efik Kurdi

Izdava

Islamska pedagoka akademija

Zenica
Recenzenti
Doc. dr. hfz. Safvet Halilovi
Doc. dr. ukrija Rami
Lektor
Midhat Kasap
Tehniko ureenje

Munever Bekta
Naslovna strana
Adis Bajramovi
tampa
"Dom tampe" Zenica
Za tampanju
Fuad Pjani

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28:395
KURDI,

efj_k

Islamski bonton l efik Kurdi. - Zenica :

Islamska pedagoka akademija, 2003. - 362 str. ;
24 cm
Bibliografija i biljeke uz tekst
COBISS.BH-ID 14407686

Na osnovu Prijedloga Federalnog ministarstva kulture i sporta br. 03-15-2457/05 od

8.08.2005. ovaj proizvod osloboen je plaanja poreza na promet.

efik Kurdi

ISLAMSKI BONTON

Zenica, 2005.

ISLAMSKIM BONTONOM
DO HUMANIZACIJE OVJEKA
Meu

krizama kroz koje prolazi savremeni ovjek kriza morala

je, bez dvojbe, najtea i po ljude najpogubnija. Zbog te krize, koja je
svakim danom sve izraenija i dublja, ljudski ivot je degradiran a
opstanak svih stanovnika nae planete je u velikoj opasnosti. Zato je
izgradnja linosti koju e krasiti visoke moralne i karakterne osobine
najprei cilj ijem ostvarenju treba da streme svi ljudi, bez obzira na
njihovu vjersku, nacionalnu ili neku drugu pripadnost.
Odgajati ljude nije nimalo lahak posao, naroito danas, u
vrijeme velikih izazova i posrtaja kojima je izloen ljudski rod. A
ako je cilj angaovanja na planu odgoja ljudi, naroito mladih
narataja, odgojiti ih tako da se u svim ivotnim situacijama
ponaaju savjesno i odgovorno, onda je to jo tei zadatak.
Potreba za moralnou, moralnim ljudima i lijepim (moralnim)
ponaanjem dolazi do izrazaJa naroito danas, u vrijeme
relativiziranja univerzalnih vrijednosti i velikog obezduhovljenja
ovjeanstva, kada je zatiranje boanskih principa moralnosti postalo
princip politike, javnog ivota, kulture, obrazovanja, te duha vremena
openito. Rezultat takvog stanja je eskalacija nemorala i runog
(neljudskog) ponaanja u svim podrujima ovjekove egzistencije, te
porast zloina, nasilja i kriminala na svim stanama svijeta. Zbog toga
su cjelokupno ovjeanstvo i ljudski rod u vrlo tekoj situaciji.
Rjeenje je u povratku univerzalnim vrijednostima, moralu, estitosti
i lijepom ponaanju.
Islam kao kompletan svjetonazor ima svoj bonton ili kulturu
ponaanja u svim ivotnim situacija. U islamu je tano regulisana
kako se treba odnositi prema ovjeku od momenta kada on doe
kao novoroene na ovaj svijet pa sve do naina njegovog
ukopavanja i polaganja u mezar. Takoer, u islamu se tano zna
kako musliman treba da se ponaa prema roditeljima, djeci, supruzi,
rodbini, komijama, radnom mjestu i kolegama, prirodi i okoliu,

biljkama i ivotinjama itd. Sve to regulisana je odredbama islamskog

bontona kojih treba da se pridavaju svi sljedbenici islama ma gdje
ivjeli, jer islamski bonton je, zapravo, skup pravila i propisa o tome
kako vjernik i vjernica treba da se ponasaju u ivotu i, po
islamskom uenju, islamski bonton muslimanima nije samo
preporuen, ve nareen.

Poslanik Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, u jednoj

svojoj izreci rekao je da je on poslan kako bi izgradio i upotpunio
moralne osobine i ponaanje ljudi. To znai da je svrha i cilj
Muhammedove, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslanike misije odgoj
ljudi i afirmacija njihovih pozitivnih osobina i lijepog ponaanja.
Shodno tome, odgojiti ljude da se u svim ivotnim situacijama
ponaaju moralno i odgovorno, cilj je svakog kur'anskog ajeta i
svake poslanike izreke (hadisa).
Po slovu Kur'ana, ljudi nee biti pravi vjernici ukoliko se ne
budu ugledali u ivot i djelo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi
ve sellem. O tome se govori u brojnim kur'anskim tekstovima od
kojih izdvajamo sljedee:
Vi u Allahovom Poslaniku z/nate divan uzor za onoga kqji se nada
Allahovq; milosti i nagradi na onom svjjetu i kqji esto Allaha spomi'!Je. (EIAhzab, 21)
1

I tako mi Gospodara tvoga} oni nee biti t!Jernici dok za sudjju u

sporovima meusobnim tebe (Muhammede) ne prihvate i onda zbog presude
tvqje u duama svq;im nimalo tegobe ne O.[Jete i dok se sasvim ne pokore. (EnNisa', 65)
1

Ono to vam Poslanik naredi toga se pridravqjte a ono to vam

zabrani toga se klonite. (EI-Har, 7)
1

Onqj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu. (En-Nisa', 80)

Neka se pripaze oni kq;i postupqju suprotno nareef!ju Poslanikovom
da ih iskuef!Je kakvo ne stigne ili da ih patt!J"a bolna ne snae. (En-Nur, 63)

Poruka navedenih ajeta je da su vjernici i vjernice duni da se

ugledaju u Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u svim
podrujima ivota, jer je to put ka postizanju istinske sree na ovom
i Allahovog zadovoljstva i milosti na buduem, vjenom svijetu.
Knjiga Islamski bonton istaknutog bosanskog alima i
doktora hadiskih znanosti profesora efika Kurdia, opsena je

studija o kulturi ponaanja u raznim ivotnim situacijama, od onih

kao to su: odravanje higijene, nain jela, pia, oblaenja,
sjedenja, spavanja, obavljanja nude itd., do situacija koje se
smatraju najintimnijim sferama ljudskog ivota, kao to je spolni
ivot suprunika. Odnos prema roditeljima, djeci, rodbini,
prijateljima i komijama takoe je detaljno razmatran u ovoj knjizi,
posebno dunosti, prava i obaveze u tim, doista, izuzetno vanim
sferama meuljudskih odnosa. Kako se ponaati na putovanju, pri
kupoprodaji i ekonomskom poslovanju, u damiji, za vrijeme
ramazana, bajrama, bolesti i, naravno, prilikom smrti i denaze nezaobilazne su teme ove, uistinu, korisne knjige koja, prvi put na
bosanskom jeziku, detaljno i studiozno, shodno metodologiji
nauno-istraivakog rada, tretira svako od navedenih pitanja.

linih

Specifikum Kurdievog rada je lahkoa stila i preglednost

(svaka tema ima niz podnaslova koji, zapravo, predstavljaju sukus
islamskog bontona, to omoguava itaocu, ukoliko zapamti te
podnaslove, da brzo i lahko naui osnovne postulate kulture
islamskog ponaanja u razliitim ivotnim situacijama), uz
maksimalnu naunu utemeljenost i argumentaciju. Profesor Kurdi
u ovom svom djelu, uz navoenje kur'anskih tekstova koji govore o
raznim temama islamskog ahlaka i bontona, citira i spominje brojne
hadise Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, te izreke
ashaba, tabi'ina i znamenitih islamskih uenjaka. iroka hadiska
naobrazba koja krasi profesora Kurdia, inae doktora, i profesora
hadisa, omoguila je ovom istaknutom bosanskohercegovakom
alimu i da'iji da za sve hadise i predaje koje je spomenuo u ovom
djelu izvri tzv. tahridt tj. pronae ih u izvornoj hadiskoj literaturi.
To je izuzetno zahtjevan i naporan posao jer se radi o vie stotina
tomova razliitih hadiskih djela i njihovih komentra. Radi ilustracije,
dovoljno je napomenuti da npr. sam Buharijin Sahih s Ibn
Haderovim komentarom (Fethu-1-Ban) sadri etrnaest velikih
tomova, a taj S ahih ima i druge komentare. Musned imama Ahmeda
ibn Hanbela, u redakciji Ahmeda akira, tampan je u trideset
tomova a ostala hadiska djela (suneni, musnedi, mu'demi, mustedreci,
musanmji itd.), takoer su tampana u vie tomova i veina ih ima
po nekoliko komentara. Dr. Kurdi vjeto barata navedenim
izvorima i u fusnotama ovog djela upuuje itaoca koji eli iru
edukaciju ili hadise u izvornom (arapskom) obliku, da ih s
lahkoom pronae u toj bogatoj i raznovrsnoj hadiskoj literaturi,

to predstavlja veliki hizmet hadiskoj znanosti openito, naroito na

naim prostorima. Pronalaenje (tahrid:fj hadisa izuzetno je naporan
i spor posao a to najbolje znaju oni koji su se tim bavili ili su, barem
nekada, tragali za odreenim hadisom ili izrekom ashaba nastojei
da ih pronau u dubokom moru hadiske literature.
Kurdiev trud u ovoj knjizi predstavlja znaajan doprinos
drugoj poddisciplini hadiske nauke koja se struno naziva el-hadis elmewdu'i ili tematski hadis. To podruje, ni teoretski ni praktino, nije
dovoljno istraeno na naim prostorima, a ovo Kurdievo djelo,
gdje su hadisi u vezi s islamskim ahlakom i bontonom prvo
pronaeni a zatim nauno valorizovani i tematski obraeni, dobar je
primjer naim mladim izuavateljima hadiske nauke kako da se
ponaaju kada budu izuavali neku drugu temu u svjetlu hadisa
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem.

Zbo& svega navedenog, smatramo da je Islamski bonton

profesora Sefika Kurdia knjiga koja e dobro doi svima. Oni koji
nisu muslimani pomou ove knjige lahko i brzo se mogu upoznati s
osnovama kulture islamskog ponaanja u raznim situacijama i
ivotnim podrujima, a muslimani iz nje mogu spoznati kako se
ponaati shodno islamskim propisima i odredbama, to je nairoko
elaborirano na stranicama ove knjige. To je za muslimane vjerski
imperativ i obaveza, jer na taj nain oni praktino svjedoe svoju
pripadnost islamu. Knjiga Islamski bonton posebno dobro e doi
roditeljima, uiteljima, nastavnicima i pedagozima koji su duni da
nau djecu i nove natrataje odgajaju na osnovama morala, lijepog
ponaanja, estitosti, radinosti i potenja. Zato e ova knjiga dobro
doi naoj italakoj javnosti i to je razlog vie davanju preporuka
za njeno tampanje.

Doc. dr. hfz. Safvet Halilovi

Profesor na Islamskoj pedagokoj akademiji u Zenici

UVOD
Islam je c;jefokupan sistem kqji regulira sve segmente budskog :{ivota)
tako obuhvatan) povezan i isprepleten da pokriva sve o?jekove iskonske
potrebe. Islam nfje samo isto emocionalno l!)erovmye otrgnuto od realnog
domena lJudskog egif'stirat!)a) ve duboko zadire i u sve sfere dmtvenogy
socfjalnogy moralnogy politikogy vqjnogy pravnog i drugih aspekata budskog
:{ivota.
Islam ima svoje specifinosti koje ga itekako znaajno
distanciraju od drugih ideologija, sistema i religija. Islam nije
teologija, jer, uz vjerovanje, islam je i nain ivota koji treba
praktino primijeniti i ne moe se svesti na tako usku oblast, to je
inae sluaj sa teorijskim teolokim studijama. Otuda u islamu
izgradnja vjerovanja nije tekla u vidu nekakve teorije, ideologije ili
dijalektike, ve u formi ivog, organskog sjedinjavanja i direktnog
formiranja ivota koji se prakticira u samoj zajednici.
Doista je islam ozbiljan, dinamian i praktian nain ivota.
On je i objavljen s ciljem da uredi ivot u njegovoj praktinoj formi
i da konkretnu stvarnost potini svojim kriterijima. Budui da dolazi
od Nepogreivog, zasnovan je na znanju a ne neznanju, na
savrenstvu a ne neispravnosti, na snazi a ne slabosti i na mudrosti
a ne hirovitom miljenju! Sve koncepcije, vrijednosti, standardi,
kriteriji, etika i moral proizilaze iz Njega samoga. Nije sluaj, kao u
drugim sistemima, da sve to proizilazi od ljudi, pa postupajui tako,
oni povjeravaju ljudskim biima, a ne Svemoguem Allahu, pravo
vlasti nad njima.
Inae, islam, po svojoj prirodi, ne trpi da bude predstavljen
samo kao duhovna i kulturoloka kategorija, jer to odudara od
njegove naravi i njegovog konanog cilja. On nikada ne prerasta u
istu teoriju, ve uvijek zadrava status dinamine realnosti.

Potrebno je znati da, kako god je islam boanska vjera, on, u

isto vrijeme, ima i boanski metod u djelovanju. On je u potpunom
suglasju sa prirodom islama i zato nikako nije mogue odvojiti
. supstancu islama od njena metoda u praksi.
Treba naglasiti da je islam, kako god je objavljen da promijeni
idejnu koncepciju ovjeanstva, i, sukladno tome, ivotnu stvarnost
i svakodnevnicu, isto tako je doao da promijeni metod i program
9

kojim se ta koncepcija
stvarnost.

izgrauje

i kojim se mijenja ta ivotna

Otuda je Kur'an objavljivan sukcesivno, kako bi se promjena

te koncepcije mogla na prirodan nain i ostvariti: I kao Kur'an, sve dio
po diQ ga oijav!J'!Jemo da bi ga ti !Judima malo pomalo ka~vao, i prema
potrebi ga ol!Javfjt(jemo. 1
Uloga boanskog metoda i programa je da nam prui poseban
miljenja kojim emo se osloboditi svih vidova neislamskih
miljenja koje trenutno dominiraju svijetom i sve izraenije prodiru
u muslimansku kulturu, obrazovanje i svakodnevnicu.
nain

Mora se upozoriti da je katastrofalna zabluda nekih

intelektualaca da se ivo islamsko vjerovanje koja mora imati svoju
potvrdu u dinaminoj, progresivnoj ivotnoj stvarnosti udalji od
svoje prirode i pretvori u teoriju namijenjenu izuavanju i opem
obrazovanju, samo zato da bi se bijednim i nesavrenim ljudskim
teorijama suprotstavili nekakvom islamskom teorijom.
Islam svoju ulogu moe obaviti samo na sretnoj sintezi
teorijskih uputstava i praktinog djelovanja, kako je
primjeivao na veliki intelektualac ehid Mustafa Busuladi,
podcrtavajui da se misija islama ne bi zadrala ni 14 godina a ne 14
stoljea, da nije bilo dosljedne sinteze izmeu rijei i djela
Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. ovjeanstvo, naroito u
ovom vremenu, nee da slua samo uenje, a da njegovu potvrdu
ne vidi u praktinom ivotu.
izmeu

Prva generacija muslimana dobro je to znala i primijenila u

svojoj svakodnevnici. Na alost, kasnije generacije nisu mogle
pratiti prethodne, pa je dolo do nesuglasja izmeu teoretskih
promiljanja i praktinog djelovanja. Kako to danas povratiti?
Od dananjih muslimana ne oekuje se da ovjeanstvu
ponude nekakva vanredna materijalna i nauna dostignua, jer je
potrebno prilino puno vremena da se dostigne Evropa i Zapad u
tim segmentima. Potrebno je traiti ono to nedostaje zapadnoj
kulturi i civilizaciji! Ono to nedostaje zapadnoj kulturi i civilizaciji
jeste nepatovreno vjerovanje/ aqida i nepogreivi, boanski metod i
program/ menhed koji e savremenom ovjeanstvu omoguiti da
1

El-Isra', 106

lO

sauva materijalna i nauna dostignua pod drugom koncepcijom

koja e udovoljavati potrebama ljudske prirode. Ta aqida i taj
menhed moraju se praktino primijeniti u ljudskom drutvu.

Dananji ljudi, bez obzira na visok stupanj nauke i tehnike,

robuju jedni drugim. Ustvari, u svakom drugom sistemu -izuzev
islamskom - ljudi na ovaj ili onaj nain robuju jedni drugima. Oni
jedni druge, istina, ne ine gospodarima u onom primitivnom,
prostom obliku ve se to manifestira u formi uzimanja prava
ustanovljenja razliitih koncepata i vrijednosti, propisa i zakona,
organizacija i sistema, te u formi onoga to Allah Uzvieni nije
dopustio. Jedino u islamu ljudi se ne pokoravaju ljudima. Oni
robuju samo Rabbu, jedino od Njega primaju naredbe i samo se
Njemu pokoravaju. To je taj novi koncept koji mi moemo
ponuditi ovjeanstvu!
T qj koncept je utemelJen na originalnq; Allahovo/ r[jei- Kur'anu i na
sunnetu Allahovog Poslanika) s.a.v.s) krji je samo jedna od manifestacija tog
nepatvorenog ii}'ora. Dolaskom Muhammeda) s.a.v.s) derogirani su svi ostali
zakoni) to) eksplicite) Poslanik islama) s.a.v.s) podvlai Omeru b. el-Hattabu)
r.a) naref!jui mu da ostavi stranicu Tevrata kq;u je drao u ruct~ rekavi:
Tako mi Allaha) da je Musa ijv) tu meu vama) mene bi sl[jediof2
Tako je Allahov Poslanik, s.a.v.s, nastojao formirati, kako
ehid Sejjid Qutb, generaciju istog srca, nepomuena
razuma i misli, jasne svijesti. Nastojao ju je izvorno formirati, bez
ikakava spoljnog utjecaja koji bi dolazio izvan boanskog pravca,
to je jedino Kur'an mogao garantirati. 3
primjeuje

Islam poznaje samo dva drutva: islamsko i neislamsko.

Islamsko je ono u kojem se islam primjenjuje u cjelini, na svim
nivoima i u svim segmentima: na idejnom, u podruju ibadeta,
zakonodavstva, poretka, ekonomije, politike, morala, bontona ...
Nije islamsko drutvo ono koje se sastoji od ljudi koji sami sebe
nazivaju muslimanima ili se samo raaju u islamu, dok njihov zakon
nije erijat, pa makar svi njegovi lanovi obavljali namaz, postili
ramazan i obavljali had. Islamsko drutvo nije ni ono koje sebi
njegovi lanovi projiciraju u glavi, na temelju svojih predodbi, a ne

2
3

Hadis biljei Ebu Ja' la el-Mevsili u Musnedu od Dabira, r.a.

Sejjid Qutb, Znakovi na putu, str. 13. (Izdanje: Muftijstvo tuzlansko, Tuzla, 1996.)

ll

na temelju stvarne Allahove

Poslanika, s.a.v.s.

rijei

Jasne prakse Allahovog

Neislamsko ili dahilijjetsko drutvo nekada poprima oblik

apsolutnog negiranja islama i svega to je islamsko, a historiju
objanjava na dijalektika-materijalistiki nain a nekada se izraava
kroz drutvo koje ne porie Allahovu egzistenciju, ali mu dodjeljuje
samo nebesko carstvo iskljuujui ga iz zema!Jskog carstva. Otuda ne
primjenjuju Njegov erijat za ureenje ovosvjetskog ivota i svoje
svakodnevnice i ne dre se onih vrijednosti i kriterija koje je On
uinio postojanim i trajnim za ljudski ivot. Takvo drutvo doputa
da ljudi oboavaju Allaha, d., u damijama, ali im zabranjuje da se
zalau i zagovaraju primjenu erijata u svom cjelokupnom ivotu.
Na taj nain takvo drutvo negira ili zanemaruje Allahovu, d.,
supremaciju i dominantnost na Zemlji, o emu Allah Uzvieni jasno
kae: On je Bog i na nebu i na Zemgif4

Vrhovna vlast u jednom drutvu pripada jedino Allahu Uzvienom a

odraava se u dominira'?}u Allahovog, d~, erijata. To je jedini oblik
drutvenog uree'?}a u kqjem se gudi mogu istinski i u rjelosti osloboditi
robova'?}a drugom ol!Jeku. Neophodno je istai da se primjena erijata ne smije
svoditi samo na zakonske odredbe i regulative) kako) naalos0 danas neki
shvatcyu1 ve erfjat obuhvata ipoima'!fe svfjeta. Metode i programe rfjelovmya1
sisteme vrijednosti~ kriterfje1 obiqje1 tradiciju) bonton i dr.
Islam, kako god rjeava najtajanstvenija pitanja ljudske
zapitanosti, on rjeava i najobinije i najbanalnije ljudske potrebe.
Allah Uzvieni ga je uinio kodeksom ljudskog ponaanja. Savreno
znajui ovjeka, njegove potrebe i aspiracije, savreno mu je i
pokazao put njegovog kretanja ovosvjetskom pozornicom i uputio
ga ka sretnom utoku i zavretku.
Pored odgovora na tri najesencijalnija pitanja, koja ovjeka
nikada nisu prestala okupirati: Odakle dolazi; ta je krajnji cilj
njegovog postojanja i gdje e, na kraju, skonati?, islam osvjetljava i
najobinije ljudske potrebe. To je na najbolji nain ilustrirala jedna
kranka koja je nedavno prela na islam. Ona, naime, tvrdi da nije
na islam prela zahvaljujui nekim velikim studijama ili teoretskim
razglabanjima, ve shvatanju da je islam tako decidno i precizno
odgovorio na najobinije ivotne stvari i da islam, praktino, daje
4

Ez-Zuhruf, 84

12

uputstva za sve to ovjek u ivotu radi. Ona napominje da je u

kranstvu, npr. bitan samo odnos prema Bogu, ali nae ponaanje
u drutvu moramo sami regulirati i ljudskim poimanjem definirati.
I, doista, analizirajte: Ima li i jedan segment ljudskog
ponaanja da ga erijat nije rijeio i dao uputstva za njegovo
realiziranje?! U islamu se zna kako se u svakom momentu ponaati
prema muslimanu, prema nemuslimanu, prema prirodi, okolini, ak
i ivotinjama! Zna se nain sjedenja, leanja, ustajanja, dolaska u
drutvo, odlaska iz drutva, nain prilaska osobi drugog spola, nain
konzumiranja jela i pia ... ak i nain vrenja fizioloke potrebe nije
izostavljen: zna se tano kako to izvravati, ta prouiti prije ulaska
u toalet, ta prouiti kada se izae iz njega, kako se ponaati u toku
samog izvravanja fizioloke potrebe i sl.
Neko e se, naravno, zapitati zato je islam precizirao ama ba
svaki pokret u ivotu ovjeka. Ako pratite nauna dostignua, na to
pitanje dobit ete i adekvatan odgovor i tek tada ete ustanoviti:
zato ne piti vodu na jedan gutljaj, zato ne spavati na trbuhu, zato
ne vriti malu fizioloku potrebu stojei, zato je mukarcima
zabranjeno nositi svilu i zlato i dr.?!
Budui

da Allahov Poslanik, s.a.v.s, od strane Gospodara

svjetova nije doao da dostavi samo puko vjerovanje, ve i
svakodnevno djelovanje, mi se osjeamo obaveznim slijediti ga i u
nainu njegovog ponaanja i kulture ivljenja, jer emo samo tako,
primijeniti program koji je zacrtao Plemeniti Allah, koji nam je kroz
Poslanikovo, s.a.v.s, djelovanje otkrio rjeavanje svih ivotnih
enigmi i problema.
Uz to, slijedei Poslanikov, s.a.v.s, pnmJer u svim ivotnim
situacijama, pa i kulturi naeg ponaanja, mi, ustvari, drastino
smanjujemo mogunost pogreaka u naim postupcima. Naime,
Allahov Poslanik, s.a.v.s, nije se ponaao u ivotu shodno svojim
eljama i prohtjevima, ve shodno Allahovoj, d., koncepciji s
kojom je On iskljuivo zadovoljan. To najbolje ilustrira hadis koji
prenosi Abdullah b. Mes'ud, r.a: Moj Gospodar me odgojio i nqjbo!;i mi
odgoj dao/5

Hadis biljei Ibnu-s-Sem'ani u djelu Edebu-1-imlai. Imam Es-Sujuti ocjenjuje

ovu predaju autentinom. (Vidi: El-Dami'u-s-sagir, hadis br. 310, str. 25,
izdanje: Daru-l-kutubi-l- 'ilmijje, Bejrut, 1990.) ejh Muhammed Nasiruddin el-

13

Otuda je slijeenje Poslanika, s.a.v.s, postalo pretpostavkom

pokoravanja samom Gospodaru svemira i svih nas. Pogledajmo:
Onqj ko se pokori PoslanikuJ tqj se pokorio i Allahu!'
Poslanik islama, s.a.v.s, je, milou Allahovom, trasirao put
svakog svog sljedbenika u svim segmentima njegove svakodnevnice
i, otuda, Allah jasno potcrtava: Ono to vam Poslanik donese) to uzmite) a
ono to vam zabran~ ostavitef1
Stoga, Allah Uzvieni slijeenje Poslanika, s.a.v.s, vezuje za
Svoju milost i nagradu koju e ljudima dati: Vi u Allahovom Poslaniku
imate divan uzor za onoga kq;i se nada Allahovo/ milosti i nagradi na onom
svijetu i kq;i Allaha esto spomif!Je. 8
Smatrajui da je i kultura ponaanja i na bonton na nain
kako je to inio Allahov poslanik, Muhammed, s.a.v.s, veoma bitan
za nae ukupno vjerovanje i svakodnevno djelovanje, na narednim
stranicama emo ga tretirati i, koliko je mogue, osvijetliti. Ovo je
jedan od modusa da nau pripadnost islamu dokaemo i
primijenimo u naoj svakodnevnici.

Albani ovu predaju smatra slabom. (Vidi: Da'ifu-1-Dami'i-s-sagiri ve

zijadetuhu, hadis br. 249, str. 36, izdanje: El-Mektebu-1-islami, Bejrut, 1990).
6
En-Nisa', 80.
7
El-Har, 7.
8
El-Ahzab, 21.

14

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA
PRILIKOM ODRAVANJA
HIGIJENE
Islam je prepoznatljiv po tome to
podjednako uva i titi i duhovnu i fiziku
dimenziju svakog pojedinca. Brojni ajeti i
hadisi ukazuju na vanrednu brigu islama o
ovjeku, to se ogleda i u brizi o uvanju i
njegovanju istoe i odravanju higijene.
Ovaj tekst aktualizira samo neke elemente
koji se na to odnose.
Islam je vjera koja je protkana kroz sve segmente ljudskog
ivota. On nije regulirao samo odnose ovjeka sa svojim
Gospodarom, a ovaj ivot, prepun svekolikih iskuenja i razliitih
misterija, ostavio ovjeku, ve je utkao svoju savrenost u
svakodnevno ljudsko ponaanje i egzistiranje. Na nau sreu, islam
nije potencirao samo duhovnu istotu ovjekovog ivota, izraenog
u iskrenom i odanom odnosu prema Gospodaru svjetova, ve
izuzetnu panju pokazuje i prema svakodnevnom ovjekovom
ivljenju, rjeavanju njegovih dunjalukih nedoumica, a posebno
njegovoj fizikoj istoi i higijeni, koje su i pretpostavka kvalitetnog
obrednog ivota svakog pojedinca.
Ako paljivo analiziramo kur'anske ajete i Poslanikove, s.a.v.s,
preporuke, doi emo do fascinantnih zakljuaka koji, eksplicite,
ukazuju na vanrednu panju islama, spram ovjeka, njegove istoe
i higijene i izvanredno jakog podsticaja da se higijena zadri, njeguje
i uva.
Ovdje emo navesti samo neke primjere koji bacaju sasvim
dovoljno svjetla na panju islama spram ovjeka i ouvanja njegove
higijene.

15

Abdest
Brojni hadisi Allahovog Poslanika, s.a.v.s, potenClraJU ovu
vrstu ienja muslimana. Poslanik islama, s.a.v.s, nije ga preporuio
samo radi obavljanja namaza ili nekih drugih islamskih obreda, bez
ega ti obredi ne bi bili validni, nego je zanimljivo da ga je
preprouio i u drugim prigodama, kao to je odlazak na spavanje ili
prilazak supruniku elei intimni odnos i sl.9
Tako je Poslanikova, s.a.v.s, preporuka, u predaji El-Beraa b.
'Aziba, r.a: Kada poe na spavaf!}e, uzmi abdest kao to u=(jma za
namaz~ 10 jasno naglaava tu duhovnu dimenziju, jer ako,
eventualno, tu no osoba umre, kako istie Ibn Hader, da ode
svome Gospodaru ista, te kako bi se smanjilo ejtansko
doaptavanje i djelovanje u toku noi, 11 ali i radi fizike istoe koja
e uveliko podii nivo higijene i odstraniti sve nepoeljne bakterije i
bacile s onoga ko uzme abdest.
Ne iznenauje onda to su usporedbe starijih osoba koje
uzimaju abdest i onih koje ne uzimaju pokazale upravo izraeniju
vitalnost onih koji uzimaju abdest, to na najilustrativniji nain
pokazuje vanost ovog propisa u islamu.

Kupanje
Kupanje je islam preporuio u raznim prilikama. To je dokaz
islamske dosljednosti u pogledu istoe i higijene. Abdullah b.
Omer, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik islama, s.a.v.s, rekao: Kada
neko od vas bude htio ii na duma-nama;:v neka se okupa!12 U predaji Ebu
Se'ida el-Hudrija, r.a, Poslanikova, s.a.v.s, preporuka dovedena je

Pogledaj: . Kurdi, Brak i intimni odnosi u islamu, str. 28-29.

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, 6- Babun iza hate
tahiren, hadis br. 6311 i Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri ve-d-du'ai ve-ttevbeti ve-1-istigfari, 17- Babun ma jekulu 'inde-n-nevmi ve ahzi-1-madde'i,
hadis br. 2710.
11
Vidi o ovome zanimljiv Ibn Haderov komentar, Fethu-l-Bari, 111113.
12
Hadis biljei Buhari u Sahihu: ll - Kitabu-1-dumu'a, 2- Babu fad1i-l-gusli
jevme-1-dumu'ati, hadis br. 877 i Muslim u Sahihu: 7- Kitabu-1-dumu'a,
hadis br. 844.

10

16

Islamski bonton

gotovo u ravan imeperativa: Kupa'!}e petkom dunostje svako/ punoetnqj

osobi, kao i prarye zuba i upotreba minsa, ukoliko ga ima!' 3
Nafi' prenosi da se 'Abdullah b. Omer, r.a, slijedei
Poslanikovu, s.a.v.s, praksu, kupao prije nego bi otiao na bajramnamaz.14
Kupanje nakon intimnog odnosa uinjeno je obligatnim.
Treba ga initi na nain kako je to inio na Poslanik, s.a.v.s. Imam
Buhari navodi autentinu predaju Aie i Mejmune, r.a, da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, prilikom gusula prvo oprao ruke, a u jednoj
predaji i spolni organ, zatim bi izaprao usta i grlo i uzeo abdest kao
to se uzima abdest za namaz. Nakon toga je oprao glavu a iza nje
kompletno tijelo, tako da nigdje ne bi suho ostalo. 15
Zna se da nakon intimnog odnosa upljine na naoj koi budu
pa e kupanje nakon toga uveliko doprinijeti
ienju tih upljina, prljavtine i znoja. Brojne su mudrosti gusula
za higijenu ovjeka, a posebno kupanje nakon intimnog odnosa, to
e tek, vremenom, nauka otkrivati i dokazivati. Otuda, islam
podstie kupanje u raznim prilikama, kao vid preventive protiv
prljavtine i zadovoljenja visokih higijenskih standarda. Kad je ovaj
podsticaj bio tako izraen u vrijeme kada je bila oskudica vode,
moe se tek zamisliti kakva preporuka islama bi bila u naim
uvjetima, kada vode imamo u izobilju, te kada imamo razne
mogunosti za njeno zagrijavanje, moderne i komforne banje i
kupatila?!
poprilino zaepljene,

13

Hadis biljei Buhari u Sahihu: ll - Kitabu-1-dumu'a, 3 -Babu-t-tibi li-1dumu'a, hadis br. 880 i Muslim u Sahihu: 7- Kitabu-1-dumu'a, 2- Babu-ttibi ve-s-sivakijevme-1-dumu'ati, hadis br. 846.
14
Ovu vjerodostojnu predaju biljei Malik u Muvettau: lO- Kitabu-1-'idejni, lBabu-l- 'ame li fi gusli-l- 'idejni, hadis br. 2 i Bejheki u Sunenu: Kitabu salati-l' idejni, Babu-l-gusli-l- 'idejni, 3/278.
15
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 5- Kitabu-1-gusli, l - Babu-1-vudui kable-lgusli br. 248 i 5- Babu-l-gusli merreten vahideten, hadis br. 257.

17

Pranje ruku prije i poslije jela

Pranje ruku prije jela je sunnet jer je to prakticirao Allahov
Poslanik, s.a.v.s, kako se navodi u Aiinoj, r.a, 16 predaji kao i nakon
jela, jer je Poslanik, s.a.v.s, to posebno potcrtao, naglasivi da bi se,
ne primijenivi taj in, moglo sebi itekako natetiti. U predaji koju
prenosi Ebu Hurejre, r.a, upozorava se: Ko zaspi sa rukama masnim od
hrane, ne opravi ih, pa mu se neto desi, neka nikoga ne kori osim samog
sebefl 7
Danas, kada je nauka toliko uznapredovala i jasno naglaava
da je pranje ruku prije i poslije jela nunost koja se mora uvaavati,
zakljuujemo kakvu je brinost islam donio ovjeanstvu, elei ga
educirati, ne samo u vanim akaidskim, nego i najobinijim
pitanjima koja ivot i zdravlje znae.
Koliko su ovu Poslanikovu, s.a.v.s, preporuku muslimani
shvatali ozbiljno, najbolje potvruje primjer velikog imama Ahmeda
b. Hanbela. Ebu Bekr el-Meruzi kae: Vidio sam da imam Ahmed b.
Hanbe4 pere ruke i prije i poslije jela, iako je prije toga uifmao abdestf1 8

Jesti desnom rukom

Preferiranje desne strane jedna je od osobenosti islama, a
pogotovo kada je u pitanju konzumiranje hrane i pia. 'Abdullah b.
Omer, r.a, prenosi jasnu Vjerovjesnikovu, s.a.v.s, napomenu: Kada
neko od vas jede} neka jede desnom rukom} a kada pije} neka pfje desnom
rukom,jefj uistinu} qtan i jede i pije lfjevom rukomfl 9
16

Hadis biljei Ehu Davudu Sunenu: l- Kitabu-t-tahare, 88- Babu-1-dunubi

je'kulu, hadis br. 223. Ovu predaju Albani ocjenjuje vjerodostojnom. (Vidi:
Sahihu Ehi Davud, hadis br. 207).
17
Hadis biljee Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-1-at'ime, 54- Babun fi gasli-1-jedi
mine-t-ta'ami, hadis br. 3852; Tirmizi u Sunenu: 26- Kitabu-1-at'ime, 48Babun ma dae fi kerahijeti-1-bejtuteti ve fi jedihi ribu gamerin, hadis br. 1859 i
ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ibn Made u Sunenu: 29- Kitabu-1-at'ime,
22 - Babun men bate ve fi jedihi ribu gamerin, hadis br. 3297 i Ahmed u
Musnedu, 2/263 i 537. Ibn Hader napominje daje Ebu Davudova predaja
autentina prema uvjetima imama Muslima. (Vidi: Fethu-l-Bari, 9/492).
18
Dr Budejr Muhammed Budejr, Menhedu-s-sunneti-n-nebevijjeti, 21147.
19
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 13- Babu adabi-t-ta'ami
ve--erabi ve ahkamuhuma, hadis br. 2020; Ebu Davud u Sunenu: Kitabuat'ime, 19- Babu-1-ekli bi-1-jemini, hadis br. 3776; Tirmizi u Sunenu: 26Kitabu-1-at'ime, 9- Babun ma dae fi-n-nehji 'ani-1-akli bi--imali, hadis br.

18

Islamski bonton

Analizirajui

Vjerovjesnikove, s.a.v.s, izjave o ejtanu i

njegovom djelovanju, ustanovit emo da ga on spominje za sve to
bi moglo imati negativne posljedice za ovjeka, ne samo kada je u
pitanju njegova duhovna, nego i fizika dimenzija. Logino je, ako
se lijeva ruka koristi za uklanjanje neistoe prilikom izvravanja
fizioloke potrebe, da bi to moglo ugroziti higijenu jedne osobe, pa
tu tetnu mogunost na Poslanik, s.a.v.s, dovodi u vezu sa
ejtanom koji je sauesnik u svakoj i duhovnoj i fizikoj bolesti.

lzapiranje usta nakon jela

Usta, ako se ne mogu oprati misvakom ili etkicom, bar treba
izaprati. Tako je radio Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada bi se nalazio u
nekom od pohoda. Suvejd b. En-Nu'man, r.a, prenosi da je
Poslanik, s.a.v.s., kada su bili u pohodu na Tebuk, nakon to su jeli i
namjeravali klanjati, izaprao usta, pa su, onda, i svi ostali to uinili! 20

Pranje zuba
Pranje zuba ili upotreba misvaka bila je praksa ne samo naeg
Vjerovjesnika, s.a.v.s, ve je to bila i praksa drugih poslanika prije
n!ega. Ebu Ejjub, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao:
Cetvero je sunnet i ranijih poslanika: sti~ miris upotreba misvaka i brakf21
1

Koliko je Allahov Poslanik, s.a.v.s, potcrtavao ovu vrstu

higijene najbolje e ilustrirati hadis koji prenosi Ebu Hurejre, r.a:
Kada ne bih oteao svome ummetu - ili narodu - naredio bih im upotrebu
misvaka (praf!ie zuba) prije svakog namaza. 22
Koliko je Vjerovjesnik islama, s.a.v.s, vodio rauna o higijeni
svojih usta i zuba, najbolje potvruju predaje Aie i Huzejfe, r.a. U
1799; Ibn Made u Sunenu: 29- Kitabu-1-at'ime, 8- Babu-1-ekli bi-1-jemini,
hadis br. 3266 i Ahmed u Musnedu, 2/8, 33, 80, 106, 128 i 135.
20
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 70- Kitabu-1-at'ime, 51- Babu-1-madmedati
ba'de-t-ta'ami, hadis br. 5454; Ibn Made u Sunenu: l- Kitabu-t-tahare, 66Babu-r-ruhsati fi zalike, hadis br. 492 i Ahmed u Musnedu, 3/488.
21
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, l - Babun ma dae fi fadlit-tezvidi ve-l-bass 'alejhi, hadis br. 1080 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun.
22
Hadis biljei Buhari u Sahihu: ll - Kitabu-1-duma'a, 8- Babu-s-sivaki
jevme-1-dumu'ati, hadis br. 887 i Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-t-tahare, 15Babu-s-sivaki, hadis br. 252.

19

'Aiinoj, r.a, predaji kae se da bi Vjerol!Jesnik, s.a.v.s, kada bi uao u

kuu, ncyprije istio zube misvakom~ 23 a u Huzejfinoj, r.a, predaji stoji:
Kada bi se Allahov Poslanik, s.a.v.s, probudio iz sna, tr!Jao bi usta
misvakomP.4

Ova Poslanikova, s.a.v.s, praksa i podsticanje da uvamo zube

i sprijeimo neugodan zadah iz usta, najbolja su potvrda da je
higijena zuba izuzetno znaajna za zdravlje svakog pojedinca. Kada
danas itamo o tome da pokvareni zubi uzrokuju nastanak raznih
bolesti, onda nije nikakvo udo to je Poslanik islama, s.a.v.s, toliko
podsticao uvanje i njegu zuba! 25

Sunneenje

Sunneenje

ili obrezivanje izvanredan je metod ouvanja

ovjekova zdravlja. Otklanjanje koice na mukom spolnom organu
vano je kako za higijenu mua, tako i njegove supruge, jer bi ta
koica, u suprotnom, bila sakuplja prljavtine i tetnih bakterija
koje bi mogle biti pogubne za njihovo zdravlje. Otuda je taj in
obavljen jo na Ibrahimu, a.s, kako navodi imam Buhari, kada je
imao ak 80 godina. 26 Navodi se da je Isma'il, a.s, bio osunneen
kada je imao trinaest godina, a Ishak, a.s. kada je imao svega sedam
dana. 27

Poslanik islama, s.a.v.s, navodi u Ebu Hurejreovoj, r.a, predaji

da sunneenje spada u pet prirodnih osobenosti/ elfitre. 28 Elfitre
neki tumae, kako navodi Ebu Sulejman el-Hattabi, kao sunnet,
drugi kao sunnet ranijih Allahovih poslanika, a trei kao vjeru. 29
23

Hadis biljei Muslim u Sahihu: cit. kitab i bab, hadis br. 253.
Hadis biljei Buhari u Sahihu: cit. kitab i bab, hadis br. 889 i Muslim u Sahihu:
cit. kitab i bab, hadis br. 255.
25
Opirnije o upotrebi misvaka vidi knjigu: 'Abdulganijj el-Mejdani ed-Dimiki,
Tuhfetu-n-nussakfifadli-s-sivak, u obradi ejha 'Abdu-1-Fettaha Ebu Gudde, u
izdanju Mektebetu-l-matbu'ati-1-islamijje, Halep, Sirija, 1993).
26
Ovu zanimljivu predaju biljei Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zani, 51Babu-1-hitani ba'de-1-kiberi ve natfi-1-ibiti, hadis br. 6298.
27
Vidi: Ibnu-1-Kajjim, Tuhfetu-l-mevdud bi ahkami-l-mevlud, str. 141.
28
Ovu predaju biljei Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 63- Babu kassi-aribi, hadis br. 5889 i Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-t-tahare, 16- Babu hisali1-fitre, hadis br. 257.
29
Vidi: Muhammed Fuad Abdulbaki, u Muslimovom Sahihu, 1/221. (Izdanje:
Daru-1-hadis, Kairo, 1991).
24

20

Islamski bonton

Zabrana puhanja u hranu

Puhanje u hranu je nehigijenski in koji je Poslanik islama,
s.a.v.s, osudio prije medicinskih istraivanja i naunih otkria. Tako
Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
zabranio da se pue u hranu ili pie, kako bi se ohladili, pa ga je neki
ovjek upitao: A ta sa trunkom kqju ugledam u posudi? Vjerovjesnik,
s.a.v.s, odgovorio je: Prospi je! Taj ovjek je konstatirao: Ja ne mogu da
se napijem u jednom dahu! Vjerovjesnik, s.a.v.s, ga je savjetovao: Onda
uda!Ji posudu od usta (za vrijeme predaha)f3

Zabrana konzumiranja

pia

iz zatvorene posude

Poslanik, s.a.v.s, zabranio je, iz preventivnih razloga, da se pije

iz zatvorene posude, kao to su ibrik, mjeina za vodu i sl. Ebu
Se'id el-Hudri, r.a, kae: Allahov Poslanik) s.a.v.s) je zabranio piti na
otvoru mjeine~ 31 tj. na grliu zatvorene posude. Oito je, da je
Vjerovjesnik islama, s.a.v.s, zabranio piti iz takvih posuda, prije
svega, zbog higijenskih razloga, jer postoji mogunost da se unesu
razne bakterije, bacili, prljavtina, praina ili slino i da nakode
ovjekovom zdravlju, ili da iz takvog otvora izae zmija, kao to se
dogodilo jednom ashabu, koji je navee pio iz mjeine za vodu,
nakon to je Poslanik, s.a.v.s, zabranio taj in. 32

Stavljanje ruke ispred usta prilikom kihanja

Jo prije etrnaest stoljea Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi stavljao
ruku ili odjeu na usta prilikom kihanja, pokazavi tako kako
musliman treba da se ponaa tom prilikom. Ebu Hurejre, r.a,

30

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 27- Kitabu-1-eribe, 15- Babu ma dae fi

kerahijeti-n-nefhi fi--erabi, hadis br. 1887 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-eribe, 16- Babun fi--erbi min
sulmeti-1-kadhi, hadis br. 3722; Ahmed u Musnedu, 3132 i Malik u Muvettau,
Babu-n-nehji 'ani--urbi fi anijeti-1-fiddati ve-n-nefhi fi--erabi.
31
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 74- Babu-1-eribe, 23 -Babu ihtinasi-1-eskijeti,
hadis br. 5625 i Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 13 -Babu adabi-tta'amive--erabi ve ahkamuhuma, hadis br. 2023.
32
Ovaj zanimljiv hadis pogledaj u Ibn Madeovom Sunenu: 30- Kitabu-1-eribe,
19- Babu ihtinasi-1-eskijeti, hadis br. 3419.

21

prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi stavlJao svqju ruku ili

prilikom kihanja i tako stiavao svqj glasf3 3

or/Jeu

na usta

Ibn Hader, tumaei ovaj hadis, smatra da je to Poslanik

islama, s.a.v.s, inio kako ne bi uznemirio nikoga od svojih
sugovornika i kako, eventualno, neto to bi prilikom kihanja izalo
iz usta ne bi dolo do njih. 34 Danas, kada znamo koliko se zaraze
moe prenijeti kihanjem, dolazimo do zakljuka s koliko mudrosti
je postupao na Poslanik, s.a.v.s.

Postupak prilikom zijevanja

Zijevanje je in koji ne moemo lahko sprijeiti. Obino je to
posljedica nedovoljnog sna, prekomjernog sna ili prekomjernog
uzimanja hrane. Allah Uzvieni ne voli zijevanje, jer ono podstie
lijenost, a voli kihanje, jer nakon njega osoba zahvaljuje Allahu
Plemenitom i, na taj nain, Ga zikr ini. Otuda, Allahov Poslanik,
s.a.v.s, u Ebu Hurejreovoj, r.a, predaji istie: Allah, uistinu, voli
kihaf!je a prezire zjjevmye, pa kada neko od vas kihne i zahvali Allahu,
du:f!tost ;e svakom muslimanu kqji to tije da mu kae: ]erhamukellah! A
kada neko od vas zijeva, to dolazi od r;jtana, pa neka to odagna od sebe
koliko moe,;er kada kae: Hah~ to se rjtan smije iz '!}egaf3 5
Na osnovu ovog hadisa jasno se nazire Poslanikova, s.a.v.s,
briga da se sauva dostojanstvo i ljepota ovjekova izgleda, jer je
veoma runo i neukusno vidjeti osobu koja zijeva i, tom, prilikom,
ini razne nedoline grimase, a s druge strane spreava ga da dri
otvorena usta bez zatite, kako ne bi praina, bakterije ili neto
nepoeljno i tetno ulo u ljudski organizam i zarazila ga.

33

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: Kitabu-1-adab, 6- Babun ma dae fi hafdi-ssavti ve tahmiri-1-vedhi 'inde-l- 'uttasi, hadis br. 2745 i ocjenjuje ga kao
hasenun-sahihun i Ehu Davudu Suneu: Kitabu-1-edeb, 95- Babun fi-1-'uttasi,
hadis br. 5029.
34
Vidi: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-1-ahfezi, 7119.
35
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 125- Babun majustehabbu
mine-l- 'uttasi ve ma jukrehu mine-t-tesaubi, hadis br. 6223; Tirmizi u Sunenu:
44- Kitabu-1-edeb, 7- Babun ma dae innellahe juhibbu-1- 'uttase je jekrehu-ttesaube, hadis br. 2747 i ocjenjuje ga kao sahih; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu1-edeb, 94- Babun ma dae fi-t-tesaubi, hadis br. 5028 i Nesai u 'Amelu-1jevmi ve-1-lejleti, Ma jeku1u iza 'atase, hadis br. 215-217.

22

Islamski bonton

Skraivanje

brkova

Skraivanje,

podrezivanje ili uklanjanje brkova Poslanik

islama, s.a.v.s, ubrojio je u pet prirodnih osobenosti/ el-jitre, to je
spomenuto kada je govoreno o sunneenju. 36 To je i razumljivo, jer
ukoliko brkovi preu usne, onda se hrana i masnoe nataloe na
njih i, logino, skupljaju prljavtinu i bakterije, to moe imati
nesagledive posljedice kada je u pitanju higijena te osobe.
Smatrajui brkove koji prelaze preko usana izuzetno tetnim za
higijenu ovjeka, Poslanik, s.a.v.s, je ak i zaprijetio u predaji Zejda
b. Erkama, r.a: Nfje na onqj kq;i ne podrez'!}e brkovef37

Uklanjanje dlaka ispod pazuha

To je higijenska mjera koju je Poslanik, s.a.v.s, preporuio
muslimanima, oito kako se znoj i prljavtina ne bi skupljali na
dlake koje se tu nalaze. Tim inom se znatno umanjuje takva
mogunost i bolje odrava higijena. Uklanjanje dlaka ispod pazuha
Vjerovjesnik, s.a.v.s, okarakterizirao je u spomenutih pet prirodnih
osobenosti/ el-Jitre.

Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta

Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta Poslanik, s.a.v.s, takoe
ubraja u pet prirodnih osobenosti, ono to vjera preporuuje i
obavezuje. Ako analiziramo koliko neistoe skupljaju dlake na
stidnim mjestima, onda e nam se izuzetnim doimati ova
Vjerovjesnikova, s.a.v.s, preporuka!

Podrezivanje nokata
Uz prethodne etiri nabrojane prirodne osobenosti koje je
Poslanik, s.a.v.s, definirao kao el-jitre, peta koju je spomenuo je
skraivanje ili podrezivanja nokata. Nije potrebno posebno isticati
36

Hadis biljee Buhari i Muslim, kako smo i naveli, kada je govoreno o

sunneenju.

37

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 16- Babun ma dae fi kassi-aribi, hadis br. 2761 iocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Nesai u Sunenu: Kitabu-ttahare, Babu kassi--aribi i Kitabu-z-zineti, Babu ihfai--aribi.

23

koliko se ispod njih neistoe moe nataloiti. ak i ako se koriste i

razni mehanizmi ienja, kao to ine brojne moderne ene, nee
se izbjei neeljene posljedice koje uzrokuju veliki nokti, ukoliko se
ne primijeni ova Poslanikova, s.a.v.s, preporuka.
Veliki broj islamskih uenjaka dri da je najbolje nokte
podrezivati petkom, i to prije duma-namaza. Poslanik, s.a.v.s,
odredio je krajnju granicu, koju ne bi trebalo prelaziti kada je u
pitanju podrezivanje nokata, ali i potkresavanje brkova, uklanjanje
dlaka ispod pazuha i uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta. U predaji
Enesa b. Malika, r.a, krajnja granica da se to uini je etrdeset
dana. 38

Pranje vodom nakon fizioloke potrebe

Najbolji nain ienja i odravanja higijene, nakon izvrene
fizioloke potrebe, je pranje vodom. To e biti aktuelizirano, inaAllah, kada bude rijei o kulturi ponaanja prilikom obavljanja
fizioloke potrebe.

Zabrana dranja pasa u

kui

Poslanik islama, s.a.v.s. je zabranom dranja slika i pasa u

predloio izvanredan mehanizam za ouvanje duhovne i
fizike higijene. Naime, uklanjanjem slika na kojima su ljudi ili
ivotinje isti se imansko bie ovjekovo, a uklanjanjem pasa iz
kua i stanova, titi se ljudski organizam i spreava unoenje raznih
tetnih materija koje pas unosi ulaskom u kuu. To je Poslanik,
s.a.v.s, u potpunosti pojasnio, ostavljajui nama da koristimo i svoje
intelektualne sposobnosti i kvalitete, kada u predaji Ebu Talhe, r.a,
istie: Meleki ne ulaze u kuu u kqjqj ima slika ili pasf3 9
kuama

38

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-t-tahare, 16- Babu hisali-1-fitre,

hadis br. 258; Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-l-edeb, 15- Babun fi-t-tevkiti fi
taklimi-l-azfari ve ahzi--aribi, hadis br. 2758; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-tteredduli, Babun fi ahzi--aribi, hadis br. 4200; Nesai u Sunenu: Kitabu-ttahare, Babu-t-tevkiti fi kassi--aribi i Ibn Made u Sunenu: Kitabu-t-tahare,
Babu-1-fitre.
39
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 94- Babun la tedhulu-1melaiketu bejten fihi suretun, hadis br. 5960 i Muslim u Sahihu: 37- Kitabu-1libas, 26- Babu tahrimi tasviri sureti-1-hajevan, hadis br. 2106.

24

Islamski bonton

Zabrana bluda
Jedan od najefikasnijih naina da se ouva higijena je
respektiranje branog ivota i izbjegavanje bluda. Allah Uzvieni u
Svojoj asnoj Knjizi upozorava: I to dalJe od bluda) jer je to ra~ratJ
kako je to ruan putf4
Poslanik, s.a.v.s, jasno je naglasio u predaji Usame b. Zejda i
Se'ida b. Zejda b. 'Amra b. Nufejla, r.a: Nisam gudima ostavio vee
iskuetije od enaf4 1
Koliko li je samo mudrosti u ovim kur'ansko-sunnetskim
uputama?! Upravo zbog nepotivanja ove moralne dimenzije, koja u
sebi sadri i visoku dozu higijene, tpvaj svijet su zahvatili poast
zvana AIDS i brojna druga oboljenja koja se nee moi iskorijeniti
bez povratka na iste islamske vrijednosti, na vjeru fizike istoe i
idejne istote.

Na kraju
Islam je bio i ostao vjera i duhovne i moralne, ali i fizike
Historija je pokazala da su mnogi narodi upravo od
muslimana preuzeli nain ienja i metode odravanja higijene. Ne
treba se onda uditi to je prvi vodovod u Evropi izgraen ba u
Sarajevu, dolaskom Osmanlija, jer dolaskom islama i odlaskom
mraka dolaze sjaj i fizika istoa.
istoe.

Zavriemo rijeima

jednog od najveih tabi'ina - Se'ida b.

Musejjeba, predstavnika druge generacije muslimana, onako kako
prenosi imam Tirmizi: Allah je lijep i voli gepotuJ ist je i voli istou)
plemenit je i voli plemenitost, darezyiv je i voli darezyivost, pa istite vaa
dvorita i avlfje i nemqjte se poistot!Jeivati sa idovimaf42

40

El-Isra', 32.
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67 - Kitabu-n-nikah, 17 -Ma jutteka min
u'mi-1-mer'eti, hadis br. 5096 i Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri ve-ddu'ai ve-t-tevbeti ve-1-istigfari, 26- Babu ekseri ehli-1-denneti-1-fukara', hadis
br. 2740.
42
Ovu predaju biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 41- Babun ma dae
fi-n-nezafeti, hadis br. 2799 i ocjenjuje ga kao garib-predaju.
41

25

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA ZA
VRIJEME JELA l PIA
Krajnji cilj naeg boravka na Zemlji je
spoznaja i pribliavanje Gospodaru
svjetova. To se postie znanjem i
djelovanjem. Taj cilj ne moe se ostvariti,
uz ostale pretpostavke, bez fizikog
zdravlja i tjelesne sposobnosti, a to se
postie konzumiranjem hrane i pia.
Otuda su neki pripadnici Zdrave tradicije/ Se/efu-s-salih tvrdili
da je hrana dio vjere 43 i to, opet, na temelju kur'anskog teksta:
dozyo!Jenim i lfjepim jelima se hranite i dobra e/jela inite! 44 Naravno, ovdje
se podrazumijeva da osoba jede da bi time poboljala svoje
intelektualne i fizike sposobnosti na putu pribliavanja svome
Gospodaru. Ako to bude inila iz tih razloga, onda e svaki zalogaj
konzumiran na dozvoljen nain biti nagraen i vrednovan na
Sudnjem danu.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, u hadisu koji prenosi Sa'd b. ebi
V ekkas, r.a, jasno to potcrtava:
ot!Jek e, uistinu, biti nagraen ak i za zalogq;' kqji stavi u svqja i u
usta svqje enef45
Budui

da se ak i za uzimanje jela i pia predvia nagrada od

strane Gospodara, potrebno je znati ta konzumirati, kako i na koji
nain. Sljedea uputstva, na temelju sunneta Allahovog poslanika,

43

Vidi: Imam el-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 2/62 (izdanje: Daru-l-kitabi-1'arebi).

44
El-Mu 'minun, 51.
45
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 55- Kitabu-1-vesaja, 2- Babu en jetruke
veresetehu agnijae hajrun min en jetekeffefu-n-nase. Ovaj hadis biljei i u:
Kitabu menakibu-1-ensar; Kitabu-1-megazi; Kitabu-n-nefekati i Kitabu-1-feraisi.
Osim njega ovaj hadis biljee jo: Muslim u Sahihu, u Kitabu-1-vasijjeti; Ebu
Davud u Sunenu, u Kitabu-1-vesaja; Tirmizi u Sunenu, u Kitabu-1-vesaja i
Ahmed u Musnedu, 1/172, 173, 176, 177 i 182.

27

s.a.v.s, na najbolji nain e nam pomoi da, uz uivanje u halal

ishrani, doemo i do obeane nagrade.
Nae ponaanje moe se podijeliti u tri dijela: prije, za vrijeme
jela i nakon jela.

Kultura ponaanja prije jela

Ukoliko elimo da nae konzumiranje hrane bude blisko
konzumiranju Poslanika islama, s.a.v.s, onda bi trebalo ispunuti
sljedee uvjete:
1. V oditi rauna da hrana koju konzumiramo bude sigurna od
svih primjesa harama i da nain sticanja zarade mora biti u skladu s
islamskim propisima, kako se istie u kur'anskom ajetu: Ne jedite
imovinu jedan drugoga na nepoten nainf4 6
2. Pranje ruku prije jela: Allahov Poslanik, s.a.v.s, prakticirao
je pranje ruku prije jela, to vidimo u hadisu koji prenosi njegova
asna supruga, Aia, r.a, a u kojem se kae da je Allahov Pos/anik)
s.a.v.sJ kada bi bio dunubJ a htio bi spavati - okupao bi se) a kada je
namjeravao jesti- oprao bi rukef47
Pranje ruku posebno je preporuljivo kada neko dira neto
to bi moglo ugroziti njegovu higijenu. Meutim, veliki broj
islamskih uenjaka prao je ruke prije jela ak i ako su ve bili
abdestili. Oito se time eljelo biti to blie praksi Poslanika islama,
s.a.v.s. Tako Ebu Bekr el-Meruzi kae: Vidio sam kako imam Ahme~
iako pod abdestomJ pere ruke i prije i pos/fje je/a! 48
3. Serviranje hrane na zemlju ili sofru, a ne na sto, to je blie
sunnetu. U jednoj mursel-predaji koju prenosi Hasan el-Basri,
spominje se da bi Allahov Pos/anik) s.a.v.sJ kada bi se hrana donfje/aJ

46

El-Bekare, 188.
Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: l- Kitabu-t-tahare, 88- Babu-1-dunubi
je'kulu. Pored njega hadis biljee jo: Nesai, Ibn Hibban, Darekutni, Bejheki,
Ahmed, Abdurrezzak, Ibn ebi ejbe i dr. ejh el-Albani ga ocjenjuje
vjerodostojnom predajom. (Vidi: Sahihu Ebi Davud, hadis br. 207).
48
Dr. Budejr Muhammed Budejr, Menhedu-s-sunneti-n-nebevijjeti, 21147.
(Izdanje: Daru-l-dil, Bejrut, 1994.).
47

28

Islamski bonton

postavio je na zem(ju~ 49 to je, po mnogima, blie skromnosti. s druge

strane, jesti na zemlji, odnosno tlu, znai prisjeati se zemlje u koju
treba lei, a jesti na sofri, aludira na sefer tj. putovanje i naputanje
ovog svijeta. Otuda je, jelo za stolom, kako ine drugi narodi, jedna
od novotarija koje su nastale nakon Poslanika, s.a.v.s.
Meutim,

iako je jelo na zemlji blie sunnetu, ipak, mnogi

uenjaci ne dre da je zabranjeno jesti za stolom ili neim drugim
odignutim od zemlje, ako se ima za cilj to vea higijena prilikom
uzimanja hrane. so
4. Ne jesti naslonjen: Zna se da Allahov Poslanik, s.a.v.s, nije
jeo naslonjen ni na jednu stranu. Ebu Duhajfe, r.a, prenosi hadis u
kojem stoji da je uo Vjerovjesnika, s.a.v.s, kako kae: ja, doista, ne
jedem naslo'!}enf51
Ibnu-1-Kajjim pojanjava da naslanjanja prilikom jela ima tri
vrste: a) naslanjanje na stranu, b) sjesti podvijenih i prekrtenih
nogu i e) naslanjanje na jednu nogu.s2
U predaji Abdullaha b. Jusra, r.a, navodi se da je Poslaniku,
s.a.v.s, poklonjena ovca koju je jeo sjedei na koljenima, pa na upit
ashaba zato tako sjedi, Vjerovjesnik, s.a.v.s, je odgovorio: Allah me
je uinio plemenitim robom a ne nepokornim silnikomf53 Ibn Bettal,
komentariui taj hadis, smatra da je to Allahov Poslanik, s.a.v.s,
uinio iz pokornosti svome Gospodaru, velike zahvalnosti i
vanredne skromnosti. 54
Iako jedna grupa islamskih autora smatra da se moe ovjek
naslanjati i prilikom jela i da u tome nema nikakve zabrane, ipak
Ibn-1-Esir smatra da je zdravstveno ispravnije ne naslanjati se
49

Ovu predaju biljee Ahmed u Kitabu-z-zuhdu od Hasana i EI-Bezzar od Ebu

Hurejre. Ovu predaju Ahmed smatra autentinom a Darekutni slabom.
(Provjeri: Tahrid Hafiz el-Iraki u lhjau, 2/64).
50
Uporedi: Ihjau 'ulumi-d-din, 2164.
51
Hadis biljee: Buhari u Sahihu: 70- Kitabu-1-at'ime, 13- Babu-1-ekli
muttekien; Ebu Davud u Sunenu u Kitabu-1-et'ime; Ibn Made u Sunenu u
Mukaddimi i dr.
52
Zadu-l-me'ad, 11148.
53
Hadis biljee Ibn Made u Sunenu: 29- Kitabu-1-at'ime, 6- Babu-1-ekli
muttekien. Ovaj hadis je ocijenjen autentinim.(Vidi: Sunen Ibn Made,
2/1086; izdanje: Daru-1-hadis,Kairo, 1994.) i Taberani sa dobrim senedom.
(Vidi: Ibn Hader, Fethu-l-bari, 9/452).
54
Provjeri: Fethu-l-bari, 9/452.

29

prilikom jela, kako bi hrana bez problema mogla normalno ii

svojim tokom, dok Ibrahim en-Nehai, predstavnik druge generacije
muslimana, tvrdi da su oni smatrali pokuenim jesti naslonjeni
plaei se velikih trbuha!SS
Oito je, ukoliko bi se slijedila praksa Vjerovjesnika, s.a.v.s,
sjedenja na koljenima ili sjedenja na lijevoj sa podrvnutom desnom
nogom, ime se dobrano pritisne trbuh, ne bi se mogli prejesti, te bi
nakon ustajanja od trpeze, imali sasvim dovoljno prostora za
vazduh, to je kudikamo zdravstveno ispravnije, nego kada u
mehkim i udobnim stolicama i za stolom pretrpamo trbuhe i ne
naemo, nakon ukusnih jela, nimalo prostora za disanje!

5. Svaka osoba bi, prije nego pone jesti, trebalo bi da ima

namjeru da jede iz razloga to eli ojaati kako bi mogla sasvim
normalno izvravati Allahova nareenja, a ne zato da bi se uivalo u
odreenoj hrani. U tome nam mogu pomoi prve generacije
muslimana, koje su jele da bi mogle izdrati napore ibadeta.
Imam afija veli: Nisam se nqjeo punih esnaest godina~ navodei
razlog za to: jer sitost ini tijelo tromim i tekim, uma'!}t!Je pronicfjivos~
poveava san i ini osobu ma'!}e otpornom na ibadetf5 6
Tako Ibrahim b. ejban kae: Punih osamdeset godina nisam nita
pqjeo radi svqje pohote i gurmanlukaf57
Zanimljiva je izjava Abdullaha b. Omera, r.a, koji kae: Nisam
se nqjeo otkako sam islam primiof5 8
Praksa Vjerovjesnika, s.a.v.s, i prve generacije muslimana bila
je da ne jedu dok ne izgladne, a kada izgladne ne jedu do sitosti. To
je, priznaemo, najbolja preventiva protiv mnogih bolesti, od ega
pati savremeni ovjek. Analizirajmo Poslanikov, s.a.v.s, hadis pa
emo otkriti nesluene mudrosti u njemu. Mikdam b. Ma'dikerib,
r.a, kae da je uo Vjerovjesnika, s.a.v.s, kako veli: otjek nee
napuniti posudu goru od svog stomaka. Dosta mu je nekoliko zalogq;a da
o;aa svqja lea, a ako ve moradne malo vzfe da jede, onda neka treinu
55

Isti izvor, isti tom i strana.

Ebu Nu'ajm, Hil'jetu-l-evlija', 9/127.
57
Ihjau 'ulumi-d-din, 2165.
58
Ebu Nu' aj m, Hil 'jetu-l-evlija ', 1/299. (Izdanje: Daru-l-kitabu-1- 'are bi, Bejrut,
1967.). Pogledaj, takoe: Ibn Redeb, Dami'u-1- 'u1umi ve-1-hikemi, 2/470.
(Izdanje: Mu' essesetu-r-risa1e,Bejrut, 1995.).
56

30

Islamski bonton

stomaka napuni hranom, drugu vodom a treu neka ostavi da moe nesmetano
disatif5 9
Koliko su prve generacije vodile rauna o tome, vidi se iz
pisma Sufjana es-Sevrija koje je uputio Osmanu b. Zaidi, u kojem
mu, izmeu ostalog, pie: Ako elt da ouva svqje tijelo zdravim i da
smat!Ji san i lijenos" onda smat!Ji hranuf5
6. Da bude zadovoljan onim to ima za jelo i to je servirano.
Uz to se trai od svake osobe da ne trai mahanu u jelu. Ako moe
jesti e, a ako ne moe- ostavie! Tako Ebu Hurejre, r.a, prenosi
da Resu/ul/ah, s. a. v. s, nikada hranu nije kudio, ako bi mu se dopala jeo b~ a
ako ne bi, ostavio bijef5 1
7. Da se trudi da jelu prisustvuje to vie osoba, jer je u tome
bereket. V ahi b. H arb prenosi od svog oca a on od djeda da su
as ha bi pitali Vjerovjesnika, s.a.v.s: Allahov Poslanie, mi jedemo ali se ne
moemo zasititi?! Odgovorio je: Oito je da jedete odvqjeno! Nakon
njihovog priznanja da je tako, rekao je: Jedite zq;edno i spomenite
Allahovo ime pri tome, pa e vam Allah spustiti svqj bereket u hranif5 2

59

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 47- Babu ma dae fi

kerahijjeti kesreti-1-ekli i ocjenjuje ovaj hadis hasen-sahihom; Ibn Made u
Sunenu, Hakim u Mustedreku i Ahmed u Musnedu, 4/132. Sujuti ovu predaju
ocjenjuje dobrom. (Vidi: El-Dami-u-sagir, hadis br. 8117 i Mehmed Arif, Bin
bir hadis, hadis br. 733).
60
Ibn Redeb, Dami'u-1- 'ulumi ve-l hikemi, 2/472.
61
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 70- Kitabu-1-et'ime, 21 -Babu ma 'abe-nNebijju, sallallahu 'alejhi ve sellem, ta' amen, hadis br. 5409; Muslim u Sahihu:
36- Kitabu-1-eribe, 35- Babu laju'ibu-t-ta'am, hadis br. 2064; Ebu Davudu
Sunenu: Kitabu-1-et'ime, 14- Babu fi kerahijjeti zemmi-t-ta'ami, hadis br.
3763 i Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 84- Babu ma dae fi
terki-l- 'ajbi li-n-ni'meti, hadis br. 2031.
62
Hadis biljee: Ehu Davudu Sunenu, Kitabu-1-et'ime, 15- Babu fi-1-iditima'i
'ale-t-ta'ami; Ibn Made u Sahihu, Ahmed u Musnedu, Ibn Hibban u Sahihu i
Hakim u Mustedreku. Sujuti ga ocjenjuje autentinom predajom. (Vidi: ElDami'u-s-sagir, hadis br. 169.) ejh El-Albani ga vrednuje dobrom predajom.
(Vidi: Sahihu-1-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetuhu, hadis br. 142.).

31

Kultura ponaanja za vrijeme jela

Za vrijeme jela treba obratiti panju na

sljedee

elemente:

1. Prouiti Bismillu
Kako svaki posao treba poeti Bismillom, tako i objedovanje
treba poeti Allahovim imenom. Omer b. ebi Seleme, r.a, prenosi,
da je jo kao djeak jeo sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s, kada mu je
napomenuo: Djeae1 proui Bismi!fu1 jedi desnom rukom ijedi ispred sebef> 3
Imam Nevevi kae da je samo izgovaranje: bismif!ahi, dovoljno
i da se time ispunjava sunnet. Meutim, on tvrdi da je jo bolje i
vrednije izgovoriti: Bismi!!ahir-rahmanir-rahim. Uz to je mustehab
glasno prouiti Bismillu radi podsjeanja drugih.64
Ukoliko bi se zaboravilo prouiti Bismillu na poetku jela,
onda e se to uiniti im se sjetimo u toku jela. Ovo se temelji na
hadisu, koji od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi njegova supruga Aia,
r.a: Kada neko od vas jede neka proui Bismi!!u na poetku1 a ako to
zaboravi1 neka1 kada se {jeti1 kae: Bismi!!ahi evve!ehu ve ahirehu/ U ime
A!!aha1 na poetku i na krqjuf> 5
Koliko je znaajno prouiti Bismillu za vrijeme jela najbolje e
ilustrirati hadis koji od Poslanika, s.a.v.s, prenosi njegov vjerni
ashab Dabir, r.a: Kada neko od vas ue u svqju kuu1 pa spomene ime
Allaha Uzytfeno[,J pn ulasku i prilikom jefa1 r:jtan kae (svo/im
prijatelJima): Nema vam konaka niti veere/1 a kada ue a ne spomene A!!aha
Uzvienog, r:Jtan kae: Nali ste konak~ a ako ne spomene Af/aha
Uzytfenog kada ponejestz; tada kae: Nali ste konak i veeruf> 6

63

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 70- Kitabu-1-et'ime, 2- Babu-t-tesmijeti 'aleta' ami ve-1-ekli bi-1-jemini.
64
En-Nevevi, El-Ezkar, str. 334. (Izdanje: Daru-l-huda, Rijad, 1996.).
65
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 26- Kitabu-1-et'ime, 47- Babu ma dae fi-ttesmijeti 'ale-t-ta'ami i ocjenjuje ga kao hasen-sahih; Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-1-et'ime, 16- Babu-t-esmijeti 'ale-t-ta' ami, hadis br. 3767; Nesai u
Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, Babu ma jeku1u iza nesije-t-tesmijete summe zekere,
hadis br. 281 i lbnu-s-Sunni, Amelu-l-jevmi ve-1-lejleti, 274- Babu majeku1u
iza nesije-t-tesmijete fi evve1i ta'amihi (Izdanje: Mektebetu dari-1-bejan,
Damask, 1989.)
66
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 13- Babu adabi-t-ta'ami
ve--erabi ve ahkamuhuma, hadis br. 2018; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-

32

Islamski bonton

2. Jesti desnom rukom

Poslanik islama, s.a.v.s, je u svemu, asnom

dostojanstvenom, preferirao desnu stranu. Posebno je to
naglaavao kada su u pitanju hrana i pie. Kategoriki je zabranio
prinositi hranu ili tekuinu ustima lijevom rukom. U hadisu koji
prenosi Dabir, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, upozorava: Ne jedite lijevom
rukom}je0 doista} qtan jede lfjevom rukomf>7
U predaji Abdullaha b. Omera, r.a, Allahov Poslanik, s.a.v.s,
istie: Kada neko od vas jede} neka jede desnom rukom} a kada pije neka pije
desnom rukom}je0 uistinu} qtan ijede i pfje lijevom rukomf> 8
Naalost, brojne se osobe, koje slijedei zapadne manire i
obiaje, odbacuju tu kategoriku naredbu Poslanika, s.a.v.s, i jedu ili
piju lijevom rukom. Posebno je to opasno za one koji znaju ovo
islamsko pravilo, ali ga se ne pridravaju. Bojim se da se takvima,
zbog neposlunosti Poslaniku, s.a.v.s, ne desi ono to se desilo
onom ovjeku koji je oponirao Poslaniku islama, s.a.v.s, pa mu je
ruka osuila. Naime, Seleme b. el-Ekve', r.a, prenosi da je neki
ovjek jeo u prisustvu Vjerovjesnika, s.a.v.s, lijevom rukom, na to
ga je on upozorio: Jedi desnom! Taj ovjek je odgovorio: Ne mogul
Poslanik, s.a.v.s, mu ree: I ne mogao?! A on nije htio, ustvari,
posluati zbog oholosti. Prenosilac, dalje kae: Nfje nzkada vie mogao
ruku podii do svq;ih ustaf>9
Zna se da je znatan broj osoba koje su, po roenju, tzv. lJevaci}
tj. sve to rade ine lijevom rukom i to daleko ljepe i bolje. Treba
naglasiti da takve osobe treba postepeno da vjebaju da to ine
desnom rukom, obzirom da ju je Poslanik, s.a.v.s, preferirao, a
posebno je to potcrtao prilikom prinoenja hrane ili tekuine
ustima. Ibnu-1-'Arebi, poznati islamski pravnik, smatra da je
et' ime, 16- Babu-t-tesmijeti 'ale-t-ta'ami, hadis br. 3765 i Ahmed u Musnedu,
3/346 i 383.
67
Hadis biljei Imam Muslim u svom Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 13- Babu
adabi-t-ta'ami ve--erabi ve ahkamuhuma, hadis br. 2019.
68
Hadis biljei Muslim u svom Sahihu: isti kitab i poglavlje, hadis br. 2020. Ovaj
hadis, takoe, biljee: Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-et'ime, 19- Babu-1-ekli
bi-1-jemini, hadis br. 3776; Tirmizi u Sunenu: 26- Kitabu-1-et'ime, 9- Babu
ma dae fi-n-nehji 'ani-1-ekli ve--urbi bi--imali, hadis br. 1799; Ibn Made
u Sunenu: 29- Kitabu-1-et'ime, 8- Babu-1-ekli bi-1-jemiJ:li, hadis br. 3266;
Ahmed u Musnedu: 2/8, 33, 80, 106, 128, 135 ... i dr.
69
Hadis biljei Muslim u Sahihu: isti kitab i bab, hadis br. 2021.

33

prinoenje hrane ili p1ca lijevom rukom grijeh

svako poistovjeivanje sa ejtanom haram! 70

naglaava da Je

3. Jesti ispred sebe

Musliman e jesti ispred sebe, a posebno kada to ini u
drutvu. To smo ve spomenuli u citiranoj predaji Omera b. ebi
Seleme, r.a, koju biljei imam Buhari u Sahihu.
Pod tim se podrazumijeva, takoe, da ovjek jede ispred sebe
a ne sa sredine posude. Ibn Abbas, r.a, prenosi hadis Poslanika,
s.a.v.s, u kojem se kae: Bereket se sputa na sredinu posude, pa jedite s
'?Jenih krqjeva a ne sa sredinef1 1
U predaji Abdullaha b. Busra, r.a, stoji da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, rekao: Jedite s krqjeva posude, a ostavite sredinu, pa e vam hrana biti
berietna. 72

4. Jesti s tri prsta i oblizati ih nakon jela

Praksa Poslanika islama, s.a.v.s, bila je da jede s tri prsta desne
ruke i to: palcem, kaiprstom i srednjim prstom a nakon jela,
oblizao bi prste, prije nego ih je oprao.
Ka'b b. Malik, r.a, kae: Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s,
kako jede s tri prsta, pa kada je zavrio, oblizao ih je. 73
Ibn Abbas, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada
neko od vas zavri sa jelom, neka prste ne brie, dok ih ne oblie. 74
70

Provjeri: Fethu-l-bari, 9/433.

Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-et'ime, 18- Babu ma dae fi-1ekli min e'ale-s-sahfeti, hadis br. 3772; Tirmizi u Sunenu: 26- Kitabu-1-et'ime,
12- Babu ma dae fi kerahijeti-1-ekli min vesati-t-ta'ami, hadis br. 1805 i Ibn
Made u Sunenu: 29- Kitabu-1-et'ime, 12- Babu-n-nehji 'ani-1-ekli min
zerveti-s-seridi, hadis br. 3277.
72
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: isti kitab i bab, hadis br. 3773.
73
Hadis biljee Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 18- Babu istihbabi la'ki1-esabi'i ve-1-kas'ati, hadis br. 2032 i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-et'ime, 52
-Babu fi-1-mindili, hadis br. 3848.
74
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 70- Kitabu-1-et'ime, 52- Babu la'ki-1-esabi'
ve messiha kable en tumseha bi-1-mindil, hadis br. 5456; Muslim u Sahihu: 36
- Kitabu-1-eribe, 18- Babu istihbabi la'ki-1-esabi'i ve-1-kas'ati, hadis br. 2031
i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-et'ime, Babu fi-1-mindi1i, hadis br. 3847.

71

34

Islamski bonton

Vjerovjesnik, s.a.v.s, to povezuje s bereketom u hrani, pa u

predaji Dabira, r.a, stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio
oblizivanje prsta i potiranje posude iz koje smo jeli, potcrtavi: Vi
ne znate U emu je bereketfl 5

5. Ukoliko ispadne zalogaj, ne bacati ga, ve pojesti

Musliman e, cijenei hranu kao Allahovu blagodat, ukoliko
ispadne zalogaj, otresti sa njega ono to se eventualno nakupilo i
pojesti ga. On nee pokazati svoju nezahvalnost, oholost i
rasipnitvo pa ga bacati, kao to to mnogi, naalost, ine.
Dabir, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Kada
nekome od vas ispadne zalogqj hrane neka je podigne i otkloni ono to mu
smeta a onda neka ga pq;ede1 ne ostavqjui ga rytanufl 6
1

6. Ne puhati u hranu
Ukoliko je hrana ili napitak vreo nije dozvoljeno puhati u
hranu ili pie kako bi ih, na taj nain ohladili, jer je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, zabranio puhati u hranu ili pie. Ebu Se'id elHudri, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se
pue u pie, pa je neki ovjek upitao: A ta sa trunkom kq;u ugledam u
posudi?! Vjerovjesnik, s.a.v.s, je odgovorio: Prospi je! Taj ovjek e
ponovo: Ja ne mogu da se napijem u jednom dahu. Poslanik, s.a.v.s, mu je
savjetovao: Onda udai posudu od usta (za vtjjeme predaha). 77

75

Hadis biljei Muslim u Sahihu: isti kitab i bab, hadis br. 2033.
Hadis biljee Muslim u Sahihu: isti kitab, bab i broj hadisa; Ebu Davud u
Sunenu: isti kitab, 50- Babu fi-1-lukmeti teskutu, hadis br. 3845 i Tirmizi u
Sunenu: 26- Kitabu-1-et'ime, ll- Babu ma dae fi-1-lukmeti teskutu, hadis br.
1802.
77
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 27- Kitabu-1-eribe, 15- Babu ma dae fi
kerahijeti-n-nefui fi--erabi, hadis br. 1887 i ocjenjuje ga kao hasen-sahih; Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-1-eribe, 16- Babu fi--erbi min sulmeti-1-kadhi,
hadis br. 3722; Malik u Muvettau: Babu-n-nehji 'ani--urbi fi anijeti-1-fiddati
ve-n-nefui fi--erabi i Ahmed u Musnedu, 3132.
76

35

7. Ne konzumirati vrelu hranu ili pie

U prethodnom pravilu spomenuli smo da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s, zabranio puhati u hranu ili pie, kako se ne bi u hranu
ubacile tetne klice, bacili ili bakterije koji se nalaze u pluima a iji
prelazak u eludac moe imati negativne posljedice. Oito je da se
ovdje radi o zdrastvenom aspektu, koji je Poslanik islama, s.a.v.s,
mogao imati nadahnuem.
Isti je sluaj i s Poslanikovom, s.a.v.s, zabranom konzumiranja
vrele hrane ili pia. On je hlaenje, pa tek onda konzumiranje, u
predaji Esme, kerke Ebu Bekra, r.a, nazvao: berietnijomf1 8
'Umejr b. Faid el-Lahmi kae: Sjedio sam kod Ebu Zerra, r.a, u
Ilijau kad mu je seroirana vrela hrana, pa je on rekao: Ostavite je dok vrelina
ne nestanef1 9

8. Ne piti u jednom dahu

Allahov Poslanik, s.a.v.s, zabranio je piti neku tekuinu u
jednom dahu, tj. naduak. Njegova praksa bila je da se prilikom
pijenja tri puta odmara, odmaknuvi usta od posude, kako ne bi
puhao u nju.
Enes b. Malik, r.a, prenosi da Vjerovjesnik, s.a.v.s, nije pio u
jednom dahu, ve se tri puta odmarao, rekavi: To bolJe gasi e,
!Jekovitije je i korisnfje (za tfjelo)! Enes, r.a, dodao je: Ja, takoe,
predahnem triputa prilikom konzumiraf!ja neke tekuine. 80

78

Hadis biljee Darimi u Sunenu, 2/100; Ibn Hibban u Sahihu, hadis br. 1344;
Rakim u Mustedreku, 41118 i kae daje ovaj hadis autentian prema uvjetima
Imama Muslima, a s njim se slae i hafiz ez-Zehebi; Bejheki u Sunenu, 7/280 i
Ahmed u Musnedu, 61350. ejh el-Albani ga, takoe, svrstava u red
vjerodostojnih hadisa. (Vidi: Silsiletu-1-ehadisi-s-sahiha, hadis br. 392).
79
Ovu predaju biljei Bejheki u svom Sunenu, 7/280. Navedena predaja je
autentina. (Provjeri: dr. Muhammed Budejr, Menhedu-s-sunneti-n-nebevijje,
2/153.
80
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 16- Babu keraheti-tteneffusi fi nefsi-1-inai, ve istihbabi-t-teneffusi selasen, haride-1-inai, hadis br.
2028.

36

Islamski bonton

9. Ne piti

stojei

Pokueno je jesti ili piti stojei. Enes, r.a, prenosi da je Allahov

Poslanik) s.a.v.s) odbiJao piti stqjei.s1

Enes, r.a, takoe, u jednoj drugoj predaji navodi da je

Vjerovjesnik, s.a.v.s, zabranio piti stojei, pa ga je Katade upitao: A
ta je sjelom? Odgovorio je: To je jogore i runj;efd 2
U predaji Ebu Hurejre, r.a, Allahov Poslanik, s.a.v.s,
zabranjuje ovakav postupak, naglasivi: Neka niko od vas
ne pije stqjei. Ko to) iz zaborava) uini - neka izazove povraa'!Je i neka to
povratifd3
energino

Meutim, iitavajui

hadiska djela, dolazi se do zakljuka da

pokuenost konzumiranja vode u stojeem poloaju nije bila
posebno izraena u Poslanikovim, s.a.v.s, hadisima. Otuda, recimo,
Abdullah b. Abbas, r.a, prenosi da je donosio Vjerovjesniku, s.a.v.s,
zemzem i on bi ga pio stojei! 84
Amr b. u'ajb, prenosi od svog oca, a on od djeda, da je
rekao: Vidio sam Allahovog Poslanika) s. a. v. s) kako pije i stqjei i ijedei. 85
Abdullah b. Omer, r.a, kae: Mi smo u doba V]eroz!Jesnika) s.a.v.s)
;eli hodqjui) a i pili smo stqjeifd 6
En-Nezzal b. Sebre, r.a, prenosi da je, jedne prilike, Aliji b.
ebu Talibu, dok je bio u Kufi, donesena voda, pa ju je pio stojei,
rekavi, nakon toga: 4"udt~ uistinu) smatrq;u pokuenim konzumira"!}e

81

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 14- Babu kerahijeti-urbi kaimen, hadis br. 2024.
82
Hadis biljei Muslim u Sahihu, Navedeni kitab i bab, hadis br. 113.
83
Hadis biljei Muslim u Sahihu: Citirani kitab i bab, hadis br. 2026.
84
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 74- Kitabu-1-eribe, 16- Babu--urbi kaimen,
hadis br. 5617; Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 15- Babu fi--urbi min
zemzeme kaimen, hadis br. 2027; Tirmizi u Sunenu: 27- Kitabu-1-eribe, 12Babu ma dae fi-r-ruhsati fi--urbi kaimen, hadis br. 1882 i Nesai u Sunenu:
Kitabu menasiki-1-haddi, 166- Babu--urbi min zemzeme kaimen, 5/237.
(izdanje: Daru-l-fikr, Bejrut).
85

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 27- Kitabu-1-eribe, 12- Babu ma dae fi-rruhsati fi--urbi kaimen, hadis br. 1883 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
86
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 27- Kitabu-1-eribe, ll - Babu ma dae fi-nnehji 'ani--urbi kaimen, hadis br. 1880 i ocjenjuje ga kao sahihun-garibun.

37

vode u stqjeem poloqju. Meutim, ja sam vidio T(jerol!Jesnika, s. a. v. s, da je

to inio onako kako ste vicfjeli mene da sam uiniof8 7
Da pokuenost konzumiranja hrane ili vode nije na stepenu
zabrane, ve preporuke, najbolje nam potvruje, Imam en-Nevevi,
poznati hafiz hadisa i ekspert u mnogim oblastima ove znanosti,
kad u svom poznatom djelu Rijadu-s-salihin, jednom poglavlju daje
ime: Dozvo!Jeno je piti stqjei, alije potpunije i bo!Je piti gedei. 88

10. Ne piti iz zlatnih i srebrenih posuda

Dozvoljeno je piti iz svih vrstih posuda, izuzev posuda od
zlata i srebra. Huzejfe, r.a, prenosi: Zabranio nam je VJerot!Jesnik,
s.a.v.s, upotrebu svile i brokata i da pijemo iz ~atnih i srebrenih posuda,
rekavi: To je za net!Jernike na du'!}aluku, a za vas na ahiretuf89
Koliko je upotrebu zlatnih i srebrenih posuda osudio Poslanik
islama, s.a.v.s, najbolje e nam ilustrirati ova njegova prijetnja, koju
prenosi njegova asna supruga, Ummu Selema, r.a: Onqj kqji pije- (a
u Muslimovoj predaji: Onqj kqji jede ili pije) iz srebrene (a u
Muslimovoj predaji: i ~atne) posude, u "!}egovom stomaku ve pucketa
vatra dehennemafJO
Analogno ovim hadisima, nasluuje se da je zabranjeno jesti
kaikama ili drugim priborom od zlata i srebra. I na ovaj nain,
islam odagnava od ljudi prevelike razlike koje se ovakvom praksom
mogu ukazati i negativno djelovati u drutvu. S druge strane, to je
bila praksa nevjernika, koju islam eli neutralizirati i podstaknuti
vjernike da slijede primjer skromnosti prve generacije muslimana.

87

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 74- Kitabu-1-eribe, 16- Babu--urbi kaimen,

hadis br. 5615 i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-eribe, 13- Babu fi--urbi
kaimen, hadis br. 3718.
88
Rijadu-s-salihin, str. 270 (izdanje: Dem 'ijjetu ihjai-t-turasi-1-islami, Kuvajt,
1994). Vidi, takoe, izdanje na bosanskom jeziku, str. 112. (izdanje: Islamski
balkanski centar, Zenica, 1994.).
89
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 74- Kitabu-1-eribe, 27- Babu--urbi fi
anijeti-z-zehebi, hadis br. 5632 i Muslim u Sahihu: 37- Kitabu-1-libasi ve-zzineti, 2- Babu tahrimi isti'mali inai-z-zehebi ve-1-fiddati 'ale-r-ridali ve-nnisai, hadis br. 2067.
90
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 74- Kitabu-1-eribe, 28- Babu anijeti-1-fiddati,
hadis br. 5634; Muslim u Sahihu: 37- Kitabu-1-libasi ve-z-zineti, hadis br.
2065 i Ahmed u Musnedu, 6/301.

