Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
TEHNOLOKI FAKULTET
AGRONOMIJA
BILJNA PROIZVODNJA
SEMINARSKI RAD
AGROTEHNIKA PROIZVODNJE TRITICALA
Profesor:
Studenti:
Brki Ajla
Suljkanovi Fatima
Tuzla, April 2016
SADRAJ
1.
UVOD...........................................................................................................................3
1.1.
Porijeklo Tritikala..................................................................................................3
1.2.
Rasprostranjenost tritikala.....................................................................................3
1.3.
Znaaj Tritikala......................................................................................................4
2.
3.
4.
AGROTEHNIKA TRITIKALA...................................................................................8
4.1.
Obrada tla..............................................................................................................8
4.2.
Plodored.................................................................................................................8
4.3.
ubrenje................................................................................................................9
4.4.
Sjetva.....................................................................................................................9
4.5.
Njega....................................................................................................................10
4.6.
Zatita..................................................................................................................10
4.7.
etva....................................................................................................................11
5.
ZAKLJUAK.............................................................................................................12
6.
LITERATURA............................................................................................................13
1. UVOD
1.1.
Porijeklo Tritikala
1.2.
Rasprostranjenost tritikala
Tritikale je pogodan za gajenje u onim rejonima (slika 1.) gdje penica daje
konstantno niske prinose i lo kvalitet zrna (sporedne oblasti gajenja penice). U takvim
rejonima, tritikale moe zamijeniti i ekstenzivne sorte rai visokog stabla koje ne mogu u
punoj mjeri iskoriste lokalne kapacitete plodnosti zemljita.
Tritikale je initeresantan kao zamjena ne samo ozime nego i jare penice jer ima bri
poetni porast i krau vegetaciju. U planinskim podrujima, tritikale moe predstavljati
potencijalni ozimi usjev, gde je proizvodnja ozime penice i ozimog jarog jema
nesigurna.
Tritikale u poreenju sa penicom ima sledee prednosti:
1. Spobnost uspevanja na siromanim zemljitima.
2. Otpornost na niske temperature.
3. Visok potencijal proizvodnje zrna i zelene mase vrlo dobrog kvaliteta.
1.3.
Znaaj Tritikala
Slika 2: Tritikale
4. AGROTEHNIKA TRITIKALA
Ovoj itarici dobri predusjevi su oni koji rano naputaju zemljite kao to su :
graak, rane sorte krompira, viegodinje travnodjetelinske smjee, kao i usjevi koji se
gaje za zelenu masu. Kao i ostale itarice tritikale ne podnosi uzgoj u monokulturi, tako
da na istu parcelu dolazi nakon tri godine. Kao i sva strna ita trai kvalitetnu obradu
zemljita kojoj treba posvetiti dosta panje s obzirom na to da tritikale ima slabo razvijen
iliast korijen slabe usisne moi. Duboka obrada zemljita pozitivno djeluje na prinos
tritikala. Dobra predsjetvena priprema zemljita treba da obezbijedi stabilan sloj zemljita
za klijanje i nicanje. Vrijeme sjetve zavisi od uslova uspijevanja, rejona proizvodnje i
botanikih osobina sorte. Kod utvrivanja optimalnog vremena sjetve treba uzeti u obzir i
vremenske prilike, stanje zemljita i njegovu vlanost i vrijeme etve predusjeva.
Optimalan rok za sjetvu tritikala je od kraja septembra do sredine oktobra mjeseca, sa
250-260 kg/ha, odnosno 450 do 500 klijavih zrna/m. Dubina sjetve kree se od 3 do 5
cm. Od dubine sjetve zavisi brzina nicanja, razvoj vora bokorenja i normalan razvoj
korijenovog sistema. Pored kvalitetne obrade, predsjetvene pripreme i sjetve, bez
mineralnih ubriva nema visokih i kvalitetnih prinosa, s tim da je obavezno uraditi
analizu zemljita, a na osnovu rezultata analize zemljita unijeti potrebna hraniv.
