Вы находитесь на странице: 1из 13

UNIVERZITET U TUZLI

TEHNOLOKI FAKULTET
AGRONOMIJA
BILJNA PROIZVODNJA

SEMINARSKI RAD
AGROTEHNIKA PROIZVODNJE TRITICALA

Profesor:

Studenti:

Dr. Sc. Mirko Stoi

Brki Ajla
Suljkanovi Fatima
Tuzla, April 2016

SADRAJ
1.

UVOD...........................................................................................................................3
1.1.

Porijeklo Tritikala..................................................................................................3

1.2.

Rasprostranjenost tritikala.....................................................................................3

1.3.

Znaaj Tritikala......................................................................................................4

2.

MORFOLOKE OSOBINE TRITIKALA...................................................................6

3.

AGROEKOLOKI USLOVI ZA RAZVOJ TRITIKALA...........................................7

4.

AGROTEHNIKA TRITIKALA...................................................................................8
4.1.

Obrada tla..............................................................................................................8

4.2.

Plodored.................................................................................................................8

4.3.

ubrenje................................................................................................................9

4.4.

Sjetva.....................................................................................................................9

4.5.

Njega....................................................................................................................10

4.6.

Zatita..................................................................................................................10

4.7.

etva....................................................................................................................11

5.

ZAKLJUAK.............................................................................................................12

6.

LITERATURA............................................................................................................13

1. UVOD
1.1.

Porijeklo Tritikala

Tritikale je hibrid od penice ( Triticum) i rai ( Secale ) prvi put uzgojena u


laboratorijima krajem 19. stoljea u kotskoj i vedskoj . Komercijalno dostupna tritikale
je gotovo uvijek druge generacije hibrida, odnosno, ukrtanje izmeu dvije vrste primarne
triticale. Po pravilu, tritikale kombinuje potencijal za prinos i zrna kvaliteta penice sa
boleu i tolerancijom okolia (ukljuujui i uslove zemljita) rai. U zavisnosti od sorte ,
tritikale moe vie ili manje lii na bilo koji od njegovih roditelja. Sa genetskog
stanovita, tritikale je alopoliploid, odnosno amfiploidna vrsta koja je nastala
podvostruenja broja hromosoma nakon ukrtanja.
Kada se ukrtaju penica i ra, penica se koristi kao enski roditelj i ra kao muki
roditelj (polen donatora). Rezultirajui hibrid je sterilan i mora biti tretiran
sa kolhicinom da izazove poliploidija a time i sposobnost za reprodukciju sebe.
Primarni proizvoai tritikale su Poljska , Njemaka , Belgija , Francuska i Rusija . U
2014. godini, prema Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), 17,1 milion tona se
bere u 37 zemalja irom svijeta.

1.2.

Rasprostranjenost tritikala

Tritikale je pogodan za gajenje u onim rejonima (slika 1.) gdje penica daje
konstantno niske prinose i lo kvalitet zrna (sporedne oblasti gajenja penice). U takvim
rejonima, tritikale moe zamijeniti i ekstenzivne sorte rai visokog stabla koje ne mogu u
punoj mjeri iskoriste lokalne kapacitete plodnosti zemljita.
Tritikale je initeresantan kao zamjena ne samo ozime nego i jare penice jer ima bri
poetni porast i krau vegetaciju. U planinskim podrujima, tritikale moe predstavljati
potencijalni ozimi usjev, gde je proizvodnja ozime penice i ozimog jarog jema
nesigurna.
Tritikale u poreenju sa penicom ima sledee prednosti:
1. Spobnost uspevanja na siromanim zemljitima.
2. Otpornost na niske temperature.
3. Visok potencijal proizvodnje zrna i zelene mase vrlo dobrog kvaliteta.

Slika 1: Rejoni gdje uspijevaju Tritikale.

1.3.

Znaaj Tritikala

U poetku su je zbog nutritivne vrednosti, koja je vea i od kukuruza, selekcionari


