postoji nekoliko mišljenja, pa neko veli 3. i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti!
da je hemz u prisustvu a lemz u odsustvu, dok neko veli Da će ga ostaviti vječnim na dunjaluku, da neće
suprotno. Neko opet veli da je hemz rukom a lemz jezi- umrijeti, a što je aluzija na dobra djela koja njenom vla-
kom. A ima i mišljenja da ove dvije riječi označavaju isto. sniku donose vječno uživanje. Međutim, imetak nikog
Sura je objavljena u vezi s el-Ahnesom ibn Šurejkom, nije učinio vječnim, nego se vječnost postiže znanjem
jer se on mnogo bavio ljudskim dostojanstvima. Reče- i dobrim djelima. U tom kontekstu je Ali, kerremella-
no je da se ajeti odnose na Umejju ibn Halefa, a neki hu vedžhehu, rekao: „Umrli su rizničari imetka još dok

20
su živi, a učenjaci su vječni sve dok vrijeme postoji.“ im, i kome je glavna briga zgrtanje imetka i uskraćivanje
Njegovo mišljenje („i misli da će ga blago…“) je vezano istog onome kome je imetak nužan i potreban.“
ili za vječnost na dunjaluku ili na ahiretu, kao što je onaj A Njegove riječi: „koji blago gomila i prebrojava ga“
vlasnik vrta rekao: „Ne mislim da će ovaj ikada propasti, su pokuda za onoga koji gomila imetak i prebrojava ga
i ne mislim da će ikada Smak svijeta doći; a ako budem ma ko on bio.
vraćen Gospodaru svome, sigurno ću nešto bolje od
I pravo je čudo što dobri ljudi današnjice skupljaju
ovoga naći.” (el-Kehf, 35–36)
velika bogatstva a misle da će postići visoke duhovne
4. A ne valja tako! stepene. To je očita greška! Pa kako da se nađe zdravo
Ovo je odvraćanje od njegovog mišljenja. srce uz dunjalučku prljavštinu?! Kako da se srce očisti
i da u njemu zasijaju svjetla dok su dunjalučke slike
On će sigurno biti bačen u hutamu!
urezane u njegovo ogledalo?!
To jest u vatru koja krši sve ono što se u nju ubaci.
Neki arif je rekao: „Ibadet bogataša je kao namaz na
đubrištu, a ibadet siromaha je u mesdžidima hadreta
Šta je el-Hutama (prijema).“
5. A znaš li ti šta je hutama?! „I misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti!“ Tj.
Ovo je zastrašivanje njome. da će ga blago dovesti u beka (opstajanje s Allahom).
Nikako!
6. Vatra Allahova razbuktana
I kaže el-Vertedžebi: „Uzvišeni Hakk je opisao nezna-
To je Allahova vatra koja plamti po Allahovom nare-
licu koji misli da će ga imetak dovesti do Hakka. Neće,
đenju i Njegovoj vlasti.
tako mi Allaha. Ne dolazi se Hakku osim s Hakkom!“
7. koja će do srca dopirati.
Ebu Bekr ibn Tahir je rekao: „Misli da će ga njegov
Znači, ona će ući u njihovu nutrinu sve dok ne prodre imetak dovesti do stupnja vječnosti (mekamu’l-huld).
u njihova prsa i ne dopre do njihovih srca, do središta Nikako! ‘Bit će on bačen u hutamu’, koja će polomiti
njihovih srca (ef’ideh). U čovječijem tijelu nema ničega i zdrobiti sve ono na što naiđe, a ona je ljubav prema
prefinjenijeg od njegovog fuada (središta srca). I ništa dunjaluku koja ništi sve ono što se ubaci u srce od slasti
poput njega ne osjeća ni najmanji bol koji ga dotakne. robovanja i spoznaje, pa ne ostane ni truna svjetlosti,
Pa kakvo će biti stanje kada do njega dopre džehenem- a to je ‘Allahova vatra razbuktana koja do srca dopire’,
ska vatra i zahvati ga?! pa uništava ono što u srcima ima od imana i spozna-
8. Ona će iznad njih biti zatvorena, je. ‘Ona će iznad njih biti zatvorena’, a to znači da ih
je dunjaluk prekrio i da ih je potpuno zatvorio, pa je
9. plamenim stubovima zasvođena.
postao njihovom najvećom preokupacijom i vrhuncem
Iznad njih će se vrata pozatvarati, a potom će se njihovog znanja.“
ta vrata učvrstiti plamenim stubovima. Učvršćenje u
I veli el-Vertedžebi: „Allah ima dvije vatre: vatru pot-
učvršćenju.
činjavanja (kahr) i vatru blagosti (lutf). Vatra Njegovog
U hadisu se navodi: „Vjernik je oštrouman i razborit, potčinjavanja je udaljavanje srca onih koji negiraju du-
staložen i pribran, ne žuri, učen, pobožan, a dvoličnjak hovni put (tj. munkira) s poljana Njegovog veličanstva. A
je klevetnik, podrugljivac, razbuktan poput noćnih drva, vatra Njegove blagosti su vatre Njegove ljubavi u srcima
ne vodi računa odakle zarađuje i u šta troši.“ Njegovih evlija, zaljubljenika i arifa.“
A zatim dodaje i da je Džafer rekao: „A kada se vatre
Išaret: ljubavi raspale u srcu mu’mina, onda one spaljuju svaku
Teško onome koga zabavljaju tuđe mahane od maha- ambiciju koja je vezana za ono što je mimo Allaha i svaki
na njegovog nefsa! El-Vertedžebi veli: „‘Teško’ je zastor spomen osim spominjanja Njega.“
za onoga koji ne vidi stvari okom prethodne odredbe A s Allahom je uputa. Ve sallallahu ala sejjidina Mu-
(kader), pa se zabavlja tuđim dostojanstvima zavideći hammedin ve alihi ve sahbihi ve sellem!

21
Allame el-Munavi | FEJDU’L-KADIR

Voda, paša i vatra


Poslanik, a.s., je rekao:
„Tri stvari se ne smiju zabraniti i uskratiti drugom: voda, paša i vatra.“
(el-Džamiu’s-Sagir, 3485)
Komentar:
Niko nema pravo da zabrani nešto od ovoga. Voda bunarska je zajednička svim ljudima. Onaj ko je isko-
pao bunar je samo jedan od ljudi. Ako je iskopao bunar od svojih sredstava, ili ga kupio, onda je to njegovo
vlasništvo, a ako je to uradio za zajedničku korist, on ima pravo prvenstva na korištenje. Višak je obavezan
da prepusti svima onima kojima je potrebna voda, bez obzira na to da li je bunar kupljen ili je zajednički.
Korištenje paše – trave, misli se na travu koja raste sama od sebe, niko nema pravo da u pustoj poljani
zabranjuje čobanima i njihovim stadima. To je nepravda. Ako se radi o travi koja je nikla na zemljištu koje
čovjek posjeduje, i koje je njegovo vlasništvo, i koje on održava i navodnjava, šafijski mezheb dozvoljava
takvom da prodaje sijeno i travu. Vatra, misli se na kamenje kojim se može upaliti vatra, se neće nikome
uskraćivati. Ali ako je čovjek upalio vatru, ima pravo da uskrati glavinju, ali nema pravo da uskrati nekome
da upali granu na njegovoj vatri ili da upali svežanj trave, jer to neće umanjiti vatru.
Autor Udde kaže: „Kada bi čovjek zapalio vatru od granja i drveta u pustinji, nema pravo zabraniti bilo
kome da se okoristi tom vatrom. Ako bi sakupio drvo koje je njegovo vlasništvo i zapalio vatru, onda ima
pravo da spriječi drugog da se koristi njome.“

Očekuj Smak svijeta


Poslanik, a.s., je rekao:
„Kada tri stvari doživiš i vidiš, očekuj Smak: propadanje izgrađenog i građenje propalog, postajanje
pozitivnog nepoželjnim a negativnog poželjnim i čovjekovo poigravanje s povjerenjem i emanetom kao
što se deva poigrava s drvetom.“
(el-Džamiu’s-Sagir, 3491)
Komentar:
Kada budeš doživio ove tri stvari, ubrzo će nastupiti Smak svijeta. Ibn Kutejbe kaže da se pod rušenjem
građevine smatra nešto slično onom što rade pojedini kraljevi tako što ruše dobre i stabilne građevine, a
onda u pustari izgrade dvorove i zgrade bez ikakva opravdanja, kako bi zadovoljili svoje prohtjeve. Zatim,
kada pozitivno postane nepoželjno a negativno postane poželjno, tj. kada to postane način života kod ljudi.
Onaj ko ljudima bude kazivao šta je dobro i poželjno, bit će njihov neprijatelj i oni će smatrati da im želi zlo,
pa će ga vrijeđati i izbjegavati. Onaj ko ljude bude odvraćao od hrđavog, oni će ga smatrati neprijateljem i
smatrat će da radi protiv njih i da im zabranjuje i odvraća ih od nečega što je poželjno. Mrzit će ga i izbjega-
vati. I, na kraju, treći znak nastupanja Smaka svijeta je kada se ljudi budu poigravali i ismijavali s emanetom
i povjerenjem kao što se deva poigrava s drvetom, koje savija i lomi kako hoće.

22
Naklonost brata
Poslanik, a.s., je rekao:
„Tri stvari ti priskrbljuju naklonost brata: nazovi mu selam kada ga sretneš, napravi mu mjesto na sijelu
i zovi ga onako kako mu je najdraže da ga zovu.“

(el-Džamiu’s-Sagir, 3490)
Komentar:
Troje će ti priskrbiti simpatije tvoga brata u islamu – da ga poselamiš kada ga sretneš u putu; da mu
napraviš mjesto na sijelu kada ti dođe i da ga zoveš onako kako mu je najdraže, pa bilo da je to imenom,
nadimkom ili titulom. Očito je da je ovaj hadis smatrao cjelovitim, mada je stanje drugačije. Ostatak hadisa
je zabilježen kod Bejhekija i glasi: „I tri stvari su odvratne: kada prigovaraš ljudima ono što i sam radiš, kada
vidiš kod ljudi ono što ne vidiš kod samog sebe kao negativno i kada uznemiravaš svog sagovornika onim
što te se ne tiče.“

Obilježja sreće
Poslanik, a.s., je rekao:
„Tri su obilježja sreće, a tri nesreće. Obilježja sreće: dobra žena (supruga) – kada je vidiš, diviš joj se,
a kada si odsutan, siguran si za nju i za svoju imovinu; dobra jahalica koja će ti omogućiti da pratiš svoje
prijatelje i suputnike te kuća koja je prostrana i koja se posjećuje. Tri su znaka nesreće: supruga čija te
pojava razočara – koja je pružila svoj jezik protiv tebe, a ako si odsutan, nisi siguran ni za nju ni za svoju
imovinu; jahalica koja je nevaljala – ako je udariš, izmorit će te, a ako je ostaviš, neće te dovesti do tvojih
prijatelja i kuća koja je tijesna i koja se ne posjećuje.“

(el-Džamiu’s-Sagir, 3508)
Komentar:
Tri su pokazatelja sreće: supruga koja je pobožna, čestita, lijepa i čedna, koja te neće prevariti bludom
s drugim, niti će se dotjerivati i dogoniti nekome i slično, niti će te potkradati ili rasipnički se odnositi spram
tvog imetka; pitoma i brza jahalica koju je lahko voditi i komandovati njome i koja će moći pratiti tvoje prija-
telje bez napora i teškoće; kuća koja je prostrana i zadovoljava potrebe onog ko je u njoj, a to se razlikuje
shodno različitosti osoba i njihove situacije.
Tri su pokazatelja nesreće: hrđava žena koja te razočara svojom pojavom zbog ružnog izgleda ili postu-
paka, koja te vrijeđa hrđavim govorom i riječima; spora i lijena životinja – ako je udariš da požuri, izmorit će
te, a ako je pustiš da sama ide, neće moći pratiti tvoje saputnike nego ćeš zaostati za njima: tijesna kuća
koja se rijetko posjećuje i malo ko u nju navraća, a to je shodno čovjeku i njegovim potrebama, jer se može
desiti da neka kuća bude nekome tijesna ali je nekom drugom prostrana.

23
Emina Ćeman | OSOBINE VJERNIKA I VJERNICA

Poslušni i poslušne

„Muslimanima i muslimankama, i poste i ženama koje poste, i muškarcima


vjernicima i vjernicama, i poslušnim koji o svojim stidnim mjestima vode
muškarcima i poslušnim ženama, i brigu i ženama koje o svojim stidnim
iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i mjestima vode brigu, i muškarcima koji
strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, često spominju Allaha i ženama koje često
i poniznim muškarcima i poniznim spominju Allaha – Allah je, doista, za sve
ženama, i muškarcima koji dijele zekat i njih oprost i veliku nagradu pripremio.“
ženama koje dijele zekat i muškarcima koji (el-Ahzab, 35)

N
akon muslimana i mu- dova u namazu; skrušenost i prizna- Ibn Abbas, koji je rekao: „Kunût je
slimanki, mu’mina i vanje robovanja; (dugo) stajanje u pokornost Allahu.“
mu’minki, Allah, dž.š., namazu i tako dalje.
nagradu obećava i poslušnim vjer-
Ibn Menzur u svom djelu Lisanu’l- Značenje riječi
nicima i vjernicama. Naime, ovako
arapsku riječ kunût (u kontekstu
Areb kaže: „Osnova značenja rije- kunût u Kur’anu
ovog ajeta) prevodi naš prevodi- či kunût je pokornost (ta’ah), kao Riječ kunût se spominje u osam
lac Kur’ana Besim Korkut. Tako su što je slučaj u kur’anskim riječima sura, na 12 mjesta, a njeno znače-
kanitûn poslušni, a kanitât poslušne. wel-kanitine wel-kanitati (naš pred- nje se određuje prema pojedinom
No, tu su i neka ostala značenja riječi metni ajet).“ Istog mišljenja je bio kontekstu kur’anske rečenice. Evo
kunût: šutnja; dova i tespih; namaz; i prvak tumačenja Kur’ana hazreti nekih primjera:

24
Kunût, u devetom ajetu sure uz- U većini slučajeva kunĐt znači mo, za Tobom žudimo i Tebi služimo!
Zumer, znači klanjanje kada se kaže: pokornost. Zapravo, pokornost je i Nadamo se Tvojoj milosti, a bojimo
„Da li je onaj koji u noćnim ča- temelj ostalim ibadetima. se Tvoje kazne! Tvoja će kazna, za-
sovima u molitvi vrijeme provodi Tako se u suri et-Tahrim hazreti ista, stići nevjernike!“
padajući licem na tle i stojeći, stra- Merjema naziva jednom od kânitina.
hujući od onoga svijeta i nadajući se Njoj je pokornost bila svakodnev- Primjeri kânita u
milosti Gospodara svoga (...)? Reci: nica. Zanimljivo je to da je opisana
Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne svojstvom pokornosti u muškom Kur’anu
znaju? Samo oni koji pameti imaju rodu, ne u ženskom. Mufessiri kažu Kunût je svojstvo poslanika, na-
pouku primaju!“ da je to zbog toga što njena pokor- primjer Ibrahima, a.s. (en-Nahl, 120);
Šejh Ismail Hakki kaže da se u nost i predanost nije bila ništa manja svi su Allahu, dž.š., pokorni (er-Rum,
od pokornosti istaknutih muškaraca.
ovom ajetu spominje kânit kao „onaj 26); svojstvo kânita (poslušnih) je
koji stoji na namazu cijele noći“ jer Poznat je hadis u kojem Poslanik, skrušenost u namazu i činjenje dova
on veoma dobro osjeća noćne sate, a.s., kaže: „Mnogi su se muškarci (ez-Zumer, 9); hazreti Merjemi je na-
budući da mu se stajanje zbog noći upotpunili, a od žena samo četiri:
ređeno da bude poslušna (Ali Imran,
čini dužim. On na taj način iskazu- Asija – žena faraonova, Merjema –
43); obraćanje Poslanikovim, a.s.,
je pokornost Allahu, dž.š., praveći majka Isaova, Hatidža – kći Huvejli-
suprugama da budu pokorne Alla-
veći napor. Bitno je napomenuti da dova i Fatima – kći Muhammedova.“
hu i Poslaniku (el-Ahzab, 31); kunût
se pod kunûtom posebno podrazu- Hadiski autoritet Ibn Hadžer el-
je neophodno svojstvo vjernika i
mijeva dugo stajanje na kijamu, u Askalani o značenju riječi kunût
vezi s čim je Poslanik, a.s., rekao: vjernica (kao što je slučaj u našem
kaže: „Kunût u sebi objedinjuje ra-
„Najbolji namaz je salatu’l-kunût predmetnom ajetu).
zna značenja: to je dova u namazu
(namaz dugog stajanja)“, a hazreti u određenom dijelu kijama, tako da
Ibn Abbas: „Ne znam većeg kunûta u ovom smislu kijam obuhvata više „Kunût je tâ’ah“
od učenja Kur’ana u toku kijama.“ značenja – dovu u namazu, ali bez „Kunût je tâ’ah“ – to su riječi Ibn
Kunût znači šutnju prema predaji pričanja u njemu osim spominjanja
Abbasa, r.a., koje smo spomenuli na
koja se veže za es-Sudija u kojoj je Allaha na način pokornosti, robova-
početku. Dakle, kunût je pokornost.
on rekao: nja, skrušenosti (...)“
Razmotrimo pobliže ovaj termin.
„Kunût znači klanjati Allahu, go- Ima nekoliko različitih verzija ku-
Tâ’ah je pokornost Božijim nared-
voreći samo ono što je naređeno da nut-dova koje se najčešće uče na
bama s potpunim prihvatanjem. Po-
se u namazu uči.“ Istim tragom, od trećem rekatu vitra, među kojima je
kornost Allahu, dž.š., je apsolutna
hazreti Ibn Mes’uda, se prenosi da je najpoznatija ona koja je uobičajena
kod nas, a koja znači: pokornost, kao i pokornost Posla-
rekao: „Stajali smo u namazu i pričali
niku, a.s.
istovremeno, pa bi jedan ashab znao „Bože! Mi samo od Tebe pomoć
upitati drugoga o nečemu a ovaj bi tražimo, od Tebe oprosta tražimo i Postoje i još neke pokornosti:
mu odgovorio, ili smo odgovarali na od Tebe uputu tražimo! Mi Tebi vjeru- ulu’l-emru (vlasti), roditeljima, su-
selame jedni drugima. Jednom sam jemo, Tebi se s tevbom obraćamo, u pružniku, ali su to sve ograničene
tako došao i nazvao selam a niko mi Tebe se pouzdajemo! Tebe hvalimo pokornosti koje su uslovljene time
od ashaba koji su klanjali nije odgo- svakim dobrom, zahvaljujemo Ti na da se ne suprotstavljaju naredbama
vorio, pa me je to začudilo. Kada je Tvojim nimetima, a nismo prema Allaha i Poslanika, a.s.
Poslanik, a.s., završio, rekao mi je: Tebi nezahvalni i nevjerni! Mi odba-
‘Meni nije zabranjeno da odgovorim cujemo i ostavljamo onoga ko grije- Pokornosti koje su zabranjene i
na tvoj selam, ali nam je naređeno ši prema Tebi. Bože! Mi samo Tebe pokuđene su pokornost nevjernika i
da namaz klanjamo kao kanitûn, tj. obožavamo, Tebi namaz klanjamo i licemjera, pokornost egu, kumirima,
da ne govorimo u njemu.’“ Tebi na sedždu padamo! Tebi žuri- šejtanu, lažovima i slično.

