Nikolaaaaa Batui UVOD U TEATROLOGIJU GZH, Zagreb,

1991.
TEATROLOGIJA znanstveno podruje u okviru drutveno-humanistike oblasti u kome
se raznovrsnim disciplinama nastoje protumaiti postanak, djelovanje, funkcija i umjetnikoizraajna obiljeja kazalita u dijakronijskom i sinkronijskom aspektu

obuhvaa vie znanstvenih disciplina

multidisciplinarna znanost
Rusi: znanost koja prouava povijest i teoriju kazalita
KAZALITE
a) kazalina zgrada (mjesto odvijanja)
b) predstava ('Idem u kazalite.')
c) ustanova ili umjetnika organizacija
d) stilsko razdoblje
OSNOVNI PREDMET TEATROLOGIJE
- izvedbena sastavnica
- scenska slika
- teatrologija se bavi predmetom koji vie ne postoji

19. u 20. st. teatrologija znanstvena disciplina

potekla iz filozofije i knji.-pov. disciplina
1902. u Berlinu prvo teatroloko drutvo
1956. kao kolegij na katedri Komparativne knjievnosti na FF-u
1904. S. Mileti pie ''Hrvatsko glumite''
1978. S. Batui pie ''Hrvatska pozornica''
M. Fotez, M. Matkovi (Dramaturki eseji), R. Marinkovi (Geste i grimase, Nevesele oi
klaunove), I. Hegedui (Shakespeare Moliere Goethe)
1953. B. Gavella ''Hrvatsko glumite''
noviji: B. Mrki, F. ale, V. vacov, B. Heimovi, P. Selem, Z. Mrkonji, I. Mrdulja,
B. Senker, S. Prosperov Novak
1969. Hrvatsko drutvo kazalinih kritiara i teatrologa

GLAVNE TEORIJSKE DISCIPLINE

1)
2)
3)
4)
-

teorijska dramaturgija
povijest kazalita
estetika kazalita
teorija i metodologija

oslonac Aristotelova Poetika

1) TEORIJSKA DRAMATURGIJA
DRAMATURG (gr. dramaturgos) dramski pisac
- sastavljanje repertoara

- pribavljanje i ocjenjivanje novih tekstova

- adaptacija za izvedbu
- savjetuje redatelja i staff
- mnoge funkcije dramaturga danas vri redatelj
dramaturg predstave: ostvaruje cjelokupnu izvedbenu koncepciju; dolazi na pokuse, surauje
sa stvaraocima
DRAMATURGIJA poetika i estetika drame koja se temelji na scenskoizvedbenoj praksi
kazalinog djela bez obzira na njegovu vrstu
- prouava postanak i razvitak dramaturgijskih teorija
- ocjenjivanje njihovih dometa
- nastoji kreirati nove sustave teorijskog razmiljanja o drami
osnovni predmet: skup pravila za izvanji oblik kao i zakonosti unutarnje strukture drame
Freytag 'Kompozicija drame'
1) uvod
2) uspon
3) kulminacija
4) pad ili preokret
5) katastrofa
- uzbuujui i tragiki momenat posljednje napetosti
2) POVIJEST KAZALITA
- sinonim za teatrologiju
- ponova uspostava minulog kazalinog ina
- gleda naprijed
- to se, gdje i kada zbilo
- teatrografija utvrivanje kazalinog repertoara
- sociologija kazalita odraz u publici, socioloka slika
3) ESTETIKA KAZALITA
- estetika kazalinog stvaranja
- scenska kreativnost
- oblici i funkcija scenskog prostora
- najbitnije izraajne znaajke
- segmenti: gluma, reija i prostor
- psihologija komponenta glume lagano nijekao Brecht
- zanima se za naelo pojedinoga redateljskoga sustava u predstavi i ispisanog te
protumaenog
- otkriti 'jezik' redateljeva izraavanja
- Senker: 'redatelj govori jezikom kazalita'
- estetika analiza kazalinog prostora
4) TEORIJA I METODOLOGIJA TEATROLOGIJE
- poetak Max Hermann
- kazalite 'svijet za sebe'
- metodologija: teoriski pristup pojedinom problemu, istraivanje proimanja i
meuovisnosti teorije i prakse, uspostava slike odreene kazaline pojave

