121

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

PROLOST
GRAANIKI
GLASNIK
asopis za kulturnu
historiju
Broj 38, godina XIX
novembar, 2014.
Monos 2014

Doprinos prof. dr.

Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj
historiografiji
Mina Kujovi, prof.
Prof. dr. Jusuf Muli roen je, kako je upisano u matinim knjigama, 19., a stvarno 21. marta 1933. godine
u Konjicu, u uglednoj porodici cijenjenih drvorezbara.1
U rodnom mjestu je pohaao osnovnu kolu i niu realnu gimnaziju, a srednju kolu zavrio je u Banjoj Luci.
Prof. Muli pripada onoj generaciji srednjokolaca koji
su nakon zavrene srednje kole rasporeivani na studije, ne po njihovoj elji, nego onako kako je to Komitet
za visoke kole odluio.2 Tako ni prof. Muli nije mogao
studirati historiju, iako je to elio, nego je rasporeen da
studira poljoprivredu koju je u roku zavrio na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1957. godine. Nakon zavrenog studija i odsluenog vojnog roka,
izabran je za asistenta na Poljoprivrednom fakultetu za
predmet Trokovi i kalkulacije. Posvetio se izuavanju
agrarne mikroekonomike. Do izbora u zvanje asistenta,
ovladao je svjetskim jezicima (ruski, njemaki i engleski), a odlino je govorio talijanski. To mu je omoguilo
da iz oblasti mikroekonomike magistrira na Univerzitetu u Napulju (Italija), doktorira na Poljoprivrednom
fakultetu u Sarajevu. Dobio je vie specijalizacija na inostranim univerzitetima i zavrio postdoktorantski kurs
u klasi uglednog profesora Gintera Vajnenka (Gnter
Weinschenck) na Univerzitetu Hohenheim/Stuttgart
(SR Njemaka).

1 Njegov otac Ismail Muli, utemeljitelj je drvorezbarske firme

Rekord koja i danas djeluje, a brat emsudin Muli, autor je knjige
Konjiko drvorezbarstvo, Konjic, 1999.
2 Komitet za visoke kole i naune ustanove Vlade NR BiH je
1953. godine donio Uredbu o planskom rasporeivanju svrenih
srednjokolaca na odgovarajue fakultete i vie kole.
GRAANIKI GLASNIK 38/XIX | PROLOST

122

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

U nauno-pedagokoj karijeri proao je

sva zvanja: od asistenta (1959.) do redovnog profesora (1975.). Bio je gostujui docent i profesor na univerzitetima u Italiji i
Njemakoj. Na Poljoprivrednom fakultetu
je obavljao dunosti efa Katedre za mikroekonomiku, upravnika Zavoda za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije
i dekana (1981. -1983.). Posebno priznanje
univerzitetske zajednice dobio je izborom za
rektora Univerziteta (1991. 1993.). godine.
Napisao je veliki broj naunih i strunih
radova, koji su objavljivani u najuglednijim
domaim i stranim asopisima. Objavio je
nekoliko udbenika i prirunika iz agrarne
mikroekonomike i eksperimentalne statistike, koji su i danas obavezna literatura na studiju poljoprivrede i prehrambene industrije.
Uestvovao je u realizaciji nekoliko veoma
znaajnih projekata iz oblasti agrarno-ekonomskih nauka. Bio je lan redakcije i glavni
urednik nekoliko strunih asopisa. Izmeu
ostalog, objavio je i dvije strune, ali i historijske knjige U koautorstvu monografiju: Poljoprivredno dobro u Modrii (1886.-1986.),
Modria, 1996. i samostalno: Ratarsko-stoarska proizvodnja- Nova Topola., Baja Luka,
1987.
Nakon isteka mandata rektora Univerziteta 1993. godine, otiao je u mirovinu, ali
nije prekidao vezu s Univerzitetom. Na poziv
dekana Poljoprivrednog fakulteta, izvodio je
nastavu iz mikroekonomskih predmeta koje
su predavali odbjegli profesori. Senat Univerziteta u Sarajevu dodijelio mu je 2004. poasnu titulu professor emeritus.
Dobitnik je kolektivne nagrade za nauku
Veselin Maslea i 27-julske nagrade. Medaljom za nauku odlikovala ga je Evropska industrijsko-komercijalna komora iz Brisela, a
dobitnik je i drugih brojnih odlija i priznanja.
Radni vijek prof. Mulia moe se podijelit
u dvije etape: prva, do odlaska u mirovinu
-nauni rad i napredovanje u strucii druga,
nakon odlaska u mirovinukada se posvetio
PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 38/XIX

iskljuivo historiji, to je i bila njegova velika

ljubav jo od rane mladosti.
U periodu od 1993. do 2000. godine pisao
je krae radove, koji su objavljivani u vie asopisa i prikupljao grau za pisanje brojnih
monografija. Od 2000. do 2014. godine objavio je 20 knjiga. Meu njima posebno su znaajne monografije pod zajednikim naslovima Konjic i njegova okolina u est knjiga i
Hercegovina u tri knjige, sedam knjiga o muslimanskom kolstvu od poetka osmanske
vladavine do pedesetih godina 20. stoljea,
kad su komunistike vlasti vjerskim kolama
zabranile rad.
Kao javni radnik, napisao je vei broj priloga na razne drutvene teme, koje je objavljivao u listu Osloboenje i sedminiku Start.
Rijetke knjige i pisane spomenike do kojih je dolazio, poklanjao je institutima i bibliotekama. Svojevremeno je Arhivu Bosne
i Hercegovine poklonio grau o Konjicu i
njegovoj okolini, ali je, na nesreu, ta graa
u poaru unitena. Nakon poara u kojem je
stradao Depo 1 Arhiva Bosne i Hercegovine,
ovoj je ustanovi poklonio svu grau i literarne radove o dravnim erijatskim kolama u
Sarajevu, ali je zahvala te ustanove izostala.
Kad je od poplave stradala Opa biblioteka u
Maglaju, poklonio joj je sve knjige iz poratne
biblioteke, bibliografije, separate Bosniace i
jedan kompjuter. Za ovo je od Biblioteke dobio pisano priznanje.
Prof. Muli se za akih dana u Konjicu
poeo baviti filatelijom i sakupio lijepu zbirku maraka junoslavenskih zemalja. Jo u
srednjoj koli napustio je filateliju i posvetio
se numizmatici. U periodu od etiri decenije, ponekad i uz velika materijalna odricanja,
uspio je sakupiti sve novanice koje su bile u
opticaju na tlu bive Jugoslavije od 1918. do
1992. i na tlu Bosne i Hercegovine od 1995.
do 2014. godine. Prvu zbirku neprocjenjive
vrijednosti poklonio je Gradu Sarajevu i ona
je, na sreu u Historijskom muzeju sauvana,
a drugu je, uz skromnu otkupninu, ustupio
Bonjakom institutu.