25
HILJADU I JEDNA KAP

Sultan
učenjaka
Izzuddin ibn Abdusselam (preselio 660/1262 u Kairu)
znalac šafijskog fikha poznat kao Sultanu’l-Ulema (Sultan
učenjaka), jako poštovan od strane savremenih pravnika,
bio je čovjek vrlo širokog znanja i strogog suda. Počevši
od jednog toma el-Kavaidu’l-Kubra/Kavaidu’l-Ahkam bio je
pisac tridesetak dragocjenih djela od kojih je većina objav-
ljena. Ibn Abdusselam je rođen 1181. godine u Šamu (Da-
mask), gdje je završio obrazovanje i posvetio se aktivnosti-
ma nauke, te je 1241. godine otišao u Kairo. Srdačno ga je
dočekao ejubijski sudija Nedžmuddin Ejjub, te je uz zadatak
govorništva imenovan i za sudiju Egipta. Pripadnici islama
su sa svih strana dolazili kod njega kako bi ga upitali za po-
jedine propise i okoristili se njegovim znanjem. U to vrijeme
je po određenom pitanju prvo izdao jednu fetvu, a potom je
shvatio da je pogriješio. Na to je u Kairu i drugim oblastima
pozvao telala da obavijesti o grešci: „Kome je Abdusselam
dao tu i tu fetvu, neka tako ne radi, jer je pogrešno!“
Fahruddin Osman, vezir vladara Nedžmuddina Ejjuba,
je dao da se na vrhu jednog mesdžida napravi soba za
bubnjeve. Kada je Sultan učenjaka ovo čuo, pokupio je ne-
koliko ljudi i otišao srušiti tu sobu. Objavio je da vezir gubi
pravo na vlast i sam je dao otkaz od zvanja sudije. Vladar
Nedžmuddin Ejjub se prepao da će Ibn Abdusselam držati
govore koje bi mu dovele u pitanje moć, pa ga je skinuo
i s pozicije govorništva, te ga imenovao učiteljem u novoj
medresi „Salihijje“. Od tada je bio zauzet naukom i pisanjem
djela u medresi i kući. U vrijeme Ibn Abdusselama jednom je
nastala velika nestašica. Njegova žena je tražila da za njenu
jednu skupocjenu haljinu kupi nekih namirnica. On je otišao
i prodao je. Kada se vratio rekao je ženi: „Kupio sam jednu
baštu u džennetu. Kada sam vidio patnju naroda, pare od
haljine sam podijelio.“ Žena mu je rekla: „Allah da te nagradi
hajrom – svakim dobrom.“
Ibn Abdusselam je u djelu el-Kavaidu’l-Kubra o slušanju
svirke prilikom druženja rekao: „Ovakvo stanje znači miješa-
nje dobra i zla, koristi i štete, sevapa i grijeha. Možda i sevap
ovoga ne može pokriti njegove grijehe.“
Ibn Abdusselam: el-Kavaidu’l-Kubra (Damask 2000), 1/9–
31, 2/352; Tabakatu’š-Šafijjeti’l-Kubra, 4/354–58; Fevatu’l-
Vefejat, 2/350–52; es-Sujuti: Husnu’l-Muhadara (Bejrut
1997), 1/272–73.

26
Mudžtehid Razumijevanje
ibn Dekik el-Id Ibn Arebija
Veliki poznavalac fikha i hadisa Tekijuddin Muhammed ibn Jedan od velikih evlija Muhjuddin ibn Arebi je rođen u
Dekik el-Id (preselio 702/1302 u Kairu) je rođen za vrijeme Andaluziji (560/1165). Na vječni svijet je preselio u Šamu
dok su njegovi roditelji putovali na hadždž, na brodu na Cr- (638/1240). Napisao je više od pet stotina djela, ali je manji-
venom moru (625/1228). Babo ga je uzeo u naručje i s njim
na dospjela do nas. Od svih ovih djela najzanimljivija djela
učinio tavaf oko Kabe, te uzvišenog Allaha molio za njega
su Fususu’l-Hikem i Futuhat Mekkijje.
da bude obdaren znanjem. Ibn Dekik el-Id je kao plod ove
primljene dove odrastao u Egiptu u gradu Kus. Prvo je tamo Zbog svojih čudesnih tumačenja naišao je na mnoge kri-
naučio malikijski fikh od oca Ali ibn Vehba, zatim je otišao u tike. Tačno je da su zaista pojedine stvari o kojima je pisao
Kairo i naučio šafijski fikh od Izzuddina ibn Abdusselama. teško shvatljive, jer njegova djela i nisu za svakoga.
Došao je na stepen da u mladim godinama donosi fetve Kako pripovjeda jedan od velikih znalaca fikha Ibn Hadžer
iz dva mezheba. Postao je, uz mnogo stečenog znanja iz el-Hejtemi, jedan od učenjaka je u njegovom pristustvu kon-
mnogobrojnih oblasti, veliki tumač vjerskih propisa (mudžte- stantno pobijao i loše govorio o Ibn Arebiju. Jedne prilike se
hid). Dugo je radio poučavajući ljude i učenike. Vremenom
teško razbolio od neke vrste gušenja. Zbog ove bolesti nije
je, iako to nije želio, postao kadi’l-kudat (vrhovni sudija/kadi-
mogao jesti niti spavati. Kada mu je Ibn Hadžer rekao da
ja). Između dvadesetak djela koje je napisao najpoznatije je
bi razlog ovakve bolesti moglo biti pobijanje jednog znalca,
Ihkamu’l-Ahkam, koje sadrži četiri stotine dvadeset i sedam
hadisa. on je i njega napao. Poslije se povukao i rekao: „Izgleda da
govoriš istinu.“ On mu reče: „Onda se pokaj što si ga pobi-
Ovaj veliki znalac je noći provodio u nauci i ibadetu, gdje
jao i ogovarao, možda ti bude lijek.“ On reče: „Kajem se i
bi za noć čitao tom ili dva knjiga. Tek nakon klanjanja duha-
više neću to činiti.“ Istog trenutka je ozdravio i počeo je jesti
namaza bi se malo odmarao. To mu je bila praksa četrdeset
godina. i spavati.

Djelo od trinaest tomova eš-Šerhu’l-Kebir velikog šafij- Nakon nekog vremena neko od simpatizera Ibn Arebija je
skog alima Rafija je kupio za hiljadu dirhema i dok ga nije došao i počeo pred njim hvaliti Ibn Arebijeve kvalitete. Čo-
doveo do korica dnevno je klanjao samo farz-namaze, bez vjeku koji se pokajao opet poraste bijes i srdžba, te odmah
nafila. reče: „Budite mi svjedoci, ja njega nastavljam pobijati.“ Čo-
Uz malo govora, nije odvajao nimalo vremena za praznu vjekova bolest se vratila u mnogo goroj formi i dovela ga do
priču. Bio je, također, jako striktan kad je čistoća u pitanju. smrti.
Rekao je: „Nisam imao riječi niti djela zbog kojeg se stidim Opet, bio je jedan čovjek u Šamu. Sam je sebi zadao za-
stati pred Gospodara.“
datak da dnevno deset puta prokune Ibn Arebija. Na kraju
Emir Bajbars je tražio fetvu od sudije Ibn Dekik el-Ida o je umro. Ibn Arebi je učestvovao u njegovoj dženazi. Kada
sakupljanju pomoći od naroda za postavljanje trupa protiv je došao kući okrenuo se prema kibli. Tada mu je bio gotov
Mongola. On mu je ovako odgovorio: „Našim ljudima iz vla- ručak, ali nije jeo. Do akšama je ostao u tom stanju. Napo-
de je imetak ogroman. Za miraz kćerima prave odjeću punu
kon je ustao sretan i tražio večeru. Kada je upitan za razloge
bisera i zlata. Čak i obruči na kupatilima su im od čistog
ovakvog stanja rekao je: „Obećao sam Allahu da neću ni
srebra. U ovoj situaciji – dok se ne potroše ukrasi – kako da
jesti ni piti dok se ovom čovjeku koji me je kleo ne oprosti.
bude halal uzimati od imetka naroda? Vallahi, ne može! Ne
smije se uzeti niti jedan dirhem.“ Proučio sam mu sedamdeset hiljada puta la ilahe illellah. I
Allah mu je oprostio.
Ibn Dekik el-Id: Ihkamu’l-Ahkam, (Beyrut 1995), 15–35,
392; Tabakatu’š-Šafiijje, 5/115–18; Tekijuddin el-Makrizi: El-Kevakibu’d-Durrijje, 2/513–20; Sijeru Alaimu’n-Nubela,
el-Mukaffa’l-Kebir (Bejrut 2006), 6/196–206; el-Kevakibu’d- 23/48–49; el-Kurtubi: Fevatu’l-Vefejat (Beyrut 1974), 3/425–
Durrijje, 3/79–92. 40; Selahuddin es-Safadi: el-Vafi bil-Vefejat, 4/173–78.

27
Ali Tantavi | SUVER VE HAVATIR

NOVA
GODINA
K
ada sam sjeo da napišem ovo poglavlje, nisam
imao predstavu o čemu da pišem. Pogledao
sam u kalendar obješen na zidu te našao temu.
Temu – „nova godina“. Da li vam prođe prvi dan prvog
mjeseca u godini kao i ostali dani?
Putnik pređe određen dio puta pa se zaustavi da se
odmori, te se osvrne da vidi koliko je prešao i pogleda
ispred sebe da vidi koliko je ostalo. Trgovac, kada završi
godina, izmjeri robu i izračuna zaradu kako bi znao šta
je zaradio a šta izgubio.

Nova stanica
Ovo je nova stanica. Stojimo na njoj a idemo putem
života, a druga godina prolazi kroz vrijeme. Pa zar ne-
ćemo zastati u njoj jedan sahat i razmisliti, prisjetiti se,
obračunati i razmotriti?
Danas je 1. muharrem 1386. hidžretske godine. Gle-
damo u njega ujutro pa ga vidimo dugim danom koji će
se prostrijeti ispred nas. Možemo da radimo u njemu
što hoćemo, naslađujemo se u njemu dunjalukom ako
hoćemo i ponesemo što želimo za drugi svijet. Pa kada
nastupi večer, a ode dan, ne možemo da se vratimo i
okoristimo od njega niti da uživamo u njemu. Smatramo
ga vječnim pa se rasipamo njegovim minutama kao što
se rasipnik rasipa imetkom i gubimo njegove sahate, ali
ga ne nalazimo dok ga ne izgubimo. Samo što počne,
završi i nestane, i nikada se ne vrati.
Sjetite se sada 1. muharema 1385. hidžretske godine.
Vidjeli smo ga, nakon što smo ga dugo čekali i pripre-
mali se da u njemu mnogo dobra napravimo. Pa gdje
je taj dan danas? Gdje je 1. muharem 1384. hidžretske
godine? Gdje su prvi muharremi koji su prošli ili koje smo
prošli prije? Šta nam je od njih ostalo? Prođe godina,
poslije nje dođe nova, pa ko ne uradi dobro u njoj uradit

28
će u onoj koja slijedi. Ako ne učiniš dobro danju, pa Budućnost na dunjaluku ne postoj. To je dan koji
imas noć kao naknadu, učini u noći. Sezone su jedna nikada ne dolazi jer, ako bi došao, postao bi sadašnjost
za drugom. Ako izgubiš i propustiš jednu da ne posiješ pa bismo opet počeli tražiti drugu budućnost. To je kao
u njoj, pa posij u onoj koja slijedi. Ako padneš ispit u
snop trave koji je privezan, prikačen za dasku povezanu
junskom roku, pa imaš septembarski. To ti je zamjena
dok si živ, ali da li znaš koliko ćeš ostati živ? sa sedlom konja ispred čijih se očiju trava razmahuje
pa on pokušava da je uhvati a ona mu izmiče. Tako
Prođe godina a ti misliš da si je živio, a u stvarnosti
bila ti je mrtva. Ne čudite se ovim riječima i pustite me da je nikada ne uhvati. Zaista, prava budućnost je na
da vam objasnim primjerom. Ti si kao službenik koji je ahiretu. Pa, ko od nas radi za ahiret, štaviše, ko o njemu
dobio godišnji odmor mjesec dana. Kada prođe deset razmišlja uopće?
dana odmora izgubi dest dana od mjeseca pa mjesec
Možda je ovo što govorim filozofija, ali realna filozofija.
postane dvadest dana, pa kada prođe dvadest, mje-
sec postane deset, a kada mjesec čitav prođe nestane To su činjenice o kojima malo ko razmišlja. Mi smo kao
odmora kao da ga nije ni bilo. putnik na brodu ili u avionu čija briga je usmjerena na
Zar mislite da filozofiram? Ne, tako mi Gospodara, lijepu sobu, udobno sjedište, putovanje prvom klasom
samo opisujem stanje. Kad god dobijemo još jednu uz najbolju hranu, na čitanje novina i časopisa razgle-
godinu životnog vijeka, izgubili smo godinu života u dajući uokolo i ispod sebe.
stvarnosti, sve dok ne skonča život i dođe određeni čas
Sve ovo je za dane putovanja, a dani putovanja su
pa dočekamo drugi život koji počinje smrću.
određeni. Zar mu nije bilo bolje da razmišlja o tome
Otvorio sam svoju knjigu Govor duše i pročitao po-
kako će mu biti i kako će se odmoriti u mjestu u koje
glavlje koje sam objavio u časopisu Risalet početkom
1938. pod naslovom „Na vratima tridesetih“. Da sam putuje. Zar mu nije korisnije da izdrži neke poteškoće u
tada pomislio da ću ga čitati početkom 1966, vidio bih noćima kratkog putovanja, a ušpara i ostavi da bi kupio
pred očima dugo vrijeme od dvadeset i osam godina. sebi udobnost i slobodu u godinama dugog boravka?
Gledam sada nakon što je prošlo to vrijeme i vidim ga
Ili ga je obuzela udobnost putovanja od razmišljanja o
kao dan i noć. Da sada pogledam unaprijed dvadeset
i osam godina, tj. u 1994. vidio bih je veoma dalekom, uzroku putovanja i ljepota puta od cilja putovanja? Život
ali onaj ko bude tada čitao ovo poglavlje vidjet će da je je putovanje, pa koliko ljudi se zapita zašto putovanje?
ova godina bila kao juče. Kuda idemo? Koliko se od nas pita šta je život? Zašto
smo stvoreni? Gdje je kraj?
Mi nadom širimo budućnost! Provedemo vrijeme od jutra do večeri zauzeti stva-
A šta je to budućnost kojoj žudimo i za koju se zala- rima koje izmišljamo da bismo sami sebe zaboravili i
žemo? Kada sam bio student, budućnost mi je bila da
živote svoje uništavali raznim bezvrijednim pričama,
dobijem diplomu pa mi je, kada sam je dobio, buduć-
nost postala kako doći do posla. praznim sijelima, beskorisnim knjigama i časopisima.
Ako se neko od nas osami i sam sa sobom preispita,
Kada sam i zaposlenje dobio, budućnost mi je posta-
la građenje porodice, kuće i potomstva; kada sam se ostaljava mu se to druženje sa samim sobom.
oženio i kuću podigao i potomstvo dobio, budućnost mi Pokušava pobjeći od sebe, kao da je mu duša njegov
je postala u unapređenju, slavi, većoj zaradi, knjigama neprijatelj i ne želi da bude s njom, pa je on sputava i
i časopisima.
traži nešto što će ga zabaviti od nje, kao da mu je život
Kada sam i to postigao, uz Božiju pomoć, jedina bu- teret na njemu koji želi zbaciti sa svojih ramena i riješiti
dućnost o kojoj razmišljam je da me Allah, dž.š., prosvi-
ga se. (nastavlja se)
jetli i put mi pokaže kako bih radio za vječnu budućnost,
za ahiret, jer sam nemaran prema njemu. S arapskog preveo: Elvedin Muminović

29
Imam Rabbani k.s. | PISMO PRIJATELJU

Dva carstva
(Ovo pismo je poslano sejjidu Feridu el-Buhariju, a govori o poticaju na spajanje oba
carstva – vanjštine i nutrine – ukrašavanjem vanjštine izvršavajući šerijatske propise i
očišćenjem nutrine od svake veze osim s uzvišenim Allahom)
Uzvišeni Allah vas usrećio vanjskim carstvom i duhovna sreća je očišćenje nutrine (batin) i njeno
duhovnom srećom. Vanjsko carstvo, u suštini, je oslobađanje od svake vezanosti i vezivanja osim s
ukrašavanje vanjštine (zahir) propisima šerijata, neka Uzvišenim. Velikog li uspjeha za onoga ko je poča-
su na njenog donosioca salat, selam i tehijjet. A šćen s ova dva carstva!

(Imam Rabbani Ahmed Faruki Serhendi, k.s.: Mektubat, tom I, 49. pismo)

Prezrenost dunjaluka
(Ovo pismo je poslano sejjidu Feridu, a govori o prezrenosti dunjaluka)

Neka vas Uzvišeni počasti slobodom od robo- ba je dati zahidima (onima koji su suzdržljivi prema
vanja bilo kome mimo Allaha, i neka vas učini pot- dunjaluku).“ To je zato što se zahidi klone dunjaluka,
puno ustremljenim Slavljenom, neprestano žarko a što upućuje na potpunost njihovog uma i razbori-
zaljubljenim u Njega, hurmetom Prvaka ljudi koji tosti. Govoriti dalje o ovoj temi bilo bi bespotrebno
je oslobođen od iskrivljenog pogleda, neka su na oduljivanje.
njega i njegovu porodicu salat i selam!
Još želim reći da je šejh Zekerijja stavljen na kuš-
Znajte da je ovaj dunjaluk sladak po svojoj va- nju time što je imenovan za davanje fetvi o porezu u
njštini i da posjeduje formalnu svježinu i nježnost. ovoj godini. On je u ovom iskušenju neprestano is-
Međutim, on je u svojoj suštini otrov koji ubija i krat- punjen strahom prema ovosvjetskom računovodstvu
ko naslađivanje. U vezivanju za njega nema prave
i kontroli koji su krajnje lahki u odnosu na ahiretsko
koristi. Onaj ko mu se okrene bude ponižen, a onaj
sviđanje računa. On smatra da je vaše duhovno
ko je njime obmanjen luđak je. Dunjaluk je nečist
usmjerenje (tevedždžuh) najveća vrijednost na ovom
koja je pozlaćena i njegov primjer je primjer otrova
svijetu uzroka (alemu’l-esbab). I nada se da će kao
koji je pomiješan sa šećerom. Pametan je onaj ko
hizmećar ove velike kapije biti zahiren spomenut u
se ne obmani lažljivim naslađivanjem, poput ovog,
vašem novom divanu.
i ko se ne vezuje za pokvarenu stvar, poput ove.
Zbog toga je istinska ulema (el-Fukaha) i kazala: Uzvišeni Allah vam olakšao i vanjsko i nutarnje
„Onaj koji na umoru oporuči da se njegova imovina carstvo hurmetom Vjerovjesnika, Ummijja, neka su
dodijeli najpametnijim osobama toga vremena, tre- na njega i njegovu čestitu porodicu salat i selam.