ZADAE, MOGUNOSTI i GRANICE TEATROLOGIJE

-

u sreditu pozornosti kazalina predstava

zadaa: rekonstrukcija minulog kazalinog ina
teatrologija traje koliko i kazalite (unutar civilizacije)
neki pozornost posveuju drami (Silvio D'Amico)
kazalina umjetnost poinje ivjeti ulaskom publike u prostor scenskoga ina
prouava ''repertoar'' batina vs suvremenost
rade monografije

1896. Hrvatska dramatska kola utemeljio S. Mileti

podrijetlo i uloga maske u kazalitu, rasvjete

trenutci okupljanja publike
povijest kazalinih dostignua
granice predmet istraivanja rastao i neprestano raste

PREDMET; METODE I INSTRUMENTARIJ TEATROLOGIJE

-

osnovni predmet: promatranje kazaline predstave

priziva predstavu u ivot = 'rekonstrukcija'
nastoji utvrditi obiljeja sviju sastavnica kazalinog ina

trai izvore za rekonstrukciju:

a) neposredni: zgrada, scenski prostor, pozornica,
scenska tehnika, scenska oprema, rekviziti, maska,
redateljska knjiga ...
b) posredni: fotografije, filmovi / video vrpce

tri segmenta:
1) materijalna osnovica
2) kreativna zamisao glavnih interpreta
3) dojmovi, doivljaji i sudovi publike
za ''rekonstrukciju'' :
redateljske namjene, glumake intencije i odreene reakcije gledalita
tri konstitute:
i)
predloak predstavi
ii)
mjesto i nain realizacije
iii)
publika
i) PREDLOAK PREDSTAVI
- dramski tekst, operni libreto i partitura, baletni sinopsis s partiturom te scenarij,
odnosno nacrt
- razvidjeti scensku sliku
- DRAMA ishodite svakoj teatrologijskoj interpretaciji scenskoga ina
- pitanje didaskalija ?

'redateljsko kazalite' - po. 20. st.

- zadiranje u integritet dramskog teksta i stvaranje vlastite vizije scenske slike
-

teatrologija razmatra razvitak temeljnog tlocrta grkog pozorita kroz daljnje faze nae
kazaline civilizacije
teatrologija istrauje bitne sastavnice reije 'redateljska knjiga'
kazalini plakat (pomo pri rekonstrukciji), cedulja, program
kazalino zakonodavstvo: Kazalini red Alexandar Bach

iii) PUBLIKA
- tko u pojedinom razdoblju ini kazalinu publiku
- kazalini kritiari
- teatrologija istrauje niz okolnosti pod kojima je nastala kazalina kritika
DRAMSKI TEKST I PREDSTAVA
-

predstava ovisi o kutu promatranja stvaralaca

drama na pozornici postaje neto novo dobiva pozorinu vrijednost
'dramstis personae djeluje unutar strukture teksta'
'bez dramatis personae nema niti drame'
suodnos teksta drame i teksta predstave
suvremena teatrologija mora shvatiti da od teksta predstave ne smije oekivati striktnu
i samo njoj ''jasnu'' reprodukciju poznata predloka

KAZALINI PROSTOR
prostor scenske igre i prostor namijenjen publici
kazalini in se moe zbiti bilo gdje i bilo kada
Grka kazalite u Epidauru
parodi boni ulaz
orkestra s timelom, parodos, rampe, skene, proskenion
Rim kazalite u Aspendosu, Theatro Olimpico
Grka teatar obred i sveanost
Srednji vijek srednjovjekovni trgovi, kola
Barok dvorane
Antika Grka (primjer teatar u Epidauru)
- orhestra i skena koncentrina naela

puni krug mjesto glumakog izraza

- gledatelji gotovo obgrljuju prostor glumeva djelovanja
- privilegirani u prvi red, Dionizijev sveenik u sredini
- gledalite za gotovo itav polis
- nepoznata hijerarhijska ljestvica
Antiki Rim