38

Islamski bonton

ll. Ne jesti do sitosti

Poslanik, s.a.v.s, jeo je samo kad bi ogladnio, a i kad bi jeo, ne
bi jeo do sitosti. To je inila i prva generacija muslimana. Ve smo
spomenuli hadis Mikdama b. Ma'dikeriba, r.a, u kojem se napominje
da ovjek, uistinu, ne moe napuniti goru posudu od svog stomaka
i naglaava da jedna ueina stomaka mora uvijek biti slobodna za
normalno disanje!

12. Posluivati hranu ili pie zdesna

Kad se posluuje ili dodaje hrana ili p1ce, pocmJe se s
najstarijiom osobom, a onda se nastavlja posluivati s desne
strane.9 1 Ovo se temelji na praksi Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kad
je jedne prilike, u predaji koju prenosi Enes b. Malik, r.a, Poslanik,
s.a.v.s, bio posluen piem, i, nakon to se napio, dodao je posudu
jednom beduinu koji je sjedio s njegove desne strane, iako mu je
Ebu Bekr, r.a, bio s lijeve strane, a Omer, r.a, ispred njega. Omer,
r.a, je to primijetio, pa je napomenuo: Ovo je Ebu Bekr, Allahov
Poslanie~ htijui time ukazati na vrijednost Ebu Bekra, r.a, i njegove
zasluge za islam. Meutim, Allahov Poslanik, s.a.v.s, je samo
odgovorio: Desnz~ desni, desni! Enes, r.a, u ovom je hadisu dodao: To
je sunne0 to je sunne0 to je sunnetf92
U drugoj predaji, takoe, od Enesa, r.a, spominje se da je,
Omer, r.a, primijetivi taj postupak Poslanika islama, s.a.v.s, rekao:
Dqj E bu Bekru! Meutim, Vjerovjesnik, s.a.v.s, poeo je s beduinom
koji mu je bio na desnoj strani, naglasivi: Desnz~ pa desni/93
Naravno, ukoliko se radi o starijim, uenim i uglednim
osobama, moe se prvo dodati njima, ali se mora traiti dozvola od
onih koji se nalaze na desnoj strani. Ovo se temelji na autentinoj
predaji Sehl b. Sa'da es-Sa'idija, r.a, u kojoj se kae da je Poslaniku,
s.a.v.s, doneseno pie od kojeg je on popio jedan dio. S njegove
desne strane sjedio je jedan djeak, a s lijeve stariji ljudi. Allahov
91

Vidi: Ebu Bekr Dabir el-Dezairi, Minhadu-l-muslim, str. 92.

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 74- Kitabu-1-eribeti, 14- Babu urbi-1-lebeni
bi-l-rnai, hadis br. 5612 i Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribeti, 17- Babu
istihbabi idareti-1-mai ve-l-Jebeni ve nahvehuma anjemini-1-mubtedi'i, hadis
br. 2029.
93
Provjeri: Buhari i Muslim, isti kitab i bab.
92

39

Poslanik, s.a.v.s, tada je upitao ovog djeaka: Dozovo!Java li mi da

prvo dadnem ovima? Djeak je odgovorio: Ne1 tako mi Allaha1 ne
doputam da iko pije1 nakon tebe1 pr!Je mene! Tada mu je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, (tu posudu spustio) na njegovu ruku.94
Iz navedenih predaja eksplicite se nazire da se prvo dodaje
hrana ili pie najstarijoj osobi, imamu, voi ili velikodostojniku, a
onda iza njega se posluuje s desne strane i tako se ide redom.
Ukoliko ima jo neka osoba koja, na neki nain, zasluuje da prvo
bude poaena svojom starou, ugledom, uenou i sl., onda
islamski bonton nalae da se zatrai dozovola za takav in.
Pogledajmo samo ovaj velianstven prizor iz Poslanikove,
s.a.v.s, prakse. On trai dozvolu od djeaka kako bi prvo posluio
starijeg. Kojeg li bontona prije 14 stoljea[
druge strane, ako analiziramo djeakov postupak,
da on nije prihvatio Poslanikov, s.a.v.s, prijedlog o
preferiranju posluivanja starijeg. To bi bilo tano, ako bi brzo
donijeli zakljuak. Meutim, ako dublje razmislimo o ovom sluaju,
ustanoviemo da je djeak, iz prevelike ljubavi prema Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s, htio odmah nakon njega, staviti usne na posudu
iz koje je pio Vjerovjesnik, s.a.v.s, i tu, iznenada ukazanu poast,
nikome nije htio prepustiti. Ovo ukazuje na veliku ljubav koju su
ashabi imali spram Poslanika islama, s.a.v.s.
S

ustanoviemo

13. Onaj koji posluuje pije posljednji

Onaj koji posluuje, pije posljednji, na temelju predaje koju
prenosi Ebu Katade, r.a, u kojoj Allahov Poslanik, s.a.v.s, kae: Onqj
kqji napqja druge1 treba posg"ed'!)i da pfjefJ 5

94

Hadis biljee Buhari u Sahihu: Isti Kitab, 19- Babu heljeste'zinu-r-redulu

men 'anjeminihi fi--urbi liju'ta-1-ekber?, hadis br. 19 i Muslim u Sahihu: Isti
kitab i bab, hadis br. 2030.
95
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 5- Kitabu-1-mesadidi ve mevadi'i-s-salati, 55
-Babu kadai-s-sa1ati-1-faiteti ve istihbabi ta' dili kadaiha, hadis br. 681;
Tirmizi u Sunenu: 27- Kitabu-1-eribeti, 20- Babu ma dae enne sakije-1kavmi ahiruhum urben, hadis br. 1894 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i
Ibn Made u Sunenu: 30- Kitabu-1-eribeti, 26- Babu saki-1-kavmi ahiruhum
urben, hadis br. 3434.

40

Islamski bonton

14. Zabrana konzumiranja pia iz zatvorene posude

Allahov Poslanik, s.a.v.s, zabranio je piti iz zatvorenih posuda,
poput mjeina za vodu, ibrika i sl., gdje se ne vidi ta se pije. Oito
je ovo iz preventivnih razloga, kako osoba ne bi popila ono to bi
joj tetilo.
Ebu Se'id el-H udri, r.a, kae: Allahov Poslanik) s.a.v.s) zabranio je
piti na otvoru tJ~jeinefJ 6 Tj. na grliu zatvorene posude.
Da se radi o prevenciji, najbolje e nam potvrditi predaja
Abdullaha b. Abbasa, r.a, u kojoj se kae: Allahov Poslanik) s.a.v.s)
zabranio je piti na otvoru mjeine (grliu posude). Neki ol!}ek) nakon
zabrane ovakvog postupka) kad je navee ustao da se napije) iz otvora JJV"eine
izala;e zmijafJ 7

15. Ne jesti licem sputenim na tlo

Allahov Poslanik, s.a.v.s, zabranio je jesti na takav nain da
osoba poloi lice na tlo. Osoba treba da jede u normalnom
poloaju, to je, oito, najzdravije. U predaji Zuhrija, od Salima, a
on od svog oca, stoji: Allahov Poslanik) s.a.v.s) zabranio je da Ol!Jek;ede
licem naslof!Jen na tlofJS

96

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 74- Babu-1-eribeti, 23- Babu ihtinasi-1eskijeti, hadis br. 5625; Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribeti, 13- Babu
adabi-t-ta'ami ve--erabi ve ahkamuhuma, hadis br. 2023; Tirmizi u Sunenu:
27- Kitabu-1-eribeti, 17- Babu ma dae fi-n-nehji 'anihtinasi-1-eskijeti, hadis
br. 1890 i Ibn Made u Sunenu: 30- Kitabu-1-eribeti, 19- Babu ihtinasi-1eskijeti, hadis br. 3418.
97
Hadis biljei Ibn Made u Sahihu: 30- Kitabu-1-eribeti, 19- Babu ihtinasi-1eskijeti, hadis br. 3419.
98
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 29- Kitabu-1-at'imeti, 62- Babu-n-nehji
'ani-1-ekli munbetihan, hadis br. 3370.

41

Kultura ponaanja nakon jela

Ve

je spomenuto u dijelu koji tretira kulturu ponaanja za

vrijeme jela, da treba, nakon jela oblizati prste prije nego se ruke
operu i ukoliko je, eventualno, ispao neki zalogaj treba sa njega
sklonuti ono to se prilijepilo uz njega, i pojesti ga.
Uz to, treba voditi rauna da se prestane sa jelom prije nego
se osoba prejede ili jo bolje, to je blie Sunnetu, prestati jesti onog
momenta kada je to najslae tj. prije sitosti.
Osoba

e,

nakon jela, prema islamskom bontonu,

uiniti

sljedee:

Oprati ruke
Ibn 'Abbas, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao:
Kada neko od vas zavri sa jelom neka ne brie svqje prste dok zh ne oblie!, 99
a kada ih oblie, tek onda e pristupiti pranju ruku, na temelju
predaje Vjerovjesnika, s.a.v.s, koju prenosi Ebu Hurejre, r.a, u kojoj
se upozorava: Ko zaspi sa rukama masnim od hrane, ne opravi zh, pa mu
se neto desi, neka nikoga ne kori osim samog sebef10
Dananja medicina mnogo toga nam moe rei iz ovoga
domena. No, Poslanik islama, s.a.v.s, prije brojnih otkria, na
temelju nadahnua, vrlo jasno upozorava na opasnost ostavljanja
ove vrste higijene!

99

Hadis biljee: Buhari u Sahihu: 70- Kitabu-1-at'ime, 52- Babu la'ki-1-esabi'i

ve messiha kable en tumseha bi-1-mendili, hadis br. 5456; Muslim u Sahihu: 36
- Kitabu-1-eribe, 18- Babu istihbabi la'ki-1-esabi'i ve-1-kas'ati, hadis br. 2031
i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-at'ime, 52- Babu fi-1-mednili, hadis br. 3847.
100
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-at'ime, 54- Babu fi gasli-1-jedi
mine-t-ta'ami, hadis br. 3852. Ibn Hader tvrdi daje ova Ebu Davudova
predaja vjerodostojna, prema uvjetima Imama Muslima. (Vidi: Fethu-1-Bari,
9/492). Biljee ga, takoe: Tirmizi u Sunenu: 26 - Kitabu-1-at'ime, 48 -Babu
ma dae fi kerahijeti-1-bejtuteti ve fi jedihi rihu gamerin, hadis br. 1859 i
ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ibn Made u Sunenu: 29- Kitabu-1-at'me,
22 - Babu men bate ve fi jedihi rihu gamerin, hadis br. 3297 i Ahmed u
Musnedu, 21263 i 537.

42

Islamski bonton

lzaprati usta

Suvejd b. En-Nu'man, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, u

pohodu na Tebuk, kada su bili u mjestu Sahbau, nakon to su jeli i
trebali klanjati, izaprao usta, pa su i oni to uiniliP0 1
Koliko to doprinosi higijeni zuba ne treba posebno
naglaavati. Ako se uzme da je Poslanik, s.a.v.s, posebno
preporuivao upotrebu misvaka, onda to jo vie ilustrira njegovu
brigu na prevenciji kvarenja zuba i loeg zadaha iz usta.

Zahvaliti Gopodaru svjetova

Nakon toga, osoba e iz dubine srca zahvaliti Allahu

Uzvienom, sa jasnom svijeu da je sva ta blagodat jela i pia, od
Njega, shodno kur'anskom ajetu: O 7!Jernici, jedite ukusna jela krja smo
vam podarili i budite Allahu zahvafnif12
Allah Uzvieni voli da mu Njegov rob zahvali na blagodatima
koje mu je on podario. Enes b. Malik, r.a, prenosi predaju u kojoj
Poslanik islama, s.a.v.s, kae: Allah je, uistinu, zadovo/jan Svqjim robom
kqji Mu, nakon to neto prjede ili popije, zahvali na tomef1 3
Prenosi se vie verzija zahvale koju je inio Poslanik, s.a.v.s,
nakon jela. Tako Ebu Umame, r.a, prenosi, da bi Vjerovjesnik,
s.a.v.s, kada bi podigao sofru, prouio: El-Hamdu fil/ahi kesiren
tqjjiben mubareken fihi, gqjre mekf!ijin vela muvedde'in vela mustagnen anhu,
Rabbuna!/Hvala Allahu neizmjerno, skrueno i blagoslovlJeno, On ni o kome
nije ovisan a o Njemu;e sve ovisnofl04
Mu'az b. Enes, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Ko nakon ;ela proui: El-hamdu fillahilleif at'ameni haza ve
101

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 70- Babu-l-at' ime, 51 - Babu-1-madmedati

ba'de-t-ta'ami, hadis br. 5454; Ibn Made u Sunenu: l- Kitabu-t-tahare, 66Babu-r-ruhasati fi zalike, hadis br. 492 i Ahmed u Musnedu, 3/488.
102
El-Bekara, 172.
103
Hadis biljee Muslim u Sahihu: 48- Babu-z-zikri ve-d-du'ai ve-t-tevbeti ve-1istigfari, 24 - Babu istihbabi hamdillahi te' ala ba' de-1-ekli ve--urbi, h adis
br. 2734; Tirmizi u Sunenu: 26- Kitabu-1-at'ime, 18- babu ma dae fi-1hamdi 'ale-t-ta'ami iza furiga minhu, hadis br. 1816 i ocjenjuje ga dobrom
predajom i Ahmed u Musnedu, 3/100 i 117.
104
Predaju biljei Buhari u Sahihu: 70- Kitabu-1-at'ime, 54- Babu majekulu iza
ferega min ta'amihi, hadis br.5458.

43

rezakanihi min gqjri havlin ve la kuvvetin!/Hvala Allahu ko/i me je nahranio

i opskrbio bez ikakvog mog truda i uc!Jela!, bie mu oproteni prethodno
uinjeni

(manji) grijesif!OS

Kod nas je najpoznatija dova ona koju prenosi Ebu Se'id ElHudri, r.a, a u kojoj je Vjerovjesnik, s.a.v.s, uio: El-Hamdu lillahillezj
at'amena ve sekana ve de'alena muslimin!/Hvala Allahu kq;i nas je
nahranio i napq;io i muslimanima uiniofl 06
Ukoliko nas neko ugosti, onda se njemu ui dova. Ovo se
temelji na predaji Enesa b. Malika, r.a, u kojoj se veli da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, doao sa'du b. 'Ubadi, r,.a, koji mu je iznio
hljeba i ulja, pa mu je on, nakon jela, prouio: Eftare 'indekumu-ssaimun, ve ekele ta'amekumu-1-ebrar, ve sallet 'alf!Jkumu-1-melaike!/Neka se
kod vas iftare postaz~ neka hranu vau jedu pobo:{Jzi i neka za vas meleki
oprosta traefl07

Ostali propisi vezani za ponaanje prilikom jela i

pia

Prema islamskim propisima, ukoliko doe neki musafir, onda

njegovo ugoavanje postaje obligatno. To se temelji na

Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-at'ime, 53- Babu majekulu-r-redulu iza

ta'ime, hadis br. 3849; Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 56- Babu ma
jekulu iza fere ga mine-t-ta' ami, hadis br. 3465 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun; Ibn Made u Sunenu: 29- Kitabu-1-at'ime, 16- Babu majuka1u iza
furiga mine-t-ta'ami, hadis br. 3284 Hakim u El-Mustdereku, 4/136.
105
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: isti kitab i bab, hadis br. 3458 i ocjenjuje ga
kao hasenun-garibun; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-1ibas, hadis br. 4023 i
Ibn Made u Sunenu: 29- Kitabu-1-at'ime, 16- Babu majuka1u iza furiga
mine-t-ta'ami, hadis br. 3285.
106
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 56- Babu majeku1u iza
ferega mine-t-ta' ami, hadis br. 3457; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-at'ime,
53 -Babu ma jeku1u-r-redulu iza ta'ime, hadis br. 3850 i Ibn Made u
Sunenu: 29- Kitabu-1-at'ime, 16- Babu ma juka1u iza furiga mine-t-ta'ami,
hadis br. 3283.
107
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-at'ime, 55- Babu ma dae fi-ddu'ai 1irabbi-t-ta'ami iza eke1e 'indehu, hadis br. 3854; Ahmed u Musnedu,
3/138 i E1-Bejheki u Sunenu, 7/287. Ovaj hadis Imam Nevevi ocjenjuje
autentinim. (Vidi: Rijadu-s-salihin, str. 385. Izdanje: Daru-s-sekafeti-1'arebijje, Damask-Bejrut, 1994.)

44

Islamski bonton

Poslanikovim, s.a.v.s, rijeima, koje prenosi Ebu Hurejre, r.a: Ko

l!J"eruje u Allaha i Sud'!Ji dan, neka ugosti gostafl 08
Koliko su muslimani pridavati tome panju ponajbolje
ilustrira primjer Ibrahima, a.s, koji, kako se navodi, nikada nije
ruao sam, ve bi iao kilometre traei nekoga ko bi s njim jeo.l09
Primjer u'ajba, a.s. koji je ugostio Musaa a.s. u Medjenu ak
vie godina, na najbolji nain potvrduje to pravilo. 11 0
Takav primjer su slijedile i prve generacije muslimana. Tako
se u predaji koju prenosi Ebu Hurejre, r.a, navodi da je primjer
takvog nesebinog ugoavanja bio Ebu Talha, r.a, i njegova
porodica. Naime, Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, je doao neki ovjek
i poalio mu se na umor i glad. Poslanik, s.a.v.s, ga je poslao svojim
suprugama ne bi li kod njih naao neto za jelo. Meutim, kod njih
nije bilo nita od hrane, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s, upitao ashabe, ko
bi od njih mogao to uiniti. Javio se jedan ensarija - po nekim
predajama radi se o Ebu Talhi, r.a - i zamolio svoju enu da mu
neto pripremi za hranu. ena mu je odgovorila da ima samo neto
hrane za djecu. On je predloio da ena pogasi svjetla i da, kada
bude vrijeme za veeru, uspava djecu, kako bi se nahranio musaflr.
Tako su i uinili. Sutradan je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Allah
UiJ!ieni se zaudio - ili- osmjehnuo - na postupak tog o1!}eka i f!}egove
enefl 11 Ovaj postupak Ebu Talhe, r.a, i njegove supruge je bio
povod objavljivanja ajeta: 112 (i vie vole '!}ima nego sebi, mada im je i
samima potrebno).113
Allahov Poslanik, s.a.v.s, ugoavanje gosta, u ranije citiranom
hadisu, stavlja u ravan imana i spominje ga zajedno sa
vjerovanjem u Allaha i Njegovog Poslanika, to eksplicite ukazuje
da je taj in izuzetno vrijedno djelo kod Gospodara svjetova.
autentinom

108

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78 - Kitabu-1-edeb, 84 - Babu hakki-d-dajfi,

hadis br. 6136; Muslim u Sahihu: l- Kitabu-1-imani, 19- Babu-1-hassi 'ala
ikrami-1-dari ve-d-dajfi ve luzumi-s-samti illa 'ani-1-hajri, hadis br. 47 i dr.
109
El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 2179.
110
Analiziraj: El-Kasas, 22-28.
111
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 65- Kitabu-t-tefsir, 6- Babu (Veju'sirune 'ala
enfusihim), hadis br. 4889.
112
Vidi: El- Buhari: El-Edebu-1-mufred, 310- Babu ikrami-d-dajfi ve hidmetuhu
ijjahu binefsihi, hadis br. 741, Ibn Hader, Fethu-1-Bari, 8/500 i Tefsir Ibn
Kesir, str. 1363 (izdanje na bosanskom).
113
El-Har, 8.

45

Na temelju Sunneta zna se da ugoavanje gosta traje tri dana

i tri noi, a svaki trenutak, nakon toga, rauna se domainu u
sadaku. Ebu urejh Huvejlid b. 'Amr el-Huza'i, r.a, prenosi da je
uo Vjerovjesnika, s.a.v.s, da kae: Ko lJeruje Allaha i Sudtij"i dan neka
poasti gosta tij'egovom nagradom. Upitali su: A ta je '!}egova nagrada)
Allahov Poslanie? Odgovorio je: Njegov dan i no. Gostoprimstvo je tri
dana) a sve iznad toga je sadaka. 11 4
Kada je u pitanju ugoavanje i pozivanje nekoga da bi kod
nas jeo treba voditi rauna o sljedeem:
- Da se ne pozivaju samo ugledni i bogati a izbjegavaju
neugledni i siromani. U predaji E bu Hurejre, r.a, se kae: Runa lije
hrana ona na kqju se po:-Jvqju bogati a izostavyeyu siromanifl 15
- Da se pozivaju pobone i bogobojazne osobe. Ebu Se'id elHudri,r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Pnjate!Jtg
samo s lJernikom a tvqju hranu neka;ede samo bogobqjazanfl 16
- Da se ne pozivaju radi prestia ili isticanja svog bogatstva,
ve radi ispunjavanja Sunneta, da se na taj nain ubrizga u srce
vjernika radost i zadovoljstvo i da se slijedi primjer Ibrahima, a. s,
koji je zbog svog permanentnog ugoavanja nazvan Ebu-d-dq;fan. 117
- Da, po mogunosti, pozove vie osoba, ne plaei se, da je
malo hrane koju e im ponuditi, jer Allah Uzvieni dadne poseban
beriet u hrani koju osoba nesebino dijeli sa drugima. Dabir b.
Abdullah, r.a, prenosi hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojem se
veli: Hrana jednog dovoynaje dvqjici) dvqjice etven'ci a etverice osmericifl 18

114

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 31- Babu men kane
ju'minu billahi ve-1-jevmi-1-ahiri felaju'ze darehu, hadis br. 6019; u ElEdebu-l-mufredu, 311 -Babu daizeti-d-dajfi, hadis br. 742 i Ahmed u
Musnedu, 3176.
115
Predaju biljei Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 16- Babu-1-emri bi
idabezi-d-da'i ila da'vetin, hadis br. 107.
116
Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 16- Babu menju'meru en
judalise, hadis br. 4832 i Tirmizi u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 55- Babu
ma dae fi suhbeti-1-mu'mini, hadis br. 2395 i ocjenjuje ga dobrom predajom.
117
Uporedi: Ebu Bekr el-Dezairi, Minhadu-l-muslim, str. 94.
118
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 33- Babu fadileti-1muvasati fi-t-ta'ami-1-kalili, ve enne ta'ame-1-isnejni jekfi-s-selase, ve nahve
zalike, hadis br. 2059.

46

Islamski bonton

- Da domain, po mogunosti, slui goste, to se jasno vidi iz

predaje Ebu Usejda es-Sa'idija, r.a.119
- Da domain ne pita gosta, hoe li mu ta iznijeti od hrane,
ve e to uraditi ne pitajui ga. Sufjan es-Sevri kae: Ako te posjeti tvoj
bra/j ne pitqjga: Hoe lijesti? Ili: Hoe li da te ime poslu:ijm?, ve e to, bez
prethodnog pitaf!ja, uinitifl 20 Posebno je to znaajno uiniti kada su u
pitanju siromasi. Zato neki pobonjaci, kako navodi imam ElGazali, savjetuju: Kada vam dou siromant~ ponudite ih hranom/ kada vam
dou islamski pravnici, postavb'qjte im pita'!Ja a kada vam dou uai
Kur'ana, poka:{jte im gcfje je mihrabfl 21
- treba voditi rauna da se ne pozivaju one osobe koje
uznemiravati i maltretirati ostale pozvane.
Kada je,

meutim, u

pitanju uzvanik on treba:

- da se odazove, kada bude pozvan. Allahov Poslanik, s.a.v.s,

u predaji Ebu Hurejre, r.a, kae: Pet je dunosti muslimana spram
muslimana: da mu odvrati na selam, da ga obie kada se razboli, da mu
k/atya denazu kada umre, da mu se odazove kada ga pozove i da mu rekne
Jerhamukellah, kada kihne i kae EI-Hamdu lilfahfl 22
- Da ne pravi razliku izmeu poziva bogate i siromane
osobe. Vjerovjesnik, s.a.v.s, se podjednako odazivao i jednim i
drugim. Prenosi se da je unuk Allahovog Poslanika, s. a. v. s, Hasan b.
'Ali, r.a, jedne prilike prolazio pored siromaha koji su sjedili na
zemlji i jeli. Pozvali su ga: Dot!~ ruqj s nama, sine kerke Allahovog
Poslanika! Odgovorio je: Svakako, jer Allah, uistinu, ne voli ohole! Siao
je sa jahalice i jeo s njima.t23
- Da ne pravi razliku izmeu onoga koji je udaljeniji od onoga
koji mu je blii!

119

Ovu predaju biljei Muslim u Sahihu: 36- Kitabu-1-eribe, 9- Babu ibahati-nnebizillezi lemjetedd ve lemjesir muskeren, hadis br. 2006 i Buhari u El-Edebu1-mufredu, 316- Babu hidmeti-r-reduli-d-dajfe binefsihi, hadis br. 747.

120

EI-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 2/78.

Isti izvor, 2/78.
122
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 2- Babu-1-emri bi-ttiba'i-1-denaizi, hadis br. 1240 i Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 3Babu min hakki-1-muslimi li-1-muslimi reddu-s-selami, hadis br. 2162.
123
Minhadu-l-muslim, str. 94.
121

47

- Da se odazove onome koji ga je prvi pozvao, ukoliko je

dobio poziv od vie osoba u istom terminu.
- Da se odazove, makar i postio. N aime, ukoliko bi neko
zapostio taj dan neki dobrovoljni post, a njegov brat ga pozove na
neki objed, on e se odazvati i traiti odobrenje od domaina da
nastavi post, a ukoliko osjeti da bi domain volio da on jede tom
prilikom kod njega, prekinue post i jesti, jer je unoenje radosti u
srce vjernika, pree od nafile-posta. Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi
hadis Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Kada se neko od vas pozove - neka se
odazove, ako ne bude postio neka jede, a ako bude postio, neka moli od
Allaha beriet za domainaf1 2 4

- Da mu je odazivanjem na poziv domaina namjera da isti

zaradi nagradu kod Allaha Uzvienog za prireivanje svog gostoprimstva.
Od ostalih pravila, koji se temelje na islamu, treba voditi rauna:
- da osobe koje su pozvane dugo ne
to ekanje ne postane muno i dosadno.

ekaju

na hranu i da im

- Da osoba koja je pozvana, kada zavri objed, ne zadrava se

kod domaina, nego da to prije ode, jer domain mu, vjerovatno,
iz osjeaja stida to ne moe kazati.
- Da osoba koja dolazi u kuu u kojoj je servirana hrana, ne sjeda
odmah za sofru, dok mu domain ne ukae na mjesto gdje e sjesti.
- Da domain ne sklanja hranu ispred gostiju sve dok oni ne
prestanu da jedu.
- Da domain iznese uzvanicima onoliko hrane koliko je
potrebno za njih, niti previe to bi pretstavljalo rasipanje, niti
premalo to bi ih zastidila, pa bi svaki od njih jeo veoma malo
plaei se da drugima nee preostati.
- Da uzvanik ne odlazi od
za odlazak. 125

124

125

domaina

dok ne dobije dozvolu

Hadis biljei lbnu-s-Sunni u 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 294- Babu ma jeku!u

iza hadare-t-ta'amu ve huve saimun, hadis br. 489. Sened ovog hadisaje autentian.
O ovome pogledaj opirnije: Ebu Ishak el-Harbi, Ikramu-d-dajfi, str. 21-67;
El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 21 76-94; El-Makdisi, Muhtesar Minhadu-lkasidin, str. 72- 75; Ibn 'Imad el-Akfehisi, Adabu-l-ekli, str. 11-36 i
Demaluddin el-Kasimi, Tehzibu mev'izati-l-mu'minin, str. 84-93.

48

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA
v
PRILIKOM OBLACENJA l
OBUVANJA
Islam je u ovom segmentu ljudskog
ivljenja iskazao koliko je brian prema
ovjeku kao dvojnom biu. Oito je da
oblaenje i obuvanje nemaju za cilj samo
zatitu fizike i zdravstvene dimenzije
ovjeka, nego, to je jo znaajnije, tite
njegovu moralnu i duhovnu dimenziju.
Odjea

i pokrivanje stidnih mjesta ovjekov su ukras i

pokriva na njegovom tijelu, kao to je estitost odjea i pokriva
za stidna mjesta njegove due. Allah Plemeniti to jasno
nagovj etava:
O sinovi Ademovi, dali smo vam ocfjeu kqja e pokrivati stidna mjesta
vaa, a i raskona odijela, a!z~ ocfjea estitostz~ to je ono nqjboij'e. - To su neki
A!!ahovi dokazi da bi se oni opameti!i.126

Ovaj ajet upuuje na vanost pokrivanja ljudskog tijela i

koja je neophodna u ljudskom ivotu, jer je golotinja
priroena ivotinji. Covjek e teiti razgoliavanju samo kada padne
na nivo ivotinje. Dranje da je razgoliavanje izraz ljepote,
simbolizira gubljenje ljudskog ukusa.
odjee

Allah Mudri u navedenom ajetu potcrtava dvije vrste

golotinje: fiziku i duhovnu, i nareuje pokrivanje i prekrivanje i
jedne i druge. Jedna prekriva sramote srca i due i ukraava ga a
druga prekriva tijelo i ini ga ljepim. To su dvije meusobno
prepletene dimenzije. Iz osjeaja bogobojaznosti i stida emanira
osjeaj odvratnosti i gnusobe razgoliavanja tijela, kao i stida od
takvog ina. Ko se ne boji Allaha Uzvienog i ko nema stida, on ne

126

El-A 'raf, 26.

49

vidi nita runo u

skidanja odjee.

razgoliavanju

ljudskog tijela i u propagiranju

Pokrivanje tijela znak je stida, a ne samo puki obiaj sredine ili

klimatskih uvjeta - kako tvrde ejtanovi glasnogovornici i na Istoku
i na Zapadu. Allah Plemeniti, otuda, podsjea sinove Ademove na
Svoju blagodat prema njima u vidu propisivanja odjee i pokrivanja,
s ciljem zatite njihove ljudske dimenzije, kako se ne bi sunovratiti
na nivo obinih ivotinja, kojima to nije nareeno. Allah Uzvieni
zavrava ovaj ajet jasno precizirajui: ... da bi se oni opametili.
Razgoliavanje i otkrivanje tijela obiljeje je i karakteristika,
kako primjeuje Sejjid Kutb, dahilijjeta, i starog i novog, djelo je
ejtanskog zavoenja i njegovog doaptavanja, kojim on eli da
ovjeka udalji od njegove prirode. 127

Sinovi Ademovi ne smiju biti naivni pa dopustiti da ih ejtan i

njegove vojske, koje su se danas izuzetno razmnoile, zavedu i
izau kao pobjednici. On ukazuje na potrebu jae predostronosti i
kvalitetnije zatite, uvanjem odjee, koja ima dalekosenije
posljedice koje mi i ne slutimo. Pogledajmo Allahovo upozorenje:

O sinovi Ademovz~ neka vas nikako ne zavede r:jtan kao to je

roditege vae iz Denneta iij.Jeo, skinuvi s n;ih ocfjeu n;ihovu da bi im stidna
mjesta '!}ihova pokazao! On vas vidi, on i vqjske '!}egove, odakle vi '!}ih ne
vidite. Mi smo uinzli r:Jtane zatitnicima onih kq;i ne l!Jeruju. 128

Pokrivanje ene
Islam nas ui da svaki propis sagledavamo u njegovoj punini i
da pokuamo otkriti, ukoliko smo u mogunosti, intenciju nekog
propisa. Pokrivanje ene smo, takoe, duni sagledati u cjelini
islamskog uenja, kako bi nam bio jasan odgovor na pitanje: da li
islam eli poniziti enu, uiniti je manje vrijednom - kako tvrde
nedoueni umovi i izgovaraju zli jezici- ili joj je ovom naredbom
islam ukazao poast i uzdigao je iz moralne praine i bestijalnosti?!
Ako nepristrasno analiziramo ovaj propis, nedvojbeno
dolazimo do zakljuka da je pokrivanje ene ast za nju, zatita da
ne postane samo tijelo i predmet naslaivanja mukaraca. Upravo je
127

128

U o krilju Kur'ana, 81177.

El-A 'raf, 27.

50

Islamski bonton

pokrivanje njenog tijela najbolja brana i najdjelotvornije oruje u

ouvanju njene moralne i fizike ljepote.
Islam je, da bi sauvao biser u dubinama mora, eni odredio
da pokrije sve izuzev aka i lica. Ukoliko bi ake i lice mogle
uzrokovati moralnu anarhiju, posebno ako se radi o prelijepoj
djevojci ili eni, onda se preporuuje prekrivanje i tih dijelova tijela,
u svrhu prevencije i ouvanja morala.t29

Oblaenje

mukarca

Mukarac je duan pokriti tijelo od pojasa, tj. pupka do

koljena. To je stav sve trojice imama, izuzev Malika, koji dri da je
mukarac obavezan pokriti samo stidno mjesto, bez stegna, to
obavezuju prekriti Ebu Hanife, afija i Ahmed. 130

Boja

odjee

Islam preferira odjeu koja se ne istie svojom bojom, kako se

pojedine osobe ne bi isticale i uzdizale nad drugim. To se posebno
odnosi na odjeu koja je izazivaki crvena ili uta i njom se osoba
istie i izdvaja od drugih. Otuda Vjerovjesnik, s.a.v.s, kako prenosi
'Abdullah b. 'Amr, r.a, nije odgovorio na selam ovjeku koji je
proao u crvenoj odjei pored Poslanika, s.a.v.s. 13 1

129

Pogledaj o ovom propisu opirnije: Ibn Tejmijje, Libasu-r-reduli ve-1-mer'eti

fi-s-salati, str.5-50; Muhammed Nasiruddin el-Albani, Dilbabu-l-mer'eti-1muslimetifi-l-Kitabi ve-s-Sunneti, str. 39-216; Muhammed Ma' ruf edDevalibi, Vad'u-1-mer'etifi-l-islam, str. 36-41; 'Abdu-1-'Aziz b. Baz, ElHidabu ve-s-sufurufi-1-Kitabi ve-s-Sunneti, str. 7-223; dr. Vehbe ez-Zuhajli,
El-Fikhu-1-islami ve edilletuhu, 11583-595 i Mirsada-Merjem Kurdi, Pismo
sestri i majci, str. 8-32.
130
Vidi o ovome: dr. Vehbe ez-Zuhajli, El-Fikhu-1-islami ve edilletuhu, 11583-593.
131
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 45- Babu ma dae fi
kerahijeti lubsi-1-mu'asferi li-r-ridali ve-1-kassijji, hadis br. 2807 i ocjenjuje
ga kao hasenun-garibun. Ovu predaju, takoe, biljee Ebu Davud, Nesai i Ibn
Made.

51

Meutim,

u drugoj predaji, koju navodi Dabir b. Semure,

vidi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, nosio crveni ogrta, to jasno
ukazuje da crvena boje za mukarce nije strogo zabranjena. 132
Zna se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, imao i dva zelena ogrtaa,
jedan crni od vune, crni turban itd., meutim, njegova omiljena boja
bila je bijela, koju je 'najvie preferirao i preporuivao.
Dabir b. Semure, r.a, u predaju koju preporuuje prenosi:
Oblaile bijelu otfjeu, jer je nqjistija i nqjboga, a umotavqjte i vae mrtve u
bfjelof13J

Oblaiti

lijepu

odjeu

ovjek se treba truditi da oblai to. ljepu odjeu, posebno

kada klanja namaz i odlazi u damiju. Allah Uzvieni jasno
napominje: O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete namaz da
obavitef1 34 Ve u sljedeem ajetu On napominje: Reci: Ko je zabranio
Allahove ukrase, kqjeje On za robove Svqje stvoriof1 35

Nedvojbeno se primjeuje da Allah voli sve to je lijepo i

prijatno. Poslanik islama, s.a.v.s, naglaava u predaji Ebu Se'ida, r.a:
Allah je, uistinu, lijep i voli lJepotu i voli da se vidi trag 1\[jegove blagodati na
Njegovom robu/136
Vjerovjesnik, s.a.v.s, nije volio da neko oblai bijednu i runu
ukoliko ima mogunosti da se lijepo obue. To se oito
primjeuje u predaji Ebu-1-Ahvesa od njegovog oca koji je rekao:
Doao sam Vjerotjesniku, s. a. v. s, u bijedno/ oc!Jei, pa mi je rekao: Ima li ti
uope imetka?! Odgovorio sam: Imam! Upitao me: Od ega ti je tqj imetak?
odjeu,

132

Pogledaj Tirmizijin Sunen, cit. kitab , 47- Babu ma dae fi-r-ruhsati fi lubsi-lhumreti li-r-ridali, hadis br. 2811 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun.
133
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 46- Babu ma dae fi lubsi-1bejadi, hadis br. 2810 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ibn Made u Sunenu:
32- Kitabu-1-libas, 5- Babu-l-bejada mine-s-sijab, hadis br. 3566 i 3567.
134
El-A'raf, 31.
135
El-A 'raf, 32.
136
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 54- Babun ma dae
innellahe te'ala juhib bu en jera esere ni'metihi 'ala 'abdihi, hadis br. 2819 i
ocjenjuje ga hasen-predajom. Hadis, takoe, biljei i Ebu Ja' la el-Mevsili u
Musnedu. (Usporedi: Ibn Hader, El-Metalibu-1- 'alije bi zevaidi-1-mesanidi-ssemanije, Babu istihbabi izhari-n-ni'meti iza lemjekun bi serefin vela
mehiletin, hadis br. 2170).

52

Islamski bonton

Odgovorio sam: Allah mi ga dao od deva, ovaca i kof!Ja! On je, tada, rekao:
Kada ti Allah dadne imetak, neka se onda na tebi vidi trag Njegove blagodati
i plemenitosti!137

Preferirati desnu stranu prilikom

skidanja

oblaenja

a lijevu prilikom

Treba se truditi i uvijek preferirati desnu stranu. Tako, ako se

oblai odjea, prvo treba poeti s desnim rukavom i desnom
stranom, a kada se skida, onda s lijevim rukavom i lijevom stranom.
To se ini i u sluaju obue. Inae, Poslanik, s.a.v.s, preferirao je
desnu stranu uvijek, izuzev pri ulasku u toalet i izlasku iz njega,
kada se radilo obratno. Aia, r.a, prenosi i kae: Allahov Poslanik,
s.a.v.s, je uvfjek davao prednost desnqj strani: pnlikom u:r.fmmya abdesta,
obuvarya obue i prilikom e!Jarya. tJs
Ebu Hurejre, r.a, kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao:
<<Kada oblat.te oc!Jeu i kada se abdestite, ponite s desnom stranom!139
Isti je sluaj i s obuvanjem obue. U predaji Ebu Hurejre, r.a,
stoji da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada obuvate obuu, krenite s
desnom nogom, a kada je izuvate uinite to prvo s lfjevom. Neka desna noga
bude prva pri obuvat!}u a zadt!)a pri ii.f1Vanjuf140

137

Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-libas, Babun fi gasli-s-sevbi,

hadis br. 4063; Nesai u Sunenu: 54- Babu-1-deladili i Ahmed u Musnedu,
41137. Hadis, takoe, biljei Taberani a Hejsemi tvrdi da su prenosioci ovog
hadisa pouzdani. (Vidi: Habiburrahman el-A'zami u Ibni Haderovom djelu
El-Metalibu-1- 'alije, 2/262.)
138
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 8- Kitabu-s-salat, 47- Babu-t-tejemmuni fi
duhuli-1-mesdidi ve gajrihi, hadis br. 426; Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-ttahare, 19- Babu-t-tejemmuni fi-t-tuhuri ve gajrihi, hadis br. 268; Ebu Davud
u Sunenu: Kitabu-1-libas, 41 - Babun fi-1-inti'ali, hadis br. 4140; Tirmizi u
Sunenu: Kitabu-s-salat, 75- Babun majustehabbu mine+tejemmuni fi-ttuhuri, hadis br. 608 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahhun i dr.
139
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-libas, 41 - Babun fi-1-inti'ali,
hadis br. 4141.
140
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 39- Babun: Jenzi'u
na'lehu-1-jusra, hadis br. 5856; Tirmizi u Sunenu: 25- Kitabu-l-1ibas, 37Babun ma dae biejji ridlinjebdeu izente'ale, hadis br. 1889 i ocjenjuje ga
kao hasenun-sahihun; Ebu Davudu Sunenu: isti kitab i bab, hadis br. 4139 i
Tirmizi u Vrline Allahovog Poslanika, hadis br. 46, str. 25.

53

ta prouiti kada se oblai odjea?

lijepo je prouiti dovu. Posebno je to
kada se oblai nova odjea. Tako Ebu Se'id elHudri, r.a, prenosi da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s, kada bi obukao novu
odjeu, nazvao je njenim imenom: turban, koulja, ogrta i prouio:
Allahumme leke-l-hamdu Ente kesevteniht~ es'eluke hqjrehu ve hqjre ma
suni'a lehu ve e'uzu bike min errihi ve erri ma suni'a lehu! l Allahu mqt
neka je Tebi hvala! Ti si mi dao ovu oc!Jeu} pa Te molim za '!Jeno dobro i
dobro za kqji je proiifJedena1 a utjeem Ti se od '!Jenog ifa i ifa za kqji je
proiij)edenaf1 41
Kada se

oblai odjea

preporuljivo initi

ak je predvieno opratanje grijeha ukoliko osoba proui

dovu prilikom oblaenja odjee. Mu'az b. Enes prenosi od
Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Ko obue oc!Jeu1 pa proui: El-Hamdu
lillahilleif kesani haze-s-sevbe ve rezakanihi min gqjri havlin minni ve la
kuvvetin! l Hvala Allahu kqji me je oc!Jenuo ovom ocfjeom i opskrbio me bez
mqje moi ipomoi!- bie mu oproteni prethodnignjesi koje je poiniof1 42

ta prouiti onome koji obue novu odjeu?

Ukoliko primijetimo da je neka osoba obukla novu odjeu,
lijepo je prouiti dovu kako bi dotina osoba osjetila dra bereketa
u njoj. Tako je uinio Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada je Ummu
Halid, r.a, obukla novu odjeu. Rekao joj je: E blive ah/iki! l Nosila je
i poderala jef1 43 U predaji Ebu-n-Nadreta spominje se da su ashabi,

141

Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-libas, hadis br. 4020; Tirmizi u
Sunenu: 25 - Kitabu-1-libas, 29- Babu ma jekulu iza le b ise dediden, hadis
br. 1767 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun-sahihun; Ahmed u Musnedu, 3130
i 50; Nesai u 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, Babun majekulu izestededde
sevben, hadis br. 309 i 310 i Ibnu-s-Sunni, 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 121Bab un ma jekulu izestedede sevben, hadis br. 270.
142
Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-libas, hadis br. 4023 i lbnu-sSunni u 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 121- Babu majekulu izestededde
sevben, hadis br. 271.
143
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 32- Babun majud'a limen
lebise sevben dediden, hadis br. 5845; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-libas,
l- Babub fimajud'a limen lebise sevben dediden, hadis br. 4024 i Ibnu-sSunni u 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 120- Babun ma jeku!u iza re' a 'ala ehihi
sevben, hadis br. 269.

54

Islamski bonton

kada bi primijetili da je neko obukao novu odjeu, govorili: Tubli ve

juhlifullahu te'ala! l Iznosio je a Allah te novom poastio/144
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je na Omeru b. el-Hattabu, r.a, kako
prenosi Omerov, r.a, sin 'Abdullah, r.a, primijetio lijepu odjeu, pa
ga je upitao, je li mu to nova odjea ili je samo oprana, na to mu je
Omer, r.a, odgovorio, da je oprana, a Poslanik, s.a.v.s, mu je rekao:
Ilbis dediden, ve 'i hamiden, ve mut ehiden!l Obuci novo, :'fjvi dostqjanstveno
i umri kao ehidf1 45
ta prouiti kada se skida ili odlae odjea?

Kada se skida ili odlae odjea treba prouiti: Bismillahi ili

Bismillahilleif la ilahe illa hu!. Naime, to je preporuio Poslanik islama,
s.a.v.s, kako se navodi u predajama Enesa b. Malika, r.a.
U jednoj se navodi da je Poslanik, s.a.v.s, preporuio da se
prilikom skidanja i odlaganja odjee proui: Bismillahi~ 146 kako bi se
nainio zastor izmeu dina i ljudskog avretal stidnog mjesta, a u
drugoj: Bismillahilleif la ilahe illa hu! l U ime Allaha, osim koga nema
drugog bogaf1 47

144

Predaju biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-libas, hadis br. 4020.

Hadis biljei Ibn Made u Sune nu: Kitabu-1-libas, 2- Bab un ma jekulu-rredulu iza lebise sevben dediden, hadis br. 3558; Ahmed u Musnedu, 2/89;
Nesai u Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, Bab un ma jeku!u iza re' a 'ala ehihi sevben,
hadis br. 311 i lbnu-s-Sunni, u 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, 120- Babun ma
jekulu iza re' a 'ala ehihi sevben, hadis br. 268. Ova predaja je ocijenjena
vjerodostojnom. (Vidi: El-Albani, Silsiletu-1-ahadis-s-sahiha, hadis br. 352).
146
Predaju biljee lbnu-s-Sunni u 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, 122- Babun ma
jekulu iza hale'a sevben ligaslin ev nevmin, hadis br. 274. Hadis, takoe,
biljei Taberani u El-Mu 'demu-1-evsatu na dva mjesta. (Vidi: El-Hejsemi:
Medme 'u-z-zevaid, 1/205). Ibn Hader navodi da ga uz Taberanija navodi jo
i Ibn 'Adijj i Ahmed b. Meni'. (Usporedi: Ibn Hader, El-Metalibu-l- 'alije bi
zevaidi-1-mesanidi-s-semanije, 1116.) Albani ovu predaju ocjenjuje
autentinom. (Usporedi: Sahihu-l-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetuhu, hadis br.
3610, 11675).
147
Hadis biljei lbnu-s-Sunni u 'Amelu-l-jevmi ve-1-lejleti, 122- Babun ma
jekulu iza hale' a sevben ligaslin ev nevrnin, hadis br. 273. Ovu predaju
spominje i Nevevi u El-Ezkaru, Babun majekulu iza hale' a sevbehu ligaslin
ev nevmin ev nahvehuma, str. 48. Predaja je ocijenjena da'ifom kod Ibn
Hadera a sahih li gajrihi kod Albanija. (Uporedi: Beir Muhammed 'Ujun u
knjizi 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti lbnu-s-Sunnija, str. 135.)
145

55

Zabrana svile i zlata mukarcima

Sve to je Allah naredio ljudima, sigurno im donosi dobro i
sreu a sve to je zabranio, sigurno teti njihovom zdravlju i donosi
nesreu. Mukarcima je Allah Uzvieni zabranio da nose svilu i
naslanjaju se na nju. Uz to im je zabranio da nose zlatni nakit.
Medicinska istraivanja potvruju da je daleko vei procenat
mukaraca oboljelih od prostate meu onima koji nose zlatni nakit.
U skoro e, vjerovatno, medicina ustanoviti i tetnost svile na
organizam i zdravlje mukaraca.
Vjerovjesnik, s.a.v.s, u predaji Omera b. el-Hattaba, r.a,
upozorava: Nemqjte oblaiti svilenu ocfjeu,jer onqj ko to bude inio na ovom
svfjetu, bie mu to uskraeno na ahiretuf1 48
Ehu Musa el-E'ari, r.a, prenosi da je Resulullah, s.a.v.s, jasno
potcrtao: Svilena oc!Jea i :Jato zabra'!Jeni su mukarcima mog ummeta, a
dozvofjeni su enamaf149
Poznati ashab Huzejfe b. el-Jeman, r.a, prenosi: Vjerot:Jesnik,
s.a.v.s, zabranio nam je da pfjemo i jedemo iz zlatnog i srebrenog posua;
zabranio nam je i da oblaimo oc!Jeu od svile i brokata ili da -rJedimo na
f!}q}f150

Dozvola noenja srebrenog prstena mukarcima

Mukarcima je dozovljen srebreni nakit, odnosno prsten. Zna
se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, nosio srebreni prsten na kome je bilo
izgravirano: Muhammedun, Resulullah!, koji je on koristio kao peat,
kada bi stranim vladarima upuivao pisma. 'Abdullah b. Omer, r.a,

148

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 77 - Kitabu-1-libas, 25 - Babu lubsi-1-hariri lir-ridali, hadis br. 5832-5834 i Muslim u Sahihu: 37- Kitabu-1-libasi ve-zzineti, l- Babu tahrimi isti'mali evani-z-zehebi ve-1-fiddati fi--erbi ve
gajrihi, 'ale-r-ridali ve-n-nisai, hadis br. 2069.
149
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 25- Kitabu-1-libas, 1- Babun ma dae fi-1hariri ve-z-zehebi, hadis br. 1720 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Nesai u
Sunenu: Kitabu-z-zineti, Babu tahrimi lubsi-z-zehebi.
150
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 27- Babu iftirai-1-hariri,
hadis br. 5837.

56

Islamski bonton

kae da su taj njegov prsten, nakon njegove smrti, nosili Ebu Bekr,
Omer i Osman, sve dok Osmanu taj prsten nije pao u bunar Eris!JSI

Zabrana

poistovjeivanja

muke sa enskom

odjeom

Treba se truditi da mukarci ne oponaaju ene a ene

mukarce, kada je rije o odjei. Ima geografskih podruja u kojima,
zbog klimatskih uvjeta, odjea, pokatkada, postaje slina ili
identina. Meutim, kada je u pitanju neka specifina odjea ili
ukras koje upotrebljavaju ene, onda je mukarcima, kako tvrdi
imam Et-Taberi, obaveza razlikovati se od njih i obratno.152
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je, eksplicite, zabranio oponaanje
mukaraca i ena. U predaji 'Abdullaha b. 'Abbasa, r.a., stoji: Allahov
Poslanik, s.a.v.s., prokleo je mukarce kq;i oponaqju ene i ene kq;e
oponaqju mukarcef153
Ebu Davud biljei Ebu Hurejreovu, r.a., predaju u kojoj se
konkretno spominje odjea koja se ne bi smjela poistovijetiti sa
odjeom suprotnog spola: Allahov Poslanik, s. a. v. s, je prokleo ot!}eka
kq;i oblai ocfjeu ene i enu kqja oblai otjjeu mukarcaf154
Na alost, tu Poslanikovu, s.a.v.s., prijetnju nai ljudi ne
shvataju dovoljno ozbiljno, s obzirom da esto, na temelju odjee ili
frizure, ne moemo razluiti da li se radi o mukarcu ili eni.
Nekada to raspoznamo zahvaljujui glasu osobe; njegovom
predstavljanju ili nekom njegovom indentifikacionom dokumentu.

151

Ovu predaju biljei Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 46- Babu hatimi-1fiddati, hadis br. 5866.
152
Vidi o tome: Ibn Hader, Fethu-l-Bari, 10/345.
153
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 61- Babun: ElMuteebbihune bi-n-nisai ve-1-muteebbihatu bi-r-ridali, hadis br. 5885;
Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 34- Ma dae fi-1-muteebbihati bi-rridali mine-n-nisai, hadis br. 2784 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-1-libasi; Babun fi libasi-n-nisai, hadis br. 4097 i Ibn
Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 22- Babun fi-1-muhannisin, hadis br.
1903 i 1904.
154
Hadis biljei Ehu Davud u Sunenu: cit. kitab i bab, hadis br. 4098.

57

Zabrana putanja odjee iz oholosti

Svaka osoba se treba truditi da njena odjea bude ista i lijepa.
Ona nikako ne smije biti predmetom oholosti, umiljenosti i
isticanja nad drugima i nadmenog manifestiranja bogatstva,
omalovaavajui osobe slabije materijalne moi i nieg drutvenog
statusa. Ako se to dogodi, onda se na takve odnosi predaja Ebu
Hurejrea, r.a., u kojoj Allahov Poslanik, s.a.v.s., jasno prijeti: Allah
na S ud'!}em danu nee gledati u onoga koji pusti da mu se oqjea, iz oholosti i
umi!Jenosti, po zem!Ji vue!155
Mnogi su, bojei se te prijetnje, skraivali svoju odjeu, tako
da je dosezala do polovice potkoljenica. Tako je, nakon
Poslanikove, s.a.v.s, prijetnje o oholom putanju odjee, Ebu Bekr,
r.a, bio zabrinut i konstatirao je: Allahov Poslanie, mqja otfjea, ako ne
vodim rauna, vue se po zem!Ji>>, na to mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s,
odgovorio: ((Ti nisi od onih kqji to ine iz oholosti/156
Potkraivanje odjee

bilo je, dakle, preventiva da osoba ne

padne u zamku oholosti i pretjerivanja, jer veina osoba nije imala
dovoljno sredstava da sebi priuti dovoljno materijala koji bi
prekrio njihovo tijelo, tako da je odjea koja se vukla po zemlji
simbolizirala visoki standard i poseban drutveni status, ime su se
izdvajali od drugih. Danas kada svi ljudi imaju sasvim dovoljno
dugu odjeu, skraivanje te odjee asocira na oholost i isticanje nad
drugima. A Allah najbolje zna!

Zabrana hodanja s jednom obuvenom nogom

Islamsko pravilo je obui obuu na obje noge ili je skinuti s
obje noge. Poslanik, s.a.v.s, zabranio je da se hoda kada se obua
nalazi samo na jednoj nozi. U predaji Ebu Hurejrea, r.a,

155

156

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 5- Babun men derre

sevbehu mine-1-hujelai, hadis br. 5788 i Muslim u Sahihu: 37- Kitabu-1libasi ve-z-zi neti, 9- Babu tahrimi derri-s-sevbi hujela', hadis br. 2087.
Hadis biljei Buhari u Sahihu: cit. kitab, 2 - Babun men derre izarehu min
gajri hujela', hadis br. 5784.

58

Islamski bonton

Vjerovjesnik, s.a.v.s, precizira: Nemrijte hodati s jednom obuvenom nogom.

Obucite obuu na olJe noge ilije s olJe skinite/157

Na kraju
Nadamo se da e ovo nekoliko uputstava, utemeljenjih na
Kur'anu i sunnetu, biti podsticaj da svoju odjeu i obuu uskladimo
prema ovim izvorima i da ona bude, ne samo naa zatita od
klimatskih promjena - topline i hladnoe - nego da bude
mehanizam za zatitu naih moralnih i duhovnih vrijendosti.
Oekivati je da e spomenuti kur'ansko-sunnetski podsticaji biti
motiv vie da se suprotstavimo galopirajuoj najezdi ragolienosti,
prostakluka i bestijalnosti novoga vremena! Zato, oblaei odjeu,
kojom je zadovoljan Allaha i Njegov Poslanik, s.a.v.s., osjetimo ne
samo ljepotu u naim oima, nego outimo i slast i zadovoljstvo u
naim srcima!

157

Hadis biljei Buhari u Sahihu: cit. kitab, 40- Bab un la jemi fi na'lin
vahidetin, hadis br. 5855 i Muslim u Sahihu: 37- Kitabu-1-libasi ve-z-zineti,
19- Babu istihbabi lubsi-n-na'li fi-1-jumna evvelen, hadis br. 2097.

59

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA
PRILIKOM SPAVANJA
Izvravajui

obaveze
prema svome
Gospodaru, prema ljudima, porodici i
samome sebi, ovjek se umori i
neophodan mu je odmor. Allah Plemeniti,
znajui za ljudske mogunosti, odredio
mu je spavanje - nono i podnevno - kao
odmor, koje e mu povratiti snagu i
podstai ga na nove aktivnosti. Ovaj tekst
tretira islamski stav prilikom spavanja
lijeganja i naine na koje to treba initi.
Allah Uzvieni je dva kosmika fenomena: no i dan, uinio
znakom Svoje milosti. On je kretanje Kosmosa i njegovih
fenomena rasporedio sukladno kretanju i potrebi ivota, i upravo
onako kako je ovjeku podario tajnu sna i poinka, nakon napornog
rada i izvjesnih dnevnih aktivnosti, On je uspostavio u Kosmosu
pojavu noi, da bi bila neka vrsta odijela ili pokrivaa kojim se
dovrava poinak i povlaenje i uspostavio je dan da bi se u njemu
kretalo, radilo i privreivalo.
Ako dublje analiziramo ove kosmike fenomene, doi emo
do nezaobilaznog zakljuka da je ovaj poinak Allahova blagodat
ije tajne samo On zna. Pogledajmo kako Allah Plemeniti pita ljude
i inicira ih na neophodnost dubljeg meditiranja: Reci: - Kafjte vi meni
- ako bi Allah dao da vam dan potrqje tjeno, do S udt!Jeg dana, kqji bog bi
vam, osim Allaha, no dao da u '!lo/ otpoinete? Zar ne vidite? 158 Nakon te,
logike zapitanosti, Plemeniti Gospodar otkriva zbog ega je
uspostavio ova dva kosmika fenomena: Iz Milosti Svqje On vam je
dao no i dan: da se u t!}qj odmarate, a da iz dobara Njegovih privretfjete i da
zahvalni budete. 159

158
159

El-Kasas, 72.
El-Kasas, 73.

61

Osim sna, kao poinka, i noi, kao prekrivaa, kako to Allah

Plemeniti lijepo opisuje u Svojoj mudroj Knjizi: i san va poinkom
uinil~ i no pokrivaem dali, 160 u kojoj se tijelo odmori, nervi smiraj
doekaju a dua postane potpuno smirena, nalaze se i druge tajne,
koje Plemeniti Gospodar prua ovjeku, kojom prilikom nastaje
preokret u njegovom biu i potpuna obnova njegove snage, volje i
linosti, kao to je to On uinio sa muslimanima na Bedru, kada ih
je, upravo snom, uvrstio i ulio im samopouzdanje: kad je On uinio
da se radi sigurnosti svqje u san zavedete. 161
S obzirom na svakodnevno ponavljanje ova dva kosmika
fenomena, smjenu noi i dana, ljudi zaboravljaju na vanost njihove
uloge u ljudskom ivotu i malo ko se sjeti zahvaliti Gospodaru
Plemenitom na ovim blagodatima. Allah Plemeniti je i ova dva
kosmika fenomena dao da bi ljude inicirao na razmiljanje. U
poglavlju En-Nem/ On, eksplicite, to potcrtava: Zar nisu vit!/efi da smo
uinili no da u '!io/ otpoinu, a dan vidnim?- to su, zaista, dokazj za narod
kq;i l!J"eruje.t62
Ovaj tekst e nam, bar unekoliko, ilustrirati Poslanikovo,
s.a.v.s, ponaanje kada je u pitanju fenomen sna i spavanja i njegov
nain zahvaljivanja Allahu Uzvienom na toj blagodati koja je
podarena ovjeku.

Abdestiti se i

lei

Lijepo je uzeti abdest prije nego se ode na poinak, kako je

preporuio Allahov Poslanik, s.a.v.s., to se temelji na predaji ElBeraa b. 'Aziba, r.a: Kada poe na spavat!)e, uzmi abdest kao to uzima
za namaz!163 Ovaj imperativ nije obaveza, nego - kako istie Ibn
Hader- mendub, zato to u sluaju eventualne smrti, osoba odlazi
svome Gospodaru s abdestom a, takoe, snovi osobe koja je s

160

En-Nebe', 9-10.
El-Enfal, ll.
162
En-Nem!, 86.
163
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, 6- Babun iza bate
tahiren, hadis br. 6311; Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri ve-d-du'ai ve-ttevbeti ve-1-istigfari, 17- Babun ma jekulu 'inde-n-nevmi v e ahzi-1-madde'i,
hadis br. 2710 i dr.
161

62

Islamski bonton

abdstom su istinitiji
spavanja. 164

manje je ejtansko doaptavanje prilikom

Mudahid prenosi da mu je Ibn 'Abbas, r.a, rekao: Nemqj

zanoivati bez abdesta, jer e due biti profjv!Jene onakve kakve su i
usmrene/165 Ibn Hader navodi predaju Ehu Miraje el-'Adelija, a
slino navodi i Tavus. U toj predaji se kae: Ko ode u postelJu ist- s
abdestom i zaspi spomit!Jui Allaha uifJZSeno,& t!)ego va poste!Ja bit e mesdfid
a on e biti u namazu i ifkru sve dok se ne probudi/166
Slinu

predaju biljei Ibnu-s-Sunni, od Ehu Umame elBahilija, r.a, u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: Ko legne s abdestom i
bude ifkr inio Allaha Uzvienog dok ga san savlada, nee se prevrnuti ni
jedanput u toku sna, molei Allaha UifJt1enog za duf!Jaluko ili ahiretsko
dobro, a da mu On to ne usliaf1 67
Ima predaja, koje dodue Ehu Harim i Zehebi smatraju
slabim a Albani ak apokrifnim, 168u kojima e osoba s abdestom
koja umre spavajui dostii stepen ehida. U Enesovoj, r.a, predaji
doslovce stoji: Ko zanoi s abdestom, pa tu no umre- umro je kao ehid/169
Rezimirajui naprijed navedeno, moe se sa sigurnou
utvrditi da je mendub - lijepo lei s abdestom, kako navode Buhari
i Muslim, pa se treba truditi, kada za to imamo mogunosti, da tako
i postupimo. Na kraju, treba pripomenuti da ko i ne uzme abdest
prije odlaska na poinak - nije grijean, jer mu to nije obaveza!

Lei

na desnu stranu

Brojne predaje ukazuju na Clnjenicu da je Poslanik islama,

s.a.v.s, lijegao na desnu stranu i preporuivao svojim sljedbenicima
da to ine. U nastavku naprijed citirane predaje El-Beraa b. 'Aziba,
164

Fethu-l-Bari, 11/113.
Isti izvor, tom i strana.
166
Isti izvor, tom i strana.
167
Ibnu-s-Sunni, 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 422 - Babun ma jekulu iza ehaze
medde'ihi, hadis br. 719. Ovaj hadis je ocijenjen slabom predajom. (Vidi:
Beir Muhammed 'Ujun, u cit. djelu, str. 335).
u;s Provjeri: Ibn ebi Hatim, El-Derhu ve-t-ta'dilu, 4/123-124; Zehebi, Mizanu-li'tidal, 2/209-210 i Albani, Silsiletu-l-ehadisi d-da'ife ve-l-mevdu'a, hadis br. 629.
169
lbnu-s-Sunni, 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 423 - Babu fadli men bate tahiren,
hadis br. 733.
165

63

r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: ... zatim leif na svqju desnu stranu/170 Ova
preporuka temelji se, kako navode Ibn Hader, Ibnu-1-Devzi i dr,
na zdravstvenim razlozima, jer je za tijelo daleko zdravije spavanje
na desnoj strani. Naime, islamski uenjaci tvrde da je mnogo bolje
lei, u poetku, kako i hadis nalae na desnu stranu, a onda kasnije
lei na lijevu stranu. Oni to obrazlau injenicom da leanje prvo na
desnoj strani spusti i sloi hranu a, nakon toga, leanje na lijevoj
strani doprinosi jetri i drugim organima da bolje probave hranu i
uine je korisnijom za tijelo.l7 1

Zabrana leanja na stomaku

Allahov Poslanik, s.a.v.s, upozoravao je one koji su leali na
stomaku, kazavi da taj poloaj Allah Uzvieni ne voli. U novije
vrijeme medicina dolazi do zakljuka da je taj poloaj prilikom
spavanja, uistinu, tetan po ovjeka i njegovo zdravlje. Poslanik
islama, s.a.v.s, prije etrnaest stoljea, kako prenosi Ebu Hurejre,
r.a, upozorio je jednog ashaba koji je spavao na sofi njegove
damije na stomaku: Allah, uistinu, mri.f ovqj poloqj/172
Zna se da e stanovnici Dehennema biti u takvom poloaju:
okrenuti licem i stomakom ka tlu, odnosno vatri. Poslanik, s.a.v.s, je
u jednoj predaji, koju prenosi Ebu Umame, r.a, upozorio da se ne
spava na licu i stomaku okrenutim ka zemlji, naglasivi: To je
dehennemsko spavat!Jef17J

170

Hadis biljee Buhari u Sahihu: cit. kitab, bab i hadis i Muslim u Sahihu: cit.
kitab, bab i hadis.
171
Vidi o ovome: Fethu-l-Bari, 111113-114.
172
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 21 - Babun ma dae fi
kerahijeti-1-idtida'i 'ale-1-batni, hadis br. 2768; Ehu Davudu Sunenu:
Kitabu-1-edeb, 100- Babun fi-r-redulijenbetihu 'ala batnihi, hadis br. 5040 i
Ahmed u Musnedu, 2/287 i 304; 3/430 i 4/426 i 427.
173
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 27- Babu-n-nehji 'ani1-idtida'i 'ale-1-vedhi, hadis br. 3725. U lancu prenosilaca ovog hadisa
nalazi se El-Velid b. Demil ed-Dimiki o kojem se razilaze hadiski strunjaci
u pogledu njegove autentinosti. Tako ga Ehu Zur' a i Ehu Hatim ubrajaju u
slabe prenosioce, dok ga Ehu Davud ne smatra loim a Ibn Hibban ga ak
uvrtava u autentine prenosioce. (Vidi: Ibn Madin Sunen, 211228.)

64

Islamski bonton

Staviti desnu ruku ispod obraza

Osoba e, kada legne na desnu stranu, desnu ruku stav1t1
ispod svog obraza, to se temelji, posredstvom poznatog ashaba
Huzejfe, r.a, na vjerodostojnoj predaji u kojoj se istie: Kada bi
Resulullah, s.a.v.s, legao u poste!Ju stavio bi desnu ruku ispod svog obraza.t74

Dova prilikom lijeganja

U hadiskim zbirkama spominje se vie razliitih dova koje je
Allahov Poslanik, s.a.v.s, uio prilikom odlaska na poinak.
Spomenut emo neke:
El-Bera' b. 'Azib, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, kada bi
krenuo u postelju, legao na desnu stranu i prouio bi: Allahumme
eslemtu nifsi ilf!Jke, ve veddehtu vedhi ile;ke, ve fevvedtu emri ile;ke, ve
elde'tu zahri iltjke, ragbeten ve rehbeten iltjke, la melde'e ve la menda
minke illa iltjke. Amentu bi Kitabikelle'{j enzelte ve bi Nebij;ikelle'{j erselte;).
- (~!lahu, Tebi se predqjem, Tebi okreem svqje lice, Tebi preputam svqju
sudbinu, od Tebe tra:{jm pomo i zatitu, iz udf!je i strahopotovat?Ja prema
Tebz~ nema utoita i spasa od Tebe mimo Tebe. Vjeri!Jem u Knjigu kqju si
oijavio i u Vjerozjesnika kqjeg Si poslao/175
Huzejfe, r. a, prenosi da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi legao
u postelju, stavio desnu ruku ispod obraza i prouio: Allahumme
bismike emutu ve alja- S Tvqjim imenom, Allahu, umirem i :{jvim/176
174

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, 8- Babu vad'i-1-jedi

tahte-1-haddi-l-jumna, hadis br. 6314; Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat,
18. poglavlje, hadis br. 3398 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ebu Davud
u Sunenu: Kitabu-1-edeb, 104- Babun majukalu 'inde-n-nevmi, hadis br.
5040 i Ahmed u Musnedu, 1/400, 414 i 443 i 6/287 i 288. Ahmedov hadis Ibn
Hader ocjenjuje vjerodostojnim. (Vidi: Ibn Kajjim, Zadu-l-me'ad, 11156).
175
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, 9- Babu-n-nevmi 'ale-ikki-1-ejmeni, hadis br. 6315; Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 16Babun ma dae fi-d-du'ai iza eva ila firaihi, hadis br. 3394 i ocjenjuje ga kao
hasen; Ebu davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 104- Babun majukalu 'inde-nnevmi, hadis br. 5046 i Ibn Made u Sunenu: 34- Kitabu-d-du'ai, 15- Babun
ma jed'u bihi iza eva ila firaihi, hadis br. 3876.
176
Hadis biljei Buhari u Sahihu: isti kitab, 8- Babu vad'i-1-jedi tahte-1-haddi-1jumna, hadis br. 6314; Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri ve-d-du'ai ... , 17
- Babun majekulu 'inde-n-nevmi ve ahzi-1-madde'i, hadis br. 2711; Tirmizi
u Sunenu: isti kitab, 28. poglavlje, hadis br. 2417 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun i Ebu Davudu Sunenu: isti kitab i bab, hadis br. 5049

65

Zikr prije spavanja

Najbolje bi bilo biti u zikrullahu sve dok nas san ne savlada.
Ukoliko bismo se tako ponaali to bi se tretiralo, kako je ve
navedeno u jednoj predaji, kao da smo u zikru sve dok se ne
probudimo. Lijepo bi bilo, prije spavanja, prouiti tespih, tahmid i
tekbir. Naime, Fatima, r.a, Vjerovjesnikova, s.a.v.s, kerka, radila je
teak posao, pa se poalila ocu na teak ivot, oekujui da joj nae
slugu, koji bi je mogao zamijeniti, na to je Poslanik, s.a.v.s, njoj i
Aliji, r.a, preporuio: Hoete li da vas dvqje uputim na neto to vam je bo!Je
od sluge?! Kada poete na spava'!}e prouite: Subhanallahi - 33 puta, Elhamdu /il/ahi - 33 puta i Allahu ekber - 34 puta i to e vam biti bo!Je od bilo
kakvog slugef177

Vrijednost zikrullaha prilikom spavanja

Vanredne nagrade predviaju se za one koji proue, prilikom
odlaska na spavanje, sljedei zikr: La ilahe ille/lahu vahdehu la erike /eh.
Lehu-l-mu/ku ve lehu-1-hamdu ve huve 'ala ku/li r:J'in kadir. La havle ve la
kuvvete illa bil/ah. Subhanellahi ve-1-hamdu /il/ahi vela ilahe il/allahu va/lahu
ekber! - Nema boga osim Allaha jedinog. Njemu nikoga kao druga ne
pripistijem! Njemu pripada vlast, svaka hvala i On je nad svim moan! S lava i
hvala Allahu, nema drugog boga osim Njega i Allah je nqjvei! Ko ove rijei
bude uio prije nego zaspi, Vjerovjesnik, s.a.v.s, u predaji Ehu
Hurejrea, r.a, obeava da e mu Allah Uzvieni oprostiti grijehe, pa
makar ih imao koliko pjene na moru!!!178

177

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, ll - Babu+tekbiri ve+

tesbihi 'inde-1-menami, hadis br. 6318 i Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri ved-du'ai, 19- Babu-t-tesbihi evvele-n-nehari ve 'inde-n-nevmi, hadis br. 2727.
178
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri, 10- Babu fadli+tehlili
ve-t-tesbihi ve-d-du'ai, hadis br. 2691; Nesai u 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti,
Sevabun men eva tahiren ila firaihi jezkurullahe te' ala hatta taglibehu
'ajnahu, hadis br. 810-811 i Ibnu-s-Sunni, 'Amelu-l-javmi ve-1-lejleti, 422 Babun majekulu iza ehaze medde'ihi, hadis br. 722. U Muslimovom tekstu
hadisa ne spominje se uenje prilikom spavanja, nego uenje uope, dok se u
druge dvije zbirke konkretno spominje uenje ovih rijei konkretno prilikom
spavanja. Dr. Faruk Hamade citiranu Nesaijinu predaju ocjenjuje
autentinom. (Vidi: Dr. Hamade u djelu 'Amelu-l-jevmi ve-1-lejleti, Imama
Nesaija, str. 471.)

66

Islamski bonton

Uenje

kur'anskih sura i ajeta

Lijepo je prouiti navee dva posljednja ajeta sure El-Bekara,

kako je preporuio Allahov Poslanik, s.a.v.s, u autentinim
predajama, koje prenose Buhari i dr. Takoe je lijepo prouiti prije
nego se legne sure Es-Sedde i El-Mu/k, kako je inio Vjerovjesnik,
s.a.v.s, a kako biljee Tirmizi i Nesai.
Posebno je dobro, radi zatite, prouiti prije spavanja sure EIIhlas1 EI-Felek i En-Nas. To je inio i Allahov Poslanik, s.a.v.s. Aia,
r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, svaku no, kada bi legao u
postelju, sakupio ruke i prouio, puui u njih: Ku/ huvellahu eha~ Ku/
e'uzu bi Rabbi-/jelek i Ku/ e'uzu bi Rabbi-n-nas1 a onda bi rukama
potrao po svome tijelu, poevi od glave i lica, pa sve dokle bi
mogao doprijeti. To je inio tri puta. 179
Inae, pohvalno je uenje bilo koje sure iz Kur'ana prilikom
odlaska u postelju, jer ko to uini, kako kae Poslanik, s.a.v.s, u
predaji eddada b. Evsa, r.a, Allah odredi jednog meleka kqji ne
do~ogava da mu se priblif(j neto to bi ga uznemirilof1 80

Imam Nevevi navodi dvije predaje Alije b. ebi Taliba, r.a, u

vezi s uenjem kur'anskih ajeta. U prvoj predaji, za koju Nevevi
tvrdi da je autentina prema uvjetima Buharija i Muslima, Alija, r.a,
kae: Nisam sreo ni jednu pametnu i odraslu osobu1 kq;a prije spavmya nfje
prouila pos!Jedt!}a tri qjeta sure EI-Bekare/1 a u drugoj predaji, koja se
ocjenjuje dobrom, navodi: Nisam vidio nijednu puno!Jetnu osobu kqja je
primila islam da je zaspala prije nego je prouila Ajetu-l-kursijuf1 81

179

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, 12- Babu-t-te'avvuzi

ve-1-kiraeti 'inde-1-menami, hadis br. 6319; Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-dda'vat, 21 - Babun ma dae fimen jakreu-1-Kur' ane 'inde-1-menami, hadis br.
3402 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun-sahihun i Ebu Davud u Sunenu:
Kitabu-1-edeb, 104- Babun majukalu 'inde-n-nevmi, hadis br. 5056.
180
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 23. poglavlje, hadis br. 2407
i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ahmed u Musnedu, 41125; Nesai u 'Amelu-ljevmi ve-l-lejleti, Babun menje'vi ila frraihi fejakreu sureten min Kitabillahi hine
je'huzu medde'ahu, hadis br. 812 i Ibnu-s-Sunni, 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 425
- Babun majus'elu iza eva ila firaihi min-r-ru'ja, hadis br. 746.
181
Provjeri: El-Ezkar, str. 143.

67

El-Kafirun je zatita od irka

Dobro bi bilo prouiti suru El-Ka.ftrun prije spavanja.
Poslanik, s.a.v.s, to je definirao kao zatitu od irka. Obraajui se
Nevfelu, r.a, on mu napominje: Proui Ku/ ja f!ijuhe-1-kja.ftrun do krqja
a zatim spavC!hjer e ti ona biti zatita od irkaf182
1

Ajetu-1-kursijom titi se do svanua

Ajetu-1-kursfja je ajet koji se ui u raznim prilikama. Njegova
vanost i znaaj je, uglavnom, poznat. Znaajno je napomenuti da
Ajetu-1-kursfja, ukoliko je neko cijelu proui prije spavanja, kako
navode autentini izvori, postaje uzrokom da Allah, d.., toj osobi
odredi uvara tako da joj se ejtan ne priblii u toku noi, sve do
svanua!

Pregledati postelju prije spavanja

Prije nego legnemo, pregledat emo postelju i otresti arafe i
posteljinu, da se ne bi zadesilo, eventualno, neto to bi nas
uznemiravalo. To treba uiniti i ako smo izvjesno vrijeme boravili
van postelje, pa se ponovo u nju vratili. To je preventiva koju je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, u autentinim predajama preporuio. U Ebu
Hurejreovoj, r.a, predaji to se jasno naglaava: Kada neko od vas odla~
ili se vraa u posteyu} neka je pregleda i otrese posteginu m:puta1 jer on ne zna
ta je poslije '!Jega u '!Ju ulof1 83

Zabrana spavanja na balkonu ili krovu bez zatite

Koliko islam vodi brigu o ovjeku jasno se nazire IZ
Vjerovjesnikovih, s.a.v.s, predaja u kojima se zabranjuje da
musliman spava na krovu ili balkonu bez ograde i zatite. To je, to
je uoljivo, preventiva od pada s krova ili balkona ili, pak,
182

Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 104- Babun majukalu 'inde-nnevmi, hadis br. 5055; Ahmed u Musnedu, 51456 i Nesai u 'Amelu-l-jevmi ve-llejleti, Kiraetu Kulja ejjuhe-1-kjafinm 'inde-n-nevmi, hadis br. 800-804.
183
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, 13. poglavlje, hadis br.
6320; Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 20. poglavlje, hadis br. 3401 i
ocjenjuje ga hasen-predajom i Nesai u 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, V e ma
jekulu menjefrugu fi menamihi, hadis br. 791 i 792.

68

Isla~ski bonton

mogunosti

dolaska do te osobe,
sigurnost ili moralna dimenzija.

ime

bi bila

ugroen~

Dabir, r.a, prenosi: Allahov Poslanik) s.a.v.s) zabranio je da

bez zatite) spava na krovuf184

njena
ol!}ek)

Dova ukoliko se osjeti strah ili nemir u snu

Ukoliko se osjeti strah ili nemir u snu, treba prouiti dovu
koju je Vjerovjesnik, s.a.v.s, preporuio jednom ovjeku koji mu se
alio na strah koji je doivio prilikom spavanja: Kada poe u postegu)
proui: E'uzu bi ke/imati/lahi-t-tammati min gadabihi ve 'ikabihi ve erri
'ibadihi ve min hemezati--datini ve en jahdurun - Zatitu tra~m pomou
A//ahovih savrenih njet~ od srdbe Njegove i kazne 1\[jegove) protiv ;da
robova Njegovih) ~jtanskog nagovara'!Ja na ;do i '!}ihova prisustva. 185
ta se ui nakon snovienja?
Snovienje lijepog dolazi od Allaha, d.., a snovienje
runog od ejtana. Zato se prilikom lijeganja ui dova da nam snovi
budu dobri i da nas neto loe od snova ne zadesi. Ukoliko se, pak,
prilikom spavanja pojave snovi koji nas uznemiravaju, onda emo
se prevrnuti na drugu stranu a na lijevu stranu emo puhnuti i
pljucnuti i prouiti E'uzu bil/ahi) tj. zatraiti od Allaha Monog
zatitu od prokletog ejtana i njegovog zla.

Tako je Ebu Katade sanjao rune snove koji su ga

uznemiravali i dovodili gotovo do bolesti, pa se potuio Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s, koji mu je, na to, rekao: Dobn snovi su od Al/aha) a
loi od ~;fana. Kada neko od vas smya dobar san) neka ga ispria samo onome
ko mu je drag. Ako) pak) sat!}a san kqji mu nfje drag, neka u lijevu stranu

184

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 72- Babun ma dae fi-1fesahati ve-1-bejami, hadis br. 2854 i ocjenjuje ga kao garib i Ebu Davudu
Sunenu: Kitabu-1-edeb, 101 - Babun fi-n-nevmi 'ala sathin gajre mahderin,
hadis br. 5041.
185
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 94. poglavlje, hadis br.
3528 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ahmed u Musnedu, 2/181 i lbnu-sSunni, 'Amelu-l-jevmi ve-1-lejleti, 427- Babun ma jeku lu men jefze'u fi
menamihi, hadis br. 748. Albani ovu predaju smatra autentinom. (Vidi:
Silsiletu-l- ahadisi-s-sahiha, hadis br. 264).

69

PIJucne (puhne) tri puta i neka zatra:ij od Allaha zatitu od ~jtana i '?}egovog
tfa i neka tqj san nikome ne pria- pa mu nee nakoditif1 86

Probuditi se u posljednjoj

treini noi

Lijepo je u posljednjoj treini noi ustati i provesti dio

vremena u nonom namazu ili nekoj drugoj vrsti ibadeta. Poslanik
islama, s.a.v.s, to je redovno inio, preporuivi i nama da to
radimo, jer se Allah Uzvieni svaku no sputa na nama najblie
nebo, i pita, kako prenosi Ebu Hurejre, r.a, a biljei Buhari: Ima li ko
da me moli- da mu usliam dovu; ima li ko da tra:ij- da mu dadnem i ima
li ko da tra:ij oprosta- da mu oprostim?/187

Dova kada ustanemo

Kada se probudimo i zavrimo spavanje treba prouiti dovu i
zahvaliti Allahu Uzvienom to nas je oivio nakon mrtvila sna, kao
to je to inio Vjerovjesnik, s.a.v.s, u vjerodostojnoj predaji koja
nam dolazi posredstvom poznatog ashaba Huzejfe, r.a. Naime,
Poslanik, s.a.v.s, bi, nakon buenja, prouio: El-Hamdu lillahillei.f
af?jana ba'de ma ematena ve ilijhi-n-nuur - Hvala Allahu kqji nas je o:ijvio
nakon to nasje umrtvio i Njemu se1 konano1 sve vraa/188

Na kraju
Analizirajui

naprijed navedeno nedvojbeno se dolazi do

da je islam sa velikom dozom panje i topline priao
ovjeku i regulirao svaki njegov postupak. Allah Plemeniti ga nije
samo zaduio odreenim propisima, nego mu je odredio no za
poinak i potreban odmor, kako bi bio raspoloen za daljnje
aktivnosti. I ne samo to. Allah Milostivi je preko Svog Poslanika,
zakljuka

186

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 76- Kitabu-t-tibb, 39- Babu-n-nefesi fi-rrukjeti, hadis br. 5747 i Muslim u Sahihu: 42- Kitabu-r-ru'ja, l. poglavlje,
hadis br. 2261.
187
Hadis biljei u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, 14- Babu-d-du'ai nisfe-1-lejli,
hadis br. 6321.
188
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 80- Kitabu-d-da'vat, 7- Babun majekulu iza
name, hadis br. 6312; Muslim u Sahihu: 48 - Kitabu-z-zikri ve-d-du' ai, 17 Babun majeku1u 'inde-n-nevmi ve ahzi-1-madde'i, hadis br. 2711 i dr.

70

Islamski bonton

s.a.v.s, preporuio ak i dnevni odmor, koji se naziva kcylula, koji su

prakticirali i sam Vjerovjesnik, s.a.v.s, i sve ranije generacije
muslimana, a to bi trebalo biti i naa praksa tj. izbjegavati spavanje
nakon sabah-namaza, a prakticirati popodnevno spavanje ili odmor
-kao izraz Allahove milosti ovjeku.
Uz to, veoma vano je ponaati se onako kako Allah i Njegov
Poslnik, s.a.v.s, vole, a posebno imati na umu zahvalnost
Gospodaru svjetova na blagodati sna, spavanja i odmora.

71

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA PRI

OBAVLJANJU FIZIOLOKE
POTREBE
Uspostavljanjem pravila i kriterija, ak i
pri obavljanju fizioloke potrebe, na
najbolji nain govori o brizi islama spram
ovjeka i njegovih potreba. Koliko bi samo
bolesti u ranijim generacijama
i
duhovne i fizike - nastalo ukoliko bi se
ekalo da ovjek svojim naucmm i
intelektualnim dometima doe do tih
saznanja. Allah Uzvieni je milostiv svim
generacijama, o emu, vrlo ilustrativno,
svjedoi
i taj najbanalniji segment
ljudskog ponaanja: obavljanje fizioloke
potrebe.
Islam je regulirao cjelokupan ovjekov ivot. Nigdje ovjeka
nije ostavio u nedoumici i bezizlaznoj situaciji. Briga islama o
pravilnom usmjerenju i orijentaciji ovjeka prepoznatljiva je i
islamskoj akidi, nepokolobljivom imanu, priznavanju Allaha
Uzvienog za apsolutnog Gospodara ovjeka i svemira i
odbacivanju svake vrste irka, nevjerovanja, materijalizma,
sekularizma i ateizma.
Islam se nije zadrao samo na sferi vjerovanja i emocionalnog
doivljaja ovjeka, nego je i svaki detalj njegovog ivota vrednovao i
pripomogao u iznalaenju potrebnih rjeenja za svakodnevne
primjene. ak i obavljanje fizioloke potrebe ima svoja pravila i
kriterije koje je islam uspostavio i za ta e, na onom svijetu, Allah
Plemeniti nagraivati, a na ovom svijetu slijeenje tih pravila
uveliko e doprinijeti opem ouvanju zdravlja i ekologije, te
duevnom miru i preventivnom djelovanju na spreavanju tetnih

73

posljedica do kojih bi moglo

preporuke.

doi

ukoliko se ne slijede ove

Zato, nakon itanja ovog teksta, dobro razmislimo o svemu

navedenom, pa emo u svome biu outiti savrenstvo islama i
vlastitu potrebu za njim!

ta prouiti prije ulaska u toalet?

Toalet je stjecite dina i ejtana, mjesto gdje se odstranjuju
brojne neistoe i ono to ljudima smeta. Da bismo uli u takvo
podruje, neophodno je poznavati njegove zakonitosti. Kako god
se ne moe ui u stranu zemlju bez odreenih dokumenata i
vaeih viza, tako se i u to podruje ne moe ui bez prethodne
pripreme, ukoliko ne elimo da nam oni koji tamo obitavaju ne
prirede neto nepoeljno, kao to se deava osobama koje to uine
na nain koji islamom nije predvien.
Poslanik islama, s.a.v.s, uio je posebnu dovu kada bi htio ui
u nunik. Naime, dok smo u nuniku ne moe se spominjati
Allahovo ime, pa bi nam dini i ejtani mogli nauditi, te se, po
mnogima, zbog toga, i ui dova prije nego se u njega i ue. Enes b.
Malik, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, kada bi htio ui u nunik,
uio: Allahumme inni e'uzu bike mine-1-hubsi ve-1-habais! / Allahu mf!h
utJeem Ti se od mukog i od enskog roda qtanskoga. 189
Ko ne moe zapamtiti ovu dovu, neka bar prije nego ue u
nunik proui: Bismillahi, jer e ga to zatiti od zla i loih posljedica
boravka na tom prostoru, kao to poruuje Vjerovjesnik, s.a.v.s, u
predaji Alije, r.a, i Enesa b. Malika, r.a: f:?govaraf!Je Bismillahi prfje nego
se uJe u nu:?ftik zaklon je izmeu d:(jnskog pogleda i ozjekovih stidnih
dijelova tfjela. 190

189

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 4- Kitabu-1-vudu', 9- Bab un ma jeku lu 'inde1-halai, hadis br. 142 i Muslim u Sahihu: 3- Kitabu-1-hajdi, 32- Babun ma
jeku1u iza erade duhu1e-1-ha1a', hadis br. 375.
190
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: l- Kitabu-t-tahare, 9- Babun majekulu-rredulu iza dehale-1-halae, hadis br. 297 i Ibnu-s-Sunni u 'Amelu-l-jevmi ve-llejleti, 7- Babu-t-tesmijeti 'inde-1-dulusi 'ale-1-halai, hadis br. 21. ejh
'Abdulkadir Arnaut ovaj hadis ocjenjuje hasen-predajom. (Vidi: Nevevi, ElEzkar, str. 52).

74

Islamski bonton

Kojom nogom ui i izai?

Lijevom nogom emo ulaziti u toalet, a desnom izlaziti, dakle,
suprotno ulasku i izlasku iz damije, kue, kole, fakulteta i sl., ime
pravimo razliku izmeu tog i ostalih mjesta. 19 1

Ne okretati se prema kibli

Prilikom obavljanja velike ili male fizioloke potrebe ne
okretati se prema kibli. To se temelji na predaji Ebu Ejjuba elEnsarija, r.a, u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, jasno napominje: Kada
doete na mjesto grjje elite obaviti fizjoloku potrebu, ne okreite se tom
prilikom, svq;im licem niti leima, u pravcu kible, nego se okrenite prema
istoku ili zapadu/192 Ebu Ejjub, r.a, prenosilac ovog hadisa, u
Muslimovoj predaji napominje: Kada smo kasnije doli u am, zatekli
smo nunike okrenute u pravcu kible, pa smo ih okrenuli ustranu i zatra:fjli
oprost od Allaha Uzyienog. 193
U navedenom hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s, zabranjuje da se
prilikom obavljanja velike ili male fizioloke potrebe okreemo
licem ili leima u pravcu kible, a preporuuje da se okreemo prema
istoku ili zapadu. Treba napomenuti da su spomenute rijei
upuene konkretno - Medinelijama, kojima je Kjaba bila na junoj
strani. Dakle, oni kojima je Kjaba na istonoj ili zapadnoj strani
trebaju se okretati prema jugu ili sjeveru.
Prilikom gradnje kue treba voditi rauna kako postaviti WColju ili uavac i tako na vrijeme primijeniti ovu Poslanikovu,
s.a.v.s, naredbu. Oito je da je veliki broj vjernika taj propis uvaio,
te je vidljivo da je mjesto za obavljanje fizioloke potrebe
postavljeno tako da zadovolji ove islamske zahtjeve.