(Imam Rabbani Ahmed Faruki Serhendi, k.s.: Mektubat, tom I, 50. pismo)

30
Širenje šerijata
(Ovo pismo je poslano sejjidu Feridu, a govori o poticaju na širenje svijetlog šerijata,
neka je na njenog donosioca salat i selam)

Molim Uzvišenog za očuvanje stubova svijetlog Uzvišeni Allah vam je svojom pažnjom podario
šerijata i za šerenje propisa čistog, velikodušnog ugled, veličanstvenost, poštovanje i potpunu snagu.
milleta postojanjem časne i velike poslaničke loze. Pa kada se doda ova veličina svemu ovome što se
Jer, spas za pojedince sljedbenika islama od pučine spominje, uz postojanje ličnog ugleda, vi ste postigli
mora zablude, u ovim teškim danima, se očekuje od prvijenac na mejdanu sreće nad svim svojim savre-
lađe Poslanikove porodice, koji su najbolja stvorenja menicima. Ovaj fekir (duhovni ovisnik) koji vam se
i izvor poslanice, neka su na Poslanika i njegovu ustremio želi napisati ove riječi podrške istinskom
porodicu najpotpuniji salavati i najvredniji teslimati. šerijatu i njegovom širenju.
Vjerovjesnik, a.s., je rekao: „Primjer moje porodice Vidjeli su u Dehli (Delhiju) mlađak mjeseca ra-
je primjer Nuhove lađe. Ko se u nju ukrca spašen mazana, pa je vaša poštovana majka izrazila zado-
je, a onaj ko s nje izostane upropašten je.“ (Hadis voljstvo da ostanem. Zbog toga i ostajem, kako bih
bilježe el-Bezzar od Ibn Abbasa i Ibnu’z-Zubejra slušao učenje hatme Kur’ana.
i el-Hakim od Ebu Zerra.) Zbog toga treba uložiti A svaka stvar je kod uzvišenog i slavljenog Allaha.
krajnju ambiciju kako bi se postigla ova velika sreća. Od Allaha se nadamo postizanju sreće oba svijeta!

(Imam Rabbani Ahmed Faruki Serhendi, k.s.: Mektubat, tom I, 51. pismo)

31
GOVOR STANJA

S edebom Hadis
Ibn Salim kaže: „Ko jede suh pšenični hljeb, s ede-
bom, neće ni od čega bolovati, osim od smrtne bo-
Poslanik, a.s., je rekao:
lesti.“ Upitali su ga: „A šta je taj edeb?“ odgovorio „Učač kod završetka kur’anske
je: „To je da jedeš tek nakon što dobro ogladniš, a hatme ima primljenu dovu i
da digneš ruke od sofre prije nego što se zasitiš.“
stablo u džennetu.“
(el-Gazali: Ihja ulumi'd-din, V/279)

Knjiga mog Stomak – lutnja


Gospodara Ebu Talib el-Mekki veli: „Primjer stomaka jeste pri-
mjer lutnje. To je šuplje drvo koje ima žice. Zvuk joj
je lijep, zbog njene tankoće i lahkoće, a i zbog toga
Ibn Ebi Melike prenosi: „Ikrime ibn Ebi Džehl bi uzi- jer je šuplja, nepopunjena. Tako je i s trbuhom. Kada
mao Mushaf i stavljao bi ga na lice. Plačući bi govo- je prazan, najugodniji je za učenje Kur'ana i najiz-
rio: 'Knjiga mog Gospodara, Knjiga mog Gospoda- držljiviji za klanjanje namaza, a nejnespremniji za
ra.'“ spavanje.“
(el-Bejheki: Šuabu'l-Iman, 2229) (el-Gazali: Ihja ulumi'd-din, V/227–228)

Urve ibn ez-Zubejr Najbolji


Ibn Šuzeb veli: „Urve ibn ez-Zubejr bi u danima berbe datula pro-
valio zid svoje bašče te bi ljudi ulazili – jeli bi i sa sobom bi nosili.
karija
Kada bi ulazio u bašču, ponavljao bi ovaj ajet sve dok ne bi iz njeg
Na pitanje ko je najbolji karija,
izašao: ‘A zašto nisi, kada si u vrt svoj ušao, rekao: ‘Mašallah! –
moć je samo u Allaha.’“ (el-Kehf, 39) A Urve bi svaki dan gledajući Vjerovjesnik, a.s., je odgovorio:
u Mushaf proučio četvrtinu Kur’ana i istu tu četvrtinu bi po noći „Onaj kojeg vidiš da ima straho-
proučio na noćnom namazu. I to je izostavio samo u noći kada su poštovanje prema uzvišenom
mu odsjekli nogu, a potom je to nadoknadio u slijedećoj noći.“ Allahu kada uči Kur’an.“
(el-Bejheki: Šuabu’l-Iman, 2230)
(el-Bejheki: Šuabu’l-Iman, 2145)

Mushaf Osman, r.a., i Kur'an


Ummu Selema prenosi: „Vidjela Hasan el-Basri je rekao: „Vođa pravovjernih Osman ibn Affan, r.a., je
sam Aišu, r.a., kako uči gledajući rekao: 'Da su nam se srca očistila, ne bismo se mogli zasititi govora
u Mushaf. Kada bi naišla na ajet našeg Gospodara. Mrsko mi je da mi dođe novi dan a da ne gledam u
sedžde, ustala bi i učinila bi sed- Mushaf.' I nije umro Osman dok nije izlizao svoj Mushaf usljed stalnog
ždu.“ gledanja u njega.“
(el-Bejheki: Šuabu'l-Iman, 2227) (el-Bejheki: Šuabu'l-Iman, 2223)

32
Torba Mu’min – gazelica
hrane Hasan el-Basri, r.a., govorio je: „Mu’min je poput gazelice. Dovolj-
na mu je kriška suhog hljeba, nekoliko hurmi i gutljaj vode. Munafik
El-Džunejd kaže: „Ima ljudi koji
postave između sebe i svog srca je poput krvoločne zvijeri. Nezasito i halapljivo ždere. Ne ostavlja
torbu hrane, a hoće da osjete ništa komšiji svome, niti u tome daje prednost bratu svome. Poša-
slast munadžata (razgovora s ljite ove viškove (dijeleći ih drugima) pred sebe (na ahiret)!“
Allahom).“
(el-Gazali: Ihja ulumi’d-din, V/286)
(el-Gazali: Ihja ulumi'd-din, V/272)

Korisnije je... Pojeftinite ih


Ebu Sulejman kaže: „Ne udovoljiti nekom od proh- Ibrahim ibn Edhem, r.a., pitao je svoje prijatelje za
tjeva korisnije je za srce nego godinu dana postiti i cijenu namirnica. Kazali su mu da je visoka, a on je
provoditi je u ibadetu!“ kazao: „Pojeftinite ih tako što ćete ih se odreći!“
(el-Gazali: Ihja ulumi'd-din, V/301) (el-Gazali: Ihja ulumi'd-din, V/280)

Bereket Mushafa Dova


Muslim ibn Ubejd es-Saffar prenosi da mu je otac ispričao slijedeće: Mesruk prenosi da je Aiša, r.a.,
„Jednom dok sam plovio, more se žestoko zatalasa. Svaki čovjek se kada bi proučila ajet: „Pa nam je
Allah milost darovao i od patnje
zabrinuo za sebe. Između nas je bio i jedan Arap koji je ugledao oka-
u ognju nas sačuvao.“ (et-Tur,
čen Mushaf, pa ga je uzeo. Potom se smirio i podignuvši ruke proučio:
27) govorila: „Moj Allahu, daruj
'Moj Bože, moj Gospodaru, utapamo se a Tvoj govor sa nama', pa se mi milost i sačuvaj me patnje u
more smirilo.“ ognju.“
(el-Bejheki: Šuabu'l-Iman, 2236) (el-Bejheki: Šuabu’l-Iman, 2092)

360 okruglica Krv hazreti


Sehla et-Tusterija su upitali šta je on jeo na po-
četku svog duhovnog puta, pa je kazao: „Moja
je hrana za cijelu godinu bila u vrijednosti tri di-
Osmana
rhema. Za dirhem bih uzeo šećernu melasu, za Ebu Seid el-Hudri je rekao: „Kada su Egipćani ušli
dirhem malo rižinog brašna, a za dirhem masla. kod Osmana, njegov Mushaf je bio pred njim. Udarili
Sve bih pomiješao i od toga napravio tristo šez- su ga po njegovim prsima pa je krv potekla po 137.
deset jednakih okruglica. Svaku noć uzeo bih po ajetu sure el-Bekare: 'Pa Allah će ti biti dovoljan
jednu okruglicu i njome iftario.“
protiv njih, jer On sve čuje i sve zna.'“
(el-Gazali: Ihja ulumi’d-din, V/284)
(el-Bejheki: Šuabu'l-Iman, 2226)

33
Almedina Tulić | ISLAMSKI EDEBI

Džamija
kao
svjetionik
vjere FOTO: HAZIM ŠABANOVIĆ

D
žamija je jedna od najzna- što je čini upravo svjetionikom vje- SEMERKAND donosi pravila o ede-
čajnijih institucija u islamu re. Danas kada odemo u džamiju, bu u Božijij kući, a Njemu su dža-
za koju je vjernik vezan od prvo što zateknemo je žamor, i to mije najdraža mjesta, jer se u njoj
rođenja – prilikom nadjevanja imena ne žamor učenja Kur’ana ili zikra, sastaju Njegovi robovi koji potvrđuju
novorođenćetu, pa do kraja života nego žamor komšijskih, drugarskih svoj iman i odlučnost da ustraju na
– klanjanja dženaze-namaza. Na- priča. Muhabet ponekad ne prestaje pravom putu. Pa shodno tome, tre-
žalost, džamija je danas svedena čak i kada se oglasi mujezin; a tek bamo paziti i mnogo voditi računa
samo na mjesto molitve ili na poko- kad treba izravnati redove prilikom kako ćemo se ponašati na jednom
pnu ustanovu bez koje se ne može stupanja u namaz, nastaju belaji: te tako uzvišenom mjestu.
obaviti posljednji ispraćaj nekog ko ne mogu, plaho vruće, te ja navikla
Samom odlasku u džamiju pret-
preseli na drugi svijet, ahiret. klanjati na ovom mjestu i još nekih
hodi čitav niz adaba koje vjernik tre-
raznih primjedbi koje nisam kadra
Za vrijeme Vjerovjesnika, s.a.v.s., ba ispoštovati, a to je da se okupa,
ni pobrojati.
njoj se pridavao mnogo veći zna- uzme abdest, obuče lijepu odjeću,
čaj – ona je bila institucija u kojoj se namiriše, te krene u džamiju smire-
učilo, odgajalo, bila je svekoliko sva- Najdraža mjesta no i dostojanstveno, ne saplićući
kodnevno stjecište za sve muslima- Međutim, džamija je Božija kuća prste svojih ruku, jer je u islamu ta-
ne i imala je široku lepezu djelovanja i Vjerovjesnik, s.a.v.s., jasno je ka- kav postupak zabranjen, a vjernik je
i aktivnosti. U odnosu na današnje zao i praktično pokazao kako se praktično u namazu onog momenta
vrijeme, mnogo se više poštovala treba ponašati na takvom mjestu. kada se zaputi ka džamiji. O tome
i čuvalo se da se ne povrijedi ono Upravo iz njegove životne prakse, govori i Božiji Poslanik, s.a.v.s., u ha-

34
disu kojeg prenosi Katade, r.a., pa je nego da prođe ispred svog brata Svaka druga privilegija u islamu nije
kaže: „Dok smo klanjali za Allaho- koji klanja!“ Prema tome, trebamo u validna i suprotstavlja se sunnetu.
vim Poslanikom, s.a.v.s., začuli smo svoju svijest, a i svijest drugih ljudi, Lijepo se zadržati na mjestu gdje
graju nekih ljudi, pa ih je Vjerovje- usaditi naviku da na vrijeme dolazi- smo klanjali, jer sve dok mi sjedimo
snik, s.a.v.s., nakon što smo klanjali mo u džamiju, kako bismo činili što nakon namaza meleki mole za nas.
upitao: ‘Šta vam je?’ Odgovorili su: manje onoga što ne spada u islam- U džamiji trebamo izbjegavati bilo
‘Žurili smo na namaz!’ On im je tada, ski edeb. kakav razgovor o dunjalučkim stva-
rekao: ‘Nemojte tako raditi! Kada rima da se ne bi remetila harmonija
pristupate namazu, pristupajte mu
smireno i dostojanstveno, pa ono
Tehijjetu’l- te kuće, jer ukoliko želimo postići

što stignete za imamom klanjajte, mesdžid Allahovo zadovoljstvo, onda naš


boravak u džamiji mora biti isključi-
a ono što vam je izmaklo nadokna- U nas Bošnjaka je običaj, adet vo radi iščekivanja namaza, učenja
dite!’“ da se tehijjetu’l-mesdžid, odnosno Kur’ana ili stjecanja nekog drugog
Zaista, kada se desi da trčimo na klanjanje dva rekata, obavlja samo korisnog znanja.
namaz u želji da stignemo na vrije- u novootvorenoj džamiji ili ako smo
Također, još jedna od neprijatnosti
me pa onako zadihani stupimo na prvi put u nekoj od džamija. Me-
na koju nailazimo, a što je po islamu
namaz, dok se mi smirimo, namaz đutim, tehijjetu’l-mesdžid trebalo
zabranjeno, je da druge džematlije
se već završio a mi nemamo poj- bi svaki put da se obavlja kada se
izlažemo raznim neprijatnostima i
ma šta smo klanjali. Uz to smo još dođe u džamiju, ukoliko namaz već
neugodnim mirisima. Iz prakse Bo-
i druge klanjače uznemirili i privukli nije počeo ili ako je nastalo vrijeme
žijeg Poslanika, s.a.v.s., vidimo da je
pažnju na sebe. u kojem je pokuđeno klanjati.
sugerisao svojim ashabima i musli-
Također, ako žurimo, moguće Od edeba je da osoba koja dođe manima tog vremena da se čuvaju
je da ćemo u hitnji izostaviti neke u džamiju sjedne tamo gdje je pra- toga: „Ko jede luk, crveni ili bijeli, ili
sunnete Allahova Poslanika, s.a.v.s., zno mjesto u safu i ne podiže druge prasu, neka se ne približava džamiji,
a to je da u džamiju uđemo desnom osobe da sjedne na njihovo mjesto. jer i meleki osjećaju neprijatnost od
nogom, jer je Pejgamber, s.a.v.s., Skoro mi se desilo da sam u dža- onoga od čega je i ljudi osjećaju.“
preferirao uvijek desnu stranu u svim miju došla nekako među prvima i Potom, od sunneta je izravnati i
lijepim stvarima. Zatim, zaboravit sjela sam do jedne nene, nazvala popuniti safove u džamiji, ne dizati
ćemo donijeti salavat na Allahova joj selam i uzela tespih da malo glasove previše te, naravno, i prili-
Poslanika, s.a.v.s, potom nazvati ibadetim. Međutim, tek što sam kom izlaska iz džamije izaći lijevom
selam prisutnima u džamiji, pa oni sjela neko me potapša po ramenu. nogom. Koliko su to ashabi shvatili
koji ne klanjaju odgovorit će riječi- Okrenem se, kad ono jedna od tek ozbiljno najbolje govori predaja Sa-
ma, a oni koji klanjaju odgovorit će pridošlih džematlijki reče mi: „Sine, iba ibn Jezida u kojoj se kaže: „Bio
išaretom ruke kao što je radio i naš tu je moje mjesto, ja uvijek sjedim sam u Poslanikovoj, s.a.v.s., džamiji
Vjerovjesnik, s.a.v.s. tu do moje kone.“ Nasmješim se, kad me je neko pogodio kamenči-
Zatim, svojim kašnjenjem na na- pomaknem se da ona može sjesti ćem. Okrenuo sam se i vidio da je
maz često nesvjesno činimo poku- na „svoje“ mjesto, kad opet neko to bio Omer ibn el-Hattab, r.a., koji
đene stvari, kao što su prelaženje po ramenu: „Deder šćeri, mlađa mi se obrati: ‘Idi i dovedi mi onu
preko ramena klanjača da bi do- si, ti možeš đe hoćeš, ja navikla na dvojicu!’ Otišao sam i doveo mu ih.
spjeli u prvi saf, potom razdvajamo ovom mjestu, tu vazda klanjam.“ Iz Upitao ih je: ‘Ko ste vas dvojica?!’
dvije osobe kako bismo se i mi utr- čiste pristojnosti pomaknem se, ali Ili: ‘Odakle ste vas dvojica?!’ Odgo-
pali u saf, a zaboravljamo da tako ljutito zapitavši samu sebe da još vorili su: ‘Mi smo iz Taifa.’ Tada im je
dekoncentrišemo ostale klanjače. koje mjesto u džamiji nije zauzeto. Omer, r.a., rekao: ‘Da ste odavde ja
Vjerovjesnik, s.a.v.s., nas je upozo- Zato treba naglasiti da jedinu privi- bih vam, zbog dizanja vaših glaso-
rio na taj čin, naglasivši: „Da neko legiju u džamiji ima onaj koji dođe va u Poslanikovoj, s.a.v.s., džamiji,
od vas čeka sto godina, bolje mu prvi i zauzme mjesto tamo gdje želi. zadao bol!’“

35
Muvekkitove zanimljivosti

S
alih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit ostavio nam je tinjama nije bilo nikakve štete, niti nekih posljedica, ipak
nemjerljivo blago u svojoj Povijesti Bosne na nekih se u stanovništvo uvukao neki strah od toga. Konačno,
1300 stranica (izdanje „Kalem“ u dvije knjige). Ova zbog toga, uz odobrenje vlasti, uvedeno je nekoliko
vrsta literature ima svoju posebnu težinu danas,u vrijeme hodža, koji prave zapise, i nekoliko popova, pa su ih
afirmacije bošnjačke kulture i borbe za njen identitet i odbili i Božijom pomoći to je prestalo.“ (knjiga II/975)
državu Bosnu i Hercegovinu. Kako se radi o obimnom
štivu koje zahtijeva puno vremena u iščitavanju, za naše
cijenjene čitaoce u nekoliko nastavaka napravit ćemo
„Nešto je palo sa neba!“
kratki izbor najinteresantnijih događaja kroz bogatu po- „Godine 1802. neki veliki predmet pao je iz zraka na
vijest Bosne. U ovom tanahnom „skidanju prašine“ sa jedno mjesto, dva sata hoda od tvrđave Bihać. Narod
starih ćitaba želimo naše čitaoce navesti na iščitavanje se je bio jako uplašio. U tom strahu, neki od važnijih ljudi
ove vrste literature jer je „istorija učiteljica života“. prišli su bliže i vidjeli da je to veliki šator. Jedni su rekli
da je to predznak sudnjeg dana, a neki su mu davali
Pobuna duhova drugo značenje. Kako nisu znali o čemu se zapravo radi,
„Godine 1838. izbila je u Sarajevu pobuna duhova. U nisu ni mogli proniknuti u to, pa su izvijestili bosanskog
mnogim su se kućama pojavile velike buke, što je bilo valiju Ebu Bekir-pašu, a on im je objasnio da to Francuzi
zastrašujuće. To se naročito dešavalo u kući bajraktara puštaju balone. Ali, pošto Bišćani to nisu mogli nikako
hadži Abdije Džafića (u ulici Ulomljenici), gdje je ovo bilo da shvate, to je izazvalo razne izmišljotine i neosnovani
najjače i najduže trajalo. Iako od toga ni ljudima ni živo- strah. Zbog toga se u cijeloj Bosni o tome prepričavalo,