4.1.
Obrada tla
4.2.
Plodored
4.3.
ubrenje
Osnovna
NPK 7:20:30
300 kg/ha
KAN
Predsjetvena
Prihrana
I. 200 kg/ha
II.150 kg/ha
4.4.
Sjetva
4.5.
Njega
Njega Jedna od osnovnih mjera njege je proljetno prihranjivanje. Obino se vri u dva
navrata. Prvi put po smrznutom zemljitu (na prelazu zime u proljee) i drugi put u fazi
bokorenja (30 do 40 dana poslije prvog prihranjivanja). Koliine i oblici ubriva za
prihranjivanje isti su kao za penicu i ra.
4.6.
Zatita
Doz
a
Ativna tvar
Namjena
Triadimefon
proljee
Propikonazol
Flutriafol
bolesti lista i
stabljike
bolesti lista
stabljike
i od busanja do
lista
od poetka klasanja do
1,2
l/ha
0,25
0,35
l/ha
Karbendazi
m
bolesti
i stabljike
Karbendazi
m
+ Propikona
zol
bolesti lista i od
poetka
stabljike i klasa
do poetka cvatnje
klasanja 2
l/ha
klasanja 1,2
l/ha
klasanja 1
l/ha
u vrijeme busanja
klasanja
0,5
l/ha
1
l/ha
tetnici se suzbijaju insekticidima kao i kod ostalih itarica. Koriste se svi insekticidi koji
su u prometu kod nas za suzbijanje tetnika, a registrirani su za tu namjenu.
Populacije mieva i voluharica prate se i ako je potrebno suzbijaju rodenticidima na bazi
aktivnih tvari: bromadiolona i klorfacinona.
Zatita od leme provodi se kada se na zastaviaru nalazi prosjeno 1 - 1,5 liinka i kad je
barem 10 - 15 % liinki izalo iz jaja.
Insekticidi koji se koriste su na bazi slijedeih aktivnih tvari: alfacipermetrin u dozi 0,1 0,12 l /ha, lamda cihalotrin u dozi 0,2 - 0,3 l/ha, bifentrin u dozi 0,1 - 0,15 l/ha,
cipermetrin u dozi 1 - 1,5 l/ha, cetacipermetrin i betacipermetrin u dozi 0,075 - 0,2 l/ha.
4.7.
etva
etva - etva tritikalea se vri na prelazu votane u punu zrelost, a nain etve zavisi od
stepena poleglosti usjeva. Sorte za zrno imaju vrsto i nisko stablo pa ne polijeu, dok
krmne sorte koje imaju visoko stablo u momentu sazrijevanja jako polegnu. etva
poleglih usjeva vri se jednofazno kombajnom za ito, a poleglih dvofazno. Prvo se usjev
pokosi, a otkosi se ostave na visoko odsjeenoj strnjci da se prosue. Nakon toga se izvri
vridba kombajnom.
5. ZAKLJUAK
Ostvareni prinosi se redovito kreu izmeu 4,5 i 6 t/ha i pokazuju da ova nova
itarica u loijim staninim uvjetima nadmauje jeam po prinosu. S obzirom da se strna
ita na naem podruju siju i radi stelje onda je penora loa alternativa penici i jemu,
jer joj je slama slabe upojne moi za tekui otpad u stajama. Osim spomenutog penora
se teko izvrava i mora se odgaati etva to nije poeljno radi zdravstvenog stanja
sjemena.
6. LITERATURA
http://www.poljoprivrednik.org/poljoprivrednik/index.php/poljoprivredneteme/ratarstvo/item/91-tritikale
http://pinova.hr/hr_HR/
http://agronomija.rs/2014/tritikale/
http://www.savjetodavna.org/Savjeti/Tritikale%20perspektivna%20ratarska
%20kultura.pdf