191

Vidi o tome: El-Dezairi, Minhadu-l-muslim, str. 136.

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 4- Kitabu-1-vudu', ll - Babun la tustakbelu-1Kibletu bigaitin ev bevlin, hadis br. 144 i Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-ttahare, 17 - Babu-1-istitabe, hadis br. 264.
193
Ovo, takoe, navodi i Tirmizi u svojoj verziji hadisa. Vidi: Sunen: l - Kitabut-tahare, 6- Babun ma dae fi-n-nehji 'an istikbali-1-Kibleti bigaitin ev
bevlin, hadis br. 8.

192

75

Pranje vodom nakon obavljene potrebe

Nakon obavljene velike ili male fizioloke potrebe treba se
oprati vodom. Vidjeli smo, iz ranije citirane Muslimove predaje, da
je Poslanik islama, s.a.v.s, u deset prirodnih osobenosti ubrojio i
pranje vodom nakon obavljene fizioloke potrebe. 194
Enes b. Malik, r.a, navodi vie predaja u kojima spominje da
je on donosio vodu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, kako bi se on
oprao nakon obavljene fizioloke potrebe.195
Islam, dodue, u nedostatku vode, dozvoljava upotrebu i
drugih metoda prilikom ienja nakon obavljene fizioloke
potrebe, ali preferira upotrebu vode, jer je ona najbolje sredstvo da
se neistoa potpuno ukloni i upravo se, i po ovome, islam izdvaja
u odnosu na druge religije i ideologije.

Pranje lijevom rukom

Zabranjeno je pranje desnom rukom, nakon obavljanja
fizioloke potrebe, jer se desnom rukom jede i obavljaju drugi asni
poslovi. Otuda, izmeu ostalog, musliman ne moe jesti lijevom
rukom. Ebu Katade, r.a, prenosi vjerodostojan hadis u kojem
Vjerovjesnik, s.a.v.s, eksplicite to pojanjava: Kada neko od vas obav!Ja
malu ji::(joloku potrebu, neka svqj spolni organ ne Uif'ma desnom rukom, neka
se ne podapire desnom rukom i neka ne dze u posudu iz kr!Je pije/. 196
Nakon pranja ruku je potrebno oprati sredstvom za ienje
(sapun, itd). Poslanik, s.a.v.s., je u nedostatku sapuna ruku prao
zemljom.
uvanje od mokrae

Nakon obavljanja male fizioloke potrebe spolni organ treba

dobro oistiti ili oprati, kako ne bi ni kap mokrae ostala na naem
194

Provjeri: Sahih: 2- Kitabu-t-tahare, 16- Babu hisali-1-fitreti, hadis br. 261.

Vidi: Buhari, Sahih: 4- Kitabu-1-vudui, 15-17. poglavlje, hadisi br. 150-152 i
Muslim, Sahih: 2- Kitabu-t-tahare, 21 - Babu-1-istindai bi-l-rnai mine-tteberruzi, hadisi br. 270 i 271.
196
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 4- Kitabu-1-vudui, 19- Babun lajumsiku
zekeruhu bijeminihi iza bale, hadis br. 154 i Muslim u Sahihu: 2- Kitabu+
tahare, 18- Babu-n-nehji 'ani-1-istindai bi-1-jemini, hadi br. 267.
195

76

Islamski bonton

tijelu ili odjei. To je za higijenu tijela i odjee veoma bitno, a

Allahov Poslanik, s.a.v.s, zaprijetio je i kaznom u kaburu onome ko
to ne bude uvaio. U hadisu koji prenosi 'Abdullah b. 'Abbas, r.a,
stoji: Allahov Poslanik, s.a.v.s, je proao pored dva kabura i rekao: Ova
dvqjica se kaffpjavqju i to se ne kaf!iavaju zbog neega velikog: jedan od '!}ih
je prenosio tue rijei a drugi se nije uvao mokrae/197

Pokuenost

obavljanja male fizioloke potrebe

stojei

Malu fiziloloku potrebu treba izvriti, kao i veliku, u ueem

poloaju. Aia, r.a, prenosi: Ko ti bude govorio da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s, obav!Jao malu .ft~joloku potrebu stqjei, nemqj mu l!Jerovatt~jer sam ga
ja vitije/a da to ini u ueem poloajuf198
Omer b. el-Hattab, r.a, kae: Allahov Poslanik, s.a.v.s, me vidio
dok sam stqjei obavijao malu .ft~.foloku potrebu pa me upozorio: Ne obavg(;y~
Omere, malu .ft~.floku potrebu stqjei!, pa od tog momenta vie nikada to
nisam inio/199
Meutim,

ukoliko okolnosti zahtijevaju, moe se to uiniti i

stojei, ali da to ne postane pravilo. To se vidi iz Huzejfine, r.a,
predaje, koju biljee Nesai i Ibn Made, u kojoj se kae da je
Poslanik, s.a.v.s, to nekada inio.zoo
Oito je da se ovdje radi o anatomskom aspektu, jer je
poznato da tek u ueem poloaju, sva mokraa izae iz
mokranih kanala, dok se u stojeem poloaju ona zadrava u
ljudskom tijelu, pa ne iznenauje to danas mnogi mukarci imaju
probleme s prostatom i sl. neugodnosti, jer se ne respektira
Poslanikova, s.a.v.s, preporuka.

197

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-t-tahare, 34- Babu-d-delili 'ala

nedaseti-1-bevli ve vudubi-1-istibrai minhu, hadis br. 292.
198
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: l - Kitabu-t-tahare, 8 - Babun ma dae fi-nnehji 'ani-1-bevli kaimen, hadis br. 12; Nesai u Sunenu: l - Kitabu-t-tahare,
24- Babu-1-bevli fi-1-bejti dalisen i Ibn Made u Sunenu: l - Kitabu-ttahare, 14- Babun fi-1-bevli ka' iden, hadis br. 307.
199
Hadis biljei Tirmizi u istom djelu, kitabu i babu, hadis br. 12 i Ibn Made u
istom djelu, kitabu i babu, hadis br. 308.
200
Hadis biljei Nesai u Sunenu: l - Kitabu-t-tahare, 23- Babu-r-ruhsati fi-1bevli fi-s-sahrai kaimen; Tirmizi u Sunenu: l - Kitabu-t-tahare, 9- Babu-rruhsati fi zalike, hadis br. 13 i Ibn Made u Sunenu: l- Kitabu-t-tahare, 13Babun ma dae fi-1-bevli kaimen, hadis br. 305.

77

Nema zikra niti razgovora pri obavljanju fizioloke potrebe

Prilikom obavljanja male ili velike fizioloke potrebe nije
dozvoljeno uiti Kur'an, neki zikr ili dovu, jer se nalazimo na mjestU
koje nije za to i u situaciji koja to apsolutno ne dozvoljava. ak
nema ni razgovora prilikom obavljanja fizioloke potrebe. Takoe
se, tom prilikom, ne naziva niti uzvraa na selam. U predajama
'Abdullaha b. Omera i Ebu Hurejre, r.a, to se jasno vidi. U jednoj
predaji se kae: Neki OI!}ekje prola;do pored Poslanika1 s.a.v.s1 dok je on
obav!Jao malu fi;doloku potrebu pa mu je nazyao selam. Vjerotjesnik s.a.v.s
mu nfje uzvratio odgovor. To je uinio tek nakon obav!Ja'!Ja te potrebef2 1
1

Zabrana obavljanja fizioloke potrebe po putevima i hladovima

Vjerniku je zabranjeno obavljanje fizioloke potrebe po
putevima, hladovima i svim mjestima kuda ljudi prolaze. Ova jasna
zabrana nazire se u rijeima Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u predaji
Ebu Hurejrea, r.a, u kojoj se upozorava: uvqjte se dvqjice prokletih!
Na tu Vjerovjesnikovu, s.a.v.s, prijetnju, ashabi su zapitali: A ko su
dvrjica prokletih? On je odgovorio: Oni krji obav!Jqju fi;doloku potrebu
po putevima i hladovimaf202
Hattabi i drugi islamski uenjaci tvrde da se to odnosi na
djela, koja neki ljudi izvravaju pa ih zbog toga drugi proklinju. Oni,
takoe, navode da nije zabranjeno obavljati fizioloku potrebu u
svakom hladu, ve na onom mjestu gdje ljudi odmaraju, odsjedaju
ili prolaze kako ne bi bili uznemireni.203
Inae, kur'anski princip upuuje na uvanje ljudi, njihovog
dostojanstva i udaljavanje od svake vrste vrijeanja i uznemiravanja.

201

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 3- Kitabu-1-hajdi, 28- Babu-t-tejemmumi,

hadis br. 370; Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zani, 27- Babun ma dae
fi kerahijeti-t-teslimi 'ala men jebulu, hadis br. 2720 i ocjenjuje ga kao
hasenun-sahihun; Ebu Davudu Sunenu: l- Kitabu-t-tahare, 8- Babun
ejureddu-s-selamu ve huve jebulu, hadis br. 16; Nesai u Sunenu: l- Kitabu-ttahare, 32- Babu-s-selami 'ala menjebulu i Ibn Made u Sunenu: 1- Kitabut-tahare, 27- Babu-r-reduli jusellimu 'al ej hi v e huve jebulu, hadis br. 351.
202
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-t-tahare, 20- Babu-n-nehji 'ani-ttehalli fi-t-turuki ve-z-zilali, hadis br. 269 i Ebu Davudu Sunenu: I- Kitabu-ttahare, 14- Babu-1-mavadi'illeti nehe-n-Nebijju, sallallahu 'alejhi ve sellem,
'ani-1-bevli fiha, hadis br. 25.
203
Vidi o ovome: Nevevijev komentar Muslimovog Sahiha, 31161-162,

78

Islamski bonton

Kur'anski tekst je eksplicitan: A oni krji tjernike i tjernice uznemiravaju)

a oni to ne zasluuju) tovare na sebe klevetu i oiti grfjehf204

Zabrana obavljanja male fizioloke potrebe u

stajau

vodu

Kolika je ekoloka svijest jednog muslimana i koliko bi on

tome trebalo da pridaje panju, najbolje ilustruje injenica o zabrani
mokrenja u stajau vodu. Naime, Allahov Poslanik, s.a.v.s, u
autentinoj Dabirovoj, r.a, predaji nedvosmisleno zabranjuje takvo
ponaanje. U toj predaji se kae: Allahov Poslanik) s.a.v.s)je zabranio da
se obavga mala fi::joloka potreba u stq;au voduf25
ta prouiti nakon obavljene fizioloke potrebe
Kada obavimo fizioloku potrebu treba prouiti dovu i
zahvaliti Allahu Uzvienom to nas je kutarisao onoga to nam
smeta. Iz hadisa koji prenosi Aia, r.a, vidi se da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, traio oprost od Gospodara svjetova. Ona prenosi:
Vjerol!Jesnik) s.a.v.s) b~ kada bi izaao iz nunika) rekao: Gufraneke! /
Oprosti namf26
U predaji Ebu Zerra i Enesa b. Malika, r.a, spominje se da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, kada bi iziao iz nunika, prouio: EI-Hamdu

204

El-Ahzab, 58.
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 4- Kitabu-1-vudu', 68- Babu-1-bevli fi-1-maid-daimi, hadis br. 239; Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-t-tahare, 28- Babu-nnehji 'ani-1-bevli fi-1-mai-r-rakidi, hadis br. 281; Tirmizi u Sunenu: 1Kitabu-t-tahare, 51 - Babun ma dae fi kerahijeti-1-bevli fi-1-mai-r-rakidi,
hadis br. 68; Nesai u Sunenu: l - Kitabu-t-tahare, 30- Babu-n-nehji 'ani-1bevli fi-1-mai-r-rakidi; Ibn Made u Sunenu: l - Kitabu-t-tahare, - 25- Babun-nehji 'ani-1-bevli fi-1-mai-r-rakidi, hadis br. 343 i Ahmed u Musnedu, 2/288,
464 i 532 i 4/341 i 350.
206
Hadis biljee Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 291- Babu da'vati-n-Nebijji,
sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis br. 694; Ehu Davudu Sunenu: l- Kitabu-ttahare, 17 -Bab un ma jekulu-r-redulu iza harede mine-1-halai, hadis br. 30;
Tirmizi u Sun enu: l - Kitabu-t-tahare, 5- Babun ma jekulu iza harede mine1-halai, hadis br. 7 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ibn Made u Sunenu: l
- Kitabu-t-tahare, 10- Babun majekulu iza harede mine-1-halai, hadis br.
300; Ahmed u Musnedu, 61155 i Ibnu-s-Sunni u 'Amelu-l-jevmi ve-1-lejleti, 8
- Babun majekulu iza harede mine-1-halai, hadis br. 23.
205

79

lillahilleif ezhebe 'anni-1-eza ve 'ajani! / Hvala Allahu kqjije otklonio od

mene neugodnosti i uinio me zrlravimf27
Kao to jasno vidimo iz Aiine, r.a, predaje, koju je imam
Nevevi ocijenio vjerodostojnom, 208 Allahov Poslanik, s.a.v.s, traio
je oprost od Gospodara svjetova. Naime, on je inio zikr Allahu
Uzvienom u svakoj prilici, pa poto to nije mogao initi u trenutku
obavljanja fizioloke potrebe, kao da se pravda svome Gospodaru i
trai od njega oprost to to nije mogao initi i u spomenutoj prilici.
U predaji Ebu Zerra, koja se ocjenjuje kao hasen209 i Enesa, r.a,
koja se ocjenjuje slabom, ali ima predaja koje je pojaavaju i ine
jaom, 210 jasno se oituje da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, zahvalio Allahu
Uzvienom na uklanjanju neugodnosti koje bi moglo zadravanje
onoga to izlazi iz nas prouzrokovati, a redovno obavljanje fizioloke
potrebe ukazuje na zdravlje ovjeka i njegovog organizma.
Ne udi onda, to je, kako se pripovijeda, Harun er-Reid
Behlulu itav hilafet samo da ga oslobodi tekoa, muke i
bolova uzrokovanih nemogunou obavljanja fizioloke potrebe.
Naime, halifa Harun nije mogao obaviti malu fizioloku potrebu, pa je
Behlul obeao, uz Allahovo doputenje da e ga izlijeiti, ali da mu
zauzvrat dadne prijestolje i postavi ga za halifu. Kako su hatifini bolovi
dostigli kulminaciju, on je Behlulu obeao i itav hilafet, samo da ga
kutarie nesnosnih bolova i muka. Kada je halifa bio osloboen tih
muka, ponudio je hilafet i prijestolje Behlulu, a on mu je mudro, pred
svim dvorjanima, odgovorio: Kada tvqje prijesto/je ne vrijedi ni koliko jedno
mokre'!}e, ja ga neu preuzeti nego ga ti i dajje if1drfjf2 11
obeao

Zato, zahvalimo Allahu, d.., na toj blagodati prije nego

imadnemo halifino iskuenje!

207

Hadis biljee Ibn Made u Sunenu: cit. kitab i bab, hadis br. 301 i lbnu-sSunni u 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, cit. bab, hadis br. 22.
208
Provjeri: EI-Ezkar, str. 54 (Izdanje: Daru-l-huda, Rijad, 1996).
209
Uporedi: Beir Muhammed 'Ujun u djelu 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti lbnu-sSunnija, str. 14 (Izdanje: Mektebetu dari-1-bejani, Damask, 1989).
210
Vidi: Isti izvor i ista strana.
211
Ovu pounu dogodovtinu uo sam jo u studentskim danima od ejha Salihef. lbrievia na Vratniku.

80

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA
PRILIKOM POZDRAVA
Islam je regulirao sve detalje u ljudskom
ivotu. Svemu je dao potrebnu puninu,
vanost i znaaj. Islam je ak i pozdravu
odredio poziciju koja mu odgovara i dao
mu konkretnu formu kojom e se ljudi na
Zemlji pozdravljati do Sudnjega dana!

Svaka zajednica na svijetu ima neku formu pozdrava. Ummet

Muhammeda, s.a.v.s, prakticira selam koji je utemeljen na Kur'anu i
sunnetu.
Allah Uzvieni kae: O l!)ernici, u tue kue ne ulaifte dok dozvolu
ne dobfjete i dok ukuanima selam ne nazovetef2 12
U drugom ajetu se kae: A kada ulaifte u kue, vi ukuane "!Jene
pozdravite selamom od Allaha propisanim, blagoslovgenim i u!Judnimf2 13
Na temelju kazivanja o Ibrahimu, a.s, jasno utvrujemo da se
radi o selamu: Da lije do tebe doprla vijest o uvaenim gostima Ibrahimovim
kad mu oni uoe i rekoe: S elam!, a on ree: S elam vama, gudi neznanif2 14
Dakle, ovdje se radi o melekima koji su nazvali selam Ibrahimu, a.s,
a on im, takoe, selamom uzvratio. Ibn 'Abbas, r.a, tvrdi da se
radilo o posjeti i selamu trojice odabranih meleka: Dibrila, Mikaila
i Israfila; Osman b. Husajn, dodaje i Rifaila, dok Muhammed b.
Ka'b, smatra da su ga tada poselamili Dibril i s njim jo devet
meleka. 215
Selam e biti jedini pozdrav stanovnika Denneta. Allah
Uzvieni kae: I oni e stanovnicima Denneta viknuti: S elamun
'alijkum/ Mir vamaP. 16 Opisujui stanovnike Denneta, Allah
Milostivi veli: ... rijeke e tei ispred "!}ih u dennetima zadovolJstva, dova
212

En-Nur, 27.
En-Nur, 61.
Ez-Zarijat, 24-25.
215
Vidi: El-Kurtubi, El-Dami'u li ahkami-1-Kur'an, 17/47.
216
El-A 'raf, 46.

213

214

81

'!}ihova bie u '!Jima: Hvagen neka si} Allahu!, a lljihov pozdrav bie selam}
dok e im pos!Jed'!fa dova biti: Tebe} Allaha} Gospodara sl!Jetova hvalimof2 17
Allahov Poslanik, s.a.v.s, ak je nazivanje selama stavio u
ravan vjerovanja, ime mu je dao poseban znaaj. Naime, on je
vjerovanje uvjetovao meusobnom ljubavlju, koja se postie upravo
nazivanjem i irenjem selama! Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Neete ui u Dennet sve dok ne budete
l!J"erovali} a neete l!Jerovati sve dok se ne budete meusobno vo!Jeli. elite li da
vas uputim ta da inite pa da se meusobno volite: irite selam meu
sobomf2 18
Mehmed-ef. Handi primjeuje da je izuzetna mudrost to je
selam na arapskom jeziku, upravo na jeziku Kur'ana, koji vee
muslimane posebnim bratstvom. To je jedna od prvih legitimacija,
kako napormnJe Handi, kojima se musliman legitimira
muslimanu, makar ih jezik i nacija rastavljale i razliiti bili, i makar
jedan bio na krajnjem zapadu a drugi na krajnjem istoku. 21 9
Koliki su znaaj prve generacije pridavale vanosti tom
pozdravu, znajui za njegovu vrijednost, najbolje potvruje jedna
predaja u kojoj se kae da su ashabi, kada ne bi imali naroitih
obaveza kod kue, odlazili u ariju, kako bi jedni drugim nazivali
selam. Oito je da su tim inom smatrali da zarauju velike nagrade.
Abdullah b. Omer, r.a, je kazao: Mi idemo u ariju radi se/ama} da selam
nazovemo onome koga sretnemof220

Selam je prvi pozdrav na svijetu

Analizirajui autentine

hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s,

eksplicite se vidi da je prvi pozdrav izgovoren na ovom svijetu bio
217

]unus, 9-10.
Hadis biljee Muslim u Sahihu: l- Kitabu-1-iman, 22- Babu bejani ennehu la
jedhulu-1-dennete ille-1-mu'min ... , hadis br. 54; Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-1-edebi, 139- Babun fi itai-s-se1ami, hadis br. 5193; Tirmizi u
Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, l- Babu ma dae fi itai-s-selami, hadis br.
2688 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ibn Made u Sunenu: 33 - Kitabu1-edebi, ll -Babu itai-s-selami, hadis br. 3692.
219
Mehmed Handi, Vazovi, str. 125.
220
Predaju biljei Malik u El-Muvetta'u: Poglavlje: Dami'u-s-selam, 3/133
(tampano zajedno sa komentarom Imama Sujutije na Malikov El-Muvetta',
poznat pod imenom: Tenviru-l-havalik).

218

82

Islamski bonton

upravo islamski pozdrav, poznat kao selam. To najbolje ilustriraju

Buharija i Muslim u svojim vjerodostojnim zbirkama hadisa. Naime,
Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, da je rekao: Kada
je Allah Uzyieni stvorio Adema, a.s, naredio mu je: Idi i onrj grupi nazovi
selam!, - a to je bila grupa meleka krja je ijedila - pa sluqj ta e ti
odgovoriti, jer e to biti tvqjpozdrav i pozdrav tvoga potomstva! Adem, a.s,je
otiao i rekao im: Es-Selamu 'alo/kum!, a oni su mu odgovorili: Es-Selamu
'alo/ke ve rahmetullahf22t

Selam je jedini Allahov pozdrav

Jedino je selam Allahov pozdrav, dok je svaka druga forma
pozdrava ljudska. Prema tome, ne moemo oekivati Allahovu
nagradu za pozdrave kao to su: Dobar dan, zdravo, ao i slino.
Otuda, Abdullah b. 'Omer, r.a, kae: Kada naifva selam, uini to tako
da se '!Je,jerje selam, uistinu, lijep i blagoslov/jen Allahov po~ravf222

Selam je jedno od 99lijepih Allahovih imena

Zanimljivo je da musliman, pozdravljajui se selamom, zikr
Gospodara svjetova, jer je u tom pozdravu sadrano jedno od
99 lijepih imena Allaha Uzvienog. Uz to, taj pozdrav predstavlja
svojevrsnu dovu, kojom molimo Allaha Uzvienog da nas obaspe
Svojim spasom, milou i berietom. Poslanik islama, s.a.v.s,
preporuuje irenje tog lijepog Allahovog imena, upravo kroz
pozdrav meu muslimanima. Enes b. Malik, r.a, prenosi od
Vjerovjesnika, s.a.v.s, hadis u kome kae: Es-Selamu je, uistinu, jedno
od Allahovih imena kqje je on postavio na Zemgi, pa ga irite meu vamaf223
ini

Imam Buhari, naslovljavajui jedno poglavlje u svom Sahihu:

Es-Selamu je jedno od Allahovih lijepih imena, navodi hadis Abdullaha b.

221

Biljee Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zan, l- Babu bed' u-s-selami,

hadis br. 6227 i Muslim u Sahihu: 51- Kitabu-1-denneti ve sifatu ne'imiha
ve ehliha, ll -Babu jedhulu-1-dennete akvamun efidetuhum misiu efidetit-tajri, hadis br. 2841.
222
.
Biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 460- Babu majusme'u iza selleme,
hadis br. 1009.
223
Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 451- Babu-s-Selami ismun min
esmaillahi 'azze ve delle, hadis br. 992.

83

Mes'uda, r.a, u kome se kae da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Allah

je, uistinu, Es-S elamf224

Kako nazvati selam?

Postoji vie verzija nazivanja selama. Moe se nazvati s

odreenim lanom Es-Selamu 'alqkum a dozvoljeno je nazvati ga i
bez odreenog lana Selamun 'alejkum, ali je s odreenim lanom
bolje. 225
Moe se pojedincu nazvati selam u jednini: Es-Selamu 'a/ejke,
ali je bolje u mnoini: Es-Selamu 'alejkum, kako bi se time obuhvatili
i meleki koji prate tu osobu. 226 Tako Mu'avija b. Kurre navodi da
mu je otac rekao: Sine mqj, kada proe pored tebe ot!}ek i nazove ti selam
sa rijeima: Es-Selamu 'alejkum, nemqj mu odvratiti: Ve 'alqke!, elei time
obuhvatiti samo '!Jega, jer on, uistinu, nije sam, nego mu reci: Es-Selamu
'alejkumf227
Kada nam se nazove selam: Es-Selamu 'alejkum, treba
odgovoriti: Ve 'alqkumu-s-selam, ali je n~ temelju kur'anskih rijei:
Kada potrfravom pozdravlJeni budete, lJepim od '!Jega otpozdravite, ili ga
Ui}Jratite, jer e Allah za sve obraun tra:{jti/, 228 bolje uzvratiti rijeima:
Ve 'alqkumu-s-selam ve rahmetullahi!, a ako nam se nazove selam
rijeima: Es-Selamu 'alejkum ve rahmetullahi!, najbolje je odgovoriti
rijeima: Ve 'alqkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Naravno,
to je selam potpuniji to je vrijednost vea i za svaku dodatu rije
Allah nagrauje s dodatnih deset sevapa. To vidimo na temelju
hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi 'Imran b. Husajn,
r.a, a u kojem se kae da je jedan ovjek doao Vjerovjesniku,
s.a.v.s, i nazvao mu selam rijeima: Es-Selamu 'alqkum. Vjerovjesnik,
s.a.v.s, mu je odgovorio: Deset (tj. dobrih djela). Doao je drugi i
rekao: Es-S elamu 'alejkum ve rahmetullahi!, nato je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, rekao: Dvadeset! Zatim je doao i trei ovjek i rekao: Es224

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zani, 3- Babu-s-Selami

ismun min esmaillahi te' ala, hadis br. 6230.
225
Vidi: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-l-ahvezi, 7/470.
226
Imam Nevevi, El-Minhad, 14/140.
227
Predaju biljei Buhari u El-Edebu-l-mufredu: 474- Babu,kejfe reddu-sselami, hadis br. l 041. Ibn Hader tvrdi da je lanac prenosi laca ovog hadisa
autentian. (Vidi: Fethu-l-Bari, 11/39).
228
En-Nisa ', 86.

84

Islamski bonton

Selamu 'alr:Jkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!, nato je Vjerovjesnik,

s.a.v.s, rekao: Tridesetf229
Na temelju vjerodostojnih predaja dolazimo do zakljuka da
je selam nazivan samo do rijei: ... ve berekatuhu! Meutim, postoje i
brojne predaje koje su, dodue, slabe a u kojima se navodi da se
selam nazivao i na njega odvaraalo sa dodacima, kao to su: ve
magfiretuhu, ve hasenatuhu, ve ridvanuhu i druge. 230
Treba jo napomenuti da je bolje odgovarati na selam sa vavom
tj. Ve 'alf!fkumu-s-selam, a ne samo: 'Alqkumu-s-selam, to je esta
praksa naih muslimana.23t

Ima li merhaba svoje utemeljenje?

Zanimljivo je da su mnogi Bonjaci, nakon selama, zadrali i
merhaba, to u potpunosti odgovara sunnetu Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. Otuda, nije tana konstatacija nekih ljudi koji kau da je
merhaba isto to i zdravo, naprosto zato to je Poslanik islama,
s.a.v.s, koristio merhaba a nikada nije koristio zdravo. Treba samo
napomenuti da se merhaba koristi iskljuivo nakon selama, to emo
i primijetiti, u hadisima koje emo citirati. Naime, ovaj termin se
upotrebljava u znaenju dobro doao!
Aia, r.a, prenosi da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s, kada bi se pojavila
njegova kerka Fatima, r.a, rekao joj: Merhaba, keri mqja! i posadio je
da sjedne s njegove desne ili s lijeve strane.232
Ummu Hani, r.a, kerka Ebu Talibova, kae: Ottla sam
Allahovom Poslaniku, s. a. v. s, one godine kada je osloboena Mekka i zatekla
ga kako se kupa a Fatima ga zastire oc!Jeom. Naij)ala sam selam, a on
229

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zani, 2- Ma zukire fi fadlis-selami, hadis br. 2679 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun-garibun; Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-1-edebi, 140- Babu kejfe-s-selamu?, hadis br. 5195;
Ahmed u Musnedu, 41439-440 i Nesai u 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, Sevabu-sselami, hadis br. 337.
230
Uporedi: Tuhfetu-l-ahvezi, 71463.
231
Vidi: Nevevijev komentar Muslimovog Sahiha, 14/141.
232
Hadis biljee Muslim u Sahihu: 44- Kitabu fadaili-s-sahabe, 15- Babu
fadaili Fatima, r.a, hadis br. 2450 i Buhari u El-Edebu-l-mufredu: 473- Babu
merhaben, hadis br. 1034 i Muslim u Sahihu: 44- Kitabu fadaili-s-sahabe, 15
-Babu fadaili Fatima, r.a, hadis br. 2450.

85

upita: Ko je to? Rekla sam: Ja sam Ummihana. On, tada,

Ummihanaf233

ree:

Merhaba,

'Ali b. e bi Talib, r.a, prenosi da je 'Ammar b. J asir, r.a, traio

doputenje da ue kod Poslanika, s.a.v.s, a on prepoznavi mu glas,
rekao mu je: Merhaben bi-t-tqjjibi-l-mutqjjebif234
Ikrime b. ebi Dehl, r.a, kae: Allahov Poslanik, s.a.v.s, doekao
me onoga dana kada sam mu doao, rijeima: Merhaba, muhad:ijre
koJ?janief235

Zanimljivo je spomenuti razlog izgovaranja/ sebebi vurud ovog

hadisa. Naime, Ikrime je bio sin Ebu Dehla. Obojica su bili
poznati po velikoj mrnji spram islama i Muhammeda, s.a.v.s. Kada
su muslimani 630. god. oslobodili Mekku, Ikrime je uzjahao konja i
pobjegao, plaei se osvete muslimana za njegovo neprijateljstvo.
Njegova ena, Ummu Hakim bint el-Haris pitala je Poslanika,
s.a.v.s, hoe li amnestirati i !krimu. Nakon to je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, potvrdno odgovorio, ona je uzjahala konja i stigla svog
mua, koji se ve ukrcavao u lau za Abesiniju i vratila ga u Mekku.
Kada je stigao Poslaniku, s.a.v.s, on mu je izgovorio ove rijei, koje
znae: Dobro doao iz zemlje nevjerstva u koju je krenuo u zemlju
islama i mira u koju se vraa, jer nakon oslobaanja Mekke hidra u
druge predjele bila je suvina! Ikrime, r.a, je, nakon toga, postao
jedan od velikih junaka islama i borac za njegovu afirmaciju.
Poginuo je u bici na Jermuku 13. god. po Hidri, u 62. godini
ivota. 236
Na kraju, moe se konstatovati da se merhaba upotrebljava u
smislu dobrodolice. Ovaj izraz Allahov Poslanik, s.a.v.s, je, kako
smo vidjeli, koristio. Sasvim je ispravno koristiti taj termin nakon
233

Hadis biljee Buhari u Sahihu: Muslim u Sahihu: 6- Kitabu salati-1musafirine ve kasruha, 13 -Babu istihbabi salati-d-duha, hadis br. 336 i
Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, 34- babu ma dae fi merhaba, hadis
br. 2734 i kae daje hasenun-sahihun.
234
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 50- Kitabu-1-menakibi, 35- Menakibu
'Ammar b. J asir, radijellahu 'anhu, hadis br. 3798 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun; Ibn Made u Sunenu: El-Mukaddima, Babu fadaili ashabi resulillahi,
sallallahu 'alejhi ve sellem, fadlu 'Ammar b. Jasir, hadis br. 146 i Buhari u EIEdebu-1-mufredu: 473- Babu merhaben, hadis br. 1035.
235
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 43 - Kitabu-1-isti'zan, 34- Babu ma dae fi
merhaben, hadis br. 2.735 i kae da sened ovog hadisa nije autentian.
236
Uporedi: Tuhfetu-1-ahvezi, 8/4.

86

Islamski bonton

nazivanja selama i, na taj nain, primijeniti, pored selama, jo jedan

sunnet! Treba izbjegavati da taj izraz preraste u pozdrav i tako
potisne selam, to bi bilo suprotno sunnetu!

Ko prvi naziva selam?

Iako je selam nazvati sunnet a odvratiti na njega vadib, ipak
onaj koji prvi nazove selam ima veu nagradu. To je u cilju
afirmiranja tog pozdrava i podsticanju na njega. Ebu Umame, r.a,
prenosi hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojem on istie:
Nq;prei gudi A/lahu su oni kqji prvi naifvqju sefamf237
Analizirajui hadise Poslanika islama, s.a.v.s, nedvosmisleno
se dolazi do zakljuka ko kome treba prvi nazvati selam. Tako e
selam mlai nazvati starijem, manja grupa veoj, pojedinac grupi,
onaj koji ide, jae ili se vozi onome koji sjedi ili ide pjeice.

Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, da je u tom

pogledu rekao: Onqj kqjijae nazvae se/am onome kq;i ide pjeice, onq; kqji
ide pjeice onome kq;i {jedi i mat!}a skupina veqj. Muhammed b. elMusenna dodaje u svojoj predaji: Mlai e nai}Jati se/am starzjemf238
Meutim, ako se sretnu dvije osobe sline ivotne dobi ili
osobe koje idu pjeice ili osobe koje se voze u automobilu, onda e
veu nagradu dobiti ona osoba koja prije nazove selam. To se jasno
vidi iz citirane predaje Ebu Umame, r.a. Dabir b. 'Abdullah, r.a, to
pojanjava: Ako se sretnu dvije osobe krje idu pjeice, vredniJa je ona osoba
kq;a prva nazove sefamf239

237

Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edebi, 141- Babu fi fadli men
bede'e bi-s-selami, hadis br. 5197. Slinu verziju biljei i Tirmizi u Sunenu:
43- Kitabu-1-isti'zan, 6- Babu ma dae fi fadlillezi jebdeu bi-s-selami, hadis
br. 2.694 i ocjenjuje ga dobrom predajom.
238
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zan, 4- Babu teslimi-1-kalili
'ale-1-kesiri, hadis br. 6.231 i 5- Babu jusellimu-r-rakibu 'ale-l-mai, hadis
br. 6.232 i u El-Edebu-1-mufredu: 457- Babu jusellimu-s-sagiru 'ale-1-kebiri,
hadis br. 1003 i 1004; Muslim u Sahihu: 39 - Kitabu-s-selami, l -Babu
jusellimu-r-rakibu 'ale-l-mai ve-1-kalilu 'ale-1-kesiri, hadis br. 2160 i Tirmizi
u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zani, 14- Babu ma dae fi teslimi-r-rakibi 'ale-lmai, hadis br. 2703.
239
Predaju biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 453- Babu jusellimu-1-mai
'ale-1-ka'idi, hadis br. 997.

87

Nazivanje selama prije bilo kakvog drugog razgovora

Ukoliko se sretnu dvije osobe meu njima nee biti nikakvog
razgovora prije selama. Dabir b. Abdullah, r.a, prenosi predaju
kojoj Poslanik, s.a.v.s, istie: Selam ide pnje ra=?govora! S ovim lancem
prenosilaca navodi se predaja u kojoj se kae: Nikoga ne po'{jvqjte na
jelo, sve dok selam ne nazovef240

U predaji Abdullaha b. Omera, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae:

Ko pone govoriti prije na'{jvatija selama, nemqjte mu odgovaratif241
Zanimljiva je predaja Ebu Hurejre, r.a., u kojoj on kae:
Ukoliko vam neko bude traijo dopuste"!}e da ue, a ne bude nazvao selam,
recite mu: Ne moe ui, dok ne donese k!Ju, a on je selamf242
itajui hadise o traenju dozvole jasno se primjeuje da su
ashabi prvo nazivali selam a onda traili dozovolu za ulazak u kuu.

Iz prakse naih muslimana da se primijetiti da se nekada

dobrano napriaju prije nego selam jedan drugom nazovu. Dakle,
blie je sunnetu prvo selam nazvati a onda poeti s pitanjem ili
priom, pa e selam biti uvod za govor, kako primjeuje 'Ali elKari, kao to je tehijjetu-1-mesdid jedna vrsta uvoda za namaz i
boravak u damiji. 243

Selam treba nazvati i pri dolasku i pri odlasku

Selam je potrebno nazvati i prilikom dolaska i prilikom
odlaska. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Kada neko od vas prispije na neko s!Jdo, neka nazove selam, a kada
bude htio da ga napust~ neka opet selam nazove, jer proi n!Je prei od
pos!Jedf!jegf244
240

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, ll -Babu ma dae fi-s-selami

kable-1-kelami, hadis br. 2699. Tirmizi ovaj hadis ocjenjuje munker-predajom.
241
Hadis biljei Ibnu-s-Sunni u 'Ame1u-1-jevmi ve-1-1ej1eti, 76 - Babun men
bede' e bi-1-kelami kable-s-selami, hadis br. 214. Ovaj hadis El-Albani
ocjenjuje dobrom predajom. (Vidi: Silsiletu-1-ahadisi-s-sahiha, hadis br. 816).
242
Ovu predaju biljei Buhari u E1-Edebu-1-mufredu: 493- Babu-1-isti'zani
gajre-s-selami, hadis br. 1071.
243
Vidi: Tuhfetu-1-ahvezi, 7/479.
244
Hadis biljee Buhari u E1-Edebu-l-mufredu: 463 - Babu-t-teslimi iza kame mine-1medlisi, hadis br. 1.012; Tirmizi u Sunenu: 43- Babu-1-isti'zani, 15- Babu ma
dae fi-t-teslimi 'inde-1-kijami ve 'inde-1-ku'udi, hadis br. 2.706 i ocjenjuje ga

88

Islamski bonton

Na naim prostorima donedavno je, naalost, ovaj sunnet bio

zapostavljan. Naime, selam prilikom dolaska bio je poprilino
prakticiran, ali nazivanje selama prilikom odlaska sa sijela, kako
primjeuje rahm. Mehmed-ef. Handi, bio je potpuno zabaen u narj
zem/ji_24S
Koliko je ovaj sunnet bio zapostavljen najbolje je potvrivalo
uenje Bonjaka kada bi im neko nazvao selam i prilikom
naputanja sijela. Meutim, u posljednje vrijeme, hvala Allahu
Plemenitom, ovaj sunnet uveliko se oivljava i sve je vie Bonjaka
koji selam nazivaju i prilikom dolaska i prilikom odlaska sa sijela.

Nazivanje selama

ukuanima

Praksa mnogih ljudi bila je da nazovu selam drugima, ali su to

izostavljali kada uu u svoju kuu. Meutim, preporuka Poslanika,
s.a.v.s, je da se selam naziva i svojim ukuanima, to e uveliko
poveati bereket u kui. Tako Vjerovjsnik, s.a.v.s, savjetujui Enesa
b. Malika, r.a, kae: Siniu, kada ue svrjrj porodici, nazovi im selam, jer
je u tome beriet i za tebe i za tvrju porodicuf246

Nazivanje selama sami sebi

Ako osoba ue u kuu ili prostoriju u kojoj nema nikoga,

onda e selam uputiti samoj sebi i dobrim Allahovim robovima. To
se temelji na predaji Abdullaha b. Omera, r.a, koji je rekao: Ko ue u
prostoriju u kqjrj nema nikoga, neka kae: Es-Selamu 'alr:jna ve 'ala
'ibadillahi-s-salihin/ Selam neka je na nas i na dobre Allahove robovef247

hasen-predajom; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edebi, 147- Babun fi-s-selami

iza kame mine-1-medlisi, hadis br. 5.208 i Nesai u 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti,
Babun ma jekulu iza inteha ila kavmin fedelese ilejhim, hadis br. 342.
245
M. Handi, Vazovi, str. 125.
246
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zani, 10- Babu ma dae fit-teslimi iza dehale bejtehu, hadis br. 2.698 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun.
247
Ovu predaju biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 484- Babun iza deha1e
bejten gajre meskunin, hadis br. 1.059.

89

Nazivanje selama poznatim i nepoznatim

Selam nije privilegija samo onih koje poznajemo, ve smo
duni nazivati ih i onima koje ne poznajemo. Abdullah b. 'Amr, r.a,
prenosi da je neki ovjek upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s: Kqji je
islam najbo/ji? On mu je odgovorio: Da nahrani gladnoga i da naifva
selam onome koga poznaje i onome koga ne poznajef248
Ibn Hader el-Askalani navodi neke predaje u kojima se kae da
e jedan od predznaka Sunjeg dana biti da e ovjek prolaziti kroz
damiju a u noj nee klanjati i da e selamiti samo poznate osobe! 249
Naravno, postavlja se pitanje kako nazvati selam osobi za
koju ne znamo da li je uope musliman, kada se zna da se
nemuslimanu ne upuuje selam. Za to je potrebno imati neko
islamsko obiljeje koje e nas identificirati kao muslimane.
Meutim, ako pretpostavljamo da je neka osoba musliman, nu
emo mu, kako smatraju brojni uenjaci, nazvati selam. 250

Nazivanje selama enama

Utemeljeno je nazivanje selama enama i obrnuto. To vidimo
na temelju predaje Ummihane, r.a, koja je nazvala selam Poslaniku,
s.a.v.s, to smo ve vidjeli u dijelu koji govori o utemeljnosti
merhaba. Takoe, Hasan el-Basri kae: ene su selamtle !Judef251
Esma bint Jezid, r.a, kae: Allahov Poslanik, s.a.v.s, je proao
pored nas ena i nai!JaO nam selamf252
Nazivanje selama enama i obrnuto dovodi se samo u pitanje
ukoliko postoji mogunost fitneta i izazivanja bilo ega to bi
moglo biti posljedica nekog nemoralnog ina. Tako El-Halimi
248

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zani, 9- Babu-s-selami li-1ma'rifeti ve gajri-1-ma'rifeti, hadis br. 6.236 i u EI-Edebu-1-mufredu: 480Babu men kerihe teslime-1-hassati, hadis br. 1.054.
249
Fethu-1-Bari, 11/23.
250
Uporedi: cit. djelo, tom i stranu.
251
Predaju biljei Buhari u EI-Edebu-1-mufredu, 478- Babu teslimi-n-nisai 'aler-ridali, hadis br. 1.050.
252
Hadis biljei Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edebi, 145- Babun fi-s-selami
'ale-n-nisai, hadis br. 5.204; Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edebi, 14Babu-s-selami 'ale-s-sibjani ve-n-nisai, hadis br. 3.701 i lbnu-s-Sunni u
'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 87- Babu selami-r-reduli 'ale-n-nisai, hadis br.
225 posredstvom Derira b. Abdullaha, r.a.

90

Islamski bonton

potcrtava: Vjerol!Jesnik, s.a.v.s, bio je neporoan i sauvan od svake vrste

fitneta, pa ko je siguran u sebe neka selam na=\Jva enama, a ko nije onda ;e
boe ne naifvati im selamb;lSJ
Dakle, radi se o sasijecanju zla u korijenu, pa ako e odgovor
na selam osobe suprotnog spola razbuktati ljudske strasti i asocirati
osobu na neto negativno, onda i to postaje pokuen in koji treba
izbjegavati.

Nazivanje selama djeci

Allahov Poslanik, s.a.v.s, prakticirao je nazivati selam i djeci.
Sabit el-Bunnani, iz druge generacije muslimana, prenosi da je Enes
b. Malik, r.a, proao pored djece i nazvao im selam, a onda rekao:
Ovako;e inio Vjermjesnzk, s.a.v.s.2S4
Ibn Bettal tvrdi da je nazivanje selama preporuljivo stoga to
se na taj nain djeca privikavaju na islamsku kulturu ponaanja i to
se tim inom neutralizira oholost odraslih i manifestira njihova
skromnost. 255

Kako nazvati selam skupu kojem prisustvuju i muslimani i

nem uslimani?
Ukoliko na nekom skupu ili sijelu ima i muslimana i
nemuslimana, onda e se selam nazvati a time e se podrazumijevati
muslimani, s obzirom da se nemuslimanu selam ne naziva. To se
temelji na predaji Usame b. Zejda, r.a, u kojoj se kae da je
Vjero1Jesnik, s.a.v.s, proao pored skupine u kqjqj su bili muslimani,
idolopoklonici i ~dovi i selam im naiJ!aoP.56
253

Fethu-1-Bari, 11136.
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zani, 15- Babu-t-teslimi
'ale-s-sibjani, hadis br. 6.247; Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selami, 5Babu istihbabi-s-selami 'ale-s-sibjani, hadis br. 2.168; Tirmizi u Sunenu: 43Babu-1-isti'zani, 8- Babu ma dae fi-t-teslimi 'ale-s-sibjani, hadis br. 2.696 i
ocjenjuje ga kao sahih; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edebi, 144- Babu fi-sselami 'ale-s-sibjani, hadis br. 5.202 i Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1edebi, 14- Babu-s-selami 'ale-s-sibjani ve-n-nisai, hadis br. 3.700.
255
Vidi: Fethu-1-Bari, 11135.
256
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zani, 20- Babu-t-teslimi fi
medlisin fihi ahlatun mine-l-mus1imine ve-1-murikin, hadis br. 6.254;
254

91

Kako pozdraviti nemuslimana?

Vjerovjesnik, s.a.v.s, je, obraajui se vladarima, u svojim
pismima pozdravljao ih na sljedei nain: Es-Selamu 'ala menittebe'a-1huda/ Neka je selam na onoga kqji sljjedi Uputu! Poznati muhaddis
Abdurrezzak prenosi predaju Katade u kojoj on kae: Kada ula:dte
:{Idovima i kranima pozdravite ih na slJedei nain: Es-Selamu 'ala
menittebe'a-1-huda! Slina je i predaja Ibn ebi ejbe od Muhammeda b.

Sirina. 257
Svakako, treba izbjegavati pozdrave koji nas poistovjeuju s
nevjernicima. Naalost, selam koji u sebi nosi i zikr, i dovu, i mir, i
spas i svako dobro, zamijenjen je ispraznim pozdravima koji nita
ne znae: kao dobar dan ili zdravo. ta ako je dan pun razarajueg
vjetra, strahovitog pljuska i uasne grmljavine: kome, tada, laemo
da je dan dobar?! Ko to, izuzev Allaha Plemenitog, moe uiniti dan
lijepim ili ko, izuzev Njega, moe uiniti da ovjek bude zdrav i'
normalan?! Od koga, onda, traimo da nam dan bude dobar ili da
neko bude zdrav?! O tome nisu sigurno razmiljali ni lanovi
Opinskog vijea Maglaj, koji su, ne tako davno, ekskomunicirali
selam iz upotrebe u dravnim institucijama a isprazni dobar dan
12roglasili meunarodnim pozdravom! Namee se jasan zakljuak:
Sto praznije glave naih predstavnika, sve e vie biti praznih i
ispraznih pozdrava u institucijama i na javnim mjestima!!!

Kako nemuslimanu odvratiti na selam?

Ako nemusliman muslimanu nazove selam, odvratie mu se
samo sa 'Alqkum ili Ve 'alqkum} na temelju predaje Enesa b. Malika,
r.a, u kojoj je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ako vam selam nazovu
krani i tfdovt~

odgovor#e im: Ve 'al9kumf258

Nebijji, sallallahu 'alejhi ve sellem, ve sabruhu 'ala eze-1-munafikin, hadis br.

1.798 i Timrizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zani, 13- Babu ma dae fe-sselami 'ala medlisin fihi-1-muslimune ve gajruhum, hadis br. 2.702 i
ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
257
Vidi: Fethu-l-Bari, 11142.
258
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zan, 22- Babu kejfe-r-reddu
'ala ehli-z-zimmeti bi-s-selami, hadis br. 6.258 i Muslim u Sahihu: 39Kitabu-s-selam, 4- Babu-n-nehji 'an ibtidai ehli-1-kitabi bi-s-selami ve kejfe
jeruddu 'alejhim, hadis br. 2.163.

92

Islamski bonton

Oito

da je tako postupao Allahov Poslanik, s.a.v.s, nakon

koji se zbio sa idovima. Naime, Aia, r.a, prenosi predaju
u kojoj kae: Jedna grupa idova traila je doputenje da uu
Poslaniku, s.a.v.s. Kada su uli, rekli su: Es-Sammu 'alqkum/ Smrt
vama~ na to je Aia, r.a, uzviknula: Naprotiv, neka je na vas smrt i
prokletstvo! Vjerovjesnik, s.a.v.s, se, tada, obratio Aii, r.a: Aia, Allah,
uistinu, voli blagost u svakqj stvari! Ona ga je upitala: A zar nisi uo ta su
oni rekli?! Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: Ve sam im odgovorio: Ve
dogaaja

'algkum/ I vamaf259

Dakle, njima se nee odvraati kompletnim selamom, zato to

su skloni varanju, pa e nam, ukoliko nemamo izotreno uho,
poeljeti smrt a mi njima spas. Otuda, iz mjera predostronosti,
samo e se odvratiti sa: 'Aigkum ili Ve 'algkum!

Kako uputiti selam preko druge osobe i kako uzvratiti?

Selam se nekome moe uputiti i preko druge osobe, to je,
uveliko, praksa i naih muslimana. Obino se kae: Poselami tu i tu
osobu! Ili: Prenesi jqj selam! i slino. Dakle, selam se moe uputiti na
razne naine.
Vie je predaja koje govore o prenoenju selama preko druge
osobe. Aia, r.a, prenosi da joj je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Dijbril
ti, uistinu, uputfje selam! Ona je odgovorila: 'Aiqhi-s-selamu ve
rahmetullah!/Neka je na '!Jega Allahov selam i Njegova milostf260

Osoba koja prenosi selam treba znati da je dostavljanje selama

obaveza. Komentirajui spomenuti hadis Imam Nevevi je rekao: U
ovome hadisu ozakof!ieno je slarye se/ama. Obaveza je onome kqji bude
zaduen da prenese selam jerje to jedna vrsta emanetaf261

259

Hadis biljee Buhari u Sahihu: naprijed citirani kitab i bab, hadis br. 2.656;
Muslim u Sahihu: citirani kitab i bab, hadis br. 2.165 i Tirmizi u Sunenu: 43Kitabu-1-isti'zan, 12- Babu ma dae fi-t-teslimi 'ala ehli-z-zimmeti, hadis br.
2.701 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
260
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zan, 19- Babun iz kale:
Fulanun jukriuke-s-selamu, hadis br. 6.253 i u El-Edebu-1-mufredu: 522Babun iz kale: Fulanun jukriuke-s-selamu, hadis br. 1.119 i Tirmizi u Sune nu:
43- Kitabu-1-isti'zan, 5- Babu mna dae fi tebligi-s-selam, hadis br. 2.693.
261
Fethu-1-Bari, 11/41 i Tuhfetu-1-ahvezi, 7/471.

93

Pravilo je odmah odvratiti na selam osobi koja je uputila

selam, kao to je to uinila Aia, r.a, na Dibrilov selam. Meutim,
lijepo je, uz odvraanje na selam osobi koja nam ga je uputila, to
isto uiniti i osobi koja nam je selam prenijela. Tako se prenosi da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s, odgovorio osobi koja mu je prenijela
selam od svog oca: Ve 'alqke ve 'ala ebike-s-selamu!/ I neka je i na tebe i
na tvoga oca selamf262
U hadisu u kojem je Dibril uputio selam Hatidi, r.a, preko
Poslanika, s.a.v.s, ona je odgovorila: Innellahe Huve-s-Selamu, ve
Minhu-s-selamu, ve 'al~ke ve 'ala D;ffbrile-s-selamu!/Allah je, zaista, Selam,
od Njega je selam, i neka je na tebe i na Dibrila selamf2 63

Kako odvratiti na selam u pismu?

Ako nam neko uputi selam u pismu duni smo mu, uz selam
na koji emo mu uzvratiti u naem pismu, uzvratiti odmah dok
budemo itali pismo. Imam Nevevi kae: Ako selam dobiJemo preko
nekog posrednika ili putem pisma, duni smo istog momenta na selam
uzvratitif264

Da li se selam moe nazivati iaretom ruke ili glave?

Selam se moe nazvati ili uzvratiti iaretom ruke ili glave kada
za to postoji opravdani razlog, kao npr. kada ovjek klanja a neko
mu naziva selam, uzvratie na njega iaretom ili ako se nazove
selam gluhonijemom ovjeku, takoe e uzvratiti samo iaretom i sl.
Poslanik, s.a.v.s, zabranio je da se selami iaretom, kako se ne
bismo poistovjetili sa idovima i kranima. Tirmizi navodi, dodue
slabu predaju, u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: NIJe na ko se
poistO?!Jetge s drugima. Nemqjte se identificirati sa idovima i kranima.

262

263

264

Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 162- Babun fi-r-reduli

jekulu: Fulanun jukriuke-s-selamu, hadis br. 5.231 i lbnu-s-Sunni, 'Amelu-1jevmi ve-1-lejleti, 98 -Babu kejfe jeruddu-s-selamu ila men bellegahu-sselamu, hadis br. 238.
Uporedi: Fethu-1-Bari, 11/41 i Tuhfetu-1-ahvezi, 7/471.
Komentar Muslimovog Sahiha, 14/141.

94

Islamski bonton

idovski pozdrav je iaret prstima a kranski pozdrav ;e iaret

dlanovima/ akamaf265
Nesai, pak, navodi dobru merfu'- predaju od Dabira, r.a, u
kojoj se kae: Nemqjte se pozdravlJati :fjdovskim pozdravom. Njihov
pozdravje iaret glavama i rukama! 266
Zna se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, nazivao enama selam,
kako biljee u svojim zbirkama Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Made i
Darimi, iaretom ruke, 267 ali se pod tim podrazumijeva da je, kako
primjeuje Mubarekfuri, napravio sintezu i:<govaraf!ia rijeima i l:JV"eJV'a
iareta rukomf268 Naime, predaja koju prenosi Esma bint Jezid, r.a,
govori o tome da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, naiao u damiji pored
ena i nazvao im selam pokretom ruke, to jasno upuuje da nije
elio dekoncentrirati one koji su klanjali ili Kur'an uili, a usebi je
selam nazivao kako ene ne bi glasno uzvraale na njega i tako,
eventualno, izazvale loe misli u glavama mukaraca.
Dakle, nema nikakve smetnje ako se selam nazove rijeima i
jo se to uini pokretom ruke ili glave. Nije dozvoljeno pozdravljati
osobu samo pokretom ruke ili glave, kao to su radili idovi i
krani, bez izgovaranja selama rijeima.
Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
u damiji u Kubau odvraao na selam ensarijama i pokretom
ruke.269
Treba napomenuti da e ovjek nazvati selam pokretom ruke
ili glave iz vee udaljenosti, kao npr. kada se vozi u autobusu ili ide
drugom stranom ulice i slino. On nee, tada, vikati kako bi selam
nazvao, nego e selam nazvati tiho ili usebi, a rukom naiaretiti u
znak nazivanja selama. Ovdje je bitno izgovoriti rijei selama, kako

265

Sunen: 43- Kitabu-1-isti'zan, 7- Babu ma dae fi kerahijeti iareti-1-jedi bi-sselami, hadis br. 2.695.
266
Vidi: Fethu-1-Bari, ll/l6 i Tuhfetu-1-ahvezi, 7/473. Ibn Hader ocjenjuje ovu
predaju dobrom. El-Albani navodi da ovu predaju biljei Imam Bejheki u
djelu u 'abu-l-iman i ocjenjuje je hasen-predajom. (Vidi: Sahihu-1-dami 'i-ssagiri ve zijadetuhu, 2/1.224, hadis br. 7.327.)
267
Vidi: Timrizi, Sunen, 43- Kitabu-1-isti'zan, 9- Babu ma dae fi-t-teslimi 'alen-nisai, hadis br. 2.697 i ocjenjuje ga kao hasen-predaju.
268
Tuhfetu-1-ahvezi, 7/475.
269
Hadis biljei Imam Ahmed u Musnedu, 2/10.

95

bi se Allahovo ime spomenulo i dova uinila jer sam iaret to

ispuniti, a uz to bi se jo poistovjetili sa nevjernicima.

nee

moi

Da li se treba rukovati, zagrliti ili poljubiti prilikom nazivanja

s elama?
Rukovanje je islamski obiaj prilikom nazivanja selama. To je
Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporuio u hadisu koji prenosi Enes b.
Malik, r.a, a u kojem se kae da se jedan ovjek obratio Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s, pitanjem: Allahov Poslanie, kada jedan od nas sretne
svoga brata i prijatelJa, hoe li mu se nakloniti? Poslanik, s.a.v.s, je
odgovorio: Nel ovjek je ponovo upitao: Hoe li ga zagrliti i po!Jubiti?
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je odgovorio: Nel Tada je spomenuti ovjek
ponovo zapitao: Hoe li ga uzeti za ruku i s f!Jim se rukovati? Poslanik,
s.a.v.s, mu je odgovorio: Daf270
Rukovanje prilikom selama bila je praksa ashaba. Buharija
biljei da je Katade pitao Enesa, r.a: Je li rukovaf!je bilo uobiqjeno kod
ashaba? Odgovorio je: Daf21 1
Treba napomenuti da e rukovanje rezultirati oprostom
grijeha za koje nije potrebno posebno pokajanje. El-Bera' b. 'Azib,
r.a, prenosi predaju u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: Nee se dvq;ica
muslimana sresti i rukovati, a da im se ne oprosti pr!Je nego to se rastanuf272
Postoji i druga predaja od El-Bera' b. 'Aziba, r.a, u kojoj se
veli da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada se sretnu dvqjica muslimana,
pa se tom prilikom ruktgu, zahvale Allahu i istigfar donesu, Allah e im
oprostitif273

270

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-listi'zani, 31- Babu ma dae fi-1musafehati, hadis br. 2.728 i ocjenjuje ga dobrom predajom i Ibn Made u
Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 15- Babu-1-musafehati, hadis br. 3702.
271
Sahih: 79- Kitabu-1-isti'zan, 27- Babu-1-musafehati, hadis br. 6263.
272
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 150- Babu-1-musafehati,
hadis br. 5.212; Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, 31- Babu ma dae
fi-1-musafehati, hadis br. 2.727 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i Ibn
Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 15- Babu-1-musafehati, hadis br. 3.703.
273
Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 150- Babu-1-musafehati,
hadis br. 5.211 i lbnu-s-Sunni u 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 57- Babu-1-hamdi
ve-1-istigfari min redulejni iza iltekaja, hadis br. 193.

96

Islamski bonton

Dakle, iz citiranih hadisa da se zakljuiti da je rukovanje

prilikom selama preporueno ak se u nekim predajama, koje
navode Buhari i Tirmizi, smatra upotpunjenjem naeg pozdrava. 274
to se tie grljenja i ljubljenja ono nije uobiajeno i
svakodnevno, ali se doputa, na temelju nekih predaja koje to
navode. Mehmed-ef. Handi, govorei o ovoj temi kae: Gret!Je
islam do~oyava pri povratku s puta, a ubye'!}e ruke iz poto va'!}a prema
starijim, takoe, ponekad dozovoavaf2 75
Aia, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, zagrlio i
poljubio Zejda b. Harisea, r.a, kada se vratio u Medinu. 276 Oito je
da se ovdje radi o dolasku s puta Zejda, r.a, kojeg Poslanik islama,
s.a.v.s, nije dugo vidio. El-Mubarekfuri, komentirajui ovaj hadis,
kae da se njime utemeljuje dozvola grljenja kada se dolazi s puta. 277
Obiaj je kod nekih naih muslimana da ue salavat prilikom
grljenja. To se temelji, dodue, na slabom hadisu od Enesa, r.a, koji
biljei hafiz Ibnu-s-Sunni u svojoj zbirci hadisa.278

to se tie ljubljenja ruku to nije bila esta pojava, ali se, ipak,
navodi da se iz potovanja prema starijem i uenijem to inilo.279
Ibn Omer, r.a, prenosi da su ashabi ljubili ruku Poslanika, s.a.v.s,280
a Safvan b. 'Assal, r.a, prenosi da su mu idovi ljubili i ruku i
nogu.281

274

Vidi: Buhari, El-Edebu-l-mufred, 440- Babu-1-musafehati, hadis br. 971 i

Tirmizi, Sunen, 43- Kitabu-1-isti'zan, 31- Babu ma dae fi-1-musafehati,
hadis br. 2.730 i ocjenjuje ga garib-predajom.
275
Vidi njegovo djelo Vazovi, str. 128.
276
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, 32- Babu ma dae fi-1mu'anekati ve-1-kubleti, hadis br. 2.732 i ocjenjuje ga hasenun-garibun.
277
Vidi: Tuhfetu-l-ahvezi, 7/524.
278
'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 58- Babu-s-salati 'ale-n-Nebijji, sallallahu 'alejhi
ve sellem, iza iltekaja, hadis br. 194. Hafiz El-Hejsemi kae daje ovaj hadis
slab zbog Durusta b. Hamze koji se nalazi u lancu prenosilaca ovog hadisa.
(Provjeri: Medme 'u-z-zevaid, 10/275). ejh El-Albani, takoe, ovaj hadis
ocjenjuje munker-predajom. (Vidi: Silsiletu-l-ehadisi-d-da 'ije, hadis br. 652.)
279
Pogledaj, npr, hadise koje spominje Imam Buhari u El-Edebu-1-mufredu,
hadisi br. 975, 976, 977 i 978.
280
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 16- Babu-r-redili
jukabbilu jede-r-reduli, hadis br. 3.704.
281
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, 33- Babu ma dae fi
kubleti-1-jedi ve-r-ridli, hadis br. 2.733 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i

97

Hafiz Ibn Hader navodi vie autentinih predaja o ljubljenju

Poslanikove, s.a.v.s, ruke od strane ashaba i tvrdi da je Imam Malik
to smatrao pokuenim dok su ostali uenjaci to dozvoljavali, pod
uvjetom da ljubljenje ruke bude, kako to smatra imam Nevevi, iz
potovanja prema vjeri jednog ovjeka, njegovoj pobonosti,
znanju i asti a ne prema njegovom bogatstvu i dunjalukim
osobinama. Ako je to ljubljenje potaknuto njegovim bogatstvom ili
dunjalukim prestiom onda Nevevi to apsolutno zabranjuje.zsz
Dakle, da zakljuimo: stalna praksa Allahovog Poslanika,
s.a.v.s, bila je nazivanje selama rijeima i rukovanje s onim s kim se
selamimo. to se tie ljubljenja i grljenja, odnosno ljubljenja ruke, to
je prakticirano samo u izuzetnim situacijama.

Zabranjeno je rukovanje sa osobom drugog spola

Treba naglasiti da se rukovanje prilikom susreta i nazivanja

selama odnosi iskljuivo na osobe istoga spola. Zabranjeno je
rukovanje mukarca i ene koji nisu mahrem jedno drugom. To
jasno potcrtavaju hafiz Ibn Hader i El-Mubarekfuri kada
komentiraju hadis o rukovanju meu muslimanima naglaavajui da
su od ovog propisa izuzete enske osobe kqje nam nisu u prisnqj rodbinskoj
vei} i prelijepi tijeaci. 283
Naravno, sve to ima za cilj udaljavanje od svake vrste
iskuenja. Budui da islam eli sasjei svako zlo u samom zaetku,
onda se taj propis doima sasvim prirodno i razumljivo.
Naalost, kod nas je bila praksa da se rukuju mukarci i ene.
Hvala Allahu, u posljednje vrijeme toga je sve manje. Na tom kursu
treba ustrajati i upozoravati jedni druge na to, kako ne bi
bespotrebno zapadali u grijehe. Dakle, nema rukovanja ni meu
roacima, ak ni meu amidiima ako su suprotnog spola, jer ne
spadaju u mahrem osobe.

Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 16- Babu-r-redulijukabbilujeder-reduli, hadis br. 3.705.
282
Vidi o tome zanimljivo tivo u Ibn Haderovom djelu Fethu-1-Bari, 11/59-60 i
El-Mubarekfurijevom djelu Tuhfetu-1-ahvezi, 7/525-528.
283
Fethu-1-Bari, 11157 i Tuhfetu-1-ahvezi, 7/515.

98

Islamski bonton

Zakljuak

Dovoljno je napomenuti da je selam pozdrav koji datira od

prvog ovjeka na Zemlji i da e biti prakticiran sve do Sudnjeg
dana. Ako se uzme u obzir da e jedini pozdrav stanovnika
Denneta biti iskljuivo selam, onda treba da budemo ponosni to
se ve na ovom svijetu pozdravljamo dennetskim pozdravom.
Uz to, treba naglasiti da je Poslanik islama, s.a.v.s, dovodio u
vezu selam sa ulaskom u Dennet. Ehu Hurejre, r.a, prenosi da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Neete ui u Dennet dok ne budete 1!ferovali,
a neete 1!Jerovati dok se ne budete meusobno volJeli. Hoete li da vas uputim
na neto, ukoliko ga budete ini/i, meusobno ete se zavo!Jeti? .irite selam
meu sobomf284
Abdullah b. Selam, r.a, kae: uo sam Allahovog Poslanika,
s.a.v.s, da kae: Ljudi irite selam, nahranite gladne, poma:ijte i paifte
rodbinu i klmyqjte dok svyet spava, ui ete u Dennet spaenif285
Zar se, nakon svega navedenog, musliman
pozdravljati drugim pozdravom osim selamom?!

284

285

usuuje

Hadis biljei Muslim u Sahihu: l- Kitabu-1-iman, 22- Babu bejani ennehu la

jedhulu-1-dennete ille-1-mu'minun ... , hadis br. 54; Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-1-edeb, 139- Babun fi ifai-s-selami, hadis br. 5.193; Tirmizi u
Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, l- Babu ma dae fi ifai-s-selami, hadis br.
2.688 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ibn Made u Sunenu: 33 - Kitabu1-edeb, ll -Babu ifai-s-selami, hadis br. 3.692.
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 38- Kitabu sifeti-1-kijameti ve-r-rekaiki ve-1vere'i, 42. poglavlje, hadis br. 2.485 i ocjenjuje ga autentinom predajom;
Ibn Made u Sunenu: 29- Kitabu-at'ime, l- Babu it'ami-t-ta'ami, hadis br.
3.251 i Ahmed u Musnedu, 51451.

99

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA
PRILIKOM KIHANJA l ZIJEVANJA
Brojne su ivotne situacije za koje mislimo
da nisu toliko bitne. U takve situacije
sigurno spada, po miljenju mnogih, i
kihanje. ta uraditi prilikom kihanja, kako
se ponaati, ta rei i sl., pitanja su koja
se mnogima ine nezanimljivim. Meutim,
ak i ovim, naoko, nevanim ili manje
vazmm ivotnim situacijama,
islam
ukazuje odgovarajuu panju, a Poslanik
islama Muhammed, s.a.v.s, je prigodno
blagosiljanje prilikom kihanja ubrojio u
meusobne dunosti muslimana.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, meu
dunosti muslimana spram muslimana ubrojio i upuivanje dove
Allahu Plemenitom da onoga ko je kihnuo obaspe Svojom milou.
U tom hadisu se kae: Musliman je spram muslimana duan pet

stvari: odvratiti mu na selam, zijaretiti ga ako je bolestan,

klanjati mu denazu, odazvati mu se kada bude pozvan i
nazdraviti mu kada kihneP86
Dunost blagosiljanja onoga koji kihne i kae: EI-Hamdu
lillah!, meu islamskim uenjacima razliito se shvata. V eina
uenjaka malikijske pravne kole smatra da je to mustehab, hanefije
i veina uenjaka hanbelijskog mezheba smatraju to Jardi kifqjom a

286

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 2- Babu-1-emri bi-ttiba'i-1-denaiz, hadis br. 1240. U Muslimovoj predaji spominje se est
dunosti muslimana spram muslimana. Pored navedenih pet koje spominje
Buharija, u Muslimovoj verziji stoji jo: da posavjetuje svog brata, ako on
bude savjet traio. (Vidi: Muslim, Sahih, 39- Kitabu-s-selam, 3 - Babun min
hakki-1-muslimi li-1-muslimi reddu-s-selami, hadis br. 2162.)

101

neki uenjaci malikijskog mezheba smatraju to Jardi 'qjnom, to

podrava i Ibn Kajjim el-Devzijje.287

ta treba izgovoriti onaj koji kihne?

Onaj koji kihne treba zahvaliti Allahu Plemenitom. Tu
zahvalu, kako se slau islamski uenjaci, treba izraziti rijeima: ElHamdu lillah! ili: El-Hamdu lillahi &bbi-1-'alemin!, to je bolje ili:ElHamdu lillahi 'ala kulli hai~ to je jo bolje.288
Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Kada neko od vas kihne, neka kae: El-Hamdu lillahP.8 9
Nafi' prenosi da je jedan ovjek kihnuo u prisustvu Abdullaha
b. 'Omera, r.a, i tom prilikom rekao: El-Hamdu lillahi ve-s-selamu 'ala
resulillahi! Ibn Omer, r.a, je, tada, rekao: I ja kaem: El-Hamdu lillahi
ve-s-selamu 'ala resulillahi! meutim, nije nas tako poduavao Allahov
Poslanik, s.a.v.s. On nas je poduavao da kaemo: El-Hamdu lillahi 'ala
kulJi half/ Hvala Allahu u svakqj situac!JiP.90
U predaji Ebu Hurejre, r.a, kae se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s,
rekao: Kada neko od vas kihne neka kae: El-Hamdu lillahi 'ala kulli
ha!P.91
'Ali b. ebi Talib, r.a, kae: Ko kae, nakon kiha'!}a: El-Hamdu
liffahi &bbi-1-'alemine 'ala kulJi hai~ nee ga nikada bolJeti ni zub ni uhof292
El-Mubarekfuri tvrdi da su prenosioci ove mevkuf-predaje
pouzdani. 29 3

Vidi o ovome: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-1-ahvezi, 8/7. Vidi, takoe: Ibn

Kajjim, Zadu-1-me'ad, 2/437.
288
Vidi: Nevevi, E1-Ezkar, str. 388. Takoe, pogledaj: Ibn Hader, Fethu-1-Bari,
10/616.
289
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 33 - Kitabu-1-edeb, 20- Babu temiti-1'atisi, hadis br. 3715 i Buhari u E1-Edebu-1-mufredu: 418- Babun kejfe
temitun men semi'a-1- 'atase, hadis br. 930.
290
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 2- Babun majekulu-1'atisu iza 'atase, hadis br. 2738 i ocjenjuje ga garib-predajom.
291
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 96- Babu ma dae fi temiti-1'atisi, hadis br. 5033. Nevevi ovaj hadis je ocijenio vjerodostojnim. (Vidi: E1Ezkar, str. 388). Hadis, takoe, biljei Ahmed u Musnedu, 5/419 i 422.
292
Biljei Buhari u E1-Edebu-1-mufredu: 417 -Babu men semi' a-1- 'atase jekulu:
El-Hamdu lillahi, predaja br.929.
293
Provjeri: Tuhfetu-l-ahvezi, 8/10.
287

102

Islamski bonton

Kome treba uputiti dovu, nakon kihanja?

Dovu onome koji kihne treba uputiti samo pod uvjetom da
on, nakon kihanja, zahvali Allahu Uzvienom. Enes b. Malik, r.a,
prenosi da su dvojica ljudi bili kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s, i
nakon to su kihnuti, jednog je Vjerovjesnik, s.a.v.s, blagoslovio a
drugog nije, pa ga je ovaj drugi upitao: Allahov Poslanie, '!Jega si
blagoslovio a mene nisi?! On je odgovorio: On je zahvalio Allahu (nakon
kihanja) a ti nisif294

ta rei onome koji kihne, a kako e on odgovoriti?

Kada osoba kihne i zahvali Allahu Uzvienom, onda mu treba
uputiti dovu i blagosloviti ga rijeima: Jerhamukellah! ili:
J erhamukumullah!
On e odvratiti rijeima: Jehdina ve jehdikumullah!lAllah uputio i
nas i vas! ili: Jehdikumullahu ve juslihu balekum!l Allah vas uputio i staf!}e
vam popravio! ili: J agjirullahu li ve lekum!l Allah oprostio i nama i vama!
To se temelji na Poslanikovim, s.a.v.s, rijeima koje prenosi
Ebu Hurejre, r.a: Kada neko od vas kihne, neka kae: El-Hamdu lillah!
Neka na to '!}egov brat- ili prijatelJ- kae: Jerhamukellah!l Allah ti se
smilovao! A neka mu on, onda, Ui]Jrati: Jehdikumullahu ve juslihu balekum!
l Neka vas Allah uputi i sta'!}e vam popravif295
Zanimljivo je da se i u ovom sluaju upotrebljava dova i
blagosiljanje a ne isprazne rijei koje uope nemaju vrijednosti niti
znaenja. Naalost, i danas su brojni muslimani koji nakon to neko
od prisutnih kihne izgovaraju: NazdravlJe~ a onaj to je kihnuo
odvrati mu: Hvala!!! Naravno da se navedene rijei ne mogu
usporediti s dovom kojom se trai Allahov oprost, milost i uputa?!

Moe li se blagosiljati nemusliman?

Ova vrsta blagosiljanja i dove upuuje se samo muslimanu,
da on jedini ima pravo na Allahovu milost. Vjerniku je

budui
294

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 127- Babu lajuemmetu-1'atisu iza lemjahmedillah, hadis br. 6225.
295
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 126- Babu iza 'atase kejfe
juemmetu, hadis br. 6224.

103

zabranjeno prizivati Allahovu milost na nemuslimana. To se temelji

na hadisu Ebu Musaa el-E'arija, r.a, u kojem se kae: Zidovi su
pokuavali izaifvati kiha'!}e u prisustvu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kako
bi im on odogovorio: Jerhamukumullah!l Allah vam se smilovao! Meutim, on
im je odgovarao, nakon '!}ihovog kiha'!}a i zahva!Jiva'!}a Allahu:
Jahdikumullahu ve juslihu balekum! l Allah vas uputio i sta'!}e vam
popraviof296

Koliko

se puta blagosloviti onaj koji kihne?

Islamski uenjaci razili su se u vezi s tim koliko puta e se

blagosloviti onaj koji kihne i zahvali. Shodno razliitim predajama
uenjaci zakljuuju da to treba uiniti dva ili tri puta, a nakon toga,
preporuuje se umjesto: ]erhamukeilah!lAllah ti se smilovao~ izgovoriti:
ifakellah!l Allah te iifjjeio!
Seleme, r.a, prenosi da je neki ovjek kihnuo u prisustvu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, pa je nakon njegove zahvale Allahu,
Poslanik, s.a.v.s, izgovorio: Jerhamukellah!l Allah ti se smilovao! To se
ponovilo i drugi i trei put, a nakon toga je Poslanik, s.a.v.s, rekao:
Ovqj ol!fek je nahlaenf297
U istom poglavlju Tirmizi donosi garib-predaju u kojoj
Allahov Poslanik, s.a.v.s, kae: Tri puta e se blagosifjati onqj ko kihne.
Ako se to ponovi vie od triputa, onda moe mu rei: ]erhamukellah~ a ako
nee- ne moraf298

Kako kihati?
Zanimljivo je napomenuti da je jo prije 14
Poslanik, s.a.v.s, preporuio da se stavi ruka ili
prilikom kihanja i da se tako kihanje prigui.

296

stoljea
odjea

Allahov
na usta

Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 98- Babun kejfe

juemmetu-z-zimmijj, hadis br. 5038 i Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb,
3- Babu ma dae kejfe temitu-1-'atisi, hadis br. 2739 i ocjenjuje ga kao
hasenun-sahihun.
297
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 5- Babu ma dae kem
juemmetu-1- 'atis, hadis br. 2743 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
298
Vidi: Timizijin Sunen: isti kitab, bab, hadis br. 2744.

104

Islamski bonton

Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, prekrivao

rukom ili odjeom svoje usta prilikom kihanja i time kihanje
priguivao!299
To je, naravno, preventiva kako ne bi, kako tvrdi Ibn Hader,
ono to bi, eventualno, izalo iz usta kihanjem uznemirilo one koji
su prisutni u naoj blizini.300

I zijevanje treba priguiti

Zijevanje je posljedica ejtanskog djelovanja, pa ga, zbog toga,
treba svoditi na najmanju moguu mjeru. U hadisu Ebu Hurejre,
r.a, Allahov Poslanik, s.a.v.s, naglaava: Zijeva'!}e dola;d od r;jtana, pa
kada neko od vas :djeva, neka to pokua odagnati od sebe koliko moe. 301
U drugoj predaji Ebu Hurejre, r.a, kae se da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, rekao: Aiiah voli kiha'?Je a pre;dre ifjevm!Je, pa kada
neko od vas kihne, neka rekne: El-Hamdu liilah! Obaveza je svakog ko t!Je
tu zahvalu Allahu, da kae: ]erhamukeilah! A to se tie ifjeva'!)a, kada se
to nekome od vas des~ neka to, koliko moe, odagnava od sebe i neka ne
i:zy,ovara: Hah, hah~ jer to dolai.f od r:Jtana kqji se smije iz '!}egaf32
Zijevanje se osuuje poto priziva pohotama i, oito je,
rezultat tromosti tijela i prekomjernog konzumiranja hrane i pia,
dok je kihanje rezultat slabljenja tijela i njegovog angairanja u
ibadetima, pa ga, otuda, kako tvrdi El-Hattabi, Allah i voli.303

299

Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 95- Babu fi-l- 'uttasi, hadis
br. 5029 i Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 6- Babu ma dae fi hafdi-ssavti ve tahmiri-1-vedhi 'inde-l- 'uttasi, hadis br. 2745 i ocjenjuje ga kao
hasenun-sahihun.
300
Pogledaj: Tuhfetu-l-ahvezi, 8119.
301
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 59- Kitabu bed'i-1-halki, ll- Babu sifeti
Iblisi ve dunudihi, hadis br.3289 i u El-Edebu-l-mufredu: 426- Babu-ttesaub, hadis br. 945 i Muslim u Sahihu: 53 - Kitabu-z-zuhdi ve-r-rekaiki, 9 Babu temiti-1-'atisi ve keraheti-t-tesaubi, hadis br. 2994.
302
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 125- Babun majustehabbu
mine-1-'utasi ve majukrehu miune-t-tesaubi, hadis br. 6223; Ebu Davudu
Sunenu: Kitabu-1-edeb, 94- Babun ma dae fi-t-tesaubi, hadis br. 5028 i Tirmizi
u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 7- Babu ma dae Innellahe juhibbu-1-'u tase ve
jekrehu-t-tesaube, hadis br. 2746 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
303
O ovim aspektima vidi: Fethu-l-Bari, 10/622 i Tuhfetu-l-ahvezi, 8/21.

105

Ako se ve ne moemo suzdrati od zijevanja, treba bar

izbjegavati isputanje neartikulisanih glasova prilikom tog ina, to,
naalost, mnogi ine.

Prilikom zijevanja ruku treba staviti na usta

Ukoliko ne naemo nain da neutraliemo zijevanje, onda bar
treba staviti ruku na usta prilikom tog ina. Runo je vidjeti na
naim TV -ekranima politiare u parlamentima kako od dosade
zijevaju kao lavovi, tako da im se svi zubi i nepce mogu jasno vidjeti
prilikom tog ina, koji dosjetljivi kamermani strpljivo biljee. Oito
je rije o nedostatku temeljnog odgoja i kulture naih politiara i
parlamentaraca. Da su itali Poslanikove, s.a.v.s, hadise to im se,
oito, ne bi deavalo.
Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Kada neko od vas ::jjeva, neka stavi ruku na svqja usta, jer, uistinu,
tada qtan ula::j u '!}egaf304
Poznati islamski uenjak Et-Tibi tvrdi da ejtan, uistinu, ulazi
u unutranjost ovjeka, ukoliko on ne stavi ruku na svoja usta, i
doaptava mu. Imam Nevevi, pak, smatra da je preporuka stavljanja
ruke na usta prilikom zijevanja, izmeu ostalog, i zbog toga da
ovjek sauva lijep i dostojanstven izgled, jer zijevanjem dolazi do
nj egovog izvitoperivanja. 305

Zakljuak

Iz izloenog jasno se vidi da je islam svemu dao odgovarajue

mjesto. Kihanje, na prvi pogled, nije toliko vano. Meutim,
islamski uenjaci su jo davno primijetili da je kiha'!}e za tfjelo ono to je
zemljotres za Zembu. K.ihaf!J'em se mozak oslobaa vzka tetnzh gasova, pa
kada ne bi bilo kiha'!}a i ti gasovi ostali nataloeni u mo:7,gu, dolo b~ po Ibn
Kajjimu, do tetnih i tekih obo!Je'!Ja. 306

304

305
3D6

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 53 - Kitabu-z-zuhdi ve-r-rekaiki, 9 - Babu

temiti-1- 'atisi ve keraheti-t-tesaubi, hadis br. 2995.
Vidi o ovome: Tuhfetu-1-ahvezi, 8/20.
Vidi o tome: Ibn Kajjim, Zadu-1-me'ad, 2/438.

106

Islamski bonton

Zanimljivo je napomenuti da se upravo zbog znaaja kihanja

za zdravlje ovjeka Allahu zahvaljuje na tome, a za zijevanje koje
nema tu funkciju, nema ni zahvale.
Nadamo se, da e ove prelijepe i sadrajne dove nakon
kihanja zamijeniti beskorisne i isprazne rijei, poput: naiflrav!Je i sl., i,
na taj nain, nau ivotnu praksu uveliko pribliiti sunnetu naeg
Vjerovjesnika, s.a.v.s.

107

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA U BRAKU

Brak je temelj porodice. Bez braka nema
porodice a bez porodice nema ni ljudske
zajednice. Samo brakom se osigurava
normalan razvoj ljudske zajednice. Otuda
je Allah Plemeniti uinio instituciju braka
obligatnom, kako bi ljudski rod normalno
nastavio svoj hod.
Allah Plemeniti stvorio je ljudski rod od ovjeka i ene i
da jedno bez drugoga ne mogu, pa napominje Muhammedu,
s.a.v.s: I pr!Je tebe smo poslanike slali i ene i porod im davali. 307
Stvarajui ih jedno od drugoga i znajui da ne mogu jedno bez
drugoga on im nareuje brak kao jedini prirodni nain njihovog
udruivanja: enite se onim enama kq;e su vam doputene... 308 U drugom
ajetu, On podstie: Udavqjte neudate i enite neoe'!Jenef309
uinio

Allahov Poslanik, s.a.v.s, takoe, u brojnim predajama

podstie na udruivanje osoba suprotnog spola u branu vezu. ak
upozorava da je neprakticiranje braka jedna vrsta neprakticiranja
sunneta i nepripadanja njegovom pravcu. U hadisu koji prenosi
njegova asna supruga Aia, r.a, to se eksplicite vidi: Brakje od mog
sun neta. Ko ne bude prakticirao mqj sunnet, meni ne pripada! enite se, jer u
se ja ponositi brqjnou svoga ummeta nad drugim! Ko bude imao mogunosti
neka stupi u brak, a ko ne bude- neka posti, jer mu;e post titf3 10
Posebno se brakom, kako potcrtava Poslanik islama, s.a.v.s,
preventivno djeluje na pogled i polni organ. Abdullah b. Mes'ud,
r.a, prenosi da im je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Skupino omladine, ko ima

307

Er-Ra'd, 38.
En-Nisa', 3.
309
En-Nur, 32.
310
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, l- Babun ma dae fi
fadli-n-nikah, hadis br. 1846. Ovaj hadis poznati muhaddisi Muhammed Fuad
Abdulbaki i Muhammed Nasiruddin el-Albani smatraju autentinim.
(Uporedi: Ibn Made, Sunen, 11592, Izdanje: Daru-1-hadis, Kairo, 1994 i ElAlbani, Sahihu-1-Dami'i-s-sahihi ve zijadetuhu, 2/1151, hadis br. 6807.)
308

109

mogunosti neka se oeni) jer je to bo!Je za pogled i ednije za spolni organ. A

ko nema mogunostz~ onda neka post~ jer mu je post titf3 11

Poslanik islama, s.a.v.s, znajui za vanrednu vanost te

institucije, zabranio je celibat/neenstvo. To jasno primjeujemo u
predaji Sa'da b. ebi Vekkasa, r.a, u kojoj on kae: Allahov Poslanik)
s.a.v.s) odbio je neenstvo/ celibat Osmanu b. Maz'unu) kada je od '!Jega to
traf.jof3 12
Allahov Poslanik, s.a.v.s, najavio je da e se, ukoliko se
izostavi brak, pojaviti nemoral i anarhija u drutvu, to najbolje
moemo primijetiti u naem vremenu kada su se namnoile brojne
neizljeive bolesti kao posljedica nepotivanja Allahovog zakona i
Vjerovjesnikovih, s.a.v.s. upozorenja. U hadisu koji prenosi Ehu
Hatim el-Muzeni, r.a, on upozorava: Kada vam doe neko s ijom tjerom
i moralom ste zadovo!Jni- oenite ga! Ukoliko to ne budete uinili) pqjavie se
na Zemjji anarhija i nemoralf313
Brak nije bio praksa samo posljednjeg Allahovog poslanika
Muhammeda, s.a.v.s, ve je bio sunnet svih Allahovih poslanika,
salavatullahi 'alejhim edme'in, izuzev Isa, a.s, za kojeg se navodi da
e taj sunnet ispuniti kada se pojavi u ahiri-zemanu, kojom prilikom
e zadobiti i porod.314
rijei

Da je brak bio praksa svih ranijih poslanika najbolje ilustriraju

posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Ehu

311

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 3- Babun men lem

jesteti'i-1-baete fe-1-jesum, hadis br. 5066; Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-nnikah, l- Babu istihbabi-n-nikah, hadis br. 1400 i Tirmizi u Sunenu: 9Kitabu-n-nikah, l - Babun ma dae fi fadli-t-tezvidi ve-1-hassi 'alejhi, hadis
br. 1081 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
312
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 8- Babun majukrehu
mine-t-tebettuli ve-1-hisai, hadis br. 5073; Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-nnikah, l -Babu istihbabi-n-nikah, hadis br. 1402; En-Nisai u Sunenu: 26Kitabu-n-nikah, 4- Babu-n-nehji 'ani-t-tebettul i Timrizi u Sunenu: 9Kitabu-n-nikah, 2- Babun ma dae fi-n-nehji 'ani-t-tebettul, hadis br. 1083 i
ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
313
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 3- Babun ma dae iza
daekum men terdavne dinehu fezevviduhu; hadis br. l 085 i ocjenjuje ga kao
hasenun-garibun. Imam Tirmizi napominje da je prenosilac toga hadisa ashab
Ebu Hatim el-Muzeni, r.a, koji osim ovog hadisa, ne prenosi nijedan drugi hadis
od Vjerovjesnika, s.a.v.s, pa ga zbog toga Tirmizi i ocjenjuje, uz hasen i garibom!
314
O tome vidi: El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 2/97. (Izdanje: Daru-1-kitabi-1'arebi, Bejrut).