36
pa je Bekir-paša naredio da se taj šator dobavi u Travnik, pokrajne su, pored kneževine Srbije, još kadiluci: Vučitrn
da se izloži i pokaže narodu. i Peć, koji potpadaju pod Skadarski sandžak. Sa zapad-
O pravom stanju stvari kako se to sve zbilo, dostav- ne strane je austrijska pokrajna Hrvatska, sa sjeverne je
ljen je pismeni izvještaj Dvoru. Kada se to proučilo, sa- odvaja također austrijska pokrajna Slavonija, od koje je
znalo se da su Evropljani odskoro izumili balon. Kada odvaja rijeka Sava, a sa južne također austrijska pokra-
je od Austrijanaca zatraženo razjašnjenje da li je ili nije jina Dalmacija i uz nju pokrajna Crna Gora.
u to vrijeme iz nekog mjesta blizu granice pušten balon,
odgovorili su da su u Bolonji, u Italiji, neki evropski uče- U Bosni i Hercegovini je blizu milion i tri stotine hi-
njaci pustili jedan veliki balon u kome su, pričvršćena ljada stanovnika – muslimana i nemuslimana, muška-
na stolicama, sjedila dva čovjeka. Tako leteći, spustili raca i žena. Najveća planina u Bosanskom ejaletu je
su se u more pred Ankonom, na venecijanskoj strani. Durmitor u kadiluku Pljevlja. Njena nadmorska visina,
U tom času, uže vezano za balon prekinulo se i oni su računajući prema Jadranskom moru je 4000 aršina.“
pali u more. Jedna austrijska lađa, koja se slučajno tu
(knjiga II/1037)
zadesila, primila ih je i spasila.
Kada se balon odvojio od stolica, postao je lagahan
pa, leteći u zrak, pao je na mjesto blizu Bihaća, kako su
Izgradnja puteva
u Istanbulu izvjestili tumači.“ (knjiga II/743-4) „Sve do 1857. godine u Bosanskom ejaletu nije se
polagala pažnja održavanju puteva. Nigdje nije bilo ta-
Pametna luda kozvanih drumova opkopanih sa strane kanalima. Po
„Vanli Mehmed-paša smijenjen je sa položaja valije ondašnjem običaju, sve prelaze i saobraćajnice podizali
Bosne u mjesecu rebiul-evvelu 1214. godine (3. VIII–2. su dobrotvori i održavali ih u vidu kaldrme.
IX 1799). Na mjesto njega postavljen je Zihneli hadži Sad je prvi put spomenuti valija Hajrudin-paša u toku
Hasan-paša. Kada je pošao gore spomenuti Mehmed-
ljeta 1857. godine pozvao na besplatan rad sve stanov-
paša iz Travnika, luđak koga je slučajno susreo na putu,
ništvo grada Sarajeva, i bogate i siromašne, i zaposlio
obratio mu se riječima: „Pašo, donesite mi iz Novog
Pazara jednu kesu dobrog sira.“ ih na smjenu po dva mjeseca i naredio da se izgradi
džada, počevši od sarajevske malte (od kršćanskog
Spomenuti hadži Hasan-paša se je idući u Bosnu raz-
bolio u Novom Pazaru i kroz nekoliko dana je umro. Vali- groblja) pa do Ali-pašina polja, u dužini od sat i četvrt
luk nad Bosnom, po carskoj milosti, je ponovo dodjeljen hoda.“ (knjiga II/1048)
pomenutom Vanli Mehmed-paši. On je već bio napustio
Bosnu i kada je stigao u Skoplje, na putu za Istanbul, Epitaf o gradnji
stigao mu je ferman o postavljenju, pa se odatle vratio.
Odmaknuvši se od Novog Pazara dva-tri konaka, sjetio
mosta u Mostaru
se sira što ga je naručio onaj luđak. Tarih o gradnji mosta u Mostaru na Neretvi, koji je
Pripisujući to njegovoj vidovitosti, nabavio je taj sir spjevao Derviš-paša Bajezidagić, a ispisan je iz Derviš-
iz Novog Pazara i ponio ga sa sobom i kažu da mu ga pašine medžmue, glasi:
je poslao po svom posebnom kuriru.“ (knjiga II/735-6)
„Ćupriju podiže koja podsjeća na luk dûge!

Bosna u godini 1850. Allahu moj! Imal’ na svijetu po ljepoti druge!

„Bosanski ejalet sa Hercegovačkim sandžakom za- Jedan je derviš zadivljen stao i rekao riječi:
uzima hiljadu i šezdeset tri kvadratne milje površine. „Ostavićemo ćupriju, a mi ćemo proći.“
Nalazi se na 42 od 45 stepeni i 15 minuta geografske
godine 974. (1566/67)
širine, a između 33 stepena i 25 minuta i 36 stepeni i
24 minute geografske dužine. Na istočnoj strani od te Uredio i odabrao: dr. hfz. Džemail Ibranović

37
Mehmed Ćeman | OSMANSKO CARSTVO

Napad počinje
G Osmanlijski logor
lavnina borbenog dijela kapije i oformio štab na brdašcu da-
osmanlijske vojske, pred- nas poznatom kao Maltepe.
vođena sultanom Fatihom, Kada je s visokih gradskih be-
Lijevo od sultana bile su raspo- dema pogledao osmanlijski logor,
napustila je Jedren u petak 23. marta
ređene evropske trupe pod koman- Konstantina je uzimala zebnja. Još
1453. godine, dok su opsadna oru-
dom Karadža-paše, koji je imao na uvijek se živo sjećao strašne moći
đa, teški topovi i ostali ratni materijal
krenuli mnogo ranije. U sultanovoj raspolaganju nekoliko teških topova osmanlijske artiljerije kada je, pred
povorci je bio veliki vezir Čandarli za dejstvovanje po bedemima pala- njegovim očima, razarala Heksa-
Halil-paša, sultanov šejh Ak Šem- če Vlaherna. Na sultanovoj desnoj milionske bedeme na Peloponezu.
sedin, njegov učitelj molla Gjurani, strani bile su anadolijske trupe pod Savršen poredak osmanlijske voj-
molla Fenari i još mnogo uleme. komandom Ishak-paše. Anadolci su ske oko bedema Istanbula bio je
Šejh Ak Šemsedin je bio učenik još pokrivali front od Mramornog mora fascinirajući. Raskošni šator sulta-
čuvenijeg šejha Bajrama Velija. Nje- do rječice Likos. Trupama oko Li- na Fatiha na brdašcu Maltepe je bio
gov zadatak u ovoj operaciji je bilo kosa komandovao je sultan lično. veličanstven prizor. U osnovi crven,
duhovno vođstvo, što je bila tradicija U njegovoj neposrednoj blizini bio sav izvezen zlatom i neobično velik,
Osmanlija prilikom vojnih pohoda.
je stacioniran veliki top i nekolicina šator je bio simbol snage osmanlij-
Karadža-beg, jedan od osmanlij- nešto manjih. Oko sultana su ras- ske države. Van dometa bilo kakvog
skih visokih oficira zadužen za po- poređeni janjičari i još neke trupe. projektila bio je dodatno zaštićen
pravke puteva i mostova, usput je Odmah iza prvih linija bili su bašibo- fortifikacijskim preprekama u savr-
pokorio neka područja uz Mramorno šeno koncentričnim krugovima, kao
zuci, očekujući naređenje za napad.
i Crno More. Do četvrtka, 5. aprila, što svjetlosni oreoli okružuju mjesec.
čitava vojska je bila nadomak Ista- Zaganos-paša sa svojim jedini-
Najstasitiji vojnici iz odabranih trupa
nbula, a sutradan, u petak 6. aprila, cama je zauzeo položaj na uzviše-
su bili pažljivo raspoređeni kao sul-
započela je opsada. Sultan Fatih je njima sjeverne obale Zlatnog roga.
tanovo obezbjeđenje, a njihov po-
zauzeo mjesto nasuprot Romanove Njegov zadatak je bio da motri na
seban višegodišnji odgoj i obuka su
italijansku koloniju Galatu. Pošto sul-
bili takvi da bi svaki od njih u svakom
tan Fatih nije vjerovao u dato obe-
trenutku vrlo rado umro za sultana.
ćanje Italijana o njihovoj neutralno- Sultan je bio čuvan kao oko u glavi.
sti tokom sukoba, Zaganos-paša bi
Mnogobrojni šatori vezira, uleme i
brzo reagovao na svaku iznenadnu
istaknutih vojskovođa bili su pažljivo
akciju iz Galate.
raspoređeni na strateškim mjestima
Osmanlijskom flotom je koman- u logoru. Odjeća i oprema vojnika
dovao admiral Baltaolu. Njegov je bila reprezentativna. Bijele janji-
zadatak je bio sprečavanje dotura čarske kape i crveni turbani azapa
bilo kakve pomoći gradu morskim su se posebno isticali. Šljemovi na
putem. Drugi zadatak flote je bio glavama pripadnika konjice su se
ulazak brodovlja u Zlatni rog. Kao presijavali na proljetnom suncu, a
bazu, Baltaolu je odredio luku Di- živopisne boje odjeće slavenskih
plokion, tačno gdje je sada palata trupa su posebno žalostile Konstan-
Dolma Bahče. tina. Jasno je vidio svoju pravoslav-

38
nu braću kako disciplinovano služe bili poseban prizor. Mogao je vidjeti perfektno poredane safove. Dže-
u redovima Osmanlija. i mnogo konja, mula i kamila, sve mati su se neprestano smjenjivali,
Svaka jedinica je imala svoju za- same prekrasne primjerke životinja skoro od jednog do drugog nama-
stavu. Bilo ih je raznih boja – crnih, u perfektno organizovanim poljskim skog vremena. Činilo se da u sva-
crvenih, žutih i zelenih. Svaka od njih stajama i savršeno uskladištene za- kom trenutku jedan džemat obavlja
je pažljivo izrađena i dotjerana po- lihe hrane za njih. namaz. Posebnu pažnju u osman-
sebno za ovu priliku. Bezbroj njih se Ipak, vrijeme namaza u osman- lijskom logoru su privlačili šejhovi.
vihorilo na lagahnom povjetarcu, ali lijskom logoru je bilo najteže za Njihovi bijeli kauci te zelene i bijele
je najupečatljivija bila ona sultanova kršćanske posmatrače. Kad bi amame su ih izdvajali iz mnoštva.
– sva u crvenoj svili, zlatu i srebru. nastupilo vrijeme namaza, sa svih Kud god bi se kretali, ukazivana
Sablje, bodeži, džiliti, buzdovani, strana bi se začuli glasovi nebroje- im je posebna pažnja. Čitava armi-
vršci kopalja i metalom okovani nih mujezina. Ezan za ezanom se ja, kako obični vojnici tako i oficiri,
lukovi su bacali bezbroj sitnih blje- nadovezivao kao da nikada neće ukazivali su im počasti tako što bi, u
skova na posmatrača. Kao kruna prestati. Svaka jedinica je klanjala u trenutku njihovog prolaska, prekinuli
svega izloženog, ogromni topovi su svom logoru, poredana u dugačke, trenutne radnje i skrušeno stajali u

39
znak poštovanja prema učenosti i osmanlijska flota u Mramornom
pobožnosti. Zadatak šejhova je bio moru ne predstavlja posebnu opa-
održavanje borbenog morala na snost sve dok ne prodre u Zlatni rog.
potrebnoj visini. Osmanlijska armi- Sva ova razmatranja su bila potpu-
ja je funkcionisala kao najprecizniji no ispravna, tako da su Konstan-
mehanizam. tin i Ðustinijani s pravom očekivali
uspjeh. Istanbul uopće nije bio u be-
Suprotstavljeni znadežnom položaju kao što se to,
pogledom na skice i karte, sada čini.
planovi
pružale otpor. Jedna je bila Terapi-
Sultan Fatihov plan zauzimanja
Istanbula je zahtijevao diplomatsko
Početni napadi ja pored Bosfora, a druga Studios
Prije nego je otpočeo s napa- na obali Mramornog mora. Napadi
i vojno razmatranje situacije. Iznad
dom, u skladu s propisima šerija- na tvrđave su izvođeni manjim sna-
svega, morao je djelovati vrlo brzo,
ta, sultan Fatih je poslao izaslanika gama, pa su borbe trajale oko dva
prije nego li zapadne sile reaguju i
pod bijelom zastavom da posljednji dana, nakon čega su tvrđave zau-
pošalju značajniju pomoć, bilo ko-
put ponudi mirno razrješenje suko- zete na juriš. Admiral Baltaolu je s
pnom ili morem. U drugu ruku, mo-
ba tako što će se grad dobrovoljno mornaricom pokušao prodor u Zlat-
rao je biti i strpljiv, radije koristeći
predati. U tom slučaju garantuje se ni rog, više s namjerom iskušavanja
barut i novac nego prolijevajući krv.
sigurnost života i imovine svim sta- bizantijske flote koja je besprijekor-
Zbog toga je pripremio najmoderni-
novnicima grada. U protivnom, grad no reagovala nakon čega je admiral
ju tehniku, uključujući tešku artiljeriju
će biti zauzet na juriš, čime njegovi odustao. Ubrzo je okrenuo brodovlje
kojom će razbiti bedeme i snažnu
stanovnici i njihova imovina postaju na drugu stranu i zauzeo Prinčevska
mornaricu kojom će spriječiti dotur
legitiman plijen osvajača. ostrva na Mramornom moru. Ova
hrane i ratnog materijala u grad. U
operacija je prošla vrlo glatko, uz
isto vrijeme je namjeravao zauzeti Pošto je ponuda glatko odbijena,
neznatan otpor na jednom ostrvu.
grad uz što manje ljudskih žrtava s napad je otpočeo artiljerijskom pa-
obje strane i što manje razaranja. ljbom usmjerenom na moćne grad- Ðustinijani Longo je zaista bio
ske bedeme na kopnenoj strani. Bilo izuzetan stručnjak za protivopsad-
Ðustinijanijev plan je bio upravo
je to u petak, 6. aprila 1453. godine, nu borbu. Znao je sve trikove. Da
suprotan sultan Fatihovom. On i
nakon džuma-namaza. bi umanjio razornu snagu Fatihovih
njegovi savjetnici su mislili da ishod
topova, naredio je da se preko zi-
opsade najviše ovisi o vremenskom Snaga topova sultana Fatiha je
dina prebace obloge od volovskih
faktoru. Ako branioci izdrže dovoljno iznenadila obje strane. Već do pr-
koža i bala vune. Na taj način je
dugo, pomoć sa Zapada će sigurno vog sumraka, manji dio bedema uspio usporiti razaranja i kupiti ne-
doći, bilo iz Ugarske, bilo iz Italije. u predjelu Harisijeve kapije je bio što dragocjenog vremena. Njegove
Bio je potpuno u pravu. Međutim, znatno oštećen, a do kraja nared- izuzetne organizacijske sposobno-
osmanlijska artiljerija je bila mnogo nog dana i skoro potpuno uništen. sti su najviše došle do izražaja pri
razornija nego što se očekivalo, a i Ipak, tokom noći, branitelji grada su izradi grudobrana i palisada koje će
flota je bila brojnija nego što se mo- ih uspjeli donekle sanirati. Narednih umjesto porušenih bedema pružati
glo zamisliti. dana su nastavljeni artiljerijski napa- zaštitu kad se Osmanlije odluče na
Ðustinijani Longo je mislio da se di duž bedema u području rječice juriš. Koristio je drvenu građu i vre-
bedemi mogu odbraniti jednako Likos. Veliki topovi su bili izuzetno će napunjene zemljom. Palisade su
uspješno kao i 1422. godine, ko- efikasni tako da je za sedam dana brzo padale pod paljbom Fatihovih
risteći puške, samostrijele i grčku skoro potpuno porušen dio bedema topova, ali su isto tako brzo ponovo
vatru, tako da osmanlijska brojnost u zahvatu uvale koju formira Likos. podizane. U gradnji grudobrana su
u odnosu na branitelje ne predstav- U međuvremenu, zauzete su učestvovali svi sposobni stanovnici
lja nikakvu prednost. Čak i snažna dvije tvrđave u predgrađu koje su grada, uključujući žene i djecu.

40
Medvjed i ličine baruta kojeg je trebalo stalno
dopremati.
pi. Proces dobivanja baruta je tada
bio vrlo složen i mukotrpan. Sirova
medvjedići Osim teških topova neprestano šalitra se prala i topila da bi se iz nje
Pri opsadi grada, Osmanlije su su dejstvovali i manji topovi. Dnev- odstranila so koja je bila sastavni dio
koristili ukupno šezdeset i devet to- no je ispaljivano 100–150 projektila. rude. Sumpor se uglavnom uvozio s
pova organizovanih u četrnaest ili Projektili su izrađivani od jedne vrste obala Mrtvog mora.
petnaest baterija, raspoređenih na crnog kamena koji je vađen u ka- Priprema oruđa za paljbu bila je
mjestima koja su procijenjena kao menolomu na obali Crnog mora. Od vrlo složena. Količina baruta koja se
najranjivija. Jedan od velikih topova izvađenih kamenih gromada klesari sipala u top je morala biti pažljivo
je bio smješten nasuprot palate Vla- su izrađivali kamene kugle, nakon odmjerena. Bio je to najteži zadatak,
herna, gdje je bedem bio jednostruk čega su brodovima dopremane u jer je tadašnji barut bio vrlo nekvali-
i gdje nije bilo opkopa. Drugo teško luke na Bosforu. Tu ih je prihvatao tetan u odnosu na današnje, a i nje-
oruđe bilo je ispred šatora sultana Zaganos-paša i dalje ih volovskim gova snaga se razlikovala od jedne
Fatiha, nasuprot Romanove kapije. zapregama transportovao do oru- do druge šarže, ovisno o omjeru
đa. Samo jedan ogromni top je izra- supstanci od kojih se proizvodio.
Na bokovima teških topova bili su
đen u Jedrenu, a ostali su odliveni Snaga baruta je bila osnovni faktor
nešto lakši topovi. Osmanlijski ar-
u logoru pod zidinama Istanbula. koji je utjecao na domet i kinetičku
tiljerci su ih zvali „Medvjed i med-
Osmanlijski inžinjeri su konstruisali energiju topovske đuladi. Pretjerana
vjedići“.
livnicu na terenu koja je vrlo brzo količina baruta bi izazvala eksploziju
Teški top je ispaljivao projektile izradila još najmanje jedan ogromni ili napuknuće topa, što bi bio izuze-
težine od oko 600 kilograma. Bio je top i nekoliko manjih. tan gubitak u situaciji kad je vrijeme
postavljen na posebno konstruisano Smatra se da su Kinezi prvi kori- kritični faktor. Suviše mala količina
drveno postolje, a sa strana je bio stili barut koji se sastojao od šalitre, baruta je smanjivala domet i snagu
zaštićen moćnom drvenom ogra- sumpora i uglja. Najstarija osman- projektila. Stavljanje kamenih kugli u
dom. S prednje strane bila su masiv- lijska baruthana je bila u Galipolju. cijev topa bila je također teška pro-
na drvena vrata koja su se otvarala Izgrađena je još u vrijeme sultana cedura. Zbog svih poteškoća u ru-
samo kad je oruđe dejstvovalo. Op- Bajazita I. Osmanlijska nalazišta ša- kovanju teškim topovima, bilo je mo-
služivala ga je posebna logistička litre, koja je bila osnovni sastojak, guće ispaliti samo sedam do osam
jedinica. Oruđe je trošilo velike ko- bila su u Anadoliji, a kasnije i u Evro- projektila dnevno iz jednog velikog
topa. Usljed strahovite eksplozije i
sile koja bi se oslobodila pri opalje-
nju topa, postojala je opasnost od
poskakivanja i trzanja. Zbog toga
su topovi pričvršćivani za tlo teškim
gredama koje su zapravo bile grubo
otesani balvani.
Kad bi ogromni top opalio i kad bi
kamena kugla pogodila cilj, kršćan-
ski vojnici i stanovnici grada bi svaki
put premrli od straha. Strašna ek-
splozija ogromne količine baruta se
čula čak u Aziji. Stanovnici grada su
izlazili na ulice i u paničnom strahu
recitovali molitve u kojima su izra-
žavali svoja kajanja za grijehe zbog
kojih su sada kažnjavani.