i strunjaci za ishranu stoke, preporuivali za ishranu svih vrsta ivotinja. Poslednjih
godina se sve vie uvodi u ljudskoj ishrani, proizvodnji tzv. intergralnih proizvoda,
najee u kombinaciji sa peninim branom.
Proizvodnja tritikala je od 30 do 35 posto jeftinija od penice, zahtijeva skromnu
gnojidbu, ne mora ga se tretirati protiv korova jer je robustan, naraste na oko 120
centimetara visine i ugui sav korov, pa ga se s pravom naziva i ista polja. A prinosi su
konstatno dobri, est-sedam tona po hektaru, znatno vii nego prinosi penice. Jedini je
nedostatak u tome to se teko vri.
Ve u srpnju imamo svjeu hranu za svinje, znai gotovo tri mjeseca prije nego to je
stigne kukuruz. Tritikal se lagano melje, svinje ga rado jedu i odlino napreduju. U
hranidbi svinja kukuruz tritkal moe biti zastupljen s 55 posto, i moe se 30 posto
kukuruza zamijenio tritikalom.
Tritikale je dobar kao zamjena ne samo za ozime nego i jare penice jer ima bri poetni
porast i krau vegetaciju. U planinskim podrujima, tritikale moe predstavljati
potencijalni ozimi usjev, gde je proizvodnja ozime penice i ozimog jarog jema
nesigurna. Zrno tritikalea se upotrebljava preteno za ishranu stoke, ali se sve vie

upotrebljava u proizvodnji brana za pekarske proizvode, iako jo nema odgovarajue


tehnologije za to.
Naime, bijelo brano tritikalea ima vie ljepka od peninog, ali je kvaliteta loija, (slabija
elastinost i rastezljivost). Osim upotrebe zrna (brana) tritikalea za stonu ishranu i za
ishranu ljudi, koristi se i za proizvodnju kroba, alkohola i pivskog slada. Zelena masa
krmnih sorti tritikalea je sladunjava, zbog ega je stoka vrlo rado jede. Moe se takoer
koristiti kao sijeno, silaa ili travno brano bogato bjelanevinama, karotinom i
mineralnim tvarima.

2. MORFOLOKE OSOBINE TRITIKALA


Amfiploidni tritikale je u pogledu habitusa biljke intermedijarnog tipa, to znai
da
ima
morfoloke
odlike
penice i rai (slika 2).
Cvat je s mnogocvetnim klasiima, koji mogu biti sa osjem ili bez, maljavi ili goli, crvene
ili bele boje, zrno crveno ili belo to su odlike penice. Istovremeno se odlikuje i
osobinama koje su karakteristine za ra kao to su ljubiaste koleoptile, maljavlo stablo
ispod klasa, izduene pleve i plevice, poveani broj klasia u klasu i vrlo esto poveana
visina stabla.

Slika 2: Tritikale

3. AGROEKOLOKI USLOVI ZA RAZVOJ TRITIKALA


U pogledu agroekolokih uvjeta ova itarica je jako prilagodljiva, dobro uspijeva i
u sunim podrujima.
Tritikale je dobar kao zamjena ne samo za ozime nego i jare penice jer ima bri poetni
porast i krau vegetaciju. U planinskim podrujima, tritikale moe predstavljati
potencijalni ozimi usjev, gde je proizvodnja ozime penice i ozimog jarog jema
nesigurna.
Zahtjevi prema toploti Tritikale se odlikuje visokom otpornou prema niskim
temperaturama i sui. Bolje prezimljava od penice, otporniji je na nagla otapanja snijega
i pojavu ledene kore.
Zahtjevi prema vodi Zahvaljujui izraenoj sposobnosti elija da u citoplazmi
zadravaju vodu, prisustvu votane prevlake na biljkama i dobro razvijenom korijenovom
sistemu, tritikale ima veliku otpornost prema sui. Za njega je karakteristino da polako
fizioloki odumire, pa je funkcionalnost lisnog aparata znatno dua od peninog, to
rezultira dugotrajnom odvijanju procesa formiranja i nalivanja zrna. Zbog toga tritikale u
zrnu nakupi za 1 do 2% vie bjelanevina od penice, odnosno 3 do 5% od rai.
Zahtjevi prema zemljitu Tritikale najbolje uspijeva na ernozemima, ali daje dobre
rezultate na lakim pjeskovitim zemljitima i tresetitima. Odgovaraju mu i zemljita sa
poveanom kiselou.