110

Islamski bonton

Ejjub, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: etiri su stvari

Poslanikov sunnet: stid, miris, misvak i brak/315

Izbor suprunika
Izbor suprunika izuzetno je vaan jer pravi izbor moe biti
za neku osobu, ili - njena nesrea. Allahov Poslanik, s.a.v.s, u
hadisu koji prenosi Sa'd, r.a, kae: etiri stvari ine o'!Jeka sretnim: dobra
ena, komforan stan, dobar su.[jed i udobno prevozno sredstvo, a nesretnim ga
ine: loa ena, tijesan stan, lo su.[jed i neudobno prevozno sredstvo. 316
srea

Brojni faktori utiu na izbor suprunika. Nekada je to ljepota,

nekada bogatstvo, nekada ugledna porodica a nekada karakter,
moral i vjera neke osobe. Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporuuje da u
naem izboru prevagne ovo posljednje, ime e se namiriti i
nadoknaditi ono to eventualno nedostaje od naprijed navedenih
faktora. Ukoliko se ne uvae vjera i moralni kvaliteti, svi drugi
faktori zbog kojih smo stupili u brak mogu se vrlo brzo pretvoriti u
svoju suprotnost. U hadisu koji biljei Ebu Hurejre, r.a,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, preporuuje: ena se uifma zbog etiri stvari: zbog
bogatstva, porfjekla, yepote ili l!Jere. Oeni l!Jernicu, blagoslov/jen biof3 17

Vidjeti suprunika prije braka

Da bi brak bio dugotrajan potrebno je prije braka upoznati
suprunika, tj. znati njegove kvalitete ili eventualne nedostatke.
Poslanik, s.a.v.s, preporuio je vienje osobe kojom se elimo
oeniti, kako nakon enidbe, ne bi dolo do neeljenih poteza. U
hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a, i koji kae: Bio sam kod
V]erol!Jesnika, s.a.v.s, kada mu je doao neki Ol!Jek i obavijestio ga da se
oenio jednom ensar!Jkom. Allahov Poslanik, s. a. v. s, ga ;e upitao: A jesi li je
vidio? Odgovorio je: Nisam. Poslanik, s.a.v.s, mu ;e preporuio: Idi i pogledqj
315

Hadis biljei Tinnizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, l - Babun ma dae fi fadli-ttezvidi ve-1-hassi 'alejhi, hadis br. 1080 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun.
316
Hadis biljee Hakim El-Mustedreku; Bejheki u u'abu-l-imanu i Ebu Nu'ajm
u Hil 'jetu-l-evlija '. El-Albani ovaj hadis ocjenjuje autentinim. (Vidi: Sahihul-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetihi, hadis br. 887).
317
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 15- Babu-1-ekfai fi-ddini, hadis br. 5090 i Muslim u Sahihu: 17- Kitabu-r-reda', 15- Babu
istihbabi nikahi zati-d-dini, hadis br. 1466.

111

je,je'"' uistinu, u oima ensanja ima netof318 Neki tumae da u njihovim

oima moe da bude neka manjkavost, poput slabog vida i sl. 319
El-Mugire b. u'be, r.a, prenosi da je obavijestio Poslanika,
s.a.v.s, kako se zaruio s jednom djevojkom, pa mu je on
savjetovao: Idi i pogledqj je, jer je to, uistinu, sigurniJe za dugotrqjnost vae
vezef320

Zaruka
Najbolji nain dokazivanja ozbiljnosti neke veze je zaruka. U
tom sluaju mladi treba da vidi djevojku, ali sve mora biti u
granicama islamskih propisa. Dodue, ima razilaenja meu
uenjacima: ta, tom prilikom, ima pravo da vidi mladi kod
djevojke koju zaruuje. To se svodi od slobodnijeg vienja njenog
tijela, kose i sl. do vienja samo lica i ruku do aka. Uglavnom,
veina islamske uleme smatra da svako vienje drugih dijelova tijela,
izuzev lica i aka, vodi ka razbuktavanju strasti i blii ih nemoralu. 321
Vidanje i upoznavanje buduih suprunika mora biti u
suglasju s propisima islama. Ne mogu se osamljivati ni kada se
ispune zaruke, sve do samoga ina braka, shodno
Vjerovjesnikovim, s.a.v.s, rijeima, koje prenosi Dabir, r.a: Ko
t!Jenge Allaha i Sud'!fi dan, neka se ne osamgtije sa enom- ukoliko nema sa
'?Jom mahrem-;er;e, u tom sluqju, sa '!fima rjtanf322
Ukoliko neko eli detaljnije i intimnije informacije o buduoj
izabranici onda e poslati neku enu da to, na prikladan nain,
ispita, kao to je uinio Poslanik, s.a.v.s, kada je poslao Ummu

318

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 12- Babu nedbi-n-nezari

ila vedhi-1-mer'eti ve keffejha limenjuridu tezevvedeha, hadis br. 1424.
319
Pogledaj takvo tumaenje kod El-Gazalija, lhjau 'ulumi-d-din, 2/128.
320
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 5- Babun ma dae fi-nnezari ile-1-mahtubeti, hadis br. 1087 i ocjenjuje ga dobrom predajom; EnNesai u Sunenu: 26- Kitabu-n-nikah, 17 -Babu ibahati-n-nezari kable-ttezvidi; Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 9- Babu-n-nezari ile-Imer' eti iza erade en jetezevvedeha, had is i br. 1965 i 1866. Hadis, takoe,
prenose: Ahmed u Musnedu, Darekutni u Sunenu, Bejheki u u'abu-l-imanu i
Taberani u El-Mu 'demu-l-kebiru. Ovu predaju El-Albani ocjenjuje
vjerodostojnom. (Vidi: Sahihu-l-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetihi, hadis br. 859).
321
Vidi o tome: dr. Vehbe ez-Zuhajli, El-Fikhu-l-islami ve edilletuhu, 7/18-22.
m Hadis biljei Imam Ahmed u Musnedu, 31339.

112

Islamski bonton

Sulejm, r.a, da ispita pojednosti o jednoj eni za koju je bio

zaniteresiran. 323
Naa praksa poprilino je daleko od tih Poslanikovih, s.a.v.s,
Naalost, osamljivanje mladia i djevojaka je postala, gotovo,
normalna stvar. Otuda se, onda, nije uditi rapidnom porastu
nemorala i nemoralnih meu naim mladim. Treba pokuati
mijenjati te navike utemeljene na neislamskoj praksi i, to je mogue
vie, pribliiti se islamskim preporukama u tom domenu.
rijei.

Zabranjeno je

zaruivati

osobu koja je ve

zaruena

Grijeh je zaruiti djevojku koja je ve zaruena. Ibn Omer, r.a,

prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, upozorio: Neka se ne nadmee
neko od vas u kupoprodq;i drugoga, niti u zaruivat!Ju, ukoliko je t!Jegov brat
cfjevqjku ve zaruio, sve dok mu on ne dozvoliJ324
in vjenanja

Najbitnija stvar prilikom sklapanja braka je ponuda i

prihvatanje, tj. da mukarac ponudi eni brak a ona to prihvati.
To moraju uti dva svjedoka, kako bi, u sluaju bilo kakvog
nesporazuma, mogli potvrditi da su njih dvoje bili vjenani.
Djevojka treba dobiti dozvolu roditelja ili staratelja za udaju.
Obaveza je to po svim imamima, izuzev Ebu Hanife. To se temelji
na Poslanikovim, s.a.v.s, rijeima, koje prenose Aia i 'Imran, r.a:
Nema braka bez starate/ja i dvqjice pravednih stjedokaJ325
Lijepo bi bilo da vjenanje bude petkom, ili uoi petka, ili na
Bajram, kako je preneseno od prvih generacija. 326 Poeljno je da
323

Ovu predaju biljee Ahmed, Hakim, Bejheki i Taberani. (Vidi: Es-Sejjid

Sabik, Fikhu-s-sunne,2125).
324
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 67 - Kitabu-n-nikah, 45 -Bab un la jahtubu
'ala hitbeti ehihi hattajenkiha ev jede'a, hadis br. 5142 i Muslim u Sahihu: 16
- Kitabu-n-nikah, 6- Babu tahrimi-1-hitbeti 'ala hitbeti ehihi hatta je'zene e v
jetruke, hadis br. 1412.
325
Hadis biljei Bejheki u Sunenu. El-Albani ovaj hadis ocjenjuje vjerodostojnim.
(Vidi: cit. djelo, hadis br. 7557).
326
Uporedi: mr. Muharem tulanovi, Prva brana no i intimni brani ivot u
erijatskom pravu, str. 20.

113

sklapanje braka bude u mjesecu evvalu, na temelju hadisa Aie, r.a,

koja prenosi: Allahov Poslanik) s.a.v.s) oenio se mnome u evvalu. U
evvalu mi je priao u postegi. Inae, Aia, r.a, preporuivala je enama
da stupaju u branu i intimnu vezu upravo u mjesecu evvalu.327

Mehr- vjenani dar

Mehr je vjenani dar koji je mu duan dati eni prilikom
stupanja u branu zajednicu. Allah Uzvieni to nareuje u Kur'anu:
I draga srca enama t:Jenane darove '!)ihove podqjtef328
Aia, r.a, je na upit Ebu Seleme b. Abdurrahmana odgovorila
da je Poslanikov, s.a.v.s, mehr bio pet stotina dirhema
/ srebrenjaka.329 Inae, Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporuivao je
enama da trae to manji vjenani dar, kako to ne bi bila smetnja
formiranju brane zajednice. Tako je jednom ashabu preporuio da
nae makar metalni prsten kako bi ga vjenao sa njegovom
izabranicom, a kada ni to nije naao, preporuio mu je da on nju
poui ono to zna iz Kur'ana i da mu to bude vjenani dar!J30
Vjenani

dar je pravo ene i ona to pravo treba koristiti.

Naravno, ako je ovjek imuniji, od njega moe traiti i vei mehr.
Ustvari, mehr je jedna od garancija za ouvanje braka. Ukoliko
ovjek dadne dobar vjenani dar, daleko tee e se odluiti za
razvod braka, jer e svakim razvodom materijalno puno izgubiti. To
je jedna od metoda ouvanja braka.

Oglaavanje braka
Dozvoljeno je prilikom sklapanja braka to oglasiti upotrebom
defa. To je dozovljeno popratiti, kako navodi ejh El-Albani, i

327

Hadis biljei Tinnizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 9- Babun ma dae fi-1evkatilleti justehabbu fihe-n-nikah, hadis br. l 093 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun i Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 53 - Babun meta
justehabbu-1-l!!ina' bi-n-nisai, hadis br. 1990.
328
En-Nisa, 4.
329
Hadis biljei Muslim u Sahilut: 16- Kitabu-n-nikah, 13 - Babu-s-sadak, hadis br. 1426.
330
Vidi o tome hadis koji biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 14Babu tezvidi-1-mu'siri, hadis br. 5087 i Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-nnikah, 13- Babu-s-sadak, hadis br.l425.

114

Islamski bonton

pjesmom u kojoj nema runih sadraja, kao to su stvari koje

odudaraju od erijata ili opis dijelova tijela i sP3 1
To se temelji na hadisu Vjerovjesnika, s.a.v.s, koji prenosi
Muhammed b. Hatib el-Dumehi, r.a: Raifika izmeu dotf!o!Jenog i
zabraf!jenog (t"ntimnog odnosa) je upotreba deja i glasaf332
Kada je u pitanju upotreba defa, tu nema nikakvih razilaenja
meu uenjacima, ali kada je u pitanju upotreba glasa, neki tumae,
da je to, ustvari, prianje o sklapanju tog braka i irenje vijesti da je
sklopljen brak izmeu odreene dvije osobe do onih koji smatraju
da su to veseli glasovi koji se uju prilikom vjenanja, kao to su
citiranje dozvoljene poezije, prianje duhovitih dogodovtina koje
e atmosferu na vjenanju uiniti veselijom pa do pjesama koje nee
afirmirati neistinu i nemoral_333
Znaajno

je napomenuti da se, tom prilikom, ne moe

dozvoliti bilo kakvo odstupanje od islamksih propisa, kao to su
mijeanje mukaraca i ena, dovoenje pjevaica i sl. Ukoliko su
prisutni i mukarci, tada e ene udarati samo rukama o svoje
dlanove i nee pjevati zajedno sa mukarcima, kako ne bi dolo do
razbuktavanja strasti i moralne anarhije.
Naravno, oglaavanje braka ima svoju praktinu opravdanost.
Naime, ako su ljudi uli veselje u nekoj kui, onda znaju da je
prilazak mladoenje nevjesti zakonit i erijatski opravdan. Meutim,
ako to ljudi nisu znali, a vide odreenog mukarca s nepoznatom
enom, poinju sumnjati u njegovu moralnu neporonost. Otuda se
taj vid irenja vijesti o branoj zajednici podstie od strane
Vjerovjenika, s.a.v.s, kako bi se bilo kakav nesporazum, poput
ogovaranja, potvaranja i sl., mogao jednostavno osujetiti.

331

Uporedi: El-Albani, Adabu-z-zefafi fi-s-sunneti-l-mutahhereti, str. 179-180.

Hadis biljei Tirrnizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 6- Babun ma dae fi i'lani-nnikahi, hadis br. 1088 i ocjenjuje ga hasen-predajom; En-Nisai u Sunenu: 26Kitabu-n-nikah, 72- Babu i'lani-n-nikahi bi-s-savti ve darbi-d-deffi i Ibn Made u
Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 20- Babi i'lani-n-nikah, hadis br. 1896.
333
Vidi o ovome: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-l-ahvezi, 4/209.
332

115

Velima- svadbena sveanost

Sunnet je, u povodu vjenanja, napraviti svadbenu sveanost,
na kojoj e se poastiti rodbina, prijatelji i ostali gosti. Allahov
Poslanik, s.a.v.s, preporuio je Abdurrahmanu b. Avfu, r.a, kada se
on oenio, da zakolje ovcu i poasti prisutne, rekavi mu: Allah te
obasuo berietom! Saini gozbu makar klaf!Jem jedne ovcef334
1

Treba naglasiti da na ovu sveanost, u povodu vjenanja,

treba obavezno pozvati i siromane, kako bi se poastili hranom
koja se tom prilikom spremi. U hadisu koji prenosi Ebu Hurejre,
r.a, se kae: Runa li je hrana svadbene sveanosti na kqjqj se po::<fvqju samo
bogati a izostavg'qju siromani.J35

Treba se odazvati na svadbenu

sveanost

Kada budemo pozvani na svadbenu sveanost obaveza je

muslimanu da se odazove, ukoliko na njoj nema erijatom
zabranjenih i sumnjivih stvari. To se temelji na imperativu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi Abdullah b. Omer, r.a:
Kada neko od vas bude pozvan na svadbenu gozbu1 neka se odazovef336
Ukoliko se neka osoba ne odazove - bie grijena, kao to
istie Allahov Poslanik, s.a.v.s, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre,
r.a: Ko se ne odazove na po::<fv pogrijeie prema Allahu i Njegovom
Poslanikuf3 37
1

ta, nakon vjenanja, rei mladencima?

Mladencima, nakon sklapanja braka, treba prouiti dovu,
onako kako je to inio Allahov Poslanik, s.a.v.s, u predaji Ebu
334

Hadis biljei Bubari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 56- Babun kejfe j ud' a li-1mutezevvid?, hadis br. 5155; Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 13- Babus-sadak, hadis br.l427 i Tirmizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 10- Babun ma
dae fi-1-velimeti, hadis br. 1094 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
335
Hadis biljei Muslim, cit. kitab, 16- Babu-1-emri bi idabeti-d-da'i ila
da'vetin, hadis br.1432.
336
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 71- Babu hakki idabeti1-velimeti ve-d-da'veti, hadis br. 5173 i Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-nnikah, 16- Babu-1-emri bi idabeti-d-da'i ila da'vetin, hadis br. 1429.
337
Hadis biljei Buhari u istom kitabu, 72- Babun men tereke-d-da'vete 'asallahe ve
resulehu, hadis br. 5177 i Muslim u istom kitabu i babu, hadis br. 1432.

116

Islamski bonton

Hurejre, r.a: Barekellahu lekum ve bareke 'alqkum ve deme'a btjnekuma

.ft-1-hqjri! / Neka vas Allah obaspe berietom, neka je na vas Njegov beriet i
neka vas dvqje sastavi u svakom dobruf33B
'Akil b. ebi Talib prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, govorio da
treba uiti ovako: Allahumme batik lehum ve barik 'alqhim!/Allahu, dqj
im beriet i prospi beriet na '!}ihf33 9
Pogreno je miljenje da islam sputava strasti i ne dozvoljava
ljudima slast i uivanja sa osobama suprotnog pola. Naprotiv, islam
je u tom pogledu sasvim prirodan i, na najbolji mogui nain,
dozvoljava razbuktavanje strasti i doputa slobodno pristupanje
osoba suprotnog spola jedno drugom s naglaenom upotrebom
mate u tom inu. Zar iko moe to tvrditi nakon Allahovih, d. ,
rijei upuenih ljudima, koje predstvaljaju potpunu slobodu u
meusobnom prilasku suprunika i njihovoj mogunosti da
razvijaju njima najprivlaniju atmosferu, bez ikakvih ogranienja:
ene vae su f!Jive vae, i vi tyivama svq;im prilatfte kako hoetef340
Islam jedino zahtijeva da u tom intimnom inu izbjegnemo
svaki vid neprirodnog odnosa, perverznog ina i ivotinjskog
nasilja.
U narednim recima pokuaemo osvijetliti kulturu ponaanja
prije i prilikom samog intimnog akta, kako bismo utvrdili da islam
ne osujeuje osjeaje branih parova i da im otvara brojne
mogunosti uivanja i posebnog osjeaja zadovoljstva koje je Allah
Milostivi ubrizgao u svaku osobu, ali pod jednim jedinim uvjetom,
da ne prelaze granicu prirodnog, koju je Gospodar svjetova jasno
uspostavio i zacrtao.

338

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 7 - Babun ma dae fima

jukalu li-1-mutezevvidi, hadis br. 1091 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun;
Ebu Davudu Sunenu: 12- Kitabu-n-nikah, 36- Babun majuka1u 1i-1mutezevvidi, hadis br. 2130 i Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 23Babu tehni'eti-n-nikah, hadis br. 1905.
339
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 23 -Babu tehnieti-nnikah, hadis br. 1906.
340
El-Bekare, 223.

117

Klanjati dva rekata prije intimnog odnosa

Lijepo je da suprunici prve brane noi, prije nego stupe u
intimni odnos, klanjaju dva rekjata naflle-namaza. Namaz treba
klanjati u dema'atu, tako to e mukarac stajati naprijed a ena iza
njega. Ovo je najbolji nain da suprunici krenu u novi ivot sa
seddom i pokornou svome Gospodaru i da se meusobna ljubav
otpoetka razvije u svoj svojoj punini.
To se temelji na predaji koju prenosi ekik, u kojoj se navodi
da se neki ovjek po imenu Ehu Hariz, koji je, kako tvrdi Imam
Zehebi bio ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s,341 oenio djevojkom
i pobojao se da ga ona nee, eventualno, zamrziti, pa mu je
'Abdullah b. Mes'ud, r.a, uputio sljedei savjet: Bliskost i harmonija
dolaze od Allaha a razdvrjenost i disharmonija od ~jtana, ko/i eli da vam
omrzne ono to vam je Allah dopustio. Zato, naredi svqjo/ eni neka kla'!J"a s
tobom dva rekjata namazaf342

Pokazivanje ljubaznosti prema supruzi

Mustehab je da mu bude ljubazan prema supruzi, a to treba
pokazati, pogotovo, prvu branu no. To se moe manifestirati
nekim poklonom to supruga voli, cvjeem ili nekim napitkom i sl.,
kao to je uinio Poslanik, s.a.v.s, prema Aii, r.a, kada joj je prvu
no priao. Naime, Esma' bint Jezid, r.a, prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, u prvoj branoj noi, pokazavi posebnu
ljubaznost i panju prema Aii, r.a, ponudio joj posudu mlijeka,
kako bi prvi trenuci njihove veze bili to bliskiji i ljepi.3 43

Staviti ruku na glavu supruge i prouiti dovu

Preporuljivo

je prvu branu no staviti ruku na glavu svoje

izabranice - i to na poetak glave odakle kosa izrasta - prouiti
Bismillu i zamoliti Allaha za beriet, upravo onako kako je
341

Ovu Zehebijevu tvrdnju vidi kod ejha El-Albanija, Adabu-z-zefaf, str. 95.
Ovu predaju biljei Ebu Bekr b. ebi ejbe u svom Musannefu; Abdurrezzak u
svom Musannefu, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca i Taberani u svom
El-Mu 'demu-l-evsatu, vjerodostojnim lancem prenosilaca. (Vidi o tome,
takoe: Adabu-z-zefaf, str. 95-96).
343
Hadis biljei Imam Ahmed u Musnedu, 6/438, 452, 543 i 458. Hadis, takoe,
prenosi El-Humejdi u Musnedu, 2161.
342

118

Islamski bonton

preporuio

Poslanik islama, s.a.v.s, u hadisu koji prenosi Abdullah

b. 'Amr, r.a: Kada se neko od vas oeni neka stavi ruku na '!Jenu glavu,
neka spomene ime Allaha Uzvienog, neka zamoli za beriet i neka kae:
Allahu, dqj mi od '!Je dobro, ono dobro sa kqjom si je Ti stvorio, a sauvq; me
'!Jenog ifa, onoga ifa s kqjem sije Ti stvoriof344

ta treba prouiti prilikom prilaska eni?

Prije intimnog ina suprunici treba da proue dovu u kojoj
zamoliti Allaha Uzvienog, da od njih i od, mogueg, zametka
udalji ejtana i njegovo zlo. To se temelji na autentinom hadisu,
koji od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi njegov amidi, 'Abdullah b.
'Abbas, r.a: Bismillah! Allahumme dennibne--qfane ve dennibi--rjtane
ma rezaktena!/U ime Allaha! Allahu, uda/ji rjtana od nas i od onoga to si
Ti dao da se zametne! Ako Allah dadne da se, tom prilikom, zametne dfjete,
nee mu rjtan nauditif345
e

Voditi

rauna

da se ne okrene prema Kibli

Suprunici e voditi rauna, kako upozoravaju neki islamski

uenjaci, da prilikom samog ina polnog akta ne budu okrenuti
prema kibli, iz potovanja prema njoj.346

Prije samog intimnog odnosa duni smo izvriti pripremu

Suprug bi morao nai naina da psiholoki pripremi suprugu
za sam in spolnog akta. On se treba potruditi da razbije njen stid i
da joj ulije sigurnost i samopouzdanje, a posebno se to odnosi na
prvu branu no. Naime, brojne djevojke imaju ogroman strah od
prve brane noi. Ukoliko mu ne bude paljiv prvu branu no, to
344

Hadis biljei Buhari u djelu Ef alu-l- 'ibad, str. 77; Ebu Davudu Sune nu:
Kitabu-n-nikah, 46- Babun fi dami'i-n-nikah, hadis br. 2160; Ibn Made u
Sunenu: 9 - Kitabu-n-nikah, 27 - Bab un ma jekulu-r-redulu iza dehalet
'alejhi ehluhu, hadis br. 1918; Hakim u Mustedreku, 21185 i Bejheki u
Sunenu, 71148 .
45
.3 Hadis biljee Buhari u Sahihu: 67 - Kitabu-n-nikah, 66 -Bab un ma jekulu-rredulu iza eta ehlehu, hadis br. 5165; Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah,
18- Babun majustehabbu enjekulehu 'inde-1-dima'i, hadis br.1434 i dr.
346
Vidi o tome: El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 2/147.

119

moe da rezultira brojnim nepoeljnim posljedicama koje mogu

due potrajati, ili ostati trajno, poput frigidnosti, straha od spolnog
akta i sl.
Otuda e lijepa rije, prijatan postupak, milovanje i poljubac
biti najbolji uvod u sam spolni akt i nee iza sebe ostaviti neeljene
posljedice, kao to bi se moglo desiti direktnim inom, naglim ili
grubim potezima i zavretkom samog ina bez ikakve pripreme.
Kako se samo mudrim doimaju rijei Allahovog Poslanika,
s.a.v.s, koje prenosi Enes b. Malik, r.a: Neka niko od vas ne prila~
svqjqj eni) kao to to ine :fjvotit!Je! Neka izmeu tyih dvqje bude izaslanik!
Upitali su: A ta je to) Allahov Poslanie? Odgovorio je: To je govor i
pojjubacf347
Naalost, brojni muslimani o intimnim odnosima ue iz
romana, TV-serija ili erotskih asopisa, a pravi recept za uspjean
brak i pravilan intimni odnos dao je na Poslanik, s.a.v.s, jo prije
toliko stoljea?! Zar igdje ima toliko topline, blagosti i mudrosti i
toliko brige na ouvanju braka, kao to to nalazimo u njegovim
rijeima?!

Koji poloaj, prilikom intimnog

ina,

je dozvoljen?

Dozvoljeno je prii branom drugu s bilo koje strane prilikom

intimnog odnosa: sprijeda, odpozada ili sa strane, iako je
najprirodnije, kako se napominje u nekim predajama, da ena tom
prilikom bude na leima a mu iznad nje.
U svakom sluaju dozvoljena je bilo koja poza, pod uvjetom
da intimni odnos bude izvren u enski polni organ. Dabir, r.a,
prenosi da su idovi govorili, da e se roditi razroko dijete onom
ovjeku koji prie svojoj eni otpozadi, pa je objavljen ajet: Zene vae
su tyive vae) i vi '!}ivama prila~te kako hoete0 348 pa je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, to pojasnio: I spnjeda i odpozad~ ali pod ut!Jetom da bude u enski
spolni organf349

347

Hadis biljei Ebu Mensur ed-Dejlemi u svom Musnedu-l-firdevsu. Dodue, tu

predaju hafiz El-'Iraki ocjenjuje slabom. (Vidi: lhjau 'ulumi-d-din, 21148).
348
El-Bekare, 223.
349
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 65 - Kitabu-t-tefsir, 39- Babun: Nisaukum harsun
lekum ... , hadis br. 4528; Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 19- Babu

120

Islamski bonton

Zabrana snoaja u stranji, analni otvor

Haram je vriti intimni odnos u stranji, analni otvor, na
temelju brojnih Vjerovjesnikovih, s.a.v.s, predaja. Ebu Hurejre, r.a,
prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Proklet je onqj kq;i vri
intimni odnos sa svqjom enom u straf!A ana/ni otvor/350 U predaji koju
prenosi Ibn 'Abbas i Ebu Hurejre, r.a, kae se: Allah nee pogledati u
otjeka kq;i vri intimni odnos u ana/ni otvor/351

Kupanje nakon intimnog odnosa

Obavezno je kupanje nakon intimnog odnosa. Ustvari, im
do spajanja i dodira spolnih organa, makar i ne dolo do
ejakulacije, kupanje ili gusul postaje obligatan. Kupanje se moe
izvriti zajedniki, kao to je to inio i sam Poslanik, s.a.v.s, u
predaji koju prenosi Aia, r.a: Kupala sam se sa Poslanikom, s.a.v.s, iz
jedne posude, pa me on preduhitrio u uifmatyu vode iz te posude, tako da sam
govorila: Ostavi i meni! Ostavi i meni/Rekla je: Bili smo obqje dunupi. 352
doe

Dakle, budui da se zajedno mogu kupati i mu i ena, to

da mogu sasvim slobodno gledati i dodirivati svoja stidna
mjesta. Islamski uenjaci na temelju hadisa Allahovog Poslanika,
s.a.v.s, koji prenosi Behz b. Hakim, od svog oca a on od djeda, da je
on upitao Vjerovjesnika, s.a.v.s: ta je sa naim stidnim mjestima kq;a
pokaztijemo? On je odgovorio: uvqj svqje stidno !t!Jesto od svakoga, izuzev
od svqje supruge i onih kqje su u vaem po!Jedu/, 353 zakljuuju da je
dozvoljeno muu i eni gledati i dodirivati stidna mjesta. Tako, npr,
Ibn Hader smatra da ovaj hadis upuuje na dozvolu gledanja
stidnog mjesta svog ivotnog saputnika,354 a Ibn 'Urve el-Hanbeli
smatra da se time dozvoljava gledanje, dodirivanje i uivanje u tom
upuuje

devazi dima'a imreetihi fi kubuliha, hadis br. 1435 i Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-n-nikah, 46- Babun fi dami'i-n-nikah, hadis br. 2163 i 2164.
350
Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-n-nikah, 46- Babun fi dami 'i-nnikah, hadis br. 2162 i Ahmed u Musnedu, 21444 i 479.
351
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 29- Babu-n-nehji 'an
itjani-n-nisai fi edbarihinne, hadis br. 1923 i Ahmed u svom Musnedu, 2/272.
352
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 5 - Kitabu-1-gusli, 2 - Babu gusli-r-reduli
me' a imre'etihi, hadis br. 250 i Muslim u Sahihu: 3- Kitabu-1-hajdi, 10Babu-1-kadri-1-mustehabbi mine-l-rnai fi gasli-1-denabeti, hadis br. 320 i 321.
353
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 22 - Babun ma dae fi
hifzi-1- 'a vreti, hadis br. 2769 i ocjenjuje ga hasen-predajom.
354
Uporedi: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-1-ahvezi, 8/54.

121

dijelu tijela, isto onako kako moemo gledati kod branog

druga/ druice ostale dijelove tijela, dodirivati ih i uivati u njima!JSS

Kako uzimati gusul?

Gusul nakon intimnog odnosa treba uzimati na nain kako je
to inio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Naime, on je, kako navodi Imam
Buhari u predaji Aie, i Mejmune, r.a, prvo oprao ruke, a u jednoj
predaji i spolni organ, zatim bi izaprao usta i grlo i uzeo abdest kao
to se uzima abdest za namaz. Nakon toga oprao bi glavu a iza nje
kompletno tijelo, tako da nigdje suho ne bi ostalo.3 56

Mora li se uzimati gusul nakon svakog intimnog odnosa?

Ukoliko neko prie supruniku i namjerava to uiniti i drugi
put, onda ne mora nakon prvog intimnog odnosa uzimati gusul, ve
to moe uiniti nakon to to obavi i sljedei put. Jedini uvjet je da
obavezno uzme abdest, kao to to ini za namaz i da opere spolni
organ i tek, tada, moe ponovo prii svojoj supruzi.
Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Ako neko pn"e svrjrj eni, pa to eli ponovo uiniti, neka uzme
abdestf357
'Abdullah b. ebi Kajs pitao je Aiu, r.a: Kako je T/]erol!Jesnik,
s.a.v.s, postupao kada je bio dunup? Da li se okupao pr!Je nego bi zaspao ili
je spavao pnje nego se okupao? Odgovorila je: Radio ;e i jedno i dmgo,
nekada bi se okupao, pa bi onda spavao, a nekada bi uzeo abdest i onda
spavao. 'Abdullah b. ebi Kajs je, tada, rekao: Hvala Allahu kqji;e ovo
uinio Jleksibilnimf358
Takoe,

ako osoba koja ima intimni odnos i nije odmah u

da se okupa, a eli da spava ili da jede, uzee abdest, pa
jesti ili spavati, a poslije e se okupati. Aia, r.a, prenosi da bi

mogunosti
e

355

Vidi o ovome: Adabu-z-zefaf, str. 111.

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 5- Kitabu-1-gusli, l - Babu-1-vudui kable-lgusli, hadis br. 248 i 5- Babu-l-gusli merreten vahideten, hadis br. 257.
357
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 3- Kitabu-1-hajdi, 6- Babu devazi nevmi-1dunubi, hadis br. 308.
358
Hadis biljei Muslim u Sahihu, isti kitab i bab, hadis 307.
356

122

Islamski bonton

Allahov Poslanik, s.a.v.s, ako bi bio dunup, a htio da jede ili spava,
uzeo abdest kao to se uzima abdest za namaz.3 59

Ko ivi poligamnim ivotom, da li se mora kupati nakon

prilaska svakoj supruzi?
Ako neko ivi poligamnim ivotom i u jednoj noi obie vie
ena, nije duan okupati se nakon prilaska svakoj od ena. Njemu je
omogueno da nakon prilaska jednoj od ena, opere spolni organ i
uzme abdest, a onda prie sljedeoj supruzi. Tako je ponekad
obiavao initi Vjerovjesnik, s.a.v.s. Enes, r.a, prenosi da je
Poslanik, s.a.v.s, prilazio svojim suprugama s jednim kupanjem. 360
Ima i predaja u kojima se navodi da je Poslanik, s.a.v.s,
uzimao gusul, nakon svakog prilaska enama, bez obzira to je to
inio u toku jedne noi.

Da li je dozvoljeno prirodno
intimnog odnosa?

spreavanje zaea

za vrijeme

Dozvoljeno je prilikom intimnog odnosa, ukoliko se slae i

supruga, izvaditi spolni organ, prije ejakulacije i to uiniti van
enskog spolnog organa, u cilju spreavanja zaea. Za to, naravno,
treba da postoji opravdan razlog. Inae, u suprotnom, preferira se
izbacivanje sperme u enski spolni organ i podsticanje raanja, o
emu se prenose brojni hadisi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa se
ak spreavanje zaea ponekad naziva i el-ved'ul-haf!}j tj. skriveno
ubistvo.361
Meutim, autentini

prirodnog

hadisi decidno govore i o samoj dozvoli

na nain da se sperma u asu

spreavanja zaea,

359

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 3- Kitabu-1-hajdi, 6- Babu devazi nevmi-1dunubi, hadis br. 305.
360
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 67 - Kitabu-n-nikah, 102- Babun men tafe
'ala nisaihi fi guslin vahidin, hadis br. 5215 i Muslim u Sahihu: 3- Kitabu-1hajdi, 6- Babu devazi nevmi-1-dunubi, hadis br. 309.
361
Vidi o tome: Muslim, Sahih: 16- Kitabu-n-nikah, 24- Babu devazi-1-gileti
ve hije vat'u-1-murdi'i ve kerahetu-1- 'azli, hadis br. 1442.

123

ejakulacije izbaci van enskog spolnog organa, to je i stav sve

prave kole u islamu.362

etiri

Dabir, r.a, prenosi: uvali smo se zaea u vrjjeme Poslanika,

s.a.v.s., a u drugoj predaji veli: uvali smo se zaeajof dokje Kur'an bio
oijav!Jivanf363

Zabranjeno je drugima prenositi ono to se doivljava pri

intimnom odnosu
Strogo je zabranjeno drugima priati ono to doivljavamo
prilikom intimnog odnosa ili opisivati sam in tog odnosa. Allahov
Poslanik, s.a.v.s, u hadisu koji prenosi Ebu Se'id el- Hudri, r.a, to
jasno naglaava: Kod Allaha e, zaista, na Sudnjem danu imati nqjgori
poloq; onqj ot!J"ek i ena kqji imadnu intimni odnos, a onda otkr!Ju te
tq;neP 64

Allah Plemeniti je svaki detalj ljudskog ivota propisao da

bude u skladu s Njegovim zakonima. Znajui prirodu ovjeka, jer
ga je On i stvorio, On je odredio i pravila koja omoguuju da
ovjek uva i ouva tu svoju prirodu. S obzirom da je brak
institucija koja uva porodicu, islam joj pridaje poseban znaaj.
Otuda, Allah Plemeniti u brojnim ajetima i preko Svog Poslanika,
s.a.v.s, odreuje jasne smjernice kako da ovjek postupi u tom
segmentu ivljenja, kako bi ouvao brak, ojaao porodicu i tako
ozdravio drutvo u cjelini.
Iz sljedeih redaka vidi se da je islam uspostavio konkretna
pravila u domenu meusobnog potivanja suprunika. Suprunici
duni su ivjeti shodno tim pravilima i, na taj nain, ouvati zdravu
i vitalnu porodicu, koja je preduvjet zdravog i vitalnog drutva.

Vidi: Mr. M. tulanovi, cit. izvor, str. 32.

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 96- Babu-1-'azli, hadis
br. 5207 i 5208 i Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 22- Babu hukmi-1'azli, hadis br. 1440.
364
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 21- Babu tahrimi ifai
sirri-1-mer'eti, hadis br. 1437.

362
363

124

Islamski bonton

Kultura ponaanja mua prema eni

Lijep odnos prema eni
Mu je duan prema eni

sljedee:

Mu se treba truditi da izgradi lijep odnos prema sVOJOJ

supruzi, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s, u vie predaja to isticao.
Tako u predaji Ebu Hurejre, r.a, Poslanik islama, s.a.v.s, potcrtava:
Nq;potpuniJi t!Jernik je onqj kqji ima fiJ.epo ponaaf!je, a nq;"bogi meu vama
su oni kqji se nq;fjepe ponaq;u prema svqjim suprugamaf365
U Ibn Madinoj zbirci spominju se dvije predaje slinoga
sadraja. U Ibn 'Abbasovoj predaji, Poslanik, s.a.v.s, kae: Nq;.bogi
od vas su oni kq;i su nq;"bogi prema svqjim enama, a ja sam nq;"bo!fi prema
svq;im enamaf366 U predaji 'Abdullaha b. 'Amra b. el-'Asa, r.a,
Poslanik, s.a.v.s, kae: Nq;.bo!fi od vas su oni kqji su nq;.bogi prema svqjim
zenamaf367
Na oprosnom hadu Allahov Poslanik, s.a.v.s, je oporuio
muslimanima u predaji 'Amra b. el-Ahvesa, r.a: I lijepo sa enama
postupqjtef368

Razumijevati njihove potrebe i aspiracije

Mu je duan da razumije enu i njene potrebe, stremljenja i
aspiracije. Za to najbolju potvrdu nalazimo u praksi Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Naime, Aia, r.a, prenosi da se udala za
Vjerovjesnika, s.a.v.s, izuzetno mlada i da se voljela igrati s lutkama

365

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: Kitabu-r-reda'a, l l - Babun ma dae fi hakl<i1-mer'eti 'ala zevdiha, hadis br. 1162 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i
Ahmed u Musnedu, 21250 i 472.
366
Ibn Made, Sunen: 9- Kitabu-n-nikah, 50- Babu husni mu'aereti-n-nisai,
hadis br. 1977.
367
Isti izvor, kitab i strana, hadis br. 1978.
368
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda'a, l l - Babun ma dae fi
hakki-1-mer'eti 'ala zevdiha, hadis br. 1163 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun i Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 3 -Babu hakki-1-mer' eti
'ale-z-zevdi, hadis br. 1851.

125

i drugaricama, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s, trazto njene drugarice

podsticao ih da joj dolaze i da se igraju sa njom.369
Slina

je predaja Aie, r.a, kada je gledala u damiji igru

Abesinaca s kopljima, pa joj to Vjerovjesnik, s.a.v.s, nije zabranio.370
Aia, r.a, tvrdi da se Poslanik, s.a.v.s, takmiio s njom u
Nekada je ona pobjeivala a nekada on. 371

tranju.

Igra i zabava sa enom ubraja se u hobije koji su erijatom

Tako Dabir b. Abdullah, r.a, prenosi predaju u kojoj
se kae da e ovjek biti nagraen samo za neke vrste hobija. Meu
njima se ubraja igranje i zabava sa svojom suprugom, dresiranje
konja i poduavanje plivanju.372

preporueni.

Pomagati eni u poslu

Mu e pomagati eni u brojnim poslovima u kui, kada to

ona ne moe sama stii. El-E sved je upitao Aiu, r.a: ta je Poslanik,
s.a.v.s, radio u kui? Ona je odgovorila: Pomagao bi porodici, a kada bi
zauo e\fin, izaao bi. 373
'Urve prenosi da je pitao Aiu, r.a, o tome ta je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, radio u kui, pa mu je odgovorila: Krpio bi svoje
papue i ocfjeu. 374
Na pitanje, ta je Poslanik, s.a.v.s, radio u kui, Aia, r.a, je
jednom prilikom odgovorila: Bio je ozjek kao i ostali (judi: krpio je svoju
ocfjeu, muzao svqju ovcu i sam sebe sluijof3 75
369

Vidi ovu zanimljivu predaju Ibn Made u Sunenu: 9 - Kitabu-n-nikah, 50 Babu h usni mu' aereti-n-nisai, hadis br. 1982.
370
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 114- Babu nezari-1mer'eti lie-1-habei ve nahvehum min gajri ribetin, hadis br. 5236.
371
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: isti kitab i bab, hadis br. 1979.
372
Predaju biljei Taberani u El-Mu 'demu-1-kebiru. (Vidi: E1-Albani, Sahihu-l-dami 'is-sagiri ve zijadetuhu, hadis br. 4534. Vidi, takoe, Adabu-z-zefaf, str. 277.)
373
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 69 - Kitabu-n-nefekat, 8 -Babu hidmeti-rreduli fi ehlihi, hadis br. 5363.
374
Predaju biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 247- Babun maja'melu-rredulu fi bejtihi, hadis br. 540.
375
Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 247- Babun maja'melu-r-redulu
fi bejtihi, hadis br. 541; Ahmed u Musnedu, 61256; Tirmizi u E-emailu,
2/185; Ibn Hibban u Sahihu, hadis br. 2136; Bejheki u Delailu-n-nubuvve,
11328 i Ebu Nu'ajm u Hil'jetu-1-evlija', 8/331.

126

Islamski bonton

Dakle, nee biti papuar onaj koji pomogne eni u kunim

poslovima, kada ona to nije sama u stanju uiniti, ve e to biti lijep
gest mua koji moe samo uvrstiti ljubav meu suprunicima, kao
to je to radio Allahov Poslanik, s.a.v.s.

Osiguravati opskrbu
Mu je duan, po islamskim propisima, izdravati enu i

nai

naina da opskrbi porodicu. ena, ak ako i ima sredstva, nije ih

duna troiti na osiguravanje potreba za porodicu. Otuda, mukarac

u nasljedstvo i dobiva dva puta vie, kako bi bio za to sposoban.
On je zaduen za poslove van kue kako bi sve to realizirao.
Koliko je oskrbljivanje porodice podsticano Poslanikovom,
s.a.v.s, rijeju, najbolje e ilustrirati hadis, koji prenosi Ebu Hurejre,
r.a: Nqjvea nagrada za novac kqji potroi na Allahovom putu, za
oslobaa'!fe robova, pomagaf!Je siromaha i opskrbu svqje porodice je onqj ko;i
potroi za svqju porodicu. 376
U hadisu Ebu Mes'uda el-Bedrija, r.a, Poslanik, s.a.v.s, kae:
Kada ol!Jek utroi novac za izdrava'!Je svqje porodice, teei time Allahovom
zadovoljstvu, pie mu se kao da je podijelio sadakuf3 77
U predaji Sa'da b. ebi Vekkasa, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, istie:
Za svaki dinar kqji potroi!, elei Allahovo zadovolJstvo, bief, uistinu,
nagraen od Allaha, pa ak i za zalogqj ko;i stavi u usta svqjqj enif3 78
Mu treba posebno voditi rauna da ono to priskrbi eni,
odnosno porodici, bude na halal nain zaraeno. Zene iz prve
generacije muslimana podsticale su svoje mueve na halal zaradu,
govorei: uvqj se haram zarade, jer mi moemo trpiti i glad i e~ ali ne
moemo trpiti vatruf3 79

376

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 12- Kitabu-z-zekat, 12- Babu fadli-nnefekati 'ale-l-'ijali ve memluki, hadis br. 995.
377
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 69- Kitabu-n-nefekat, l- Babu fadli-nnefekati 'ale-1-ehli, hadis br. 5351 i Muslim u Sahihu: 12- Kitabu-z-zekat, 14
-Babu fadli-n-nefekati ve-s-sadekati 'ale-1-akrebine ve-z-zevdi ve-1-evladi
ve-1-validejni, ve lev kanu murikin, hadis br. 1002.
378
Hadis biljei Buhari i Muslim. (Vidi: Rijadu-s-salihin, hadis br. 292).
379
El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 21162.

127

Biti pravedan prema enama

Mu mora biti pravedan prema svojoj supruzi. Naroito ako

mukarac ima vie ena. Otuda suprug, znajui za osjetljivost
supruge, mora itekako paziti da ispuni ono za to je zaduen. Tako
e voditi rauna da opskrbi svaku suprugu, da vodi rauna o
njihovoj ishrani, odijevanju i slino i da u tom pogledu ne pravi
nikakvu razliku meu njima.
Takoe,

on mora voditi rauna o redoslijedu boravka kod

svake od svojih supruga. Allahov Poslanik, s.a.v.s, je, kako navodi
Aia, r.a, u jednom autentinom hadisu, odlazio sljedeoj supruzi
nakon klanjanja ikindije-namaza.3 80
Ukoliko bi mu bio nepravedan i zapostavio neku od svojih
supruga, suoio bi se s neeljenim posljedicama na Sudnjem danu,
kako prijeti Allahov Poslanik, s.a.v.s, u predaji Ebu Hurejre, r.a: Kqji
ol!}ek imadne dvije ene} a ne bude na isti nain postupao prema of?jema} doi
e na Sud'!)i dan sjednom stranom kqja e mu biti iskrivy'enaf381

Kod djevice

boraviti sedam a kod udavane tri dana

Ukoliko ovjek oeni djevicu, a bude imao vie ena, onda e

kod nje provesti sedam dana, a onda e ii redoslijedom kako slijedi
kod ostalih ena. Meutim, ako oeni udavanu enu, kod nje
provesti tri dana, a onda nastaviti obilaziti ostale ene prema
ustaljenom redoslijedu. To se temelji na predaji Enesa b. Malika, r.a,
koju prenosi od Vjerovjenika, s.a.v.s.382

380

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 103- Babun duhuli-rreduli 'ala nisaihi fi-1-jevmi, hadis br. 5216.
381
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 41- Babun ma dae fi-ttesvijeti bejne-d-darairi, hadis br. 1141; en-Nesai u Sunenu: 36- Kitabu 'aeretin-nisai, 2- Babun mejli-r-reduli ila ba' di nisaihi dune ba' din i i lbn Made u
Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 47- Babu-1-kismeti bejne-n-nisai, hadis br. 1969.
382
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 100- Babun iza
tezevvede-1-bikre ale-s-sejjibi, hadis br. 5213; Muslim u Sahihu: Kitabu-rreda'a, 12 -Babu kadri ma testehikkuhu-1-bikru ve-s-sejjibu min ikameti-zzevdi 'indeha 'akbe-z-zefafi, hadis br. 1461 i dr.

128

Islamski bonton

Ummu Selema, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, proveo

kod nje tri dana, kad se njome oenio, nakon to je ostala
udovica. 383

Vea

ljubav prema nekim enama

ovjek koji ivi u poligamnom braku treba biti pravedan u

onome to je njemu dostupno, poput ravnomjernog boravka kod
svojih supruga, nezanemarivanja nijedne od njih i identinog
odnosa spram njih kada je u pitanju odijevanje, ishrana i sl.
Meutim, kada je u pitanju ljubav prema njima, to ve nije u
nadlenosti ovjeka, jer Allah usauje ljubav u srce ovjeka, kao to
je Poslanik islama, s.a.v.s, izgovarao, kako prenosi Aia, r.a, nakon
to bi pravedno postupio prema svim enama: Allahu mo/~ ovo je

mqja poc!Jela u onome to je u mo/o/ moi, pa me nemqj optereivati za ono to je

u Tvo/o/. a ne mqjqj moif384 Ovdje se misli na ljubav koja se u srcu
osjeti prema nekoj od ena.
Allah Plemeniti to jasno potcrtava u Kur'anu: Vi ne moete biti
pravedni prema enama svo/im ma koliko to e!Jelif3 85
Otuda se zna da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, posebnu ljubav gajio
prema Aii, r.a. To su sve ostale ene primijetile i priznavale, a znale
su da je on najpravedniji prema njima. Tako su nekada, znajui za
veu ljubav Poslanika, s.a.v.s, prema Aii, r.a, pojedine Poslanikove,
s.a.v.s, supruge svoj redoslijed preputale Aii, r.a.386

Ljubomora
Ljubomora je tetna, posebno ako nema nikakvog razloga za
nju. Poeljna je samo ako ima nekih sumnji. Tada ovjek mora biti
ljubomoran, kako bi reagirao na neke loe postupke svoje supruge.
U hadisu Dabira b. 'Atika, Poslanik, s.a.v.s, naglaavao je da ima
383

Vidi: Muslim, Sahih: isti kitab i bab, hadis br. 1460.

Hadis biljei Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-n-nikah, 39- Babun fi-1-kismi
bejne-n-nisai, hadis br. 2134, En-Nesai u Sunenu: 36- Kitabu 'aereti-n-nisai,
2- Babu mejli-r-reduli ila ba' di nisaihi dune ba' din i Ibn Made u Sunenu:
9- Kitabu-n-nikah, 47- Babu-1-kismeti bejne-n-nisai, hadis br. 1971.
385
En-Nisa', 129.
386
Vidi, npr: Ebu Davud, Sunen: Kitabu-n-nikah, 39- Babun fi-1-kismeti bejnen-nisai, hadis br. 2135.
384

129

ljubomore koju Allah voli i one koju ne voli. Allah voli ljubomoru
koja je utemeljena na sumnjiJ387
Naalost, brojni muevi ostaju nijemi i slijepi na nemoralno
ponaanje svojih supruga, tako da esto ne znaju ni gdje idu, ni gdje
borave, niti s kim komuniciraju i slino, pravdajui se da nisu
ljubomorni. Naprotiv, oni su duni ljubomorno uvati i tititi svoje
supruge i budno motriti na njihovo ponaanje i njihov moral.
Hasan el-Basri upozoravao je: Zato ne opfaki!Jde vae ene krje se
gurqju s otpadnicima po pijacama?! A/fah uinio runim onoga kqji nije
lJubomoran na tof3 88
Allahov Poslanik, s.a.v.s, u hadisu koji prenosi Aia, r.a, kae:
Ummete Muhammedov) niko nije jjubomorniji od Af/aha kada vidi Svog roba
ili robi'!}u kako ifna/uk ine. Ummete Muhammedov) da znate ono to ja
znam) malo biste se smijali a puno bi plakalif389
Otuda, ta vrsta ljubomore je poeljna, moe se
obavezna za mua.

ak rei

Mu ima obaveze prema eni

Mu nije obavezan enu samo materijalno s1trurati, vec Je
obavezan i ispuniti svoje brane obaveze. Jedna od njih je da i u
intimnom odnosu zadovolji svoju enu. Naime, prema hadisu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kada mu zadovolji svoju potrebu
prilikom intimnog odnosa, duan je priutiti to zadovoljstvo i svojoj
supruzi. 390
Inae, mu nema pravo cijele noi provoditi u ibadetu, budui
da na svog mua ima pravo i njegova supruga. 'Abdullah b. 'Amr b.
el-'As, r.a, prenosi da ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s, upitao: Obavijeten
sam da dane provodi u postu a noi u ibadetu? On je odgovorio: Da!
Poslanik, s.a.v.s, ga je savjetovao: Ne ini tako. Posti) a/i i jedz: Kfa'!JC!h

387

Hadis biljei Ebu Davud i Nesai u Sunenima; Ahmed u Musnedu i Ibn Hibban
u Sahihu. El-Albani ga ocjenjuje hasen-predajom. (Vidi: Sahihu-l-dami'i-ssagiri ve zijadetuhu, hadis br. 2221).
388
El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 2/141.
389
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 107- Babu-1-gajreti,
hadis br. 5221.
390
Vidi o tome: Mr. M. tulanovi, cit. izvor, str. 33.

130

Islamski bonton

ali i spavqj! I tvqje tijelo ima svqje pravo) tvqje

ena ima na tebe pravo/391

Ako ga tua ena fascinira, to

supruge

oi

imqju svqje pravo a i tvqja

nadoknaditi kod svoje

Kada se dogodi da mukarca fascinira tua ena i on osjeti

neku vrstu pohote spram nje, duan je to prije otii svojoj supruzi i
to nadoknaditi s njom. U hadisu koji prenosi Dabir b. 'Abdullah,
r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao je: Ako nekog od vas zadivi neka ena)
pa se neto rodi u '!J"egovom srcu) neka se priblifj svqjqj supruif i neka to
nadoknadi s '!JOm);er e mu to odagnati ono to se u '!!emu rodilof392

391

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67 - Kitabu-n-nikah, 89- Babun li zevdike

'alejke hakkun, hadis br. 5199.
392
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 2- Babu nedbi men rea
imre'eten, feveka'at fi nefsihi ila enje'tije imreetehu ev darijetehu
fejuvaki'aha, hadis br. 1403; Tirmizi u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda'a, 9Babun ma dae fi-r-redulijere-1-mer'ete tu'dibuhu, hadis br. 1158 i
ocjenjuje ga kao sahihun-hasenun-garibun i Ebu Davudu Sunenu: 12- Kitabu-nnikah, 44- Babun maju'meru bihi min gaddi-1-besari, hadis br. 2151.

131

Kultura ponaanja ene prema muu

ena je duna prema muu sljedee:
Pokornost

Allah Uzvieni naglaava da ena treba biti pokorna svome

muu. On kae: Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao
prednost jednima nad drugima i zato to oni troe imetke svqje. Zbog toga su
estite ene pos/une i za vrijeme muev!Jeva odsustva vode brigu o onome o
emu treba da brigu vode) jer i Allah f!J'ih titif393
Pokornost supruge svome muu, na nain kako to Gospodar
svjetova preporuuje, rezultirae harmonijom u braku, a oponiranje
tome rezultirae disharmonijom i anarhijom.
Koliko je bitna pokornost ene spram njenog supruga
najbolje e ilustrirati hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u predaji
Ebu Hurejre, r.a: Kada bih ikome naredio da uini sed:?fiu drugome) naredio
bih eni da uini seddu svome muuf394
Ukoliko ena pokae dovoljnu dozu pokornosti svome muu,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, joj u predajama Ebu Hurejre, Enesa, r.a, i
drugih, obeava ulazak u Dennet:

Ako ena bude kla'?}ala pet dnevnih namaza) postila ramazan) uvala
svqj moral i bude pokorna svom muu) rei e jqj se: Ui u Dennet, na kqja
god vrata elif3 95

Zahvalnost

Uz pokornost i poslunost prema muu, supruga treba da

pokae svojevrsnu zahvalnost na svemu to joj on uini. Ona ne
smije postati nezahvalna ukoliko on uskrati samo jednu od njenih
393

En-Nisa', 34.
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda', 10- Babun ma dae fi
hakki-z-zevdi 'ale-1-mer'eti, hadis br. 1159 i ocjenjuje ga kao hasenungaribun i Ahmed u Musnedu, 5/227 i 228.
395
Hadis biljee Ibn Hibban u Sahihu; Taberani u El-Mu 'demu-l-evastu, 21169,
Ebu Nu'ajm u Hil'jetu-l-evlija', 6/308. ejh Albani ga ocjenjuje autentinim.
(Vidi: Sahihu-l-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetuhu, hadis br. 660 i Adabu-z-zefaf,
str. 286.)
394

132

Islamski bonton

elja. Naalost, to je sluaj s velikim brojem ena. Na to upozorava

i Allahov Poslanik, s.a.v.s, u hadisu koji od njega prenose 'Abdullah
b. 'Abbas i 'Imran b. Husajn, r.a:

Pokazan mije Dehennem) pa sam vidio da su ene '!Jegovi nqjbrqjniji

stanovni~ jer skrivqju istinu/jekfurne. 396 Upitan je: Da li one skrivqju z:Jeru
u Allaha? Poslanik, s.a.v.s, je odgovorio: One skrivqju dobroinstvo svog
supruga. Nezahvalne su na dobroinstvu. Kada bi jqj itavog :{ivota inio
dobro) a onda vitfjela kod tebe samo neto neugodno) rekla bi: Nisam kod tebe
nikad ni vicfjela dobraf397
Imam Nevevi nezahvalnost supruge na dobru i panji svoga
mua i poricanju njegovih napora ubraja u velike grijehe, a Ibn
Bettal tvrdi da e, na temelju prethodnog hadisa, nezahvalna osoba
biti kanjena i napominje da zahvalnost onome koji dobro ini
spada u vjersku obavezu daroprimca.398

Bdije nad kuom i djecom

Jedna od najvanijih zadaa ene je da bdije nad kuom svoga

mua i da briljivo nadzire odgoj i odrastanje njihove djece. Naime,
ena je, uz to to je majka, i prvi pedagog, uitelj i ljekar u svome
domu.
Mu, s obzirom na prirodu svog zadatka: obavezu
opskrbljivanja porodice, esto odsustvovanje iz porodinog doma,
kao i manje napore u vezi s raanjem i neposrednim odgajanjem
djeteta, daleko je od mogunosti da doprinese kvalitetnom odgoju
kao to to moe supruga. Upravo je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
najbolje klasificirao dunosti svakog lana zajednice. On je te
dunosti i obaveze usporedio s pastirom i stadom. Pogledajmo
kako lijepo na Vjerovjesnik, s.a.v.s, definira te dunosti, u hadisu
koji prenosi 'Abdullah b. Omer, r.a:

Izraz kufrun, koji je upotrijebljen u ovome hadisu, u osnovi znai pokriti. Od

ove rijei dolazi rije kjafir, to znai zemljoradnik, jer on zemljom pokriva
zasijano sjemenje. Slino tome je i nevjernik, koji svojim nevjerovanjem
prekriva istinu Allahovog postojanja.
397
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 88- Babu kufrani-1- 'airi,
hadis br. 5197 i 5198.
398
Vidi: Buharijina zbirka hadisa, 1153.

396

133

S vi ste vi pastiri i svako od vas e odgovarati za svqje stado. Vladar jt:

pastir. o1!Jek je pastir u svqjqj porodi~ dok je ena pastirica u kui svoga
mua i '!}ihove tjjece. S vi ste v~ dakle, pastin i svi ste odgovorni za svqje
399

~-~

uva svoj moral i imetak mua kada je odsutan

ena je duna, u odsutnosti mua, da uva svoj moral i

njegov imetak. Allahov Poslanik, s.a.v.s, je, u predajama Ebu
Hurejre, Ebu Umame i Abdullaha b. Selama, r.a, naglasio: Nqjbo!Ja
supruga je ona kqja te obradlij"e kada je pogleda, kqja te pos/ufa kada jq/
nefto naredi! i kqja uva tvqf auton'tet, svqf moral i tvqfu imovinu kada si
odsutanf4-0l

Nee

postiti bez dozvole mua

Koliko islam pridaje vanost harmoniji branog ivota

najilustrativnije pokazuje hadis koji od Poslanika islama, s.a.v.s,
prenosi Ebu Hurejre, r.a: teni nije dopufteno da postz~ u prisutnosti svoga
mua, bez '!}egove doZJ!olef4-02

Vladar i vladajua struktura u islamu smatraju se pastirima i slugama koji

treba da opsluuju svoj narod i da upotrijebe sve mehanizme dravnog aparata
kako bi ivot njihovih sunarodnika bio to bolji a njihovo duhovno uzdizanje
to kvalitetnije. Vladar, po islamu, ne vlada ljudima. On se angaira da
Allahov zakon vlada ljudima, a on je samo jedan od najodgovornijih sluga
koji Allahov zakon pokuavaju dostaviti i prikuiti ostalim ljudima. Onje, u
pravom smislu, pastir, koji na svaki mogui nain ne dozvoljava da njegov
narod krene u negativnom smjeru, upravo onako kako svaki pastir vodi rauna
da njegovo stado ne ode u tue i naini neku tetu.
400
Had is biljee Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 90- Bab un: El-Mer' etu
ra'ijjetun fi bejti zevdiha, hadis br. 5200, Muslim u Sahihu: 33- Kitabu-1imare, 5- Babu fadileti-1-imami-1-'adil, hadis br. 1829 i Ahmed u Musnedu,
2/5, 54 i 111.
401
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 9 - Kitabu-n-nikah, 5 - Babu efdali-nnisai, hadis br. 1857 i Ahmed u Musnedu, 2/251,432 i 438. Hadis, takoe,
biljee Nesai, Hakim i Taberani. Albani ga ocjenjuje autentinim. (Vidi:
Sahihu-l-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetihi, hadis br.3298 i 3299.)
402
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 86- Babun la te'zenu-1mer'etu fi bejti zevdiha li ehadin illa bi'iznihi, hadis br. 5195 i Muslim u
Sahihu: 12- Kitabu-z-zekat, 26- Babun ma enfeka-1-'abdu min mali mevlah,
hadis br. 1026.
399

134

Islamski bonton

Naravno, ovdje se misli na dobrovoljni a ne obavezni post

tokom ramazana. Ovaj hadis, eksplicite, ukazuje koliko islam vodi
rauna da sauva, njeguje i pojaa ljubav izmeu suprunika. Jer,
postom ena moe izgubiti, eventualno, na svjeini ili snazi, pa
prilikom prilaska muu, moda, nee pokazati dovoljno volje za
onim to on eli. Ili, moda, mu osjeti potrebu za enom u toku
dana, pa ako ona posti biva uskraen za to zadovoljstvo, kao to se
navodi u predaji Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a, u kojoj se Safvanova, r.a,
ena tuila Vjerovjesniku, s.a.v.s, da joj ne dozvoljava postiti nafilupost, pa je Safvan, r.a, na Poslanikovo, s.a.v.s, pitanje o tome rekao:
Ona zaposti aja sam mlad i ne mogu se sttpiti (a dajqj ne priem). Tada je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Nee ena postiti bez do=(!!ole svoga muaf43
eni je dozvoljeno da posti nafilu kada je ovjek odsutan,
odnosno na putu. Meutim, ako se vrati i poeli prii svojoj
supruzi, njoj nije pokueno prekinuti post, jer je udovoljavanje
muu obaveza a post izvan ramazana je nafila.404
Pogledajte kako se u ovim hadisima nazire beskrajna mudrost
islama, koji ne samo da uva skladne brane odnose, ve ih
podstie, jaa i stabilizira.

Ne puta nikoga u

kuu

bez mueve dozvole

ena nee bez dozvole mua nikoga putati u kuu, a

posebno se ta zabrana -odnosi na osobe koje nisu u najbliem
srodstvu s njom/mahrem. Allahov Poslanik, s.a.v.s, jasno je to
naglasio u nastavku prethodnog hadisa u kojem veli da je eni, uz
dobrovoljni post: ZabraJ?Jeno da puta u kuu nekoga bez doif!ole muaf45
Naravno, tim islam sasijeca zlo u samom korijenu. Jer,
ukoliko mukarac ue u kuu ene s kojom nije u tijesnim
rodbinskim vezama, posebno ako se osami s njom, moe doi do
neeljenih posljedica, do nemorala ili, u najmanju ruku, sumnji.

403

Predaju biljei Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-s-savmi, Babu-1-mer'eti tesumu

bigajri izni zevdiha, hadis br. 2459 i Ahmed u Musnedu, 3/80. Hadis je
vjerodostojan. (Provjeri: ejh Halid 'Abdurrahman el-'Akk, Vadibatu-lmer 'eti-1-muslime, str. 90.)
404
Pogledaj ovu zanimljivu konstataciju kod Ibn Hadera: Fethu-1-Bari, 91207.
405
Hadis biljee Buhari i Muslim u prethodnim izvorima.

135

Brojne su predaje u kojima Poslanik islama, s.a.v.s, takvu praksu

izriito zabranjuje i otro je osuuje.
Tako u Dabirovoj, r.a, predaji Allahov Poslanik, s.a.v.s;
naglaava: Ne ulaifte enama kada su im muevi odsutni, jer ~jtan prolaif
kroz vas kao to krv cirkulira vaim venamaf406
Ibn 'Abbas, r.a, prenosi da je uo Vjerovjesnika, s.a.v.s, kako
kae: Neka se mukarac ne osamfjtije s drugom enom bezprisustva '!}enog
mahremaf407
Posebno je Poslanik, s.a.v.s, upozorio na osamljivanje ene s
muevom rodbinom, to bi moglo prozvesti jo tee posljedice od
osamljivanja s dru&ima. 'Ukbe b. 'Amir, r.a, prenosi da je Poslanik,
s.a.v.s, upozorio: Cuvqjte se osamfjiva'!}a sa enama (kqje vam nisu bliska
rodbina)! Na to je jedan ensarija upitao: A ta veli o hamvu/ muevom
bratu? Odgovorio je: On je kao smrtf48
El-Hamv, prema nekima, oznaava muevog brata, a prema
jezikim strunjacima, kako napominje imam Nevevi, oznaava
bliu muevu rodbinu kao to su: njegov otac, amida, brat, brati i
sl.409
Muhammed Fuad Abdu-l-Baki, tumaei taj hadis kae, da
nije opasnost po enu od mueve rodbine kao to su njegov otac ili
muevi sinovi, koji postaju mahremi njegovoj supruzi i njima je
dozvoljeno osamljivanje s njom, ve pravu opasnost predstavljaju
muev brat tj. djever, zatim muev brati, amidi i sl., koji se ne
mogu osamljivati sa enom i ne spadaju u mahreme eni. V elika
opasnost lei u tome to su oni bliski muu, imaju vie mogunosti
da se nau u situaciji da budu osamljeni sa enom svoga brata ili
406

Hadis biljei Tinnizi u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda' a, 17. bab, hadis br. 1172 i
ocjenjuje ga garib-predajom.
407
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67 - Kitabu-n-nikah, 111 - Babun ma
jahluvenne redulun bi imre'etin illa zu mahremin ve-d-duhulu 'a1e-1-mugibe,
hadis br. 5233 i Muslim u Sahihu: 15- Kitabu-1-hadd, 74- Babu seferi-1mer'eti me'a mahremin ila haddin ve gajruhu, hadis br. 1341.
408
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 67 - Kitabu-n-nikah, 111 - Babun la
jahluvenne redulun bi imre'etin illa zu mahremin ve-d-duhulu 'a1e-1mugibat, hadis br. 5232; Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-se1am, 8 -Babu
tahrimi-1-ha1veti bi-1-ednebijjeti ve-d-duhu1i 'a1ejha, hadis br. 2172 i Tinnizi
u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda'a, 16- Babun ma dae fi kerahijeti-d-duhu1i 'a1e1-mugibati, hadis br. 1171 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
409
Uporedi: Fethu-l-Bari, 9/242-243.

136

Islamski bonton

roaka

i to takva situacija ne navodi ostale ljude na sumnju, kao to

bi se to moglo desiti ako se osami s nekim strancem, koji uope nije
u rodbinskim odnosima sa muem.4tO
Na alost, takva praksa osamljivanja kod nas je sasvim
pa bi trebalo, na temelju Poslanikovih, s.a.v.s, jasnih
upozorenja, prestati s tom praksom. Pojedince koji su se, na temelju
poznavanja islamskih propisa, pridravali Poslanikovih, s.a.v.s,
uputa, bili su ismijavani i smatrani ekstremima. Meutim, samo
striktno slijeenje Vjerovjesnikovih, s.a.v.s, savjeta moe rezultirati
harmonijom u braku i prevencijom od nemoralnih radnji i bludnih
situacija.
uobiajena,

Ne uznemirava mua
Supruga se treba truditi da ne uznemirava i maltretira svoga
mua. Allahov Poslanik, s.a.v.s, to je posebno istakao u hadisu koji
prenosi Mu'az b. Debel, r.a: Nijedna ena nee uznemiriti svog mua na
du'!Jaluku a da dennetska hurjja ne kae: Ne uznemiravqjga Allah te ubio!
Onje kod tebe samo kratko a uskoro e te ostaviti i doi e kod nasf4 11
1

Ne odbija ga
Supruga e strogo voditi rauna da ne odbije svoga mua
kada je pozove da zadovolji svoje potrebe. Ebu Hurejre, r.a, prenosi
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, upozorio: Ako otjek pozove svqju enu
u postefju a ona to odbfje te on zanoi fjut na f!}U meleki e je prokli'!}ati sve
do svanuaf4 12
1

U druga dva rivajeta (Buhari i Muslim) stoji da je Allahov

Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ako ena zanoi van poste/je svoga mua meleki
je proklit!Ju sve do svanua! i Tako mi Onoga u ijrj je ruci mq;a dua krji
1

410

411

412

Vidi: Komentar Muhammeda Fuada Abdu-l-Bakija u djelu Sahihu Muslim,

4/1711. (Izdanje: Daru-1-hadis, Kairo, 1991.)
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda'a, 19. bab, hadis br. 1174 i
ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ibn Made u Sunenu: 9 - Kitabu-n-nikah,
62- Babun fi-1-mer'eti tu'zi zevdeha, hadis br. 2014 i Ahmed u Musnedu,
5/242 s jakim lancem prenosi1aca.
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 85- Babun iza bateti-1mer' etu muhadireten firae zevdiha, hadis br. 5193 i Muslim u Sahihu: 16 Kitabu-n-nikah, 20- Babu tahrimi imtina'iha min firai zevdiha, hadis br. 1436.

137

god of!Jek pozove svoju enu u postelJu, pa ga ona odbfje, srdit je na t!Ju Onqj
kojije na nebesima, sve dok se t!Jen mu ne udobrovo!Jif4 13

Ne odbija, pa makar ostavila da hljeb izgori

Ukoliko mu zatrai da zadovolji svoje intimne potrebe, ena
e mu to ispuniti pa makar hljeb stavila u pe da se pee. To se
temelji na hadisu koji Talk b. 'Ali, r.a, prenosi od Vjerovjesnika,
s. a. v. s: Ako olJek pozove svqju suprugu da zadovolJi svoje potrebe, neka mu
doe, pa makar h!Jeb stavila u pef4 1 4
El-Mubarekfuri, tumaei ovaj hadis, kae da je ena duna
udovoljiti svom suprugu, pa makar stavila hljeb u pe, budui da se
ne smije micati od pei, kako hljeb ne bi zagorio i postao
neupotrebljiv. Pree je da hljeb izgori, nego da mu izgubi strpljenje
i ode u zinaluk. 415

Uvjet za Dennet je i muevo zadovoljstvo

Koliko su znaajni harmonini odnosi izmeu mua i ene
najbolje doarava hadis Ummi Seleme, r.a, u kojem Allahov
Poslanik, s.a.v.s, uvjetuje ulazak u Dennet muevim zadovoljstvom
suprugom. On kae: Koja god ena umre, a '!Jen mu bude t!Jome
zadovog'cm, ui e u Dennetf416

Nema poslunosti muu u grijeenju

Supruga je duna pokoravati se muu u svemu onome to ne
oponira islamskom uenju. Ukoliko doe do oponiranja islamskim
propisima, onda supruga nee biti posluna svome muu. Imam
Buhari je jedno poglavlje naslovio: Nee se ena pokon'ti muu u
grijeet!Ju. U tom poglavlju on navodi hadis Aie, r.a, koja kae da je
413

Ista poglavlja.
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda'a, 10- Babun ma dae fi
hakki-z-zevdi 'ale-1-mer'eti, hadis br. 1160 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun.
415
Vidi: Tuhfetu-1-ahvezi, 4/324-325.
416
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda'a, 10- Babun ma dae fi
hakki-z-zevdi 'ale-1-mer'eti, hadis br. 1161 i ocjenjuje ga kao hasenungaribun i Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 4- Babu hakki-z-zevdi
'ale-1-mer'eti, hadis br. 1854.
414

138

Islamski bonton

jedna ensarijka udala svoju kerku, kojoj je kosa opadala. Mu joj je

naredio da uplie tuu kosu u svoju, tj. da upotrebljava neku vrstu
perike, pa joj je Vjerovjesnik, s.a.v.s, to zabaranio rekavi: Ne!
Prokleti su oni kqji upliu tue u svqje kose!417
Analogno tome, supruga e u svim ostalim situacijama biti
neposluna prema svom muu, ukoliko od nje zahtijeva da uini
neki grijeh.

417

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 94- Babun la tuti'u-1mer'etu zevdeha fi ma'sijetin, hadis br. 5205.

139

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA
PRILIKOM RAZVODA BRAKA
Islam posebnu panju pridaje braku i
branim odnosima, briljivo pazi i uva
branu harmoniju i s puno panje i takta
pokuava sauvati branu zajednicu od
raspada. Razvod braka postaje dozvoljen
samo ako nema nikakvog naina da brani
sklad i harmonija opstanu. Ukoliko,
eventualno, i doe do raspada brane
zajednice, islam je precizno regulirao sve
detalje u vezi s tim, kako bi sauvao
dostojanstvo svakog od suprunika.
Ranije smo napomenuli da je, prema islamskom kodeksu
ponaanja, ena duna, nakon razvoda braka, vremenski interval
koji se koristi za priek provesti u kui svog mua, a mu je duan
da je izdrava, ba kao da su i dalje u braku, sve dok traje period
prieka/ 'iddeta. Mu je duan, shodno svojim materijalnim
mogunostima da je izdrava, kako decidno Allah Uzvieni podvlai
u Kur'anu:

Neka imuan prema bogatstvu svome troi) a onqj kqji je u oskudici prema tome koliko mu je Allah dao) jer Allah mkog ne zadui!}e vie nego to
mu je dao; Allah e) sigurnoJ poslije tegobe) slast dati. 418

Ako su trudne, muevi ih izdravaju dok se ne porode

Spomenuto je da e trudnica, ukoliko doe do razvoda braka,

ostati u kui svog mua sve dok se ne porodi, a mu je duan da je
u tom periodu izdrava, kao to Allah Uzvieni naglaava:

Ako su trudne) izdrqjite ih sve dok se ne porode/419

418
419

Et-Talak, 7.
Et-Talak, 6.

141

Ako doje djecu, zasluuju nagradu

Ukoliko ena doji dijete, onda joj je mu, ukoliko doe do
razvoda, duan davati odreenu nadoknadu ili nagradu za taj in.
Allah Plemeniti to lijepo preporuuje:

A ako vam c!Jecu d?Je, onda im dqjte zasluenu nagradu sporazu!J!jevi

se meusobno na lijep nain. A ako nastanu razmirice, neka mu onda druga
d?Ji dijetef4 20
Pogledajmo kako Allah Milostivi eli na sve mogue naine
taj priek u sluaju razvoda braka, pa i nakon njega, iskoristiti da se
bivi suprunici vrate svom braku i obnove branu zajednicu.
Dojenjem djeteta majka e biti vie vezana za to dijete, a velike
anse postoje da se, na taj nain, daleko vie vezuje i za oca svoga
djeteta. Kako samo Allah Mudri koristi sve mehanizme da vee
suprunike na razliite naine, pa ako i doe do razvoda njihovog
braka, omoguio im je, kroz ovaj kodeks islamskog ponaanja,
izuzetno lijepu priliku da se ponovo zblie i vrate svojoj ranijoj
vezi?! Ako analiziramo te preporuke vidjeemo da je sve usmjereno
ka tome!
Inae,

Allahova preporuka je da dojenje traje pune dvije

godine, to se odnosi i na razvedene ene: Mqjke neka d?Je rjjecu svqju
pune dvije godine onima kq;i ele da d?Je'!Je potpuno bude. 421 Allah Uzvieni
ne dozvoljava da dijete pati zbog neslaganja roditelja i njihovog
razilaenja.

Svjedoenje

sluaju

razvoda ili vraanja

Mu ima pravo, sve dok je rasputenica u periodu

prieka/ 'iddeta, da je vrati sebi ili da ostavi da priek istekne pa da se
ona razvede od njega. Ukoliko ostavi da vrijeme prieka istekne,
onda e morati sainiti novi ugovor sa svojom suprugom.
U sluajevima razvoda ili vraanja, trai se svjedoenje dvojice
pravednih ljudi, kako bi se izbjegla svaka sumnja, jer se moe desiti
da ljudi znaju za razvod, ali ne znaju za vraanje, pa to moe
dovesti do brojnih nagaanja i pekulacija. Otuda Allah Plemeniti,
koji zna sve ono to nam je potrebno, naglaava:
420
421

Et- Talak, 6.
El-Bekara, 233.

142

Islamski bonton

I dok trc!:fe vnjeme odreeno za ekaf!je) vi ih ili na lijep nain zadr:ijte

ili se velikoduno od ry"ih konano rastavite i kao stjedoke dvqjicu vaih
pravednih udi uzmite) i stjedoerye Allaha radi obavite! To je satjet za onog
kq;"i u Allaha i u onqj sviJet l!Jemje a onome kq;"i se Allaha bqj~ On e izlaz
1

naif4 22

enama se ne smije zabranjivati ponovna udaja za svoje

mueve
Ukoliko proe vrijeme prieka i doe do razvoda, a meu
bivim suprunicima se ponovo rodi ljubav i enja da ponovo
zasnuju branu zajednicu, oni imaju pravo na to i drugi ih u tome
ne trebaju ometati.
Imam Buhari biljei od Hasana el-Basrija, koji prenosi da je
Ma'kal b. Jesar, r.a, udao svoju sestru za jednog ensariju za vrijeme
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, ali je taj brak rezultirao, nakon
izvjesnog vremena, razvodom. Kada je isteklo vrijeme ekanja, njen
bivi mu je ponovo osjetio enju za njom a i ona za njim, pa ju je
ponovo zaprosio. Meutim, njen brat Ma'kal je odbio dati je bivem
muu, pa je Allah Uzvieni objavio: A kada pustite ene i one ispune
ry"ima propisano vriJeme za ekat!fe) ne smetqjte im da se ponovo udqju za svq;e
mueve kada se sloe da liJepo :{jve. Ovim se sal!J"ettiju oni meu vama ko/i
tjert(ju u Allaha i u onqj svijet. To vam ;e bo!Je i epe. A Allah sve zna1 a vi
ne znatef423 Kada je to Ma'kal, r.a, uo, nakon to mu je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, prouio ovaj ajet, pozvao je ensariju i ponovo ga
oenio svojom sestrom!424
1

Koliko razvoda sa istom osobom je dozvoljeno?

Razvod braka, poslije koga moe ponovo otpoeti zajedniki
ivot, moe biti samo dva puta. Za to postoji jasan kur'anski tekst:
Putm!fe moe biti dvaput) pa ih ili velikoduno zadr:ijte ili im na lijep nain
razvod dqjte. 425
422

Et-Talak, 2.
El-Bekara, 232.
424
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 68- Kitabu-t-talak, 44- Babun: Ve
bu'uletuhunne ehakku bi reddihinne fi-1-'iddeti, hadis br. 5331.
425
El-Bekara, 229.

423

143

ta ako doe do treeg razvoda?

Navodi se da je uzrok ogranienja razvoda braka sa istom
osobom bio u tome to razvod braka u prvo vrijeme islama nije bio
ogranien. Mu je imao pravo da suprugu pusti, pa ponovo vrati i
to je inio koliko je puta htio.426
Allah Uzvieni ograniava to na dva razvoda, jer je prvi
posljedica, moda, nepromiljenog ina dva suprunika, drugi je
posljednja proba za zajedniki ivot a ve trei razvod pokazuje da
taj brak nije u redu i da ga je nemogue nastaviti.
Ukoliko doe i do treeg razvoda braka, onda mu suprugu
ne moe vratiti sve dok se ona ne uda za nekog drugog, pa ukoliko
on umre ili doe do razvoda sa njim, mogue je, tek tada, da se
ponovo uda za biveg mua. Allah Plemeniti je, u tom pogledu
sasvim jasan, kada kae: A ako je opet pusti, ona mu se ne moe vratiti to
se nee za drugog mua udati. Pa ako je on pusti, onda '!Jima dvoma nfje grijeh
da se jedno drugom vrate, ako misle da e Allahove propise izyravati. 427
Ovdje se ponovo iskazuje Allahova mudrost. Tim propisom
uozbiljuje se mu koji tako olahko daje razvod braka svojoj ivotnoj
saputnici. Ukoliko ne doe do takvog rigoroznog zaokreta, a to je
da se njegova biva supruga uda za drugoga, onda e se on itav
ivot razvoditi i nikada nee stati.
S druge, pak, strane, ne moe se ena udati za drugoga i
onda, bez intimnog odnosa, da se razvede sa njim kako bi se vratila
prvom muu. Ne! Tako ne moe! Ona mora imati intimni odnos sa
novim muem, pa tek se onda razvesti i vratiti prvom, kako bi on
osjetio lekciju poigravanja sa brakom.
Aia, r.a, prenosi da se Rifa'a el-Kurezi, r.a, oenio, pa njegova
supruga se, nakon razvoda, udala za drugog. Nakon kratkog
vremena ona je dola Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i potuila mu se
da joj novi mu ne prilazi i da mu je spolni organ poput resice
tkanine. Vjerovjesnik, s.a.v.s, shvatio je da se ona pokajala i da bi se
ponovo vratila Rifa'i, pa joj je rekao da joj je zabranjena rastava

426

427

Vidi: S. Kutb, U okrilju Kur'ana, 2/217 i Halid 'Abdurrahman el-'Akk,

Adabu-1-hajati-z-zevdijje fi dav 'i-1-Kitabi ve-s-Sunneti, str. 377.
El-Bekara, 230.

144

Islamski bonton

braka sa novim muem sve dok ona ne osJeti njegov i on njen

spolni organ tj. dok ne doe do intimnog odnosa! 428

Mu

nee

traiti nazad vjenani dar

Ukoliko doe do razvoda braka mu nee traiti nazad

vjenani dar/ mehr koji je eni dao prilikom stupanja u brak. Takoe,
on od nje nee traiti ni bilo ta to je utroio na njeno izdravanje
u toku braka. Allah Uzvieni kae: A vama nfje doputeno da u=<jmate
bilo ta od onoga to ste im darovafif4 29

Supruga e vratiti vjenani dar ako je ona traila razvod

Ako se desi da supruga ne podnosi mua, da nikakvu ljubav

ne osjea prema njemu, ili ak da osjea veliku odvratnost prema
njemu, a on to niim nije izazvao, pa ona zatrai razvod braka, onda
je duna vratiti vjenani dar muu, kako bi se sauvala grijeha, kao
to Kur'an preporuuje: A ako se bqjite da tyih dvqje A/fahove propise
nee iiJ!ravat~ onda im nije gnjeh da se ona otkupif430
'Abdullah b. 'Abbas, r.a, prenosi da je Habiba, kerka Sehla elEnsarija, r.a, koja je bila udata za Sabita b. Kajsa b. emmasa, r.a,
dola Vjerovjesniku, s.a.v.s, i traila da je razvede od mua. Rekla je
da joj se uope ne svia, da joj je odvratan i da ne moe nastaviti
brak sa njim. Vjerovjesnik, s.a.v.s, upitao je da li bi mu vratila bau
koju joj je dao kao vjenani dar, to je ona sa zadovoljstvom
prihvatila, vratila mu tu bau a on ih razveo!431

428

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 68- Kitabu-t-talak, 37- Babun iza tallekaha
selasen, summe tezevvedet ba'de-1-'iddeti zevden gajrehu felemjemusseha,
hadis br. 5317.
429
El-Bekara, 229.
430
El-Bekara, 229.
431
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 68- Kitabu-t-talak, 12- Babu-1-hul'i ve kejfet-talaku fihi, hadis br. 5.273, 5.275 i 5276; En-Nesai u Sunenu: 27- Kitabu-ttalak, 34- Babu ma dae fi-l-hul' i; Ehu Davudu Sunenu: 13- Kitabu-t-talak,
18- Babun fi-1-hul'i, hadis br. 2.227 i Malik u Muvettau: Kitabu-t-talak, Ma
dae fi-1-hul'i, 2/88 (izdanje Daru-1-fikr).

145

Putanje supruge prije stupanja u intimni odnos

Ukoliko doe do razvoda braka nakon vjenanja a prije
stupanja u intimni odnos, mu e eni dati pola obeanog
vjenanog dara. To je zbog toga to e ovo biti udarac za enu, pa
e taj muevljev dar pozitivno djelovati na psihu ene. Allah o tome
kae: N !Je vagrijeh ako ene pustite prije nego to u odnos s '?}ima stupite, ili
prije nego to im t!Jenani dar odredite. I velikoduno ih da17ijfe darom,
zakonom propisanim: imuan prema svome staf!ju, a siromah prema svom; to je
dunost za one kqji ele da dobro cfjelo uine. A ako ih pustite prije nego to
ste u odnos s '?Jima stupili, a ve ste im t!Jenani dar odredi/z~ one e zadrati
polovinu od onoga to ste odredi/z~ osim ako se ne odreknu ili ako se ne odrekne
onqj kqji odlutge o sklapatyu braka; a ako se odreknete, to je blie estitosti. I
ne zaboravite da jedni drugima velzkoduni budete, ta Allah, zaista, vidi ta
radite. 432

Rastavie

se suprunici ukoliko se

meusobno

optue i

prokunu
Ukoliko muevi optue svoje supruge za nemoral, a ne budu
imali svjedoke, zaklee se Allahom etiri puta da govore istinu a peti
put e prizvati na sebe Allahovo prokletstvo ako lau, a to e isto
uiniti i supruge i nakon toga e se razvesti i nikada nee vie imati
mogunost sklapanja braka.
Allah Uzvieni kae: A oni kqji okrive svq;e ene, a ne budu imali
drugih Sf!jedoka, nego su samo oni Sf!jedoci, potvrdie svq;e st!Jedoetye zakletvom
Allahom, i to etiri puta da, zaista, govore istinu, a peti put da ga pogodi
Allahovo prokletstvo, ako lae! A ona e kazne biti poteena, ako se etiri
puta Allahom ifikune da on, doista, lae, a peti put da je stigne Allahova
srdba, ako on govori istinu!m
Buharija navodi predaju 'Abdullaha b. Omera, r.a, u kojoj se
navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, razvodio suprunike koji su
se meusobno optuivali i zakleli se da je ono drugo poinila blud s
drugom osobom!434

432

El-Bekara, 236-237.
En-Nur, 6-9.
434
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 68- Kitabu-t-talak, 34- Babu-t-tefriki bejne-1mutela'inejni, hadis br. 5.313.

433

146

Islamski bonton

Ukoliko se mu odvoji od supruge vie od

duan je razvesti se od nje

etiri

mjeseca,

Mu se moe od supruge razdvojiti u postelji najvie etiri

mjeseca. Ukoliko taj period potraje due, onda se od nje mora
razvesti. Allah Plemeniti napominje: Onima kqji se zakunu da se nee
pribliavati enama svqjim, rok je samo etiri "!Jeseca; i ako se vrate enama, pa, A/fah ifiista prafta i milostiv je; a ako od/ue da se rastave, -pa, A/fah
doista sve tge i zna. 435
Granica od etiri mjeseca krajnji je rok da supruga moralno ne
posrne i da ne doe u iskuenje da se preda drugom a ne svome
muu. Prenosi se da je Omer b. el-Hattab, r.a, kao halifa, jedne noi
etao medinskim ulicama, elei da sazna ima li potrebnih kako bi
im pomogao. U toj etnji, kasno navee, uo je jednu enu kako
pjeva:

Odu!Jifa se ova no i spusti/a tama,

aja fe:ijm u krevetu, bez ot!Jeka, sama.
T ako mi Af/aha, da nije I'{jegove zabrane, kq;"qj nema ravne,
Zatresle bi se od mog kreveta strane...
Sutradan je Omer, r.a, pitao svoju kerku Hafsu, r.a, koliko
ena moe izdrati bez mua. Ona je odgovorila da je krajnji rok
est ili etiri mjeseca. Otada Omer, r.a, nikog u dihadu nije drao
vie od etiri mjeseca.436

Ukoliko mu bude nestao, moe li

doi

do razvoda braka?

Ukoliko mu nestane i to potraje, supruga ima pravo na

razvod braka i udaju za drugoga. Se'id b. el-Musejjeb tvrdi da ena
treba ekati godinu danu, od momenta kako je mu uestovao u
borbi, pa nestao.437

435

El-Bekara, 226-227.
Vidi: S. Kutb, U okrilju Kur'ana, 2/213.
437
Predaju biljei Buhari u Sahihu: 68 - Kitabu-t-talak, 22- Babu hukmi-1mefkudi fi ehlihi ve malihi.

436

147

Abdu-r-Rezzak prenosi predaju od Davuda b. ehi Hinda u

kojoj se kae da e se na mua ekati godinu dana, ako je nestao u
borbi, a etiri godine ako je nestao u mirnodopskim okolnostima.43B
Od Alije i Abdullaha b. Mes'uda, r.a, prenosi se da oni
smatraju da ena treba ekati izgubljenog mua sve dok se ne
pojavi. 439
Ukoliko se, nakon udaje ene, pojavi njen mu: ta e tada
uiniti? Da li e ostati u drugom braku ili se vratiti prvom muu.
Ibn Hader navodi stav Alije, r.a, da e pripasti prvom muu, a stav
E-a'bija je da e ena moi birati izmeu prvog i drugog!440

Na kraju
Iz svega izloenog jasno se primjeuje da islam koristi sve
mehanizme da sprijei razvod braka. To e se uiniti samo u
krajnjoj nudi, jer od onoga to je Allah Plemeniti dao, posebno mu
je odvratan razvod braka, kako veli na Vjerovjesnik, s.a.v.s, u
hadisu Mu'az b. Debela, r.a: Od onoga to je Allah stvorio na licu
Zem!Je, nqjmri mu je raif!od brakaf441
Otuda treba nai modus kako sauvati brak. Lijepo bi bilo
iskoristiti savjet poznatog ashaba Ebu-d-Derdaa, r.a, koji je on
uputio svojoj supruzi, savjetujui je: Ako primijeti da sam rasren,
pokuqj me oraspoloijti i smiri~ a ako ja pnmijetim kod tebe srdbu,
pokuau te smin'ti i oraspolo:(jti. Imam Zuhri, koji prenosi ovaj Ebu-dDerdaov, r.a, savjet, kae: Ovako postupqju prava braaf442
Ako bi bio ispotovan taj savjet mnogi brakovi bili bi
sauvani.
Prirodno je da mu ili supruga nekada budu
neraspoloeni, kao to je prirodno da, nakon lijepog i sunanog
vremena, doe do grmljavine i padavina, ali zato postoje kiobrani i
prostorije u koje su ljudi sklanjaju. Tako i nakon vatre srdbe
jednog od suprunika, drugo treba upotrijebiti vodu smirenja, kako
bi to, na lijep nain, bilo neutralizirano.