41
Erol Zubčević | ISLAMSKA UMJETNOST

Sveti grad Mekka


„Prvi sagrađen hram jeste onaj u Meki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.“
(Ali’Imran, 96)

M
ekka (Mekka el-Mukerre- a najsvetije mjesto u samom isla- ni se odazivaju Njegovom pozivu,
ma) je grad s oko 1.4 mu je Kâba, koja se nalazi u sredini te zijarete i tavafe prvi hram sagra-
miliona stanovnika koji Mesdžidu’l-Harama. đen za ljude po Allahovom, dž.š.,
se nalazi u zapadnom dijelu Sau- određenju. To je mjesto koje je Allah
dijske Arabije. Grad je udaljen oko
stotinu kilometara od Crvenog mora.
Kâba Svojom voljom i moći učinio sigur-
nim i mjestom mira. Taj sveti i Allahu
Mekka je jedno od svetih mjesta, tj. Ne postoji i nikad nije bilo nijed-
najdraži hram – Kâbu, Bejtullah ili
gradova u islamu, i svke godine je nog naroda koji nije imao sveta,
Mesdžidu’l-Haram posjećuju vjernici
cilj miliona vjernika da u određenim obredna i kultna mjesta oko kojih je
iz čitavog svijeta koji imaju moguć-
danima obave hadždž, jedan od pet obredne radnje činio u ime Boga ili
nosti za to.
farzova, koji se obavlja u mjesecu bogova. Muslimani isključivo vjeru-
zu’l-hidždže. Tokom godine veliki ju u Allaha, dž.š., samo se Njemu Samo ime Kâba znači kocka i naj-
broj vjernika posjećuje Mekku i radi predaju, pokoravaju, robuju i u ime bolje upućuje na njen izgled. Njene
obavljanja umre. Najsvetije mjesto u Njega hadždž i sve druge obrede dimenzije su dvanaest metara du-
samoj Mekki je Mesdžidu’l-Haram, čine. Obavljajući hadždž, muslima- žine, deset metara širine i šesnaest

42
FOTO: HAZIM ŠABANOVIĆ

metara visine, dok je debljina zidova netski kamen Hadžeru’l-Esved. Taj


jedan metar. Unutrašnjost je viša za kamen je, zajedno s kamenom Me-
dva metra od vanjskog dijela u kome kami-Ibrahimom, spušten iz dženne-
se vrši tavaf. Zidovi su od kamena ta i čekao je na jednom obližnjem
obrađenog samo s vanjske strane brdu stotinama, a možda i hiljadama
a prekriveni su crnim prekrivačem godina, sve dok ga melek nije do-
zvanim „kisva“ koji se tka u Mekki. dao Ibrahimu, a.s., da ga ugradi u
jugoistočni dio Kâbe. Smatra se da
„I dok su Ibrahim i Ismail teme-
je Hadžeru’l-Esved pečat na ugovor
lje Hrama podizali, oni su molili:
između Allaha, dž.š., i ljudi kojom
‘Gospodaru naš, primi od nas, jer
prilikom su se ljudi obavezali Gospo-
Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš.’“
daru svome na predanost i iskreno
(el-Bekare, 127)
robovanje samo Njemu. O njemu se
Sasvim je pouzdano da je ori- prenosi da je isprva bio bijel ali da
ginalna Ibrahimova, a.s., građe- su grijesi sinova Ademovih, a.s., bili
vina kroz historiju bivala više puta uzrok da on pocrni. Smatra se da su
dograđivana i obnavljana, ali da Hadžeru’l-Esved i Mekami-Ibrahim
temelje niko nije uklonio, pa odatle (kamen na kojem je stajao Ibrahim,
vjerujemo da Kâba i danas leži na a.s., prilikom gradnje Kâbe i na ko-
Ibrahimovim, a.s., temeljima. On je u jem su ostali otisci stopa kao trajni
jugoistočni ugao Kâbe ugradio dže- znak) jedina dva subjekta porijeklom

43
iz dženneta koji se nalaze na zemlji i obavljanja namaza. Tako Kâba omo-
sastavni su dio Mesdžidu’l-Harama, gućava ne samo vjersko, duhovno,
arhitektonske cjeline svetoga hrama moralno i idejno, već i prostorno
Kâbe. Mekami-Ibrahim se nalazi de- jedinstvo. Ona je u odnosu na sve
setak metara udaljen od istočnog džamije i mesdžide svijeta duhovna,
zida. moralna, dinska i prostorna centrala
Kâba je Allahovom, dž.š., voljom kojoj su okrenute i za koju su vezane
najsvetije mjesto na Zemlji i ta nje- sve džamije i mu’minske kuće svije-
zina svetost se manifestuje i u tome ta, pa tako i naša prsa, srce, misli,
što je ona preporod za ljude. U tome volje i želje trebaju biti okrenute pre-
je jedna od tajni i svrhovitosti obav- ma Kibli.
ljanja hadždža. Svetost Kâbe mani- U Mekki se ne smije činiti zulum
festuje se i u tome što je ona kibla niti bilo koji vid nasilja i treba živjeti
prema kome umet Muhammeda, u miru sa svim ljudima kao i sa ži-
s.a.v.s., okreće svoja lica prilikom votinjama i biljkama. Prema tome,

44
Mekka je sveti grad u kojem su svi Svake godine se proizvedu dva
ljudi zaštićeni od svakog vida nasilja. ogrtača (uglavnom ručni rad i od
svile), jedan za postavljanje, a je-
Bejtullahov ogrtač dan za rezervu. Prekrivač Kâbe se
sastoji od četrdeset i jednog dijela,
Kâba je pokrivena crnim ogrta-
svaki je dug četrnaest metara a širok
čem koji se zove „kisva“. To je tra-
devedeset i pet centimetara.
dicija koja seže još od prije islama.
Bogato izvezena zavjesa na vrati-
Nakon osvajanja Mekke, Muham-
ma Kâbe duga je šest i pol metara, a
med, s.a.v.s., je zadržao postojeći
široka tri i pol metara. Novi prekrivač
ogrtač.
se stavlja 9. zu’l-hidždžeta, na Dan
Prilikom požara ovaj ogrtač je iz- Arefata, odnodno uoči Kurban-baj-
gorio dok je Poslanik, a.s., ogrnuo rama. Tom prilikom se Kâba pere i
Kâbu platnom iz Jemena. I halife su pokriva se privremenim bijelim po-
slijedile tu tradiciju. krivačem.

45
Dr. Dželal Ibraković | ČOVJEK I EKOLOGIJA SVJETOVA (XII)

Širenje istine među


svim stanovnicima
planete

S
ama činjenica da Kur’an stalno podvlači suštinu sve je čudo, a veliki broj ljudi danas u svijetu čeka čuda.
kontinuiteta Objave (a ranije Objave su objavljene Pa zašto im se ne dive? Ili oni „UOBIČAJENIM“ i „samo
na različitim jezicima od arapskog) podrazumijeva po sebi razumljivim“ smatraju svoju svakodevnicu i život,
da se, u duhu tog kontinuiteta, Riječ Božija širi među svaki svoj korak, svaki svoj treptaj oka, ljepotu bliskosti
svim razumnim stanovnicima planete Zemlje. Dakle, drugog čovjeka i čovjekove drĐge, radost rasta djece;
svako upućivanje na to da se istražuje suština Objave ljepotu cvijeta, mirise i okuse koji nas opčinjavaju, bi-
data kroz Kur’an i da se s Porukom upozna svaki čo- jele i snježne vrhove, puninu pluća, visoke jele, stare
vjek na planeti samo je bratski odnos kojeg muslimani baobabe; gracioznost ribe, gazele, čudesnost bube i
istinski imaju spram ostalog dijela čovječanstva, jer s leptira i tako dalje. I prvi i drugi i treći i četvrti i milijarditi
njima dijele isti okoliš, istu konstituciju u anatomskom i čovjek, bez obzira na boju kože (a i boju kože i rasu tre-
psihološkom smislu – jedni drugim mogu dati krv, ako ba shvatiti kao čudesni primjer Božijeg Stvaranja jedna-
to zatreba; zatim, dive se zajedno s njima izlascima kosti u različitosti, da bi to ljudima bio primjer, iskušenje
Sunca i ljepoti praskozorja, proniču u tajne materije, njihovih postupaka, a nikako podjela koja proistječe
videći oko sebe nikada prekinuti proces Stvaranja koji iz neke „odabranosti rase i njene veće blizine Bogu
se nudi kao očigledno čudo u svakoj porodici, u svakoj na toj osnovi“), je upućen na druge, a posebno u ovo
ljudskoj zajednici. U svakom pojedincu kao jedinki, u vrijeme. Oslobođeni atomi iz Hirošime, geleri granata u
svakom njegovom dijelu tijela, u svakoj njegovoj ćeliji Sarajevu i slično su postali primjer kako neodgovornost

46
na jednom mjestu može biti uzrokom ljudske nesreće majkom Zemljom, koja je najbliži čovjekov srodnik u
u cjelini. Ti atomi i ti geleri nisu poznavali ljude po boji cijelom svemiru, je veza međusobne uslovljenosti.
kože iili pripadnosti državi ili naciji.
S džinima se dijeli i ista planeta i ista Knjiga
Ljudi kao jedna zajednica – na početku i na kraju Na ovoj planeti je i ljudima i džinima data zajednička
„Ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i žene stvaramo i na
Knjiga. Mi i o džinima ne znamo ništa, izuzev onog na
narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.“ (el-
što nas Knjiga upućuje, a to je da se radi o bićima
Hudžurat, 13) U početku su ljudi činili jednu zajednicu,
stvorenim od vatre. Oni su bili vojske Sulejmana, a.s.,
a poslanstvo prvih poslanika – a prvi je Adem, a.s. – je
bilo upućeno cijeloj ljudskoj zajednici. Zanimljivo je da i bili mu potčinjeni. I još fragmentarno znamo da su
je to isto i s posljednjim, jer je Muhammed, a.s., naja- mnogo brži od ljudi i snažniji. Šta je s njihovim tehno-
va globaliziranog svijeta. Pa zašto su onda muslimani loškim napretkom možemo samo da nagađamo, ali
protivnici globalizacije ili zagovarači nacionalne države, je evidentno da trebamo vjerovati da u jednoj drugoj
pa ratuju jedni protiv drugih kao dvije „suverene“ države dimenziji postoje zajedno s nama na ovoj planeti, a
(Iran, Irak, Kuvajt…)? A ako slijedimo rezolutni islamski možda i na drugim planetama – to samo Allah zna! Da
stav Kur’ana da musliman ne može ubiti muslimana li su neki ljudi nadahnuti zbog milosti Božije, ali još više
osim iz nehata, onda tu neko nije bio musliman!? Onaj zbog iskušenja, da mogu ostvarivati kontakt s ovom
istinski, naravno, jer mnogi se danas takvim zovu samo
dimenzijom bivstvovanja drugih bića nije isključeno, ali
po svom imenu a ne po djelima odanosti i zahvalnosti
to je već oblast koja spada u sferu u kojoj ljudski um
Gospodaru. Naprotiv, i među takvim je često isticanje
svoje „pravovjernosti“ i „eskluzivnosti tumačenja“, pa prelazi u mistifikaciju i zato mu nije ni određeno da ima
i nekorektan odnos prema drugima, kao da oni imaju fizički pogled i sluh koji bi mogao da posmatra i čuje
ovjerenu tapiju od Poslanika koja nije ničim naznačena ove svjetove. Koegzistencija i povremeno miješanje je
niti čime potkrijepljena. I u bosanskohercegovačkim na razini pojedinačnih slučajeva svakako mnogo bolji
džamijama nalazimo, nažalost, ovakvu praksu i baca- okvir, ali opet za sebe primjer beskrajnog procesa per-
nja tespiha i nekorektnosti onih koji smatraju da samo manentnog stvaranja.
vanjskim izgledom i agresivnošću mogu da ponesu
Svi su poslanici upozoravali da su oni ljudi i da ne
emanet ovog vremena.
očekuju nikakvu nagradu od ljudi. Njihov cijeli život je
Naravno, brojčano je prva ljudska zajednica bila mno-
bio u skladu s ispunjavanjem svoje misije i iskazivanja
go manja od sadašnje, koja prelazi cifru od šest milijardi
zahvalnosti svome Gospodaru od Kojeg su Uputu i Po-
ljudi i kod koje je podjela na „plemena i narode“ često
uzrok ne „međusobnog upoznavanja“ nego dubokih su- ruku dobijali. Njihov život je ispunjen strahopoštovanjem
koba koji se javljaju i unutar jednog „plemena ili naroda“. prema Gospodaru, oni se Njemu klanjaju mnogo više
To je usud ljudskog rasuđivanja koje je usmjereno ka jer su upoznati s Njegovim beskrajnim moćima. Kao
destruktivnosti. Istovremeno, uz ovaj proces, zaista, teče što ističe Kâren Armstrong: „Postoji simbolizam koji
i proces stvarnog upoznavanja i razumijevanja principa se provlači kroz hebrejsku Bibliju koji poručuje kako je
jedinstva različitosti, kao univerzalnog principa. Ta razli- poslanicima bilo teško govoriti. Mojsije je imao neku
čitost se ogleda i u kulturama, ali je usmjerena uvijek ka vrstu govorne mane, a Aroon je morao govoriti za njega.
afirmaciji ljepote i propitivanju unutrašnjeg sluha i vida. Isaove su usne gorile prije nego što bi progovorio Božiju
Ljudi koji to razumijevaju približavaju se ideji ljudske
riječ. Jeremija bi rekao: ‘Moj Bože, moj Bože, ne mogu
zajednice, a forme i oblici umjetničkog ispoljavanja i
govoriti, ja sam dijete!’ A, kada je poslanik Muhammed
istraživanje duhovnih treptaja, kakve nam daje u islamu
donio svoju Objavu, riječ Božiju Mekki, znao se znojiti
i tesavvuf, i jesu jedine trajne vrijednosti koje su na tragu
prastarog i najznačajnijeg sjećanja na veličanstvenu zbog napora, gledajući s teškoćom ono što se deša-
ulogu koju je Stvoritelj dao čovjeku. Pri tom su meleci i valo oko njega, ponirući pravo u sebe, postajući blijed,
sva stvorenja učinili sedždu (poklanjanje) onom kojeg hladan, padajući u trans. Čak i kad bi dan bio hladan,
je Gospodar stvorio od zemljanih sastojaka. Ta veza s on bi se znojio. Mi danas imamo isuviše ljudi koji daju

47
jasne direktive o tome šta oni misle šta Bog želi i šta oholost, nezahvalnost, sklonost ka prijevari, laži, uljep-
Bog jeste.“1 šavanju svoga stanja, zatim pretvaranje ili mimikrija,
Nije osnovni cilj ovog teksta da ulazi u dogmatske kulturološki šabloni, nevjerovanje i licemjernost. Ovo
rasprave nego da se pozabavi potrebom da savremeni dvoje posljednje, ili samo nevjerovanje, jesu osnovni
čovjek počne (konačno) da koristi svoj razum koji mu je problem ljudskog roda na planeti Zemlji. Iz njega proi-
dodijeljen i da kroz njegovo korištenje sruši savremene stječu svi drugi, pa i vandalizam, ubijanje, rušenje, ali i
idole. Jer, već smo istakli, savremeno čovječanstvo se ekološka nebriga.
nalazi uistinu pred ogromnim izazovom i iskušenjem,
koje nadilazi sva prethodna. Ovaj put čovjek je u prilici (Samo)pronalaženje čovjeka
da u odnosu na prethodna doba kada su ljudi sijali
nered na Zemlji, ili pojedinim njenim manjim dijelovi-
samo u islamu (putu
ma, posije nered koji prijeti opstanku Zemlje i savršene odanosti Bogu)
ravnoteže koja na njoj vlada. To je Božije stvaralačko Islam se, u svojoj savršenosti i konačnoj milosti pre-
djelo savršenstva. Čovjek ga samo može naslutiti, gle- ma svjetovima, u svojoj upotpunjenosti koja je došla sa
dajući skoro beskrajne oblike života koje svakodnevno sačuvanim autentičnim tekstom kroz Kur’an, pojavljuje u
prepoznaje. Neke od tih oblika neće ni upoznati, jer ovom trenutku kao jedini logički pravac koji upravo kroz
je rušilačkim nagonima i u potrazi za profitom narušio
povijesni kontuitet poslanstva daje mogućnost čovjeku
ekološku ravnotežu. Ta ravnoteža će se obnavljati sa-
da se (samo)pronađe i kao pojedinac i kao ljudska za-
vršenstvom Božijeg stvaranja koje se nalazi u bîti čina
jednica. Dajući u tom posljednjem poslanstvu značajno
stvaranja planete i svih sistema i sazviježđa u svemiru
mjesto svim istaknutim poslanicima, Allah, dž.š., čini
kojeg mi samo naslućujemo. Dakle, želim da jasno na-
veliku milost ljudima, jer ispravlja i mnoge nepoznanice
glasim da se za opstojnost nebesa i Zemlje ne brine
u ljudskoj historiji i upoznaje s istinom o događajima i
nikakav „haotični slijed događanja“ (kakve nalazimo u
ljudima. To je opet, u krajnjem, izraz Božije milosti prema
SF filmovima tipa velikog asterioida koji se sudara sa
Zemljom), nego se Bog uzivšeni brine o ravnoteži i spre- čovjeku, jer je na taj način sačuvana opomena koje su
čava svaki pokušaj sijanja nereda u savršenom redu se pridržavali makar pojedinci ili grupe pojedinaca u
svega što je stvorio. I u Kur’anu se ističe da je čovjek određenim narodima. Istovremeno, poslanička misija
sklon oholosti („čim se neovisnim osjeti“) i pokušava da koliko god ima svoju uzvišenost na samoj Zemlji, toliko
posije nered, ali mislim da je prevelik zalogaj kojeg sebi će imati i svoju uzvišenost i u Času oživljenja, a do izra-
antropocentrične teorije (i s najboljim namjerama čak) žaja će doći u Pravednom sudu kada će se poslanik iz
daju kada ističu da čovjek može biti uništavatelj klime, svakog naroda pojaviti kao svjedok tom narodu. Time
pa i onaj koji produžava život, mijenja DNK-a i slično. će se na najbolji način ispraviti sve mistifikacije i ljudske
Ono što treba da znamo jeste da je nama dat određeni intervencije, pa i neslaganja u vezi s poslaničkim misi-
stepen znanja, da je skinuta tak poneka zavjesa, zastor jama koje su bile i ostaju jedine povijesne prekretnice
ili perda sa spoznaje, a da je još mnogo toga (usuđujem u ljudskom rodu.
se reći za nas beskrajno mnogo) u svijetu nepoznatog,
To su bile, tehničkim rječnikom rečeno, skretnice koje
jer koliko god je uzvišena ljudska misija, ona se ipak
su s ljudskog bezizlaznog slijepog kolosijeka uvijek vo-
provodi u ograničenom prostoru, vremenu i s brojnim
dile ka pravcu Istine. Time je čovjek, kao slabo biće
ograničenjima (jelo, piće, voda, vazduh, vrijeme i tako
„napravljeno od ilovače“, kako to Kur’an slikovito ističe,
dalje) ovozemaljskog života. To što ljudi od toga prave
dobio milost za koju razlog zna samo Stvoritelj. Čak je i
uzvišenu dramu i veličaju se međusobno samo je dio
među melecima bilo čuđenje zbog toga što se trebaju
ljudske prirode koju karakterizira strast, povodljivost,
pokloniti pred tim nejakim bićem koje će krv proljevati i
1
Inspirativnu studiju kao sažetak knjige The Case for God: oholiti se. Izražavanje bespogovorne odanosti Gospo-
What Religion Really Means pogledati u dodatku Preporoda, daru i strahopoštovanje koje oni imaju ipak je presudilo
17/907, Sarajevo, 31–34. da se poklone i naprave sedždu pred čovjekom.