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

Ovdje e biti rijei samo o djelima prof.

Mulia koja se odnose na historiju.
Nije jednostavno u kratkim crtama predstaviti 20 knjiga koje se odnose na razliite
teme i oblasti iz historije, pa e za neke od
njih biti navedeni samo naslovi iz kojih je
vidljiva i njihova tematika.
EDICIJA: Konjic i njegova okolina
knjiga 1: Konjic u srednjem vijeku
knjiga 2: Konjic u osmanskom periodu,
Konjic, 2000.
knjiga 3: (koautorstvo) Konjic u vrijeme
austro-ugarske vladavine (1878-1918),
Konjic, 1990.
knjiga 4: Konjic u periodu dva svjetska
rata, Sarajevo, 2005.
knjiga 5: Starosjedilaki rodovi, Sarajevo,
2005.
knjiga 6: uprija Hasei Ali-age Kolakovia u Konjicu, Konjic, 2009.
Autor je na temu svog rodnog grada Konjica napisao est knjiga, od kojih pet u vlastitom, a posljednju koja se odnosi na konjiku upriju u zajednikom izdanju.3 Ovom
posljednjom monografijom zakljueno je
profesorovo istraivanje i pisanje historije
Konjica i njegove okoline.
Monografije iz edicije Konjic i njegova
okolina koje je prof. Muli posvetio Konjicu
predstavljaju veliki doprinos regionalnoj i
lokalnoj historiji koja u naoj zemlji nije na
zavidnom nivou.4
3 Suizdava te Monografije uprija Hasei Ali-age
Kolakovia u Konjicu je ugledni konjiki knjiar i zaljubljenik u historiju Konjica i njegove okoline Safet Hebibovi-Potar. U Monografiji su i faksimili uprije na
61 razglednici, uprije na slikama likovnih umjetnika
(45), uprija na potanskim markama i grbovima grada
Konjica. Povodom izdavanja Monografije, njeni su izdavai sugraanima poklonili Spomen razglednicu na
kojoj su slike konjikih slikara amatera. Zahvaljujui
sredstvima Vlade Republike Turske i Opine Konjic,
uprija Hasei Ali-age Kolakovia je 54 godine nakon
njenog ruenja (1945) obnovljena i sveano putena u
promet za pjeake 2009. godine,
4 Prema navodu autora u predgovoru Knjige 1,
Konjic je jedina ua lokalna zajedica (opina i grad)
u Bosni i Hercegovini koja ima zaokruenu historiju,
od srednjeg vijeka do Drugog svjetskog rata. U Uvo-

123

Ko god samo i prelista ove knjige, uvjerit

e se da je prof. Muli sistematino i veoma
odgovorno prikupio i zabiljeio sve dostupne
injenice o svom rodnom Konjicu, kako u arhivskim dokumentima tako i historijskoj literaturi. U knjigama su opisani: dravno-pravni poloaj Bosne i Hercegovine, zemlje u
kojoj se grad Konjic razvijao, organizacija
sudske vlasti, politiko-teritorijalna organizacija kotara/sreza Konjic, politiki ivot, stanovnitvo, vjerske zajednice, pismenost stanovnitva i kolstvo, drutvene organizacije,
kulturni i sportski ivot, zdravstvene prilike,
agrarni odnosi, saobraaj i veze, financije i
krediti, privreda, zadrugarstvo, grad Konjic.
U Knjizi 4 autor se ogledao i kao hroniar
grada, motivisan jedinstvenom eljom da se
neto sauva od zaborava. Ljudi su uvijek zapisivali doivljeno, vieno, proitano ili ono
to se prepriavalo kao narodna predaja, pa
je, vremenom, postalo tradicija. Prof. Muli
je sakupio sve ono to je uo ili to su mu drugi ispriali kako bi dogaanja kroz pamenja
i esta prepriavanja ostala trajna pa je Knjigu 4 obogatio rubrikom Zanimljivosti iz Konjica. U toj rubrici je vrijedan i veoma zanimljiv prilog koji se odnosi na popis porodica
po mahalama, jer se samo rijetki zaljubljenici
u svoj rodni grad odlue na taj posao. Autor
navodi kako je mikrotoponimija porodica po
mahalama, sokacima i izdvojenim naseljima
sastavljena na osnovu podataka u brojnim
izvorima kao i na osnovu njegovog sjeanja.
U popis su uzete samo porodice koje su doselile u Konjic i u njemu se zadrale do poetka
Drugog svjetskog rata.
Njegove monografije o Konjicu su zaista jedinstvena slika lokalnog stanja, kako u
gradu Konjicu, tako i u njegovoj okolini, jer
nije proputen nijedan segment u razvijanju
gradskog naselja kao i dogaajima u njemu.
Brojni su historiari napisali (ostavili) znaajdu knjige 2, izmeu ostalog, autor kae da je odluio
ispriati historiju nastanka svog rodnog grada i njegove
okoline i sve to se na tom prostoru deavalo u obuhvaenom periodu.
GRAANIKI GLASNIK 38/XIX | PROLOST