438

Vidi: Ibn Hader, Fethu-l-Bari, 91339.

Isti izvor, 9/340-341.
440
Vidi: Isti izvor, 9/341.
441
Hadis biljei Bejheki u Sunenu: Babu-1-istisnai fi-t-talaki ve-l-'itki ve-n-nuzuri, 7/361.
442
Ibn 'Abdu Rabbih, El- '/kdu-1-ferid, 61126.
439

148

Islamski bonton

Inae,

suprunici moraju voditi rauna o svojim postupcima,

kako nakon njihovog realiziranja ne bi dolo do gorkog kajanja.
Islam je, otuda, za nepromiljenost mua odredio konkretne
materijalne sankcije, a ukoliko nastupi tako lakomisleno pa da enu
razvede i trei put, onda ga i psiholoki kanjava, na taj nain, kako
je ranije navedeno, to mu se supruga mora udati za drugog
mukarca i imati intimni odnos sa njim.
Lahkomislenost moe dovesti do toga da ovjek uini ono to
je uinio jedan Arap, koji se razveo od pet ena. Kada je za to uo
Harun er-Reid, poznati islamski halifa, zaueno je zapitao: A
kako se mogao razyesti od pet ena) kada po islamu) mukarac moe imati
samo etiri?! Dobio je sljedei odgovor: Jednoga dana taj ovjek je
doao kui i zatekao svoje etiri supruge kako se svaaju. S obzirom
da je bio ters, priao je onoj za koju je smatrao da je izazvala svau i
rekao joj: Ti si razyedena! Druga je na to primijetila: Pourio si s
razyodom braka. Daleko bo!Je bi bilo da si r!Jelovao na '!JU odgqjno a ne tako!
Mu je na to rekao: I ti si razyedena! Trea je, takoe, reagovala, pa je
i njoj rekao: I ti si razyedena! Ni etvrta nije mogla ostati ravnoduna
na njegovo lahkomisleno ponaanje, te mu je i ona prigovorila, a on
je i njoj rekao: I ti s~ takoe) razyedena! Jedna kominica je sve to
posmatrala sa svog prozora i reagirala na njegov razvod sa sve etiri
ene u jednom trenutku, na to joj je on ljutito odgovorio: I ti si
razyedena) ako to dozyoli tvqj mu~ Njen mu, koji je, takoe,
posmatrao ta se deava, a oito prieljkivao raskid brane veze sa
svojom suprugom, uzvikne: Doputam. Razvedena si! Tako je taj
ovjek ters-naravi razveo u jednom momentu pet ena! 443
Zbog toga, mu treba, uistinu, trezveno promisliti u asu
kada donosi takvu odluku. On treba da trai svakvu sitnicu koja e
mu brak sauvati, a ne traiti sitne detalje koji e doprinijeti razvodu
braka. U tom smislu treba da nam poslui kao lijep primjer sluaj
Hasana b. 'Alija b. Hasana kada se razvodio od svoje supruge 'Aie,
kerke Talhine. U asu razvoda, rekao joj je: Stvar (odluka) je u tvqjim
rukama. Na to mu je 'Aia odgovorila: Do sada je odluka bila dvadeset
godina u tvqjim rukama) pa si je izyanredno '!Jegovao i uvao, nee~ va!Jda)
dozyoliti da je ja u samo jednom momentu upropastim. Ne) ja ovu odluku

443

El- 'Ikdu-l-ferid, 6/124.

149

tebi! Zadivljen takvim shvatanjem, odgovorom i

privrenou svoje supruge, Hasan je odustao od razvoda braka. 444

preputam

444

Nadati se, da e takvih primjera biti sve vie meu nama, to

uveliko doprinijeti stabilnijem braku i jaanju brane zajednice.

Isti izvor, 6/125.

150

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA
PREMA DJECI
Djeca su jedan od najvanijih plodova
dunjalukog ivota. Islam je njihovom
razvoju i odgoju dao izuzetno vanu
dimenziju. Kuran i sunnet precizno su
regulirali nae odnose spram generacija
koje nas nasljeuju. Odnos prema djeci,
onako kako ga definiraju islamski propisi,
aktualiziran je u ovom nastavku naeg
serijala.
Budui

da je islam regulirao sve odnose u ivotu ovjeka, nije

ni na odnos spram djece. Na njima svijet ostaje, pa je na
zadatak da im na najbolji nain prenesemo emanet koji nam je dat.
zaobien

Odgajanje djece i budno bdijenje nad njihovim uzrastanjem,

jedna je od veoma bitnih islamskih dunosti svakog roditelja.
Potrebu stalne brige nad njihovim odgojem i opasnost od
zapostavljanja te dunosti najbolje ilustrira ajet, kojim Allah
Plemeniti otro prijeti svima koji ne budu brinuli o sebi i svojim
porodicama: O l!Jernici) sebe i porodice svqje uvqjte od vatre ije e gorivo
gudi i kame'?}e biti) i kqjqj e se meleki strogi i snani brinuti) kqji se onome
to im Allah zapo1jedi nee opirati) i kqji e ono to im se naredi izvriti. 445
Alija b. ebi Talib, r.a, tumaei kako emo sauvati svoju
porodicu i djecu od vatre, kae: Nauite ih i lfjepo th odgqjite/, 446 a
Hasan el-Basri napominje: Naredite im da Allahu pokorni budu i nauite
ih ta je dobrof4 47
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je u hadisu koji prenosi poznati
ashab 'Abdullah b. Omer, r.a, nadziranje nad djecom posebno
potcrtao i to uporedio sa stadom na koje konstantno treba motriti:
445

Et-Tahrim, 6.
Ovu predaju biljei Rakim u Mustedreku, 41494 i kae da predaja odgovara
uvjetima Buharije i Muslima.
447
H. Mehmed Handi, Vazovi, str. 121.
446

151

S vi ste vi pastiri i svi ete odgovarati za svqje stado. Vladar je pastir.

otjek je pastir u svqjqj porodici, dok je ena pastirica u kui svoga mua i
f!Jihove cfjece. S vi ste vi, dakle, pastiri i svi ste odgvorni za svqje stadof't48
'Abdullah b. Omer, r.a, obiavao je upozoravati: Odgqji svog
sina, jer e biti pitan, kako si ga odgq;io i ta si ga nauio, a i on e bitipitan,
je li ti dobroinstvo inio i pokoran biof't49
Imam Tirmizi u jednoj mursel-predaji biljei od 'Amra b.
Se'ida b. el-'Asa, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ne moe otac
ostaviti niti pokloniti svome cfjetetu nita vrednije od lfjepog odgq;af'tSO
Isti autor biljei predaju Dabira b. Semure, r.a, u kojoj
Poslanik islama, s.a.v.s, kae: Boye;e svakom od vas da odgega svq;e dijete,
nego da svaki dan podijeli po pola sa'a siromasimaf't5 1
Dovoljno je samo nekoliko navedenih citata da bismo shvatili
vanost odgoja i vaspitanja mlaih narataja. Zbog toga emo u
narednim recima pokuati dati temeljna uputstva u ophoenju sa
naom djecom.

448

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 90- Babun: El-Mer'etu

ra'ijjetun fi bejti zevdiha, hadis br. 5200; Muslim u Sahihu: 33- Kitabu-1imare, 5- Babu fadileti-1-imami-l-'adil, hadis br. 1829 i Ahmed u Musnedu,
2/5, 54 i 111.
449
M. Handi, Cit. izvor, str. 123.
450
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 33- Babun ma
dae fi edebi-1-veledi, hadis br. 1952 i ocjenjuje ga kao garib i kae da je
mursel-predaja. Hadis, takoe, biljei Ahmed u Musnedu, 3/412 i 4177 i 78.
451
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: Citirani kitab i bab, hadis br. 1951 i ocjenjuje
ga kao garib-predaju. Hadis, takoe, biljei Ahmed u Musnedu, 5196 i 102.

152

Islamski bonton

Kultura ponaanja prije roenja djeteta

Brojni su uvjeti koje roditelji treba da ispune prije
djeteta. Navest emo neke:

roenja

Izbor oca i majke

Jedna

naa poslovica veli: Dijete se odgcya dvadeset godina prfje

t!}egovog roet!Ja! Time se hoe, naime, kazati da bi se dijete lijepo
odgajala, treba i njegovi roditelji da budu lijepo odgojeni. Otuda je
izuzetno bitno izabrati pravog suprunika, jer se time ne bira samo
suprunik, nego i roditelj i odgajatelj budueg djeteta.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je u tom pogledu dao jasan recept
koji treba slijediti. Ebu Hurejre, r.a, prenosi hadis u kojem Poslanik,
S.a.V.S, istie: Zene se UiflntYU zbog etiri stvari: zbog bogatstva, porfjekla,
lJepote i l!Jere, a ti oeni l!Jernicu, blagoslovlJen bio~ 52
Ako se povede dovoljno rauna da suprunike krasi vrlina
vjere, pobonosti i bogobojaznosti, onda e dijete biti odgajana u
istoj islamski atmosferi, koja e itekako pozitivno utjecati na razvoj
i odgoj djeteta.

Fiziko

psihiko

zdravlje roditelja

Budui

mu treba da vodi rauna da njegova izabranica bude

fiziki i psihiki zdrava kako bi normalno mogla podizati i odgajati
djecu jer ako bude imala neku nasljednu bolest, onda suprug
prihvata rizik da tu bolest naslijede i njihovi potomci.
Zejd b. Ka'b b. 'Udre, r.a, prenosi da se Vjerovjesnik, s.a.v.s,
oenio enom iz Benu Gaffara i kada joj je priao na njenim
slabinama je primijetio neku bjelinu, tj. bolest, pa je odustao od

452

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67- Kitabu-n-nikah, 15- Babu-ekfai fi-d-dini,

hadis br. 5090; Muslim u Sahihu: 17 - Kitabu-r-reda' a, 15 - Babu istih babi
nikahi zati-d-dini, hadis br. 1466; En-Nesai u Sunenu: Kitabu-n-nikah, 13Babu kerahijeti tezvidi-z-zunati; Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-n-nikah, 2Babun maju'meru bihi men tezevvede zate-d-dini, hadis br. 2047; Ibn
Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 6- Babu tezvidi zate-d-dini, hadis br.
1858 i Ahmed u Musnedu, 2/428.

153

prilaska, rekavi joj da obue svoju

dar koji joj je dao.453

odjeu

i ode svojima, ne vrativi

vjenani

Preporuka je: izbjegavati bilo kakvu vrstu fizike ili psihike

bolesti. Meutim, ako doe do braka, onda ovjek ima pravo
izbora: ostati u takvom braku ili se rastati od takve osobe. Tako
'Amir prenosi da je Alija b. ebi Talib, r.a, rekao: Kqji god ozjek se oeni
enom kqja ima ii!!Jesnu dozu ludosti, neku vrstu kuge ili lepre, ili ima
mahanu na spolnom organu, ona mu je ena: pa ako hoe zadrae je, a ako
hoe razvee se od '!}ef454

Respektabilno porijeklo i intelektualna zrelost suprunika

Suprunici su duni izabrati sebi slinog po porijelu i
intelektualnoj zrelosti, jer e dijete naslijediti brojne moralne,
intelektualne ili tjelesne vrline ili nedostatke. Otuda, treba i o tom
segmentu voditi rauna, kako bi djeca mogla naslijediti vrline od
oba roditelja. 455

Pridravanje islamskih pravila prilikom intimnog odnosa

Prilikom intimnog odnosa treba voditi rauna da ispunimo
da imamo ispravnu namjeru, da prije stupanja u intimni
odnos prouimo Bismillu i da prouimo dovu (Allahumme dennibne~jtane ve dennibi-~jtane ma rezaktena).
sljedee:

Ukoliko stupimo u intimni odnos s lijepom namjerom, tj. da

na prilazak zakonitoj eni sadri uvanje od harama i da prilaskom
elimo porod koji e biti sutra od koristi islamu i muslimanima i da,
na taj nain, elimo obradovati Poslanika, s.a.v.s, jer e se on
ponositi mnotvom svoga ummeta, onda emo za to dobiti nagradu
od Gospodara svjetova. Ebu Zerr el-Gifari, r.a, prenosi da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao da se i u naem prilasku zakonitim
453

Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 31493. Zanimljivo je napomenuti da se ovdje

imam Ahmed dvoumi o imenu ovog ashaba: da li je Ka'b b. Zej d ili Zej d b.
Ka'b. (Pogledaj njegov Musned, 31493).
454
Hadis biljei Ed-Darekutni u Sunenu: Kitabu-n-nikah, Babu-1-mehri, hadis br.
85 i El-Bejheki u Es-Sunenu-1-kubra, Kitabu-n-nikah, Babun majerid bi-nnikah mine-l- 'ujub, 7/215.
455
O ovome vidi: Dr. Budejr Muhammed Budejr, Menhedu-s-sunneti-nnebevijjeti, 1126-27.

154

Islamski bonton

enama nalazi sadaka, na to su ashabi bili iznenaeni, pa su

zapitali: Zar kad neko od nas ispofji svqje strasti) da za to dobije i jo
nagradu?! Vjerovjesnik, s.a.v.s, je dogovorio: ta mislite) da je to uinio
na haram nain) da li bi za to zaradio gnjeh?! Tako isto) ima i nagradu kada
na halal nain prie svqjqj supruif"f45 6
Budui

da svaki dobar posao treba poeti Bismillom, to treba

uiniti i prije nego se prie zakonitom supruniku. U hadisu koji
prenosi Ebu Hurejre, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, jasno je potcrtao da
je krnjav svaki posao koji se zapone bez spominjanja Allahovog
imena. 457
Prije intimnog ina suprunici, uz uenje Bismille, treba da
proue dovu u kojoj e zamoliti Allaha Plemenitog da od njih i od
mogueg zametka udalji ejtana i njegovo zlo. To se temelji na
autentinom hadisu koji od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi 'Abdullah
b. 'Abbas, r.a: Bismillah! Allahumme dennibne--qtane ve dennibi-qtane ma rezaktena!/U ime Allaha! Allahu) uda!Ji f!;fana od nas i od
onoga to si Ti dao da se zametne! Ako Allah dadne da se) tom prilikom)
zametne dfjete) nee mu qtan nauditif45B

Udaljavanje od bluda
Suprunici se moraju uvati velikih grijeha a posebno bluda,
kao to Allah Uzvieni napominje: <d to da!J"e od bluda)jerje to razvrat,
kako je to ruan putb).459

456

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 12- Kitabu-z-zekat, 16- Babu bejani enne
isme-s-sadekatijeka'u 'ala kulli nev'in mine-1-ma'rufi, hadis br. 1006; Ehu
Davudu Sunenu: Kitabu-s-salat, Babu salati-d-duha, hadis br. 1285 i Ahmed
u Musnedu, 5/167.
457
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, Babu-l-hedji fi-1-kelami,
hadis br. 4840; Ibn Made u Sunenu: 9- Kitabu-n-nikah, 19- Babu hutbetin-nikah, hadis br. 1894 i Ahmed u Musnedu, 21359. Ibnu-s-Salah i Nevevi
smatraju ovaj hadis dobrom predajom. (Vidi: Ibn Made, Sunen, 1/610).
458
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 67 - Kitabu-n-nikah, 66 - Babun ma jekulu-rredulu iza eta ehlehu, hadis br. 5165; Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah,
18- Babun majustehabbu enjekulehu 'inde-1-dima'i, hadis br. 1434; Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-n-nikah, 46- Babrn"t fi dami'i-n-nikah, hadis br.
2161; Ibn Made u Sune nu: 9 - Kitabu-n-nikah, 27 - Babun ma jekulu-rredulu iza dehalet 'alejhi ehluhu, hadis br. 1919 i Ahmed u Musnedu, 1/217.
459
El-Isra', 32.

155

Kultura ponaanja prilikom roenja djeteta

Kada se dijete rodi, roditelji treba da obave odreene radnje
kako bi se, na taj nain, pribliili praksi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Prouiti

ezan na desno a ikamet na lijevo uho

Prouiti novoroenetu ezan na uho bila je praksa Allahovog

Poslanika, s.a.v.s. Ebu Rafi', r.a, prenosi: Bio sam prisutan kada je

Allahov Poslanik, s.a.v.s, prouio ezan na uho Hasanu sinu Alijinom, kada
ga je Fatima rodila.460

lbnu-1-Kajjirn tvrdi da je tajna uenja ezana na uho

novoroenetu prvo to e uti na ovome dunjaluku,a to su rijei
koje veliaju Allaha Uzvienog i to je jedna vrsta talkina pri dolasku
na ovaj svijet, kao to se ui talkin onome koji naputa ovaj svijet,
tako da mu i prve i posljednje rijei budu podsjeanje na Gospodara
svjetova. Takoe, uenjem ezana udaljava se ejtan, pa je tajna
uenja novoroenetu-udaljavanje ejtana od njega.4 61
to se tie uenja ikameta na lijevo uho, treba napomenuti da
nema vjerodostojnih predaja u tom pogledu. Meutim, postoji vie
slabih predaja da se i ikamet ui na lijevo uho, kao to navodi i
lbnu-1-Kajjim el-Devzijje.462

Tahnik
Tahnik je vakanje

neega,

po

mogunosti

hurme i stavljanje
toga u usta novoroenetu. Uenjaci se slau da je mustehab tahnik
uiniti hurmom prilikom roenja djeteta. Ako se tom prilikom ne
nae hurma, onda to treba uiniti neim slatkim. Mustehab je, kako
navode uenjaci, da onaj koji svojim ustima savae hurmu ili sl.
bude poboan i dobar. Ako takvih nema u blizini u vrijeme
poroaja, dijete se njima moe odnijeti, da oni u svojim ustima
savau hranu i stave je u usta novoroenetu, kako bi to bilo prvo
460

Hadis biljei Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-1-edeb, 113 - Babun fi-s-sabijji

juledu feju'ezzenu fi uzunihi, hadis br. 5105 i Tirmizi u Sunenu: 20- Kitabu1-edahi, 17- Babu-1-ezani fi uzuni-1-mevludi, hadis br. 1514 i ocjenjuje ga
kao hasenun-sahihun.
461
Vidi: Ibnu-1-Kajjim, Tuhfetu-l-mevdud bi ahkami-1-mevlud, str. 54.
462
Provjeri: Isti izvor, str. 53-54.

156

Islamski bonton

to e ono progutati, a uz to bi
pobone osobe. 463

novoroene

osjetilo i bereket

Ebu Musa, r.a, prenosi da je sa novoroenetom - sinom

doao Vjerovjesniku, s.a.v.s, nakon ega ga je on prozvao
Ibrahimom, savakao hurmu i stavio je u usta novoroenetu. 464
Buharija i Muslim navode i primjere Ebu Talhinog i Esminog
sina koje su donijeli Poslaniku, s.a.v.s, a on je savakao hurmu i
stavio je u usta novoroenetu.465

A kika
Akika je klanje kurbana povodom roenja djeteta. Ona je
sunnet, zato to su je prakticirali Vjerovjesnik, s.a.v.s, i
njegovi ashabi. Po hanefijskom mezhebu akika je mubah, zato to
je propisivanjem kurbana/ el-udhijje, po njima1 svaka druga vrsta
kurbana postala derogirana.466
pritvreni

Allahov Poslanik, s.a.v.s, u hadisu koji prenosi Selman b.

'Amir ed-Dabbi, r.a, kae: ZakolJite za cfjeaka akiku prospite za '!}ega
krv i otklonite od t!Jega nepr!Jatnostf467
1

Moe se zaklati i za muku i za ensku osobu po jedno

brave, prema malikijama, a na temelju hadisa da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, klao za Hasana i za Husejna po jedno brave, 468 ili za muko
dijete dva braveta a za ensko jedno, prema afijama i hanbelijama,
463

O ovome vidi: Muhammed Fuad Abdulbaki u Muslimovom Sahihu, 3/1689.

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 71- Kitabu-1-'akika, l- Babu tesmijeti-1mevludi gadate juledu limen lemjeukka 'anhu ve tahnikihi, hadis br. 5467 i
Muslim u Sahihu: 38- Kitabu-1-adab, 5- Babu istihbabi tahniki-1-mevludi
'inde viladetihi, hadis br. 2145.
465
Uporedi: Buharija, Sahih, Kitabu-1-'akika i Muslim, Sahih, Kitabu-1-adab.
466
Vidi o tome: Ez-Zuhajli, El-Fikhu-1-islami ve edilletuhu, 31636.
467
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 71- Kitabu-1-'akika, 2- Babu imatati-1-eza
'ani-s-sabijji fi-l- 'akikati, hadis br. 5472; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1edahi, Babun fi-1-'akika, hadis br. 2839; En-Nesai u Sunenu: Kitabu-1-'akika,
Babu-l- 'akikati 'ani-1-gulami, Tirmizi u Sunenu: 20- Kitabu-1-edahi, 17Babul-ezani fi uzuni-1-mevludi, hadis br. 1515 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun; Ibn Made u Sunenu: 27 - Kitabu-z-zebaih, l -Babu-l-'akika, hadis
br. 3164 i Ahmed u Musnedu, 4/18 i 214.
468
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 20- Kitabu-1-edahi, 20- Babu-l-'akikati
biatin, hadis br. 1519 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun.

464

157

na temelju hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojem se spominje

da je Ummu Kurz pitala Vjerovjesnika, s.a.v.s, o akiki, pa je
odgovorio: Za c!Jeaka se kogu dva braveta a za ensku osobu jedno. Nee
tetiti da brave bude muko ili ensko. 469
Akiku treba zaklati sedmi dan, ako je to mogue, a ako nije
onda etrnaesti ili dvadesetprvi dan po roenju djeteta. Ako roditelj
ne bude imao mogunosti to izvriti tada, onda e to uiniti kada
mu se za to ukae prilika.470
Za akiku vae isti propisi kao i za drugi kurban, izuzev to ne
moe biti vie uesnika u jednoj ivotinji, kao to je dozvoljeno u
sluaju kurbana koji se kolje na Kurban-bajram. 471
Ukoliko se desi da je sedmi dan po roenju djeteta u isto
vrijeme i prvi dan Kurban-bajrama, onda e, prema hanbelijama,
biti dovoljno zaklati samo jedan kurban.472
Treba naglasiti da se akikom postie

sljedee:

-pribliava se Allahu Uzvienom, kroz rtvu namijenjenu za

dotino dijete,
- to je zamjena za iskuenja i nesree, kao to je kurban
zamijenio Isma'ila, a.s.,
- to je

nain dobroinstva

koji roditelji izvre,

- uvruje se ljubav i povezanost prisutnih akiki, jer je to

prilika za okupljanje, razgovor i blie upoznavanje,
- to je prilika da se siromani i gladni dobro najedu, jer moda
za to druge prilike i nemaju
- i na ovaj

nain

se oivljava sunnet Allahovog Poslanika,

s. a. v. s.

469

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: Isti kitab, 17- Babu-1-ezani fi uzuni-1mevludi, hadis br. 1516 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ebu Davudu
Sunenu: Kitabu-1-edahi, babun fi-1-'akikati, hadis br. 2835 i Ibn Made u
Sunenu: 27- Kitabu-z-zebaih, l -Babu-l-'akikati, hadis br. 3162.
470
Vidi o tome: Es-Sejjid Sabik, Fikhu-s-sunne, 3/280.
471
Isti izvor, 3/279.
472
Ibnu-1-Kajjim, cit. djelo, str. 91-92 i Es-Sejjid Sabik, cit. izvor, 3/280.

158

Islamski bonton

Brijanje glave
Sedmi dan se, uz klanje kurbana, obrije glava novoroenetu i
podijeli srebra koliko tei njegova kosa. To moe biti i formalno
potkresavanje kose, da bi se taj dan podijelilo na ime sadake
odreen dio novca potrebnima. Semure b. Dundub, r.a, prenosi
hadis od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da sedmi dan treba obrijati
glavu. 473
Hasan el-Basri smatra da se brijanjem glave sedmi dan
otklanjaju neugodnosti novoroenetu.4 7 4
Brijanje glave

novoroeneta

i dijeljenje sadake imaju dvije

koristi:
1 - zdravstveno djeluje na dijete, jer mu
mnogima, jaaju ula vida, sluha i mirisa.475

jaa

korijen kose i, po

2 - ima svoj drutveni i socijalni znaaj, jer dijeljenjem sadake

pomau se siromani, ali se tim davanjem produbljuje i ljubav meu
lanovima drutva.

Nadijevanje lijepog imena

Sedmi dan, uz klanje kurbana i brijanje glave, daje se, na
temelju hadisa, ime novoroenetu. 476
Treba se potruditi pa djetetu dati lijepo ime. Islam je u tom
pogledu fleksibilan, pa nam, u vezi s tim, ostavlja dosta slobode.
Ipak, Poslanik islama, s.a.v.s, preporuuje, prije svih, dva imena,
koja oslovljava kao najdraa Allahu. U Ibn Omerovoj, r.a, predaji
Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: Uistinu nq;draa imena Allahu su Abdullah i
Abdurrahmanf477

473

Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edahi, Babun fi-l- 'akikati, hadis
br. 2838; Tirmizi u Sunenu: 20- Kitabu-1-edahi, 23- Babun mine-1-'akikati,
hadis br. 1522 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ibn Made u Sunenu: 27 Kitabu-z-zebaih, 1- Babu-1-'akikati, hadis br. 3165.
474
Pogledaj Ebu Davudovu predaju u Sunenu: Cit. kitab i bab, predaja br. 2840.
475
O tome uporedi: Dr. Budejr Muhammed Budejr, Menhedu-s-sunneti-n. nebevijjeti, 1144.
476
Citirani hadis biljee Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Made.
477
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 38- Kitabu-1-adab, l - Babu-n-nehji 'ani-ttekenni bi Ebi-1-Kasim ve bejani majustehabbu mine-1-esmai, hadis br. 2132;

159

Treba, svakako, izbjegavati imena koja imaju runa znaenja

ili koja prizivaju na zlo, kao na pr. Rat, Ratko i sl., to smo mogli
iskusiti najbolje na svojoj koi, od ljudi sa imenima poput: Ratko,
do prezimena Koljevi i sl. Otuda je Poslanik islama, s.a.v.s, u
predaji koju prenosi Alija b. ebi Talib, eksplicite upozorio na to.
Naime, kada je Fatima, r.a, rodila Hasana, r.a, doao je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, i upitao kako su djetetu dali ime. Oni du odgovorili
da su mu dali ime Harb/Ratko, na to je Vjerovjesnik, s.a.v.s,
reagirao i rekao: Ne, on je Hasan! Kada je roen Hus ej n, r.a, ponovo
su mu dali ime Harb/Ratko, pa je Poslanik, s.a.v.s, na isti nain
reagirao i dao mu ime Husejn ... 478
Naravno, ukoliko se djetetu dadne ime koje, Ulstlnu, ima
runo znaenje, musliman je duan promijeniti ga kada doe do
takvih saznanja. To zakljuujemo na temelju hadisa Allahovog
Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi 'Abdullah b. Omer, r.a. Naime,
jednoj eni bilo je ime 'Asija/ Grijenica, pa joj je Vjerovjesnik, s.a.v.s,
promijenio ime, rekavi: Ti si Demzla/Ljepoticaf479

Sunneenje

muke djece

Sunneenje je bila praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s, i ono,

po hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a, spada u pet prirodnih
stvari. Poslanik, s.a.v.s, kae: Pet je prirodnih stvari: sunneef!Je,
otklat!Jat!Je dlaka sa stidnih 11lj'esta, otklat!Jat!J'e dlaka ispod pazuha,
skraivatij'e noktiju i skraivat!Je brkova.480

Timrizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edebi, 64- Babun ma dae ma justehabbu

mine-1-esami, hadis br. 2834 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ibn Made u
Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 30- Babun majustehabbu mine-1-esmai, hadis
br. 3728 i Ahmed u Musnedu, 2/24.
478
Ovaj hadis biljei Buhari u El-Edebu-l-mufredu,2/288, hadis br. 823 i Hakim u
Mustedreku, 3/165 i ocjenjuje ga vjerodostojnom predajom a sa njim se slae i
hafiz Zehebi.
479
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 38- Kitabu-1-adab, 3- Babu istihbabi tagjiri1-ismi-1-kabihi ila hasenin, hadis br. 2139; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1edebi, 67 - Babun fi tagjiri-1-ismi-1-kabihi, hadis br. 4952; Timrizi u Sunenu:
44- Kitabu-1-edebi, 66- Babun ma dae fi tagjiri-1-esami, hadis br. 2838 i
ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edebi,
32- Babu tagjiri-1-esmai, hadis br. 3733.
480
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 63- Babu kassi--aribi,
hadis br. 5889; Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-t-tahare, 16- Babu hisali-1-fitre,

160

Islamski bonton

Prvi koji je poeo prakticirati sunneenje bio je Allahov

poslanik Ibrahim, a.s. On je taj in izveo, kako biljee Buhari,
Muslim i dr. kada je imao osamdeset godina.481
Islamski uenjaci su se razili u pogledu obligatnosti tog ina.
Neki, poput Ahmeda, afije, Evza'ija i dr. smatraju da je taj in
vadib, dok Ebu Hanife i neke Malikove predaje govore da oni taj
in smatraju pritvrenim sunnetom.482
to se tie vremena kada dijete treba osunnetiti, to propisima
nije decidno regulirano, ve je ostavljeno svakom roditelju da odlui
kada e to uiniti. Bitno je da taj propis, kako navodi Ibn Kajjim,
bude izvren do punoljetstva djeteta, jer sa punoljetstvom nastaju
obaveze.
Ibn 'Abbasa, r.a, su pitali o tome pa je odgovorio da je on
osuneen kada je Poslanik, s.a.v.s, preselio na ahiret. Ibn 'Abbas je
dodao da nisu sunnetili djecu dok nisu bila svjesna i shvatala taj
in.483

Navodi se da je Ismai'l, a.s, osuneen kada je imao trinaest

godina, a Ishak, a.s, kad je imao svega sedam dana,48 4 na temelju
ega se, vjerovatno, idovi ravnaju pa obrezuju svoju djecu sedmi
dan nakon roenja.
Tako se i mukarac koji primi islam, makar bio i u poznim
godinama, treba osunnetiti. Ibn ihab veli: ol!Jek bi bivao osunneen
kada bi preao na islam) pa makar bio i starf485
Dakle, podsticaj za taj in ne samo da imamo u praksi naeg
Vjerovjesnika, s.a.v.s, ve i u sunnetu ranijih Allahovih poslanika.
Kada se uzme u obzir i zdravstvena korist ovog ina, to potvruju
sve ei sluajevi obrezivanja u sluaju nemuslimana, onda to s
ponosom treba initi, kao to ine Arapi u brojnim islamskim
dravama, pripremajui prijatne sveanosti povodom sunneenja.
hadis br. 257 i Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edebi, 14- Babun ma dae fi
taklimi-1-azfari, hadis br. 2756 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
481
Pogledaj, npr: Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zani, 51 - Babu-1-hitani
ba'de-1-kiberi ve natfi-1-ibiti, hadis br. 6298,
482
O ovim propisima vidi opirnije: lbnu-1-Kajjim, spom. izvor, str. 147.
483
Vidi: Buhari, Sahih: 79- Kitabu-1-isti'zan, 51- Babu-l-hitan, hadis br. 6299.
484
Vidi: Ibnu-1-Kajjim, cit. djelo, str. 141.
485
Predaju biljei Buhari u El-Edebu-l-mufredu, 601 - Babu-1-hitani li-1-kebiri,
hadis br. 1257.

161

Zahvala Allahu na

novoroenetu

Kada se dijete rodi treba zahvaliti Onome koji ga je i formirao

u majinoj utrobi. Ne treba biti pristrasan pa pitati je li muko ili
ensko, nego - je li zdravo i itavo i na tome zahvaliti Allahu
Milostivom, kao to je radila Aia, r.a, kada bi bilo roeno dijete u
njenoj porodici, ona nije pitala da li je roena muka ili enska beba,
ve je pitala je li roeno zdravo i itavo. Kada bi joj odgovorili
pozitivno, ona bi prouila dovu: ((El-Hamdu lillahi Rabbi-1'alemin/ Hvala Allahu, Gospodaru svih Sl!Jetova/;)486

486

Predaju biljei Buhari u citiranom djelu: 605 - Babun men hamidellahe 'inde1-viladeti iza kane sevijjen ve lem jubali zekeren ev un sa', hadis br. 1261.

162

Islamski bonton

Drutveni odgoj
Budui da je svaki ovjek, pa tako i dijete, drutveno bie,
posebnu panju treba obratiti na to kako dijete ukljuiti u drutvo.
Roditelj treba nai nain kako da to uspjeno uini ve kada dijete
pone spoznavati svijet u kojem ivi. Roditelji su duni da djetetu
prue priliku za druenje i komuniciranje sa drugima. U tome su,
svakako, najbolji uzori Allahov Poslanik, s.a.v.s, i prva generacija
muslimana, koji su svoju djecu od samih poetaka ukljuivali u
drutveni ivot, dajui im priliku za dokazivanje i sticanje osjeaja
odgovornosti.

Poslanik islama, s.a.v.s, podsticao je na druenje djece sa

starijima, kako bi saznavali novo i sticati dragocjena iskustva.
Prva generacija muslimana to je ozbiljno shvatila. Ilustrativan
je primjer Omerovog, r.a, sina Abdullaha, koji je redovno
posjeivao damiju i skupove starijih, iako je tada imao samo pet
godina. Jednom prilikom, kako biljee Buhari i Muslim,
prisustvovao je Vjerovjesnikovom, s.a.v.s, predavanju u kojem je on
upitao ashabe: Ima jedno stablo iji listovi ne opadqju, a slino je muslimanu:
kqje je to stablo? Ljudi su pomiljati na pustinjska stabla, a Abdullah
kae: Palo mije napamet da je to palma. Htio sam to spomenutt~ meutim,
vidio sam tu star!Je ashabe, pa sam se ustegnuo od odgovora. Nakon f!Jihove
Utf!j"e, T/jerot!Jesnik, s.a.v.s, je rekao: To je palma. Spomenuo sam to svome
ocu, veli dalje Abdullah, na to mije on rekao: Da si rekao: Palma, volio
sam nego to i tof4 87
U Mudahidovoj predaji, pored ostalog, stoji: <(Htio sam da
kaem, ali sam se ustruavao zato to sam bio nqjmlai od prisutnih~ a u
Nafi'ovoj predaji: Primijetio sam Ebu Bekra i Omera, krji ne progovarqju,
pa sam se i ja ustruavao neto rei. U Ibn Hibbanovoj predaji stoji da je
Omer, r.a, kada je saznao da je njegov sin znao odgovor na to
pitanje, rekao: Da si odgovorio, volio sam to nego itavo krdo nqjbo!Jih
devaft 88

487

Hadis biljee Buhari u Sunenu: 3- Kitabu-1- 'ilmi, 5- Babu tarhi-1-imami-lmes'elete 'ala ashabihi lijahtebire ma 'indehum mine-1-'ilmi, hadis br. 62 i
Muslim u Sahihu: 50- Kitabu sifati-1-munafikine ve ahkamuhum, 15- Babu
meseli-1-mu'mini meselu-n-nahleti, hadis br. 2811.
488
Pogledaj: Ibn Hader, Fethu-lBari, 11176.

163

Pogledajte pronicljivost Omerovog sina 'Abdullaha, r.a, koji

sa pet godina dobro razluuje kada i gdje treba ta rei. Uoavate li
njegove intelektualne kvalitete ve u toj dobi, ali i vanredni osjea}
za kulturu ponaanja u drutvu?! To je, izmeu ostalog, posljedica
ukljuivanja djeteta u ivot zajednice, nakon prethodne pripreme u
roditeljskom domu.
Mijeanje djece sa starijima, kao i mijeanje muke i enske
djece omoguava da se ve od malih nogu djeca upoznaju i da se
tako pripremaju za brak koji ih eka. Ve kao djeca uoavaju
meusobne kvalitete a roditelji, imajui priliku komunicirati s tom
djecom, primjeuju njihove posebnosti i preporuuju, kada njihova
djeca porastu, vjenanje s osobama koje imaju te kvalitete, to e
uveliko doprinijeti stabilnosti budueg braka i njegovoj harmoniji.
Tako Abdu-r-Rezzak prenosi predaju Omera, r.a, koji je podsticao
na meusobno vidanje male djece, kako bi se djeca upoznala i kako
bi se elja za brakom, u takvim sluajevima, razvila ve u
djetinjstvu. 489
Vjerovjesnik, s.a.v.s, esto je djecu slao drugima zbog neke
potrebe, To nije sigurno inio zbog same potrebe, nego, oito je, i
zbog samog oslobaanja djece u komuniciranju s drugima, sticanje
osjeaja odgovornosti i, nadasve, ukazivanje povjerenja djetetu. Sve
to utie na pravilan razvoj, osamostaljivanje djeteta i omoguava da
dijete stekne potrebnu sigurnost u sebe i svoje kvalitete.
Brojni su hadisi Allahovog Poslanika, s.a.v.s, spomenuti u
razliitim hadiskim zbirkama koji govore o potrebi ukljuivanja
djece u drutveni ivot. Iitavajui hadiske zbirke dolazimo do
brojnih saznanja o Poslanikovom, s.a.v.s, nazivanju selama djeci i
podsticanju djece na nazivanje selama, kako bi se i na taj nain djeca
osjeala ravnopravnim u drutvu starijih.
Ako se prisjetimo njegove posjete bolesnoj djeci, razumijemo
da im je htio dati do znanja da su i oni vani inioci drutva i da
predstavljaju dio sveukupnog drutvenog sistema, to im je davalo
puninu i sigurnost u same sebe.

489

Predaju biljei u svom Musannefu: Babu ibrazi-1-devari ve-n-nezari 'inde-nnikah, 6/156.

164

Islamski bonton

Odgoj u sferi ahlaka

Kultura ponaanja ili lijep ahlak jedan je od najbitnijih
elemenata u sluaju djeteta. Na poetku ovog teksta citiran je
Poslanikov, s.a.v.s, hadis koji preferira odgoj djeteta nad dijeljenjem
sadake, to tom segmentu daje posebnu vrijednost i ukazuje na
njegov vanredni znaaj. Otuda je 'Ali b. el-Medini rekao:
Nas!Jeiva'!}e odgqja u sluqju r!Jeteta bo!Je je od '!Jegovog nasjjeiva'!}.a imetka,
jer odgqjem se stie i uva imetak, ast i bratska gubav i pravi se idealna
sinteza izmeu dut!Jalukog i ahiretskog dobra!490
Enes b. Malik, r.a, prenosi hadis u kojem Allahov Poslanik,
s.a.v.s, istie: Budite plemeniti prema vaqj rijeci i ugepqjte '!}ihov odgq;J491
Vjerovjesnik, s.a.v.s, koristio je svaku priliku da poui djecu
pravilnom ponaanju i lijepom odnosu spram roditelja, to i mi
trebamo itekako koristiti. Tako Ehu Hurejre, r.a, prenosi da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, vidio jednog ovjeka sa djeakom, pa je pitao
djeaka, ko je taj ovjek, na to mu je djeak odgovorio da je to
njegov otac. Onda ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s, posavjetovao: Ne
idi ispred f!J"ega, ne iifa:{! ga pogrdama, ne gedqj prije '!}ega i ne zovi ga
imenom! 492 Imam Nevevi, na temelju te predaje smatra da je oca,
uitelja i ejha zabranjeno nazivati njihovim imenima. 493
Uiti

djecu respektirati starije i uenije obaveza je proistekla iz

samog uenja islama. Allahov Poslanik, s.a.v.s, podvlai u hadisu
koji prenosi Enes b. Malik, r.a: Nije na onqj kqji nema saa!Je'!Ja prema
mlaima i potovaf!J"a prema starijima! U jednoj predaji se dodaje jo i: ko
ne respektira nae uene!494

490

Menhedu-t-terbijjeti-n-nebevijjeti, str. 159.

Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 3- Babu birri-1-validi
ve-1-ihsani ile-1-benati, hadis br. 3671.
492
Hadis biljei Buhari u El-Edebu-l-mufredu, 23 - Babun la jusemmije-r-redulu
ebahu ve la jedlisu kablehu v e la jemi emamehu, hadis br. 44 i Ibnu-s-Sunni
u 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, 217- Babu-n-nehji en jusemmije-r-redule
ebahu bismihi, hadis br. 395, str. 190. Ovu predaju spominje, takoe, Nevevi
u El-Ezkaru, str. 416-417. Slian sadraj postoji i kod El-Hejsemija u
Medme 'u-z-zevaidu, 8/137.
493
Pogledaj: El-Ezkar, str.416.
494
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 15- Babun ma dae
fi rahmeti-s-sibjani, hadis br. 1919 i ocjenjuje ga kao garib-predaju; Ebu Davudu
Sunenu: Kitabu-1-edebi, 63- Babun fi-r-rahmeti, hadis br. 4943 i Ahmed u
491

165

ak se respekt prema uenim preferira u odnosu i na same

roditelje, kao to potcrtava Jahja b. Mu'az: Ueni !Judi su milostiviJi u
ummetu Muhammedovom, a.s, od samih oeva i mqjkz1 Na upit: A kako to?,
odgovorio je: Oevi i mqjke uvqju svqju c!Jecu da ne odu u dunja/uku vatru
i spre se, dok ih ueni !Judi odvraqju od ahiretske vatre kqja je daleko
ea!495

Allahov Poslanik, s.a.v.s, je kroz svoju dvadesettrogodinju

misiju preporuio nain ponaanja nae djece, kako bi
vremenom dosegla nivo vjernika kakav se od njih oekuje. Tako nas
Poslanik islama, s.a.v.s, pouava kako emo djecu navikavati da
potuju stariju brau i da je najstariji brat na mjestu oca; nain
traenja dozvole prilikom ulaska u kuu, a posebno traenja
dozvole od roditelja u tri vremenska intervala: prije zore, nakon
podne-namaza i poslije jacija-namaza, kada se odjea odlae; zatim
nain i postupak u vezi s konzumiranjem jela i pia, i dr.
poslaniku

Treba se posebno truditi da razvijamo i njegujemo osjeaj

nae djece za istinom, pravdom, povjerenjem i drugim moralnim
osobinama koje bi trebalo da ih krase. Poslanik, s.a.v.s, te osobine
razvijao je kod djece i podsticao roditelje da ih njeguju i osnauju.
Otuda, treba upozoriti svakoga ko djeci, makar i u ali lae, da to ne
ini, jer ih privikava na tu lou osobinu. Zbog toga se ne moe
djetetu neto obeati a ne izvriti, kao to mnogi od nas rade. esto
ljudi kau djetetu, ako to i to uini, ili, ako proe s odlinim
uspjehom u koli, da e mu kupiti odreenu stvar, pa kada dijete
ispuni svoju zadau, oni zanemare svoje obeanje. U hadisu Ebu
Hurejre, r.a, Poslanik, s.a.v.s, to jasno zabranjuje: Ko kae svom c!Jetetu
doi dau ti, a ne dadne mu, upisae mu se u la!496

Odgoj u emocionalnoj i sentimentalnoj sferi

Period djetinjstva je period prefinjene osJeCaJnosti i
sentimentalnosti. Zbog toga treba posebnu panju pokloniti tom
segmentu djeijeg ivota. Naravno, opet nam je uzor Allahov
Poslanik, s.a.v.s, koji je na perfektan nain pokazao kako da

Musnedu, 11257, 2/185, 207 i 222. Ovaj hadis Albani ocjenjuje dobrom predajom.
(Vidi: Sahihu-l-Dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, hadis br. 5443).
495
El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 1120.
496
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 2/452.

166

Islamski bonton

priemo

naoj djeci, na koji nain da probudimo njihove emocije i

kako da razvijamo tu tanahnu, prefinjenu sentimentalnost u
njihovim mladim biima.
Brojne su predaje u kojima se govori da se Vjerovjesnik,
s.a.v.s, volio igrati sa djecom, a posebno sa svoja dva unuka
Hasanom i Husejnom, r.a. Njegova panja prema njima bila je
tolika da ne bi sa sedde ustajao sve dok oni ne bi ustali sa njegove
glave.
Dijete treba da osjeti da ga volimo. To se ogleda i u naem
lijepom odnosu spram njega. Pogrena je praksa nekih naih ljudi
koji tvrde da su samo svoju djecu ljubili na spavanju. Nikada to nisu
inili kada su djeca bila budna. Ili nisu ih ljubili pred svojim
roditeljima. Naprotiv, djetetu treba poklanjati panju i kada je samo,
ali i pred drugima. Najbolja potvrda za to je autentian hadis
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi Ebu Hurejre, r.a, da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, ljubio svoga unuka Hasana, r.a, u prisustvu ElAkre'a b. Jabisa et-Temimija, r.a, koji mu je, vidjevi taj in,
prigovorio, rekavi: Ja1 uistinu1 imam desetoro rfjece i nikada nijedno nisam
polJubio! Allahov Poslanik, s.a.v.s, ga je zaueno pogledao i rekao
mu: Ko nema samilostz~ ni '!Jemu se nee smilovatt1,497 aludirajui na na
lijep, samilostan odnos spram najmlaih.
Koliko je na Poslanik, s.a.v.s, vodio rauna da ne povrijedi i
ucvili ni jedno dijete, najbolje ilustrira primjer koji iznosi poznati
ashab Enes b. Malik, r.a, kada je njegov mlai brat 'Umejr, igravi se
sa pticom, usmrtio je, a Vjerovjesnik, s.a.v.s, primjetivi njegovu
tugu, obrati mu se: Ja Eba 'U11(je0 ma fe'ale-n-nugqjn / Ebu 'Umjere1 ta
uradi mala ptica? 498
497

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edebi, 17- Babun men tereke
sabijjete gajrihi h atta tel' abe bih i, ev kabbeleha ev mazehaha, hadis br. 5997;
Muslim u Sahihu: 43- Kitabu-1-fadail, 15- Babu rahmeti sallellahu 'alejhi ve
selleme-s-sibjane ve-1-'ijale, hadis br. 2318; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1edebi, 153- Babun fi kubleti-r-reduli veledehu, hadis br. 5218 i dr.
498
Hadis biljei Buhari u Sahihu: Navedeni kitab, 81- Babu-1-inbisati ile-n-nasi,
hadis br. 6129; Muslim u Sahihu: Kitabu-1-adab, 5- Babu istihbabi tahniki-1mevludi 'inde viladetihi, hadis br. 2150; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1edebi, 74- Babun ma dae fi-r-redulijetekenna ve lejse lehu veled, hadis br.
4969; Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edebi, 24- Babu-1-mezahi, hadis
br. 3720 i Ahmed u Musnedu, 3/115, 119, 171, 188, 190, 201, 212, 223, 278 i
288.

167

Oito je da bismo mi, vjerovatno, kritikovali tog djeaka i,

moda, ga kaznili za ono to je uinio. Djeaku je bilo dosta boli to
mu je ptica uginula, pa bi mu jo trebala i naa lekcija?! Pogledajmo
Poslanikov, s.a.v.s, postupak i njegovo ophoenje s tim djeakom,
koga je pokuao razveseliti i unijeti veliku dozu nade i u~ehe u
njegovo srce. To je mogao uiniti jedino najvei pedagog svih
vremena, u koga se i mi trebamo ugledati u postupcima prema
svojoj djeci, kako ne bismo povrijedili njihove osjeaje i kako bi,
slijedei Poslanika, s.a.v.s, ulili radost u njihova, nekada, rastuena
srca!

Koliko je Vjerovjesnik, s.a.v.s, vodio rauna o najmlaim

naratajima i njihovim osjeanjima vidimo na brojnim primjerima iz
njegove ivotne prakse. Hadiske zbirke navode predaje u kojima se
govori da je Poslanik, s.a.v.s, prvo najmlaoj djeci dijelio od
plodova koji bi sazreli, zatim da je nagraivao i one koji bi u tranju
pobijedili i one koji bi izgubili, kako se ni oni ne bi razoarali i nije
pravio razliku meu djecom: mukom i enskom, a posebno je bio
paljiv prema jetimima, kako bi im nadoknadio izgubljene roditelje.
Slijedei Poslanika, s.a.v.s, na ovaj nain, mi bismo izbjegli
frustracije kod djece i ona bi se, oito je, razvijala na miran i
dostojanstven nain.

Intelektualni odgoj
Nijedna religija ili ideologija u povijesti ljudskog roda nije vie
isticala i afirmirala znanje i intelektualno sazrijevanje nego to je to
inio islam. Allah Uzvieni sa prvim ajetom objavljenim Poslaniku
islama, Muhammedu, s.a.v.s, jasno podvlai tu posebnu
karakteristiku islama, kojom se on distancira od svih preanjih
religija i uenja. Razlika, po islamu, izmeu vjernika koji znaju i
onih koji ne znaju je nemjerljiva.
'Abdullah b. 'Abbas, r.a, tumaei kur'anski ajet: Allah e na
visoke stepene uiflignuti one meu vama kqji tjengu i kqjima je dato
zna'?}e!, 499 kae: ,Ueni imqju prednost sedam stotina stepeni nad pobonim
kqji nisu ueni) a raif71ak izmeu dva stepena je pet stotina godina! soo

499
500

El-Mudade/e, ll.
El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 1/8.

168

Islamski bonton

Analizirajui

kur'anske ajete i hadise Allahovog Poslanika,

s.a.v.s, koji tretiraju ovu oblast, dolazimo do nepobitnih dokaza da
islam posebnu panju pridaje ovom segmentu, pa, otuda, roditelji
moraju nai naina da od najranijih trenutaka djeijeg ivota uliju u
njihovu svijest elju za znanjem, istraivanjem, razmiljanjem i
meditiranjem. Roditelji moraju svoje dijete navikavati da pripada
jednoj od tri grupe ljude, kako se ne bi uvrstilo u etvrtu grupu,
koja e nastradati i na ovom i na onom svijetu, upravo onako kako
navodi Halil b. Ahmed. On kae: etiri su vrste gudi: 01jek kqji zna i
ifla da zna} on je uen} pa ga slfjedite; ot:Jek kq;i' zna a ne zna da zna} on je u
nemaru(snu)J probudite ga; O?!Jek kq;i' ne zna a zna da ne ifla} on je tqj kq;i'
traij uputu i ifla'?}e} uputite ga i O?!Jek kq;i' ne zna a ne zna da ne ifla} tqj je
luak1 klonite ga se! SOt
Znanje se, po uenju islama, ne dijeli na islamsko i
neislamsko. Svako znanje koje afirmira istinu i koje upuuje na
Allaha kao tvorca svemira i sve nas je islamsko znanje. Zbog toga
e roditelj ispitivati afinitet djeteta spram odreene oblasti, pa kada
utvrdi koja oblast najvie odgovara njegovom djetetu, usmjerie ga
tim pravcem.
Uenje

stranih jezika je islamom preporueno, jer se na taj

dolazi do novih saznanja, informacija i komunikacija, to je
preduvjet da se islam, kao univerzalna Allahova rije i posljednja
verzija Allahove objave, dostavi ljudima. Bez poznavanja stranih
jezika misionarska crta islama bi poprilino izblijedila. Poslanik
islama, s.a.v.s, je, otuda, naredio Zejd b. Sabitu, r.a, da naui
hebrejski jezik, da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s, mogao s njima
korespondirati i pojanjavati im temeljne smjernice islama. 502
nain

Ako u naem djetetu razvijemo svijest o potrebi

permanentnog uenja, tako da se ono nikada ne zadovolji do tada
nauenim, napravili smo korak vrijedan pohvale u njegovom
uzrastanju, jer Sufjan b. 'Ujejne, veliki islamski uenjak, upozorava:

501
502

Ihjau 'ulumi-d-din, 1/99-100.

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 93- Kitabu-1-ahkam, 40- Babu terdemeti-1hukkam ve heljeduzu terdumanu-1-vahid?, hadis br. 7195; Tirmizi u
Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, 22- babun ma dae fi ta'limi-s-surjanijje,
hadis br. 2715 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-1- 'ilm, 2- Babu rivajeti hadisi Ehli-1-kitabi, hadis br. 3645.

169

ot!Jek je uen sve dok saznqje i ui, a im bude ubijeen da ifla i da ne treba
dalJe uiti, postqje neznalica!503

Tjelesni odgoj
Tjelesni odgoj ima, takoe, poseban znaaj u ivotu djeteta.
Allah Plemeniti djeci je omilio igru, jer se u igri dijete dokazuje, jaa
i razvija. Igranjem se dijete relaksira, pa e mu igra, nakon uenja u
mektebu ili koli, omoguiti odmor i dati novu snagu i poticaj, a
zabrana igranja i stalno optereivanje samo uenjem, kako smatra
Imam Gazali, smanjuje otroumnost i umanjuje volju za uenjem. 504
Analizom Poslanikovih, s.a.v.s, hadisa dolazimo do
nepobitnih argumenata o njegovom podsticaju na jaanju djeijeg
tijela i konstrukcije, a to vidimo kroz etiri elementa:

Plivanje,

gaanje

i jahanje

Poslanik islama, s.a.v.s, podsticao je da djecu uimo onome

to je korisno. Pa ak i kada se igraju ili se bave nekim hobijem, to
treba da bude korisno za njihov razvoj i drutvo u kome ive.
Otuda u jednoj merfu'-predaji koju prenosi Sa'd b. ebi Vekkas, r.a,
stoji: Vjebqjte gailar!Je, jer je to dobro ili: va nq;bo!Ji hobi, a u drugrj
predqji: vaa nqjbo!Ja ~ra!sos
Imam Taberani i hafiz Munziri navode dobru predaju u kojoj
Allahov Poslanik, s.a.v.s, jasno naglaava: Sve i;da;d iz okvira
;dkra/ spomir!Jaf!ja Allaha, izuzev etiri stvari: ot!Jekovo precizno gailar!Je,
dresirar!Je i pripremar!Je kof!ja, zabavga'?J"e i ~ra'?J"e sa svqjom porodicom i
ue'?J"e pliva'?Ja! 506

503

Dr. Jusuf el-Karadavi, Er-Resulu ve-l- 'ilmu, str. 99.

Vidi: Menhedu-t-terbijjeti-n-nebevijjeti, str. 209. Pogledaj, takoe:
Muhammed Nur Suvejd, Tjelesni odgoj djece u islamu, Takvim za 1996, str.
93-94, u prijevodu Selima Jarkoa.
505
Pred~u biljei Bezzar i Taberani u El-Mu 'demu-1-evsatu, kao i Munziri u EtTergibu ve-t-terhibu, u poglavlju: Et-Tergibu fi-r-remji fi sebilillahi, hadis br.
5, tom II, str. 278. Navodi ga, takoe, Hej semi u Mu 'demu-z-zevaidu, 6/269.
506
Hadis je ocijenjen dobrim. Prenosi ga Taberani u El-Mu 'demu-1-kebiru, 1/89
i Munziri u Et-Tergibu ve-t-terhibu, u navedenom poglavlju, hadis br. 7, tom
II, str. 279. Spominje ga, takoe, i Hej semi u Mu 'demu-z-zevaidu, 61269.
504

170

Islamski bonton

Vjerovjesnik, s.a.v.s, je prolazei pored omladinaca koji su

vjebali gaanje, kako prenosi Seleme b. el-Akve'a, r.a, rekao:
Gaqjte, sinovi Isma'zlovi,jer va otacje bio strfjelac! 507

Sportska natjecanja meu djecom

Treba organizirati natjecanja meu djecom, kako bismo
razvijali njihove mogunosti i elju za pobjedom. To je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, inio, elei unijeti takmiarsku atmosferu meu
djecu. Tako 'Abdullah b. Haris, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, poredao 'Abdullaha, 'Ubejdullaha i druge 'Abbasove, r.a,
sinove, rekavi im: Ko prvi stigne do mene, dobie to i to! Kada bi stigli do
cilja, sjedali su mu na lea i grudi, a on ih je uzimao i ljubio. 508
Zanimljivo je spomenuti da je Poslanik, s.a.v.s, sve takmiare
uzimao, ljubio i davao im nagradu, htijui ukazati da je najbitnije da
svi uestvuju, da meu njima vlada takmiarski duh i da, na takav
nain, od najranijih trenutaka ivota razvijaju svoju fiziku
konstrukciju.

Igranje odraslih s djecom

Roditelji trebaju nai i priliku i vremena poigrati se sa svojom
djecom, kao to je to inio na najvei uzor, Allahov Poslanik,
s.a.v.s, sa svojim unucima, Hasanom i Husejnom, r.a. Tako Omer b.
el-Hattab, r.a, prenosi da je jednom prilikom doao Vjerovjesniku,
s.a.v.s, i zatekao na njegovim pleima Hasana i Husejna, r.a, kako
jau, pa je primjetio: Divne li jaha/ice ispod t!}ih!, a Poslanik, s.a.v.s, je
na te Omerove, r.a, rijei dodao: Divni li su kot!Janici '!}ih dvqjica! 509
Raznovrsnost Poslanikovih, s.a.v.s, igara sa svojim unucima
eksplicite ukazuje na neophodnost da i mi smiljamo razliite igre sa
svojom djecom i unucima, kako bi ona i fiziki i psihiki jaala.
507

Hadis biljee Ibn Made u Sunenu: Kitabu-1-dihad, hadis br. 2815; Ahmed u
Musnedu, 4150; Ibn Hibban u Sahihu, hadis br. 1646; Hakim u Mustedreku,
2/94 a s njim se slae i smatra ga autentinom predajom hafiz Zehebi i
Munziri u navedenom djelu i poglavlju, hadis br. 4, tom II, str. 278.
508
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 11214.
509
Ovaj hadis biljei Ebu Ja'la el-Mevsili. Pogledaj: Medme 'u-z-zevaid, 91182.
Hej semi tvrdi da su prenosioci ovog hadisa pouzdani. Takoe kae da ovaj
hadis prenose jo Bezzar i Ibn ahin.

171

Igranje djece s drugom djecom

Nekada roditelji, iz objektivnih razloga, ne nau vremena za
igranje sa svojom djecom. Meutim, to ne treba biti razlogom da im
ne dozvole igranje sa drugom djecom, ukoliko e ta igra afirmirati
prave vrijednosti i rezultirati fizikom kondicijom ili razvijanjem
djeije mate.
Muslim biljei predaju iz koje se vidi da se Aia, r.a,
Poslanikova, s.a.v.s, supruga koja je bila izuzetno mlada kada se
udala za Vjerovjesnika, s.a.v.s, igrala sa svojim kolegicama a on je to
ak i podsticao i slao joj kolegice da se igraju s njom!5 10
Zna se, kako prenosi Enes, r.a, da se Poslanik islama, s.a.v.s,
igrao sa djecom kada mu je doao Dibril i prvi put mu otvorio
grudi i oprao ih zemzemom.s11
Treba samo napomenuti da su brojni tjelesni, zdravstveni,
odgojni, socioloki, moralni i dr. efekti i koristi od djeije igre, pa
roditelji treba samo to da prepoznaju i, shodno Poslanikovim,
s.a.s.v, preporukama, i da postupe. 512

Zdravstveni odgoj
Islam pridaje izuzetnu panju ljudskom, posebno djeijem,
zdravlju, to primjeujemo i na mehanizmima preventive koji su
itekako ukomponirani u samo uenje islama.
Ako analiziramo ajete i hadise ustanoviemo vanrednu brigu
islama u tom pogledu. Plivanje, gaanje, jahanje konja i takmienje,
koje je posebno potencirao Poslanik islama, s.a.v.s, su
najeklatantniji primjer brige na jaanju zdravstvenog stanje
muslimana. U tom pogledu svaki roditelj treba nai nain da razvija
510

511
512

Provjeri: Muslim u Sahihu: 44- Fadailu-s-sahabe, 13- Babun fi fadli 'Aia,

r.a, hadis br. 2440.
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 3/288.
O razliitim aspektima ove vrste odgoja pogledati: Dr. Budejr Muhammed
Budejr, Menhedu-s-sunneti-n-nebevijjeti, 1/93-112; Muhammed Nur Suvejd,
Menhedu-t-terbijjeti-n-nebevijjeti, str. 209-216. Cjelokupan tekst iz ove
knjige koji tretira tjelesni odgoj kod djece preveo je Selim Jarko u Takvimu
za 1996. god. str. 93-101; Muhammed Hamid en-Nasir i Havla 'Abdu-1-Kadir
Dervi, Terbijetu-1-atfalifi rihabi-1-islami, str. 349-399 i Muhammed Kutb,
Menhedu-t-terbijjeti-1-islamijjeti, 2/268-275.

172

Islamski bonton

zdravstvenu kulturu svog djeteta, shodno preporukama Allahovog

Poslanika, s.a.v.s.
Tako e podsticati svoje dijete na pranje zuba, kao to je to
inio Vjerovjesnik, s.a.v.s, podstiui na upotrebu misvaka,
skraivanje noktiju, upozoravati na opasnosti od prejedanje,
upozoravati na konzumiranje hrane i pia sjedei, podsticati na
predah pri pijenju tekuine, podsticati na leanje na desnoj strani,
podsticati odlazak na poinak nakon jacija-namaza i rano ustajanje
itd.
Meutim,

ukoliko doe do pojave neke bolesti, Poslanik,

s.a.v.s, preporuio je hitni lijeniki tretman. U predaji Dabira, r.a,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: Svaka bolest ima lfjek!, 513 a u predaji Ebu
Hurejre, r.a, stoji: Allah nije spustio ni jednu bolest a da za ryu nije dao i
odgovarq;ui lij.ek! 514
Slijedei

Poslanikov, s.a.v.s, sunnet u domenu zdravstvenog

odgoja mi emo na najbolji nain ouvati zdravlje nae djece i
popraviti njihovu zdravstvenu sliku.

Zakljuak

Odgajanje djece je, uistinu, izuzetno vano, a uz to je i jedna

od najteih zadataka u ivotu ovjeka. Za bilo koji posao ovjek se
priprema, kako primjeuje Mustafa Hadimuli, pa kako bi se tek
onda trebalo spremiti za odgajanje
pripremanje buduih
generacija?!SlS
Naalost, mnogi toga nisu svjesni. Otuda, treba razvijati
potrebnu svijest vjernika o toj vanoj dunosti.
Uz sve pretpostavke koje emo pripremiti na tom putu, ne
zaboraviti dovu Plemenitom Allahu da nam pomogne na putu
odgoja nae djece, kao to navodi Gospodar svjetova u Svojoj
513

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 26- Babun likulli dain
devaun, hadis br. 2204.
514
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 76- Kitabu-t-tibbi, l - Babun ma enzelellahu
daen illa enzele lehu ifaen, hadis br. 5678.
515
O ovome proitaj lijep tekst Mustafe Hadimulia pod naslovom: Problem
odgoja nae djece, objavljenom u El-Hidaji, br. 5, god. VI, ll. oktobra, 1942.,
str. 56-60.

173

Mudroj Knjizi: Gospodaru na~ podari nam u enama naim i riJeci naqj
radost i uini da se estiti na nas ugledqju. 51 6
Sve faze u vezi s djetetom i njegovim razvojem su izuzetno
bitne. Faza prije roenja je izuzetno znaajna, ba kao i sa in
roenja djeteta i veoma je bitno da se sve postavi na svoje mjesto,
shodno preporukama kur'anskog i sunnetskog teksta, kako bismo
pripremili pretpostavke za odgoj i pravilno uzrastanje djeteta.
Faza nakon roenja djeteta, koja obuhvata njegovo njegovanje i
odgajanje, daleko je najtea i zahtijeva najvie truda i odricanja. Fazu
odgajanja i bdijenja nad djetetom moemo podijeliti na:

516

El-Furkan, 74.

174

Islamski bonton

Odgoj u sferi akaida/vjerovanja

Ovaj odgoj obuhvata angaman roditelja s ciljem da u
usade klicu imana i nepatvorenog vjerovanja. Kur'anski
ajeti su prepuni poticaja na takvu vrstu angamana. Pogledajmo
samo neke:
najmlae

I Ibrahim ostavi u emanet to sinovima svqjim a i Ja'kub: Sinovi mqjt~

Allah vam je odabrao pravu tjeru1 i nipoto ne umin"te drukiJe nego kao
muslimanif5 17 ili Lukmanov savjet svom sinu:
1

O sinko mqt ne smatrqj druge Allahu ravnim1 mnogobotvo je1 ifiista1

velika nepravdaf51S
Budui da su sve osobe na pitanje Gospodara svjetova: Zar Ja
nisam Gospodar va?1 odgovorile: Jesi1 mi stjedoimo 5191 i da se: Svako
dijete raa u islamu1 ali ga "!)egov rodite uini :{jdovom1 kraninom ili
vatropoklonikom~ 52 Donda to neosporno upuuje da se roditelj
dodatno treba potruditi da tu istinu ulije u srce svoga djeteta.

Takve primjere nalazimo u praksi Poslanika islama, s.a.v.s., ne

samo u sluaju njegove djece, nego i u sluaju druge, pa ak i
nemuslimanske. Tako poznati muhaddis Abdu-r-Rezzak biljei vie
predaja u kojima se spominje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, traio
od krana i idova da svoju djecu ne odgajaju u iskrivljenim
vjerama, nego ih je podsticao da preu na islam. Navodi se tako da
je imao komiju idova koji je imao lijepe moralne osobine. Kada se
taj mladi razbolio Poslanik, s.a.v.s, ga je obiao u pratnji ashaba i
tom prilikom rekao: Stjedoi li da nema drugog boga osim Allaha i da sam
ja 1\[jegov Poslanik?! Gledao je u njegovog oca, a zatim u njega. utjeli
su i on i njegov otac. Poslanik, s.a.v.s, je to ponovio tri puta. Otac
mladog idova je tada rekao sinu: Reci ono to ti je rekao! Mladi je
izgovorio ehadet i, nakon toga, umro. Njegov otac htio ga je
517

El-Bekara, 132.
Lukman, 13.
519
El-A 'raf, 172.
520
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 72- Kitabu-1-kaderi, 3- Babun: Allahu
e'a1emu bima kanu 'amilin, hadis br. 6599; Muslim u Sahihu: 46- Kitabu-1kaderi, 6- Babu ma'na kullu mev1udinju1edu 'ale-1-fitreti, hadis br. 2658;
Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-s-sunneti, Babun fi zirari-1-murikin, hadis br.
4714; Tirmizi u Sunenu: 33- Kitabu-1-kaderi, 5- Babu ma dae kullu
mevludin juledu 'a1e-l-fitreti, hadis br. 2138 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun i Ahmed u Musnedu, 2/315 i 346.
518

175

ukopati po idovskim propisima, meutim, Vjerovjesnik, s.a.v.s, ga

je preduhitrio rijeima: Mi smo '!Jemu prei od vas! Poslanik, s.a.v.s, ga
je okupao, umotao u e fine i klanjao mu denazu. sz t
Znajui

da se samo islamom, kao posljednjom verzijom

Allahove rijei, moe stii do Denneta i njegovih ljepota,
generacije nakon Poslanika, s.a.v.s, su to itekako prakticirale u svom
pojaanom angamanu da nemuslimanima prenesu svjetlo istine.
Tako Abdu-r-Rezzak navodi predaju u kojoj se kae da je Omer b.
el-Hattab, r.a, podsticao djecu idova i krana da prihvate islam i
da je osujeivao idove i krane da na Arapskom poluotoku
pokrtavaju i poidovljuju svoju djecu.s22
Sve to upuuje nas na oprez u tom pogledu, posebno kada su
u pitanju naa djeca prema kojoj imamo jo veu obavezu i
odgovornost.
Najbolji nain da se ispravna vjera ubrizga u isto srce svakog
djeteta jeste uenje ezana na uho prilikom roenja djeteta, jer su to
prve rijei koje dijete prima i podsjeanje da je Allah jedan i jedini,
kako je preporuio Poslanik islama, s.a.v.s, u predaji Ibn 'Abbasa,
r.a: Neka proe rijei kqje vae dfjete tge budu LA ILAHE IUELLAH,
a ipri/ikom smrti podgeqjte na LA ILAHE IUELLAHf523
Brojni su primjeri u hadiskim zbirkama koji tretiraju
Poslanikovo, s.a.v.s, zanimanje za najmlae i njegov angaman na
planu pribliavanja nepatvorene vjere djeci i mladima. To se navodi
i u sluaju generacija nakon njega. Svi su pokuavali da razbuktaju
plamen imana i razvijaju svijest o tome.
Poznati ashab 'Abdullah b. Omer, r.a, vidjevi jednog djeaka
koji je uvao ovce, prie mu i ree: Prodqj mijednu ovcu! Djeak mu
odgovori da ovce nisu njegove, nego da je on samo pastir. Ibn
Omer, r.a, predloi mu da mu proda jednu ovcu, a da njenom
vlasniku kae da je tu ovcu vuk pojeo. Djeak je odmah na to

Vidi hadis kod Abdu-r-Rezzaka, EI-Musannef, 6/34. Vidi, takoe, primjer sa

jednim kraninom u istom izvoru, 6/123.
522
EI-Musannef, 6/48.
523
Hadis biljei Bejheki u u'abu-1-imanu, 6/397-398, hadis br. 8649. Ibnu-1Kajjim napominje da ovaj hadis sa senedom biljei i Rakim u Mustedreku.
(Vidi: Tuhfetu-1-mevdud bi ahkami-1-mevlud, str. 189.)
521

176

Islamski bonton

reagovao: A gt!Je je Allah?! Ibn Omer, r.a, bio je zadivljen tim

odgovorom i djeakovom vjerom!S24
Koliko su prve generacije poklanjale panju razvijanju
pravilne vjere/ akide kod najmlaih narataja najbolje e ilustrirati
poznati primjer jednog od uitelja iz tog perioda koji je u koli
naredio djeci da u toku dana odu na usamljeno mjesto, uhvate po
jednu pticu i zakolju je, ali pod uvjetom, da ih niko ne vidi. Sva
djeca su sutradan donijela zaklanu pticu, izuzev jednog djeaka koji
je na uiteljeva pitanje zato to nije uradio, odgovorio: Tra~o sam
"!festo gt!Je to mogu obavitz: Gdje god sam doao ogetio sam da me vidi Onqj
kq;i sve vidi i koji je sve stvorio. Otuda, potovani uitelJu, nisam mogao
zaklati pticu kq;'u sam uhvatio!!! Tako razvijenom imanskom svijesti
uitelj je bio fasciniran i pohvalio je tog djeaka, naglasivi da je
jedino on ispravno postupio, a da su svi ostali pogrijeili, jer nisu
raunali da ih uvijek vidi Gospodar svjetova!szs
Obligatna dunost svakom roditelju je da na lijep, blag i
pristupaan nain pribliava istinsku Allahovu vjeru svome djetetu,
kako bi dijete od malih nogu osjealo vjeru u svojoj nutrini, jer je
ispravna vjera, kako navodi dr. Muhammed Emin el-Misri,
neophodna hrana za duu, kao to je hrana neophodna ifJ tijelof5 26
Treba se koristiti svakom prilikom i upuivati najmlae kako
bi bili to svjesniji u svojoj vjeri. To emo initi angamanom u
porodici, slanjem djece na vjersku pouku, kupovanjem islamske
literature sa sadrajima koji e ih podsticati na razvijanje ispravnog
vjerovanja i sl.
Pogledajmo kako Allahov Poslanik, s.a.v.s, to ini dok jae sa
'Abdullahom b. 'Abbasom, r.a, koji je tada bio djeak. Poslanik,
s.a.v.s, mu lijepo, blago i nenametljivo usauje svijest o ispravnoj
vjeri u Allaha, Gospodara svemira i svih nas. On mu kae: Djeae, ja
u ti uputiti nekoliko vanih pouka: Paif na Allaha, i On e tebe paifti.
Paif na Allaha, pa e ga nai uvijek u svojq;' bliifni (~. osjetie kako ti
pomae). Ako bude ikoga molio, onda moli samo Allaha, a ako tra:ij
pomo, onda je samo od 1\[jega tra~! Znqj da kada bi se cijeli svijet sakupio da
524

Vidi ovaj primjer: Muhammed Nur Abdu-l-Hafiz Suvejd, Menhedu-tterbijjeti-n-nebevijjeti, str. 88-89.
525
O tome vidi: Prethodni izvor, str. 89.
526
Dr. Muhammed Emin el-Misri, Lemhatunfi vesaili-t-terbijjeti-1-islamijjeti, str.
140.

177

ti pomognu da se okoristi neim, nee ti pomoi nimalo vie nego to tije Allah
ve propisao i odredio, a isto tako, kada bi se sakupili da ti neim naude, ne bi
ti naudili nita vie nego to ti je Allah ve bio propisao i odredio. Pera (za
pisanje) su podignuta, a tinta se osuila (~. ono to je odreeno - ne
mijenja se!) 527

527

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 38- Kitabu sifeti-1-kijameti ve-r-rekaiki ve-lvere' i, 59. poglavlje, hadis br. 2516 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i
Ahmed u Musnedu, 11293.

178

Islamski bonton

Odgoj u sferi ibadeta

lb adet je, na neki nain, hrana imana/ akide, pa je zbog toga
nuno od samih poetaka djecu navikavati na to, kako bi razvijala i
jaala svoj ispravan iman. Dodue, period djetinjstva nije period
zrelosti i tada dijete jo nije, po islamu, obavezno izvravati farzove,
ali je to idealna prilika da se dijete odmalehna navikava na obaveze,
kako mu to nee donositi potekoe kada postane punoljetno.
V eliki islamski mislilac, Muhammed Kutb, tvrdi da se navike, kada
je u pitanju ibadet, daleko bre, efikasnije i lake razvijaju u mladosti
nego u starosti, pa je i to bio razlog Poslanikove, s.a.v.s, prakse da
podstie djecu na ibadet.s2s
Ako se analizira Vjerovjesnikova, s.a.v.s, praksa u tome
pogledu, zakljuiemo da je njegovo zanimanje obuhvatalo pet
segmenata:

Namaz
Namaz je stup islama, pa je, otuda, Poslanik islama, s.a.v.s,
prije svega, izuzetnu panju poklanjao tome kako djecu privii na
taj propis. U vezi s tim treba navesti sljedee opekorisne momente:

Kada

otpoeti s naredbom

za namaz?

Dijete treba navikavati na namaz im postane svjesno i pone

razlikovati stvari, kao to je preporuivao Allahov Poslanik, s.a.v.s,
u predaji Hiama b. Sa'da koji kae da su uli u kuu Mu'aza b.
'Abdullaha el-Duhenija, koji je pitao svoju suprugu: Kada dijete treba
poeti klanjati? Ona mu je odgovorila da joj je preneseno kako je
Poslanik, s.a.v.s, na to odgovorio: Kada bude raspoznavalo ta je desna a
ta lijeva strana) naretgte mu namazf529

528
529

Vidi opirnije: Muhammed Kutb, Menhedu-t-terbijjeti-1-islamijjeti, 2/147.

Hadis biljei Ehu Davudu Sunenu: 2- Kitabu-s-salat, 25- Babun metaju'meru-1gulamu bi-s-salati, hadis br. 497; Bejheki u Sunenu, 3/84; Ibn Huzejme u Sahihu,
2/102 i Hakim u Mustedreku, 11258 i kae daje hadis autentian prema uvjetima
Imama Muslima. Meutim, Albani ga svrstava u da' if-predaje. (Vidi: Da 'ifu-1Dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, str. 85, hadis br. 594.)

179

Pouavanje

djeteta namaift

Sa sedam godina dijete treba ve da zna namaz obaviti. To je

preporuka Poslanika islama, s.a.v.s, koji u predaji Sebre el.:.
Duhenija, kae: Nareujte djeci namaz kada napune sedam godina?30 U
Tirmizijinoj predaji stoji: Pouavqjte djecu namaifl kada napune sedam
godina!
Zna se da je Poslanik islama, s.a.v.s, lino pouavao djecu
namazu i elementima vezanim za namaz, kao to se navode brojne
predaje o tome kako je pouavao unuka Hasana, r.a, Kunut-dovi na
vitr-namazu, Efleha kako da spusti lice na seddu, Ehu Madzurea i
jo desetericu djeaka kako da ue ezan i ikamet, i dr. 531
Mus'ab, sin Sa'da b. ehi Vekkasa, r.a, prenosi u vjerodostojnoj
predaji da ih je otac pouavao dovama koje su dole od
Vjerovjesika, s.a.v.s,532 a poznati ashab 'Abdullah b. Mes'ud, r.a, je,
kako biljei Taberani, savjetovao oeve i majke: Privikavajte vau djecu
da uvqju namaz i podstiite ih da ine dobro, jerje injenje dobra navika?33
I, doista, mnoge navike u ivotu ovjeka ostaju trajno! Zato,
navikavajmo nau djecu na namaz, kako su preporuivati na
Poslanik, s.a.v.s, i prva generacija muslimana!

Kanjavanje za proputanje namaza

Poslanik, s.a.v.s, preporuio je i jednu vrstu kazne za djecu
koja napune deset godina a ne budu klanjala namaz. U ve citiranoj
predaji od Sebure el-Duhenija navodi se da djeci nareujemo da
klanjaju namaz kada napune sedam godina, Vjerovjesnik, s.a.v.s,
dodaje: ... a udarite ih, ako ne klanjqju, kada napune deset godinaP 34
530

Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: 2- Kitabu-s-salati, 25 - Babun ma

ju'meru-1-gulamu bi-s-salati, hadis br. 494; Tirmizi u Sunenu: Kitabu-s-salati,
182- Babu ma dae metaju'meru-s-sabijju bi-s-salati, hadis br. 407 i
ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ahmed u Musnedu, 2/180 i Darekutni u
Sunenu: 3- Kitabu-s-salati, Babu-1-emri bi ta'limi-s-salevati ve-d-darbi
'alejha, hadis br. l, 2, 3 i 6.
531
Pogledaj o tome sljedee predaje: Ibn Huzejme, Sahih, 2/152; Ahmed,
Musned, 11200, 3/408 i Darekutni u Sunenu: Kitabu-s-salati, Babun fi zikri
ezani Ebi Mahzure ve ihtilafu-r-rivajati fihi, hadis br.l-5.
532
Ovu predaju biljei Ebu Ja' la el-Mevsili u Musnedu, 2n2.
533
Suvejd, Menhedu-t-terbijjeti-n-nebevijjeti, str.l27.
534
Vidi prethodnu marginaliju u podnaslovu: Pouavanje djeteta namazu.

180

Islamski bonton

Vjerovatno se dananji pedagozi nee sloiti sa ovom mjerom

koju je preporuio Poslanik islama, s.a.v.s, i smatrae je, shodno
njihovim kriterijima, izuzetno rigoroznom. Meutim, ta pedagoka
mjera dolazi od najveeg pedagoga koji je Zemljom hodao, ovjeka
kojeg je Gospodar svjetova, preko meleka Dibrila odgajao i
najispravnije pedagoke smjernice mu dao!
To je i razumljivo ako se uzme u obzir da je granica izmeu
imana i kufra ostavljanje namaza, te apstinencija djeteta od namaza
znai automatski bacanje djeteta u dehennemsku vatru. Pa je li
lake osvijestiti dijete lakim udarcem ili gledati ga sutra kako se pri
u dehennemskoj vatri?!
Dakle, izaberite: slijediti Poslanika islama, s.a.v.s, koga je
odgajao Sveznajui Gospodar svjetova, kako i sam navodi u predaji
'Abdullaha b. Mes'uda, r.a: Moj Gospodar me odgojio i nqjbo!Ji mi odgqj
dao/, 535 ili metode nekih pedagoga utemeljene na materijalistiko
sekularistikoj ideji!

Navikavanje djeteta na duma-namaz

Duma-namaz nije obavezna djetetu, meutim, privikavanje
na taj namaz jo od malih nogu viestruko e koristiti djetetu.
Koristi za dijete su:
- da bude naviknuta na taj namaz kada postane punoljetno,
- da uje hutbu i brojne savjete koje
pomalo prakticirati,

od najranijih dana

- da se navikava na drutvo i zajedno sa roditeljem svakog

namaza upoznaje nove ljude i sklapa nova poznanstva,
-da u trenutku kada Allah Uzvieni prima dovu ljudi, a taj
trenutak je (prisustvovanje dumi) kada je imam na minberi,
- da od najranijih trenutaka upoznaje imame, hatibe i da'ije
Muhammedovog, s.a.v.s, ummeta.

535

Hadis biljei lbnu-s-Sem'ani u djelu Edebu-1-imlai. Ova predaja je autentina.

(Vidi: Sujuti, El-Dami'u-s-sagir, str. 25, hadis br. 310, izdanje: Daru-lkutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1990). Meutim, Albani ovu predaju smatra
da'ifom. (Vidi: Da'ifu-1-Dami-s-sagiri ve zijadetuhu, str. 36, hadis br. 249).

181

NavikaVaf!jC cf;eteta na noni namaz

Ukoliko klanjamo noni namaz lijepo je ukljuiti i ostalu
porodicu. Ibn 'Abbas, kada bi kao djeak boravio kod svoje tetke,
Poslanikove , s.a.v.s, supruge Mejmune, r.a, prikljuio bi se nonom
namazu koji je klanjao Vjerovjesnik, s.a.v.s. Stao bi sa njegove lijeve
strane, pa ga je Poslanik, s.a.v.s, postavio sa desne strane, to jasno
govori o podsticaju djece na taj namaz i potrebi njihovog
blagovremenog privikavanja na taj ibadet!S36

Privikava'!}e cfjece na istihara-namaz

Potrebno je djecu od malih nogu privikavati i na istiharanamaz (tj. Namaz kada ele neto vano uiniti a budu u velikoj
nedoumici). Poslanik, s.a.v.s, je Enesa, r.a, koji je, tada, bio djeak,
savjetovao da klanja istiharu sedam puta i da moli Allaha da mu
ukae na pravo rjeenje odreenog problema, te da nakon toga
prepusti srcu da odlui i to e, tek onda, biti prava odluka. 537

Privikava'!}e cfjece na bqjram-namaz

Djecu od najmlaih dana treba privikavati i na bajram-namaz,
kako bi klanjali ali i doivjeli atmosferu koja se moe doivjeti
jedino u toku dva bajrama. Tako 'Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da
'je Allahov Poslanik, s.a.v.s, izlazio na dva bajrama sa El-Fadlom b.
'Abbasom, 'Abdullahom b. 'Abbasom, Alijom, Hasanom,
Husejnom i Usamom b. Zejdom, r.a, koji su u to vrijeme bili
djeaci, uei naglas tehlil i tekbir.538
U svakom sluaju, vezivanje djeteta za damiju jedan je od
bitnih faktora njegovog kasnijeg vezivanja za tu islamsku instituciju
i prakticiranje brojnih ibadeta u njoj.

536

Vidjeti kod Buharija u Sahihu: 2- Kitabu-1-'ilmi, 41- Babu-s-semeri fi-1'ilmi, hadis br. 117 i Muslima u Sahihu: 6- Kitabu-1-musafirine ve kasriha,
26- Babu-d-du'ai fi salati-1-lejli ve kijamihi, hadis br. 763.

537
Ovu predaju biljei lbnu-s-Sunni u 'Amelu-l-jevmi ve-1-lejleti, 366- Babun
kem merretin jestehirullahe 'azze ve delle, hadis br. 598. Spominje je,
takoe, Nevevi u El-Ezkaru, str. 180.
538
Predaju biljei Ibn Huzejme u Sahihu, 2/343.

182

Islamski bonton

Post

Djeca nisu duna postiti. Meutim, za djecu i u ovom sluaju

vaz1 pravilo kao i u sluaju drugih propisa. Lijepo je djecu
privikavati na post, kako bi, kada postanu obavezni postiti, to lake
mogli prakticirati.
To se moe zakljuiti iz autentine predaje Rubejji'e bint
Muavviz, r.a, koja kae da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, jedno jutro na
Dan 'aure obavijestio ensarije o tome da ko je zapostio moe post
privesti kraju a ko nije zapostio moe slobodno da jede. Ona kae:
((Mi smo postili i cfjecu na to sokolil~ pravei im igrake, pa kada bi neko od
f!Jih zaplakalo od gladt~ mi bismo im davali te igrake i tako smo to radili sve
do iftara.x?39

Had
Obilazak svetih mjesta prilika je da djeca doive posebnu
atmosferu i da im ibadet priraste za srce. Otuda je poeljno i djecu
podsticati na had, koji e im vaiti, kako navodi Tirmizi, i kada
postanu punoljetni,540 a roditelj ima nagradu za obavljeni had
svoga djeteta, kako se navodi u hadisu Ibn 'Abbasa, r.a, kada je
jedna ena podigla dijete i upitala Vjerovjesnika, s.a.v.s: Ima li i za
f!J"ega had~ Allahov Poslanie? Odgovorio je: Da, a ti ima nagraduf541

Zekjat

erijatski pravnici razilaze se u miljenju u vezi s tim da li su

djeca duna davati zekjat. Meutim, prema jednoj predaji i djeca
trebaju dati zekjat, pa otuda i njih treba navikavati da iste svoju
imovinu, kao to navodi 'Amr b. u'ajb od svog oca a on od djeda
da je jedna ena dola sa djevojicom Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.
Na ruci njene djevojice bile su dvije velike zlatne narukvice, pa je
539

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 47- Babu savmi-ssibjani, hadis br. 1960.
540
Uporedi: Tirmizi, Sunen, 3/264.
541
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 15 - Kitabu-1-hadd, 72- Babu sihhati
haddi-s-sabijji ve edrun men hadde hihi, hadis br. 1336; Tirmizi u
Sunenu: 7 - Kitabu-1-hadd, 83 -Babu ma dae fi haddi-s-sabijji, hadis br.
924 i ocjenjuje ga kao garib i Ibn Made u Sunenu: 25- Kitabu-1-menasik, ll
-Babu haddi-s-sabijji, hadis br. 2910.

183

Vjerovjesnik, s.a.v.s, upitao: Jesi li na ovo dala zekjat? Odgovorila je:

Nisam. Poslanik, s.a.v.s, joj je, tada, rekao: Hoef da ti Allah od njih na
Sudt!}em danu saini dvije narukvice od vatre! ena je, nakon toga, skinula
te narukvice, bacila ih Poslaniku, s.a.v.s, i rekla: One pripadqju Allahu
i Njegovom Poslanikuf542

542

Hadis biljei Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-z-zekjat, 3 - Babu-1-kenzi ma

huve? Ve zekatu-1-halli, hadis br. 1563.

184

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA PREMA

RODITELJIMA
Dobroinstvo

prema
roditeljima
predstavlja jedno od najdraih djela
Allahu Uzvienom. Lijepo postupanje
prema njima svrstava se, prema Kuranu,
odmah nakon vjerovanja u Allaha
Uzvienog. Neposlunost spram roditelja,
prema hadisu, definira se kao najvei
grijeh, odmah nakon irka i kufra.
Obzirom na vanost naeg odnosa spram
roditelja,
na
narednim
stranicama
aktuelizirat emo ovu problematiku.
Lijep postupak i dobroinstvo prema roditeljima zauzima u
islamu veoma visoku poziciju. tavie, na lijep odnos prema
roditeljima Allah Uzvieni je svrstao odmah nakon robovanja
Gospodaru svemira i svih nas. To se eksplicite navodi u poglavlju
El-Isra': Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njemu robJ!Jete i da rodite!Jima
dobroinstvo inite. Kada jedno od f!Jih dvoje} ili oboje} kod tebe starost do:ijve}
ne reci im ni: Uhf - i ne podvtkni na njih i obraaj im se njeima potovanja
punim. Budi prema njima pa:ffjiv i ponizan i reci: Gospodaru mf!h smiltfi im
se} oni su mene} kad sam bio dijete} njegovalz1543
Da u islamu nita drugo nema nego samo ova dva ajeta, bilo
bi nam sasvim dovoljno da shvatimo vanost dobroinstva prema
roditeljima. Imam El-Kurtubi, poznati komentator Kur'ana,
tumaei ova dva ajeta, izvlai iz njih esnaest pitanja, poruka i
mudrosti koje oni nose sa sobom. 544
Znajui

da roditelji rtvuju za nas vie nego bilo ko drugi, da

su ak spremni i svoj ivot poloiti titei i branei svoju djecu, na
odnos spram njih mora biti dostojan njihove rtve. Na alost, sve je
vie djece koji svoje roditelje preputaju socijalnim i drugim
543
544

El-Isra', 23-24.
Pogledaj o tome: El-Kurtubi, El-Dami'u li ahkami-1-Kur'an, 10/241-251.