48
KULTURNO - EDUKATIVNI CENTAR
UDRUŽENJA SEMERKAND

Imajući u vidu vrijeme u kome živimo i radimo, kao i poteškoće sa kojima se susreću mladi ljudi
kako bi zadovoljili svoje potrebe u skladu sa vjerskim principima, Udruženje građana SEMERKAND
ima namjeru da izgradi moderni kulturno - edukativni centar u Sarajevu. Pored kulturno - edukativnog
karaktera objekat će imati i mogućnost organiziranja sportskih, naučnih, vjerskih i drugih sadržaja.

Ovim putem upućujemo poziv svim ljudima dobre volje da se svojim novčanim prilozima uključe u ovo
hairli djelo i ugrade sebe u ovaj Centar. Priloge možete uplaćivati na Račun br. 1990490005871360 kod
ABS Banke.
Aida Begić-Zubčević

NASILNIK
U
poznala sam mnoge psi- nutak. Rijetko ćemo čuti za slučaj
hopate u svom životu, a da je muškarac jednom u „afektu“
među najgorim koje sam ošamario ženu i da se to više nikada
srela i o kojima sam čula su nasilnici nije ponovilo.
nad ženama i djecom. Postoji psihičko, fizičko i seksual-
U našem narodu kad muž „na mr- no nasilje. Nažalost, najčešće idu u
tvo ime“ isprebija ženu, a najčešće paketu. Jedna od najvećih predra-
„usput“ i djecu, prvo pitanje koje se suda je da su nasilnici nad ženama
postavlja je – „Šta mu je uradila?“ pripadnici radničke klase, siromasi i
Dakle, nije uopće sporno što je žena alkoholičari. Statistike govore druga-
završila na traumatologiji s nekoli- čije. Nasilnici su podjednako i dok-
ko lomova, prebijenim bubrezima i tori nauka, kao i radnici, umjetnici i
podljevima, nego je sporan stepen oni koji sebe vole zvati vjernicima.
greške koju je napravila da bi „za- Problem je u tome što ove nasilnike
služila“ batine. Nije rijetko da žene u odijelima i s džamijskim kapicama
između sebe komentarišu onu koja mnogo teže otkrijemo i teže povje-
trpi nasilje rečenicom „Ma ona baš rujemo da u njima čuči isti onaj sla-
zna reći šta ne treba kad ne treba“ bić kojeg rado pripisujemo, recimo,
ili „Udari mu u ‘žicu’ kad ne treba“. alkoholičaru.
U svakom slučaju, nasilnik se ne Kad govorimo o porodičnom
komentariše. Njemu se uglavnom nasilju, onda govorimo o tzv. kru-
daju opravdanja tipa da to njemu gu nasilja koje ima svoj tok i ide od
radi alkohol ili da on ne može da se nasilja do „pokajanja“, pa opet u
savlada u afektu. nasilje. Perfidnost nasilnika prepo-
Afek(a)t dolazi od latinske riječi znaje se u periodima kajanja, lažne
affectus, što znači vršiti upliv na ne- želje da se popravi, opravdavanja
kog ili nešto. Psihološki, to je veoma da on nasilje čini iz ljubavi, iz afek-
jako osjećanje koje nailazi iznenad- ta, ljubomore, da on sebi ne može
no, traje kratko i u jednom momentu pomoći i slično. Njihova perfidnost
gotovo potpuno zavlada sviješću. se ogleda i u činjenici da su prema
vanjskom svijetu najčešće ljubazni,
Da bi neko izbatinan završio u
blagi i mili, tako da niko nikada ne bi
bolnici, za to je potrebno više od jed-
mogao posumnjati da on, tako divan
nog trenutka. Da bi došlo do udarca, i krasan, zapravo kod kuće zlostavlja
potebno je pripremiti „teren“, što na- porodicu. Još jedna perfidna, i mož-
silnici veoma pažljivo i brižljivo rade da i najopasnija stvar, je manipula-
i to što rade nema nikakve veze s cija koja se ogleda u psihološkom
afektom. nasilju, u psihičkom ubijanju žene
Ono što je karakteristično za kao procesa pripreme pred fizičko
nasilnika je konstantnost, a ne tre- nasilje. On prvo ženu ubijedi da je

50
glupa, nesposobna, ružna, neured- stanju riješiti intelektom, nježnošću,
na, dosadna, loša majka. Onda joj znanjem, strpljenjem, kompromisom
zatvori krug kretanja i komunikacije. ili razvodom. Očigledno da njemu
Napravi je psihički i fizički ovisnom alternativnih potencijala fali. Oči-
jedino o njemu. Žena gubi orijentire, gledno da on nema pameti, čim je
samopouzdanje, samopoštovanje, zamjenjuje pesnicom.
a na kraju u potpunosti gubi dosto-
Nasilnik je majstor u traženju
janstvo.
opravdanja za svoje postupke. Da
U našoj sredini sramota je da bi opravdao svoju gadost, on po-
žena kaže nekome da je žrtva na- seže za bilo čim. Čak i za vjerskim
silja. Nije ni čudo da je tako, jer će propisima! Molim vas lijepo, on se
najčešće ona naići na osudu. Osuda usuđuje da tumači islam kao vjeru
žene koja trpi nasilje je i rečenica koja dozvoljava nasilje nad ženama!
„Kako to možeš dozvoliti!?“ Osuda Da li ta kukavica uopće shvata šta
je upravo zato što nasilje nije afekat, time poručuje!? On hoće reći da je
nego kompleksni psihološki problem plemeniti Poslanik, s.a.v.s., dozvo-
koji leži u onome koji to nasilje vrši! lio zlostavljanje žena! On hoće reći
da plemeniti Prvaci – Sadati Kiram
„Sigurna kuća“ odobravaju psihičko maltretiranje,
Prije desetak godina sam radila slomljene kosti, masnice, traume
reklamnu kampanju protiv nasilja koje djeca – svjedoci nasilja nose!
nad ženama. Imala sam priliku po- Allah, dž.š., nas je počastio mo-
sjetiti jednu „sigurnu kuću“ u koju se gućnošću da vidimo, slijedimo i uop-
smještaju žene koje smognu snage će da znamo za Poslanikovu poro-
da izađu iz „kruga nasilja“. Zaprepa- dicu. Život plemenitih Prvaka vjere,
stilo me je koliku sam imala predra- ta nedostižna ljepota, je uputa svima
sudu o ženama koje su žrtve nasilja. nama! Iz njihovog ponašanja, govo-
Mislila sam da su žrtve nasilja tihe, ra, oblačenja i svega što možemo
mirne, bespomoćne ženice. U „si- vidjeti i osjetiti učimo o tome kakav
gurnoj kući“ sam srela jake, pamet- vjernik treba biti. Ako vi možete za-
ne, fantastične žene za koje nikada misliti te bisere kao nasilnike prema
ne biste rekli da mogu biti žrtve. Ali, bilo kome i bilo čemu, a kamoli pre-
u tome i jeste problem. Svaka žena ma nejači, onda se zapitajte kako
može biti žrtva nasilja! da do sada vas nisu zbrisali s lica
Poznajem neke žene žrtve nasilja i zemlje!?
one najčešće opravdavaju nasilnika. Ako imate problem s nasiljem,
Štaviše, lavovski ga brane od onih molim vas, potražite pomoć. Znajte
koji ga osuđuju. To je zato što su da imate veliki problem koji mora da
te žene odane i pokušavaju ispuniti se liječi. Nemojte ni slučajno pomisli-
očekivanja. Pokušavaju spasiti brak. ti, a kamoli izgovoriti, da je to što ra-
Dakle, one imaju ljudskost koja ne- dite halal, jer time ne samo da štetite
dostaje njihovim partnerima. sebi i svojoj porodici, nego – lažući
Nasilnik, kako sama riječ kaže, na na Gospodara, Poslanika, s.a.v.s.,
silu nešto sprovodi. On silom djelu- njegovu porodicu , ashabe, r.a., i
je i silom rješava stvari koje nije u šerijat – štetite svim vjernicima.

51
ODABRANE ŽENE

HANA
Žena Imranova i hazreti Merjemina majka

I
mran kojeg spominje Kur’an te silna čežnja ispuni njeno biće i Objavom mu bi prenesena radosna
veličanstveni je bio potomak poželje imati dijete. Brinuti o njemu vijest o dolasku Mesije, onoga koji
Davuda, a.s., i bio je poglavar i othraniti ga kao ova ptica što brine će izvesti narod Israila iz mraka i
sveštenstva Benu Israila nakon po- o svojim mladima. Obratila se Gos- ropstva Rimskog carstva. On to
novne obnove i izgradnje Jerusa- podaru s dovom. Zavjetovala se da saopći svojoj ženi Hani i uglednici-
lemskog hrama. Neki navode da je će ga posvetiti službi u Hramu. To ma svoga naroda. Nakon njegove
vremenska razlika među njima oko je bila velika čast i praksa tog vre- smrti i saznavši za Haninu trudno-
hiljadu godina. Uzvišeni Allah izno- mena. ću narod je potajno iščekivao da
seći istinu o ovome kaže: „Allah će iz njihove časne i čestite poro-
Navodi se da je ubrzo nakon
je odabrao Adema, i Nuha, i Ibra- dice doći taj Obećani. Mnogo su
toga dobila ponovno svoj mjesečni
himovu porodicu, i Imranovu po- štovali Imrana i znali da je on po-
cikls i, nakon što se okupala, legla
rodicu nad ostalim svijetom – sve najviše dostojan takve jedne časti.
je sa svojim mužem i zanijela. Kad
porod jedan do drugoga – a Allah Iščekivali su rođenje djeteta, neki s
je prepoznala prve znakove trudno-
sve čuje i zna.“ (Ali Imran, 33) radošću, neki sa zavišću. Čak su i
će, radosno je to saopćila svome
Uzvišeni govori kako je odabrao mužu Imranu, a potom ispričala za rimski upravitelji saznali za nadu
i uzdigao potomke pejgambera svoj zavjet da dijete posveti službi naroda Israila i potajno kovali pla-
koji su slijedili šerijat i pokoravali u Hramu. Na to Imran zamišlje- nove da ubiju dijete čim se rodi.
se propisima i naredbama Gospo- no reče: „Kako znaš da ćeš roditi Mnoge uhode su budno pratile sve
dara svoga. Među tim sretnima je muško?“ što se dešavalo, ali Allah je prekrio
i porodica Imranova. Koliko su se njihovim srcima pravo znanje, te ne
Do tada su se samo muška dje- mogoše shvatiti pravu mudrost Ha-
odlikovali pobožnošću i čestitosti
ca posvećivala služenju Hramu. ninog djeteta.
svjedoči sura u Kur’anu koja nosi
Žena Imranova, pobožna i odlučna
ime po ovoj odabranoj porodici.
da ispuni svoj zavjet, a i nadahnuta
Pejgamberi Zekerija, Jahja i Isa,
od strane Uzvišenog, prouči dovu
Rođenje
alejhimu’s-selam, potječu iz ove
da porod svoj ostavlja u službi Gos- Rodilo se žensko dijete, lijepa
porodice. Časne njihove majke i
podaru. Nije u dovi spomenula da li djevojčica kojoj majka dade ime
supruge kao i hazreti Merjem su od
će to dijete biti muško ili žensko. Merjem. Olakšanje i radost obuzelo
ove časne loze.
je neprijatelje, a ogromno razoča-
„Kada Imranova žena reče:
renje i bijes onih koji su iščekivali
Hanina trudnoća „Gospodaru moj, ovo što je u tr-
Mesiju, jer žensko dijete nije isto
buhu mome ja zavjetujem samo
Imran je predvodio narod Israila kao muško. Ko će sad povesti na-
na službu Tebi, pa primi od mene,
u namazu u obnovljenom Bejti’l- rod i ukloniti nasilje i zulum Rimlja-
jer Ti, doista, sve čuješ i znaš.“ (Ali
Makdisu, u Jerusalemu. Njegova na. Sve su nade bile položene u
Imran, 35)
žena Hana dugo nije mogla zatrud- rođenje tog Imranovog i Haninog
niti, ali pobožna kakva je bila str- djeteta. „Poslije ona kad je rodila
pljivo je podnosila svoju odredbu. Radosna vijest reče: „Gospodaru moj, rodila sam
Navodi se da je jednog dana ugle- Imran preseli prije nego je do- žensko, a žensko nije kao muško.
dala pticu kako hrani svoje mlade čekao da ugleda svoje potomstvo. Nadjela sam joj ime Merjema, a

52
ja nju i porod njezin stavljam pod
Tvoje okrilje od prokletog šejtana.“
( Ali Imran, 34–35) I Gospodar nje-
zin primi lijepo porod njen i obasu
je blagodatima.
Više mufesira navodi da je Hana,
kad je rodila Merjemu, umotala u
pelene i odnijela je u Hram, gdje ju
je predala vjernicima koji su tamo
klanjali. Bila je čvrsta da ispuni svoj
zavjet koji je obećala i čijim je bere-
ketom sada na rukama držala svoje
prekrasno dijete. Djevojčica je kod
majke provela samo kratki period
dojenja. Neki čak navode da je i to
vrijeme boravila u Hramu, a da ju je
Zekerija, a.s., donosio majci samo
kada je trebala podojiti. Pošto je
bila kćerka njihovog imama, utrki-
vali su se ko će o njoj voditi brigu.
Zekerija, a.s., joj sagradi posebno
mjesto u Hramu, gdje je kao dje-
vojčica mogla boraviti i ibadet činiti.
Veoma brzo primijećene su prve
odlike ovog djeteta, što kod nekih
izazva veliku odanost i pobožnost,
a kod nekih zavist i neprijateljstvo.

Smrt
Rastavljenost od djeteta i stalna
tuga nagrizali su Hanino zdravlje.
Iako slaba, krišom je odlazila do
Hrama i gledala Merjem dok obav-
lja svoje dnevne poslove. Allaho-
vom voljom i određenjem ispustila
je svoju dušu prije nego je Merjem
izrasla u djevojku i prije nego se
obistinilo rođenje Isaa, a.s., obeća-
nog Mesije najavljenog preko Imra-
na narodu Israila. Neka je milostivi
Allah zadovoljan ovom velikom že-
nom i majkom.

53
Ismail Nezirović | NAUKA I TEHNIKA
Pet nevjerovatnih činjenica o ljudskom tijelu
1. Probavne kiseline u stomaku 4. Svake noći
su toliko jake da mogu brzo obnavljaju da digestiv-
rastvoriti cink. Srećom za sve ne kiseline nemaju vremena
nas, ćelije stomaka se tako oštetiti stomačno tkivo.

2. Ljudska kost spavajući narastemo oko gravitacije dok stojimo ili


osam milimetara. Sljedeći sjedimo tkiva hrskavice u
je slična granitu po tome devet tona, što je četri puta
koliko težine može izdržati. dan se vraćamo u prethodnu našem tijelu skupljaju poput
više od izdržljivosti koju bi
visinu jer se pod utjecajem spužve.
Komadić kosti veličine imao betonski objekt iste
šibice može nositi težinu od veličine.
5. Pluća

3. Najveći ljudski organ


je koža i kod odraslog
muškarca je u prosjeku
veličine 1,9m2. Kako se koža
konstantno obnavlja, sa imaju preko 300.000 pravolinijski dužina od prve
svakog čovjeka tokom života miliona najmanjih krvnih do zadnje tačke bi iznosila
odpadne oko osamnaest sudova – kapilara. Kada bi nevjerovatnih 2.400 kilome-
kilograma kože. se svi plućni kapilari položili tara.

54
Japan investira 21 milijardu dolara
U razvoj solarne svemirske stanice koja može generisati struju za 294.000 domaćinstava
Međutim, postoji još nekoliko krupnih problema koji se
moraju riješiti prije nego što ovaj napredni koncept postane
realnost. Prevoz masivnih solarnih panela u svemir je još
uvijek previše skup da bi se osmislila komercijalna oprav-
danost ovog projekta. Stoga Japan mora pronaći načine
kako da smanji transportne troškove. Čak ako se ovaj
problem i prevaziđe te pronađu jeftinije lansirne solucije od
sadašnjih, razloga za zabrinutost investitorima ne manj-
ka jer će masivna solarna stanica u svemiru biti izložena
stalnom riziku od oštećenja uzrokovanih udarima orbitalnih
tijela i mikrometeroida.

Koncept svemirske stanice koja prikuplja solarnu ener-


giju iz svemira datira još od 1960. godine, ali se svijet tek
u posljednje vrijeme ozbiljnije zainteresirao za ovu ideju.
Japan se definitivno čini odlučnim da napravi prvi solarni
generator u orbiti Zemlje i njegovo posljednje svemirsko
planiranje uključuje projekat vrijedan 21 milijardu dolara.
Njime se iz kosmosa nastoji dobiti jedan gigawatt električ-
ne energije.
Od japanskih industrijskih giganata Mitsubishi Electric
Corp. i IHI Corp. se očekuje da u naredne četri godine
razviju novu tehnologiju koja će putem usmjerenih ener-
getskih snopova, bez upotrebe kablova, prenositi struju iz
orbite Zemlje do stanica na površini planete.
Mitsubishi Electric Corp. i IHI Corp. se pridružuju
istraživačkoj grupi koja uključuje partnere iz još četrnaest Ako se uzme u obzir činjenica da će svemirska sta-
zemalja čiji je ambiciozni cilj pokrenuti solarnu svemirsku nica generisati sunčevu energiju konstantno i, za razliku
stanicu površine četri kvadratna kilometra u naredne tri od površinskih solarnih kolektora, potpuno neovisno od
dekade. Japanska vlada se nada do 2015. godine lansirati oblačnih vremenskih prilika, i pored svih mogućih proble-
manji satelit sa solarnim panelima koji će testirati bežičnu ma i troškova japanska vlada ostaje čvrsto privržena ovom
distribuciju struje putem energetskih snopova. futurističkom konceptu.