124

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

na historiografska djela o nekom gradu, ali su

knjige o Konjicu jedinstvene, jer su istovremeno i historiografske, nauno popunjene
brojnim informacijama, ali i hronike grada i
zbivanja u njemu. One su sintetike, jer nije
zaobien ni jedan dogaaj niti segment ivljenja za kojeg je autor uo, saznao iz dokumenata ili literature. Historijske injenice za
svoje knjige traio je na svim, njemu dostupnim mjestima, prije svega u arhivima. 5
Tri monografije pod nazivom Hercegovina: Hercegovina 1Feudalna oblast srednjovjekovne drave, Sarajevo 2002.; Hercegovina 2.1Vojna i upravna jedinica Osmanskog
carstva (XV i XVI stoljee), Sarajevo, 2004.;
Hercegovina 2.2. Vojna i upravna jedinica
Osmanskog carstva (od poetka XVII stoljea do kraja osmanske vladavine)), Sarajevo,
2007.;
Monografija o Hercegovini objavljena je
u autorovom izdanju u tri knjige: Feudalna
oblast srednjovjekovne bosanske drave, Knjiga 1, Vojna i upravna jedinica Osmanskog
carstva, Knjiga 2 i Knjiga 2/2 i na vie od
hiljadu stranica prati nastanak pojma Hercegovina kao i sudbinu svakog kutka oblasti
koja je obuhvaana tim nazivom u periodu
od sredine 14. stoljea do austrougarske okupacije, u jesen 1878. U predgovoru Knjige 2
autor, izmeu ostalog, navodi da mu je iskustvo koje je stekao u radu na monografijama
Konjic i njegova okolina u vrijeme osmanske
i austrougarske vladavine, bilo dragocjeno i
dobar temelj da se upusti i u izradu monografije njegove ue regionalne postojbine
5 Radei u Arhivu Bosne i Hercegovine, autorica
ovog priloga je saraivala sa prof. Muliem dok je prikupljao grau za svoje knjige o Konjicu. Kasnije se ta
saradnja proirila, pa je, zbog pomanjkanja novanih
sredstava, promovirana u urednicu, recenzenta i lektoricu veine njegovih knjiga. Ta saradnja jo traje, jer
prof. Muli, iako je u poodmakloj ivotnoj dobi, ne
prestaje pisati. Saradnja je otpoela u vrijeme pisaih
maina, isijecanja i lijepljenja pojedinih dijelova prekucanog teksta, prola kroz postepeno savladavanje kompjuterske tehnologije, pa je nastavljena putem e.m.- autor ivi i pie u Dubrovniku, a urednica njegovih knjiga
je u Sarajevu.
PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 38/XIX

Hercegovine. Knjiga 2, HercegovinaVojna i

upravna jedinica Osmanskog carstva podijeljena u dva dijela: prvi, Hercegovina vojna i
upravna jedinica Osmanskog carstva u XV i
XVI stoljeu, Knjiga 2.1. i u njoj je obraen
period od poetka osmanskog zaposjedanja
Hercegovine u ljeto 1465. godine do predaje Novog u decembru 1482. godini do kraja
XVI stoljea, a u Knjizi 2/2 obraen je period
od poetka XVII. stoljea do austrougarske
okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine.
U drugom dijelu monografije Hercegovina
prof. Muli je, na temelju dostupnih izvora
i podataka, navedenih u objavljenoj literaturi, obradio brojna pitanja esto polemiui s
nekim od autora.6 Na originalan nain objanjava pitanja koja se odnose, prije svega, na
prirodu agrarnih odnosa, ifluenje, pojavu
kmetstva, teritorijalno-upravnu organizaciju, demografska pitanja i poloaj Vlaha, ime
je znaajno obogatio bosanskohercegovaku
historiografiju osmanskog perioda. Poseban
je doprinos to je, zahvaljujui iznimnoj temeljitosti u radu, sakupio znaajan broj literarnih radova i pisanih spomenika s bivih
jugoslavenskih prostora i sve to posloio u
njegovim karakteristinim Obavjetenjima,
koja svakom buduem istraivau ove teme
mogu posluiti kao putokaz.7
Profesor Muli je na predstavljanjima
svojih knjiga, a ponekad i predgovorima naglaavao da nakon ove knjige nee vie biti
velikih studija, ali je redovno po zavretku
6 Prof. Muli, nerijetko u ovom svom dvotomnom
djelu, otvoreno polemie sa historiarima iz susjedstva
i na konkretnim primjerima pokazuje kako se prolost
pokuava naknadno prekrajati
7 U jednom prikazu objavljenom u magazinu Start
(9. augusta 2005.), autor (potpisao se inicijalima m.h.)
predstavljajui monografiju Hercegovina je naveo kako
je Prava teta to iza ovog vrijednog projekta nije stala
neka jaa izdavaka kua, to bi sigurno doprinijelo reprezentativnijem ukupnom dojmu. I mada ne skriva svoju
ljubav prema Hercegovini (moto knjige glasi: Nema raja
do rodnoga kraja/Ni miline bez Hercegovine) Muli se
ipak zalae za jednolani naziv nae domovine, tanije za
naziv Republika Bosna.