4. AGROTEHNIKA TRITIKALA
Ovoj itarici dobri predusjevi su oni koji rano naputaju zemljite kao to su :
graak, rane sorte krompira, viegodinje travnodjetelinske smjee, kao i usjevi koji se
gaje za zelenu masu. Kao i ostale itarice tritikale ne podnosi uzgoj u monokulturi, tako
da na istu parcelu dolazi nakon tri godine. Kao i sva strna ita trai kvalitetnu obradu
zemljita kojoj treba posvetiti dosta panje s obzirom na to da tritikale ima slabo razvijen
iliast korijen slabe usisne moi. Duboka obrada zemljita pozitivno djeluje na prinos
tritikala. Dobra predsjetvena priprema zemljita treba da obezbijedi stabilan sloj zemljita
za klijanje i nicanje. Vrijeme sjetve zavisi od uslova uspijevanja, rejona proizvodnje i
botanikih osobina sorte. Kod utvrivanja optimalnog vremena sjetve treba uzeti u obzir i
vremenske prilike, stanje zemljita i njegovu vlanost i vrijeme etve predusjeva.
Optimalan rok za sjetvu tritikala je od kraja septembra do sredine oktobra mjeseca, sa
250-260 kg/ha, odnosno 450 do 500 klijavih zrna/m. Dubina sjetve kree se od 3 do 5
cm. Od dubine sjetve zavisi brzina nicanja, razvoj vora bokorenja i normalan razvoj
korijenovog sistema. Pored kvalitetne obrade, predsjetvene pripreme i sjetve, bez
mineralnih ubriva nema visokih i kvalitetnih prinosa, s tim da je obavezno uraditi
analizu zemljita, a na osnovu rezultata analize zemljita unijeti potrebna hraniv.

4.1.

Obrada tla

Duboka obrada zemljita pozitivno djeluje na prinos tritikala. Dobra predsjetvena


priprema zemljita treba osigurati stabilan sloj zemljita za klijanje i nicanje. Obrada tla
moe biti i plia ako je duboka obrada obavljena za predkulturu, a tlo nije previe zbijeno.
Nakon oranja povrina se obrauje tanjuraom i drljaom.
Radi smanjenja broja operacija i poveanja ekonominosti proizvodnje, u povoljnim
uvjetima povrina se za sjetvu moe pripremiti i samo prolaskom sjetvospremaa ili
rotacijske drljae. Koliina gnojiva ovisi o plodnosti tla, oekivanom prinosu i
karakteristikama sorte.

4.2.

Plodored

Kao i ostale itarice tritikale ne podnosi uzgoj u monokulturi, tako da na istu


parcelu dolazi nakon tri godine.
Tritikale najbolje uspijeva na ernozemu, ali se moe uzgajati i na pjeskovitim tlima i
tresetitima te kiselim tlima. Najbolji su predusjevi za tritikale graak, rane sorte
krumpira, djetelinsko-travne smjese jer rano naputaju tlo pa se obrada tla i sjetva mogu
pravodobno obaviti.

4.3.

ubrenje

Duboka obrada zemljita pozitivno djeluje na prinos tritikala. Dobra predsjetvena


priprema zemljita treba osigurati stabilan sloj zemljita za klijanje i nicanje. Obrada tla
moe biti i plia ako je duboka obrada obavljena za predkulturu, a tlo nije previe zbijeno.
Nakon oranja povrina se obrauje tanjuraom i drljaom.
Radi smanjenja broja operacija i poveanja ekonominosti proizvodnje, u povoljnim
uvjetima povrina se za sjetvu moe pripremiti i samo prolaskom sjetvospremaa ili
rotacijske drljae.
Koliine mineralnih hranjiva za ubrenje tritikalea zavise od tipa i nivoa plodnosti
zemljita, obezbijeenosti zemljita vodom, oekivanog prinosa i sorte. Na ernozemima
se ubri sa 45 do 50 kg/ha N, 60 kg/ha P2O5 i 40 do 50 kg/ha K2O. Azotna ubriva imaju
poseban znaaj za tritikale jer utiu na poveanje sadraja bjelanevina u zrnu za 1 do
5%, kao i na poveanje sadraja ljepka za 3 do 4%. Za ubrenje tritikalea veliki znaaj
ima i stajnjak. Koliina stajnjaka za ubrenje tritikalea iznosi 20 do 25 tona/ha na
ernozemima, odnosno 35 do 40 tona/ha za ostale tipove zemljita.

Primjer gnojidbe triticala:


Vrsta gnojiva

Osnovna

NPK 7:20:30

300 kg/ha

KAN

Predsjetvena

Prihrana

I. 200 kg/ha
II.150 kg/ha

4.4.

Sjetva

Sjetva Nain sjetve tritikalea se ne razlikuje od naina sjetve penice i rai.


Sjetva se obavlja sijaicama u redove na 10-12 cm, dubinu 4-6 cm i pri tome se koristi
oko 200 kg/ha sjemena. Vrijeme sjetve se kree u rokovima sjetve za penicu i ra.

4.5.