185

ustanovama i na taj nain im uskrauju ljubav koju su im duni

priutiti. U narednim recima ovoga teksta ukazaemo na islamsko
uenje u ovom domenu i moduse na koji nain se ponaati prema
naim roditeljima.

Poslunost i zahvalnost roditeljima

Oporuka djetetu da bude paljiv prema roditeljima ponavlja

se esto u Kur'anu i Sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, dok je
oporuka roditeljima prema djeci daleko neznatnija, iz prostog
razloga, kako primjeuje Sejjid Kutb, jer je sama priroda uinila da
tako bude. Naime, sama priroda podstie da se tite mladi narataji
da bi se osiguralo produenje ivota na Zemlji, kao to to Allah
Uzvieni eli. 545 Roditelji rtvuju sve od sebe za svoju djecu, i
imetak, i zdravlje, i svoj ivot i to ine sve s radou i veseljem, dok
dijete to brzo zaboravi, pa mu treba ponavljati njegove obaveze, to
Allah Plemeniti, znajui ga, ini u Svojoj Knjizi. Pogledajmo: Mi smo
naredili OJ!jeku da bude posluan svqjim roditey'ima. Mqjka ga nosi, a '!Jeno
zdraviJe trpi, i odbiJa ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i rodite!Jima
svqjim, Meni e se svi vratiti. 546

Allahovo zadovoljstvo je u zadovoljstvu roditelja

Koliko islam pridaje vanost naem odnosu spram roditelja i

obavezi naeg zahvaljivanja njima na svemu to su nam uinili,
najbolje ilustrira hadis 'Abdullaha b. 'Amra, r.a, u kojem Allahov
Poslanik, s.a.v.s, napominje: Allahovo zadovoystvo je u zadovolJstvu
rodite!Ja, a Allahova srdbaje u srdbi rodite!Ja! 547

545

Vidi zanimljiva zapaanja Sejjida Kutba: U okrilju Kur'ana, 21185.

Lukman, 14.
547
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-si1eti, 3 - Babu ma
dae mine-1-fad1i fi rida-1-va1idejni, hadis br. 1899. Imam Tirmizi navodi da
ovaj hadis postoji i u verziji mevkuf-predaje, ija autentinost je jo jaa.
(Vidi: Sunen, 4/274).

546

186

Islamski bonton

Jedan od uvjeta za ulazak u dennet je

roditeljima

dobroinstvo

prema

Poslanik islama, s.a.v.s, u brojnim predajama nagovijestio je

da e ulazak u dennet biti usko vezan za nae potivanje, respekt i
dobroinstvo spram roditelja. Tako u predaji koju prenosi Ebu-dDerda', r.a, kae se da je uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je
rekao: Rodite!Jje sred'!fa vrata denneta) 548 pa ako hoepusti ih) a ako hoe
sauvqj ih! 549
Ebu Umame, r.a, prenosi da je neki ovjek upitao
Vjerovjesnika, s.a.v.s: Allahov Poslanie) kakva je obaveza djeteta prema
roditelJima?, na to je on odgovorio: Oni su ti i Dennet i Dehennem! 550

Dobroinstvo

prema roditeljima jedno je od najdraih djela

Allahu Uzvienom
Kolika je vanost dobroinstva spram roditelja najbolje e
nam potvrditi hadis u kojem se ovo djelo stavlja u ravan sa
namazom i dihadom. Naime, Vjerovjesnik, s.a.v.s, definirao ga je
kao jedno od najdraih djela Gospodaru Uzvienom.
'Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi da je pitao Vjerovjesnika,
s.a.v.s: Kqja djela su nqjdraa Allahu UifJtenom?J na to mu je on
odgovorio: Namaz u t!fegovo vrijeme. Na njegov upit: A nakon toga?,
odgovorio je: Dobroinstvo roditelJima. Na tree pitanje: A kqje onda?,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je odgovorio: D~had na Allahovom putu.55l

548

Hafiz Es-Sujuti kae da se pod konstrukcijom srednja dennetska vrata misli

na najbolja dennetska vrata. (Provjeri, Ibn Made, Sunen, 2/1208).
549
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: lO- Kitabu-t-talak, 36- Babu-r-reduli
je'muruhu ebuhu bitalaki imre'etihi, hadis br. 2089.
550
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, l -Babu birri-1validejni, hadis br. 3662. Dodue, Ibn Me'in i drugi muhaddisi, 'Ali b. Jezida,
jednog od prenosilaca ovog hadisa smatraju slabim. (Provjeri, Ibn Made,
Sunen, 2/1208).
551
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78 - Kitabu-1-edeb, l - Babu-1-birri ve-s-sileti,
hadis br. 5970 i u El-Edebu-1-mufredu, l- Babu kavlihi te' ala: Ve vessajne-1insane bi validejhi husna, hadis br. l; Muslim u Sahihu: 1- Kitabu-1-iman,
36- Babu bejani kevni-1-imani billahi te'ala efdalu-1-e'amali, hadis br. 85, i
Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 2. poglavlje, hadis br. 1898 i
ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.

187

Panjom prema njima se, uistinu, moe dennet zaraditi

Roditelji su izvanredna prilika da, inei im dobroinstvo,
zaradimo dennetske ljepote. U hadisu kojeg prenosi Ehu Hurejre,
r.a, Poslanik islama, s.a.v.s, jedne prilike je rekao: Ponien bio!, i to je
ponovio tri puta. Na upit ashaba: A ko to, Allahov Poslanie?,
odgovorio je: Ono/ koji dofjvi starost svojih rodite!fa, ilijednog od njih, a on
zbog n;ih, ne ue u dennet!552
Naalost, postupci brojnih muslimana prema svojim starim i
iznemoglim roditeljima izazvat e samo Allahovu srdbu, umjesto
da im budu prilika da zadobiju dennet i njegove neopisive ljepote.
Poslunost prema roditeljima garantira nae druenje sa
poslanicima, ehidima i iskrenima na Sudnjem danu
Treba napomenuti da nae druenje sa poslanicima, ehidima
i iskrenim i dobrim Allahovim robovima na Sudnjem danu uvjetuje
na lijep odnos spram roditelja. To se jasno nazire iz hadisa koji od
Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi 'Amr b. Murre el-Duheni. On kae
da je neki ovjek doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i rekao:
Allahov Poslanie, st!}edoim da nema drugog boga osim Allaha, st!}edoim da
si ti Allahov Poslanik, kla'!}am pet dnevnih namaza, propisno dqem zekat od
svq;e z/novine i postim mjesec Ramazan. Vjerovjesnik, s.a.v.s, mu je tada
rekao: Ko umre, a bude ii]Jravao ove du:(posti, bit e na S ud'!}em danu u
drutvu t!}erot!}esnika, iskrenih i ehida ovako - pa je pokazao da e biti
blizu kao prst uz prst - ali pod ut!}etom da n!Je bio neposluan svojim
rodite!fima!553

Nemogue

se roditeljima oduiti

Roditeljima je gotovo nemogue oduiti se za sve ono to su

uinili za svoju djecu. U brojnim predajama se navodi da su ashabi
552

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 3 Babu regime enfu men edreke ebevejhi ev ehadehuma 'inde-1-kiberi felem
jedhuli-1-dennete, hadis br. 2551.
553
Hadis navodi Hafiz El-Munziri u Et-Tergibu ve-t-terhibu, u poglavlju: EtTerhibu min 'ukuki-1-validejni, hadis br. 12. Ovaj hadis, inae, biljee brojni
autori hadiskih zbirki, meu kojima: Ahmed u Musnedu, Taberani, Ibn
Huzejme i Ibn Hibban u svojim Sahihima. Hafiz El-Munziri ocjenjuje ovaj
hadis autentinim. (Provjeri: Et-Tergibu ve-t-terhibu, 3/329).

188

Islamski bonton

pitali Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da li su se nekim svojim

postupcima oduili svojim roditeljima, pa je on odgovarao da se
time nije oduilo ni za jedan njihov uzdah. 554
Allahov Poslanik, s.a.v.s, nainio je izuzetak u tom pogledu,
pa u predaji Ehu Hurejre, r.a, kae: Dijete se ne moe odufjti svome
roditelJu) iifiifV da ga nae kao roba) pa ga otkupi i onda ga oslobodz1555

Traenje oprosta jedan je od vidova zahvalnosti roditeljima

Kada osoba umre prekidaju mu se svi dotoci sevapa, izuzev u
tri sluaja, kako naglaava Allahov Poslanik, s.a.v.s, u hadisu kojeg
prenosi Ehu Hurejre, r.a: Kada otjek umre prestcgu njegova djela) osim u
tri slucga: trcgna sadaka) wanjem kojim se iza njega koristi i dobro odgojeno
dijete) koje mu do VII ini. 556
ak

se roditelju poveavati derede u dennetu

traenju oprosta od njegovog djeteta, kako jasno
potcrtava Poslanik islama, s.a.v.s, u hadisu Ehu Hurejre, ra: Cotjeku
e se) doista) poveavati derede u Dennetu) pa e se zapitati: Odakle ovo?,
te e mu se odgovoriti: To je od trae'!Ja oprosta tvoga djeteta za tebe! 557
zahvaljujui

Pokuaji injenja dobroinstva roditeljima

Znajui za vanost i znaaj dobroinstva spram roditelja,
treba istraivati razliite naine kako do toga doi. To se moe
uiniti na razliite naine, bilo lijepom rijeju, bilo nekim poklonom,

554

Vidi o ovome: Buhari, El-Edebu-1-mufred, 6- Babu-1-dezai-1-validejni, hadis

br. ll. Pogledaj, takoer: Hafiz Ez-Zehebi, Kitabu-l-kebair, str. 42 i Hfz.
Sinanuddin Sokolovi, Dunosti djece prema roditeljima, str. 6.
555
Hadis biljee Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 6- Babu dezai-1-validejni, hadis br.
10; Muslim u Sahihu: 20- Kitabu-1-'itki, 6- Babu fadli 'itki-1-validi, hadis br.
1510; Tmni.zi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 8- Babun ma dae fi
bakki+validejni, hadis br. 1906 iocjenjuje ga kao hasen-predaju i Ibn Made u
Swtenu.: 33- Kitabu-1-edebi, l -Babu birri-1-validejni, hadis br. 3659.
556
Hais biljdi Muslim u Sahihu: 25 - Kitabu-1-vasijjeti, 3 - Babun ma julhaku-linsao mine-s-sevabi ba' de vefatihi, hadis br. 1631 i Ahmed u Musnedu, 21372.
557
Hadi$ biljei Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edebi, l -Babu birri-1validejni, badis br. 3660. Ovaj hadis je autentian, kako navodi Muhammed
Fuad Abdu-l-Baki, a njegovi prenosioci su pouzdani. (Vidi o tome: Ibn
Made, Sunen, 2/1207).

189

materijalnim pomaganjem i sl., ali je bitno da roditelji osjete ljubav

djeteta spram njih. To e im uliti novu snagu, nadu i povjerenje.
Ponaanje Ehu Hurejre, r.a, moe nam posluiti kao primjer:
On je ivio u jednoj, a njegova majka u drugoj kui. Kad god bi
izaao iz svoje kue, doao bi do vrata kue njegove majke i pozvao
bi je blagim glasom: Mamice mqja! i nazvao joj selam. Ona mu je
uzvratila: Siniu mqj! Neka je i na tebe Allahov selam, rahmet i beriet!
Tada bi joj Ehu Hurejre, r.a, rekao: Neka ti se Allah smiltge kao fto si
se ti meni smilovala i odgqjala me kada sam bio ma!t1, a ona bi njemu
odvratila: Neka se Allah smiltije teb~ kao fto ti meni inif dobro u mo/o/
starostt1 Kada bi se vraao kui, postupao bi na isti nain. sss
Slian

primjer nalazimo i u postupku ejha Mahmuda

Arnauta, poznatog islamskog uenjaka prema svome ocu ejhu
Abdulkadiru Arnautu, jednom od najveih eksperata hadisa danas
na dunjaluku. ejh Mahmud ima samo oca, budui da mu je majka
ranije umrla. Imao je komforan stan u najljepem dijelu Damaska,
ali ga je zamijenio za daleko slabiji i manji, i to u manje privlanom
dijelu Damaska, samo da bi bio blizu svog oca. Po njegovom
kazivanju i kazivanju njegovog oca, on nikada nije otiao na posao,
niti se vratio s posla a da nije navratio svome ocu, upitavi ga za
zdravlje i pospremivi mu po stanu ono to mu treba. Bio sam
svjedok njegovih suza kad god bi spomenuo svog oca. Godinama
nisam vidio takav odnos sina i oca, takvu ljubav i takvo
dobroinstvo!

Nadamo se da e samo ova dva primjera nagnati mnoge

osobe da preispitaju svoj odnos prema roditeljima i da e ovo biti
povod njihovom ljepem ophoenju s njima.

Dobroinstvo

prema roditeljima produava ivot

Koliko je vaan lijep odnos prema roditeljima najbolje

pokazuju neke predaje u kojima Poslanik, s.a.v.s, nagovjetava
produetak ivotnog vijeka onoj djeci koja u tom pogledu uine
ono to se od njih trai.

558

Ovu predaju biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 6- Babu dezai-1-validejni,

predaja br. 12.

190

Islamski bonton

Sehl b. Mu'az prenosi od svog oca da je Vjerovjesnik, s.a.v.s,

rekao: Blago onome ko bude dobroinstvo inio svojim roditelJima. Allah
UijJieni e mu produ~ti ~votni vfjek!559

Poseban respekt prema majci

Dobroinstvo

treba ukazati prema oba roditelja, a posebno se

potcrtava odnos spram majke, zbog njene vee rtve i materinske
uloge. U naprijed citiranom ajetu jasno se naglaava: Mqjka ga nosi) a
f!ieno zdraviJe trpi. Uz to majka, radi djeteta, trpi ono to niko drugi
ne bi nikada trpio.
U naem narodu se rado prepriava poznata ala o Nasrudinhodi u kojoj se navodi da se njegovo dijete navee rasplakalo i
itavu no plakalo. Hodina ena ga itavo vrijeme ljuljukala i
uspavljivala i kada ju je pred zoru san savladavao, zamolila je hodu
da i on malo rtvuje za svoje dijete, rekavi mu: Dedet; hoda) i ti malo
!Jukqj) dijete je pola tvoje k'o i moje!, a hoda joj mirno odgovara: Samo
ti) eno) !Jukqj svoju polovicu) moja polovica nek' i da!Je plae!
Znajui

za ovo a i imajui u vidu ulogu majke i njen trud, koji

ona ulae, posebno u odgajanju djeteta, Poslanik islama,
Muhammed, s.a.v.s, je sa krajnjim respektom govorio o naoj
obavezi posebno prema majci. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je
Vjerovjesniku, s.a.v.s, doao neki ovjek i upitao ga: Allahov
Poslanie) ko je nqjprei za moje lijepo druef!ie s f!iim i moje lijepo ponaaf!ie
prema '!Jemu? Vjerovjesnik, s.a.v.s, odgovori: Tvoja mqjka! ovjek
upita: A ko nakon f!ie? Odgovorio je: Tvoja mqjka! ovjek je ponovo
upitao: A ko poslije f!J"e? Vjerovjesnik, s.a.v.s, je i trei put odgovorio:
Tvqja mqjka! Na etvrti upit ovog ovjeka: A ko poslije f!ie?,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je odgovorio: Tvoj otac!560

559

Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, ll- Babu men herre va1idejhi

zadellahu fi 'umurihi, hadis br. 22.
560

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 2- Babu men ehakku-nnasi bi husni-s-suhbeti, hadis br. 5971 i u El-Edebu-1-mufredu: 2- Babu birri1-ummi, hadis br. 3; Muslim u Sahihu: 45- Kitabu-1-birri ve-s-seileti ve-1adabi, l -babu birri-1-validejni, hadis br. 2548.

191

Nema hidre ni dihada bez dozvole roditelja

Nagrada za hidru u ime Allaha Plemenitog i za dihad na

Njegovom putu je nemjerljiva a vanost i znaaj i jednog i drugog je
svakom pojedincu poznata, da o tome ne treba posebno govoriti.
Meutim, Allahov Poslanik, s.a.v.s, poslunost i dobroinstvo
prema roditeljima preferirao je ak i u odnosu na ove dvije
obligat:ne dunosti u islamu.
'AbdUllah b. 'Amr b. el-'As, r.a, prenosi da je jedan ovjek
doao Vjerovjesniku, s.a.v.s, i rekao: Dajem ti prisegu da u obaviti
hid!(ru i krenuti u df(jhad, u e!Ji da me Allah nagradi. Vjerovjesnik,
s.a.v.s, ga je upitao: Je li ti f(jv ijedan rodite!;? On je odgovorio: Jesu,
oba. Tada ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s, upitao: Ti, dakle, eli nagradu od
Allaha?' On je odgovorio: Da. Poslanik, s.a.v.s, mu je, tada, rekao:
Vrati se svojim roditelJima, paif ih i dobro im inz1 561
U jednoj drugoj Buharijinoj predaji stoji: Vrati se svojim
roditeljima, pa ih oraspoloi i nasmiji, kao to si ih rasplakao!S62
Iz ovog primjera se vidi koliko je u islamu bitno zadovoljstvo
roditelja., njegovo miljenje i njegov stav. Ovaj primjer nam
ubjedljivo ukazuje na vanost respektiranja roditelja i uvaavanja
njihovih potreba.
Neposlunost roditeljima jedan je od najveih grijeha

Neposlunost prema roditeljima ubraja se meu najvee

grijehe. Poslanik, s.a.v.s, ovaj grijeh klasificirao je odmah nakon
irka i nevjerstva, to na najeklatantniji nain govori o njegovoj
drastin<Dj teini. U hadisu koji prenosi Ehu Bekrete, r.a,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je upitao ashabe: Hoete li da vas obavijestim o
najveim grijesima?, i to je ponovio tri puta. Rekli smo: S vakako,
Allahov Pos/anie. Rekao je: Sirk (pripisivanje Allahu druga) i neposlunost
rodite!Jima. Bio je naslonjen, zatim se ispravi sjedei i ree: I laan

sest Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 3 - Babun la judahidu illa

bi izni-1-ebevejni, hadis br. 5972 i Muslim u Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-ssileti ve'-1-adabi, l -Babu birri-1-validejni, hadis br. 2549.
scs2 Ovu ~3jjQ spominje Bubari u El-Edebu-1-mufredu, 9- Babun jebirru
valiejbi ma lemjekun ma' sije, hadis br. 19.

192

Islamski bonton

govor i lano sl!Jedoetye. Ponavljao je toliko ovo posljednje, da smo

rekli: Da hoe uuijeti.563

Suza roditelja je teak grijeh

Treba nai naina da se roditelji zadovolje i usree. Nekada je
za to potrebno veoma malo truda, napora i materijalnih sredstava.
Opasno je da roditelji proliju suze zbog nas i naeg ponaanja. Na
sve naine to moramo izbjegavati, jer 'Abdullah b. Omer, r.a, ashab
koji je najstriktnije primjenjivao Sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s,
upozorava: Suze rodite/ja se ubrqjqju u neposlunost i velike gr!Jehe! 564

Neposlunost roditeljima uskrauje ulazak u Dennet

Neposlunost prema roditeljima rezultira veoma opasnim
sankcijama na Sudnjem danu. 'Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je
. Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Allah Uzyteni tri osobe nee na
S udt!)em danu ni pogledati: neposlunog svq;im rodite/jima, enu keja se
poistol!Jetfie sa mukarcima i Ol!J"eka kq;i nema lJubomore (pa mu se u porodici
svata ini) a tri osobe nee u Dennet ui: osoba keja je neposluna svq;im
rodite/jima, notorni pijanica i onqj keji prigovara i natuca na nos ono to
nekome dadne. 565
U jednoj drugoj Ibn Omerovoj, r.a., predaji spominje se da je
Allah, d., zabranio za tri osobe ulazak u Dennet. U toj predaji
Vjerovjesnik, s.a.v.s, doslovno kae: Allah je za tri osobe zabranio
Dennet: notornom pijanici, osobi keja je neposluna rodite/ju i osobi keja nije
lJubomorna na ono to se deava od negativnosti u "!Jegovq; kui. 566
Treba napomenuti da imam Es-Sindi, komentirajui ove
predaje, Poslanikove, s.a.v.s, rijei: nee ui u Dennet, pojanjava da
nee ui odmah u poetku sa onima koji prvi ulaze u Dennet. U
563

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 6- Babun: 'Ukuku-1va1idejni mine-1-kebairi, hadis br. 5976 i u El-Edebu-1-mufredu: 7- Babu
'ukuki-1-va1idejni, hadis br. 15 i Muslim u Sahihu: l - Kitabu-1-iman, 38Babu bejani-1-kebairi ve ekberiha, hadis br. 87.
564
Ovu predaju biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 16- Babu bukai-1-va1idejni,
predaja br. 31.
565
Hadis biljei Nesai u Sunenu: Kitabu-z-zekjat, 69- El-Mennanu bima e'ata i
Ahmed u Musnedu, 2/134.
566
Ovaj hadis biljei Ahmed na dva mjesta u Musnedu, 2169 i 128.

193

nastavku svog komentara on ukazuje na to da

ako se ne pokaju za ta svoja nedjela.567

nee ui

u Dennet

Koliko je rizina neposlunost roditeljima najbolje e nas

uvjeriti 'Abdullah b. 'Abbas, r.a, najbolji tuma Kur'ana meu
ashabima, koji je pojanjavajui ko su Ashabu-1-e'araf, rekao: E'arqf
oznaava prostor izmeu Denneta i Dehennema. Tu e biti smjeteni oni
kqji su poginuli u borbi na Allahovom putu. Otili su u borbu bez dozvole
rodite!Ja. Pogibija na Allahovom putu bila je raifogom to nisu baeni u
dehennemsku vatrn a neposlunost prema rodite!Jima bila je razlogom da ne
uu u Dennet. T ako e ostati na tom meuprostorn (izmeu Denneta i
Dehennema) dok Allah ne donese o '!Jima Svqju odluku!5 68

Poslunost roditeljima donosi brojne blagodati

Poslunost roditeljima i dobro koje im se uc1ru, pored
ogromne nagrade koja je predviena na onom svijetu, ve i na
ovom svijetu donosi brojne blagodati koje e djeca, neosporno je,
osjetiti.
Najbolju potvrdu za to nalazimo u vjerodostojnom hadisu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojemu se kae da spominjanjem u
dovi takvog dobroinstva doprinosi primanju dove kod Allaha
Plemenitog. U predaji koju od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi
poznati ashab 'Abdullah b. Omer, r.a, kae se da su se trojica ljudi
zaputila na daleki put, pa kada ih je zatekla no, oni su se sklonili u
jednu peinu. Meutim, nakon to su uli u peinu, jedna stijena
zakotrlja se i potpuno zatvori ulaz u peinu, te je oni nikako nisu
mogli odgurnuti s ulaza. Zarobljeni u peini, u oaju molili su
Allaha Milostivog da im se smiluje i ukloni tu peinu kako bi izali.
Svako od njih molio je pozivajui se na dobro djelo koje je uinio.
Jedan od njih u dovi je kazao:

Allahu drag~ ;a sam imao stare i iznemogle rodite!Je i nikada pr(je '!}ih
nisam nahranio niti napo/tO svo/u qjecu) niti svoje robove i sluge. Jednoga dana
tra:{jo sam bo!Ju ispau za svoje stado) pa nisam doao na vrfjeme) te sam ih)
567

568

Vidi: Haiju Imama Sindija na komentar Nesaijinog Sunena od strane Imama

Sujutija, tampanu zajedno sa Sunenom Imama Nesaija, 5/81.
Hafiz Ez-Zehebi, Kitabu-l-kebair, str. 41. Vidi o ovom tumaenju, takoe: mr.
hfz. Halil Mehti, Oni su ti Dennet i Dehennem, Novi horizonti, br. 41,
godina IV, januar, 2003, str. 28.

194

Islamski bonton

nakon to sam namuzao mlijeka i donio im, naao da spavqju. ao mi je bilo

da ih probudim, ali i da prije n.;ih nahranim i napq;im svq;u porodicu i svq;e
sluge, pa sam sa posudom u svqjq; ruci oekivao momenat kada e se probuditi,
i tako ostao sve do zore, a mqja r!Jeca su u neposrednqj blizini plakala od gladi.
Zatim su se roditegi probudili i popili svq; dio mljjeka. Dragi Allahu, ako
sam to uinio iskguivo radi Tebe, a ni radi ega drugog, onda odmakni ovu
stijenu sa ulai!J peine u kqjqj se nalazimo!
Allah je uinio, nakon njihovih dova, da se peina odmakne i
da oni, bezbjedni, izau iz nje i nastave svoj put.S69
Nije bez razloga imam Buhari poglavlje u svom Sahihu
nazvao Usliavanje dove za onoga ko uini dobroinstvo prema
svojim roditeljima, aludirajui na prethodno citirani hadis, to
sasvim jasno upuuje na zakljuak da je jedan od uvjeta za primanje
dove dobroinstvo i lijep odnos spram roditelja.

Neposlunost prema roditeljima rezultira raznim

neugodnostima
Brojne neugodnosti donosi neposlunost prema roditeljima i
na ovom i na buduem svijetu. Zna se da drugi grijesi mogu biti
odgoeni za onaj svijet, ali neposlunost prema roditeljima bie
sankcionirana ve na ovom svijetu. Zbog toga posebnu panju
treba ukazati svojim roditeljima, a posebno majci. U suprotnom,
moemo doivjeti ono to je doivio Alkama.
Zanimljivo je spomenuti sluaj koji prenosi 'Abdullah b. ebi
Evfa, r.a. On navodi da je jednom prilikom sjedio kod Allahovog
Poslanika, s.a.v.s, kada mu je dola neka osoba i obavijestila ga da je
'Alkama na smrtnoj postelji ali ne moe da izgovori: La ilahe illellah!
Nakon toga je Poslanik, s.a.v.s, upitao da li je, inae, klanjao, pa
kada mu je pozitivno odgovoreno, krenuo je a sa njim je krenula i
grupa ashaba. Kada su uli tom mladiu, Vjerovjesnik, s.a.v.s, mu je
rekao: !=?govori: La ilahe illellah! On je rekao: Ne mogu! Upitao je: A
zato? Odgovoreno mu je: Bio je neposluan svqjq; mqjcz1 Vjerovjesnik,
s.a.v.s, je upitao: Je li mu :ijva mqjka?, na to su mu odgovorili da
569

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 5- Babu idabeti du' ai

men berre validejhi, hadis br. 5974 i Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri ved-du'ai ve-t-tevbeti ve-1-istigfari, 27- Babu kissati ashabi-1-gari-s-selase, vet-tevessu1u bisa1ihi-I-e'ama1i, hadis br. 2743.

195

jeste, pa je zatraio da mu pozovu 'Alkaminu majku i kada je ona

dola, Vjerovjesnik, s.a.v.s, je upitao: Je li ovo tvqj sin? Odgovorila je:
Da. Tada joj je Poslanik, s.a.v.s, postavio sljedee pitanje: ta misli!
kada bi bila potpa!Jena velika vatra a tebi reeno: Ako bude za '!}ega
zagovarala (halali/a mu) otkloniemo je od '!Jega a ako ne bude spaliemo ga u
ovqj vatn: da li bi ti za '!Jega zagovarala (da li bi mu halali/a)? Majka je na
te Poslanikove, s.a.v.s, rijei rekla: Allahov Poslanie) ha/alim mu!
Poslanik, s.a.v.s, joj je rekao: Posl!Jedoi Allahom i sa mnom da si
zadovogna sa tyim! Ona je rekla: Allahu mq;~ s?jedoim Tobom i Tvqjim
Poslanikom da sam) uistinu) zadovolJna svq;im sinom! Tada je Poslanik,
s.a.v.s, rekao 'Alkami: Mladiu) i=?govori: La ilahe illellahu vahdehu la
enke leh. Ve ehedu enne Muhammeden 'abduhu ve resu/uhu! Tek tada je
'Alkama izgovorio ehadet, a Vjerovjesnik, s.a.v.s, je tada rekao:
Hvala Allahu kqji ga je sa mnom spasio od vatre!570
U verziji ovog hadisa koji navodi Hafiz Zehebi stoji da je
'Alkama puno klanjao, postio i sadaku dijelio, ali je davao prednost
eni nad majkom, pa je to bio razlog to nije mogao izgovoriti
ehadet prilikom umiranja. Otuda je, Vjerovjesnik, s.a.v.s, koji je
klanjao denazu 'Alkami i upozorio: Skupina muhad:ijra i ensarfja! Ko
da prednost supruif u odnosit nad mqjkom) neka je na '!Jega Allahovo
prokletstvo) prokletstvo meleka i svih !Judi! Ko tako postupa a ne pokqje se)
ne ulJepa svqj odnos prema mqjci i ne zatra:{! '!Jeno zadovolJstvo) neka zna da
Allah nee primiti nita od '!}egovih dobrih cf;ela. Allahovo zadovolJstvo je u
'!Jenom zadovo!Jstvu a Allahova srdba;e u '!}enqj srdbz1 571

Jedan primjer neposlunosti roditeljima

Pouno bi bilo, tretirajui ovu tematiku, navesti priu koja je
kod nas u Bosni poznata kako bismo jo vie pojasnili pogubnost
neposlunosti roditeljima.

570

571

Hadis biljei Munziri u Et-Tergibu ve-t-terhibu, u poglavlju: Et-Terhibu min

'ukuki-1-validejni, hadis br. 16. Ovaj hadis, takoe, biljee Ahmed i Taberani
u neto kraoj verziji. (Vidi: Et-Tergibu, 3/332).
Zehebi, Kitabu-1-kebair, str. 45-46. Ovu verziju, takoe, spominje hfz. mr.
Halil Mehti u tekstu: Oni su ti Dennet i Dehennem, Novi horizonti, br. 41,
god. 4, januar 2003, str. 27. Iako, ova predaja, kako navode brojni muhaddisi,
sadri slabost, mi smo je naveli radi ibreta i naeg poticaja da budemo bolji
spram naih roditelja a posebno majki. (O slabosti u ovom hadisu pogledaj:
Zehebi, Kitabu-1-kebair, str. 45, izdanje: Daru-1-kutubi-l-'arebi, Bejrut, 1986).

196

Islamski bonton

Naime, bio je neki ovjek koji se pripremao otii na had.

Kada je stekao i utedio toliko novaca koliko mu je bilo dovoljno
da izvri tu petu islamsku dunost, odluio se da krene na taj dugo
oekivani, put. Ali, poto je bio jedinac u majke, ona ga pone
odvraati, govorei:

Sine mqj! Ti sijedinac u mene. Osim tebe nikog drugog nemam. ja sam
u godinama. Prava sam starica. Nemqj ii na hadt bar dok ja ne umrem.
Mlad si i za to jo ima vremena. ja1 uistinu) ne mogu ostati sama.
Meutim, sin to nije htio sluati ve, i pored majinog
negodovanja, odlui krenuti na had. Kada je stigao u jedan grad
svrati u hotel da prenoi. Kada je bilo vrijeme jacije, ode u oblinju
damiju i ostane u njoj i nakon obavljenog namaza, da jo poneto
klanja i proui.

Ba u to vrijeme, u blizini te damije, nekakav lopov provali u

jednu kuu, htijui da neto ukrade, ali ga komije spaze i dadnu se
u potjeru za njim. Meutim, kad su stigli do damije tjerajui tog
kradljivca, on im iznenada nestane i izgubi se iz vida. Tako
pretraujui prostor oko damije, jedan susjed ugleda onog putnika
na had u damiji i pomisli da je to taj bjegunac, pa povie ostalima:
Ovamo1 brzo ovamo! Eno ga u damiJi) napravio se bqjagi da klat!Ja!
Navale u damiju i uhvate nevinog ovjeka, viui: Ha1 lopove
jedan1 sad si razmahao klat!Jati1 a malo prije si htio pokrasti nafeg komiju!
Hadija je bio zaprepaten tako da nije mogao izustiti ni jednu
jedinu rije. Oni ga sveu i predaju sudu. Sud donese presudu
kojom se hadija drastino kanjava i to javno obznani: Ovako e se
dogoditi svakome kq;i se usudi krastt1 Hadija na to povie: Nemqjte tako
govoriti1 nego recite: Ovako e se desiti svakome kqji ne bude s/ufao svqju
mqjku!
Prisutni ga upitae a zato da tako kau, a on im onda ispria
da je krenuo na had bez odobrenja svoje majke i kako je doivio
ovu neprijatnost, te da nikada nije bio kradljivac. Na to se svi
zaudie. Sud ga oslobodi svake krivnje i pusti ga na slobodu, a na
nesueni hadija odusta od puta i odmah se vrati svojoj kui,

197

plaei

se da mu se jo kakva
neposlunosti prema majci.sn

Dobroinstvo

vea nesrea

na putu ne dogodi zbog

prema roditeljima, pa makar bili i nemuslimani

Brojni su primjeri da djeca prime islam a roditelji ostanu u

kufru ili, naprosto, u muslimanskim porodicama roditelji se
opredijele za ateizam i kufr: ta, tada, uiniti?! Da li takvim
roditeljima uskratiti poslunost i odbiti initi dobro?!
Islamski princip je poslunost i lijep odnos prema roditeljima,
makar bili i nemuslimani. Izuzetak je ako oni pokuavaju djecu
nagovoriti na nevjerovanje. Tada im se ne smije pokoriti, niti
posluan biti.
Allah Plemeniti je u tome jasan: A ako te budu nagovarali da
drugog Meni ravnim smatra~ onoga o kome nita ne zna~ ti ih ne sluqj i
prema tyima se, na ovom svijetu velikoduno ponaqj, a slfjediput onoga kqji se
iskreno Meni obraa; Meni ete se poslije vratiti i Ja u vas o onome to ste
radili obavjjestiti. 573
U brojnim islamskim izvorima navodi se da su roditelji ashaba
ostali u idolopoklonstvu i da su na sve mogue naine traili od
svoje djece da se vrate u kufr. Hadiski strunjaci u svojim zbirkama
navode, pored ostalih, sluaj Sa'da b. ebi Vekkasa, r.a, poznatog
ashaba i njegove majke, koja je bila idolopoklonik. Sve je
upotrijebila da ga odvrati od islama. Kada su svi pokuaji propali,
posluila se sasvim drugom metodom, htijui izazvati saaljenje
svoga sina i na taj nain ga vratiti u nevjerstvo.
Ona je, naime, upozoravala svog sina da je duan sluati svoju
majku i da ona, od tog momenta, nee ni govoriti, ni jesti a ni piti,
sve dok on ne ostavi svoju novu vjeru. Tri dana njegova majka nije
govorila, nije jela a niti pila. Nakon tri dana, poela je gubiti svijest
od gladi i iscrpljenosti. Kada je to primijetio Sa'd, r.a, priao joj je i
rekao: Mq;ko, Allaha mz~ kada bi imala stotinu dua, pa ti sve jedna po
jedna izlaifla, ja se ne bih islama odrekao! Ako hoe jedi, ako nee ne
mo ras!
572

573

Vidi ovu pounu priu: Hfz. Sinanuddin Sokolovi, Dunosti djece prema
roditeljima, str. 23-24.
Lukman, 15.

198

Islamski bonton

Upravo zbog takve odanosti i predanosti svojoj vjeri, Allah

Uzvieni je, zbog ovog Sa'dovog, r.a, nastupa objavio ajet: Mi smo
svakog 01jeka zadu:fjli da bude dobar prema rodite/jima svqjim. Ali, ako te
oni budu nagovarali da Meni nekoga ravnim smatra~ o kome ti nita ne zna~
onda ih ne sluqj. Meni ete se vratiti, pa u vas Ja o onome ta ste radili
obavijestitz1 574
Bilo je vie sluajeva, posebno u poetku irenja islama, da su
brojni roditelji ostali u irku, dok su njihova djeca prihvatila
Allahovu vjeru. Poslanik islama, s.a.v.s, je podsticao na
dobroinstvo i odravanje veza sa svojim roditeljima makar oni i
ostali u nevjerstvu.
'Urve b. ez-Zubejr prenosi da mu je Esma, kerka Ebu
Bekrova, r.a, ispriala da joj je dola u vrijeme Poslanika, s.a.v.s,
majka, s namjerom da je obie, ali je jo bila nemuslimanka, pa ju je
Esma, r.a, odbila primiti dok ne upita Vjerovjesnika, s.a.v.s, na to
joj je on dao dozvolu. Nakon toga je, kako tvrdi Ibn 'Ujejne,
objavljen sljedei ajet: Allah vam ne zabraf!itije da inite dobro i da budete
pravedni prema onima kqji ne rattiju protiv vas zbog tjere i kqji vas iz zaviqja
vaeg ne i:{gone - Allah, zaista, voli one kqji su pravini - ali vam zabraf!if!je
da prijate!Jtijete s onima kq;i rattiju protiv vas zbog tjere i kq;i vas iz zaviqja
vaeg i:{gone i kq;i pomau da budete prognani. Oni kq;i s '!Jima prjjate!Jigu
sami sebi ine nepravdu. 575

Angairanje djeteta na pribliavanju islama roditeljima

Dijete je, kako je naglaeno, obavezno c1rut1 dobro
roditeljima, pa ak ako su i nemuslimani. Njegova prvenstvena
zadaa je spaavati svoga roditelja od vatre u koju srlja njegov
roditelj, ako je, kojim sluajem, u vodama nevjerstva. Taj vid
dobroinstva prema majci najbolje e nam doarati primjer Ebu

El- 'Anke but, 8. Inae, ovu predaju biljei Muslim u Sahihu: 44 - Kitabu
fadaili-s-sahabe, 5- Babun fi fadli Sa' d b. ebi Vekkas, r.a, hadis br. 1748 i
brojni drugi muhaddisi. O ovom dogaaju, takoe, pogledaj: Tefsir Ibn Kesir,
str. 1010 (bosansko izdanje) i El-Kurtubi: El-Dami'u li ahkami-1-Kur'an,
13/341. Ova dva velika komentatora Kur'ana tvrde daje Sa'dov, r.a, sluaj
bio povod objavljivanju ovog ajeta.
575
El-Mumtehane, 8-9. Ovu predaju biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb,
7- Babu sileti-1-validi-l-murik, hadis br. 5978.

574

199

Hurejre, r.a, poznatog ashaba i

Vjerovjesnika, s.a.v.s.

najveeg

prenosioca hadisa od

Angairanje Ehu Hurejre, r.a, da priblii islam svojoj maJcl

jasno govori o njegovoj svijesti da je najvea blagodat vjera i uputa.
Pogledajmo njegovu arku elju i izuzetan napor da majku uputi,
Allahovom voljom, na put spasa i Njegovog zadovoljstva.
U Muslimovoj predaji Ehu Hurejre, r.a, kae: Mqjka mije bila
idolopoklonik pa sam je po~ao u islam. Jednoga dana, nakon mog poifva u
l!Jeru, tako ;e runo govorila o Allahovom Poslanzku, s. a. v. s, da sam mu doao
plaui, rekavi mu: Allahov Poslanie, po~vao sam svqju mq;ku da primi
islam, ali me odbfjala. Kada sam ;e danas po~ao, uo sam tako rune rijei
kqje ;e o tebi i~ekla, pa te molim da uini dovu Allahu da uputi Ebu
Hurqreovu mqjku na pravi put! Poslanik, s.a.v.s,je tada zamolio: Gospodaru
mq;~ uputi mqjku Ebu Hurqre na praviputl
Izaao sam od njega radostan zbog ove dove, pa kada sam
stigao pred kuu, majka me zamolila da malo priekam napolju.
uo sam pljutanje vode. Ona se okupala, obukla haljinu, stavila
pokriva na glavu, otvorila vrata a onda mi rekla: Ebu Hurqre,
stjedoim da nema drugog boga osim Allaha i stjedoim da je Muhammed
Allahov rob i 1\[;egov poslanzk!
Otrao sam Poslaniku, s.a.v.s, plaui od sree, rekavi mu:
Allahov Poslanie, budi veseo, Allah je primio tvqju dovu i uputio ;e mq;u
mqjku! Allahov Poslanik, s.a.v.s, je tada zahvalio Allahu Uzvienom i
rekao: Dobro!576

To dirljivo kazivanje, u slinim verzijama, biljee, izuzev

Muslima, i Buhari u El-Edebu-l-mufredu,577 Ahmed u El-Musnedu, 578
Hakim u El-Mustedreku579 i Ibn Sa'd u Et-Tabekatu.5 80
Kolika je bila Ehu Hurejreova, r.a, ljubav prema svojoj majci
najbolje potvruje predaja Muslima i Ibn Sa'da u kojoj se spominje

576

Hadis biljeiMuslim u Sahihu: 44- Kitabu fadaili-s-sahabe, 35 - Babun min

fadli Ebi Hurejre, r.a, hadis br. 2491.
577
Vidi: Fadullahi-s-samed, erh El-Edebu-1-mufred, 11109.
578
Vidi: 2/320.
579
Vidi: 2/621.
580
Vidi: 4/328.

200

Islamski bonton

da nije htio obaviti had, sve dok mu majka nije umrla, kako bi je
mogao sluiti i biti joj na raspolaganju. 581
Abdullah b. Vehb prenosi da je Ebu Hurejre, r.a, svaki dan
dolazio svojoj majci i svaki put bi joj govorio: Neka te Allah, mq;ko,
nagradi dobrim za tvqje portvovatye i odgqj kqji si mi pru:(jla dok sam bio
malz1, a ona bi odgovarala: Neka te Allah, sine mf!t nagradi dobrom, za
dobro kq;e si uinio u mq;im starakim danima!58 2
Nadamo se da e ovaj primjer velikog ashaba biti i nama
podsticaj da budemo bolji i plemenitiji prema naim roditeljima!

Dobroinstvo

prema roditeljima i nakon njihove smrti

Obaveze prema roditeljima ne prestaju ni nakon njihove

smrti. Allah Plemeniti to jasno potcrtava: Budi prema f!}ima pafjjiv i
ponizan!, a kada umru: reci: Gospodaru mq;~ smiltg im se, oni su mene, kad
sam bio dijete, f!Jegovalz1583
Malik b. Rebi'a, r.a, kae: Dok smo jednom prilikom {jedili sa
Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, doao mu je jedan ol!Jek iz Benu Se/eme i
upitao ga: Allahov Poslanie, da li sam duan initi dobroinstvo svq;im
roditegima i nakon f!Jihove smrti? V]erot!Jesnik, s.a.v.s, je odgovorio: Da,
moliti Allaha da im se smil!fie i da im oprosti, ispuniti t!Jihove oporuke i
ugovore nakon t!Jihove smrti, potovati f!Jihove prijate!Je i odravati rodbinske
veze kqje su i oni odravali. 584
Dova djeteta za umrlog roditelja itekako je znaajna i ulazi u
djela koja koriste umrlom i nakon njegove smrti, kao to kae
Vjerovjesnik, s.a.v.s, u predaji Ebu Hurejre, r.a: Kada ot!J"ek umre,
prestqju f!Jegova tiJela, izuzev u tri sluq;a: trqjna sadaka, znaf!Je kqjim se iza
t!J"ega koristi i dobro odgqjeno dijete kqje mu dovu inz1 5 8 5

Pogledaj: . Kurdi, Ebu Hurejre, r.a, -najvei prenosi/ac hadisa, Zbornik

radova nastavnika Islamske pedagoke akademije, Zenica, 2003, str. 108-109.
582
Predaju biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 6- Babu dezai-1-validejni,
hadis br. 12 i Ibn Vehb, El-Dami', str. 23.
583
El-Isra', 24.
584
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 2- Babun sil men kane
e buke jesi1u, hadis br. 3664.
585
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 25- Kitabu-1-vasijje, 3- Babun majulhaku-1insan mine-s-sevabi ba' de vefatihi, hadis br. 1631; Buhari u El-Edebu-1581

201

Sufjan b. 'Ujejne, veliki islamski uenjak, naporrun1e: Onqj

musliman kqji uredno i va/jano klaf!ja pet dnevnih namaza, iskae na tqj
nain zahvalnost Allahu Ui]Jtfenom na Njegovim nebrqjenim blagodatima, a.
onqj ko/i, opet, iza svakog namaza bude molio Allaha Plemenitog za oprost
svo/im umrlim rodite/jima, tqj e se, bar donekle, '!Jima odufjtt1 586
initi dobro i prijateljima roditelja

Djeca su duna, nakon smrti svojih roditelja, odravati

kontakte s prijateljima svojih roditelja i to prijateljstvo jaati i
osnaivati. Najbolji primjer za tu konstataciju je predaja 'Abdullaha
b. Dinara u kojoj se kae da je 'Abdullah b. Omer, r.a, sreo na putu
za Mekku jednog beduina, prijatelja svoga oca, kojeg je odmah
posadio na svoju jahalicu, a on nastavio putovati pjeice i jo mu,
pored toga, skinuo turban s glave i stavio ga na njegovu, kako bi ga
zatitio od sunca.
Ibn Dinar kae: Rekli smo mu: to mu ukaz'!Je toliku paf!iu,
Allah ti svako dobro dao?! Beduini se i s malo paf!ie zadovo!Javqju! Na to je
'Abdullah b. Omer, r.a, rekao: Otac ovog otjeka je bio veliki pnjate!J
mome ocu, Oment b. ei-Hattabu, a ja sam uo Allahovog Poslanika, s. a. v. s,
kada kae: Meu nqjvea dobroinstva spada ryegovaf!ie veza s pnjategima
svoga oca (poslije f!iegove smrti).587

Poslunost prema roditeljima se preferira i nad dobrovoljnim

namaz om
Poslunost i dobroinstvo prema roditeljima preferira se u
islamu ak i nad dobrovoljnim namazom. To jasno nasluujemo iz
vjerodostojnog hadisa koji Ebu Hurejre, r.a, prenosi o Durejdu,
koji je bio poboan i dok je jednom prilikom bio na dobrovoljnom
namazu, majka ga je pozvala, a on se naao u nedoumici: da li se

mufredu, 19- Babu birri-1-validejni ba' de mavtihima, hadis br. 38 i Ahmed u

Musnedu, 2/372.
586
Hfz. S. Sokolovi, cit. izvor, str. 17.
587
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 4Babu fadli sileti asdikai-1-ebi ve-1-ummi ve nahvehuma, hadis br. 2552 i
Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-si1eti, 5- Babun ma dae fi ikrami
sadiki-1-validi, hadis br. 1903 i ocjenjuje njegov lanac prenosi1aca
autentinim.

202

Islamski bonton

odazvati majci ili nastaviti namaz?! Ipak je odluio nastaviti namaz,

pa ga je majka, ne znajui da klanja, proklela, da ne umre dok ne
bude iskuan s prostitutkom.
Tako se i dogodilo. Jedna nevaljalica je uinila blud s jednim
pastirom i to je sve podmetnula Durejdu optuivi ga da je dijete
njegovo. Tako se obistinila prijetnja da e neposlunost prema
roditeljima biti kanjena ak i na ovom svijetu. Meutim, s obzirom
da Durejd nije namjerno bio neposluan svojoj majci, ve da je u
duhovnoj ekstazi, klanjajui se svome Gospodaru, smatrao da ne
treba prekidati ve zapoeti namaz, Allah ga je Plemeniti sauvao
time to mu je dijete progovorila u beici i tako odagnalo od njega
svaku sumnju u pogledu bluda sa spomenutom nevaljalicom.sss

Zakljuak

Vidjeli smo da je poslunost roditeljima, dobroinstvo i lijep

odnos prema njima jedno od najvrednijih djela koja ovjek uope
moe uiniti. Lijep postupak prema njima otvara dennetska vrata.
ak se moe rei da je injenje dobra svojim roditeljima jedan od
najefikasnijih naina za brisanje naih negativnih djela i oitih
grijeha.
'Ata' b. J esar prenosi da je 'Abdullahu b. 'Abbasu, r.a, doao
neki ovjek i upitao ga: Bio sam se zaruio enom kqja je odbila da se uda
za mene. Drugi ot:Jek ju je zaruio i ona je bila vo!Jna da se uda za '!Jega. Ja
sam o!fetio veliku !Jubomoru, pa sam je ubio! Ima fi ikakva naina da se
pokqjem?! Ibn 'Abbas, r.a, ga je upitao: ]efi ti mqjka :ijva? Odgovorio
je: Nije. On mu je, tada, preporuio: Pokqj se Affahu Uzvienom i
pribfi:ij mu se dobrim tiJelima koliko moes1
Ibn J esar kae: Otiao sam i upitao Ibn 'Abbasa: <(Zato si ga pitao
da fi mu je mati :ijva? Odgovorio je: Zato to ne i!Jam tiJefa krje je blie
Affahu Uzvienom od dobroinstva prema rodite!Jima!589
588

589

Vidi kompletan hadis: Buhari u Sahihu: 60- Kitabu-1-enbija', 48 - Babu

kavlillahi: Vezkur fi-1-Kitabi Merjeme izintebezet min ehliha, hadis br. 3436 i
u El-Edebu-1-mufredu, 17- Babu da'veti-1-validejni, hadis br. 33 i Muslim u
Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 2- Babu takdimi birri-1validejni 'ale-t-tetavvu'i bi-s-salati ve gajriha, hadis br. 2550.
Ovu predaju biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 2- Babu birri-1-ummi,
hadis br. 4.

203

Dakle, malo ime se moemo pribliiti Allahu Plemenitom,

kao to moemo lijepim postupcima prema roditeljima.
S druge, pak, strane, neposlunost prema roditeljima smatra
se jednim od najteih grijeha i jednim od najklizavijih terena za
stropotavanje u dehennemsku vatru.
Nadamo se, da e ovih nekoliko ajeta, hadisa i primjera iz
islamske prolosti biti sasvim dovoljni da preispitamo svoj odnos
prema naim roditeljima, trudei se da svakim danom sve vie
uljepamo taj odnos i zasluimo Allahovo zadovoljstvo.

204

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA PREMA

RODBINI
Brojni su ajeti i hadisi Allahovog
Poslanika, s.a.v.s, koji ukazuju na vanost
odravanj rodbinskih veza. One koji budu
iskreno vjerovali i obaveze prema rodbini
izvravali eka Allahova, d., nagrada, a
najbra kazna eka one koji nasilje budu
inili i rodbinske veze kidali.
Panji prema rodbini i njegovanju rodbinskih veza pripada
mjesto u islamu. To se moe zakljuiti iz brojnih ajeta koji
tretiraju ovu oblast, kao i Poslanikovih, s.a.v.s, hadisa kojima obiluju
brojne autentine hadiske zbirke.
znaajno

Znajui

da je, zbog nepoznavanja islamskih propisa ili zbog

zauzetosti dunjalukim problemima, zapostavljen ovaj u islamu
poprilino naglaen propis, neophodno je iznijeti argumente koji e
nas, bar unekoliko, podstaknuti na njegovanje i razvijanje
rodbinskih veza.

Kur'anski podsticaj na

uvanje

rodbinskih veza

Allah Uzvieni istie da je i ostalim Allahovim poslanicima

bilo nareivano da vode rauna o rodbini i rodbinskim odnosima.
Tako u poglavlju Bekare kae kako je to bilo, pored ostalih naroda,
nareeno Benu Israilu: I kada smo od sinova Israilovih zal!}et uzeli da ete
se jedino Allahu klaf!Jati, a rodite!Jima, i rodbini, i siroadz~ i siromasima
dobroinstvo initi i !Judima lijepe njei govoriti i namaz obav!Jati i milostit!Ju
davati... 590
Svakog petka nai hatibi, zavravajui hutbu, proue (na
arapskom jeziku) ajet u kojem se spominje obaveza pomaganja
rodbine: Allah zahtijeva da se svaiJe pravo potl!)e, dobro ini i da se rodbina

590

El-Bekare, 83.

205

pomae, a rai}Jrat i sve to je odvratno i nasi!Je zabraf!it!}e; da pouku primite,

On vas Sa1!J'ettij'e. 591
Odmah nakon pokoravanja Allahu, Gospodaru svjetova i,
nakon dobroinstva prema roditeljima, dolazi dobroinstvo prema
rodbini. Allah Plemeniti veli: I Allahu se klaf!}qjte i nikoga Njemu
ravnim ne smatrqjte. A roditegima dobroinstvo inite, i rodbint~ i siroadi, i
siromasima, i komijama, bli1!Jim i komfjama da!Jf!Jim, i drugovima, i
putnicima-namjernicima, i onima kq;i su u po!fedu vaem! 592
Koliko Gospodar svjetova pridaje vanosti njegovanju
rodbinskih veza i potpomaganju rodbine, najbolje potvruju dva
ajeta iz dva razliita poglavlja, u kojima spominju razliite kategorije
ljudi, a prvo mjesto daje upravo rodbini: Dqj bli1!J'em svome pravo
1!J'egovo, i siromahu i putniku-na"!Jerniku!593

Poslanik, s.a.v.s, podstie na panju prema rodbini

Poslanik islama, s.a.v.s, u brojnim je hadisima ukazao na
potrebu izuzetne panje prema rodbini. Na koji stepen je to
podigao najbolje e ilustrirati autentian hadisi-kudsi koji prenosi
Muslim, a u kojem se rodbinska krvna veza svrstava u neto to je
Allahu Uzvienom blisko, pa ak se vezuje i za sami 'Ar. U tom
hadisu koji prenosi 'Aia, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao:
Rodbinska krvna veza visi o 'Aru i vie: Ko mene po!fet!Je i respektira i
'!!ega e Allah UijJieni pog'eivati i respektirati, a ko mene ne pog'et!}e i ne
respektira, nee ni Allah UijJtfeni '!}'ega po!feivati niti respektiratz1 594
Kakav znaaj Poslanik islama, s.a.v.s, pridaje njegovanju
rodbinskih odnosa, najbolje potvruje hadisi-kudsi u kojem se kae
da je er-rahim/krvna veza, krvno srodstvo, rodbinska veza nastala od
lijepog Allahovog imena Er-Rahman/Milostiv. U ovoj hadisi-kudsijji
koju prenosi 'Abdurrahman b. 'Avf, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, veli:
Allah UifJieni kae: Ja sam Milostivi. Ja sam stvorio rodbinske veze i ii}JeO

591

En-Nahl, 90.
En-Nisa', 36.
593
El-Isra', 26 i Er-Rum, 38.
594
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-l-adabi, 6Babu sileti-r-rahimi, hadis br. 2555.
592

206

Islamski bonton

sam ih iz ovog Mog imena) pa ko ih odrava i Ja

ko ih prekida i Ja u s '!}im prekinutz1595

s '!Ji'm veze odravati a

U hadisu Ebu Zerra el-Gifarija, r.a, jasno se nazire

Poslanikovo, s.a.v.s, podsticanje na posebnu panju prema rodbini.
Naime, Allahov Poslanik, s.a.v.s, nagovjetavajui oslobaanje
Egipta, oporuuje svojim sljedbenicima: Osvrjiete Egipat. Kada ga
osvrjite) postupqjte lijepo prema f!iegovim stanovnicima) jer su oni tienici
islamske drave a i rodbina su. U drugrj predqji strji: <(a i tazbina su! 596
Islamski uenjaci kau da se pod rodbinom ovdje misli na
Haderu, majku Isma'ila, a.s, koja je bila iz Egipta, a pod
tazbinstvom na Mariju majku, Poslanikovog, s.a.v.s, sina Ibrahima,
koja je, takoe, bila iz Egipta.597

Allah je s onima koji odravaju rodbinske veze

Allah Uzvieni voli one koji odravaju rodbinske veze i stavlja
se na njihovu stranu a prekida s onima koji prekidaju te veze. Na taj
nain eli se ukazati na neophodnost odravanja i njegovanja
rodbinskih odnosa.
Najbolji nain da to shvatimo nalazimo u predaji Ebu
Hurejrea, r.a, u kojoj Allahov Poslanik, s.a.v.s, kae: Kada je Allah
stvorio stvore'!}a) ustala je rodbinska veza i rekla: Ovo je mjesto dostqjno da se
na '!J'emu zatra:{! zatita o prekida'!}u rodbinskih veza! Allah je rekao: Jest.
Hoe li biti zadovo!Jna da Ja budem s onima kq;i' te odravqju a da prekinem
s onima kq;i' te prekidq;u? Rodbinska veza je odgovorila: Hou! Allah je
dodao: Neka ti to i pripadne! Nakon toga Allahov Poslanzk) s.a.v.s)je rekao:
Prouite) ako hoete: Zar i vi ne biste) kad biste se vlasti doepali) nered na
Z em!Ji inili i rodbinske veze kidali! To su oni krje je Allah prokleo i gluhim i

595

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 9- Babun ma

dae fi kati'ati-r-rahimi, hadis br. 1907 i ocjenjuje ga kao sahihi; Ebu Davudu
Sunenu: Kitabu-z-zekat, Babun fi sileti-r-rahimi, hadis br. 1694 i Buhari u ElEdebu-1-mufredu, 27 -Babu fadli sileti-r-rahimi, hadis br. 53.
596
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 44- Kitabu fadaili-s-sahabe, 56- Babu
vasijjeti-n-Nebijji, sallellahu 'alejhi ve sellem, bi ehli Misre, hadis br. 2543.
57
9- Vidi: En-Nevevi, Rijadu-s-salihin, str. 139. Ovo je, naime, Nevevijev
komentar na 328. hadis iz ove poznate zbirke. Izdanje: Daru-s-sekafeti-1'arebijje, Damask, 1994. To spominje i hfz. S. Sokolovi. (Vidi: Nae
dunosti prema rodbini, str. 8).

207

slijepim ih
katancz1 598

uinio.

Kako oni ne razmisle o Kur'anu, ili su im na srczma

Panja prema rodbini dolazi odmah nakon roditelja

Oporuivanje

rodbine i angairanje na njegovanju rodbinskih

odnosa dolazi odmah nakon dobroinstva prema roditeljima. ElMikdad b. Ma'dikerib r.a, prenosi da je Vjerovjesnik islama, s.a.v.s,
rekao: Allah vam, uistinu, oporutge vae mqjke! - i to je ponovio tri
puta. Allah vam, uistinu, oporutffe vae oeve. Allah vam, uistinu, oporutffe
vau rodbinu! 599

Posjeivanje

rodbine

uvodi

Dennet a

udaljava od

Dehennema
Koliko je paznJa prema roditeljima znaca1na i koliko joj
Poslanik, s.a.v.s, ukazuje mjesta u svojim hadisima najbolje
doarava hadis Ebu Ejjuba, r.a, u kojemu je to jedan od faktora koji
nas pribliavaju Dennetu a udaljavaju od V atre. E bu Ejjub, r.a,
prenosi da je neki ovjek doao Poslaniku, s.a.v.s, i zamolio ga:
Uputi me na c!Jelo kqje e me pribli;?fti Dennetu a udafjiti od Dehennema!
Vjerovjesnik, s.a.v.s, mu je na to odgovorio: Oboavqj iskguivo
Allaha i ne pripistg mu druga, obavgcy redovno nama;v dq;i zekjat i pazi i
pogetff rodbinu! Kada je taj ovjek odmakao, Vjerovjesnik, s.a.v.s, je
rekao: Ako se bude pridravao onoga to mu je reeno, ui e u Dennet! 600

Allahu je njegovanje rodbinskih veza jedno od najdraih djela

Jedan ovjek iz Has'ama kae: Doao sam Vjerot!fesniku, s.a.v.s,
kq;i je bio sa grupom ashaba, pa sam ga upitao: Ti si onqj kqji tvrdi da je
598

Muhammed, 22-24. Ovaj hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb,

13 - Babun men vesale vesalehullahu, hadis br. 5987 i Muslim u Sahihu: 45 Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 6- Babu sileti-r-rahimi ve tahrimi
kati'atiha, hadis br. 2554.
599
Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 30- Babu birri-1-akrebi fe-1akrebi, hadis br. 60 i Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, l -Babu birri1-validejni, hadis br. 3661.
600
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 24- Kitabu-z-zekjat, l -Babu vudubi-zzekjati, hadis br. 1396 i Muslim u Sahihu: l- Kitabu-1-iman, 4- Babu bejani1-imanillezi jedhu1u bihi-1-dennete, hadis br. 13.

208

Islamski bonton

Allahov Poslanik? On je odgovorio: Da. Onda sam ga upitao: Allahov

Poslanie, kqja tiJela su Allahu nqjdraa? On je odgovorio: VJera u
Allaha! Upitao sam: Allahov Poslanie, a zatim? Odgovorio je:
Njegovatij"e rodbinskih veza! Ponovo sam upitao: A nakon toga, Allahov
Poslanie? Odgovorio je: Nareivatij"e na dobro a odvraatlj"e od zla! 601

Panja prema rodbini poveava nafaku i produava ivot

Njegovanje rodbinskih veza doprinosi poveavanju nafake i
produavanju ivotnog vijeka. To Poslanik islama, s.a.v.s, istie u
autentinom hadisu, koji prenosi Enes, r.a, a u kojem se doslovno
kae: Ko eli da mu se nqfaka povea i produi ivotni vijek, neka paif i
redovno poljet!Je rodbinu!602
Kada je u pitanju produavanje ivotnog vijeka, onda bi se to
sukobljavalo sa jasnim kur'anskim ajetom u kojem Allah Uzvieni
kae: ... i kada smrt doe, niko je ni za jedan tren nee moi ni odlojti ni
ubrzatz1 603 Otuda, islamski uenjaci pokuavaju ispravno razumjeti i
interpretirati ovaj hadis, kako ne bi proturjeio kur'anskom ajetu.
Tako, Ibnu-t-Tin i dr., smatraju da se pod produetkom ivotnog
vijeka misli na bereket u ivotu i vremenu i na porod koji ostane iza
takve osobe, pa radei dobra djela, koriste i toj osobi nakon njene
smrti. 604 Kao podlogu za taj stav oni navode rijei Ibrahima, a.s, koji
kae, kako Allah, d., u Svojoj Knjizi navodi: I uini da me po lijepom
spomitij'u oni kq;i e doiposlije mene!605
Enes b. Malik, r.a, poznati ashab, kae: Trq;e e biti u hladu
'Ara Milostivog na S udtljem danu: onqj kq;i ;e odravao rodbinske veze,
kome se jvot produio a proirio mu se kabur i poveala nqfaka; ena kq;"qj
mu umre, a ostanu Jo/ ;etimi, pa se ona brine o tijima, sve dok ih Allah ne

601

Hadis biljee Ebu Ja'la el-Mevsili sa dobrim lancem prenosilaca i El-Minzlri.

(Provjeri: Et- Tergibu ve-t-terhibu, 31335-336, Poglavlje: Et-Tergibu fi siletir-rahimi vein kata' at, hadis br. 7.)
602
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 12- Babun men busita
lehu fi-r-rizki bi sileti-r-rahimi, hadis br. 5985 i 5986 i Muslim u Sahihu: 45 Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 6- Babu sileti-r-rahimi, hadis br. 2557.
J El-A 'raf, 34.
604
Vidi ovo zanimljivo tumaenje: Ibn Hader, Fethu-1-Bari, 10/430. Takoe:
Ebu-1-Lejs es-Semerkandi, Tenbihu-1-gafilin, str. 63.
605
E-u'ara', 84.

209

uini

neovisnim i osoba kqja spremi hranu i pozove gladne i siromane da

jedu!606
Na temelju navedenog neki islamski uenjaci smatraju da e
onome ko ustraje na petero, Allah dati nagradu poput ogromnih
planina i poveat e mu nafaku: ko ustraje na davanju sadake, ko
bude odravao rodbinske veze, ko ustraje na borbi na Allahovom
putu, ko ustraje na uzimanju i uvanju abdesta i ko ini
dobroinstvo roditeljima i na tome ustraje.607

Materijalno potpomaganje rodbine

Potpomaganje ljudi je islamom preporueno, a posebno se
naglaava potpomaganje rodbine kojoj je pomo neophodna. To se
najjasnije oituje na primjeru Ebu Talhe, r.a, koji je, nakon to je
objavljen ajet: Neete zas/uf.!ti nagradu sve dok ne udfje/ite dio od onoga to
vam je nqjdrae! 608 doao Vjerovjesniku, s.a.v.s, i rekao mu: A//ahov
Pos/anie, A/fah Uzyieni je u Svcjoj Kf!J'iif rekao: Neete zas/uf.!ti nagradu
sve dok ne udfje/ite dio od onoga to vam je nqjdrae~ a menije nqjdraa mqja
baa Biruha - a to je bi/a baa u kqju je A//ahov Poslanik, s.a.v.s, uia=?.fo,
koristio '!Jen hlad i pio vodu iz '!Je - pa je pok/a'!}am A/lahu i Njegovom
Pos/aniku, nadqjui se A//ahovo/ nagradi. Raspo/af.!, A//ahov Pos/anie, ovom
baom onako kako A/fah eli.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, mu je na to rekao: Aferim, Ebu Ta/ha,
to je unosan imetak. Primtli smo ga od tebe i sada ti ga vraamo da ga
raiflije/i meu svcjom rodbinom! Nakon toga je Ebu Talha tu batu
raspodjelio svojoj rodbini.609
ak i u sluaju da je naa rodbina neraspoloena prema nama
i da radi na prekidanju rodbinskih odnosa, nama je najpree njih
pomoi. To se jasno nazire iz Vjerovjesnikovog, s.a.v.s, hadisa, koji

606

Es-Semerkandi, Tenbihu-l-gafilin, str. 65.

Tenbihu-l-gafilin, str. 65.
608
Alu 'Imran, 92.
609
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 55 - Kitabu-1-vesaja, 17 - Babun men
tesaddeka ila vekilihi summe redde-1-vekilu ilejhi, hadis br. 2758.
607

210

Islamski bonton

prenosi Ebu Ejjub el-Ensari, r.a: Nqjvrednija je ona sadaka koja se

dadne rodbini koja je na tebe !Juta i prema tebi neraspoloena! 610

Za sadaku datu rodbini dvostruka je nagrada

Koliko islam podstie razvijanje rodbinskih veza vidi se i iz

hadisa u kojem se nedvojbeno obeava dvostruka nagrada za
sadaku datu rodbini u odnosu na sadaku datu drugima. Selman b.
'Amir prenosi hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojem se kae:
S adaka uit?)ena siromahu je uobiqjena sadaka, a sadaka uif!)ena rodbini je
dvostruka: ona je i sadaka i f!)egovaf!)e rodbinskih odnosa!6 11
Tako je Mejmuna bint el-Haris, r.a, supruga Poslanika, s.a.v.s,
oslobodila svoju robinju, pa joj je on rekao: Da si je dala tetkama (po
mqjcz) imala bi veu nagradu!612

Tetka je na stepenu majke

Hadis El-Bera'a b. 'Aziba, r.a, u kojem Poslanik, s.a.v.s, kae:

Tetka je na stepenu mq;ke!, 613 na najbolji nain nam pokazuje kolika je
vrijednost rodbine.

Odravanje rodbinskih veza i sa nemuslimanima

Naa je obaveza odravanje rodbinskih veza

sa
nemuslimanima. To je spominjano kada smo govorili o naim

610

Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 5/416. Nasiruddin el-Albani ovu predaju

ubraja u autentine hadise. (Vidi: Sahihu-l-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetuhu,
11249, hadis br. 1110.
611
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 5- Kitabu-z-zekjat, 26- Babun ma dae fi-ssadekati 'ala zi-1-karabeti, hadis br. 658 i ocjenjuje ga kao hasen;
612
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 51 - Kitabu-1-hibe, 15- Babu hibeti-1-mer'eti
ligajri zevdiha, hadis br. 2592; Muslim u Sahihu: 12- Kitabu-z-zekat, 14Babu fadli-n-nefekati ve-s-sadekati 'ale-1-akrebine ... , hadis br. 999 i Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-z-zekat, Babun fi sileti-r-rahimi, hadis br. 1690.
613
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 64- Kitabu-1-megazi, 43 -Babu 'umreti-l. kada'i, hadis br. 4251; Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-si1eti, 6Babun ma dae fi birri-1-ha1eti, hadis br. 1904 i ocjenjuje ga kao sahih i Ebu
Davud u Sunenu: Kitabu-t-ta1ak, 35 - Babun men ehakku bi-1-ve1edi, hadis br.
2280.

211

odnosima spram roditelja, pa makar bili i nemuslimani. Isti je

i sa rodbinom koja nije u islamu.

sluaj

Mejmun b. Mehran kae: Troje se podjednako odnosi i na

muslimane i na nemuslimane: ugovori koji se sklope, odravanje
rodbinskih veza i ispunjenje emaneta. To smo duni ispotovati
svejedno radilo se tu o muslimanima ili o nemuslimanima. 61 4

Prekidanje rodbinskih veza Allahu je jedno od najmrih djela

Prekidanje rodbinskih odnosa je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
naveo zajedno sa irkom, ime je, jasno pokazao koliko je to
nepoeljno kod Allaha Uzvienog. Ebu Ja'la, sa pouzdanim lancem
prenosilaca, navodi predaju u kojoj se kae da je jedan ovjek iz
Has'ama upitao Vjerovjesnika, s.a.v.s: Kqja cijela su Allahu nqjmra?,
na to je on odgovorio: Pripisivaf!Je Allahu druga (irk)! Na pitanje:
Allahov Pos!anie) a nakon toga?, odgovorio je: Prekida'!Je rodbinskih
veza! Na ponovno pitanje: A zatim) Allahov Pos!anie?, odgovorio je:
Nareiva'!Je ifa a odvraa'!Je od dobra!615

Allahovo prokletstvo je na onima koji prekidaju rodbinske

veze
Koliko je pogubno prekidati rodbinske odnose pokazuju ajeti
iz poglavlja Muhammed, u kojima Allah Uzvieni kae: Zar i vi ne
biste) kada biste se vlasti doepali) nered na zem!Ji ini/i i rodbinske veze
kidali! To su oni kqje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih uinio!616
Otuda poznati Hasan el-Basri podvlai: Kada fjudi zapostave
Z!laf!J"e) ostave c!Jelovaf!J"e) budu se vo!Jeli jeifcima a m'ifli srcima i kada budu
prekidali rodbinske odnose) Allah e ih prokleti i gluhim i slijepim ih
uinitz16 17

614

Tenbihu-1-gafilin, str. 63.

Hadis spominje El-Munziri u Et-Tergibu ve-t-terhibu, 31336, Poglavlje: EtTergibu fi sileti-r-rahimi vein kata' at ve-t-terhibu men kata' aha, hadis br. 7.
616
Muhammed, 22-23.
617
Tanbihu-1-gafilin, str. 64.
615

212

Islamski bonton

Onaj koji prekida rodbinske odnose

nee ui

u Dennet

Grijeh s kojim se prijeti zabranom ulaska u Dennet je,

svakako, veliki. A upravo Vjerovjesnik, s.a.v.s, prijeti zabranom
ulaska u Dennet svakom onom koji prekida rodbinske odnose i ne
angaira se na njihovom uspostavljanju. Dubejr b. Mut'im, r.a,
prenosi da je uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Nee ui u
Dennet onaj kqji prekida rodbinske odnose!618

Allah, d., ne sputa milost na one koji prekidaju rodbinske

veze
Koliko je opasno prekidanje rodbinskih odnosa, najbolje
pokazuje hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojem se navodi da
Allah Plemeniti svoju milost nee spustiti na narod u kojem se
nalazi osoba koja prekida rodbinske veze. 'Abdullah b. ebi Evfa, r.a,
prenosi jednu merfu'-predaju u kojoj se kae: Allahova milost se nee
spustiti na narod u kqjemu se nalaif onqj kqji prekida rodbinske odnose! 619

Djela se ne primaju od onih koji prekidaju rodbinske veze

Prijetnja Vjerovjesnika, s.a.v.s, da nee biti primljena djela
onih koji prekidaju rodbinske veze najuvjerljivije govori o nunosti
naeg lijepog odnosa spram rodbine. Ebu Hurejre, r.a, kae da je
uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kako kae: Allahu Uzyienom se rijela
!Judi predoavqju etvrtkom navee. Nee biti primlJena rfjela onoga kq;i
raskida rodbinske veze!620

618

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, ll- Babu ismi-1-kati'i,

hadis br. 5984 i Muslim u Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi,
hadis br. 2556.
619
Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 31 - Babun la tunezzelu-r-rahmetu
'ala kavmin fihim kati'u rahimin, hadis br. 63.
620
Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 30- Babu birri-1-akrebi fe-1akrebi, hadis br. 61. Inae, Al bani ovu predaju smatra slabom. (Vidi: Da 'ifu-lDami'i-s-sagiri ve edilletuhu, str. 201, hadis br. 1395).

213

Za prekidanje rodbinskih veza kazna je i na dunjaluku i na

ahire tu
Prekidanje rodbinskih veza je grijeh za koji je predviena
kazna i na ovom i na onom svijetu, to jasno ukazuje na pogubnost
tog grijeha. Ebu Bekrete, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Ni za jedan grijeh Af/ah tako brzo ne kaf!Java poinioca jo na ovom
svfjetu, uz ostav!Jat!Je (dfjela kazne) i za ahiret, kao to kat!Java onoga kq;i
prekida rodbinske veze i nasilnika.621

Za prekidanje rodbinskih odnosa kazna stie vrlo brzo

Ni za jedno zlo kazna ne stie bre nego za nasilje i
prekidanje rodbinskih veza. 'Aia, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, rekao: Ni za jedno dobro se bre ne nagra"!}e kao za dobroinstvo
prema rodite/Jima i za t!Jegovat!Je rodbinskih veza a ni jedno iJo ne povlai
bre kaznu nego to povlai nasi/je i prekidat!Je rodbinskih veza! 622

Pravilno postupa onaj koji njeguje veze i onda kada se one

prekidaju
Nije dovoljno odravati veze s onima koji te veze
respektiraju, nego je naa dunost razvijati i obnavljati te veze i kada
drugi rade na njihovom prekidanju. 'Abdullah b. 'Amr, r.a, prenosi u
Jednoj merfu'-predaji sljedei hadis: Nije dovolJno samo pogeivati one
kqji tebe pogetg"u. Pravilno se ponaa prema svq;(j rodbini onqj kqji, kada ga
zaborave zli odbace, obnav!Ja vezu s '!Jima. 623

621

Hadis biljei Buhari u El-Edebu-l-mufredu, 33- Babu 'ukubeti kati'i-r-rahimi

fi-d-dun'ja, hadis br. 67; Tirmizi u Sunenu: 38- Kitabu sifeti-1-kijameti, ve-rrekaiki ve-1-vere'i, 57. poglavlje, hadis br. 2511 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun; Ebu Davudu Sunenu: 40- Kitabu-1-edeb, 43- Babun fi-n-nehji
'ani-1-bagji, hadis br. 4902 i Ibn Made u Sunenu: 37 - Kitabu-z-zuhd, 23 Babu-1-bagji, hadis br. 4211.
622
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 23- Babu-1-bagji,
hadis br. 4212.
623
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, Bab un lejse-1-vasilu bi-1mukafi, hadis br. 5991 i u El-Edebu-l-mufredu, 34- Babun lejse-1-vasilu bi-1mukafi, hadis br. 68; Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 10- Babun
ma dae fi sileti-r-rahimi, hadis br. 1908 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-z-zekat, babun fi si1eti-r-rahimi, hadis br. 1697.

214

Islamski bonton

Allahov Poslanik, s.a.v.s, je pohvalio ovjeka koji je odravao

rodbinske veze s onima koji su ih prekidali. U predaji Ehu Hurejre,
r.a, taj ovjek se obratio Vjerovjesniku, s.a.v.s, sljedeim rijeima:
Allahov Poslanie) ja imam rodbinu s kqjom odr.fftvam rodbinske veze) ali ih
oni prekidqju. Lfjepo i blago se ophodim prema '!Jima a oni mi lotm
UiJ!raqju. Samilostan sam prema '!Jima) ali mi oni to ne UiJ!raqju.
Vjerovjesnik, s.a.v.s, mu je, tada, rekao: Ako bude tako kako si rekao)
to je kao da im dqje eravicu. Neprestano e s tobom biti Allahov dokaz
protiv '!}ih) sve dok tako postupas1624

Zakljuak

Iz svega navedenog jasno se moe zakljuiti da je odravanje

rodbinskih veza jedno od najdraih djela Allahu Plemenitom, a
njihovo zapostavljanje ili prekidanje jedno od Njemu najmrih djela.
Na temelju izloenog
rodbine dovodi do:

zakljuujemo

da lijepo odnos spram

- Allahovog, d., zadovoljstva,

- unoenja zadovoljstva u srca rodbine,
- zadovoljstva meleka,
- zadavanja brige ejtanu,
- produenja ivotnog vijeka,
- poveavanja nafake,
- pribliavanja Dennetu,
-udaljavanja od Dehennema,
- poveavanja ljubavi meu rodbinom i
-poveavanja

nagrade nakon smrti.

Nadamo se da e nas sve navedeno podstaknuti na na jo

ljepi odnos prema rodbini i jo brinijem njegovanju tih veza iji je
korijen iznikao iz samog Allahovog, d., lijepog imena Er-Rahman.

624

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 6 Babu sileti-r-rahimi ve tahrimi kati'atiha, hadis br. 2558.

215

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA PREMA

SUSJEDIMA
Lijep odnos prema susjedima izuzetno je
naglaen u izvorima islama. Njegovo
povezivanje sa vjerom u Allaha i Sudnji
dan na najilustrativniji nain govori o
znacaJU
tog
odnosa.
vanosti
i
Uznemiravanje susjeda ubraja se u velike
grijehe ije su posljedice ulazak u Vatru
devalviranje istinske i potpune vjere.

Vanost lijepog ponaanja prema susjedima potcrtana je

kur'anskim ajetima i brojnim predajama Poslanika islama, s.a.v.s.
Dobroinstvo prema susjedima navedeno je u istom ajetu, zajedno
sa vjerovanjem i ibadetom Gospodaru svjetova, Allahu Uzvienom.
Time se, oito je, eli odaslati poruka u kojoj se, eksplicite,
naglaava vanost lijepog i humanog postupka prema susjedima.
Jer, ono to se stavlja u ravan vjere u Allaha Plemenitog itekako je
bitno, vrijedno i znaajno. Allah Uzvieni jasno poruuje:

I Allahu se klaf!iqjte i nikoga Njemu ravnim ne smatrqjte! A

roditelJima dobroinstvo inite, i roacima, i siroad~ i siromasima, i
komfjama blif!iim i komfjama da!Jf!iim, i drugovima, i putnicimana"!Jernicima, i onima kqji su u vaem pogedu. Allah, zaista, ne voli one kqji
se ohole i hvali.fu. 625
'Abdullah b. 'Abbas, r.a, pojanjavajui blinjeg i daljnjeg
komiju, kae: Blif!ii komija je onqj sa kqjim si u srodstvu, a da!Jf!ii onqj
sa kqjim nisi u srodstvuf>26
Analizirajui ovaj ajet jasno se primjeuje da je sve .u islamu
zasnovano na jednom temelju, vjeri u Gospodara svjetova, a onda
sve ostalo proistie iz toga: dobroinstvo prema roditeljima,
roacima, siroadi, siromasima, komijama, putnicima i onima koji
su u posjedu ljudi. Ako posmatramo samo redoslijed osoba koje je
625
626

En-Nisa', 36.
Ibn Kesir, Tefsir, str. 276 (izdanje na bosanskom jeziku).

217

Allah Uzvieni naveo u ovom ajetu, jasno se namee i vanost

njihovog respektiranja i preferiranja jednih nad drugim. Sam ovjek
je sklon, po svojoj prirodi, da pone sa najbliima, to je i
razumljivo. Otuda su, roditelji i rodbina stavljeni naprijed, a onda
siroad i siromasi, koji su prei od susjeda, da bi susjedi bili
klasificirani ispred .putnika, jer je susjed stalno blii i stalno je
prisutan u odnosu na putnika, koji povremeno naie i nastavi svoje
putovanje. 627

Dibrilovo

oporuivanje

susjeda

Koliko se u islamu susjedu pridaje vanost najbolje ilustruju

rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koje od njega prenose 'Aia, r.a.,
i 'Abdullah b. Omer, r.a: Toltko mi je D:ijbril oporuivao suijeda) da sam
pomislio da e ga uiniti nasednikomf'28
Hafiz Ibn Hader pojanjava da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
pomislio, zbog permanentne Dibrilove brige za susjedom, da e
ga Allah uiniti nasljednikom u imetku drugog susjeda. Meutim, to
je ostalo samo u domenu brige, panje i dobroinstva, ali ta
konstantna Dibrilova panja, najbolje govori o naoj obavezi
lijepog odnosa spram susjeda.629

Tri su grupacije susjeda

Vjerovjesnik islama, s.a.v.s, podijelio je susjede na tri grupe i
svakoj od njih treba ukazati odreen respekt i panju, shodno grupi
kojoj pripada. U hadisu koji prenose Ibn Omer i Dabir, r.a,
Poslanik, s.a.v.s, istie: Tri su grupe suijeda: su!Jed kq;i ima jedan) suijed
kq;i ima dva i suijed kqji ima tri prava. Suijed kqji ima tri prava je onqj kqji
je musliman i u rodbinskim je odnosima) tako da on zadobija tri prava: pravo
sugedstva) pravo islama i pravo rodbnskih veza; suged sa dva prava je osoba

627

Vidi o ovome zanimljivo razmiljanje kod Sejjida Kutba, U okrilju Kur'ana,

5173-75.
628
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 28- Babu-l-vesati bi-1dari, hadisi br. 6014 i 6015 i Muslim u Sahihu: 45- Kitabu-l-birri ve-s-si1eti
ve-l-adabi, 42- Babu-l-vasijjeti bi-l-dari, hadisi br. 2624 i 2625.
629
Vidi o ovome opirnije: Fethu-1-Bari, 10/456.

218

Islamski bonton

kqja je suged a musliman je, dok je osoba sa jednim pravom suged

nemusliman. 630

Lijep odnos prema susjedu u direktnoj je vezi sa vjerom u

Allaha i Sudnji dan
Koliko je lijep odnos prema susjedu tretiran u islamskoj
tradiciji najbolje svjedoi Poslanikov, s.a.v.s., hadis koji taj odnos
vee direktno za vjeru u Allaha Uzvienog i Sudnji dan. Naime,
uznemiravanje susjeda remeti ispravnu vjeru u Allaha i Sudnji dan i
nije sluajno Vjerovjesnik islama, s.a.v.s., na prvom mjestu
upozorio upravo na to, kao to se vidi iz predaje Ebu Hurejrea, r.a.,
u kojoj Muhammed, s.a.v.s., jasno naglaava:

Ko tjeruje Allaha i S ud1!Ji dan, neka ne Uiflemirava svoga sugeda! Ko

1!J"ertge Allaha i Sud'!}i dan, neka I!Jepo poasti svog gosta! Ko tjeruje Allaha i
Sud'!}i dan, neka govori ono to je dobro, ili neka utif> 31

Potvrda imana je u

dobroinstvu

prema susjedu

Na koje mjesto je islam pozicionirao susjeda i dobroinstvo

spram njega, najbolje potvruju rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
u kojima se jasno prepoznaje da je lijep odnos prema susjedu
preduvjet ispravnoj vjeri. On, u predaji Ebu Hurejrea, r.a.,
preporuuje pet bitnih elemenata za postizanje posebnih dereda, a
meu njima je i dobroinstvo prema susjedu. Pogledajmo: uvqj se
barama - bit e nqjpoboniji otjek; budi zadovo!Jan onim to tije Allah
oropisao - bit e nqjbogatiji otjek; budi dobar prema svom sugedu - bit e

30

Hadis biljee Hasan b. Sufjan i El-Bezzar u svojim musnedima; Ebu--ejh u

Kitabu-s-sevabu i Ebu Nu'ajm u Hil'jetu-1-evlija'. Predaja Dabira, r.a, koju biljei
Ebu Nu'ajm i Ibn Omera, r.a, koju navodi Ibn 'Adijj, kako tvrdi hafiz El- '!raki, su
slabe. (Vidi: Ocjenu hadisa hafiza El- '!rakija na marginalijama Gazilijinog El-lhjaa,
2/l 028). Ovaj hadis, takoe biljei Taberani merfu' -predajom preko Dabira, r.a, ali
je Ibn Haderne ocjenjuje. (Vidi: Fethu-1-Bari, 10/356).
31
'
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 31- Babun men kane ju'minu
billahi ve-1-jevmi-l-ahiri felaju'zen darehu, hadis br. 6018 i Muslim u Sahihu: 1Kitabu-l-iman, 19- Babu-1-hassi 'ala ikrarni-1-dari ... , hadis br. 47.
'

219

tjentik; voli lJudima kao to voli samome sebi - bit e musliman i, nemqj se
puno smijati-jer esto smijmye umrtv!Jrge srcef>3Z

Najbolji je onaj koji ima najljepi odnos prema susjedu

Allahov Poslanik, s.a.v.s, definisao je da je najbolji drug i
prijatelj onaj koji je najbolji prema svom drugu i prijatelju a najbolji
je onaj susjed koji ima najljepi odnos prema svom susjedu. U
hadisu koji prenosi poznati ashab 'Abdullah b. 'Amr, r.a,
Vjerovjesnik jasno definie:

Nqjboyi od drugova kod Allaha je onaj kqji se najlJepe ophodi prema

svom drugu, a najbogi od svih SUij"eda je onaj kqji se nqj!Jepe ophodi prema
svom SUij"edutm

Srea

je u dobrom susjedu

veini predaja Poslanik islama, s.a.v.s, definie sreu jednog

u dobroj eni, ugodnom prevoznom sredstvu i komfornom
stanu. Meutim, u predaji imama Ahmeda Vjerovjesnik, s.a.v.s, na
prvo mjesto stavlja susjeda, to jasno upuuje na njegovu vanost i
znaaj. Naime, Nafi' b. 'Abdu-l-Haris, r.a, prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, kazao: Srea;ednog otjekaje u dobrom suijedu, ugodnom
prevoznom sredstvu i komfornom stanuf>3 4

ovjeka

Lijep odnos prema susjedu produava ivotni vijek

Allahov Poslanik, s.a.v.s, je lijep odnos prema susjedu stavio u
istu ravan sa lijepom naravi i odravanjem rodbinskih odnosa i sve
to uinio razlogom za oivljavanje i trajanje naselja i produenjem
ivotnog vijeka. U hadisu koji prenosi njegova asna supruga 'Aia,

632

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 2- Babu meni-t-teka-1meharime fehuve a'bedu-n-nasi, hadis br. 2305 i ocjenjuje ga kao garib.
633
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 28- Babun ma
dae fi hakki-1-divari, hadis br. 1944 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
634
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 3/407-408.