125

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

jedne slijedila priprema i pisanje novih knjiga. Tako su poslije obimne monografije Hercegovina uslijedile nove knjige.
Papirni novac na tlu Bosne i Hercegovine
od 1918. godine do danas
Monografija je objavljena u izdanju Historijskog muzeja, Sarajevo (2000.), a obuhvata periode austrougarske vladavine, period
izmeu dva svjetska rata, period Drugog
svjetskog rata i period nakon hruma u Bosni i Hercegovini od 1995. do 2000. godine.
U njemu su prikazane sve papirne novanice
koje su u tim periodima bili u opticaju na tlu
Bosne i Hercegovine. Tekstovi u Monografiji
dati su uporedo na bosanskom i engleskom
jeziku.
Velika Srbija, muslimani i Bosna
Ova je knjiga objavljena u izdanju autora
(Sarajevo, 2000). U knjizi je obraen historijat stalnih srpskih tenji prema posvojenju
Bosne i udarima na bosanske muslimane.
Veina injenica navedenih u knjizi naoj
je javnosti poznata, ali je vrijednost knjige u
tome to su sve historijske injenice sabrane
na jednom mjestu. Ima i neto to je bilo manje poznato ili sasvim nepoznato, jer je namjerno sakrivano Tu je obavjetenje o tome
da je davno prije Vuka Karadia Bunjevac
(porijeklom iz podrjeja Bune u Hercegovini) fra Lovro Brauljevi objavio Rjenik u
kojem je istaknuo fonetsko pravilo u pisanju.
Autor se nadao da e knjiga naii na odjek,
bar meu historiarima, jer je bio svjestan
injenice da ono to je u knjizi navedeno nekome nee odgovarati.8
8 Nakon objavljivanja i predstavljanja knjige Velika
Srbija, muslimani i Bosna, prof. Muli se nadao raspravama i diskusijama. Meutim, takozvana historijska
javnost u Sarajevu je osala nijema i, osim ponekog intervjua (Radio 99 i Radio BIR) i objavljenog prikaza,
nije bilo veih odjeka Profesora najvie boli kako je podruje Sutorine dospjelo u granice Crne Gore, pa je ak
pokuavao da to pitanje ponovo aktualizira s namjerom
da se preispita ispravnost granice izmeu istone Hercegovine i Crne Gore. Iz ove knjige italac moe saznati
kako u historiografiji ima dovoljno injenica kojima se
dokazuje da dananje granice izmeu dvije drave nisu
pravedne, ali nije bilo razumijevanja kod onih koji bi to

etiri stoljea Mostarskog muftijstva

(1592. -1992.)
Monografiju je izdalo Muftijstvo mostarsko 2009. godine. Radi se o obimnom djelu
od 481 strane. U Monografiji se govori o vremenu, ljudima i dogaajima, o muslimanima
koji su bili spremni pruiti ruku drugima, ali
ne i odrei se svoje posebnosti. Monografija
e sigurno svakog itatelja zadiviti obiljem
historijskih injenica o muslimanima u Hercegovini, sakupljenim na jednom mjestu. Sve
te historijske injenice zorno govore o ogromnom uinku muslimana s ovog podruja u
proteklom periodu, jer je dovoljno samo prelistati poglavlja koja se odnose na izgradnju
islamskih objekata na podruju Muftijstva
i na pregled mostarskih muftija od prvog
Mevlana Ahmed efendije do posljednjeg Seid
ef. Smajkia.
uprija sultana Sulejmana-hana u Mostaru, poznata kao Stari most
Monografiju je izdalo Muftijstvo mostarsko 2009. godine. Rezultat je strpljivog sabiranja pisanih spomenika i historijskih tekstova, esto teko dostupnih. U njoj je prof.
Muli na temelju injenica zapisanih u historijskim izvorima i onih napisanih u literaturi,
podrobno objasnio kako je uprija po projektu mimar Hajrudina (Haredin) i pod njegovim nadzorom graena, uz napomenu da
je bila sagraena pred kraj sultanovog ivota.
Sultan Sulejman je umro pod Sigetom (Maarska 29. septembar 1566.) a da nije uspio
preko nje prei. Monografija se sastoji iz dva
dijela: tekstualnog i ilustrovanog, u kojemu
su date slike akademskih slikara, razglednice
(104), potanske marke, papirne novanice
i kovanice, taksene marke i dr. na kojima je
prikazana uprija, to je poseban ugoaj za
oi.
***
Muslimansko kolstvo
kolovanje muslimana i razvoj muslimanskog kolstva, kao jedan segment opih
moda i mogli pokrenuti.
GRAANIKI GLASNIK 38/XIX | PROLOST

126

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

prosvjetnih prilika u dravi uvelo je brojne

Bonjake i Bonjakinje u javni ivot. Od prvih svrenih polaznika Gazi Husrev-begove
medrese do njenog ukidanja 1947/48. kolske godine, kad su odlukom tadanjih organa
vlasti vjerske kole zatvorene, muslimanske
kole zavrile su brojne generacije uenika,
od kojih su mnogi dali znaajan doprinos u
razvoju zemlje i drutva.
Prof. Muli je nekoliko godina istraivao
i pripremao grau u elji da napie opirnu
monografiju o muslimanskom kolstvu u
Bosni i Hercegovini od dolaska Osmanlija
do kraja Drugog svjetskog rata. Meutim,
kako nigdje nije naiao na financijsku podrku, odluio je da na ovu temu objavljuje
pojedinane monografije. Do kraja 2014. godine objavljeno ih je sedam, od kojih etiri
o muslimanskom kolstvu u Sarajevu: Gazi
Husrev-begov hanikah (1531. 1921.) i Gazi
Husrev-begove medrese u Sarajevu (1921.
1946.), 2012., Dravne eriatske kole u Sarajevu (1887. 1945.) i Muslimanske vjerske
kole sarajevskih vakifa (1457. 1946.), 2013.,
te tri o medresama: Behram-begova medresa u Tuzli (1626. 1939.) i Nia okruna
medresa u Tuzli (1939. 1949.), 2014., Eli
Ibrahim-paina medresa u Travniku (1705.
1939.) i Nia okruna medresa u Travniku
(1939. 1946.) i Sultan Ahmedova medrsa u
Zenici (1720. 1946.), 2014. Osma knjiga je
predata u tampu Islamskom centru u Mostaru i bie objavljena 2015. godine u povodu
100 godina od roenja najpoznatijeg historiara kulturne batine u Hercegovini rahmetli
Hivzje Hasandedia, a deveta, pod naslovom
Medrese u Graanici (1745. 1946.) u dva nastavka , u brojevima 38. i 39. Graanikog
glasnika. U pripremi je i deseta knjiga na
temu Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini pod naslovom: Privatne, dravne i
vakufske muslimanske kole u Sarajevu (1864.
1926.), ije se objavljivanje oekuje 2015.
godine. Ovdje donosimo samo kratke napomene o ve pojedinim monografijama:
Gazi Husrev-begov hanikah (1531-1921)
PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 38/XIX