Njega

Njega Jedna od osnovnih mjera njege je proljetno prihranjivanje. Obino se vri u dva
navrata. Prvi put po smrznutom zemljitu (na prelazu zime u proljee) i drugi put u fazi
bokorenja (30 do 40 dana poslije prvog prihranjivanja). Koliine i oblici ubriva za
prihranjivanje isti su kao za penicu i ra.

4.6.

Zatita

Korovska flora u penorai je tipina za itarice. Najei korovi koje se javljaju


su uskolisni: slakoperka, maiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjae i drugo te irokolisni:
kamenica, pastirska torbica, mijakinja, kopriva, jaramen, priljepaa, broika i dr.
Zatita od korova obavlja se herbicidima na bazi aktivnih tvari fluroksipir i bentazon +
diklorprop.
Tritikale je otporan na bolesti, a u sluaju jaeg napada koriste se fungicidi kao i kod
ostalih strnih itarica.
Program zatite od bolesti:
Faza razvoja

Doz
a

Ativna tvar

Namjena

Triadimefon

rani napad pepeln od


busanja
u 1
ice i re
poetku napada pepelnice u kg/h

proljee

Propikonazol

Flutriafol

bolesti lista i

u vrijeme pojave bolesti (vlat 0,5


anje) do cvatnje
l/ha

stabljike
bolesti lista
stabljike

i od busanja do

lista

od poetka klasanja do

1,2
l/ha
0,25
0,35
l/ha

Karbendazi
m

bolesti
i stabljike

Karbendazi
m
+ Propikona
zol

bolesti lista i od
poetka
stabljike i klasa
do poetka cvatnje

klasanja 2
l/ha

Karbendazi bolesti lista i od


poetka
m + Flutriaol stabljike i klasa
do poetka cvatnje

klasanja 1,2
l/ha

Epoksikonaz bolesti lista i od


poetka
ol
stabljike i klasa
do poetka cvatnje

klasanja 1
l/ha

u vrijeme busanja

Ciprokonazo bolesti lista i od poetka klasanja do


l
stabljike i klasa
poetka cvatnje
bolesti lista i od
poetka
Tebukonazol
stabljike i klasa
do poetka cvatnje

klasanja

0,5
l/ha
1
l/ha

tetnici se suzbijaju insekticidima kao i kod ostalih itarica. Koriste se svi insekticidi koji
su u prometu kod nas za suzbijanje tetnika, a registrirani su za tu namjenu.
Populacije mieva i voluharica prate se i ako je potrebno suzbijaju rodenticidima na bazi
aktivnih tvari: bromadiolona i klorfacinona.
Zatita od leme provodi se kada se na zastaviaru nalazi prosjeno 1 - 1,5 liinka i kad je
barem 10 - 15 % liinki izalo iz jaja.

Insekticidi koji se koriste su na bazi slijedeih aktivnih tvari: alfacipermetrin u dozi 0,1 0,12 l /ha, lamda cihalotrin u dozi 0,2 - 0,3 l/ha, bifentrin u dozi 0,1 - 0,15 l/ha,
cipermetrin u dozi 1 - 1,5 l/ha, cetacipermetrin i betacipermetrin u dozi 0,075 - 0,2 l/ha.

4.7.

etva

etva - etva tritikalea se vri na prelazu votane u punu zrelost, a nain etve zavisi od
stepena poleglosti usjeva. Sorte za zrno imaju vrsto i nisko stablo pa ne polijeu, dok
krmne sorte koje imaju visoko stablo u momentu sazrijevanja jako polegnu. etva
poleglih usjeva vri se jednofazno kombajnom za ito, a poleglih dvofazno. Prvo se usjev
pokosi, a otkosi se ostave na visoko odsjeenoj strnjci da se prosue. Nakon toga se izvri
vridba kombajnom.

5. ZAKLJUAK
Ostvareni prinosi se redovito kreu izmeu 4,5 i 6 t/ha i pokazuju da ova nova
itarica u loijim staninim uvjetima nadmauje jeam po prinosu. S obzirom da se strna
ita na naem podruju siju i radi stelje onda je penora loa alternativa penici i jemu,
jer joj je slama slabe upojne moi za tekui otpad u stajama. Osim spomenutog penora
se teko izvrava i mora se odgaati etva to nije poeljno radi zdravstvenog stanja
sjemena.

6. LITERATURA
http://www.poljoprivrednik.org/poljoprivrednik/index.php/poljoprivredneteme/ratarstvo/item/91-tritikale
http://pinova.hr/hr_HR/
http://agronomija.rs/2014/tritikale/
http://www.savjetodavna.org/Savjeti/Tritikale%20perspektivna%20ratarska
%20kultura.pdf

Вам также может понравиться