220

Islamski bonton

r.a, to se jasno vicli: Odrava'?Je rodbinskih veza) lfjepa narav i lijep odnos
prema sugedima- of.fvgava nase!fa i ini :{f'votni vijek du!fimf' 35

Susjed ima prioritet u kupovini

kue

ili zemlje

Najblii susjed, shodno pravilima islama, ima prednost u

kupovini kue ili zemlje, ukoliko se to u njegovom susjedstvu
prodaje. To na najbolji nain odslikava mjesto koje islam pridaje
susjedu. Semure, r.a, prenosi haclis u kojem Allahov Poslanik,
s.a.v.s, nedvosmisleno istie: Suged ima prioritet u kupovini kuef' 36 U
Ebu Davudovoj predaji stoji: u kupovini kue ili zemg.e! U Ibn
Madeovoj zbirci se navocli haclis: Ko ima zem!fu) pa je eli prodati)
neka je ponudi svome suljedu!
Dabir, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Suged
ima pravo prookup'!J'e. Ako bi bio odsutan) treba ga saekati) ukoliko im je
put zqjednikif' 37
Otuda neki uenjaci, na temelju ovog, ali i hadisa koji biljei
Taberani u El-Mu'demu-1-vesitu i El-Mu'demu-s-sagiru, da i dfjete-suged
ima pravo prookup'!)e) pa e se s prodqjom saekati) dok ono ne poraste) pa mu
tada ponuditt~ da kupi ili da odustane0 638 posebnu panju ukazuju
susjedu, pa makar bio i clijete.639

Preporuka

aenja

komiluka

Islamsko pravilo je poastiti susjeda kada god se za to ukae

prilika. Posebno se to odnosi na hranu koju spravljamo a koja svoje
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 61159. Albani ovu predaju smatra autentinom i
napominje daje, osim Ahmeda, biljei i Bejheki u u'abu-l-imanu.(Vidi: Sahihu1-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetuhu, 21703, hadis br. 3767). Ovaj hadis takoe vidi:
Salih Indi, Biseri vjerovjesnike mudrosti, str. 198, hadis br. 536.
636
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 13- Kitabu-1-ahkam, 31- Babun ma dae fi-uf'ati, hadis br. 1368 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ebu Davudu
Sunenu: Kitabu-1-buju', Babun fi--uf' ati, hadis br. 3517 i Ahmed u
Musnedu: 4/388 i 5/8, 12, 13 i 18.
637
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: isti kitab i bab, hadis br. 1369 i ocjenjuje ga
kao garib; Ebu Davud u Sunenu: isti kitab i bab, hadis br. 3518 i Ibn Made u
Sunenu: citirani kitab, 2- Babu--uf'ati bi-1-divari, hadis br. 2494.
638
Provjeri: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-1-ahvezi, 4/611. Takoe: Mahmut Karali u:
Tirmizijina zbirka hadisa, 41272.
639
Pogledaj o ovome: Tirmizi, Sunen, 31652; izdanje: Daru-1-kutubi-1- 'ilmijje, 1987.
635

221

mirise iri po komiluku. To se posebno primjeuje kada se kuha

neka hrana ili s rotilja, to je postalo prepoznadjiva gurmanska
navika savremenog ovjeka. Kada to radimo, onda se posebno
preporuuje da ponudimo svoga susjeda i poastima ga onim to
jedemo, kako bi i on osjetio blagodati onoga iji se miris neodoljivo
iri i dopire do njegovog doma. Poslanik islama, s.a.v.s, u predaji
Ebu Zerra, r.a, to jasno potcrtava. Ebu Zerr, r.a, kae: Moj prijatefh
s.a.v.s., mi je oporuio: Kada kuha neko jelo, dodqj vie vode, pa pogledqj
porodice svojih sugeda i podijeli im jedan diofAO

Zabrana uznemiravanja susjeda

Brojne su predaje u kojima se 1st1ce prijetnja za lo odnos
prema susjedu. U nekim predajama lo odnos spram susjeda
definie se kao nijekanje potpune vjere, dok se u drugim predajama
zbog takvog odnosa prijeti zabranom ulaska u Dennet.
U hadisu koji prenosi ?bu urejh, Allahov Poslanik, s.a.v.s,
kategoriki tvrdi: Tako mi Allaha, nije l!fernik! Tako mi Allaha, nije
tjernik! Tako mi Allaha, nije l!Jernik! Upitan je: Ko to, Allahov Poslanie?
Odgovorio je: Onqj iji su.!Jed nije siguran od r!fegovog ~a i neprijatnosti.
U Muslimovoj predaji, koju prenosi Enes, r.a, stoji: Tako mi
Onoga u ijoj ;e ruci moja dua, nee tjerovati ni jedna osoba dok ne bude
e!Jela svome sugedu ono to eli i samoj sebifA1
Ebu Hurejre, r.a., prenosi hadis u kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s,
prijeti: Nee ui u Dennet onqj od iJeg ~a nije siguran r!fegov sugedfAZ
Poznata je, takoe, predaja Ebu Hurejrea, r.a, u kojoj se
navodi da su jednu enu hvalili Vjerovjesniku, s.a.v.s, da nou
klanja, danju posti i dijeli sadaku, ali da uznemirava svojim jezikom

640

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45- Kitabu-1-birri ve-s-seileti ve-1-adabi, 42Babu-1-vasijjeti bi-1-dari, hadis br. 2625 i Buhari u EI-Edebu-1-mufredu, 62.
poglavlje, hadis br. 114.
641
Hadis biljei u Sahihu: 1- Kitabu-1-iman, 17- Babu-d-delili 'ala enne min
hisali-1-imani en juhibbe li ehihi-1-muslim ma juhibbu li nefsihi mine-1-hajri,
hadis br. 45.
642
Hadis biljei Muslim u Sahihu: l- Kitabu-1-iman, 18- Babu bejani tahrimi
izai-1-dari, hadis br. 46 i Buhari u EI-Edebu-1-mufredu, 66- Babun laju' zi
darehu, hadis br. 121.

222

Islamski bonton

svoje susjede, na to je Poslanik, s.a.v.s., energino ustvrdio: Nema

kod '!Je dobra! Ona je stanovnica DehennemafA3

Nije vjernik onaj koji

zanoi

sit a njegov susjed gladan

Koliko je susjed prisutan u naem ivotu, pored ostalog,

najbolje potvruje Vjerovjesnikova, s.a.v.s, predaja u kojoj se
naglaava da istinski vjernik ne moe biti onaj ko legne sit a njegov
susjed osjea glad. Ovu vanrednu brigu o ovjeku moe iznjedriti
jedino islam. Pogledajmo predaju koju od Poslanika, s.a.v.s, prenosi
Ibnu-z-Zubejr, r.a: N!Je t:jemik onqj kqji zanoi si~ a '!J"egov suged
gladan. 644

Ko je susjed?
Postavlja se pitanje: Ko je susjed prema kome imamo sve te
dunosti i prema kojem moramo iskazati lijep odnos i duan
respekt? Na ovo pitanje odgovorio je Hasan el-Basri. On tvrdi da u
susjede spada: etrdeset kua ispreti etrdeset iza, etrdeset s desne i etrdeset
s lijeve stranefA5
To pitanje tretiraju predaje Aie, r.a, Evza'ije, Ibn ihaba i dr.
'Aia, r.a, takoe, definie granicu susjedstva sa etrdeset kua sa svake
strane. 646

Koji susjed ima prioritet?

Prioritet u naem dobroinstvu ima najblii susjed. To se
jasno vidi iz 'Aiine, r.a, predaje u kojoj je ona upitala Vjerovjesnika,
s.a.v.s, o tome koji susjed ima prioritet u injenju dobroinstva, po
joj je on nedvosmisleno odgovorio: Onqj kqji;e blii tvq;im vratimafA7

643

Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, cit. poglavlje, hadis br. 119.

Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 61- Babun 1ajebe'u dune
darihi, hadis br. 112.
645
Ovu predaju biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 59- Babu-l-edna fe-1-edna
mine-1-dirani, predaja br. 109.
646
Usporedi: Ibn Hader, Fethu-1-Bari, 10/461.
647
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78 - Kitabu-1-edeb, 32- Babu hakki-1-divari fi
kurbi-1-ebvabi, hadis br. 6020.
644

223

Otuda je Ebu Hurejre, r.a, savjetovao: Ne treba

da!Jim sugedom, ve sa blifjmfAB

poi'!}ati

sa

Dobar odnos i prema susjedu nemuslimanu

Musliman nije duan lijepo se odnositi samo spram
muslimana. Njegov odnos spram susjeda koji nije musliman takoe
mora biti lijep i korektan. To, eksplicite, govori o fleksibilnosti,
toleranciji i otvorenosti islama.
Mudahid, poznati islamski uenjak, prenosi predaju u kojoj
navodi da je bio kod poznatog ashaba, 'Abdullaha b. 'Amra, r.a, u
vrijeme kada je mladi koji ga je sluio zaklao i gulio ovcu, pa mu je
'Abdullah, r.a, naredio: Mladiu, kada zavri s tim, prvo odnesi mesa
naem sujedu fido vu! Jedan od prisutnih je prigovorio: Zar idovu,
Allah ti se smilovao?! 'Abdullah, r.a, mu je na to odgovorio: uo sam
Vjerot!Jesnika, s.a.v.s, da toliko oporut!Je sugeda da smo pomislili da e ga
uiniti nas!JednikomfA9

Poseban respekt prema susjedovoj supruzi

Duan respekt prema susjedima prepoznatljiva je crta
Vjerovjesnikovih, s.a.v.s, savjeta koje nam je ostavio u emanet. S
obzirom da je komunikacija sa susjedima svakodnevna i da u ivotu
moe doi do raznih iskuenja, Poslanik, s.a.v.s, energino je
upozorio na uvanje moralnog integriteta susjeda. Otuda je, recimo,
nemoralan in sa susjedovom suprugom koji bi neko poinio
proglasio deset puta gnusnijim, teim i grenijim.
El-Mikdad b. el-Esved, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s, upitao svoje ashabe o bludu, pa su oni odgovorili da je to in
koji su Allah i Njegov Poslanik uinili haramom! Na to je Poslanik,
s.a.v.s, rekao: Da ol!Jek poini blud sa deset ena, lake e raun polo:fjti
nego da to poini sa suprugom svog sugedaf>SO
Razumljivo je da susjed vjeruje susjedu i da ima povjerenje u
njega, pa kada je odsutan oekuje da njegov susjed potuje njegovu
648

Buhari, EI-Edebu-1-mufred, 59- Babu-l-edna fe-1-edna mine-1-dirani, predaja br. ll O.

Ovu predaju biljei Buhari u El-Edebu-l-mufredu, 70- Babu dari-1-jehudi,
predaja br. 128.
650
Hadis biljei Buhari u EI-Edebu-1-mufredu, 56- Babu hakki-1-dari, hadis br. 103.
649

224

Islamski bonton

porodicu i sa potrebnom odgovornou se odnosi spram nje.

Naalost, mnogi to povjerenje iznevjere i bliskost komiluka
zloupotrijebe. Tome, svakako, uveliko doprinosi neislamski odnos
koji je prisutan u naoj svakodnevnici, to se ogleda u brojnim
sijelima na kojima se zajedniki drue i sjede mukarci i ene koji
jedni drugima nisu u bliskoj krvnoj vezi.
ak ima i takvih anomalija da susjed ue na kahvu kod svoje
kominke kada je njen mu odsutan. To se, ak, smatra sasvim
normalnim. Upravo u takvom prisnom druenju koje se ponavlja,
ejtan uljepa jedno drugom i esto doe do injenja nemoralnih
djela koja imaju tetne posljedice i po brak i po meukomijske
odnose. Jedini nain da se to izbjegne je u islamskom nainu
ivljenja i respektovanju granica koje je islam uspostavio.

Primjer lijepog odnosa prema susjedu

Nai prethodnici su, precizno razumijevajui poruke Kur'ana i
sunneta u pogledu susjeda, pokazali u svojoj svakodnevnici kako se
treba odnositi prema njima. Brojni su primjeri u islamskoj litaraturi
koji govore o tome.
Dovoljno je navesti samo sluaj imama Ebu Hanife i
njegovog susjeda. Naime, navodi se da je Ebu Hanife imao susjeda
koji je pio alkohol i svaku no kasno dolazio kui, viui i galamei,
tako da je ometao Ebu Hanifu u njegovom promiljanju i rjeavanju
erijatskopravnih pitanja.
Jednu no se njegov susjed nije vratio svojoj kui, pa se Ebu
Hanife sutradan raspitivao za njega i dobio informaciju da je taj
susjed bio priveden u policijsku stanicu i tamo zatvoren. Ebu
Hanife je odmah otiao u policijsku stanicu i intervenirao kod
nadlenih organa da puste na slobodu njegovog susjeda. 651
Ovo je velianstven primjer lijepog odnosa spram svog
susjeda. Mnogi bi, za najmizerniju stvar i najmanju sitnicu, prijavili
policiji svoga susjeda. Meutim, Ebu Hanife, iako je bio u velikoj
mjeri uznemiravan ponaanjem svog susjeda, uoivi da ga nema i
651

Ovaj primjer pogledaj: Husejn b. 'Ali es-Sajmeri, Ahbaru Ebi Hanife ve

ashabuhu, str. 40-41. Takoe, uporedi: Ahmed Mu'az Hakki, El-Erbe'une
hadisen fi-l-ahlaki me'a erhiha, str. 51.

225

da je imao probleme sa policijom, intervenie kod nadlenih organa,

traivi da oslobode njegovog susjeda, a sve to poradi
dobrosusjedskih odnosa. Naravno, ovakav nesebian postupak i
vanredno mudar potez svakako e doprinijeti da njegov susjed
izmjeni svoj odnos i postane sasvim drugaiji. Kada bi se ovako
postupalo u naoj svakodnevnici sve bi manje bilo svae,
netrpeljivosti i neprijateljskog odnosa meu susjedima.
Nadamo se da e ovi svjetli primjeri iz Kur'ana i sunneta biti
sasvim prepoznatljivi putokazi u naem odnosu spram susjeda, a da
e ovaj primjer velikog imama Ehu Hanife pripomoi da bre i
bolje shvatimo da e jedino lijep odnos i human gest prema
susjedima dovesti do boljih rezultata i mirnijeg ivljenja u naem
okruenju.

226

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA NA
v
SIJELU l U DRUSTVU
Ako analiziramo ponaanje odreene
osobe na sijelu i u drutvu doi emo do
zakljuka da je islam, uistinu, postavio
precizne kriterije za svaki postupak
ovjeka i, na taj nain, shvatiti brigu
islama za svaki segment ovjekovog
ivota. To e pomoi da shvatimo
injenicu kako islam nije samo vjera
obreda i odnosa spram Gospodara
svemira, nego da duboko zadire u sve
pore
kako
individualnog,
tako
drutvenog ivota.
Budui da islam potencira konstantnu komunikaciju svoga
kolektiviteta, on je, shodno tome, odredio i kriterije pomou kojih
e se svaki lan tog kolektiviteta ponaati. Uz stalni podsticaj na
okupljanja kolektiviteta pet puta dnevno u damiji ili mesdidu,
islam preporuuje i nae meusobno komuniciranje jednih sa
drugima u raznim prilikama, zijaretima i okolnostima. Tako islam
podstie obilazak bolesnika, rjeavanje problema ugroenih, zijarete
povodom radosti i alosti, a posebno obilazak brae u vjeri u ime
Gospodara, kako bi vjernici sebi priskrbili Allahovo zadovoljstvo.

Naravno, sve to treba initi iskljuivo radi Allaha Uzvienog.

Da bismo to obavili na valjan i erijatski validan nain potrebno je
poznavati intencije erijata i pravila kako bi nam uinjeno djelo
Allah primio. Svjesni smo da se iskljuivo primaju djela s iskrenom
namjerom realizirana shodno relevantnim erijatskim izvorima.
Treba napomenuti da i naa druenja i sijela mogu ovjeku
donijeti pozitivne ili negativne poene, zavisno od toga kakva im je
krajnja namjera i na temelju kojih kriterija su realizirana. Uz iskrenu
namjeru da naa sijela i komunikacije sa drugim osobama budu
iskljuivo u ime Gospodara svjetova, treba poznavati i osnovne

227

kodekse ponaanja koje tom prilikom treba realizirati. Ovom

prilikom spomenut emo i neke detalje u vezi s tim segmentom
naeg ivota.

N e ulaziti u

kuu

bez dozvole

Musliman ne ulazi u bilo iju kuu bez dozvole. Prvo e

traiti dozvolu, kako se navodi u brojnim predajama, rijeima: EsSelamu 'alo/kum, mogu li ui? Kod nas se obino kae: Ima li b'!}ruma?
Prema sunnetu, prvo treba nazvati selam a onda zatraiti dozvolu
za ulazak u kuu. U savremenim uvjetima stanovanja, kada vlasnik
kue ili stana, eventualno, ne uje na glas, kuca se na vratima ili
zvoni, pa kada doe do susreta domaina i gosta, tek se onda moe
realizirati nain ophoenja kako zahtijeva Poslanikova, s.a.v.s,
praksa.
Uglavnom, treba napomenuti da se ne moe ui u neiji stan
ili kuu, dok see ne dobije doputenje, makar vrata bila irom
otvorena. Musliman je duan traiti doputenje i to e initi tri puta,
pa ako doputenje ne dobije, on e se vratiti. Ebu Se'id el-Hudri,
r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, o tome rekao sljedee: Kada
neko od vas tra:{! dopute'!fe za ulazak, neka to ini tri puta, pa ako mu se ne
dozvoli, neka se vratif>52
Grijeh je zavirivati u tue kue bez doputenja njihovih
vlasnika. Poslanik islama, s.a.v.s, to je energino zabranio i otro
osudio. Pogledajmo vjerodostojan hadis koji od njega prenosi Ebu
Hurejre, r.a: Ko zaviri u tuu kuu, bez dopute'!fa, domain ima pravo da
mu oko izbijef> 53
Takva kategorina zabrana izreena je zbog toga to bi
nenajavljen gost mogao ugledati neto to ne bi volio domain,
poput avreta, stidnog mjesta i sl. Otuda, Vjerovjesnik, s.a.v.s, u

652

653

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 38- Kitabu-1-adab, 7- Babu-1-isti'zani, hadis

br. 2153; Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zani, 3- Babu ma dae fi-1isti'zani se1aseten, hadis br. 2690 i ocjenjuje ga kao hasen i Ibn Made u
Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 17- Babu-1-isti'zani, hadis br. 3706.
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 38 - Kitabu-1-adab, 9 -Babu tahrimi-n-nezari
fi bejtin gajrihi, hadis br. 2158.

228

Islamski bonton

predaji Sehla b. Sa'da el-Ensarija, r.a, i napominje: Allah je i naredio

trae'!fe dO=<JJOle upravo zbogpog/edaf>54

Selam prilikom dolaska na sijelo i prilikom odlaska

Selam e biti nazvan prilikom dolaska ali i prilikom odlaska sa
sijela i naputanja drutva. Kod nas je ovaj sunnet poprilino
zaivio u posljednje vrijeme. Meutim, ranije je bio obiaj da se
nazove selam prilikom dolaska u drutvo, a prilikom odlaska selam
nije nazivan, ve se to nadomjetala sa: Allahimanet! ili: Doite i vi
nama!, i sl.
Treba da se trudimo da sve nae postupke uskladimo prema
praksi Vjerovjesnika islama, Muhammeda, s.a.v.s. On, u predaji
koju od njega prenosi Ehu Hurejre, r.a, jasno kae: Kada neko od vas
doe na neki skup, neka nazove selam, pa ako bude prilike da gedne, neka
g edne, pa kada ustane i krene, neka ponovo nazove selam, jer prvi selam nije
prei od drugogf> 55

Sjedanje gdje ima slobodno mjesto

Kada se dolazi na neki skup ili sijelo, pravilo je sjedati tamo
gdje ima slobodno mjesto, kao to prenosi Dabir b. Semure, r.a:
Kada bismo doli kod V}erot!}esnika, s.a.v.s, svako od nas bi {jeo tamo gt!Je bi
naao slobodno mjesto. 656

654

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zan, ll- Babu-1-isti'zani min

edli-1-besari, hadis br. 6241; Muslim u Sahihu: 38 - Kitabu-1-adab, isto
poglavlje, hadis br. 2156 i Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, 17Babun meni-t-tale' a fi dari kavmin bigajri iznihim, hadis br. 2709 i ocjenjuje
ga kao hasenun-sahihun.
655
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zani, 15- Babu ma dae fi-tteslirni 'inde-1-kijarni ve 'inde-1-ku'udi, hadis br. 2706 i ocjenjuje ga kao hasen.
656
Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 538- Babujedlisu-r-redulu
bajsu inteha, hadis br. 1144; Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zani, 29.
poglavlje, hadis br. 2725 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun-garibun i Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 15- Babu fi-t-tehalluk, hadis br. 4825.

229

Ne sjedati usred sijela

Ukoliko dolazimo u neiju kuu, sjest emo tamo gdje nam

izabere mjesto. Meutim, ako je to javno mjesto, poput damije ili neke sale, onda emo sjesti gdje naemo slobodno
mjesto, izbjegavajui da sjednemo usred sijela, skupine, halke ili
kruoka. O tome postoji jasna predaja poznatog ashaba, Huzejfe,
r.a, koji je rekao: Allahov Poslanik) sallallahu 'al9hi ve sellem) prokleo je
onoga ko !Jedne usred halke (kruoka)f> 57
domain

Ne dizati nekoga radi sjedanja na njegovo mjesto

Musliman nee nikoga dizati sa njegovog mjesta da bi on sjeo,

ve e traiti slobodno mjesto koje e mu domain odrediti.
Ukoliko se, pak, radi o nekom zajednikom sastajalitu, nekoj sali,
damiji i sl., gdje nema odreenog domaina, dunost je drugih na
tom skupu da mu nau mjesto, pomjeranjem i pravljenjem prostora
za njega.
'Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s,
zabranio da se neko die sa njegovog mjesta, upozorivi: Neka
nipoto neko od vas ne podie drugog sa tljegovog mjesta) kako bi on !Jeo) nego
se razmaknite i jedni drugima tl!festa nainite! Prenosi se da, kada bi neki
ovjek ustao Ibn Omeru, r.a, i nainio mu mjesto na nekom sijelu ili
skupu, on ne bi sjeo na to mjesto.6Ss

Ne razdvajati dvije osobe bez njihove dozvole

Nije doputeno razdvajati dvije osobe na nekom sijelu, bez

njihove dozvole, kao to se navodi u predaji 'Abdullaha b. Omera,

657

658

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 12- Babu ma dae fi

kerahijeti-1-ku'udi veseta-1-halkati, hadis br. 2753 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 16- Babu-1-dulusi veseta-1halkati, hadis br. 4826.
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zan, 31- Babun majukimur-redulu-r-redule min medlisihi i 32- Babun: Iza kile lekum tefessehu fi-1medalisi. .. , hadisi br. 6269 i 6270 i u El-Edebu-1-mufredu: 537 -Babu-ttevessu'i fi-1-medlisi, hadis br. 1143 i Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-sselam, ll- Babu tahrimi ikameti-1-insani min mevdi'ihi-1-mubahillezi sebeka
ilejhi, hadis br. 2177.

230

Islamski bonton

r.a, a u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, eksplicite naglaava: ot!Jeku njje

doputeno da razdvqja dvtje osobe, bez '!}ihova dopute'!}afS 59

Onaj ko napusti svoje mjesto ima najvee pravo na njega

Ukoliko neka osoba na sijelu ili druenju bude ustala sa svog
mjesta, ona ima najvee pravo na to mjesto. To se odnosi i na
osobu u damiji. Ukoliko doe i zauzme mjesto, pa ode nekom
svojom potrebom, kao npr. da promijeni abdest, ta osoba ima
najvee pravo na to mjesto.
To se temelji na hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji
prenosi E bu Hurejre, r.a: Kada neko od vas ustane sa !J!}esta na kome je
!Jedio, a zatim se vrati, on ima nqjvee pravo da na to nvesto !}ednefS60

Nema saaptavanja dvojice, bez

treega

Ukoliko se u jednom drutvu nau tri osobe, onda je dvjema

osobama zabranjeno saaptavanje u prisustvu tree. Ovo se temelji
na hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi 'Abdullah b.
Omer, r.a: Ako se nau tri osobe, neka se, onda, dvije osobe ne saaptavqju u
prisustvu treefS 61
659

Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 539- Babun la juferriku bejne isnejni,

hadis br. 1145; Tinnizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, ll -Babu ma dae fi
kerahijeti-1-dulusi bejne-r-redulejni bigajri iznihima, hadis br. 2752 i ocjenjuje
ga kao hasenun-sahihun i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 21 -Babu fi-rredulijedlisu bejne-r-redulejni bigajri iznihima, hadis br. 4844 i 4845.
660
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 12- Babun iza kame
min medlisihi summe 'ade fehuve ehakku bihi, hadis br. 2179; Tirmizi u
Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, lO- Babu ma dae iza kame-r-redulu min
medlisihi summe rede'a ilejhi fehuve ehakku hihi, hadis br. 2751 i ocjenjuje
ga kao hasenun-sahihun-garibun; Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 22
- Babu men kame 'an medlisin ferede' a fehuve ehakku bihi, h adis br. 3 717
i Buhari u El-Edebu-1-mufredu: 535- Babu iza kame summe rede'a ila
medlisihi, hadis br. 1141.
661
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zan, 45- Babun 1ajetanada isnani
dune-s-salisi, hadis br. 6288; Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selarni, 15- Babu
tahrimi minadati-1-isnejni dune-s-salisi, hadis br. 2183; Tinnizi u Sunenu: 44Kitabu-1-edeb, 59- Babu ma dae la jetenadesnani dune salisin, hadis br. 2825 i
ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-1-edeb, 26- Babu
fi-t-tenadi, hadis br. 4851 i Ibn Made u Sunenu: 33- Kitabu-1-edeb, 50- Babu la
jetenadesnani dune-s-salisi, hadis br. 3775.

231

U predaji Ibn Mes'uda, r.a, koju biljee Buhari, Muslim,

Tirmizi, Ebu Davud i Ibn Made, autori koji biljee i prethodnu
predaju Ibn Omera, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s., pojanjava da e treu
osobu saaptavanje raalostiti. Pojanjavajui tu situaciju Allahov
Poslanik, s.a.v.s, u predajama koje smo citirali, zabranjuje
saaptavanje dvojice u prisustvu treeg, sve dok se skupina ne
povea. Kada bude vie ljudi, onda ta zabrana prestaje vaiti. To je
logino, jer e uvijek trea osoba misliti da druge dvije osobe neto
o njoj govore ili joj spremaju neto to e se negativno na nju
odraziti.
U Tirmizijinoj predaji jasno se potcrtava: Saapatavmye dvqjice u
prisustvu tree osobe) uznemirava 1jernika a Allah Uzvieni ne voli takvo
UiJlemiravanjef' 62
1

Ukoliko se ogovara, napustiti sijelo ili stati na stranu onoga

koji je ogovaran
Mnoga su druenja muslimana, naalost, postala pozornica
grijeha. To se posebno odnosi na sijela i druenja na kojima se
ogovara neko od muslimana. Ukoliko se o njemu iznese ono to on
ne voli, iako je istina - to se ubraja u ogovaranje a ako se o njemu
iznese neto to oponira istini, onda je to potvora, koja je jo vei
grijeh. Otuda, na naim druenjima ne smije biti takvih vrsta
grijeha. Ukoliko neka osoba, koja nije prisutna, bude ogovarana,
duni smo stati u njenu odbranu ili, u suprotnom, napustiti sijelo.
Ebu-d-Derda', r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Ko zatiti ast svoga brata muslimana1 Allah e mu na Sudryem danu
zatiti lice od vatrefS63
Kako se ponaati kada bude optuen neko od muslimana, ili
bude ogovaran, najbolje ilustrira sluaj Allahovog Poslanika, s.a.v.s,
u predaji 'Itbana b. Malika, r.a, kada je neko od ashaba pitao za
Malika b. Ed-Duhuna, pa je jedan od ashaba konstatirao: On je
662
663

Uporedi Tirmizijin Sunen: citirani kitab i bab, hadis br. 2825.

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 20- Babu ma
dae fi-z-zebbi 'an 'irdi-1-muslimi, hadis br. 1931 i ocjenjuje ga kao hasen i
Ahmed u Musnedu, 61450. Ovu Ahmedovu predaju ejh u'ajb EI-Aranaut
ocjenjuje, takoe, hasen-predajom. (Vidi: Rijadu-s-salihin, hadis br. 1528, str.
449; izdanje: Daru-s-sekafeti-1- 'arebijje, Damask, 1994.).

232

Islamski bonton

munqftk. Ne voli Allaha i Njegovog Poslanika! Allahov Poslanik, s.a.v.s,

je odmah reagirao, upozorivi: Ne govori tako! Zar ne vidi da je ve
i:zy,ovorio LA ILAHE ILLEUAH, elei time postii Allahovo
zadovofjstvo?! Allah je, uistinu, zabranio vatri onoga kqji i:zy,ovori LA
ILAHE ILLEUAH, teei time da zadobije Allahovo zadov!Jstvof>64

Zabrana imitiranja drugih

Na naim druenjima i sijelima esto znamo imitirati druge.
To je, takoe, anomalija koju islam osuuje i koju treba izbjegavati.
To se temelji na hadisu Aie, r.a, koja navodi: Imitirala sam pred
Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, jednog ol!Jeka, pa mi je rekao: Ja ne bih
nijednog oz!Jeka imitirao kada bi mi dali to i tof>65

Zabrana prenoenja tuih

rijei

Prenoenje tuih rijei i njihovo irenje na sijelima i u drutvu

sa ciljem unoenja nereda, razdora i mrnje, jedna je od najrunijih
osobina koju ovjek moe imati, jer to potpiruje smutnju, kida veze,
sije mrnju, razbija zajednicu, prijatelje ini neprijateljima a brau
strancima. Onaj ko to ini je, kako primjeuje Ahmed Ferid, kao
muha koja prenosi klice zarazne bolesti.666
Esma' bint Jezid, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
jednom prilikom upitao: Hoete li da vam kaem kqji su meu vama
nqjgori? Hoemo!, odgovorili smo. On je, tada, rekao: Oni kq;i tue
njeiprenose, oni kqji volJene rastav!Jqju i oni kqji nedune potvarqjuf> 67
U drugom hadisu koji prenosi 'Abdullah b. Mes'ud, r.a,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je upitao i, u isto vrijeme odgovorio: Hoete li
664

Ovaj hadis u neto duoj verziji biljee Buhari u Sahihu: 8 - Kitabu-s-salat, 46Babu-1-mesadidi fi-1-bujuti, hadis br. 425 i Muslim u Sahihu: 5- Kitabu-1mesadid, 47- Babu-r-ruhsati fi-t-tehallufi 'ani-1-dema'ati bi 'uzrin, hadis br. 263.
665
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 38- Kitabu sifeti-1-kijame, 51. poglavlje,
hadis br. 2503 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ebu Davud u Sunenu:
Kitabu-1-edeb, 37- Babun fi-l-gibe, hadis br. 4875. ejh Albani ovaj hadis
ocjenjuje autentinim. (Vidi: Sahihu-1-Dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, 2/968,
hadis br. 5515).
666
Uporedi: Ahmed Ferid, Bistro more pobonosti i suptilnosti, str. 73.
667
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 6/459. Hadis se ocjenjuje autentinim. (Vidi:
Medme 'u-z-zevaid, 8/93).

233

da vam kaem ta je la i neistina?! To je prenoe'!Je tuih rijei kqje potpiruju

ra~or meu !Judimaf568
U hadisu Huzejfe, r.a, nalazimo dovoljno elemenata koji e,
nesumnjivo, doprinijeti da izgubimo svaku vrstu apetita za ovom
anomalijom koje se udomaila na naim sijelima i druenjima. U
ovom hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s, energino najavljuje: Nee ui u
Dennet onqj kq;i prenosi tue rijeif569
Ova anomalija je, naalost, uveliko prisutna u naSOJ
svakodnevnici. Nadamo se, da e ova Poslanikova, s.a.v.s, otra
upozorenja doprinijeti da je, ako ne totalno iskorijenimo, a ono bar
da maksimalno smanjimo njeno praktikovanje u naoj
svakodnevnici.
ta initi kada se naemo na putu ili javnom mjestu?
Nekada e naa druenja biti, sticajem okolnosti, na putu ili
javnom mjestu. Kako se tada ponaati? Odgovor na to pitanje dao
je sam Allahov Poslanik, s.a.v.s. u predaji Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a.
On, s.a.v.s, upozorava: uvqjte se g'edef!Ja po ulicama! Ashabi
primjetie: Allahov Poslanie, mi se (ponekad) moramo sastqjati kako bismo
meusobno pora:rgovarali! On naglasi: Ako ve morate, onda pottijte prava
puta! Ashabi upitae: A kakva su prava puta, Allahov Poslanie? On ih
poui: Obaraf!J'e pogleda, usteza'!Je od uvreda, odvraa'!Je na selam,
nareiva'!J'e dobra a odvraa'!J'e od zlaf57
U naim savremenim prilikama brojna druenja, a posebno
poslovni razgovori, obavljaju se u hotelima, restoranima, kafanama i
drugim javnim mjestima, pored kojih stalno prolaze osobe i jednog
668

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45- Kitabu-1-birri ve-s-seileti, 28- Babu

tahrimi-n-nemimeti, hadis br. 2606 i Ahmed u Musnedu, 11437.
669
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 50- Babu majukrehu
mine-n-nemimeti, hadis br. 6056; Muslim u Sahihu: l - Kitabu-1-iman, 45Babu bejani galeti tahrimi-n-nemimeti, hadis br. 105; Tirmizi u Sunenu: 28Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 79- Babu ma dae fi-n-nemarni, hadis br. 2026 i
ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ehu Davud u Sunenu: Kitabu-1-edeb, 35 Babu fi-1-kattat, hadis br. 4871.
670
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 79- Kitabu-1-isti'zan, 2- Babu kavlillahi
te' ala: Ja ejjuhellezine amenu la tedhulu bujuten gajre bujutikum hatta
teste'nisu ve tusellimu 'ala ehliha ... , hadis br. 6229; Muslim u Sahihu: 37Kitabu-1-libasi ve-z-zineti, 32- Babu-n-nehji 'ani-1-dulusi fi-t-turukati, hadis
br. 2121 i Ahmed u Musnedu, 3136 i 47.

234

Islamski bonton

i drugog spola. Treba posebno voditi rauna, da sjedei pored ulice,

primijenimo prvo pravo puta, koje je potcrtao Poslanik, s.a.v.s, a to
je obaranje pogleda. Inae, trebalo bi da vjernik takvu vrstu sjedenja
to vie izbjegava, jer je Poslanik, s.a.v.s, eksplicite to dopustio,
samo pod uvjetom, kako je i naglasio: Ako ve morate!

Ostala pravila u vezi sa sijelima i druenjem

Da bi se upotpunila islamsko druenje, islamski uenjaci
uvjetuju domainov osmijeh na licu i prijatan govor. Evza'i je,
jednom prilikom, upitan: ta upotputljtije dobro ugoavaf!J'e?, pa je
odgovorio: Vedro i nasmijano lice i lijep i prijatan ra:7govorP 1
Prve generacije muslimana su tome davale na znaaju. Tako
Jezid b. ebi Zijad navodi: Svaki put kada bi doao 'Abdurrahmanu ibn
ebi Lyli doekao bi me pr!Jatnim i blagim govorom i lfjepom i ukusnom
hranomf>7 2
Gost treba zadovoljan otii od domaina, makar prilikom
ugoavanja sve i nije bilo na potrebnom nivou, zato to musliman
treba pokazati potrebnu dozu skromnosti i lijepog ponaanja.

Ne zaboraviti spomenuti Allaha, d..

Brojne teme se aktueliziraju na naim sijelima i druenjima.
Naalost, esto se desi da se raspravalja i o politici, i o ekonomiji, i
o sportu i raznim drugim oblastima, ali se zaboravi spomenuti
Allahovo, d.., ime, afirmirati Istina i donijeti salavat na Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Treba se truditi da naa sijela i druenja budu,
prije svega, usmjerena ka afirmiranju Istine i velianju naeg
Gospodara. Ako sve vrijeme druenja ne provedemo u takvoj
atmosferi, treba bar spomenuti Allahovo, d.., ime i donijeti salavat
na Poslanika islama, Muhammeda, s.a.v.s., kako nae sijelo ne bi
bilo krnjavo.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, upozorava nas na to u hadisu koji
prenosi Ebu Hurjere, r.a: Ljudi kqji se raifu sa jednog skupa, ne

671
672

Ihjau 'ulumi-d-din, 2190.

Isti izvor, tom i strana.

235

spomenuvi na tom skupu Allaha Uij)ienog, poput su udi koji su napustili

uginulog magarca i f!Jih oekt!fe jadf>7 3
U drugoj predaji Ebu Hurejrea, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, jasno
naglaava: Krnjav je postupak udi koji se nau na nekom skupu i tom
prilikom ne spomenu Allaha) niti donesu sa/avat na Njegovog Poslanika.
Allahovo je da ih kazni za to) ili da im oprostif>74

Dova na zavretku sijela

Lijepo je prouiti dovu na zavretku sijela, druenja ili nekog

skupa, ime se od Allaha Uzvienog trai da nam oprosti ono to
smo, eventualno, svojim govorom pogrijeili i to bi, na neki nain,
bio otkup za nepromiljeni ili pogrean govor. Ebu Berze, r.a,
prenosi da bi Poslanik, s.a.v.s, prouio sljedeu dovu prije nego to
bi ustao sa nekog skupa: Subhanekellahumme vebi hamdike) ehedu en la
ilahe illa Ente) estagjiruke ve etubu ilejke!/Neka je Tebi slava i hvala)
Allahu! S 1!fedoim da nema drugog boga osim Tebe. Molim Te da mi oprosti i
tevbu Ti inim! Upitan za tu dovu, Vjerovjesnik, s.a.v.s, odgovorio je
da je ona otkup za poinjene pogreke na tom sijelu. 675
'Abdullah b. Omer, r.a, prenosi: &jetko kada bi Allahov
Poslanik) s.a.v.s) napustio neko sijelo) prije nego to bi prouio s!Jedeu dovu:
Allahummaksim lena min hafjetike ma tehulu bihi b~jnena ve bejne me'asik)
ve min ta'atike ma tubelliguna bihi dennetek) ve mine-ljekini ma tuhevvinu
bihi 'al~jna mesaibe-d-dun)"a. Allahumme metti'na biesma'ina ve ebsarina ve
kuvvetina ma af.!}~jtena) ved'alhu-1-varise minna) ved'al se'rena 'ala men
zalemena) vensurna 'ala men 'adana) vela ted'al musibetena ft dinina) vela
ted'ali-d-dun)"a ekbere hemmina ve la meblega 'ilmina) ve la fusel/it 'al~jna
men la ;erhamuna!/Allahu) uini da Te se toliko bqjimo koliko e biti
673

Hadis biljei Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-1-edeb, 28 -Babu kerahijeti en

jekume-r-redulu min medlisihi velajezkurullahe, hadis br. 4855 i Ahmed u
Musnedu, 2/389 i 515. Imam Nevevi ovaj hadis ocjenjuje vjerodostojim.
(Uporedi: Rijadu-s-salihin, str. 287, hadis br. 835).
674
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 8- Babun fi-1-kavmi
jedlisune ve la jezkurunellahe, hadis br. 3380 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun
i Ahmed u Musnedu, 21463. Ovu Ahmedovu predaju ejh u'ajb el-Arnaut smatra
vjerodostojnom. (Vidi: Rijadu-s-salihin, str. 287, hadis br. 836).
675
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 39- Babu majekulu iza
kame mine-1-medlisi, hadis br. 3433 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihungaribun i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 29- Babu fi keffareti-1medlisi, hadis br. 4859.

236

Islamski bonton

dovofjito da Ti ne grfjeimo, da Ti se toliko pokoravamo koliko e biti dovo!fno

da u Dennet Tvqj uemo i podari nam vrsto t!ferovanje kqje e nam
dunja/uke potekoe olakatt: Allahu, podari nam dobro naeg sluha, naeg
vida i nae snage sve dok trqje na duf!J"aluki :ijvot i dqj nam da s tim
blagodatima i umremo. Uini da kazna stigne onoga ko nam je nepravdu
uinio i pomoif nam protiv naeg neprijate!fa. Ne do~oli da nas nesrea zadesi
u naqj 1!Jeri, ne uini dunja/uk naom nqjveom brigom, niti dometom naeg
znaf!J"a i ne potini nas onome ko nam se nee smilovatif>76

676

Ovaj hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 80. poglavlje, hadis br.
3502 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i Hakim u svom Mustedreku, 11528.
ejh u'ajb el-Arnaut navodi daje Hakimova predaja dobra/hasen. (Vidi: Rijadus-salihin, str. 286; izdanje Daru-s-sekafeti-1- 'arebijjje, Damask, 1994.)

237

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA
v ,
PRILIKOM UGOSCAVANJA l
GOSTOPRIMSTVA
Ugoavanje

gosta i injenje dobroinstva

gostu stavljeno je u islamu u ravan imana.
S obzirom na visoko pozicioniranje ovog
segmenta naeg djelovanja, duni smo
znati pravila ponaanja u tom pogledu.
Otuda ovaj tekst, na temelju relevantnih
islamskih izvora, tretira odnos domaina
prema gostu i musafiru i obrnuto.
Ljubaznost i prijaznost je bitna crta islama i prepoznatljiva
karakteristika njegovog uenja. Poslanik islama Muhammed, s.a.v.s,
je svojom dvadesettrogodinjom ivotnom praksom pokazao kako
se vjernik, u tom pogledu, treba ponaati. Njegov odnos spram svih
lanova kolektiviteta kojem pripada nepresuna su paradigma
muslimanima sve do Sudnjega dana.
Allah Uzvieni u Svojoj asnoj Knjizi navodi dareljivost i
gostoprimstvo Ibrahima, a. s. Pogledajmo: Da li je do tebe doprla vijest o
uvaenim gostima Ibrahimovim, kad mu oni uoe i rekoe: Mir vama! i on
ree: Mir vama, !Judi neznani! I on neprimijetno ode ukuanima svqjim i
donese debelo tele, i primae im ga i upita: Zar neete da jedete?fS77
Iako ih Ibrahim, a.s, prvi puta vidi, on neprimijetno kolje i
pee itavo tele kako bi ih ugostio, ne slutei da su to meleki, koji
nemaju potrebu za hranom. On ih i ne pita, hoe li jesti ili ne, ve
im to servira i primie, i tek kada osjeti da oni nemaju potrebu za
konzumiranjem jela, shvata da se radi o Allahovim izaslanicima melekima. 678

677
678

Ez-Zarijat, 24-27.
Pogledaj o ovome divno tumaenje u Tefsiru Ibn Kesira, str. 1297 (bosansko
izdanje) i U okrilju Kur'ana, 27/23.

239

U nekim izvorima se navodi da je sa Ibrahimom, a.s, svaku

no veeralo od tri do deset, pa i stotinu osoba. Kada u toku dana
nije bilo nikoga da rua sa njim, izaao bi iz kue i prelazio .
kilometre kako bi naao nekoga da jede zajedno s njim. Otuda je i
dobio nadimak Ebu-d-Difan/ Otac gosta. 679
Prva generacija muslimana je povezivala ulazak musafira u
kuu sa ulaskom meleka. Tako Enes b. Malik, r.a, kae: Kua u kqju
ne ulaif gost, u '!Ju ne ulaif ni melekf>BO
U narednim recima osvijetlit emo nae ponaanje prilikom
ugoavanja i gostoprimstva u svjetlu asnog uenja islama.

Ugoavanje

se stavlja u ravan imana

Koliko islam pridaje vanost ugoavanju i gostoprimstvu

najbolje ilustriraju rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji taj
segment povezuje sa vjerom u Allaha i Sudnji dan i time mu daje
poseban peat i znaajnu poziciju. U autentinom hadisu koji od
Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi njegov poznati ashab Ebu Hurejre,
r.a, stoji: Ko 1!fer'!Je Allaha i Sudtlji dan neka govori istinu ili neka utz> ko
1!Jeruje u Allaha i Sudtlji dan neka ne uznemirava svoga komiju i ko l!J"eruje
Allaha i S udtiji dan neka poasti svoga gostaf>Bl

Koliko traje

ugoavanje?

Na narod, kada govori o ugoscavanju gosta, iznjedrio je

krilaticu koja glasi: Svakog gosta} pola sahata dostal Meutim, islamski
stav u tom pogledu drastino se razlikuje od citirane krilatice. U
vjerodostojnom hadisu koji prenosi Ebu urejh el-Huza'i, r.a, jasno
se istie: Ko 1!/eruje u Allaha i Sudtyi dan neka poasti gosta tljegovom
nagradom! Prisutni su upitali: A ta ;e ty'egova nagrada} Allahov Poslanie?

679
680
681

El-Gazali, Ihjau 'ulumi-d-din, 2179-80.

Isti izvor, 2/80.
Hadis biljei B ubari u Sahihu: 78 - Kitabu-1-edeb; 84- Babu hakki-d-dajfi,
hadis br. 6136 i 81- Kitabu-r-rekaik, 23- Babu hifzi-1-lisani, hadis br. 6475 i
Muslim u Sahihu: l- Kitabu-1-iman, 19- Babu-1-hassi 'ala ikrami-1-dari ved-dajfi ... , hadis br. 47.

240

Islamski bonton

Odgovorio je: Njegov dan i

sve iznad toga je sadakaf>82

no. Ugoavaf!ie

i gostoprimstvo je tri dana) a

Dakle, dan i no prema musafiru se treba odnositi krajnje

paljivo i sa posebnom dozom dobroinstva. U preostala dva dana,
dok traje gostoprimstvo, nastavie se uobiajeno lijep odnos spram
njih, a ukoliko se ugoavanje nastavi vie od tri dana, onda se to ne
ubraja u nau obavezu, nego postaje svojevrsna vrsta sadake, kako
ju je i nazvao Poslanik, s.a.v.s.683
Musafir e voditi rauna da ne pree tri dana, izuzev ako za to
ima poseban razlog, zbog kojeg treba da se due zadri kod
domaina.

Domain

je duan imati postelju za musafira

Praksa muslimana jasno je pokazala koliko su pridavati

vanosti ugoavanju musafira, smatrajui to Allahu ugodnim
djelom. Od najranijih poetaka islama pa sve do danas poznate su
tzv. musqftrhane, posebne prostorije za musafire izgraene u veini
muslimanskih gradova i naselja. ak je bio i znaajan broj
pojedinaca koji su imali takve prostorije namijenjene za putnike,
musafire i goste. Sjeam se, jo kao dijete, da je u naoj avliji, uz
porodinu kuu, otac rahmetli, dao sagraditi prostoriju sa dvije sobe
i ostalim prateim sadrajima, posebno namijenjene za ove svrhe,
pa ko god je od putnika naiao, bio nama poznat ili ne, koristio bi te
prostorije, a mi bismo im hranu nosili i pitali za ostalo to im je bilo
potrebno.
Naravno, takva naa tradicija utemeljena je na preporuci
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koju prenosi Dabir, r.a, a u kojoj se
navodi: Poste/ja za ol!JekaJ poste!Ja ifJ enu) poste!Ja za musqftra a etvrta je
za f!Jtanaf' 84 Uz preporuku da naemo naina smjestiti musafira, u
isto vrijeme, u ovom hadisu se, eksplicite, upozorava na rasko i
pretjerivanje, koje posebno voli i podstie prokleti ejtan. Naalost,
682

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, Isti bab, hadis br. 6135 i Muslim
u Sahihu: 31 - Kitabu-1-lukata, 3- Babu-d-dijafeti ve nahveha, hadis br. 48.
683
O ovome vidi lijepo tumaenje Ibn Hadera el-Askalanija: Fethu-1-Bari,
l 0/549-550.
684
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 37- Kitabu-1-libasi ve-z-zineti, 8- Babu
keraheti ma zae 'ale-1-hadeti mine-1-firai ve-1-libasi, hadis br. 2084.

241

brojne su postelje, pa ak i sobe, a ponegdje i itavi spratovi kua,

koji se uope ne upotrebljavaju i u kojima nije zanoio ni domain a
da ne govorimo o musafiru. Nadamo se da e ovo Poslanikovo,
s.a.v.s., upozorenje biti dovoljno da spoznamo da je svaki taj viak
definiran Poslanikovim, s.a.v.s., rijeima kao qtanska poste!Ja.

Voditi

rauna

koga ugostiti

Musliman u svakoj situaciji vodi rauna o svojim postupcima i

svakim svojim potezom eli zaraditi Allahovo, d.., zadovoljstvo i
Njegovu nagradu. Otuda, kada ugoava nekoga, vodie rauna da
ta osoba bude bogobojazna i da respektira Allahove, d.., propise.
U hadisu koji je ocijenjen kao dobra predaja Ebu Se'id el-Hudri, r.a,
prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, jasno potcrtao: Drufj se samo s
t!}ernikom a tvqju hranu neka jede iskguivo onqj ko je bogobqjazanf' 85
Imam Gazali, tumaei ovaj hadis Allahovog Poslanika,
s.a.v.s, kae da se ugoavanjem bogobojaznog podupire i jaa
pokornost Allahu Uzvienom a ugoavanjem grenika, na neki
nain, jaa i podupire grijeenje.686

Obaveza je odazvati se na poziv

Islamska je dunost odazvati se na poziv nekoga ko eli da
nas ugosti ili poasti. To se temelji jasnom Poslanikovom, s.a.v.s,
imperativu, koji od njega prenosi Ebu Hurejre, r.a: Kada neko od vas
bude poiJ!an, neka se odazovef'87 Ovdje se, naravno, podrazumijeva da
poziv na neku gozbu, sveanost i sl. ne sadrava nikakve elemente
harama, ve se respektiraju propisi asnoga islama. Ukoliko se
prilikom ugoavanja pojavi neto to oponira uenju islama,
uzvanik je duan da trai da se to ukloni ili, u suprotnom, da
napusti takvu vrstu gostoprimstva.
Neopravdano neodazivanje na poziv Vjerovjesnik, s.a.v.s, je
definirao grijehom prema Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s. U
685

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 55- Babu ma dae fi suhbeti1-mu'mini, hadis br. 2395 i ocjenjuje ga hasen-predajom i Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-1-edeb, 17- Babun menju'meru enjudalise, hadis br. 4832.
686
Ihjau 'ulumi-d-din, 2/81.
687
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 16- Babu-1-emri bi
idabeti-d-da'i ila da'vetin, hadis br. 1431.

242

Islamski bonton

predaji Ebu Hurejre, r.a, to se eksplicite nazire: Ko se ne odazove

po;dvu, tqjje pogrijeio prema Allahu i Njegovom Poslanikuf' 88

Daljina ne smije biti razlog odbijanja poziva

Daljina ne smije biti razlog odbijanja poziva, ukoliko je to,
doista, mogue ispuniti. U nekim knjigama se, kako navodi ElGazali, kae: Putlf} mi!Ju da =(jjareti bolesnika, dvije da klaf!Ja denazu, tri
da se odazove na po;dv a puti!} etiri mi!Je da zyareti svoga brata u ime
Allaha Ui}'ienogf>89

Kome se odazvati kada dobijemo dva poziva?

Ukoliko se desi da nas pozovu dvije osobe, odazvaemo se
onoj osobi koja nas je prva pozvala, a drugoj emo se zahvaliti,
zamoliti Allaha Plemenitog da je nagradi i saopiti joj razlog
nemogunosti odziva na poziv.69o

Post nas ne treba

sprijeiti

u odazivanju na poziv

Post ne moe biti razlog naeg neprisustvovanja neClJem

Ako postimo neki dobrovoljni post, pa nas bude neko
pozvao da nas ugosti, duni smo se odazvati tom pozivu. Allahov
Poslanik, s.a.v.s, kae: Kada neko od vas bude poi}'an, neka se odazove.
Ako bude postio, neka proui dovu za one kqji jedu, a ako ne bude postio,
neka jedef' 91
ugoavanju.

Ako, pak, osjeti da e unijeti posebno zadovoljstvo u srce

domaina, ako bude jeo, onda e prekinuti taj dobrovoljni post i
pridruie se ostalima u jelu. To se temelji na predaji Ebu Se'ida elHudrija, r.a, u kojoj se kae: Pripremio sam hranu za Allahovog
Poslanika, s. a. v. s. Doao je on i jedna grupa ashaba. Kada je hrana servirana,

688

Hadis biljei Muslim u Sahihu: Spomenuti kitab i bab, hadis br. 1432.
Ihjau 'ulum-d-dn, 2/82.
690
Vidi: Minhadu-l-muslm, str. 94.
691
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 16- Babu-1-emri bi
idabeti-d-da'i ila da'vetin, hadis br. 1431.
689

243

jedan od ashaba je kazao: Ja postim! Vjerotjesnik, s.a.v.s,je na to primijetio:

T vo/ se brat potrudio i potroio zbog tebe, a ti kae: Ja postimf>92
To se, takoe, odnosi i na domaina. Ako domain zapasti, a
musafir ne htjedne jesti bez domaina, onda bi domain trebalo da
prekine post, kao to je uradio Ebu-d-Derda, r.a. Naime, u
Buharijinoj zbirci se navodi sluaj kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
pobratimio Selmana i Ebu-d-Derdaa, r.a, i kada ga je Selman, r.a,
zijaretio u njegovoj kui, Ebu-d-Derda, r.a, mu je donio hranu i
ponudio ga da jede, rekavi: Jed~ jer ja postim! Selman, r.a, mu je
odgovorio: Ja neu jesti sve dok i ti ne budejeo! Tada je Ebu-d-Derda,
r.a, prekinuo post i jeo s njim.693

Gost treba imati mjeru

Ukoliko se naemo u ulozi gosta, duni smo voditi rauna da
ne pretjeramo i ne budemo optereenje za domaina. U predaji Ebu
urejha el-Ka'bija to se nedvosmisleno podvlai. Naime,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, to napominje: Nije doif!o!Jeno ostati kod domaina,
tako da mu to postane optereef!jef>94

N e praviti razliku izmeu bogatih i siromanih

Prilikom ugoavanja ne smije se praviti razlika izmeu
bogatih i siromanih. Takvu vrstu ugoavanja i hrane Poslanik
islama, s.a.v.s, definirao je kao lou i runu. U autentinom hadisu
koji prenosi Ebu Hurejre, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, upozorava: Loa
lije hrana u kqjo/ se na gozbu po~jvqju bogati a izostav!Jqju siromanif>95
Takoe,

ukoliko nas pozovu siromane osobe, kako bi nas

ugostile, duni smo prihvatiti njihov poziv, ime bismo pokazali
svoju skromnost i izbjegli, eventualnu dozu, oholosti. Imam Gazali
Hafiz Iraki navodi da ovaj hadis biljei Bejheki u Es-Sunenu-l-kubra, a slinu
predaju od Dabira, r.a, biljei i Darekutni u Sunenu. (Vidi: Tahridu-l-hafiz
el-/raki u /haju 'ulumi-d-dinu, 2/83.)
693
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 86- Babu sun'i-t-ta'ami
ve-t-tekellufi li-d-dajfi, hadis br. 6139.
694
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 43- Babu ma dae
fi-d-dijafeti kem huve?, hadis br. 1968 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
695
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 16- Kitabu-n-nikah, 16- Babu-1-ernri bi
idabeti-d-da'i ila da'vetin, hadis br. 1432.
692

244

Islamski bonton

navodi divan primjer Hasana, r.a, Vjerovjesnikovog, s.a.v.s, unuka,

koji je prihvatio poziv siromaha koji su hranu sakupili od drugih i
sjedili na zemlji i na njoj jeli, naglasivi: Prihvatam,jer Allah, uistinu, ne
voli ohole~ a nakon zavretka jela, zamolio ih je da dou kada ih on
pozove da ih poasti. Nakon izvjesnog vremena, on ih je pozvao na
bogatu gozbu, na kojoj je jeo zajedno sa njima.696

Odazvati se

tano

na vrijeme

Jedno od lijepih svojstava muslimana je tanost i preciznost.

Otuda e svaki uzvanik pokuati uskladiti svoje vrijeme i na poziv
domaina doi tano u zakazano vrijeme. Nije dobro kasniti, kako
se domain ne bi uznemirio, ali nije dobro doi ni prije zakazanog
termina, kako ne bi domaina zatekao nespremnog.697

Pouriti sa serviranjem hrane

Domain e pouriti sa ugoavanjem musafira, jer e tek
tako ispuniti ikram/ aef!Je, koje se spominje u naprijed citiranom
Poslanikovom, s.a.v.s, hadisu: Ko 1!Jeruje Allaha i Sudf!Ji dan, neka
poasti svoga gosta!

Ukoliko je dio gostiju doao na vrijeme a drugi jo uvijek

kasni, preporueno je servirati hranu u zakazanom terminu, jer je
pravo onih koji su doli na vrijeme jae od onih koji kasne. 698

Ne uriti sa uklanjanjem hrane

Domain nee

sklanjati hranu sa trpeze ili sofre sve dok bilo

ko od prisutnih jede, kako ne bi zastidio onoga ko se jo,
eventualno, nije zadovoljio uzimanjem hrane.699

696

Ihjau 'ulumi-d-din, 2/81. Ovu verziju navodi i Ebu Bekr el-Dezairi. (Vidi:
Minhadu-l-muslim, str. 94).
697
O ovome vidi: /haju 'ulumi-d-din, 2/85 i Minhadu-l-muslim, str. 95.
698
Pogledaj: /haju 'ulumi-d-din, 2/86.
699
Minhadu-l-muslim, str. 95.

245

emu domain

upoznaje goste?

Kada gost ue u kuu, domain ga je duan upoznati sa

pravcem kible, mjestom gdje e se abdestiti i toaletom. Navodi seda je to uinio Malik kada mu je u goste doao afijaJOO

Kada

e domain

prati ruke prilikom jela?

Domain e prvi oprati ruke prije jela, a posljednji nakon jela.

Tako je uinio Malik. On je oprao ruke prije jela, prije ostalih
prisutnih i rekao da je pranje ruku domaina prije drugih pree, jer
je izraz gostoprimstva, a ostajao bi posljednji prilikom pranja ruku
nakon jela, kako bi ostao sa posljednjim koji jede, tako da se gost
ne bi zastidio, i ne zatolivi svoju glad, ustao za domainom. 701

Koju dovu prouiti

domainu?

Kada zavrimo sa ugoavanjem i jelom, uputlcemo dovu

Allahu, d.., za domaina, beriet njegove eljadi i njegove kue.
Najbolja je dova ona koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s, uio kada su
ga ugoavali ashabi. Enes, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
prouio sljedeu dovu, nakon to je bio poaen u kui Sa'd b.
'Ubade, r.a, hljebom i zejtinom: Eftare 'indekumu-s-saimun, ve ekele
ta'amukumu-l-ebrar, ve sallet 'alqkumu-l-melaike/Neka se kod vas iftare
postai, neka vau hranu jedu poboni i neka vas meleki blagosi!Jqjuf12

Musafira treba ispratiti do ulaza

Ispraaj

musafira do ulaza jedan je od sastavnih elemenata

ugoavanja i gostoprimstva. U tome se, moe se rei, krije, uz
ostalo, i mudrost i nedostinost islama. Tako, kada doe mukarac
u goste, ispratie ga domain - mukarac, a ako doe enska osoba,
obavezno je da je do vrata ili ulaza, ispraa ena - domain. Ovo je
posebno vano, kako komije ne bi, eventualno, pomislile, kada

700

Vidi: Ihjau 'ulumi-d-din, 2/85.

Usporedi: Ihjau 'ulumi-d-din, 2/85.
702
Hadis biljei Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-1-at'ime, 55- Babu ma dae fi-ddu'ai li rabbi-t-ta' ami, hadis br. 3854. Imam Nevevi ovaj hadis ocjenjuje
autentinim. (Vidi: Rijadu-s-salihin, str. 385, hadis br. 1267).
701

246

Islamski bonton

ena - domain ispraa mukarca - musafira, da je on, moda, bio

kod nje, bez prisustva domaina. Nakon takve pomisli, obino
ejtan rasplamsava svaku drugu sumnju, koja se onda rapidnom
brzinom iri i dovodi do ogovaranja, potvore i drugih grijeha.
Otuda je veoma vano i, islamom obavezno, da se postupi na
naprijed navedeni nain, kako bi se preventivno djelovalo i
sprijeilo susjedstvo da ne zapada u grijeh, koji se, na ovaj nain,
moe izuzetno uspjeno izbjei.

247

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA NA
PUTOVANJU
Islam je regulirao svaki detalj ovjekovog
ivljenja. Za svaki postupak odreena su
pravila po kojima musliman treba
postupati. U tako briljivoj panji islama
spram svakog pojedinca nije zaobieno ni
putovanje i nacm ponaanja prilikom
putovanja. U ovom tekstu aktueliziramo
kulturu i pravila ponaanja u ovom
segmentu naega ivota.
Putovanje je nunost ivota na ovom svijetu koja se izvrava
radi dunjalukih ili vjerskih potreba. To putovanje prelazi u sferu
ibadeta ukoliko se izvrava da bi se steklo Allahovo, d.,
zadovoljstvo, kao to je, recimo, putovanje radi hada, umre,
dihada, znanja ili zijareta onih koje je Allah, d., naredio da
obilazimo i zijaretimo, poput roditelja, rodbine i sl.
Iitavajui poglavlje El-Kehf naii emo na posebno
potcrtavanje putovanja Musaa, a.s., i njegovog momka u svrhu
traenja znanja i spoznajeJ03 Ako nastavimo itati ovo kur'ansko
poglavlje naii emo na isticanje Zulkarnejnova putovanja od !J!festa
gc!Je Sunce zalazi do mjesta gc!Je Sunce iifai! i zida koji je on uspostavio
izmeu potlaenih i Je'duda i Me'duda koji su anarhiju
sprovodili po ZemljiJ04

Koliko su samo uenjaci tokom povijesti utroili vremena i

sredstava na putovanja u potrazi za znanjem. Najilustrativniji
primjer za to su poznati ashabi Ebu Ejjub el-Ensari i Dabir b.
Abdillah, r.a, koji su mjesec dana putovali iz Medine do ama,
odnosno Egipta, samo da bi provjerili jedan hadis Allahovog

703
704

Vidi: El-Kehf, 60-82.

Vidi: El-Kehf, 83-98.

249

Poslanika, s.a.v.s.75 Mnogi islamski uenjaci su desetine godina

putovali iz jednog u drugi nauni centar skupljajui znanje i
pro filira jui se u raznovrsnim islamskim disciplinama. 706
Svako putovanje bi, ustvari, trebalo biti podsjetnik na nae
putovanje sa dunjaluke pozornice ka ahiretskom utoitu. Ako nas
putovanja asociraju na nae posljednje putovanje i ako e nam
razvijati svijest o tome, onda e ona imati puni smisao i bilo kakvo
portvovanje na tom putu nee biti uzaludno.
Inae, zavisno od razloga putovanja, islamski uenjaci dijele
putovanja na tetna, pohvalna i dozovoljena. tetna, opet, dijele na
zabranjena i pokuena. 707 Otuda se treba truditi da naa putovanja
budu pohvalna i dozvoljena, kako bi i bila uzrok nae nagrade na
Sudnjem danu.

U narednim recima emo navesti

vezi s ovom problematikom.

najznaajnije

elemente u

Savjetovanje prije putovanja

Mustehab je, kada neko odlui da putuje, da se posavjetuje sa
stanJlm i iskusnijim osobama, a naroito onima koji poznaju,
eventualno, put na koji idemo i brojne dileme i probleme sa kojima
bismo se na tom putu mogli suoiti. Inae, ope erijatsko pravilo je
savjetovanje sa drugima, kako ovjek ne bi, svojim nepoznavanjem i
neiskustvom, zapao u brojne probleme. U Kur'anu je to eksplicitno
podvueno: Smjet'!} se s t!Jimaf108

Istihara
Nakon savjetovanja sa iskrenim ljudima o putovanju i njihove
preporuke da je taj put koristan, obavezno, prije konane odluke,
O ovom paradigmatinom putovanju dvojice ashaba opirnije proitaj: ElHatib el-Bagdadi, Er-Rihletufi talebi-1-hadisi, str. 109-126; izdanje Daru-1kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1975.
706
Pogledaj samo neke primjere u mom ranije objavljenom djelu: Velikani
hadiskih znanosti, str. 20, 21, 83, 100, 119, 120, 130, 154, 155, 168, 177, 190,
203, 213 i dr.
707
Pogledaj opirnije: El-Gazali, /haju 'ulumi-d-din, 21103.
708
Alu 'Imran, 159.
705

250

Islamski bonton

treba klanjati dva rekata dobrovoljnog namaza i u poznatoj Istiharadovi, zamoliti Allaha Uzvienog da nam ukae na svrsishodnost tog
puta. Ukoliko nam se nakon tog namaza i dove, taj put omili i u
svom biu osjetimo zadovoljstvo zbog tog puta, onda donosimo
konanu odluku i kreemo na taj put.

Pripreme za put
Nakon stvarne odluke o putovanju, onaj ko putuje duan je:
oporuiti ono to treba i kome treba, zadovoljiti svoje roditelje,
porodicu i pretpostavljene, pokajati se Allahu Uzvienom; zatraiti
oprost za sve grijehe koje je svjesno i nesvjesno poinio i zamoliti
Ga da mu na tom putu pomogne, i, konano, truditi se da se
upozna sa svim elementima puta, pri tome prikupljajui sve
potrebne informacije o tome.709

Klanjanje dva rekata

Mustehab je, kako navodi imam Nevevi, prije izlaska iz kue
klanjati dva rekata dobrovoljnog namaza, na temelju hadisa
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi ashab El-Mukattam b. elMikdam, r.a: Nita vrednije neko od vas nee ostaviti svqjqj porodici, kada
krene na put, od dva rekata namaza kqja e klat!}atif1 10
Mustehab je na prvom rekjatu, pored Fatihe, prouiti suru ElKafirun a na drugom suru El-Ih/as. Drugi smatraju da je najbolje
prouiti na prvom El-Felek a na drugom En-Nas. Nakon selama ui
se Ajetu-1-kursi, pa ko to uini, kako istie imam Nevevi, nee ga
zadesiti nita to ne voli na tom putu.711
Poznati fakih Ebu-1-Hasen el-Kazvini smatra da je mustehab
prouiti prilikom putovanja suru Kurq, jer je ona, kako navodi:
zatita od svakod ;daf112

709

Vidi ovome opirnije: En-Nevevi, El-Ezkar, str. 311-313.

Hadis biljei Taberani u El-Mu 'demu-l-kebiru i Ibn 'Asakir u Et- Tarihu-lkebiru. (Vidi: El-Ezkar, str.313.)
711
El-Ezkar, str. 314.
712
El-Ezkar, str. 314.
710

251

N a put krenuti

etvrtkom

rano ujutro

Na put moemo krenuti bilo koji dan i u bilo koje vrijeme.

Ne preporuuje se putovati petkom, kako se ne bi izostavila dumanamaz. Meutim, ukoliko put traje due ili je neophodno krenuti
ba u petak, onda duma-namaz nije obavezna za putnika. On, u
tom sluaju, moe klanjati podne-namaz.
Meutim,

Poslanikova, s.a.v.s, praksa bila je da kree na put

etvrtkom i to rano. U jednoj predaji Ka'ba b. Malika se navodi da
je Poslanik, s.a.v.s, iskljuivo kretao na put etvrtkom, dok se u
drugoj navodi da je T/jer01jesnik} s.a.v.s} krenuo na Tebuk u etvrtak} a
kada biputovao} volio bi to initi etvrtkom.7 13
Poslanikovo, s.a.v.s, preferiranje kretanja na put rano izjutra,
nalazimo u hadisu Dahra el-Gamidija, u kojem se kae: Allahu} dqj
beriet mome Ummetu u f!Jihovom ranom ustqja'!}u! Ovo je Poslanik
islama, s.a.v.s, izgovorio Dahru, r.a, koji je bio trgovac i imao je
obiaj rano ustajati. Tirmizi, Ebu Davud i Ibn Made navode u
nastavku ovoga hadisa, da se Dahr, r.a, nakon ove dove, vrlo brzo
obogatio i stekao veliki imetak. U istoj predaji se navodi da bi
Poslanik, s.a.v.s, kada bi slao vojsku ili izvidnicu, inio to ujutro
rano. 714

ta kau oni koji se rastaju?

Mustehab je prouiti dovu za one koji ostaju iza nas, lanove
nae porodice, rodbine, komije i prijatelje. Takoe, treba traiti da
oni proue dovu za nas, kako bi nam putovanje bilo to uspjenije i
korisnije.
Poslanik, s.a.v.s, je preporuio, kako prenosi Ebu Hurejre, r.a,
da kaemo onima koji ostaju, ne putuju: Estevdi'ukumullahelletf la

713

Ove dvije predaje biljei Buhari u Sahihu: 56- Kitabu-1-dihadi ve-s-sijeri,

103- Babun men erade gazveten feverra bigajriha, ve men ehabbe-1-hurude
jevme-1-hamisi, hadisi br. 2949 i 2950.
714
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 6- Babun ma dae fi-ttebkiri bi-t-tidareti, hadis br. 1212 i ocjenjuje ga dobrom predajom; Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-1-dihad, 84- Babun fi-1-ibtikari fi-s-seferi, hadis br.
2606; Ibn Made u Sunenu: 12- Kitabu-t-tidarat, 41 - Babun majurda
mine-1-bereketi fi-1-bukuri, hadis br. 2236 i Ahmed u Musnedu, 3/416, 417,
431,432 i 4/384, 390 i 391.

252

Islamski bonton

tedi'u vedai'uhu/ Ostavam vas na

1\ijega ostavi. 71 5

uvaf!Je Allahu

kqji ne gubi ono to se kod

Oni koji ostaju, rei e onima koji putuju sljedeu dovu, koju
od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi 'Abdullah b. Omer, r.a:
Estevdi'ullahe dineke ve emaneteke ve havatime 'ame/ike/Allah sauvao tvqju
l!Jeru) tvqj emanet i zavrnicu tvog cfjela. 716
Ovo je izuzetno vano prakticirati, jer je Allahov Poslanik,
s.a.v.s, jasno naglasio u predaji koju od njega prenosi Ibn Omer, r.a:
Allah U~ieni) uistinu) sauva ono to mu se pol!Jeri na uvaJ?je!. 717

Dova musafira se prima

Budui

da se dova musafira prima, kako istie Poslanik

islama, s.a.v.s, u predaji Ebu Hurejre, r.a: Tri dove se) bez ikakve
sumf!Je) primqju: dova onoga kome je nasige uilyeno; dova musqftra i dova
roditea ifl svqje dijete) 718 onda treba zamoliti musafira da za nas dovu
proui za vrijeme svog putovanja, a naroito ako se ta dova ui na
posebnim i odabranim mjestima, poput Kjabe, Arefata i sl.

715

Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 24- Kitabu-1-dihad, 24- Babu teji'i-1guzzati ve vedda'uhum, hadis br. 2825; Ahmed u Musnedu, 21403; En-Nesai u
'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, Majekulu 'inde-1-vedda'i, hadis br. 508, str. 352353 i lbnu-s-Sunni, 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, 303 - Babun ma jekulu iza
vedde'a redulen, hadis br. 505, str. 238.
716
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 44- Bab un ma jekulu
iza vedde'a insanen, hadis br. 3443 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihungaribun; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-dihad, 79- Babun fi-d-du'a 'inde-1vedda'i, hadis br. 2600; Ibn Made u Sunenu: 24- Kitabu-1-dihad, 24Babu teji'i-1-guzzati ve vedda'uhum, hadis br. 2826; Ahmed u Musnedu, 217,
25, 38, 136 i 358; En-Nesai u 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, Ma jekulu 'inde-1vedda'i, hadisi br. 509-516, str. 353-355 i lbnu-s-Sunni u 'Amelu-1-jevmi ve-1lejleti, 302- Babun majekulu iza ejje'a ridalen, hadis br. 504, str. 238.
Albani ovaj hadis ubraja u vjerodstojne predaje. (Vidi: Silsiletu-1-ehadisi-ssahiha, hadis br. 14 i 15.)
717
Ovaj hadis prenosi Ahmed u svom Musnedu, 2/87. Hafiz Ibn Hader ovaj
hadis ocjenjuje vjerodostojnim. (Vidi: ejh Abdulkadir el-Arnaut u El-Ezkaru
imama Nevevija, str. 315.)
718
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 7- Babun ma dae
fi da'veti-1-validejni, hadis br. 1905; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-s-salat, Babud-du' ai bi zahri-1-gajbi, hadis br. 1536 i Ibn Made u Sunenu: 34- Kitabu-d-du'ai,
ll -Babu da'veti-1-validi ve da'veti-1-mazlumi, hadis br. 3862.

253

Tako Omer b. el-Hattab, r.a, prenosi da je traz10 od

Vjerovjesnika, s.a.v.s, dozvolu da ode na umru, pa, nakon to mu je
dozvolio, rekao mu je: Brate mq/1 {jeti nas se u svqjqj dovi i nemo/ nas
zaboravitif1 19

Dova za put

Kada se sve pripremi za put i odluno se krene, onda je dova

za put nezaobilazna, a u njoj emo zamoliti Allaha Uzvienog da
nas sauva svih neugodnosti na putu, da nam olaka putovanje i
sauva nau porodicu od svih iskuenja na koja bi mogla naii.
Postoji vie verzija dove za put. Mi smo odabrali onu koju
prenosi imam Muslim od 'Abdullaha b. Omera, r.a, a u kojoj navodi
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada bi krenuo na put, prvo prouio
tri puta Allahu ekber, zatim izgovorio kur'anske rijei: Subhanellei.f
sehhare lena haza ve ma kunna lehu mukrinin. Ve inna ila Rabbina
lemunkalibun/Hvagen nekaje Onqj kq;ije dao da nam one slue1 mi to sami
ne bismo mogli posti~ i mi emo se sigurno Gospodaru svome vratitif1 20
Nakon toga je prouio sljedeu dovu: Allahumme inna nes'eluke ji
siferina haza el-birre ve-t-takva. Ve mine-1-'ameli ma terda. Allahumme
hevvin 'alrjna siferena haza vetvi 'anna bu'deh. Allahumme Ente-s-sahibu ji-ssiferi ve-1-halifetu ji-1-ehL Allahumme inni e'uzu bike min va'sai-s-siferi ve
keabeti-1-menzan ve sui-1-munkalebi ji-l-mali ve-1-ehL/Allahu trafjmo od
Tebe na ovom putovatlju dobroinstvo1 bogobqjaznost i cijela kqjima si Ti
zadovoij"an. Allahu} olakqj nam ovqj put i uini ga kratkim. Allahu} Ti si
saputnik na putovaf!}U i zamjenik u porodici. Allahu} utJeemo Ti se od
tekoa putova'!Ja1 runog prizora i loeg ishoda u imetku i porodici. 721
1

719

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 110. poglavlje, hadis br.
3562 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-ssalat, Babu-d-du'ai, hadis br. 1498 i Ibn Made u Sunenu: 25- Kitabu-1menasik, 5- Babu fadli du'ai-1-hadi, hadis br. 2894.
720
Ez-Zuhruf, 13-14.
721
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 15- Kitabu-1-hadd, 75- Babun majekulu
iza rekibe ila seferi-1-haddi ve gajrihi, hadis br. 1342; Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-1-dihad, 78- babun majekulu-r-redulu iza safere, hadis br. 2599.
Slinu verziju navodi i Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 42- Babun
majekulu iza harede musafiren, hadis br. 3439 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun.

254

Islamski bonton

Zabrana putovanja eni bez mahrema

eni je zabranjeno da due putuje sama, bez mahrema tj. oca,
brata, sina, mua. To se temelji na Poslanikovim, s.a.v.s, jasnim
rijeima koje prenosi Ebu Hurejre, r.a: eni kqja t!Jeruje u Allaha i
Sud'!}i dan nije doiJ!o!JenoJ bez mahremaJ da krene na put, kf!Ji trqje dan i
no.722

Pokuenost

individualnog putovanja

Na put ne treba kretati sam. Poslanik, s.a.v.s, je jasno

upozorio na opasnost individulanog putovanja a posebno nou. U
hadisu Ibn Omera, r.a, jasno se potcrtava: Kada bi !Judi ~ali o
putovat!Ju u samoi ono to ja ~am) ne bi nikada ko'!}anik krenuo nou
samf1 23
Preporuka je da na putovanje idu najmanje tri osobe. Ovo se
temelji na Vjerovjesnikovim, s.a.v.s, rijeima, koje prenosi 'Amr b.
u'ajb, od svog oca a on od Amrovog djeda: Jedan ko'!}anikje q'tanJ
dva su dva qtana a tri predstavg'qju ko'!}anikef124
Iako se iz hadisa primjeuje da se radi o konjanicima, to prije
svega upuuje na vrijeme dihada, ipak je takav postupak
preporuljiv i u naim prilikama, znajui kakva sve iskuenja donosi
put.

722

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 18- Kitabu taksiri-s-salati, 4- Babun fi kem

jaksuru-s-sa1ate, hadis br. 1088; Muslim u Sahihu: 15- Kitabu-1-hadd, 74
-Babu seferi-1-mer'eti me' a mahremin ila haddin ve gajrihi, hadis br. 1339;
Tirmizi u Sunenu: 10- Kitabu-r-reda'a, 15- babun ma dae fi kerahijeti en
tusafire-1-mer'etu vahdeha, hadis br.ll70 i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1menasik, Babun fi-1-mer'eti tehudddu bigajri mahremin, hadis br. 1723.
723
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 56- Kitabu-1-dihadi ve-s-sijeri, 135 -Babu-ssejri vahdehu, hadis br. 2998 i Tirmizi u Sunenu: 24- Kitabu-1-dihad, 4Babun ma dae fi kerahijeti enjusafire-r-redulu vahdehu, hadis br. 1673.
724
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 24- Kitabu-1-dihad, 4- Babun ma dae fi
kerahijeti en jusafire-r-redulu vahdehu, hadis br. 1674 i ocjenjuje ga kao
hasenun-sahihun; Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-1-dihad, 85- Babun fi-rreduli jusafiru vahdehu, hadis br. 2607 i dr.

255

Izabrati

emira/vou

puta

Kada putuje vie osoba treba izabrati vou puta, kako bi se

brojne nesuglasice izbjegle i kako bi svaka vrsta anarhije bila
minimizirana. Allahov Poslanik, s.a.v.s, je to pojasnio u predaji Ehu
Hurejre, r.a, i Ehu Se'ida el-Hudrija, r.a: Kada trqjica krenu na pu~
nekajednog odrede za emira - vou putafl25

Skraivanje

farz-namaza

olakica prilikom putovanja je skraivanje

etverorekatnih
farz-namaza u dvorekatne. Tako je c1ruo
Vjerovjesnik, s.a.v.s, i na putu nije ni prije a ni poslije skraenih
farza klanjao sunnete, izuzev sabahskih sunneta i vitr-namaza, koje
ni na putovanju nije izostavljao.726
Jedna

od

Namaz za vrijeme vonje

Dobrovoljni namaz se moe klanjati i na putu. Ostali namazi,
izuzev farza, mogu se klanjati jaui, odnosno vozei se nekim
prevoznim sredstvom ili letei avionom. S obzirom da je okretanje
prema kibli u tom sluaju komplicirano, mi emo klanjati u svom
sjeditu, ne obraajui panju u kom smjeru je okrenuta naa
jahalica, automobil, autobus ili avion. Tako je, naime, radio i sam
Vjerovjesnik, s.a.v.s, kako navodi 'Amir, r.a, da ga je vidio kako
jaui klanja (nqfile) a okrenut je kako je bila okrenuta '!}egova jaha/ica ili
kako navodi Dabir, r.a, da je V}erot!Jesnik) s.a.v.s) klaf!iao nqfile-nama:v
jaui a nfje bio okrenut ka kibli. 727 Kod farz-namaza dunost je izvriti
sve arte (uslove) i ruknove (farze) u granicama mogunosti.

725

Hadis biljei Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-1-dihad, 86 - Babun fi1-kavmi

jusafirune juemmirune ehadehum, hadis br. 2608. Imam Nevevi ovaj hadis
ocjenjuje dobrim. (Vidi: Rijadu-s-salihin, hadis br. 960, str. 317.)
726
Vidi o tome hadise koje biljee B ubari u Sahihu: 18 - Kitabu taksiri-s-sa1ati,
ll - Babun men Iem jetetavva' fi-s-seferi dubure-s-salati ve kableha, hadis br.
1101 i Muslim u Sahihu: 6- Kitabu salati-1-musafirine ve kasruha, l- Babu
salati-1-musafirine ve kasruha, hadis br. 689.
727
Hadise biljei Buhari u Sahihu: 18- Kitabu taksiri-s-salati, 7- Babu salati-ttetevvu'i 'a1e-d-devabbi, hadisi br. 1093 i 1094 i Muslim u Sahihu: 6- Kitabu
salati-1-musafirine ve kasruha, 4- Babu devazi salati-n-nafileti 'a1e-ddabbeti fi-s-seferi bajsu teveddehet, hadis br. 700.

256

Islamski bonton

ta se ui prilikom uspinjanja i sputanja?

Praksa Vjerovjesnika, s.a.v.s. i njegovih ashaba bila je da se ui
tekbir u toku uspona na nekom putovanju a tesbih prilikom
sputanja. Dabir, r.a, prenosi: Kada bi se pef!fali (prilikom putovaf!fa) na
neku UiJliicu izgovarali bi: Allahu ekberj a kada bismo se sputali uili
bismo: Subhanallahf128

ta se proui kada se doe u neko mjesto?

Brojne hadiske zbirke tretiraju ovo pitanje i u njima se navodi
nekoliko predaja na koji se nain sauvati zla i neprilika u mjestu u
koje putujemo ili u koje smo doputovali. Meutim, mi smo izabrali
najautentiniju predaju koju od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi Havla
bint Hakim, r.a: Ko doe u neko !J!Jesto1 pa kae: E'uzu bikelimatillahi-ttammati min erri ma halek! /U!}eem se Allahovim savrenim rijeima od ifa
onoga to je stvorio~ nee mu nita nauditi sve dok ne otput'!}e iz tog !J!Jestafl 29

Pouriti s povratkom kui

im se ostvari cilj putovanja, treba se potruditi, pa se to prije
vratiti ku~ shodno preporuci Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u predaji
E bu Hurejrea, r.a: Putovmyeje svqjevrsna patnja: uskra1!/e vam hranu1 pie i san1

pa kada neko od vas postigne ci!J svoga putovaf!}a1 neka po:f!tri svrjrjporodicifl30

Vratiti se

kui

danju

Pokueno je vraati se kui nou, posebno u kasnim nonim

satima. To se temelji na hadisu koji prenosi Dabir, r.a: Kada je neko
od vas dugo odsutan od kue1 neka nipoto ne dolazjporodici u nono dobafl 31
728

Predaju biljei Buhari u Sahihu: 56- Kitabu-1-dihadi ve-s-sijeri, 132- Babu-t-tesbihi

iza hebeta vadijen i 133 - Babu-t-tekbiri iza 'ala erefen, hadisi br. 2993 i 2994.
729
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri ve-d-du'ai ve-t-tevbeti ve1-istigfari, hadis br. 2708.
730
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 26- Kitabu-1-'urnreti, 19- Babun: Es-Seferu
kit'atun mine-l- 'azab, hadis br. 1804 i Muslim u Sahihu: 33- Kitabu-1-imare,
55- Babu-s-seferi kit'atun mine-1-'azab, hadis br. 1927.
731
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 26- Kitabu-1-'urnreti, 16- Babun lajatruku
ehlehu iza belega-1-Medinete, hadis br. 1801; Muslim u Sahihu: 33- Kitabui-imare, 55 - Babu-s-seferi kit' atun mine-l- 'azab, hadis br. 1927 i Tirmizi u

257

ta prouiti vraajui se kui?

U povratku s puta ui se identina dova koju uimo kada
krenemo na put. Meutim, kada ugledamo svoje mjesto, porednavedene dove, prouiemo ono to je Poslanik, s.a.v.s, uio.
Naime, Enes, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, uio sljedee
rijei, ugledavi Medinu, i to bi ponavljao sve dok u nju ne bi, u
povratku s puta, uao: Ajibune, taibune, 'abudune, li Rabbina hamidun /
Vraamo se kqjui se i pokoravqjui se i naem Gospodaru zahva!JI!)uif13 2

Klanjati dva rekata u damiji prije ulaska u kuu

Mustehab je klanjati dva rekata namaza u svojoj damiji,
nakon povratka s puta a prije ulaska u svoju kuu. Tako je inio
Allahov Poslanik, s.a.v.s, to vidimo u predaji Ka'b b. Malika, r.a:
V]erotjesnik, s.a.v.s. je, po povratku s puta, svraao prvo u damiJu, grfje je
klaf!Jao dva rekata. m

Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, 19- Babun ma dae fi kerahijeti turuki-rreduli ehlehu lejlen, hadis br. 2712 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
732
Hadis biljee Muslim u Sahihu: 15- Kitabu-1-hadd, 75- Bab un ma jekulu
iza rekibe ila seferi-1-haddi ve gajrihi, hadis br. 1342; Tirmizi u Sunenu: 49
- Kitabu-d-da'vat, 42- Babun majekulu iza harede musafiren, hadis br.
3439 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1dihad, 78- Babun majekulu-r-redulu iza safere, hadis br. 2599.
733
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 65- Kitabu-t-tefsir, 18- Babun: Ve 'ale-sselasetiHezine hullifu ... , hadis br. 4677; Muslim u Sahihu: 49- Kitabu-ttevbe, 9- Babu hadisi tevbeti Ka'b b. Malik ve sahabejhi, hadis br. 2769 i
Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-dihad, 178- Babun fi-s-alati 'inde-1-kudumi
mine-s-seferi, hadis br. 2781.

258

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA
PRI KUPOPRODAJI l
EKONOMSKOM POSLOVANJU
Kupoprodaja
je
segment
ljudskog
ponaanja koji najoitije govori da islam
ne tretira samo odnos ovjeka spram
njegovog Gospodara, nego da znatan dio
svoga uenja usmjerava na odnos ovjeka
prema ovjeku, kao i na njegov odnos
prema kolektivitetu.
Uspostavljanjem preciznih kriterija u domenu kupoprodaje
kristalno jasno manifestira se briga islama o svakom segmentu
ljudskog ponaanja. Time, se, eksplicite, islam distancira od drugih
religija koje su svedene iskljuivo na ovjekov odnos spram Boga,
dok su meuljudski odnosi preputeni ljudima i njihovim
promiljanjima, shodno poznatoj krilatici nastaloj na tradiciji tih
religija i uenja: Bogu Bozye a carn carevo!

Podsticaj na privreivanje i kupoprodaju

Allah Uzvieni zahtijeva da ovjek radi i privreuje. Najbolja
hrana je ona koju ovjek sam zaradi. To jasno naglaava Allahov
Poslanik, s.a.v.s, u predaji poznatog ashaba El-Mikdama, r.a: Niko
nikada nee jesti bogu hranu od one kq;u je zaradio svqjom rnkom. Allahov
poslanik Davud, a. s, jeo je isklJuivo ono to je zaradio vlastitim rnkamaf1 34
Privreivanje i kupoprodaja obustavljaju se samo za vrijeme
namaza, pogotovo u vrijeme duma-namaza, kao to naglaava
Allah Uzvieni: O ?jernici, kada se u petak na namazpozove, kupoprodqju
ostavite i poite da namaz obavite; to vam je boye, neka znate! A kada se

734

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 34- Kitabu-1-buju', 15- Babu kesbi-r-reduli

ve 'amelihi bijedihi, hadis br. 2072.