Otvoren je kao hanikah (dervika kola

sufizma) 1531., u medresu je preobraen prije 1779. godine i radio je punih 390 godina,
odnosno sve do ujedinjenja sa Gazi Husrevbegovom medresom/Kurumlijom 1921.
godine. Znaajan je po tome to je to druga muslimanska srednja kola koja je poslije Sultan Ahmedove medrese u Zenici od
1886/1887. kolske godine sa sustava halke i
idazeta 9 prela na sustav razredne i predmetne nastave.
9 Halka je arapska rije i oznaava pojas, a u ovom
sluaju grupa uenika koja je kolovanje u medresi zapoela i zavrila pred jednim muderisom (o tome podrobnije vidjeti u radu Hazima Mulia: Pojasevi /halke/
i medrese). Halka se pod nazivom klasa u umjetnikim
akademijama zadrala sve do naih dana. kolovanje
uenika jedne halke trajalo je od 12 do 16 godina. Tek
kad se muderis uvjeri da su svi uenici ili nekoliko
uenika ovladali predvienim gradivom, izdavana im
je jedinstvena idazetnama (diploma) iz nauka koje su
uili. Ali, ako je ocijenio da je i neki uenik ovladao
predvienim gradivom iz svih ili odreene nauke, izdavao mu je idazetnamu. Sve dotle dok i posljednji
uenik iz prethodne halke ne uzme idazet, nije upisivana naredna klasa (O halci podrobnije vidjeti u
radu Hazima Mulia pod naslovom: Pojasevi /halke/ i
medrese). Idazet je arapska rije u vie znaenja na bosanskom jeziku, ali je najprikladniji u znaenju dozvola,
odobrenje, ovlatenje i sl., odakle je proizila kovanica
idazetnama, to bi moglo znaiti pisana dozvola koja
je izdavana softama (uenicima) kad je muderis zakljuio da je uenik ovladao gradivom i da je iz onoga to je
nauio, znanje mogao prenositi i na druge. To nije bila
ehadetnama (svjedodba u klasinom smislu rijei,
jer njome nije priznavana samo odreena sprema, jer
je istovremeno predstavljala i dozvolu (ovlatenje) za
odravanje predavanja kakva je uenik tokom kolovanja sluao od muderisa. Idazetnama se mogla stei na
molbu pojedinaca, bez obzira na dob i slubu koju su
obavljali, da iz eljenih nauka polau ispit. Od klasine
diplome idazetnama se razlikovala i po tome to je vaila na prostoru itavog islamskog svijeta, bez obzira na
administrativno-politike granice drava i mezhebtske
razlike, te to nije podlijegala obavezi potvrde davanja
vanosti domae isprave (nostrifikacija). U sluaju
odstupanja ili smrti muderisa u iju je halku uenik
stupio, kolovanje u medresi nastavljao je pred novim
muderisom ili muderisima, a od posljednjeg pred kojim je uio, uzimao je idazet. Posljednje idazetame
u Bosni i Hercegovini izdali su Gazi Husrev-beova medresa, 1893., Gazi Husrev-begov hanikah medresa 1905.,
a Ulema medlis u Sarajevu polaznicima o zavrenom
Viem obrazovno-teolokom teaja u veljai (februaru)

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

Gazi-Husrev-begove medrese (15311945)

U ovoj monografiji je opisan rad Gazi
Husrev-begove medrese/Kurumlije (1921.
1945), u kojoj su mjesta nali do tada nepoznati podaci o ovoj, zacijelo, najznaajnijoj
muslimanskoj kolskoj ustanovi u Bosni i
Hercegovini i Gazi Husrev-begove enske
medrese od (1933. 1945.), u kojoj su mjesta nali podaci o njoj od otvorenja 1933. do
1945. godine.
Dvjema knjigama o Gaz Hurev-begovim
medresama zaokruena je cjelina o muslimanskom kolstvu u Sarajevu u okviru Gazi-Husrev-begovog vakufa.
Dravne erijatske kole u Sarajevu
(1887. -1946.)
Ovo je prva cjelovita studija o erijatskim
kolama koje je otvarala drava i izdravala
kroz dravni erar. U Monografiji su obraene tri kole: Sudaka eriatska kola (1887.
-1937.), eriatska gimnazija (1918-1945) i
Via islamsko-teoloka kola (1935.1945). O
znaaju ovih kola autor je u predgovoru, izmeu ostalog, naveo:
U Sarajevu su otvorene tri dravne eriatske kole, od kojih eriatska sudaka kola na
razini srednje kole 1887. godine, eriatska
gimnazija s niim i viim stupnjem 1918. i
Via islamska eriatsko-teoloka kola na razini fakulteta, neslubeno 1935. i slubeno
1937. godine. eriatska sudaka kola prestala
je s radom 1937, a eriatska gimnazija i Via
islamska eriatsko teoloka kola nasilnim zatvaranjem 1945. godine. Sve tri kole odigrale
su znaajnu ulogu u obrazovanju bonjakih
intelektualaca. Ovdje posebno istiem Viu
islamsku eriatsko teoloku kolu koja je, nakon gaenja Visokog duhovnog (filozofskog)
uilita Crkve bosanske u selu Gornja Bijela
(Konjic) sredinom XV stoljea bila druga visoka kola na tlu Bosne i Hercegovine. Brojni su
svrenici eriatske sudake kole i abiturijanti
vieg teajnog ispita (ispita zrelosti) eriatske
1944. godine.