gledalite nije jednako vrijedno

dominira polukrug
orhestra polukruni oblik CAVEA
prostor za povlateni sloj gledatelja
nema zajednitvapozornice i gledalita
zastor spiranium (mimici)
auleum (sputa i die)
Srednji vijek
kao i u Antici niz lokaliteta bez arhitektonskih obiljeja
- ulica, gostionica, sajmita, feudalni dvor
- izravna komunikacija s publikom
- zabavljako kazalite
sakralna pozornica
- apscida ili ordinata
- kretanje glumca pred statinom publikom
- ali ima i gdje se gledatelji kreu
- scenska boravita loca ili mansiones
- pozornica na kolima prikazivanje Kristova ivota
Renesansa
- ranorenesansa: komediograf Terencije
- predstave na trgu, dvorani s podijem
- gledatelj u gledalite ulazi da bi promatrao
- precizna socijalna ljestvica publike
Barok
- dvorana Orsan, DU, Arsenal 1680
- unaprjeenje
- scenski in zatvoreni ambijent graen za kazaline svrhe
- inn-court theatre u dvoritima gostionica
- pozornica kutija
- socioloka funkcija prostora
U ROKOKOU dva socioloka sloja
oni koji grade kazalita
oni koji posjeuju kazalita
barokni scenski sustav:
kulisa
luk
prospekt
- kazalite u Stuttgartu 18 pari kulisa
- pozornica zna biti dua od gledalita (zbog opere)
- gledalite redovi stolica laganim lukom svinuti prema prosceniju
- dvorske loe u prosceniju i nasuprot pozornici (I. kat)
- to zadrava i tvrtka Hlemer&Fellner u 19. i 20. st.
- kazalite = suivot
- svijenjaci, lusteri, freske, draperije, foyeri, kavane ...
dr. pol. 19. st. RICHARD WAGNER
- Festspielhaus u Bayeuthu 1876.
noviteti:

prostor za publiku izdueni kolion (prvi redovi najmanji br. sjedita)

pozornica dubine 36m
posljednji red gledalita se uzdie i zavrava loama
bez dekoracije u gledalitu usredotouje gledatelja na pozornicu
dirigenta i svirae uinio nevidljivima

1901. Max Littman PRINZREGENTENTHEATER

- po bayreutskim uzorima
1908. KUNSTLERTHEATER
- antiki raspored
-

demokratinost gledalita koncipiranog kao dio antikog theatrona bez loa i detalja
pr. trolis Dvorane Vatroslav lisinski

Peter Behrens CENTRALNO KAZALITE

- pozornica dio orkestre bez proscenijskog okvira i zastora
Walter Gropius TOTALNO KAZALITE
- koritenje pominih platformi, dinamine rasvjete, filmski inserti, trodimenzionalne
zvune kulise
- prostor kazalinoga ina poput stroja
Karl Lautenschlger zaokretna pozornica
V.E. MEJERHOLD
- zajedniki prostor glumaca i publike
- glumci se diu iz mase
1910. MAX REINHARDT 'Kralja Edipa' reira u cirkusu
1919. GROSSES SCHAUSPIELHAUS (Berlin)
Pariz VIEUX COLOMBIER
- plato sa stepeniastim podom
- dvije razine pozornice sa stepenicama
THEATRE NATIONAL POPULAIRE, Jean Vilar
predvorja izlobe
foye koncerti
knjiara kazalina izdanja
kruno kazalite u Seattleu
Auditorium Theatre u Chicagu
- dvorane koje mogu mijenjati temeljni diapozitiv
KABUKI KAZALITE
- cvjetna staza (hanamichi) povezuje zadnje redove gledalita s pozornicom
PUBLIKA U KAZALINOM ZRCALU

(...)
N
- japanska dramska vrsta iz 14. st. u kojoj se na pozornici ujedinjuju pjesniko djelo,
pantomima, gluma, glazba, pjesma i ples
- otjelotvoruje ideje zen-budizma
- protagonist Shita nosi masku od lakiranoga drva
- drugi glumac naziva se Waki, a trei Tsure
COMEDIA DELL'ARTE
Arlecchino (sluga)
Kapetan Spavento
Pantalone
ATELANA rimska improvizirana komedija DALANG animator lutaka u javanskom
wayang kazalitu sjena DOMINUS GREGIS voa druine EFEKT ZAUDNOSTI
Brechtovo dramaturko naelo ELEOS saaljenje FOBOS strah IOCULATOR ongler
OPSIS scenska slika TLORIS ortogonalna projekcija scenografske zamisli okomita na
ravninu