55
Edin Topčić | PRIČA

Zaljubljeni
losos

D
ani su već odavno okraćali gledao nas, otvorio neku od svojih vukli, nismo imali prilike da mnogo
i snjegovi već padaju. Zim- ispisanih teka i počeo: žalimo za našim drugovima koji se
ske noći bi nam vikendom „Eto, počet ćemo od ovog mjese- nisu provukli i koji nisu uspjeli otkriti
donosile posebe rituale. Nakon što ca jer se tema ove priče rodila baš u razloge svoje čežnje – onoga što
bismo klanjali jaciju, otišli bismo kod decembru. Evo šta nam ona priča: nas je tako neodoljivo tjeralo da pli-
dede Ediba na čaj ili na kahvu. Na- Rodio sam se gore visoko, odmah vamo naprijed bez obzira na cijenu.
ložili bismo vatru, posjedali u halku ispod izvora i odatle sam krenuo na I u mome srcu postojala je neka ne-
i obično čekali da Dedo započne svoj put. Istina, bilo nas je mnogo, određena čežnja koja je, slutio sam,
neku od svojh priča. Često bi nam ali svi smo hrabro krenuli plivati ovim davala smisao ovome što radim.
pričao o svome imenu. Edib je onaj vodama života. Bilo nas je mnogo i Znao sam da težim nečemu velikom
koji je odgojen, uljudan, obrazovan, od samog trenutka kad smo se rodili i važnom, ali nisam tačno znao šta je
ali naglašavo bi da bi se njegovo ime putovanja mene i mojih saputnika, to! I živio sam i rastao. Moji obzori i
moglo shvatiti i kao čovjeka koji pri- mojih drugova bila su izložena pogi- moje granice širili su se kao što se
ča priče, tj. Adabe, a adab je, Dedo belji. Napadali su nas sa svih strana obale šire. Obale potoka uske su i
kaže, poučna priča. On je bio zaista i s lijeva i s desna, i ispred i iza, i pretijesne, tek pokoji rukavac daje
umješan u pričanju priča i zato smo gore i dolje. Za neke su to možda malo veću širinu, zatim potok po-
ih voljeli slušati i zato su ove zimske bile obične pojave, ali za nas su to stane rijekom i one, primajući u sebe
noći imale posebnu draž. Dedo bi bile nemani i strašne pogibelji. Mi, svoje pritoke, nasrastu do te mjere
sjeo, nataknuo naočale na nos, po- koji bismo se nekako sačuvali i pro- da ljudi u njima plove u ogromnim

56
brodovima i postanu tolike da su im „Tako je lijepi moji“, opet prekide jelo ljuštura, te se mora odbaciti, da
potrebni ogromni mostovi kako bi svoje čitanje Dedo, „kad se insanu se mora umrijeti kako bi se došlo
spojili obale.“ dunja do te mjere proširi i uskovi- do izvora, tako željenog cilja. Tijelo
tla se oko njega kao kakav uragan, dovodi do Njega ali se u Njega ne
„A ovaj svijet je“, reče dedo Edib,
onda su i naše ruke i naša tijela ne- ulazi s njim.”
„ipak kao most. Ma koliko obale bile
moćna kako bi se spasila.“
udaljene, most je da se pređe i da Dedo zaklopi knjigu i skinu nao-
se na njemu ne zadržava.“ „I okrenuh se i zaplivah nazad. čale sa svoga nosa.
Sada sam znao da širina obzora i
„Kako sam rastao i kako su se „Eto, dragi moji ovo je bila priča
udaljenost obala ne znači ništa ako
moji horizonti širili radio sam i na o jednom zaljubljenom lososu. Ovu
je moje oko slijepo i ako se srcem ne
sebi ne bih li uobličio svoju čežnju priču svako treba shvatiti prema svo-
gleda. A ja sam gledao i vidio svoju
koja me tako tjera naprijed da tra- dragu kako me istovremeno čeka me stanju ili halu, rekli bi stari! Ali,
žim po svijetu. I jedne noći na obali i kako žuri da se sretne sa mnom. zar rijeka nije metafora života a more
rijeke, blizu ušća, čuh nekog kako Sjećam se da sam žurno bježao s ono čemu se lažno teži?
doziva: mjesta u kojem sam se rodio. Bje- U jednoj knjizi sam čitao davno
‘Onog časa kad nam oči žao sam, misleći da se moja draga
da je neki čovjek ugledao vrt u kojem
– ovaj svijet ugledaše sigurno nalazi u udaljenosti obala, a
je bilo hiljadu ruža, a u svom vrtu,
zbog rastanka sa izvorom sada slutim da je ono što je vrijedno
kojeg je napustio, sa svom pažnjom
– gorkom suzom proplakaše zapravo sakriveno iza bijesnih ralja
i ljubavlju uzgajao je samo jednu.
taj plač dječji što se čuje čudoviša i môra i iza iskušenja.
Iako je imao samo jednu, on je u
– glas je naja što kazuje Pomislio sam: Oh, kako su sretni
toj ruži prepoznao ono što traži, za
tužnu pjesmu svaki dan oni koji se sretnu s onom koju su
razliku od onog čovjeka koji je imao
– ej vatan...’ voljeli svoj cijeli život, a koju dotad
vrt s hiljadu ruža.
Iznenadih se kad čuh riječi ovog nisu nikad sreli. Pomislio sam kako
je divno kad se ta ljubav usljed od- U toj knjizi je još pisalo da ljudi
čovjeka i kad vidjeh da je njegova
vojenosti toliko promijeni pa postane ono što traže mogu pronaći u samo
čežnja slična mojoj. Da li je ta če-
suhom i čistom. jednom jedinom cvijetu ili malo vode
žanja ista, pomislih. Obale su se
I stremio sam dalje onom pozna- iz izvora kojeg su probudili…”
udaljile i postale daleke i nedokuči-
ve. Voda možda jeste slana, ali ona tom mjestu na kojem sam se rodio Još smo neko vrijeme sjedili i si-
meni gorka bijaše. jer sam slutio da me tamo čeka moja jelili kod našega Dede. Pričali smo
draga i da, kao i ja, istovremeno žuri o ovome zaljubljenom lososu i vrtu
Ono što ljudi vide kao obične po-
da se sretne sa mnom. I stremio punom ruža, ali u isto vrijeme i o
jave iz bezdana ispod mene, nemani
sam i plivao uz struju, i preskakao praznom. Na kraju smo se svi, je-
su imale samo orgomne čeljusti od vodopade, sretno izmičući raljama
koje su oni što su neoprezni i što dan po jedan, osipali i odlazili na-
i zaljubljeno zaboravljajući na glad.
lutaju ginuli, a odozgor su prijetile šim kućama. Decembar je i zima. Po
I već pomalo iznuren i izubijan, usitnjenim pahuljama snijega vidim
mreže koje te okuju kao najteži lanci
gladan i gotovo izdale snage sretoh da je dobro hladno. Gledam pahulje
i pečate sudbine.
svoju dragu kojoj sam, sada znam, što padaju po mojim ramenima i po
Shvatio sam da je srž moje čežnje težio cijeli svoj život i koju sam vo-
mojim rukama.
zaljubljenost. Da sam zaljubljen u lio cijeli svoj život. Volio sam onako
svoju dragu što je nikad ne vijdeh, ali kako samo stvorenje može voljeti Tako gledam i jedan pravilni še-
što je davno još prije nego se rodih drugo i tada u zagrljaju i prepleten stokraki kristal vode na mom dlanu
upoznah. Shvatih da je ovaj dunja kracima ljubavi spoznah da su onaj i pomislih: „I ovo je malo vode”, a
preširok i da mi ova širina ne dozvo- koji voli i ona koja se voli zapravo svako neka shvati prema svome
ljava sagledati svijet, a kamoli sebe.“ Jedno i da je ovo moje iznureno ti- stanju…

57
Sevret Mehmedćehajić | PORODIČNE PRIČE

Mahaljani na
svečanoj večeri
J
estel’ se spremili?“, bila je ske radnje odgodi, uprkos gromo- Svečano obučeni i tako isto ras-
prva rečenica glave kuće, glasnim protestima supruge. Malo položeni vozili su se prema ugled-
„ izgovorena netom nakon do- dezodoransa (kojim bi razdragano nom restoranu. Istina, kćerkina stal-
slovnog ulijetanja u stan, upućena zapuhnuo i sinčića), mokar češalj na zapitkivanja o tome hoće li ta i ta
djeci i supruzi. kroz kosu, sjaj preko cipela i – moglo njezina prijateljica biti tu, jesu li skoro
Bila je to jedna od tipičnih situ- se ići. Što se njega tiče. No, brižnost stigli, hoće li biti sladoleda i tako da-
acija: nekuda je trebalo ići i svi su supruge se odlučno suprotstavljala lje izazivala su đahkadne nervoze,
imali vremena za spremanje i dotje- toj uprošćenoj rahat-opciji: mora se ali one nisu bitnije smirivale trepe-
rivanje osim glave kuće. On je uvijek obući druga košulja, taze ispeglana, ravost trenutka i iščekivanja: vidjet
dolazio kasno s posla ili, češće, s odijelo ili makar jedan njegov dio i će prijatelje, kolege, šefove; opustit
neke od „poslovnih kahvi“ iz čarši- će se; oraspoložiti, pa i, zašto ne,
slično. Borba za vrstu pantalona
je u haman posljednji trenutak. Još zabaviti se... Zrak u automobilu je
koje će obući uvijek je trajala sve
vareći u nesređenim mislima hrpe bio ispunjen tim sladunjavim miru-
do samog polaska.
gluposti kojima su bile izložene nje- hom iščekivanja nečega elegan-
gove uši, često je korio sam sebe Večeras je, ipak, popustio i obu- tnog i modernog spram ubitačnog
što je, umjesto u dragocjene trenut- kao je najsvečanije koje mu je po- i uobičajenog, što se svakodnevno
ke s porodicom ili u čitanju, vrijeme nudila: tá idu na svečanu večeru na tvrdoglavo čuvalo.
trošio u slušanju frustracija i imagi- kojoj će svi biti svečani, ama u sva-
Već nemarni pogled prvoga ko-
nacija „copy-paste-intelektualaca“ i kom pogledu i smislu. Osim toga, nobara kojeg su sreli, strašno neza-
propovjednika; pijačarskih gazda s uz supruginu večernju toaletu koju interesiranog za bilo što a naročito
„markiranim“ cigaretama, mo(r)bite- je, ašićare, nekada nabavila bez za njihovo bučno upadanje u resto-
lima i birtijama; površnih i sebičnih njegova znanja (i prisustva) ne ide ran, pomalo je smanjio količinu oče-
političara; uvrijeđenih nevjesta od njegov preferirajući ležerni stil. Više kivanja. Kada se glava kuće bacio u
glavešina naroda; zagubljenih biro- odgovara VW-dvadesetogišnjaku potragu za praznom stolicom, a da
krata i sličnih „kahvedžija“ koje je, s TDI-motorom kojim se voza. No, bi uopće mogao sjesti, priličnijim mu
opet, najčešće sam sazivao. tješio se nebrojeno puta. To su io- se učinio njegov od supruginog iz-
Stoga se, u toj trci od spremanja, nako vanjske i formalne nužde koje bora pantalona prije polaska: u onim
činilo zgodnim da neke kozmetičar- su dokoničari izmislili. ležernim čovjek može sebi tražiti sto-

58
licu u restoranu, dočim to ne može se mlađi sin zadovoljio istom kom- nice su joj hladno pričale o svome
u svečanim u kojima, je li, isključivo binacijom. Jeli su šutke. Glava kuće velikom svijetu ženskih asocijacija,
njega služe. također. ženske kulture i publicistike, a o ko-
Vremena za pozdravljanje s Kada su hárni konobari donijeli i jem je ona tek od njih čula. Ubrzo je
drugima nije bilo, jer se, upravo s slatko (a radilo se o šećernoj doma- opet sjedila za svojim stolom.
njegovim sjedanjem na „osvojenu“ ćoj hurmašici s komadićem oraha Kako je njegov sto bio blizu re-
stolicu, na stolu pojavila poluhlad- u sredini), činilo se da su se ozbilj- storanske naplatne kase, na kraju
na (polu)čorba begovskog imena. na lica učesnika te svečane večere večere je posmatrao njezine orga-
Srkali su je šutke svi gosti, a glava polahko počela opuštati. To je pod- nizatore koji su sravnjavali račun s
kuće je pokušavao da kašikom „su- staklo glavu kuće da svoje dobro
konobarima. Izgledali su kao i nji-
stigne“ bobu bamije u zelenkastoj raspoloženje obznani. Glasna priča
hovi gosti: ozbiljni, važni, zamišljeni,
tečnosti u tanjiru. Zanemarujući tu i šale, prekinute piletinom, ponovo
kao da obavljaju neki važan državni
„begovštinu“ jela, ponosno je hranio su se nastavile od njegova stola širiti
posao. Svečana odijela su se pre-
sinčića. prema ostalima. Ovaj put, nezauzet
sijavala, a jaki mirisi parfema su se
Bio je veseo. Smijao se, veselio i objedovanjem ili smirivanjem djece,
tražio je njihove reakcije. Neke je bilo miješali s mirisom ćevapa.
naglas izgovarao šale. Upućivao ih
je i za susjedne stolove, za kojima su teško vidjeti kroz dim cigareta, ali ih Kahvu je pio sa suprugom, dok
sjedili sve poznanici: bivši ili sadašnji kod većine nije ni bilo: kao da su su djeca trčkarala između stolova i
prijatelji, kolege s posla, ozbiljni i do- se njegove riječi odbijale od ledene stolica. Gledao je po muškarcima i
stojanstveni šefovi, školski i student- komade stijena i kamenja. Izgledalo ženama koje zna godinama. S neki-
ski jarani, džabni jarani i tako dalje. je kao da ga ne čuju, zauzeti prevaž- ma je bio prisan nekada, s drugima
Bilo je tu i dojučerašnjih učenika, nim razgovorima i šaputanjima. Ima- mu se činilo da je sada. Dok mu je
sada ambicioznih profesora, kabi- li su ozbiljne izraze lica, zamišljene u ušima odzvanjala izvanredna pje-
netskih i protokolskih šefova, nekih poglede i naborana čela poduprta sma makedonskog sastava Leb i sol
službenika u nekim tamo državnim prstima jedne ruke. Goleme teme Kao kakao, polahko su se ocrtavale
profitabilnim preduzećima, jedan su očito bile posrijedi. Dvojica bra-
konture mahalskog mentaliteta ko-
samoproglašeni vizuelni umjetnik... će su sjedili jedan pored drugog i
jemu je upravo svjedočio. Divili su
Manje-više, sve poznati likovi i djela. odudarali su od te slike, vjerovatno
se mahaljani jedni drugima i hvali-
zaokupljeni nekim svojim porodič-
Utom je prispjelo glavno jelo. sali i stvarne i slućene pojedinačne
nim pričama.
Nasred prostranog tanjira žutio se mogućnosti i uspjehe. Istovremeno,
komad pohovane piletine, oko ko- Glava kuće je ustao od svoga živjeli su u virtualnom svijetu kojim
jeg su se, u nejednakim i zbrkanim stola i otišao do drugog, za kojim
su upravljale dnevne novine što su
skupovima, tiskali pomfrit i šampi- su sjedili neki njegovi poznanici
ih čitali i redom praćene političke
njoni. Bila je to dobra kombinacija koje nije dugo vidio. Razgovarali su
emisije na državnoj televiziji. Njihov
za one goste koji su se svojski trudili o mogućnostima formiranja jedne
sav intelektualni napor se svodio na
da viljušku drže u desnoj a nož u nevladine organizacije čiji bi oni bili
parafraziranje uočenih izjava i do-
lijevoj ruci, kontra važećem bonto- čelnici, a pomoću koje bi mogli apli-
cirati za državne fondove i grantove gađaja. Izvještačeni u svome pona-
nu (a i „tumačenjima“ propovjednika šanju i ophođenju, prepuni fraza i
koji su pravilo o isključivom jedenju za realizaciju „projekata“. Kasnije je
za drugim stolom slušao o posrnući- zaklinjanja svetinjama, opraštali su
desnom rukom banalizirali idejom
ma naše nacionalne politike i greš- se jedni od drugih.
o nedostatku sapuna u tim davnim
arapskim vremenima) i htijući i na taj kama lidera, za trećim o nepotizmu Pijući nezaslađeni espresso, uči-
način pokazati svoju novoosvojenu jednoga šefa i slično. nilo mu se da se opraštaju i od njega
religioznost. Pomfrit pomiješan s ke- Supruga je razgovarala s kom- i od jednoga haman iluzornoga svi-
čapom kćerka je odmah rezervisala šinicom iz kvarta, pazeći na djecu i jeta realnih kriterija i veličina, za koji
za sebe, i to u ukupnoj količini, dok njihova kretanja. Neke stare pozna- se on vrlo odlučno držao.

59
Dr. Merima Čamo | GRADOVI

ZVORNIK
Z
vornik je podignut na mje- podiže princeza Jerina, poznata u valijama i dolinama, čija je utvrda
stu gdje planinski tok rije- narodu kao zulumćarka kamenoga sagrađena na uzvisini što ima oblik
ke Drine prelazi u plodnu srca („prokleta Jerina“), koja veći dio zvona (Gornji grad) tako visokoj da
ravnicu. Upravo taj prirodni preplet svoga života provede skrivena i za- ni najvještiji strijelci nisu mogli na
visine i nizine omogućio je Zvor- štićena visokim bedemima zvornič- njen vrh izbaciti strijelu. Naselje koje
niku veoma povoljan geostrateški ke tvrđave, smještene na prirodnom se razvilo u podnožju Velike kule, na
položaj kroz historiju. Zahvaljujući uzvišenju, sazdane od majdanskog obali blagodatne Drine (Donji grad),
rudnom bogatstvu, naročito rudo- kamena, provodeći vrijeme u preli- primilo je na svoja prsa stijene Gor-
kopima na području Srebrenice i jepim baščama, bosanskim Semi- njeg grada poput brižne majke koja
srednjeg Podrinja, njegovu urbanu ramidama, razasutim na okomitim čvrsto drži dijete u svom zagrljaju,
egzistenciju uglavnom je odlikovala stijenama ukraj Drine. dok se prostor za održavanje te veo-
privredna komponenta. Pored toga, ma prikladne personifikacije odredio
ovo podmajevičko naselje već dugo
predstavlja svojevrsnu regionalnu
Kadiluk Zvornik kao zona Srednjeg grada. U Donjem
gradu su bile smještene stambene
raskrsnicu koja vodi ka Srbiji, Ma- U srednjem vijeku Zvornik je če- kuće, prizemne i na sprat, s avlijama
đarskoj i Bosni, što je uz pomenute sto mijenjao gospodare (ugarsko- i baščama. Na podzidanim obalama
ekološke i privredne pogodnosti bila hrvatske, srpske, bosanske...) sve Drine bili su nanizani doksati kuća
kvalitetna osnova za razvoj Zvornika dok ga 1460. godine nisu zauzeli obojenih u bijelu boju koji su iz da-
u značajan bosanskohercegovački Osmanlije. Prilikom osvajanja grad ljine ličili na velike cvjetove izrasle iz
urbani centar. Grad se prvi put spo- je mnogo stradao, te su Osmanlije bistre rijeke. Kroz naselje je vodila
minje 21. maja 1412. godine pod postojeće gradske zidine obnovili i duga cesta, od jedne gradske kapije
imenom „Zvonik“, dok se od 1519. dogradili a podgrađa proširili. Poje- do druge, poznate kao Careva kapi-
godine, na osnovi ugovora o miru dini zapisi o Zvorniku iz tog perioda ja. Uz vanjsku stranu Careve kapije
postignutog između Ugarske i Tur- oslikavaju grad kao tri međusobno rasla je varoš (Lijeva varoš) s otpri-
ske ovaj istočni dio Bosne nominira ovisne cjeline Gornji, Srednji i Donji like tri stotine šindrom pokrivenih i
kao „Zvornik“. Pretpostavlja se da grad (Lijeva i Desna varoš – srednjo- tvrdo zidanih kuća, jednim hanom,
je zvornički stari grad (tvrđava) na- vjekovna zvornička podgrađa; nefis te pedeset dućana. Varoš Džebhana
stao prije zvaničnog pomena ovog – identično s muslimanskim dijelom (Desna varoš), samo pet stotina ko-
srednjovjekovnog naselja u pisanim podgrađa). Kadiluk Zvornik – koji se raka udaljena od Lijeve varoši, obu-
izvorima, za čiju se izgradnju vezuju pored Srebrenice, Tuzle, Gračanice, hvatala je oko četiri stotine kuća s
konkretni interesi ondašnje srpske Bijeljine, Šabca, Brvenika, Krupnja s vinogradima i baščama. U Džebhani
vlastele, odnosno vojni, politički, reli- Bokorinom i Jadra s Ptičarom polovi- je egzistiralo stotinu i pedeset duća-
gijski i ekonomski ciljevi srpskog kra- nom XVII stoljeća nalazio u sastavu na u kojima se većinom prodavala
lja Dragutina koji od 1284. do 1316. Zvorničkog sandžaka – putopisci i municija. Ovaj „ravničarski“ dio Zvor-
godine vlada ovim krajevima. Opet, historiografi slično opisuju, i to kao nika zaimao je poveći broj mahala
jedna od legendi kazuje da Zvornik kameni grad opasan vrletnim pro- (Zamlaz, Bair, Rijeka, Kanare, Taba-