127

gimnazije zavrili visokokolsko obrazovanje

na univerzitetima u tadanjoj zajednikoj
dravi i na Univerzitetu Al-azhar u Kairu, a
jedan broj je stekao i doktorat nauka. Na Vioj islamskoj eriatsko-teolokoj koli bilo je
38 diplomanata, od kojih je nekolicina stekla
doktorate. O njima su u Monografiji napisane
krae ivotopisne natuknice.
Iz triju dravnih eriatskih kola proizaao
je cvijet bonjakih intelektualaca, polazna
elija nastavnika na fakultetima Univerziteta
u Sarajevu i saradnika brojnih naunih ustanova u Bosni i Hercegovini. Velika veina vie
nije meu ivima, ali su njihova imena u Monografiji zabiljeena da generacije Bonjaka i
graana Bosne trajno podsjeaju na doprinos
koji su dali kulturnom, obrazovnom i opem
razvoju Bosne i Hercegovine. Moramo im biti
vjeno zahvalni, a ja im posveujem ovu Monografiju.
Muslimanske vjerske kole sarajevskih
vakifa (1457-1952)
Ovom je monografijom zaokruena trea
cjelina o muslimanskom kolstvu u Sarajevu.
U monografiji je prvi put utvreno koje su
muslimanske vjerske kole u Sarajevu otvorili njihovi vakifi: sibjan mektebi i mektebi
ibtidaije (preobraeni sibjan mekteb), mualim-hane (uiteljske kole), hanikasi name
(dervike sufijske kole), darul-kure (kole za
uenje arapskog jezika) i darul-hadisi (kole
za izuavanje islamske tradicije). Sve su ove
kole opisane u granicama raspoloivih podataka u pisanim spomenicima i literaturi.
Medrese u Tuzli, Travniku i Zenici
Polazei sa stanovita da kola nije samo
mjesto gdje se stie znanje nego je i izrazito vaspitna ustanova u kojoj se odgaja kompletna linost kako vjerski tako i svjetski,
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je
svoju panju stalno usmjeravala na polaznike medresa te pazila na njihov vjerski odgoj
u duhu islama, ali i na ukupan rad medresa
u zemlji. Gazi-Husrev-begove medrese su
,svakako bile najznaajnije, ali iz monografija o Behram-begovoj medresi i Nioj okrunoj
GRAANIKI GLASNIK 38/XIX | PROLOST

128

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

medresi u Tuzli, Eli Ibrahim painoj medresi

i Nioj okrunoj medresi u Travniku, te Sultan Ahmedovoj medresi u Zenici vidimo da
su i ostale bile dobro nadzirane. Za sve tri
medrese navedeni su podaci o osnivanju i
sredstvima za izdravanje (vakufname i drugi izvori), o njihovim zgradama, nastavnicima, o njihovom radu, uenicima i zatvaranju.
Profesor se potrudio da svaku od ovih monografija obogati i faksimilima brojnih pisanih
spomenika, artefakata, fotografija predavaa
kao i uenikih idazetnama i svjedoanstava
(ehadetnama).
Behram-begova medresa (1626. 1939.)
i Nia okruna medresa (1939.1949) u Tuzli.
Ova medresa, kako autor u Predgovoru
navodi, meu medresama u Bosni i Hercegovini zauzima istaknuto mjesto, to to treba
zahvaliti njenim prvim muderisima i upraviteljima, velikim alimima kura hafizu ahbaz
ef. Husiu, hadi Muhamedu ef. okiu, hfz.
dr Salihu ef. Siveviu i hfz. Muhamed ef.
Smajloviu. U znak zahvalnosti, posveujem
im ovu monografiju.
To to je Uredbom o niim medresama
Ulema medlisa u Sarajevu iz 1939. godine u
jednom kraem periodu (1939. 1949. godine) medresi izmijenjen naziv u bezlini Nia
okruna medresa u Tuzli i to je svoenjem na
etverorazrednu zaustavljena u svome usponu, ne moe umanjit ono to je kroz dugi vijek
svoje opstojnosti pod oba naziva postigla.
Eli Ibrahim-paina medresa (17051938) i Nia okruna medresa (1938-1946)
u Travniku
Prema autorovom navodu, ova e medresa, izmeu ostalog, ostati zabiljeena i
po tome to su u periodu od 1821. do 1925.
godine, duljeg od jednog stoljea, prvi muderisi i upravitelji medrese, te njeni nastavnici
od 1925. do prestanka rada 1946. godine bili
pripadnici travnike loze nevesinjskog roda
Korkut. A posebnu zanimljivost predstavlja
injenica da su svrenici medrese postajali

PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 38/XIX

njeni nastavnici (kurra hafiz Salih ef. Begovi, Nezir ef. Elkazovi i Sirad ef. Korkut).
Sultan Ahmedova medresa u Zenici
(1720.1946)
Autor istie da su od otvaranja do zatvaranja prvi muderisi i upravitelji medrese
bili pripadnici roda Sedarevi, to je u historiji medresa vrlo rijedak sluaj i da je od
1933/1934. godine primala i djevojice, te
postala mjeovita, po emu je bila prva takva
medresa u svijetu.
****
Pof. dr. Jusuf Muli je, bez obzira na oblast
za koju se kolovao i u kojoj je djelovao u
periodu svoje radne aktivnosti, bio i ostao u
prvom redu historiar. On je autor koji analizom dostupnih izvora i objavljenih podataka
o odreenoj temi gradi svoju (realnu) sliku
historijskih zbivanja. Za prof. Mulia historija Bosne je od srednjeg vijeka do 1878.,
unato sudbonosnim politikim lomovima,
neprekinut proces, s rezultatom koji se iskazuje u formiranju samostalne Bosne i Hercegovine.
Knjige o Konjicu su dragocjene za historiju grada i njegove okoline, ali su i primjer
koji bi trebali i drugi slijediti kako treba pisati
o lokalnoj sredini, jer su njegove knjige kako
historiografske tako i hronike grada.
Od manjeg znaaja nisu ni knjige koje
se odnose na historiju Hercegovine i muslimanskog kolstva. Mnoge od njih su prepune
obavjetenja, jer je prof. Muli historijske injenice za svoje knjige traio na svim njemu
dostupnim mjestima, prije svega u arhivima
i bibliotekama ali i matinim i katastarskim
uredima, o emu najbolje svjedoe popisi koritenih izvora i literature na kraju svake od
20 knjiga.
Njegovo izlaganje injenica je jasno, pregledno, odreene teme donosi u slijedu i
poglavlja nikad ne prekida odstupanjima od
teme. Sve to je napisano, potkrijepljeno je i
odgovarajuim izvorom u pisanim spomenicima, tano navoenim. Nakon to se proita
ili samo prelista neka od njegovih knjiga, lah-

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

ko je uoiti da je njen autor pregledno izloio

sve, za sada dostupne podatke i da je pustio
pisanim spomenicima da govore. Samo ponegdje raspravlja s nekim od historiara koji su neto napisali to nije u skladu s
historijskim izvorima. A to je inio samo
onda ako je za to imao vrst dokaz zapisan u
vjerodostojnom historijskom izvoru.
Teko je doarati i rijeima objasniti svu
energiju, ozbiljnost i entuzijazam sa kojim je
prof. Muli prilazio svakoj novoj temi i knjizi. Pripremajui novu knjigu za tampu, govorio je (a zacijelo se i nadao) da e se upravo
ona dobro prodavati, ali je uvijek bilo isto.
Oni koji imaju para, knjige ne zanimaju, a
oni koji ih ele nemaju para da ih kupe.
Profesorova je memorija zadivljujua,
usprkos poodmaklom ivotnom dobu. Ne
samo da pamti ta je o neemu napisao, nego
je znao i na kojoj se strani to nalazi, a esto i
broj napomene.
Sve knjige, osim dvije, financirao je iz
skromnih umirovljenikih primanja i uz pomo svoje dvije kerke, ali od njihove prodaje
nije mogao podmiriti ni trokove pripreme
za tampu,10 zbog ega nikada nije zaalio.
Knjige je pisao, ne iz elje za materijalnom
dobiti, ni iz potrebe za priznanjima, jer je ve
ostvario sve to se u jednoj radnoj karijeri
moglo ostvariti, nego iz elje da svome narodu ostavi zapisano ono to je on kroz svoje
istraivanje saznao. U profesorovoj dui je
ostala tuga zbog nepriznavanja njegovog na10 Od svih knjiga koje je napisao, samo mu je polo za rukom da Behram-begovoj medresi u Tuzli proda
deset primjeraka za 200 KM. Posebno lo utisak na
profesora je ostavo odgovor kolskog odbora Gazi
Husrev-begove medrese na ponudu za otkup odreenog
broja primjeraka monografije Gazi Husrev- begove medrese (1821. 1945.) u kojemu je navedeno da se zbog
nedostatka sredstva ponuda odbija. Beznaajno mali
broj primjeraka knjiga prodan je na njihovim predstavljanjima, a onima koji ih ni po nioj cijeni nisu mogli
kupiti, nudio ih je bez novane naknade. Dobar dio
knjiga poklonio je bibliotekama, roacima i prijateljima, a ostale, koje bi mogle stati u kamionet, mjesto
su nale u skladitu njegove omiljene tamparije DES
d.o.o. u Sarajevu.

129

pornog rada, pa ak i odbojnosti koja se prema njegovim knjigama ispoljava u pojedinim

krugovima i meu profesionalnim historiarima.11 Knjige koje je napisao, smatra svojim
vakufom. On je to ovako obrazloio: Ali ja
zbog toga ne alim, jer mi je dua ispunjena
neizmjernim zadovoljstvom i ostvarena elja
da iza sebe kao amanet svome narodu ostavim
pisane potvrde njegove duhovnosti.
A onima, koji iz samo njima poznatih razloga, svojom odbojnou to pokuavaju podcijeniti, ostaje da se bave sami o sebi. Daleko
him kua od mene, a Svevinjem neizmjerno
zahvaljujem to mi je omoguio da od njih ni
u emu ne zavisim i da imaju ikakvu mogunost, sprijeili bi i izdavanje mojih knjiga.
Ostaje injenica da je sve to se moe u
kulturi i nauci napraviti u ovoj zemlji, a posebno u bonjakom narodu, stvar individualnog napora i vlastitog materijalnog i intelektualnog rizika.
Bibliografija objavljenih radova (1993.
2014.)
a) PRILOZI U ASOPISIMA
ANALI GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE, SARAJEVO
O nedkim posebnostma vezanim za postupak prihvatanja islama u Bosni i Hercegovini i netanostima koje mu se pripisuju 13-14, 2005.,179-204
Poitelj u osmanskoj vlasti, 25-26, 2007.,
261-296
BEHAR, ZAGEB
Genocid nad muslimanima u Bosni i
Hercegovini, Sandaku, Kosovu, Crnoj
Gori i Makedoniji 1993., 3-4: 5-7
11 Odnos prema profesoru Muliu i njegovom djelu,
zapravo je primjer slinog odnosa prema brojnim drugim pregaocima i entuzijastima u mnogim oblastima u
naoj zemlji. Koji su razlozi da entuzijaste poput prof.
Mulia mnogi, pa ak i oni koji su po profesiji i svom
radnom mjestu, pa i drutvenoj poziciji zadueni da ih
pomau imaju takav katastrofalno ignorantski odnos
i nerazumijevanje? Mnogi takve smatraju ili obinim
dangubama ili malo aknutim.
GRAANIKI GLASNIK 38/XIX | PROLOST