60
ci, Beksuja, Namazđah...) iz kojih su stvarnost tadašnjeg Zvornika mogla privrednih jedinica. Kao najznačajniji
se granali uski sokaci. Do kraja XVII ocijeniti socijalno i ekonomski alar- privredni subjekti koji su višegodiš-
stoljeća u Zvorniku su bile izgrađene mantnom (posljedica izravnog utje- njim uspješnim poslovanjem izveli
Ebu’l-Feth Sultan Mehmed-hanova caja agrarne reforme, uvoza skupih grad iz kruga poratno nerazvijenih
džamija, Sulejmanija džamija (koju prehrambenih artikala, nezaposle- općina u biltenima starijeg datuma
je podigao Sulejman Veličanstveni nosti i slično), što argumentira po- navode se preduzeća za metalsko-
na Fetiji), Hadžidurgutova džamija, datak da je u međuratnom periodu montažne, stolarske i instalaterske
Musala džamija i tako dalje (ukupno više od pedeset posto stanovništva radove, za eksploataciju šuma, za
osamnaest džamija); zatim osam živjelo na rubu egzistencije, ovo na- proizvodnju građevinskog materi-
mesdžida; osam tekija; tri medre- selje se na regionalnom nivou i da- jala, zatim fabrika mineralne vode
se; javno kupatilo (hamam); sedam lje tretiralo kao izuzetno produktivno i sokova, tvornica glinice i tako da-
osnovnih škola i tri svratišta (hana). zanatsko (sa 180 radnji i 336 zana- lje. Značajni rezultati postignuti su
Pred kraj Osmanke vladavine Zvor- tlija) i trgovačko središte. Lađama i u oblasti stambene izgradnje, što
nik je bio među deset najvećih gra- „zvornikušama“ izvozila se niz Drinu potvrđuje preko osamnaest hiljada
dova u Bosni i Hercegovini. drvena građa, koža, suhe šljive, ja-
novih stanova, pretežno u privatnom
buke, orasi, a poznatim samaricama
vlasništvu. Relativno brz društveno-
Dolazak Austro- (oblik karavanskog prometa bosan-
skim tovarnim konjima) obavljao se
ekonomski razvoj doprinio je da
ugarske lokalni prenos svih vrsta tereta (drva,
Zvornik tokom osamdesetih godina
prošlog stoljeća postane grad bo-
Krajem septembra 1878. godine kukuruza, sijena i drugog), posebno
ljeg života, s visokim životnim stan-
osmansku vlast u Zvorniku zamijeni- u slabo prohodne brdske predjele.
dardom primijetnim u gotovo svim
la je austro-ugarska. U rasponu od Pored toga, trgovačku dinamiku odr-
zvorničkim domaćinstvima. Ovaj ur-
četrdest godina, koliko je oficirski i žavali su i poznati zvornički vašeri
bani prosperitet naglo je prekinut u
činovnički kadar upravljao životom na kojima se nudila, razmjenjivala
i prodavala raznovrsna roba, poljo- proljeće 1992. godine, kada Zvornik
grada, desile su se evidentne pro-
privredni i zanatski proizvodi. Inače, i njegovo najbrojnije stanovništvo –
mjene posebno u oblasti urbanizma,
od javnih građevinskih objekata u Bošnjaci, zahvaćeni kandžama rata,
privrede, kulture i prosvjete. Grad je
periodu između dva svjetska rata u proživljavaju najteže dane u svojoj
dobio savremeni vodovod, niz novih
objekata od javnog značaja (držav- gradu su podignuti samo željezni dugogodišnjoj historiji. Odredbe
nu osnovnu školu, medresu, kiraet- most na Drini i bolnica na Fetiji. To- Dejtonskog sporazuma (implemen-
hanu, vojnu bolnicu, žandarmerijsku kom Drugog svjetskog rata Zvornik tirane 1995. godine) na osnovi ko-
stanicu, oficirski dom, poštu kao i će za okupatorske vlasti biti važan jih je veći dio općine Zvornik ušao u
telefonsku liniju Bijeljina–Zvornik), a vojni punkt, prvenstveno zbog nje- sastav Republike Srpske samo su
nova uprava se raspoloživom logi- govog geostrateškog položaja koji fizički odvojile prognane i raseljene
stikom aktivirala i na modernizaciji je obezbjeđivao neprekidan nadzor Zvorničane od njihovog zavičaja, a
postojećih kolskih puteva, pokre- i kontrolu prelaza preko Drine. srce, sjećanja i nada ne podliježu niti
nutoj u svrhu iskorištavanja prirod- Shodno ovom militantnom po- jednoj odredbi ili aneksu.
nih bogatstava zvorničkog kraja. U zicioniranju u gradu će više od tri
Zvorniku se tokom austro-ugarskog ratne godine biti skoncentrisane jake Bilješke:
mandata nalazio sreski ured, carin- neprijateljske snage. Nakon više po- Čelebi, Evlija, Putopis, Publishing,
ski ured i carinska finansijska straža. kušaja grad je konačno oslobođen Sarajevo,1996.
Po završetku Prvog svjetskog rata krajem februara 1945. godine, na- Handžić, Adem, Zvornik u XV i u
(1918) grad je pripojen jednom od kon čega prvo otpočinje sanacija a XVI vijeku, GDI BiH (XVIII), Sarajevo,
šest bosanskohercegovačkih okru- potom i izgradnja Zvornika koja će 1970.
ga – Tuzlanskom okrugu, a deceniju trajati preko četiri decenije. U dru- Hudović, Mehmed, Zvornik: Slike i bi-
kasnije Drinskoj banovini sa sjedi- goj polovini XX stoljeća na području lješke iz prošlosti, Udruženje građa-
štem u Sarajevu. Iako se urbana Zvornika pokrenut je određen broj na Opštine Zvornik, Sarajevo, 2000.

61
doc. RS homeopat i fitoterapeut Suad Šendelj | ZDRAVLJE

Nervoza
P
ostojimo i živimo u karakterističnom periodu u ko- je, u suštini, individualno. Liječenje je raznovrsno, a lje-
jem je sve, pa i ljudski život, podložno korjenitim karski nadzor – obavezan.
promjenama koje se dešavaju velikom brzinom. Liječenje prirodnim lijekovima je potrebno i veoma
Takav kovitlac ostavlja pečat nesigurnosti i zabrinutosti. korisno ali nikada ne smije biti kao osnovna i jedina
Ljudsko biće je, ipak, krhko i takve neprilike ga lome, terapija. Postoji i izuzetak kada se radi o lakšim deša-
te najčešće strada njegov emocionalni dio. Nije viška vanjima.
napisati šta su to nervoza, nesanica, napadi panike ili
Homeopatija je ovdje neprikosnovena metoda liječe-
depresija.
nja i daje izuzetno dobre rezultate, no o tome neki drugi
Nervoza je poremećaj s psihološkim simptomima, put. Biljne mješavine ili mješavina tinktura je ono što je
ali se sastoji i od tjelesnih poremećaja (umor, bolovi). prihvatljivo i nije komplikovano za pripemu i upotrebu.
Suprotstavljena je psihozama, a plodno tlo nalazi kod Mješavina ljekovitog bilja koja je veoma korisna i efektna
osoba s neriješenim unutarnjim psihološkim konfliktima spravlja se od:
koji su, uglavnom, nesvjesni toga. Više je tipova nervoze,
a neke od njih su:
ČAJ
• opsesivna nervoza, • Matičnjak (Melissa officinalis) list
• fobična nervoza, 20 grama
• traumatska, • Verem trava (Calamintha officinalis) herba
• histerična, 15 grama

a u njih se ubrajaju i psihoneuroze. Unutarnja rav- • Kamilica (Chamomilla matricaria) cvijet


15 grama
noteža kod nabrojanih stanja je nedovoljna, pa time
i nervna otpornost. Teško se podnosi svaki neuspjeh, • Kantarion (Hypericum perforatum) herba
hiperemocije su prisutne, manjak samopouzdanja, pa 15 grama
čak i nepovjerenje prema samom sebi. Rijetko su svje- • Lavanda (Lavandula vera)
sni straha od života i svoje nesigurnosti, pa se kriju iza 10 grama
fraza kao što su „nemam volje“, „ne interesuje me“, „ne
• Kunica (Achillea millefolium) herba
sviđa mi se“. 15 grama
Jednu grupaciju karakterišu stidljivost i zatvorenost, Supenu kašiku mješavine preliti s 3 dcl provrele
dok drugu karakterišu naprasitost i grube osobine. Sve vode.
Ohladiti, procjediti.
TINKTURA
Piti tri puta na dan po 3 dcl čaja.
Možete spraviti tinkturu od po 15 grama:
• Matičnjaka
• Valerijane NESANICA
• Kamilice Stanje kada je spavanje skraćeno ili isključeno a san,
koji je kratak, nemiran je i površan. Postoje i oni slučajevi
• Verem trave
gdje sna uopće i nema. Takva stanja ostavljaju dubok
Uzimati tri puta na dan po dvadeset kapi s trag na organizam. Nesanica uzrokovana bolešću je dje-
malo vode. limična i može trajati mjesecima. Krivci su blaži živčani
poremećaji (nervoza) i razna osjećajna stanja (radost,

62
tuga, strah). Liječenje zavisi o uzrocima, a sredstva za ska mosta, polagano povlačenje u sebe i izbjegavanje
spavanje ne treba uzimati proizvoljno. mnogih aktivnosti. Šta uraditi?
Prirodna sredstva, za razliku od vještačkih, ne štete Postoje potpuno prirodni lijekovi koji prave dramatič-
organizmu i ne izazivaju san nakon kojeg se osjeća na poboljšanja. Čine tako potrebne korekcije u reakciji
umor i lagahna bol u mišićima. San izazvan prirodnim osobe na stres i utjecaj okolnih dešavanja.
sredstvima je relaksirajući i sliči pravom snu u kojem
Lijek koji se spravlja od srebro-nitrata je veliki i poznati
se organizam odmara i akumulira novom energijom.
lijek i daje se ekstrovertnim (otvorenim) ljudima koje
Izuzetnog je dejstva i zbog toga je poznata širom svijeta
karakterišu optimizam, impulsivnost, visoka emotivnost
biljna mješavina načinjena od:
i jednostavnost. Teško kriju osjećanja. Lahko zaplaču
kako zbog sebe tako i zbog drugih. Istina je da ne mogu
ČAJ kontrolisati ni zlovolju, ispolje je ali ih brzo prolazi. Bolje
se osjećaju u društvu ili u prisustvu nekoga. Imaju strah
• Pasiflora incarnata
20 grama od visine, mostova, leta avionom, lifta, često nemaju
hrabrosti biti sami. Teško hodaju zatvorenih očiju.
• Hmelj (Humulus lupulus)
20 grama Argntum nitricum je poznat kao ekstremno dobar lijek
protiv treme pred polaganje ispita ili pred neki javni na-
• Matičnjak (Melissa officinalis)
stup. Trema može praviti mučninu, podrhtavanje glasa
20 grama
ili ruku, mucanje, totalnu nesabranost pa i često trčanje
• Kamilica (Chamomilla matricaria) u wc. Veliki problem za ove ljude predstavlja problem
20 grama iščekivanja bilo čega. Generalno im je gore od toplote.
• Kantarion (Hypericum perforatum) Lijek koji se spravlja od biljke Inatia amara daje se
20 grama osjetljivim, idealistički nastrojenim ljudima koji teško
Pije se na pola sata pred odlazak na spavanje. pokazuju svoja osjećanja. Postaju anksiozni zbog nei-
skazane ljutnje, ljubavnog razočarenja, razvoda braka,
smrti bliske osobe ili negativne kritike. To su tužne osobe
Rijetko koja nesanica uspijeva odoliti ovoj mješavini. koje izbjegavaju društvo. Često uzdišu i imaju osjećaj
Veliki broj farmaceutskih, evropskih kuća spravlja ovu kugle u grlu. Mogu patiti od suhog nadražujućeg kašlja
mješavinu i prodaje, istina pod raznim nazivima. ili nakašljavanja.
Ako vas muči nesanica, bilje vam je na dohvat ruke, Njihove napade panike pored svih naprijed opisanih
pomozite sami sebi. Stalna izloženost stresu i stresnim simptoma može pratiti i povraćanje. Inače je Ignatia
situacijama, neadekvatna reakcija na okolinu, osjećaj poznata kao lijek koji uveliko olakšava šok i tugu.
ugroženosti i odbačenosti, poslovni i finansijski neu-
spjeh uzroci su tako čestog ali i tako dobro skrivanog
stanja koje nazivamo – napadi panike.
DEPRESIJA
Depresiju, možemo, a da nas ne osude, nazvati bo-
Oni nisu posljedica nekih fizioloških dešavanja ili op-
lešću osjećaja. Potištenost, intenzivna tuga, samosa-
ćeg zdravstvenog stanja.
žaljenje, samooptuživanje, tjeskoba, beznađe, osjećaj
Kod nekih osoba napadi panike pojave se dva ili tri bezvrijednosti i iscrpljenost su neke od karakteristika
puta u životu a kod nekih su ponavljajući i to nazivamo – ovog poremećaja. Jasno je da ovakvo šta uveliko na-
panični poremećaj. Kako sve to izgleda i šta se dešava?
rušava i ograničava svakodnevni život. Radi se o pra-
Lupanje srca, teško disanje i gubitak daha, bol ili ne- voj bolesti koja se mora liječiti i gdje ne vrijede riječi
lagoda u prsima, mučnina, vrtoglavica, strah od srčanog „daj prevaziđi to“, „daj misli pozitivno“ ili „strpi se, bit
udara, navala krvi i topline u glavu. Sve navedeno se će bolje“. Svi navedeni osjećaji mogu biti intenzivni i
stišava za dvadesetak minuta. Vremenom mogu da se trajati duži vremenski period. Ne liječi li se, depresija
jave i strah od visine, zatvorenog malog prostora, prela- ostavlja duboke tragove. Još neki od njenih znakova

63
su: nesanica, gubitak apetita, slaba koncentracija, ne-
zainteresovanost za bilo šta. Depresija je postojala u Nazire se završetak izgradnje
svim vremenima i kulturama ali u naše vrijeme posebno
je prisutna jer privatni život postaje ogoljen a udar na
džamije Esme Sultanije
emocije neizdržljiv. Džamija Esme Sultanija
sagrađena je između 1752.
Materijalizam i egoizam su postali obrazac života. I 1772. godine. U toku agre-
Depresivne epizode mogu biti blage, umjerene ili teške. sije, 1993. godine srušena
je do temelja. Obnova je
Uzroka za nastanak nebrojeno. Najbolja prevencija je počela 2003. godine i do
spremnost da se prihvate teškoće koje donosi život, sada su završeni spoljašnji
prihvatanje realnosti i smanjenje materijalnog u korist radovi. Projektom predviđe-
no njeno svečano otvorenje
duhovnog. Potrebno je integralno liječenje, tačnije lije- u augustu 2010. godine
čenje i duha i tijela istovremeno. Pored toga što predstav-
lja simbol Jajca, džamija
Osnova medicinskog tretmana su antidepresivi. Ho- Esma Sultanija prepoznata
meopatski tretman je nezaobilazan a ljekovito bilje i je i od federalnog Zavoda
fizička aktivnost su preporučljivi. Primjer najčešće pro- za zaštitu kulturno-historijskih spomenika, te je proglašena
spomenikom nacionalne vrijednosti. Samim tim Vlada FBiH
pisivanog homeopatskog lijeka je Natrium muriaticum,
se obavezala da će finansirati i nadzirati njenu obnovu. Ipak,
kojeg homeopati spravljaju, vjerovali ili ne, od kuhinjske niti preko 800 hiljada KM, koliko je do sada utrošeno nije
soli. Evo kome daju taj lijek: dovoljno da džamija bude u funkciji. Ta sredstva su bila do-
voljna da joj se vrati njen spoljašnji izgled. Dakle, predstoji
Emotivno lako ranjivi i osjetljivi ljudi. Osjećaju da bi unutrašnje uređenje džamije, izgradnja šadrvana, imamske
im bilo koji oblik podsmijeha, odbijanja ili sažaljenja bio kuće, bosanske kuće, te uređenje mezaristana. Sve ovo je
nepodnošljiv. Zato grade zid oko sebe, zatvaraju se u bilo u haremu džamije i ponovo će akobogda popuniti isti.
svoj svijet. Imaju jak osjećaj odgovornosti i objektivni su. IO Medžlisa IZ-e Jajce ovih dana pripremio je i prezen-
tirao “Projekat završetka izgradnje džamije Esme Sultanije
Oni su drugima rame za plakanje ali o sebi tvrdoglavo i njenih pratećih objekata”. Projekat koji sadrži više faza,
ćute. Svaki pokušaj rješenja ili razgovora o njima kod trebao bi biti okončan svečanim otvorenjem džamije u au-
njih stvara ljutnju i pogoršanje. Tješenje jednostavno gustu 2010. godine. Vrijednost Projekta iznosi 471.425,00
KM i sigurno da će sakupljanje sredstava biti i najveći za-
ne podnose. Ne pokazuju emocije i doslovno ne mogu
datak. Nadamo se da će kako Islamska zajednica u BiH,
plakati. Vremenom postaju istinski antisocijalni. Razvijaju tako i nadležne federalne, kantonalne i općinske institucije
totalnu mentalnu krutost. i službe imati sluha za ovaj Projekat i maksimalno ga podr-
žati, kako bi jajačka ljepotica ponovo sijala punim sjajem.
To je ukratko stav homeopatije za blaži oblik depre- Naravno očekujemo I pomoć svih Jajčana širom svijeta, ali i
sije kod nekih ljudi. Za isti takav oblik može pomoći i svih dobrih ljudi ma gdje i ma ko da su.
uzimanje slijedeće mješavine ljekovitog bilja:
Akcija “ I ja želim biti vakif-dobročinitelj”
U sklopu projekta provodi se akcija “I ja želim biti va-
ČAJ kif-dobročinitelj”, koja omogućava svim dobrim ljudima da
daju svoj doprinos u ovom hairli projektu. Donatorima će
• Kantarion (Hypericum perforatum) 25 gra- biti uručene zahvalnice i vakufname u zavisnosti od njihovog
ma priloga:
500 VAKIFA po 100 KM
• Bosiljak (Basilicum ocimum)
20 grama 200 VAKIFA po 300 KM
100 VAKIFA po 500 KM i
• Matičnjak (Melissa officinalis)
50 VAKIFA po 1.000 KM
25 grama
Uključite se u jednu od navedenih kategorija, a mi moli-
• Verbena (Verbena officinalis) mo Allaha da Vam primi sva vaša dobra djela i podari Vam
20 grama zdravlje, sreću i uspjeh.

Piti dva-tri puta na dan po 3 dcl čaja. Biti fizički Sredstva možete uplatiti na blagajni Medžlisa IZ-e
Jajce, Sadije Softića 7., Jajce ili na broj žiro računa: -
aktivan i pod kontrolom ljekara. 1011320000253627 Privredna banka Sarajevo, filijala Jajce

64
00