130

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

Sutorina u Boki Kotorskoj neutvreni je

dio teritorije BiH, 19.07.2013.
GRAANIKI GLASNIK, GRAANICA
Nosioci vlast, privrede i kolstva u graanikom srezu 1928. godine 5, 2000., 10:
48-50
O razvoju gradskog naselja Graanica u
XV i XVI vijeku 6, 2001., 12: 22-30
HERCEGOVINA, MOSTAR
Islamske bogomolje u Mostaru (Prilog
utvrivanju godina njihove gradnje) 9,
1997., 75-80
Prilog istraivanju mogunosti procjenjivanja broja stanovnika u Bosni i Hercegovini u vrijeme osmanske vladavine 13-14,
2001., 35-68
Dvije znaajne godinjice grada Konjica:
620 godina prvog zvaninog pomena
grada i 320 godina gradnje biveg Kamenog mosta 16-16, 2003., 23-48
KABES, MOSTAR
Istina o srpskoj zemlji u Bosni i HercegoviniGenocid nad Bonjacima muslimanima oduzimanjem njihove zemlje u
okviru agrarne reforme u periodu 1911921. godine l, 1995., 1: 21-32, 3: 24-26,
4: 29-30, 5: 44-45
Ko su bili Jugoslaveni kao nadnarod u Bosni i Hercegovini u periodu 1948-1991 2,
1996., 6: 48-49 i Ispravke, 8: 37
Kad guslari historiju piu-Srpkinje kao
sultanije na osmanskom Dvoru 2, 1996.,
9: 29
Sarajevo-grad izmeu istoka i zapada 2,
1996., 2: 40-42, 12: 22-24, 13: 43-44. 14:
35-41; 3, 1997., 15: 47-48
Svojatanja u Bosni-Prisvajanje hramova
crkve bosanske u Dobrunu kod Viegrada
i Donjem Brdu kod Gorada,-Velika podvala Srpsko pravoslavne crkve 3, 1997.,
16: 49-54 i 17: 46-47
NOVI HORIZONTI, ZENICA
Prihvatanje islama nije bilo prinudno 3,
2002., 29: 46-47
NOVI MUALIM (SARAJEVO)

PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 38/XIX

Muslimansko kolstvo na dananjem podruju Opine Konjic u vrijeme osmanske i austrougarske vladavine 2, 2001., 6:
118-129
Stanje muslimanskih kola u Bosni i Hercegovini na poetku 1882/1883. godine 2,
2001, 7: 134-137
aak medresa u Brkom 14, 2004., 54:
126-133
Sibjan mekteb i medresa derventskih ahdanagia u Bosanskom Brodu 12, 2011.,
45: 138-141
NUMIZMATIAR, SARAJEVO
Zajam ZAVNOBIH-a iz januara 1943.
godine
1 (4), 2003., 1 (6): 24-31
Londonsko izdanje bosansko-hercegovakih dinara iz 1992, godine 2 (5), 2004., 3
(8): 14-19
PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU, SARAJEVO
Drutveni i ekonomski poloaj Vlaha i Arbanasa u Bosni i Hercegovini pod osmanskom
vlau 51, 2001., 111-146
PREPORODOV JOURNAL, ZAGREB)
Razoblienje, krae i velike Karadieve
podvale? 68-69
SLOVO GORINA (STOLAC)
Kada su Turci osvojili vidoku tvravu
20, 2003., 82-85
Iz prepiske lanova porodice Rizvanbegovi 25, 2003., 82-85
TAKVIM, SARAJEVO
Ustanci Srba u Beogradskom paaluku i
pogromi nad muslimanima, 2010/14311432, 185.210
B) PRILOZI U KNJIGAMA
Heppnner, H.: Hauptstdte zwischen
Sava, Bsporus und Dnjepr (GeschichteFunktion-Nationale Symbolkraft KlnWien, 1988.
Muli, J.: Sarajewo-Hauptstadt Bsnien
und der Herzegowina zwischen Ost und
West 171-191.:
Zlatkovi, Br.: Hrvatske vrijdnosnice
1846-1945. Zagreb, 1994.

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulia bosanskohercegovakoj historiografiji

Muli, J.: Ratni zajmovi i vrijednosni papiri ZAVNOH-a 34-36

C) LISTOVI
Vei broj lanaka na razne teme objavljeni u listovima Preporod, Osloboenje,
Dnevni avaz, Bosanski glasnik (Norveka) i dr.
KNJIGE PROFERORA JUSUFA MULIA
(2000-2014)
EDICIJA: Konjic i njegova okolina;
knjiga 1: Konjic u srednjem vijeku; knjiga 2: Konjic u osmanskom periodu, Konjic, 2000.; knjiga 3: (koautorstvo) Konjic u vrijeme austro-ugarske vladavine
(1878-1918), Konjic, 1990.; knjiga 4: Konjic u periodu dva svjetska rata, Sarajevo,
2005.; knjiga 5: Starosjedilaki rodovi,
Sarajevo, 2005.; knjiga 6: uprija Hasei Ali-age Kolakovia u Konjicu, Konjic,
2009.
Tri monografije pod nazivom Hercegovina:Hercegovina 1:Feudalna oblast
srednjovjekovne drave, Sarajevo 2002.;
Hercegovina 2.1:Vojna i upravna jedinica
Osmanskog carstva (XV i XVI stoljee),
Sarajevo, 2004.; Hercegovina 2.2. Vojna i
upravna jedinica Osmanskog carstva (od

131

poetka XVII stoljea do kraja osmanske

vladavine), Sarajevo, 2007.Monografije:
etiri stoljea mostarskog muftijstva
(1592-1992), Mostar, 2008.
uprija sultana Sulejmana-hana u Mostaru, poznata kao Stari most, Mostar,
2009.
Papirni novac na tlu Bosne i Hercegovine
od 1918. godine do danas, Sarajevo, 2000.
Velika Srbija, muslimani i Bosna, Sarajevo, 2006.
Gazi Husrev-begov hanikah (1531-1921),
Sarajevo, 2012.
Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu
(1921-1945), Sarajevo, 2012.
Dravne eriatske kole u Sarajevu, Sarajevo, 2013.
Muslimanske vjerske kole sarajevskih
vakifa (1457-1952) Sarajevo, 2013.
Behrambegova medresa (1626-1939) i
Nia okruna medresa (1939-1949) u
Tuzli Sarajevo, 2014.
Sultan Ahmedova medresa u Zenici
(1720-1946), Sarajevo, 2014.
Eli Ibrahim-paina medresi (1705-1938)
i Nia okruna medresa (1938-1946) u
Travniku, Sarajevo, 2014.

GRAANIKI GLASNIK 38/XIX | PROLOST