259

namaz zavr~ onda se po zemlJi raifite i Allahovu blagodat tra~jte i Allaha

mnogo spomit!}ite, da biste postigli to elite. 73 5
Kupoprodaja je potrebna i poeljna, ali ona ne smije biti
uzrok da zapostavimo namaz i druge dunosti. Allah Uzvieni za
prave vjernike kae da su to !Judi kqje kupovina i prodqja ne ometqju da
Allaha spomit!Ju, namaz obav!Jqju i sadaku uc!Je!Jtiju. 736
Prva generacija muslimana pokazala je kako se treba ponaati
u tom smislu. U tom kontekstu Katade, kako navodi Buhari, kae:
LJudi se se bavili kupoprodqjom i trgovinom, ali kada bi im dola neka od
obaveza prema Allahu, tada ih trgovat!Je i kupoprodqja nisu zabavili od
geat!Ja na Allaha. 737
Koliko je prva generacija vodila

rauna

da radi i privreuje, ali

u isto vrijeme da ne zapostavi svoje vjerske dunosti najbolje

ilustrira injenica da ashab koji je bio kova i iskivao eljezo, kada bi
podigao eki iznad nakovnja i u tom momentu zauo ezan, ne bi

vie sputao eki na nakovanj, nego na stranu pored njega, a kroja

bi zadjevenu iglu u platno odstavljao i odlazio u damiju, pa tek
onda bi nastavljao zapoeti posao. 738
uvanje od sumnjivog

Vjernik strogo vodi rauna da prilikom kupoprodaje ili

poslovanja s drugima ne nepravi kakav erijatski prekraj. Posebno
vodi rauna da svi njegovi poslovi budu u suglasju s asnim
principima islama i izbjegava svaku vrstu sumnje, kako u zaradi,
tako i u kupoprodaji. Vjerovjesnik islama, s.a.v.s, upozorio je na to
u predaji Ebu Hurejrea, r.a, u kojoj se podvlai: Doi e vnjeme kada se
of!jek nee brinuti za zinovinu - na kqji nain ju je stekao: da li na doi!Jo!Jen
ili nedoij)ogen nainf139

735

El-Dumu'a, 9-10.
En-Nur, 37.
737
Vidi: Buharijin Sahih: cit. kitab, 8 - Babu-t-tidare fi-1-bezzi ve gajrihi.
Uporedi, takoe: Buharijina zbirka hadisa (na bosanskom jeziku), 3/202-203.
738
Pogledaj o ovome: Buharijina zbirka hadisa, 3/203 (na bosanskom jeziku) i
Ibn Hader, Fethu-l-Bari, 4/478-449.
739
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 34- Kitabu-1-buju', 7- Babun men lemjubali
min bajsu kesebe-1-male, hadis br. 2059.
736

260

Islamski bonton

Zabrana uzimanja kamate

Pri kupoprodaji i ekonomskom poslovanju treba se posebno
uvati uzimanja ili davanja kamate. Allah Uzvieni jasno napominje:
Allah je dOiJ!Olio trgovinu a zabranio kamatuf1 40
'Abdullah b. Mes'ud, r.a, kae: Allahov Poslanik, s.a.v.s, prokleo je
onoga kq;i uifma kamatu, onoga kqjije dqje, dvqjicu stjedoka kqji poszjedoe i
notara kq;ije upistfjef741
Naravno, ovdje se misli na nae svjesno uzimanje, davanje ili
posredovanje u vezi s kamatom. Meutim, u vremenu u kojem ivimo i
nainu ekonomskog poslovanja, gotovo je nemogue izbjei bar neki
vid te otre zabrane. Poslanik islama, s.a.v.s, je to, u predaji Ebu
Hurejrea, r.a, jasno nagovijestio: Doi e takvo vrfjeme da gotovo niko nee biti
imun od kamate: akoje i ne bude u::rjmao bar e ga dostii tyena prainaf742
Dakle, na zadatak je izbjegavati kamatu u naem poslovanju,
jer, u protivnom, izazvat emo Allahovu srdbu i kaznu, kao to i
potcrtava Allahov Poslanik, s.a.v.s, u predaji 'Abdullaha b. Mes'uda,
r.a: U kqjem narodu se pqjave i raire blud i kamata, tqj narod e izaiJ!ati
Allahovu ka~uf1 43

Iskrenost u kupoprodaji
Islam je uspostavio kriterije prema kojima onaj ko uestvuje u
kupoprodaji i ekonomskom poslovanju mora biti iskren i pouzdan.
Iskrenim u kupoprodaji ak se obeava druenje s poslanicima,
740

El-Bekare, 27 5.
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 2- Babun ma dae fi
ekli-r-riba, hadis br. 1206 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ebu Davudu
Sunenu: 22- Kitabu-1-buju', 4- Babun fi ekli-r-riba, hadis br. 3333; Nesai u
Sunenu: 27- Kitabu-t-talak, 13- Babu ihlali-1-mutalleka selasen ve ma tihi
mine-t-taglizi i Ibn Made u Sunenu: 12- Kitabu-t-tidarat, 58- Babu-ttaglizi fi-r-riba, hadis br. 2277.
742
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: 22- Kitabu-1-buju', 3- Babun fidtinabi-ubuhat, hadis br. 3331 i Ibn Made u Sunenu: 12- Kitabu-t-tidarat, 58Babu-t-taglizi fi-r-riba', hadis br. 2278. U senedu ovog hadisa spominje se da
Hasan prenosi od Ebu Hurejrea, r.a, to veina islamskih uenjaka osporava,
paje upitna njegova vjerodostojnost. (Vidi: El-Munziri, Et-Tergibu ve-tterhibu, 3/10, izdanje Daru ihjai-t-turasi-1-'arebi, Bejrut, 1968).
743
Hadis biljei Ebu Ja' la el-Mevsili u Musnedu, s dobrim senedom. (Vidi: ElMunziri, Et- Tergibu ve-t-terhibu, 3/8).

741

261

ehiclima i iskrenim ljudima, to ih treba podstaknuti na takav vid

poslovanja. Ebu Se'id, r.a, prenosi od Poslanika, s.a.v.s, u tom
pogledu, sljedei haclis: Iskren i pou~an trgovac bit e u drutvu
t:Jerm!fesnika iskrenih i ehidaf144
1

Bogobojaznost, dobroinstvo i dijeljenje sadake posebno se

potencira u sluaju trgovaca. Otuda je Poslanik islama, s.a.v.s, imao
obiaj, kada bi vidio trgovce u jeku poslovanja, kako prenosi Rifa'a, r.a,
upozoriti ih: S vi e trgovci biti pro:{jv!Jeni na Sudt!Jem danu kao greni~ i~zev
onih kqji se budu Allaha bqjalt~ dobroinstvo inih' i djjelili mtiostiryuf1 45 Pod
bogobojaznou se ovdje podrazumijeva - da ih kupoprodaja nije
odvojila od obaveza prema njihovom Gospodaru, da nisu zakidati na
vagi i kantaru i da se nisu prilikom poslovanja krivo zaklinjali.

Ispravno mjerenje je emanet

Islam je uspostavio jasne kriterije u pogledu mjerenja i
vaganja. Vage moraju biti podeene tako da ne zakidaju muterije,
jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s, naglasio: Pm:Jereno vam je dvqje na emu su
propali narodi kqji su :{ft:Jeli pnje vasf146
Allah Uzvieni je otro zaprijetio onima koji nisu vage i mjere
podesili i koji zakidaju na vaganju i mjerenju: Teko onima kqji pri
!f!J"ereryu zakidq;u} ko/i punu !f!JCru Uif'mq}u kad od drugih kup'!)u} a kad
drugima !f!J"ere na /itar ili na kantar- zakidq;u. Kako ne pomisle da e o~jv!Jeni
biti na Dan velt~ na Dan kada e se !Judi zbog Gospodara sljetova diif1 47

Kako mjeriti i vagati?

Prilikom mjerenja platna ili nekog materijala treba malo
prepustiti i odsjei muteriji vie nego to metar tano pokae a pri
vaganju vaga treba pretegnuti na stranu na kojoj je roba i ono to se
744

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 4- Ma dae fi-ttudadari, hadis br. 1209 i ocjenjuje ga hasen-predajom.
745
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: prethodni kitab i bab, hadis br. 1210 i
ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ibn Made u Sunenu: 12- Kitabu-ttidarat, 3- Babu-t-tevekka' fi-t-tidare, hadis br. 2146.
746
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 9- Ma dae fi-1-mikja1i ve1-mizani, hadis br. 1217 i ne ocjenjuje ga kao pouzdanu predaju, ali naglaava
daje hadis prenesen pouzdanom mevkuf-predajom od Ibn 'Abbasa, r.a.
747
El-Mutaffifun, 1-6.

262

Islamski bonton

vaga. Suvejd b. Kajs, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao:

ali (uvijek) prepusti malo vief748

MJe~

Uz to, treba voditi rauna da se jeziak na vagi smiri, pa tek

onda prepustiti, ili dodati malo vie. Naalost, na naim pijacama
primjeujemo prodavce kako bace kesu na vagu i ne ekajui da se
vaga smiri i jeziak doe na svoje mjesto, te predaju voe ili povre
kupcu, koji zasigurno nije dobio potrebnu koliinu niti teinu, ve
je dobrano zakinut i obmanut. Otuda bi ova Poslanikova, s.a.v.s,
preporuka posebno dobro dola naim trgovcima na pijanim
tezgama, ali i na svakom drugom mjestu, da povedu vie rauna o
nainu mjerenja, vaganja i poslovanja.

Opasnost krivog zaklinjanja

Krivo i lano svjedoenje ili zaklinjanje esto je prisutno u
komunikaciji trgovaca
ekonomskom poslovanju, pa je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, u vezi s njima posebno naglasio tu negativnost.
Ebu Zerr, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, jasno zaprijetio: Tri
osobe Allah nee pogledati na S ud'!}em danu, niti e ih osloboditi grjjeha i '!}ih
eka bolna pat'!)a. Allahov Poslanika, s.a.v.s, je tu prijetnju ponovio
tri puta. Ashabi su upitali: Ko su tt~ kqji su tako propali i stradali,
Allahov Poslanie?! On je odgovorio: Ona osoba kqja prigovori za dobro
cfjelo krje uradt~ osoba kqja (iz oholostt) spusti svqj ogrta (ispod lanka) i
osoba kqja prodqje svqju robu lano se zakli'!}uif7 49

Zabrana varanja
Svaka vrsta varanja i obmane prilikom kupoprodaje strogo je
zabranjena. U tom smislu zabranjeno je presretanje trgovaca prije
dolaska na pijacu radi kupovanja jeftinije robe, kao i apstinencija od
mue ivotinja kako bi one imale vie mlijeka prilikom prodaje, te
748

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 66- Ma dae fi-r-rudhani

fi-1-vezni, hadis br. 1305 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ehu Davudu
Sunenu: 22- Kitabu-1-buju', 7- Babun fi-r-rudhani fi-1-vezni, hadis br. 3336 i
Nesai u Sunenu: 44- Kitabu-1-buju', 54- Babu-r-rudhani fi-1-vezni.
749
Hadis biljee Muslim u Sahihu: l- Kitabu-1-iman, 46- Babu bejani galzi
tahrimi isbali-1-izari ve-1-menni bi-1-'atijjeti ve tenfiki-s-sil'ati be-1-halefi,
hadis br. 171 i Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 5- Ma dae fimen
halefe 'ala sil'atin kaziben, hadis br. 1211 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.

263

vjetako

podizanje cijena na pijaci, kako bi, onda, muterije mislei

da im neko daje veu cijenu i sami platili vie. O tome je Poslanik,
s.a.v.s, u predaji Ibn 'Abbasa, r.a, iznio jasan islamski stav: Ne
doekt!fte karavane prije arffje, ne prodqjite nekoliko dana nemuzene :{.fvotif!je
i neka niko od vas ne podie czjenu drugomflSO

Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,

proao pored gomile ita, pa je zavukao ruku i pod prstima osjetio
vlanost. ta je ovo vlasnie :{.Ita?! - upitao je. Pokislo je, Allahov Poslanie!
- odgovori on, a na to e mu Vjerovjesnik, s.a.v.s: A zasto to fto je
vlano nisi stavio odo:zy,o kako bi !Judi mogli vitjjeti?! Nakon toga je rekao:
Ko vara, ne pripada namaf151

Zabrana nadmetanja na cijenu

Islam je zabranio sljedbenicima islama da jedni drugima
podiu ili obaraju cijene. To se ini, npr, na nain da neko prie
kupcu koji je upravo pristao na ponuenu cijenu i rekne mu: Ne
kup'!} to od '?Jega, ja u ti dati isto ili jof bofje po nio/ cijeni0 ili da prie
prodavcu i kae mu: Ne prodqji mu po tqj cijeni, ja u ti dati vife!
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je takav postupak osudio u predaji
Ibn Omera, r.a, u kojoj se kae: Neka se niko od vas ne namee na cfjenu
drugoga!' 52

Zabrana monopola
Ovdje se posebno misli na gomilanje hrane i drugih roba radi
skuplje prodaje u vrijeme oskudice, kao to je bio sluaj u nas, za
vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. To moe biti i, inae, u
vrijeme bilo koje krize, sue, nestaice i sl. Vjerovjesnik, s.a.v.s, u
750

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 41 -Ma dae fi bej'i-1muhafelati, hadis br. 1268 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
751
Hadis biljee Muslim u Sahihu: l - Kitabu-1-imani, 43 - Babu kavli-n-Nebijji,
sallallahu 'alejhi ve sellem: Men gaenafelejse minna!, hadis br. 101;
Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 74- Ma dae fi kerahijeti-1-gii fi-1buju'i, hadis br. 1315 i Ibn Made u Sunenu: 12- Kitabu-t-tidarat, 36Babu-n-nehji 'ani-1-gii, hadis br. 2224.
752
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 34- Kitabu-1-buju', 58- Babun lajebi'u 'ala
bej'i ehihi, hadis br. 2139 i Muslim u Sahihu: 21- Kitabu-1-buju', 4- Babu
tahrimi bej'i-r-reduli 'ala bej'i ehihi, hadis br. 1412.

264

Islamski bonton

predaji Ma'mera, r.a, nedvosmisleno naglaava: Samo grenik moe

drati monopol!!f153
Omer b. el-Hattab, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
upozorio: Ko gomila hranu da bi je u vrfjeme oskudice skup!Je prodavao
muslimanima) Allah UiJ!ieni e ga kazniti gubom (finansijskom propauf/ 54

Zabrana prodaje hrane prije preuzimanja

Kupac ne bi trebalo da prodaje hranu dok je ne preuzme, na
temelju hadisa koji prenosi Ibn 'Abbas, r.a: Ko kupi neku hranu) neka
je ne prodqje priJe nego je preuzmef155

Zabrana prodaje alkohola, strvi, svinja i kipova

U naem meusobnom poslovanju i kupoprodaji zabranjeno
je i kupovati i prodavati alkohol. Allahov Poslanik, s.a.v.s, ak je
prokleo deset osoba koje imaju dodir s alkoholom i alkoholnim
piima. U Ehu Davudovoj i Ahmedovoj predaji spominje se da je
Allah Uzvieni prokleo tih deset osoba. Naime, Enes b. Malik i
'Abdullah b. Omer, r.a, prenose od Vjerovjesnika, s.a.v.s, da je
upozorio: <~llahov Poslanik) s.a.v.s) je u veif s alkoholom prokleo deset
osoba: onoga kqji ctjedi i onoga kome se cijedi) onoga kqji pfje) onoga kq;i' nosi i
onoga kome se nos~ onoga kqji ga toi) onoga kqji ga prodqje) onoga kq;i' se od
f!iegove dobiti hrani) onoga kqji ga kuptije i onoga kome se kupt[jef/ 56
753

Hadis biljee Muslim u Sahihu: 22- Kitabu-1-musakat, 26- Babu tahrimi-1ihtikari fi-1-akvati, hadis br. 1605; Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 40- Ma
dae filihtikari, hadis br. 1267 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ehu Davudu
Sunenu: 22 -Kitabu-1-buju', 47- Babun fi-n-nehji 'ani-1-hukreti, hadis br. 3447.
754
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 12- Kitabu-t-tidarat, 6- Babu-1-hukreti
ve-1-delbi, hadis br. 2155. Sened ovog hadisaje autentian a njegovi
prenosioci su pouzdani. (Provjeri: Muhammed Fuad 'Abdu-l-Baki u Ibn
Madeovom Sunenu, 21729; izdanje Daru-1-hadis, Kairo, 1994.)
755
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 34- Kitabu-1-buju', 54- Babun majuzkeru fi
bej'i-t-ta'ami ve-1-hukreti, hadis br. 2133; Muslim u Sahihu: 21- Kitabu-1buju', 8- Babu batlani bej'i-1-mebi'i kable-1-kabdi, hadis br. 1525 i Tirmizi u
Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 56- Ma dae fi kerahijeti bej'i-t-ta'ami hatta
jestevfijehu, hadis br. 1291 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
756
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 59- Babu-n-nehji en
juttehaze-1-hamre hallen, hadis br. 1295 i ocjenjuje ga kao garib-predaju; Ebu
Davudu Sunenu: Kitabu-1-eribe, 2- Babu-1-'inebija'siru li-1-hamri, hadis

265

Pored alkohola, muslimanu je zabranjeno trgovati strvi,

svinjama i kipovima. To se jasno primjeuje u predaji Dabira b.
'Abdillaha, r.a, koji je je u Mekki, u godini kada je osloboena.
Mekka, uo Vjerovjesnika, s.a.v.s, kako napominje: Zaista su Allah i
1\[jegov Poslanik zabraniliprodqju alkohola, strv~ svi'?}a i kipova! Neko od
prisutnih je zapitao: Allahov Poslanie, a fta velii o lr!Ju uginule :ijvoti'?Je, s
kq;im se mau lae, maste koe i prave svijee krje budi koriste za rasl!J"etu?!
On je odgovorio: To je haram! Nakon toga Allahov Poslanik, s.a.v.s,
je rekao: Allah je prokleo :{}"dove. Zabranio im je Ir!}, a oni su ga topili,
prodavali i jeli od te zarade/757

Zabrana kupoprodaje u damiji

Kupoprodaju treba izbjegavati u damiji. Poslanik islama,
s.a.v.s, je na to upozorio u predaji Ebu Hurejre, r.a: Kada vidite
nekoga da prodqje ili kuptije u damiji, recite: Allah ti ne dao zarade u tvq;o/
trgoviniF58
Islamski uenjaci razili su se u pogledu prodaje i kupovine u
damiji, od onih koji to smatraju zabranjenim, pa ak i kada se radi
o prodaji knjiga i mushafa, kao to istie 'Ali el-Kari, pa do onih
koji to smatraju doputenim_759
U svakom sluaju, treba izbjegavati ekonomsko poslovanje u
damijama, jer citirani hadis veoma jasno ukazuje na to.

br. 3674; Ibn Made u Sunenu: 30- Kitabu-1-eribe, 6- Babun lu'ineti-1hamru 'ala 'aereti evduhin, hadis br. 3381 i Ahmed u Musnedu, 2197. Ovaj
hadis Albani uvrtava u autentine predaje. (Provjeri: Sahihu-1-Dami'i-ssagiri ve zijadetuhu, hadis br. 5091).
757
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 34- Kitabu-1-buju', 112- Babu bej'i-1-mejteti ve1-asnami, hadis br. 2236 i Muslim u Sahihu: 22- Kitabu-1-musakati, 13- Babu
tahrimi bej'i-1-hamri ve-1-mejteti ve-1-hinziri ve-1-asnami, hadis br. 1581.
758
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 77- Babu-n-nehji 'ani-1bej'i fi-1-mesdidi, hadis br. 1321 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Nesai u
'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, Bab un ma jekulu limen jebi'u ev jebta'u fi-1mesdidi, hadis br. 176 i lbnu-s-Sunni u 'Amelu-1-jevmi ve-l-lejleti, 35Babun majekulu ita rea ehadenjebi'u fi-1-mesdidi, hadis br. 154. Imam
Rakim ovaj hadis ocjenjuje vjerodostojnim prema uvjetima imama Muslima,
a to potvruje i imam Zehebi. (Provjeri: dr. Faruk Hamade u djelu 'Amelu-ljevmi ve-l-lejleti imama Nesaija, str. 219).
759
Vidi o tome: Tinnizijina zJJirkn hadisa, 41232 u prijevodu prof. Mahmuta Karalia.

266

Islamski bonton

Kada je dozvoljeno odustati od pogodbe?

Slobodan izbor pri kupoprodaji imaju i prodavac i kupac sve
dok se ne raziu. Kada to uine, pogodba postaje obligatna. To se
temelji na hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi
'Abdullah b. Omer, r.a: Prodavac i kupac mogu slobodno da odustanu (od
pogodbe) sve dok se ne raifu ili kupoprodqju ne potvrdef1 60 U nastavku
Buharijine predaje spominje se da se Ibn Omer, r.a, kada bi neto
kupio to mu se svidjelo, trudio da to bre ode od kupca i na taj
nain tu kupoprodaju potvrdi.

Beriet

je u istini

Kupoprodaja je berietna samo pod uvjetom da se istina

govori prilikom poslovanja i da se priznaju svi eventualni nedostaci
robe koju prodajemo. Allahov Poslanik, s.a.v.s, eksplicite je to
podvukao u autentinoj predaji koju od njega prenosi Hakim b.
Hizam, r.a: Ako prilikom kupoprodqje (prodavac i kupac) budu govorili
istinu i spomenuli nedostatke (svqje robe) f!Jihova kupoprodqja bit e
blagoslov!Jena a ako budu lagali i skrivali nedostatke (svqje robe) bereket e
biti odstrm!fen iz f!Jihove kupoprodqjef1 61
1

Beriet

je u ranjenju

Rano ustajanje i traenje nafake, putem kupoprodaje i

ekonomskog poslovanja, islamom je posebno pohvaljeno. Poslanik
islama, s.a.v.s, molio je Allaha Uzvienog u svojim dovama da
blagoslovi zaradu njegovih sljedbenika i opskrbu koja se stekne u
ranom ustajanju i ranom poslovanju. Sahr el-Gamidi, r.a, prenosi da
je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Allahu blagoslovi mqjim sg.edbenicima
1

760

761

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 34- Kitabu-1-buju', 42- Babu kemjeduzu-1hijaru?, hadis br. 2107 i 2108; Muslim u Sahihu: 21- Kitabu-1-buju', lOBabu subuti hijari-1-medlisi li-1-mutebaji'ine, hadis br. 1521 i Tirmizi u
Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 26- Ma dae fi-1-bejji'ajni bi-1-hijari ma lem
jeteferreka, hadis br. 1245 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 34- Kitabu-1-buju', 19- Babun iza bejjene-1bejji'ani, hadis br. 2079; Muslim u Sahihu: 21- Kitabu-1-buju', ll- Babu-ssidki fi-1-bej'i ve-1-bejani, hadis br. 1532 i Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1buju', 26- Ma dae fi-1-bejji'ajni bi-1-hijari ma lem jeteferreka', hadis br.
1246 i ocjenjuje ga kao sahih.

267

f!Jihovo raf!Je'!Jef1 62 U nastavku Tirmizijine, Ebu Davudove i Ibn

Madeove predaje stoji da je Sahr, r.a, prenosilac ovog hadisa od
Vjerovjesnika, s.a.v.s, bio trgovac i da je, suglasno ovoj .
Poslanikovoj, s.a.v.s, dovi, uvijek svoju trgovaku karavanu slao
rano ujutro, pa se brzo obogatio i stekao izuzetno velik kapital.
Fatima, r.a, Poslanikova, s.a.v.s, kerka, prenosi da je do nje
jedno jutro navratio Allahov Poslanik, s.a.v.s, dok je ona spavala,
gurnuo je i rekao joj: Ustani, keri moja, prisustvf!J opskrbi tvoga
Gospodara i ne budi nemarna. Allah Ui!Jieni dijeli !Judske opskrbe (svakog
dana) izmeu svitaf!Ja zore i iifaska suncaf163

Odgaanje

ili pratanje duga

Nekada kupca ophrvaju dugovi koji mu nanesu veliku brigu i

dovedu ga do bezizlazne situacije. U tom momentu humano bi bilo
odgoditi vraanje duga, a jo bolje bilo bi oprostiti taj dug i tako
ovjeka spasiti nevolje i velike brige. Na to nas podstie Allahov
Poslanik, s.a.v.s, u predaji Ebu Hurejrea, r.a, kada kae: Onoga ko/i
odgodi vraaf!Je duga onome ko/i ga niJe u staf!Ju vratiti, zli mu dug oprost~
Allah e na S udf!Jem danu skloniti u hlad S voga prijestoga kada drugog
hlada, izuzev 1\[jegovog, nee bitif164
U drugoj predaji Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Vjerovjesnika,
s.a.v.s, da je rekao: Neki ot!Jek ;e pozqjm!Jivao udima, a svome
slubeniku je govorio: Kada doe siromahu, ne tra:{! od '!}ega (oprosti mu) ne
bi fi i nama Allah oprostio, pa je doao Allahu i On mu je oprostiof1 65

762

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 6- Ma dae fi-t-tebkiri

bi-t-tidare, hadis br. 1212 i ocjenjuje ga hasen-predajom; Ebu Davudu
Sunenu: Kitabu-1-dihad, 84- Babun fibtikari fi-s-seferi, hadis br. 2606 i Ibn
Made u Sunenu: 12- Kitabu-t-tidarat, 41 - Babun majurda mine-1bereketi fi-1-bukuri, hadis br. 2236.
763
Hadis biljei Bejheki u Sunenu. (Vidi: Tirmizijina zbirka hadisa, 41138, u
prijevodu i komentaru prof. Mahmuda Karalia).
764
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 12- Kitabu-1-buju', 67- Ma dae fi inzari-1mu'siri ve-r-rifki bihi, hadis br. 1306 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
765
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 34- Kitabu-1-buju', 18- Babun men enzare
mu'siren, hadis br. 2078 i Muslim u Sahihu: 22- Kitabu-1-musakati, 6- Babu
fadli inzari-1-mu'siri, hadis br. 1562.

268

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA U
DAMIJI
Damija je u islamu nezamjenljiva
institucija: rasadnik znanja, svjetionik
vjere i mehanizam za transformaciju ljudi.
Vjernik je za damiju vezan ve od
roenja - od nadijevanja imena i uenja
ezana na uho novoroenetu, preko
vjenanja i ulaska u novi ivot, do kraja
ivota i klanjanja denaze-namaza.
Za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s, damija je bila prva
kola, odgajalite, parlament, kasarna i svekoliko svakodnevno
stjecite svih generacija muslimana. Ona je bila i socijalna ustanova
u kojoj su se prikupljale informacije o socijalnom stanju vjernika, te
pomagali jetimi, siroad i ugroeni. Bila je i svojevrsni centar gdje su
se saznavali najpotrebniji podaci o lanovima zajednice: razlog
njihovog odsustva, bolest i nain zijareta bolesnika ili, eventualna,
smrt i vrijeme posljednjeg susreta i klanjanja denaze.
Danas je, naalost, damija uveliko izgubila na svojoj
aktuelnosti i vanredno irokoj lepezi i domenu djelovanja. Gotovo
da je svedena na mjesto molitve u kojem e vjernik samo obaviti
namaz, ili na pokopnu ustanovu bez koje se ne moe obaviti posljednji
ispraaj nekog ko preseli na ahiret.
Nadamo se, da e ovoj instituciji biti vraen njen nekadanji
ugled i da e, relativno brzo, postati, kako to je bila i u periodu
prvih generacija muslimana, nit koja e uvezivati sve muslimane,
spajati ih, organizirati i uvezivati, kao to su saffovi uvezani i vrsto
spojeni dok vjernici koji obavljaju namaz stoje jedan uz drugog.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, jasno je kazivao i praktino pokazao
kako se ponaati na svakom mjestu i u svako vrijeme. Njegova
ivotna praksa pokazala je kako se treba ponaati u damiji. Cilj
ovog rada je da, na temelju njegovih hadisa i prakse, pojasnimo
kako bi ponaanje vjernika trebalo da bude u damiji i da tako i
postupamo.

269

Podsticaj na posjeivanja damija

Brojni su hadisi Vjerovjesnika, s.a.v.s, koji podstiu vjernike
damija klanjanje namaza u njima. Spomenut
emo samo neke:

na

posjeivanje

Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,

rekao: Kad god neko ode u damiju -jutrom ili navee - Allah mu pripremi
mjesto u Dennetu, koliko god puta ode '!}utro i navee. 766
Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da
je rekao: Ko se kod svqje kue oisti a zatim ode u jednu od damija da obavi
jedan od Allahovih farzova, jednim korakom mu se oprata grfjeh a drugim
podie stepen (u DennetuJ.767
Abdullah b. Omer, r.a, prenio je od Poslanika islama, s.a.v.s: Namaz
obav!fen zqjednikije vredniji od namaza pqjedinca za dvadeset sedam puta. 768
Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: S edam vrsta gudi e biti u Allahovom hladu na dan kada nikakvog
drugog hlada- osim Njegovog- nee biti: pravedan vladar, mladi kq;i odraste
u pokornosti Allahu, osoba ije je srce stalno vezano za damiju, prjjate!fi kqji
se vole iskguivo u ime Allaha, sastqju se i raiflaze samo u ime Njega, ol!}ek
kqjega lijepa i ugledna ena pozove na blud, a on kae: Ne, ;a se bq;"im
Allaha!, ol!}ek kqji ucfje!ftij"e sadaku tako da mu lJevica ne zna ta mu je
udijelzla desnica i ol!}ek kqji se geti Allaha u samot'pa mu oko zasuiJf1 69

Priprema za odlazak u damiju

Potrebno je da vjernik, prije odlaska u damiju, ispuni
uvjete. Duan je da uzme abdest, odnosno da se okupa,
da obue najljepu odjeu i da se namirie.
odreene

Allah Uzvieni kae: O sinovi Ademov~ lijepo se obucite kada

namaz da obavite. 770

hoete

Posebno je to naglaeno u sluaju odlaska na dumu i bajramnamaze. Allahov Poslanik, s.a.v.s, je, u hadisu koji prenosi Abdullah
766

Hadis biljee Buhari i Muslim.

Hadis biljei Muslim.
768
Hadis biljee Buhari i Muslim.
769
Hadis biljee Buhari i Mislim.
770
El-A' raf, 31.
767

270

Islamski bonton

b. Omer, r.a, rekao: Kada neko od vas bude htio

se prethodno okupaf171

ii na

duma-nama:v neka

U predaji Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a, navodi se da je Allahov

Poslanik, s.a.v.s, rekao: Kupaf!je petkom du:?!zost je svakqj punoetnqj
osobi, praf!ie zubi i upotreba mirisa ukoliko ga ima. 772
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je, takoe, kako prenosi Ebu Hurejre,
r.a, rekao: Ko se u petak okupa, poput kupaf!ia od dunupluka, zatim ode u
damiJu u prvo vrjjeme,kao da je devu ~ovao, ko ode u drugo vrjjeme,kao da je
kravu ~ovao, ko ode u tree vnjeme kao da je rogatog ovna ~ovao, ko ode u
etvrto vrijeme kao da je koko ~ovao, ko ode u peto vnjeme kao da je jqje
~ovao, a kada se imam pqjavi, dou meleki i sluqju hutbu. 773

Polazak u damiju
Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi, kada bi i\Ja:do iz
nogom, a onda biprouio dovu:

kue, inio

to lijevom

Allahu, uini st:fetlo u mom srcu i u mome vidu, uini ga s mqje desne
strane i iza mene, dqj mi ga u mqjim :f!'lama, mesu, krvi, kosi i tijelu. 774
Znaajno

je napomenuti da osoba koja se uputi ka damiji ne

smije saplitati prste svojih ruku, budui da se i sam odlazak u
damiju rauna kao da je osoba u samom namazu, a takav postupak
je muslimanu zabranjen. Ka'b b. 'Udre, r.a, prenosi u tom pogledu
hadis Poslanika islama, s.a.v.s: Kada neko od vas lijepo i propisno uzme
abdest a zatim se zaputi ka damij~ neka ne saplie prste svqjih ruku, jer je
on ve u namazuf1 75
Preporuuje

se smireno i dostojanstveno koraanje ka

damiji, bez velike urbe, a posebno bez tranja, jer je osoba
praktino u namazu onog momenta kada se uputi ka damiji. Ebu
Katade, r.a, kae: Dok smo klatyctli za Allahovim Poslanikom, s.a.v.s,
zauli smo grq;u nekih gudi, pa ih je Vjeroz!fesnik, s.a.v.s, nakon to smo
klanja/t~ upitao: ta vam je? Odgovorili su: urz'li smo na namaz! On im je,
tada, rekao: Nemq;te tako raditi! Kada pristupate namazu, pristupq;te mu
771

Hadis biljei Buhari u Sahihu u poglavlju o duma-namazu.

Hadis biljei Buhari u istom poglavlju.
773
Hadis biljee Buhari i Muslim.
774
Hadis biljee Buhari i Muslim.
775
Hadis je autentian. Biljee ga Ehu Davud, Tirmizi i Ahmed.
772

271

smireno i dostqjanstveno, pa ono to stignete za imamom

vam je izamaklo nadoknaditef176

kla~?Jqjte,

a ono to

Slina je predaja i Ehu Hurejre, r.a, u kojoj Poslanik, s.a.v.s,

upozorava: Kada tijete ikamet, krenite na namaz tiho i dostqjanstveno, a ne
trite! Ono to ste stigli klaf!icyte, a potom dopunite ono to vam je prolof777

Zbilja je ruan osjeaj, kada neko zakasni u dema'at, pa pone

po damiji kao po sportskom terenu, kako bi stigao na neki
rekjat. Otuda je Poslanikova, s.a.v.s, preporuka: smiren i dostojanstven
pristup namazu, kako bi se i damiji, kao asnom mjestu, ukazalo
duno potovanje i respekt. Osim toga, dolazak u damiju, prije
ikameta, donosi nam brojne blagodati koje neemo zadobiti ako ne
stignemo blagovremeno u damiju. Izmeu ostalog, to je: klanjanje
dva rekata tehijjetu-1-mesdida, dova izmeu ezana i ikameta778
izgovaranje poetnog tekbira u vrijeme kada to ini imam.
trati

Ulazak u damiju
Pri ulasku u damiju treba voditi rauna da se u damiju ulazi
desnom nogom, na temelju prakse Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Naime, Aia, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, da je u svim
stvarima preferirao desnu stranu. 779
Imam Buhari navodi Aiinu, r.a, predaju u kojoj stoji:
T/jerol!}esnik, s.a.v.s, davao je desnqj strani prednost u svakom svom poslu
koliko god je mogao: u svom ief!iu, egaf!iu i oblaef!iu or!Jee. 78 Buhari
naslovljava odjeljak u kojem citira naprijed navedeni hadis: Ulaety'e
desnom nogom u damiju i druge prostonje, i prije samog navoenja
hadisa spominje da je Abdullah b. Omer, r.a, poznat po striktnom
slijeenjem Poslanika islama, s.a.v.s, u svim segmentima ivota,
ulazio u damiju desnom, a izlazio lijevom nogom. 781

776

Hadis biljei Buhari u poglavlju o ezanu.

Hadis biljei Buhari u istom poglavlju.
778
Enes b. Malik, r.a, prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Dova izmeu
ezana i ikameta se ne odbija. (Hadis biljee Ibn Hibban i Ibn Huzejme u svojim
sahihima, te Tirmizi i Ebu Davudu sunenina, kao Ahmed u Musnedu).
779
Predaju biljei Buhari u Sahihu, u poglavlju o abdestu.
780
Sahih, poglavlje o namazu; bab: Et-Tejemunu fi duhuli-1-mesdidi v e gajrihi.
781
Vidi: Isto poglavlje i isti odjeljak.
777

272

Islamski bonton

Dova
Prilikom ulaska u damiju donosi se selam na Poslanika,
s.a.v.s, i proui: Bismillahi ve-s-selamu 'ala Resulillahi. Allahummegjirli
i!'nub~ veftah li ebvabe rahmetike!/U ime Allaha. Neka je selam na
Allahovog Poslanika. Allahu oprosti mi grijehe i otvori mi vrata Svqje milosti!
Ovu predaju od Poslanika, s.a.v.s, prenosi njegova kerka Fatima,
r.aJSZ Slinu predaju od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi i Ebu Usejid,
r.a, odnosno Ebu Humejd es-Sa'idi, r.a. 783
1

Lijepo je prouiti i dovu koju je od Poslanika, s.a.v.s, prenio

poznati ashab Abdullah b. 'Amr b. el-'As, r.a: E'uzu billahi-l-'azjm1 ve
bivedhihi-l-kerim1 ve sultanihi-l-kadim1 mine--qtani-r-rad:ijm! /UtJeem se
Velikom Allahu Njegovim Plemenitim Licem i Vjenom Vlau da me
sauva od prokletog qtana! Kada osoba izgovori ovu dovu, ejtan,
tada, prizna: Od mene je sauvan itav danf7 84
1

Nazivanje selama
Sunnet je nazvati selam prisutnima u damiji. U predaji
Suhejba, r.a, kao i Bilala, r.a, navodi se da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s, na selam ashaba, kada bi bio u namazu, odgovarao iaretom
ruke.7ss

Pokuenost

prelaska preko ramena

klanjaa

i njihovo

razdvajanje:
Brojni klanjai kada zakasne na namaz, prelaze preko ramena
i, esto, razdvoje dvije osobe da bi sebi obezbijedili mjesto
u saffu. To svakako treba izbjegavati. Naime, treba na vrijeme doi
u damiju i popunjavati prazna mjesta u safovima, kako kasnije ne
bi bilo potrebe da se prelazi preko ramena klanjaa ili razdvajaju
dvojica klanjaa u saffu.
klanjaa

782

Hadis biljei Ibn Made u Sunenu, Kitabu-1-mesadid, hadis br. 771.

Predaju biljee Ebu Davud, Nesai, Ibn Made i Ahmed. U Muslimovoj predaji
spominje se samo ova dova prilikom ulaska u damiju, bez selama na
Vjerovjesnika, s.a.v.s. (Vidi: Sahih, Kitabu-1-musafirin, Bab: Majekulu iza
dehale-1-mesdid, hadis br. 68.).
784
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-s-salat; 17- Babu fima jekuluhu-rredulu 'inde duhulihi-1-mesdid; hadis br. 466.
785
Ovaj hadis biljee svi autori El-Kutubu-s-sitte, izuzev Ibn Made.
783

273

Selman el-Farisi, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s,

da je rekao: Ko se petkom okupa) to je bo!Je mogue) namirie se) pa izae
rano u damiju ne rastaviv.fi dvqjicu klaf!Jaa) a zatim klaf!J'a ono to je.
propisano) pa uti i slua imama dok hutbu drfh Allah e mu oprostiti grijehe
poil'!}ene izmeu dvije dumef186

Pokuenost

prelaska ispred

klanjaa

Treba paziti da se ne prelazi ispred klanjaa dok je u namazu,

kako ga ne bismo dekoncentrirali. Ta praksa takoe je prisutna kod
onih koji kasne na namaz, pa onda pokuavaju dospjeti do prvih
safova. Otuda je neophodno ubrizgati u svijest ljudi da dolaze na
vrijeme u damiju i da popunjavaju sva mjesta koja su prazna u
prvim safovima, kako se ne bi ukazala prilika onima koji kasne da
moraju uiniti tako pokuene stvari i prelaziti ispred klanjaa.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je, upozoravajui na taj in,
eksplicite naglasio: Da neko od vas eka stotinu godina) boye mu je nego da
proe ispred svog brata kqji klal'!}af187
Islamski uenjaci, uglavnom, smatraju da je prolazak ispred
mekruh. Meutim, Imam en-Nevevi i neki drugi smatraju
da je prolazak ispred klanjaa, bez sutre, haram.7 88 Imam el-Kasimi,
takoe, to dri haramom, izuzev u dva sluaja:
klanjaa

1. ako osoba primijeti slobodan prostor u prvom safu, pa ga

eli popuniti i tako upotpuniti saf ispred sebe,
2. ako bude tolika guva i stiska i da ne

nae

drugog izlaza.789

Ukoliko se klanja u dema'atu, onda je sutra imama dovoljna i

za kompletan dema'at.

Tehijjetu-1-mesdid
Kada se ue u damiju, u vrijeme kada nije mekruh klanjati ili
prije nastupanja odreenog namaza, prije nego sjednemo

786

Hadis biljei Buhari u poglavlju o duma-namazu.

Hadis biljee Ibn Hibban u Sahihu i Tirmizi i Ibn Made u svojim sunenima.
788
Vidi: Tirmizijina zbirka hadisa, 1/99.
789
Pogledaj o tome: Ebu Huzejfe Ibrahim b. Muhammed, Adabu-l-mesdid, str. 28.
787

274

Islamski bonton

klanjaemo

dva rekata tehijjetu-l-mesdida.7 90 To se temelji na

hadisu Ebu Katade, r.a, u kojem Poslanik islama, s.a.v.s, trai od
svojih sljedbenika da klanjaju ta dva rekata: Kada neko od vas ue u
damiju neka klat!}a dva rekata prije nego {jednef19 1
V alja napomenuti da je kod nas obiaj da se ova dva reka ta
klanjaju samo u novootvorenoj damiji ili u nekoj damiji koju
osoba prvi put posjeuje. Meutim, dunost nam je napomenuti da
se taj namaz klanja svaki put kada uemo u damiju, osim ukoliko
ve nije poeo odreeni namaz koji emo klanjati u dema'atu ili
ukoliko nije nastalo vrijeme u kojem je pokueno klanjati: vrijeme
izlaska sunca, kada je sunce u zenitu i kada sunce zalazi.
Po mnogima, taj namaz treba klanjati svaka osoba koja doe
na duma-namaz, pa makar imam ve drao hutbu, dok se, po
hanefijskoj pravnoj koli, taj namaz izostavi i sjedne, kako bi se
hutba sluala i okoristilo njome.792
Dakle, kad god se ue u damiju, a muezzin nije poeo uiti
ikamet za farz-namaz 793 ili ne postoji neka druga spomenuta
zapreka, klanjaemo dva rekata tehijjetu-1-mesdida prije nego
sjednemo u damiji.

Vrijednost boravka u damiji

Boravak u damiji ima svoja pravila koja vjernik treba
respektovati ukoliko eli poluiti nagradu koju e mu podariti
Gospodar svjetova na Danu kada niko drugi osim Njega ne bude
nagrade udjeljivao.
Sjedenje u damiji radi ibadeta, i'tikafa, uenja Kur'ana,
sticanja znanja, sluanja korisnih savjeta i iekivanja namaza je
mustehab.
Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi predaju Mu'avije, r.a, u kojoj
se kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, proao pored jednog kruoka
ashaba koji su sjedili u damiji, upitavi ih: .ta vas je dovelo da tu
790

Vidi: E-urunbilali, Meraki-1-felah, str. 383.

Hadis biljee svi autori El-Kutubi-s-sitte u svojim zbirkama hadisa.
792
Provjeri: Vehbi Sulejman Gavdi, Es-Salatu ve ahkamuha, str.220.
793
Na temelju hadisa koji biljee Buhari i Muslim, a u kojem Allahov Poslanik,
s.a.v.s, kae: Kada se pone uiti ikamet, onda nema namaza izuzev farza!

791

275

{jedite? Oni su odgovorili: Sjedimo ovc!Je radi spomif!Jaf!!a Allaha i zahvale

Njemu zato to nas je uputio u islam i sa ryim nam ukazao milost! Allahov
Poslanik, s.a.v.s, im je tada rekao: Allaha vam, doista ste zbog l'{jega geli
tu?! Ne tra:ijm da mi se zakunete na to to sumf!!am u vas, ve mi je doao
Dfbril i obavijestio me da se Allah s vama ponosi pred melekima!' 94
Ilustrativna je, u ovom pogledu, i predaja Ebu-d-Derdaa, r.a,
kada je rekao svome sinu: Neka ti damija bude tvqj dom! Doista sam uo
Allahovog Poslanzka, s.a.v.s, kada kae: D:{flmije su kue bogobqjaznih.
Kome damija bude f!!egova kua, Allah mu je zagarantirao S vqju milost i
prelaiflk preko Sirat-upnje!795

Nee

razdvajati dvojicu ljudi

Osoba koja ue u damiju nai e prvo prazno mjesto u saffu

i popuniti ga. Nema pravo razdvajati dvije osobe da bi sjeo izmeu
njih, bez njihovog doputenja, kao to napominje Allahov Poslanik,
s.a.v.s, u predaji Abdullaha b. Amra, r.a: Nije doputeno ol!Jeku da
razdvqja dvqjicu !Judi bez ryihove dozyole. 796

Nee

dizati osobu sa njenog mjesta

Posebno je zabranjeno dizati neku osobu da bi se sjelo na

njeno mjesto. Abdullah b. Omer, r.a, prenosi hadis Allahovog
Poslanika, s.a.v.s, u kojem se kae: Niko od vas nee dii svoga brata s
ryegova mjesta, da bi on geo na to m;esto!' 97
Naalost, u nekim naim damijama postoji obiaj suprotan
ovom Poslanikovom, s.a.v.s, stavu. Naime, neki ugledni ljudi kao da
su se pretplatili na odreena mjesta u nekim damijama, pa ako
neko, eventualno, sjedne na to mjesto, oni ga dignu i sjednu na
svoje mjesto. Treba naglasiti da je jedina privilegija u damiji doi
prvi i zauzeti mjesto tamo gdje elimo. Svaka druga pretplata nije
u islamu validna i suprotstavljena je sunnetu.

794

Hadis biljei Muslim.

Hadis biljee Et-Taberani u El-Mu 'demu-1-kebiru i El-Mu 'demu-1-evastu i
EI-Bezzar koji ovu predaju ocjenjuje dobrom.
796
Hadis biljee Tirmizi, Ebu Davud i Ahmed.
797
Hadis biljee Buhari, Muslim, Tirmizi i dr.
795

276

Islamski bonton

Ko ima najvee pravo na mjesto u damiji?

Osoba koja je ranije dola u damiju, pa izala zbog neke potrebe,
ako se vrati, ima najvee pravo na mjesto gdje je prethodno sjedila. To se
temelji na hadisu Vjerovjesnika, s. a. v. s, koji prenosi Vehb b. Huzejfe, r.a:
o1!)ek koji je sjedio na mjestu} pa je izaao svojom potrebom a zatim se
vratio} ima nqjvee pravo na to mjestof1 98

To se odnosi samo na jedno namasko vrijeme. Ukoliko bi neko

npr. izaao da promijeni abdest i slino, ima najvee pravo na mjesto u
saffu gdje je bio prije izlaska. To ne vai za drugo namasko vrijeme.

Zadravanje na mjestu gdje smo klanjali

Lijepo je zadrati se na mjestu gdje smo klanjali, jer sve dok
mi sjedimo nakon namaza meleki mole za nas.
Ibn Battal kae: Ko se ~li osloboditi griJeha bez muke i napora} neka po
zavrenom nama:rfl boravi to due na ff!iestu obav/Jenog namaza} kako bi meleki
za f!iega to due molili oprostgrijeha a f!iihovo zauifmaf!ieje nqjsigumije. 799
Bitno je naglasiti da e meleki moliti oprost za nas iskljuivo
kada smo pod abdestom ili, po nekim miljenjima, sve dok ne
uradimo neto to je loe. 800
To se temelji na hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji
prenosi Ebu Hurejre, r.a, a u kojem se kae: Meleki se mole za svakog
od vas sve dok bude na mjestu na kome je obavio svoj namav samo ukoliko
mu se ne desi neto to kvari abdest. Oni govore: Allahu} oprosti mu grijehe!
Allahu} smil'!} mu sefd01
Osim toga, onaj ko se pod abdestom nae u damiji, rauna
se Allahovim, d., gostom, koga e On posebno poastiti. Selman
el-Farisi, r.a, prenosi predaju u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, istie: Ko
UWJe abdest i ode u damiju} on je Allahu zyaret uinio} a obaveza onoga
kome je zyaret uif!ien je da poasti onoga kq;i ga je posjetiofd02
798

Hadis biljee Buhari u El-Edebu-l-mufredu, Muslim, Tinnizi, Ebu Davud i Ibn Made.
Buharijina zbirka hadisa, 1/384. (Prijevod i komentar: Hasan kapur).
800
Vidi: Ibn Hader, Fethu-l-bari, 11641.
801
Biljee Buhari u Sahihu; 8- Kitabu-s-salat; 61 - Babu-1-hadesi fi-1-mesdidi,
Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i dr.
802
Hadis biljee El-Bejheki u u'abu-l-imanu; Ibn Hibban u Ed-Du'afau i et-Taberani u
El-Mu 'demu-l-kebiru. El-Hejsemi smatra dobrom predajom Taberanijevu predaju.
Vidi, takoe: El-Albani: Silsiletu-1-ahadisi-s-sahiha, hadis br. 1169.)

799

277

Okrenuti se prema Kibli

Poeljno je da osoba dok je u damiji bude okrenuta prema
K.ibli. Kada klanja namaz, svakako, mora to uiniti. Takvo
ponaanje temelji se na predaji Enesa b. Malika, r.a, u kojoj
Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: Ko klat!Ja na nama;v okree se naqj kibli i
jede od onog to mi kog'emo) to je musliman kq;i uijva zatitu Allaha i
Allahova Poslanika) pa ne krite ovu Allahovu zatitu. soJ

Izbjegavanje

dunjalukog

razgovora

U damiji treba izbjegavati svaki razgovor u vezi sa

dunjalukom i dunjalukim interesima ili, pak, spominjanje ljudi.
Allahova kua je predviena za namaz, uenje Kur'ana, zikr Allaha
Uzvienog, uenje i pouavanje. Mora se voditi rauna da se ni
jednom naom dozvoljenom aktivnou ne remeti harmonija te
kue, niti da se dekoncentrira onaj koji u njoj boravi.
U predajama Ibn Mes'uda i Enesa b. Malika, r.a, prenosi se da
je Poslanik islama, s.a.v.s, upozorio: U vremenu pred nastupar!Je Smaka
svjjeta pqjavie se narod kq;i e !Jediti u damijama u kruocima) iJi e
predmet Taif,OVora biti dut!Jaluk. Ne !Jedite sa takvima! Allah se nee
takvima smilovatifd04

Ciljevi boravka u damiji

Ukoliko se eli postii Allahovo zadovoljstvo i dova meleka
onda na boravak i sjedenje u damiji mora imati za cilj iekivanje
namaza, uenje Kur'ana, uenje korisnog znanja, pouavanje
korisnom znanju ili, pak, i'tikaf.
Posebno je znaajno boravak u damiji iskoristiti za uenje i
spoznaju onoga to ne znamo, jer je to, oito, bila konstantna
praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s. On je, s.a.v.s, na najbolji nain
to ilustrirao u predaji Ebu Vakida el-Lejsija, r.a, u kojoj se kae da
su pristigla trojica ljudi dok je Vjerovjesnik, s.a.v.s, sjedio sa
ashabima u damiji i upuivao im savjete. Dvojica od njih su prili
803

804

Biljei Buhari u Sahihu: 8- Kitabu-s-salat; 28- Babu fadli istakbali-1-Kibleti.

Hadis biljee Ibn Hi bban, Hakim i et-Taberani. Hakim kae da je hadis
autentian. S njim se slae i hafiz Ez-Zehebi. Uporedi, takoe: El-Albani,
Silsiletu-1-ehadisi-s-sahiha, hadis br. 1163.

278

Islamski bonton

Poslaniku, s.a.v.s, a trei je otiao. Kada su spomenuta dvojica prili

blizu Poslaniku, s.a.v.s, nazvali su mu selam, pa je jedan od njih,
vidjevi mjesto u halki sjeo, dok je drugi sjeo iza njih. Kada je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, zavrio obraanje ashabima, rekao je: Hoete li
da vas obavijestim o ovqj trq;ici? Jedan od '!}ih je naao utoite kod Allaha pa
ga je Allah ugostio} drugi se postidio pa se Allah '!}ega postidio} dok se trei
udalJio} pa se Allah od '?Jega uda!Jiofd05
Islamski uenjaci smatraju da osoba nee propustiti bilo koju
vrstu korisnih savjeta i uputa koje se upuuju u damiji, nego e
sjesti u saff ili halku u kojoj ima mjesta, ili iza nje, kako je uradio
drugi spomenuti ashab u citiranoj predaji, a nee bez obravdanog
razloga izostavljati takvu vrstu sluanja. Ibn Hader smatra da je
osoba koja je napustila Poslanikove, s.a.v.s, savjete, ustvari, licemjer,
koji je daleko od Allahove milosti.B06
Stalno saznavanje i uenje posebno je potcrtavao Allahov
Poslanik, s.a.v.s, pa zar damija nije izvanredna prilika za to!?
Vjerovjesnik, s.a.v.s, u hadisu Ebu Umame, r.a, jasno naglaava:
Prednost uenog nad pobonim je kao mq;a prednost nad nqjni:{jm od vas.
Doista Allah i Njegovi meleki} stanovnici nebesa i ZemlJe} pa ak i mravi u
svqjim kuama i ribe} blagosi/Jqju onoga kqji druge pouava dobrufd07

Popunjavanje i ravnanje safova

Osoba e, kada nastupi zajedniko klanjanje namaza,

obavezno popuniti i izravnati saf, kako u njemu ne bi bilo praznina
niti iskrivljenosti. Izravnati safove u namazu je sunnet po miljenju
Ebu Hanife, Malika i afije, po miljenju Ibn Hazma to je farz a po
drugim islamskim pravnicima je to vadib.sos

805

Hadis biljee Buhari, Muslim, Nesai i Tirmizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasensahih. (Vidi: Sunen, 29. poglavlje Kitabu-1-isti'zan ve-l-adab.)
806
Vidi: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-1-ahvezi, 7/511.
807
Hadis biljei Tirmizi. ejh el-Albani ga ocjenjuje vjerodostojnom predajom.
(Vidi: Sahihu-1-Dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, hadis br. 4213).
808
Uporedi: Buharijina zbirka hadisa, 11561.

279

Allahov Poslanik, s.a.v.s, kako prenosi Nu'man b. Beir, r.a,

je, tretirajui ravnanje u safu, otro upozorio: Ili ete ii[avnati svqje
sqfove u namazu ili e vam Allah izmijeniti vaa lica unatragf809
U predaji Enesa b. Malika, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae:
Ii[avnqjte vae sajove) jer je ravnaf!Je sqfova jedan od elemenata ispravnosti
namaza!l 10
Kako stajati jedan pored drugog u safu najbolje e nam
pojasniti poznati ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s, Enes b. Malik,
r.a, koji je rekao: Mi smo pri!Jep!Jivali svqje rame uz rame onoga kqji klaf!Ja
do nas i svqj uz f!J"egov lanak. 811
Naalost, u nekim dematima uope se o tome ne vodi
pa moemo vidjeti velike upljine i iskrivljenost u safovima,
tako da izmeu dvojice dematlija komotno moe proi crno jaf!J'e,
na to je upozorio Poslanik islama, s.a.v.s, kada je rekao: Zbfjte sqfove)
pribli:ijte se jedan drugom i meusobno ii[avnqjte vaa ramena i vratove! Ja
vidim) tako mi Allaha) qtana kao crno jaf!Je kako se kroz praznine sqfova
uvlai meu vasf812
rauna,

Imam je zaduen da prije nego pone predvoditi demat,

izravna i popuni safove, kao to je to bila Poslanikova, s.a.v.s,
praksa, kako navodi Enes, r.a, koji kae: Kada je prouen ikamet za
nama:v Allahov Poslanik) s.a.v.s) okrenuo se prema nama i rekao: Ispravite
svq;'e sajove i dobro se zbijte jedan uz drugog! Ja vas vidim iza svq;ih leaf8 13

Disciplina i harmonija u damiji

Svaka osoba koja ue u damiju mora biti svjesna svetosti ove
institucije koja se naziva Allahovom kuom, pa pokuati svojim
dranjem i ponaanjem pokazati krajnje potovanje i uvaavanje
spram nje. Otuda e, kako je i bila praksa Poslanika, s.a.v.s, i prve
generacije muslimana, strogo voditi rauna o disciplini i harmoniji u
809

Hadis biljei Buhari u poglavlju o ezanu, u odjeljku: Izravnavanje safova pri

uenju ikameta i iza njega.
810
Hadis biljei Bubari u poglavlju o ezanu, u odjeljku: Ispravaljanje saja je
upotpunjavanje samog namaza.
811
Vidi: Buharijina zbirka hadisa, 11564.
812
Hadis biljei Ibn Hibban u Sahihu.
813
Hadis biljei Buhari u poglavlju o ezanu, u odjeljku: Okretanje imama ljudima
pri ravnanju safova.

280

Islamski bonton

damiji. Nee ni jednim svojim postupkom poremetltl

koncentraciju prisutnih u damiji. To ak nije dozvoljeno initi ni
povienim tonom pri uenju Kur'ana, dove i sl. a kamoli nekim
dunjalukim razgovorom.
Kada Allah Uzvieni u Kur'anu naglaava: Ne podi:{! previe glas
Kur'an u namazu/, 814 ta tek, onda, rei za neke nae druge
nesmotrenosti koje inimo u damijama?!
uei

Koliko su ashabi to ozbiljno shvatili na najilustrativniji nain

nam pokazati predaja Saiba b. Jezida u kojoj se kae: Bio sam u
Poslanikovf!t s.a.v.s, damiji kad me je neko pogodio kameniem. Okrenuo
sam se i vidio da je to bio Omer b. el-Hattab, r.a, kqji mi se obrati: Idi i
dovedi mi onu dvqjicu! Otiao sam i doveo mu ih. Upitao ih je: Ko ste vas
dvqjica?! Ili: Odakle ste vas dvq;ica?! Odgovorili su: Mi smo iz Taifa. Tada im
je Omer, r.a, rekao: Da ste odavde ja bih vam, zbog dizatija vaih glasova u
Poslanikovqt s.a.v.s, damiji~ zadao bolfd 15
e

Otuda, ak i pohvaljene stvari poput uenja Kur'ana, zikra,

dova i sl. u damiji treba uiti to lagahnije, kako se ne bi
dekoncentisali oni koji u njoj prisustvuju. Tako Ez-Zerkei jasno
potcrtava: Sunnetje svaku vrstu i.fkra uiti u sebi izuzev telbijefd 16
Imam afija podrava glasno uenje u damiji samo pod
uvjetom da se time ele pouiti oni koji to ne znaju. 817

Razgovor za vrijeme hutbe

Posebno treba voditi rauna o ponaanju na duma-namazu.
Naalost, u naoj praksi ima dosta nesmotrenosti u tom pogledu.
Posebno bih istakao razgovor osoba za vrijeme dok imam dri
hutbu. Oito je da mnogi nisu svjesni da razgvor bilo koje vrste za
vrijeme hutbe doprinosi obezvreivanju duma-namaza.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi Poslanikove, s.a.v.s, rijei: Ako kae
onome pored sebe: uti! dok imam petkom dri hutbu, pogrijeio sifd18

814
.

El-Isra', 110.
Predaju biljei Buhari u poglavlju o namazu u 83. odjeljku kojeg je nazvao:
Dizanje glasa u damijama.
816
Ebu Huzejfe Ibrahim b. Muhammed, Adabu-1-mesdid, str. 62.
817
Isti izvor i strana.
815

281

U drugoj predaji stoji: Ko petkom

ra~ovara

dok imam

ui

hutbu,

slii magarcu kq;i nosi tovar kt!figa, a onqj kqji mu na to kae: uti! nema

nagrade za dumu-namazfd 19
Jednog petka Allahov Poslanik, s.a.v.s, citirao je sa minbera
jednu suru koju Ebu-d-Derda', r.a, ranije nije uo. Ebu-d-Derda',
r.a, okrenu se Ub ej j b. Ka'bu, r.a, namigne mu i upita ga: Kada je ova
sura oijavgena? Jaje do sada nisam uo!Ubejj, r.a, mu mimikom pokaza
da uti. Nakon to je namaz zavren, obratio mu se sljedeim
rijeima: Od tvog klaf!jat!fa nema nita! Ebu-d-Derda', r.a, je nakon
Ubejjovih, r.a, rijei, zatraio pojanjenje Vjerovjesnika islama,
s.a.v.s, koji je rekao: Ubqjje kazao istinufd20
Abdullah b. Amr, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, da je
rekao: Duma-namazu prisustvtiju tri vrste !Judz: osoba kqja pri uet!fu hutbe
govori i za to e dobiti kaznu/ osoba kqja pri Ue!!JU hutbe ui dovu Allahu,
kqju on moe ukabuliti ili odbiti i osoba kqja slua hutbu i ne govori, a uz to
ne prelaif preko vratova ostalih klat!faa, ne uznemiravqjui ih - takvima e
grijesi biti oproteni, raunqjui od dume do dume i jo dodqjui tri dana, jer
je Allah U zyieni rekao: Ko uradi dobro t!Jelo, do bie deseterostruku
nagradufd21

Zabrana kupoprodaje i oglaavanja u damiji

Svaka osoba treba strogo paziti da ne povrijedi atmosferu i
intimu damije i damijskog prostora. Otuda je u damiji zabranjen
svaki vid kupoprodaje, oglaavanje izgubljenih stvari i svaka druga
vrsta podizanja glasova.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi hadis u kome Allahov Poslanik,
s.a.v.s, kae: Kada vidite nekoga da prodqje ili kuptije u dam!J~ recite:

818

Hadis biljei Buhari u poglavlju o duma-namazu, u odjeljku: utnja petkom

dok imam ui hutbu.
819
Hadis biljee Ahmed u Musnedu i Taberani u El-Mu 'demu-l-kebiru.
820
Hadis biljei imam Taberani.
821
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Poglavlje o namazu - 232. odjeljak:
Razgovor dok imam dri hutbu; hadis br. 1113. Slinu predaju biljei i
Ahmed u Musnedu, 2/181.

282

Islamski bonton

Al/ah ti ne dao profita u tqj tvqjqj trgovini! A kada vidite nekoga da se u

damiji glasno raspittge o i:zy,ubg.enqj stvari, recite: Al/ah tije ne povratiof622
U Muslimovoj predaji, koju, takoe, prenosi Ebu Hurejre, r.a,
stoji: Ko tge nekoga da oglaava i:zy,ub!Jenu stvar u damiji, neka kae:
Al/ah tije ne povratio! Damija, uistinu, nije zbog toga prav!Jenaf>23
U skladu s navedenim hadisom postupa veina uenjaka. Oni
prodaju i kupovinu u damiji, kako navodi imam Tirmizi, smatraju
pokuenom. Samo mali broj uenjaka takav postupak dozvoljava. 824

Postupak prilikom izlaska iz damije

Osoba e, prema sunnetu, izai lijevom nogom iz damije i,
tom prilikom, e prouiti sljedee: Bismilfahi ve-s-selamu 'ala Resulillahi.
Allahummagjirli zunubi viftah li ebvabe jad/ike!l U ime Allaha, neka je
selam na Al/ahovog Poslanika. Allahu, oprosti mi gr!Jehe i otvori mi vrata
Svqje dobrotef6 25 Inae, ovaj hadis prenosi Fatima, r.a, kerka
Alllahovog Poslanika, s.a.v.s.
U predaji Ebu Hurejre, r.a, navodi se da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s, preporuio da se pri izlasku iz damije, nakon selama na
Vjerovjesnika, s.a.v.s, proui sljedea dova: Alfahumme'simni mine-t:Jtani-r-rad~ml Al/ahu, zatiti me od prokletog tjtanaf626
Ebu Umame, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, zanimljivu
predaju u kojoj se kae: Kada neko od vas namjerava izai iz damije,
nahrle na '!Jega Iblisove vqjske, opkole ga i navale na tyega kao to navale pele
na truta. Otuda, kada neko od vas eli izai na damijska vrata, neka kae:
Al/ahumme inni e'uzu bzke min Iblise ve dunudihil Alfahu, tra~m kod
822

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: poglavlje o kupoprodaji; 74. odjeljak: O

zabrani kupoprodaje u damijama; Ibn Huzejme u Sahihu; Rakim u
Mustedreku i kae da je vjerodostojan po kriterijima Muslima; Ahmed u
Musnedu; Darimi u Sunenu i Nesai u Amelu-1-jemi ve-l-lejleti.
823
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 5 - Kitabu-1-mesadid; 18- Babu-n-nehji 'an
nedi-d-dalleti fi-1-mesdidi ve majekuluhu men semi'a-n-naid.
824
Sunen, poglavlje o kupoprodaji; 74. odjeljak: O zabrani kupoprodaje u
damiji. Vidi, takoe: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-1-ahvezi, 4/465.
825
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: poglavlje o namazu; 231 - poglavlje: ta se izgovara

prilikom ulaska u damiju.; Ibn Made u Sunenu: 4- poglavlje o damiji i dematu;

13 -odjeljak: Dova pri ulasku u damiju i Ahmed u Musnedu, 6/282 i 283.
826
Ibn Made, Sunen, 4- Kitabu-1-mesadid ve-1-dema'at; 13- Babu-d-du' ai
'inde duhuli-1-mesdidi.

283

Tebe utoita od Iblisa

nakoditifd27

f!Jegove vqjske! Ko to bude rekao ont mu

nee

Et-Tibi, komentirajui ulazak u damiju i uenje dove u kojojse spominje rahmet/ milost i izlazak iz damije i uenje dove, u
kojoj se, pored selama i salavata, Allah moli za fadl/ dobrotu, kae:
Moda je tajna u traenju milosti prilikom ulaska a dobrote prilikom
izlaska iz damije u tome to se u damiji ibadet ini, a izvan
damije stie opskrba!B28

827

Hadis biljei lbnu-s-Sunni u Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti, hadis br. 152. Navodi ga,
takoe, Imam Nevevi u djelu El-Ezkar, str. 60. (izdanje Daru-l-huda, Rijad, 1996.).
828
Tirmizijina zbirka hadisa, 2174.

284

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA ZA
VRIJEME RAMAZANA
Ramazan je bio i ostao inspiracija
generacijama muslimana, od prvih dana
islama do danas. Ljepota ramazana plijeni,
dok se ramazanska atmosfera nadvija nad
svaku kuu, sokak, selo i grad. Bez obzira
koliko je neko pronicljiv, izuzetno
inteligentan ili suptilan, ne moe doarati
i u potpunosti prenijeti osjeaj koji ovjek
doivljava u dubini svoje due i ono to
osjeti u sri svojih kostiju.
Nadamo se da e nas ramazan uvui u
najtananije predjele naih bia i naeg
nutarnjeg sustava i da emo, oslukujui
njegove treptaje, otkriti u sebi nesluene
horizonte novih saznanja i do kraja
osvijetliti staze naih kretanja.
Analiziranje naeg odnosa spram Kur'ana
S obzirom da je Allah Uzvieni poeo Kur'an sputati
ljudskom rodu upravo u ramazanu, prilika je da se toga posebno
prisjetimo i analiziramo na odnos spram objave Kur'ana, kao
najrevolucionarnijeg ina u historiji ovjeanstva, kada je dolo do
kontakta neba sa Zemljom, Uzvienog sa nitavnim, Svemogueg s
nemonim i Vjenog s prolaznim.
Znajui

to, naa bi posebna zadaa u toku ovog mjeseca bila temeljito iitavanje Kur'ana, ne samo da bismo ga uili i zaraivali
sevape od uenja, ili da bismo podizali svoj kulturni ili znanstveni
nivo, ve da bismo saznali ta od nas Kur'an trai, kako bismo
posluali njego zov i to sproveli u svojoj svakodnevnoj praksi. Tako
bi osjeaj primanja ili itanja zarad prakticiranja otkrio u nama nove
horizonte uivanja i znanja, koje ne bismo mogli dokuiti ako

285

bismo mu pristupili samo radi

uenja,

istraivanja i intelektualnog

iitavanja.

Otuda Sejjid Kutb, rahimehullahi 'alejhi, potcrtava da Kur'an

svoje blago poklanja onome ko mu pristupi na takav nain - s
osjeajem saznavanja koji podstie praktino djelovanje. Kur'an,
kako se eksplicite naglaava, nije objavljen da bude knjiga i izvor
intelektualnog uivanja, knjievnosti i umjetnosti, kazivanja i
historijskih dogaanja - premda se sve to nalazi u njegovim asnim
ajetima- ve je objavljen da bude nain i program ivota! 829
Na pristup Kur'anu treba uskladiti s jasnim kur'anskim
I kao Kur'an, sve dio po dio ga oijavg!gemo da bi ga ti gudima
malo pomalo ka;dvao, i prema potrebi ga oijav!Jf!jemo. 830
rijeima:

Prva generacija je tako shvatala Kur'an i ivjela po njemu.

kasnije generacije su mu, naalost, uglavnom prilazile
samo zarad, ili gotovo samo zarad intelektualnog, spoznajnog i
duhovnog naslaivanja i uivanja. Otuda i anomalije u kasnijim
generacijama, od osjeaja da se Kur'an objavljuje drugom a ne lino
njemu, preko uivanja u milozvunom uenju Kur'ana, pa sve do
skoro totalnog svoenja kur'anskih ajeta na uenje mrtvima! Tako je
Kur'an, naim nemarom i glupou, od ive pokretake snage
postao, u naem ivotu, mrtvo slovo i mrtva knjiga!!!
Meutim,

Otuda je ramazan, uistinu, divna prilika da analiziramo na

odnos spram Kur'ana. Svakako da e promjenom naeg odnosa
prema njemu, doi i do preobraaja unutar nas samih.

Vie druenja s Kur'anom

Iako smo duni Kur'an uiti svakodnevno, ramazan je prilika
da to inimo daleko angairanije, zbog toga to se u tom mjesecu
djela daleko vie vredniju a i zbog toga to je u njemu poteklo
izlivanje tog spasonosnog eliksira na ljudski rod. I, tek emo
uenjem Kur'ana i iznalaenjem najsvrisihodnijih metoda da
kur'ansko uenje primjenimo u svakodnevnom ivotu, osjetiti
puninu, vrijednost i pravi smisao ovog mubarek mjeseca.
829

Vidi opirnije: Sejj id Kutb, Me' alimu fi-t-tariki, str. 17-18. (na arapskom), a
uporedi, takoe: Znakovi na putu (izdanje na bosanskom), str. 14.
830
El-Isra', 106.

286

Islamski bonton

Doivljaj ljepote posta

Vanost, znaaj i ljepotu institucije posta ovjek nije u stanju
u potpunosti shvatiti. Najvea potvrda vanosti i znaaja ovog
ibadeta je u injenici to Allah Milostivi za post posebno nagrauje.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi Vjerovjesnikov, s.a.v.s, hadis u kojem se
kae: Allah U ~ieni je rekao: S vako ot:Jekovo c!Jelo pripada '!Jemu - izuzev
posta. Post pripada Meni i Ja za '!}ega (posebno) nagratgemfd 31
Da bismo s postom postigli potpune dunjaluke i ahiretske
koristi potrebno je sustezanje ne samo od jela, pia, spolnog
openja i drugih tjelesnih uitaka, nego i sustezanje od grijeha koje
sluamo svojim uima, gledamo svojim oima, govorimo svojim
jezikom ili inimo ostalim organima.
Ako pridravanje propisane apstinencije od tjelesnih uitaka i
od grijeha koje ine nai organi budu popraeni sranim
sjeanjem i jezikim spominjanjem ispunjenim zahvalom na
neogranienim blagodatima koje nam je Allah, d.., dao, tada e
post biti doivljen u svoj svojoj punoi i ljepoti.
uvanje

Obaranje pogleda
Za vrijeme posta posebnu panju treba usmjeriti na obaranje
pogleda od onoga to je loe i pokueno, pa ak i od svega to
zaokuplja srce i odvraa od sjeanja na Allaha Uzvienog. Huzejfe
b. el-J eman, r.a, prenosi o tome Vjerovjesnikovu, s.a.v.s. predaju u
kojoj se kae: Pogled je otrovna striJela Iblisova} Allah ga prokleo! Ko ga
ostavi iz strahopotovaf!ja prema Allahu} On e mu darovati takav iman iju
slast e oljetiti u svom srcufd32
uvanje jezika

Post jezika sadran je u uvanju jezika od lai, ogovaranja,

potvaranja, napadanja i svae, uz obaveznu utnju i koritenje jezika
831

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 9- Babun majekulu: Inni

saimun iza utime, hadis br. 1904 i Muslim u Sahihu: 13- Kitabu-s-sijami, 30
-Babu fadli-s-sijami, hadis br. 1151.
832
Hadis biljei Hakim u svom Mustedreku i smatra sened ovog hadisa
vjerodostojnim. (Vidi: Tahrid Hafiz el- '/raki, tampan zajedno sa
Gazalijevim Ihaja 'ulumi-d-dinom, 11428).

287

za zikr Allaha Uzvienog i uenje asnoga Kur'ana. Suf)an es-Sevri

je rekao: Ogovara'!fe unitava post!, a Mudahid istie: Dva svqjstva kqja
unitavqju i obezyret!Ju post su: la i ogovarmyef833

Izbjegavanje

pokuenog

Za vrijeme posta posebno treba izbjegavati ono to je

To se odnosi i na na govor, naa djela, ali i sluanje
onoga to je pokueno. Allah Uzvieni uporeuje onoga koji slua
ono to je negativno i pokueno s onim koji jede ono to je
zabranjeno: Oni mnoge la:ij sluqju i rado ono to je zabranjeno jedu. 834
Takoe, ne reagirati i utjeti dok se neko ogovara u naem prisustvu
nedopustivo je, i zato Allah Uzvieni prijeti: ... inae, biete kao i oni/835
pokueno.

Sustezanje ostalih dijelova tijela

Treba se truditi da sauvamo ostale dijelove tijela od svega to
je zabranjeno ili pokueno. Tako emo sauvati svoje ruke i noge
od neeg nepromiljenog, ali i stomak od konzumiranja sumnjive ili
prekomjerne hrane za vrijeme sehura ili iftara.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi hadis u kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s,
kae: Koliko je onih kq;i poste, a od svog posta imqju samo glad i e/8 36
Neki islamski uenjaci smatraju da se to odnosi na iftar
haramom, drugi da je to suzdravanje od halal hrane, a trei
smatraju da se to odnosi na doputanje organima tijela da ine
izvjesne grijehe- dok osoba posti.837
Na tu opasnost neki uenjaci upozorili su na zanimljiv nain:
Koliko je postaa kq;i jedu, a koliko je, opet, onih kqji jedu - a postai su!
Onqj kqjijede, a postaje, to je osoba kq;a uva svq;e Ofl,ane od griJeha, altjede

833

Ihjau 'ulumi-d-din, 11429.

El-Maide, 42.
835
En-Nisa', 140.
836
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 7- Kitabu-s-sijam, 21- Babun ma dae fi1-gibeti ve-r-refesi li-s-saimi, hadis br. 1690. Hadis, takoe, posredstvom Ebu
Hurejrea, r.a, biljee Ahmed, Hakim i Bejheki, dok to Taberani ini
posredstvom 'Abdullaha b. Omera, r.a. Hadis je ocijenjen autentinim. (Vidi:
El-Albani, Sahihu-l-Dami 'i-s-sagiri, 11656, hadis br. 3488 i 3490).
837
Uporedi: . Kurdi, Ramazan i teravih-namaz u svjetlu hanefijskog mezheba, str. 64.
834

288

Islamski bonton

i pije, dok je posta- ajede, ona osoba kqja gladtfje i trpi e, ali ne uva svqje
organe od grfjehafd38

Kako uzvratiti na uvrede za vrijeme posta?

Post je izuzetno teko sauvati, pa se stoga preporuuje

strpljivost i posebna metoda izbjegavanja sukoba, svae i
netrpeljivosti. Najbolji nain preporuio je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
u predaji E bu Hurejrea, r.a, u kojoj se kae: Post je tit, pa kada neko
od vas posti neka ne govori bestidne rijei i neka se ne dere, a ako ga neko
opsi!Je ili napadne, neka samo kae: Ja postimf339

Ustajanje na sehur je

beriet

Treba se truditi i ustajati na sehur, jer je u tome beriet, kako

je i naglasio Allahov Poslanik, s.a.v.s, u predaji Enesa b. Malika, r.a:
Ustqjte na sehur,jerje, uistinu, u sehuru berietf3 40

Pouriti s iftarom

Islamski propis je pouriti s iftarom. Sehl b. Sa'd, r.a, prenosi

da je Poslanik, s.a.v.s, preporuio da se mrsimo im vrijeme iftara
nastupi. U toj autentinoj predaji stoji: ljudi e biti u dobru sve dok
budu urili s iftarom.841

lftariti se hurmom ili vodom

Kada se zavri post, preporuka je iftariti se hurmom, a ko to

nije u prilici, onda vodom. Selman b. 'Amir, r.a, prenosi da je
838

Ihjau 'ulumi-d-din, 11432.

Hadis biljei Bubari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 9 - Babun hel jekulu: Inni
saimun iza utime, hadis br. 1904 i Muslim u Sahihu: 13- Kitabu-s-sijami, 29
-Babu hifzi-1-lisani li-s-saimi, hadis br. 1151.
840
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 20- Babu bereketi-ssehur, hadis br. 1923 i Muslim u Sahihu: 13- Kitabu-s-sijami, 9- Babu fadlis-suhuri, hadis br. 1095.
841
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 45- Babu ta'dili-1-iftari,
hadis br. 1957 i Muslim u Sahihu: 13- Kitabu-s-sijami, 9- Babu fadli-ssuhuri, hadis br. 1098.

839

289

Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada se neko od vas iftan~ neka pone sa

burmama) a ako ih nema) neka onda zapone vodom) jerje ona istaf3 42

Posebna dareljivost
Musliman treba biti stalno dareljiv, ali ta osobina u ramazanu
treba biti jo izraenija u ramazanu. 'Abdullah b. 'Abbas, r.a, rekao
je: Allahov Poslanik) s.a.v.s) bio je nqjdare~jjiviji meu budima) a
nqjdarezyiviji je bio u ramazanu kada se D:{jbril sastqjao s '!}im. D:{jbril se
sastqjao s '!Jim svaku no tokom ramazana i zqjedno s '!Jim uio Kur'an.
Vjerot!Jesnik) s.a.v.s) kada bi se sastao s '!Jim) bio je dare~jjiviji od l!Jetra kqji
donosiplodonosnu kiuf343

Podijeliti sadakatu-1-fitr

sadakatu-lfitr, zekatu-lfitr ili, kako ga na narod skraeno i

popularno naziva vitre) institucija je, koja, uz zekjat, predstavlja
idealan socijalni program na zemlji, ime se uveliko neutralizira
ogromna razlika izmeu bogatih i siromanih. Zahvaljujui toj
instituciji, kao i instituciji zekjata, osiguran je ivot miliona
beskunika a brojnoj djeci omogueno je normalnije ivljenje i
sretnije kolovanje. Oito je da mudrost propisivanja sadakatu-1fitra, koji smo duni podijeliti u toku ramazana, lei upravo u tome.
To najbolje ilustrira predaja 'Abdullaha b. 'Abbasa, r.a, u kojoj on
kae: Allahov Poslanzk) s.a.v.s) naredio je postau sadekatu-lfitr kao
mehanizam za i.fetlje bespotrebnog i bestidnog govora i kao hranu
siromanimaf344
842

Hadis biljei Timrizi u Sunenu: 5 - Kitabu-z-zekat, 26 - Babun ma dae fi-ssadekati 'ala zi-1-karabeti, hadis br. 658 i ocjenjuje ga kao hasen-predaju; Ebu
Davud u Sunenu: Kitabu-s-savmi, Bab un ma juftira 'alejhi, h adis br. 2355 i
Ibn Made u Sunenu: 7 - Kitabu-s-sijami, 25 - Babun ma dae 'ala ma
justehabbu-1-fitr, hadis br. 1699.
843
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 7- Babu edvedu ma kjane-nNebijju, sallallahu 'alejhi ve sellem,jekunu fi ramadane, hadis br. 1902 i Muslim u
Sahihu: 43- Kitabu-1-fadail, 12- Babun kane-n-nnebijju, sallallahu 'alejhi ve
sellem, edvede-n-nasi bi-1-hajri mine-r-rihi-1-murseleti, hadis br. 2308.
844
Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-z-zekjat, 17- Babu zekati-1-fitri, hadis br.
1609; Ibn Made u Sunenu: 8- Kitabu-z-zekjat, 21- Babu sadekati-1-fitri, hadis br.
1827; Ed-Darekutni u Sunenu: Kitabu zekati-1-fitri, hadis br. l i kae da u senedu

290

Islamski bonton

Spomenuti hadis odnosi se na:

1. Postaa u toku ramazana i c1scenje njegovog posta od
nepotrebnog i bestidnog govora. Dijeljenjem sadakatu-1-fitra mi
neutraliziramo
taj
nedostatak,
kao
to
sehvi-seddom
neutraliziramo neke nedostatke prilikom obavljanja namaza, kao to
lijepo poredi veliki islamski uenjak Veki' b. el-Derrah: Sadakatu-1fitr za ramazan isto je to i sehvi-sedda za namaz. On nadomjeta nedostatke
u postu, kao to sehvi-sedija nadon~jeta propuste u namazufi345
2. Drutvo i irenje ljubavi i solidarnosti u drutvu, a
posebno prema siromanim i onima kojima je potrebna pomo. Bar
na Bajram siromani nee biti oprhvani brigama o opskrbi, jer je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, naredio: Opskrbite siromahe na dan Bqjramafi346

Pojaan

ibadet u Noi kadetskoj

Znajui

za znaaj i vrijednost Noi kaderske, za koju Allah

Uzvieni kae da je: bo!Ja od hilJadu 1J!jeseci,S47 vjernik je podstaknut da
je provede u pojaanom ibadetu, kako bi mu bili oproteni manji
grijesi, kako napominje Poslanik islama, s.a.v.s, u vjerodostojnoj
predaji E bu Hurejrea, r.a: Ko posti ramazan, z!ferujui da mu je to dunost
i raunqjui da e za to biti nagraen, bie mu oproteni range poif!Jeni grijesi,
a ko provede No kadersku u ibadetu, qerujui da mu;e to dunost i nadqjui
se samo Allahovq; nagradi, bie mu oproteni grijesi kq;e;e ranije poiniofi3 48

Dova u N oi kadetskoj
Ibadetiti u toj noi moemo na razliite naine. Tom prilikom
moemo uiti razne dove molei Svemogueg Gospodara da nam
dadne dobro i na ovom i na onom svijetu. U toj noi treba to vie
uiti dovu koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporuio Aii, r.a,
kada ga je o tome upitala. On joj je rekao da ui sljedeu dovu:
nema loih prenosilaca i Hakim u Mustedreku, 1/409 i tvrdi: Hadis je autentian
prema uvjetima Buharije, a s tom tvrdnjom se slae i hafiz Zehebi.
845
Dr. Jusuf el-Karadavi, Fikhu-z-zekat, 21922.
846
Hadis biljei Darekutni u Sunenu: Kitabu zekati-1-fitri, hadis br. 67.
1347
El-Kadr, 3.
848
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 6- Babun men same
ramadane imanen vahtisaben ve nijjeten, hadis br. 1901 i Muslim u Sahihu: 6Kitabu salati-1-musafirine, 25- Babu-t-tergibi fi kijarni ramadane, hadis br. 760.

291

Allahumme inneke 'Afuvvun, tuhibbu-1-'atfe, JaJu 'anni! /Allahu, Ti si,

uistinu, Onqj kq;i prata, volipratati, pa mi oprostifd49

Angairaniji ibadet posljednjih deset dana

Preporueno je da se pojaano ibadeti u toku ramazana, a to
se, opet, posebno odnosi na posljednjih deset dana i noi ovog
mubarek mjeseca. Allahov Poslanik, s.a.v.s, je posljednjih deset
dana i noi ramazana provodio u damiji, to je kod nas poznato
kao i'tikqf. Budui da svi ne mogu provesti posljednjih deset dana i
noi ramazana u damiji, preporuuje se angairaniji ibadet u svojim
domovima ili na drugim mjestima, kako bi se ukazala posebna
poast dijelu ramazana u kojem je Allah Uzvieni poeo objavljivati
Kur'an.

Aia, r.a, prenosi Vjerovjesnikovu, s.a.v.s., praksu tokom

posljednje treine ramazana. On istie: Kada bi nastuptlo zadf!iih deset
dana ramazana, Vjerotjesnik, s.a.v.s, bi pritegao svrje halJine (povukao se
od svojih supruga i nije im prilazio), svaku no provodio je u pobonosti i
budio svrje ukuane (tj. podsticao ih na ibadet).sso

Kada poeti djecu navikavati na post?

Sa spolnom zrelou osoba postaje obavezna izvravati
islamske propise. Meutim, kada je u pitanju namaz i post, onda se
preporuuje navikavanje djece i prije spolne zrelosti i navravanja
punoljetnosti. Ibn Sirin kae: Djetetu treba narediti da kla'!Ja namaz im
mogne raifikovati desnu od !!Jeve ruke, a post im mogne postiti!, a Hiam b.
'Urve veli: Mo/ otac nareivao je cfjeci namaz im su poela raspoznavati i
raifikovati stvari a post kada su ga mogli ii!Jritifd51

849

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 49- Kitabu-d-da'vat, 85. poglavlje, hadis br. 3513;
lbn Made u Sunenu: 34- Kitabu-d-du' ai, 5 -Babu-d-du' ai bi-l-'afvi ve-l-'afijeti,
hadis br. 3850 i Ahmed u Musnedu, 11419 i 438 i 6/171, 182, 183,208 i 258.
850
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 32- Kitabu fadli Lejleti-1-kadri, 5 - Babu-1'ameli fi-l- 'ari-1-evahiri min ramadane, h adis br. 2024.
851
Vehbi Sulejman Gavdi, Es-Sijamu ve ahkamuhu, str. 27.

292

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA ZA
VRIJEME BAJRAMA
Bajram je bio i ostao simbol radosti,
veselja, osmijeha i posebnog respekta. To
je vrijeme uljepavanja, ukrasa, oblaenja
nove odjee koja u nama uliva novu nadu
i ljudsku duu cma raspoloenom i
sretnijom. U njemu se u jednom glasu
stapaju rijei svih osoba upuivanjem
dova, lijepih elja i srdanih estitanja,
uzdiui se iskonskom snagom iznad
preokupacija ovozemaljskih interesa.
Oko pet stoljea u naim krajevima pod bajramom su poznata
dva islamska posebna dana: Ramazanski i Kurbanski, ili kako ga
neki popularno nazivaju, Hadijski bajram. Onaj dio stanovnitva
naih krajeva koji je prihvatio islam, zajedno s njim preuzeo je i
obiljeavanje ta dva mubarek dana, kao i nain i vidove njihovog
manifestiranja. Naravno, u sve to unosio je i dio svog kulturnog
naslijea,
shodno
drutvenim,
ekonomskim
i
drugim
mogunostima. Nekada su, usljed drutveno-historijskih uslova i
ekonomskih mogunosti, ti dani bili posebno obiljeavani, pa je za
tim i na narod nostalgino znao i u pjesmi aliti:

Ni bqjrami vie nisu)

Kao to su nekad bili!
Meutim, enja za ovim posebnim danima, punim SJap,
radosti i veselja, ostala je tokom itave godine, pa je to narod i u
pjesmi lijepo izraavao:

Bt:fjram ide) bqjramu se nadam...

Inae, bajramima je pridavao posebnu panju svaki musliman,
bez obzira na stepen svoje praktine privrenosti islamu. Ako se i
. desi da je neki musliman, kao individua, indiferentan spram
odreenog islamskog uenja ili propisa, on osjea bajram, jer

293

gotovo svi oni nose daleki eho bajramskog veselja iz djetinjstva i

mladosti, dok su se nalazili u krugu roditeljskog doma, mahale ili
sela.
S obzirom da gotovo svi muslimani, manje-vie respektiraju te
dane i uestvuju, na ovaj ili onaj nain, u njihovom obiljeavanju,
neophodno bi bilo ukazati na islamske propise u vezi s tim danima,
kako bi nai postupci bili to blii islamskom obiljeavanju tih
mubarek dana.

Otkuda ime bajram?

Oito

je da smo ime za ove dane odmora i veselja preuzeli od

Turaka, jer bqjram u turskom jeziku oznaava l!Jerski praznik praznik
uope1 slav!Je i vesefje. Isti termin se koristi i u perzijskom jeziku. 852 Ovi
dani na arapskom jeziku nazivaju se 'zd to znai prazmk1 blagdan1
godit!}ica1 bqjram. 853 Iz izvornog znaenja ove tlJeCl el-'id
zakljuujemo da su ovi dani vraanja i obnove veselja i radosti, kao i
navika da se ljudi okupljaju u ime neega i oko neega, a uz to,
predstavlja njihovu enju i elju za tim.
1

ta je smisao bajrama?
Skoro da ne postoji ni jedna ljudska zajednica na svijetu koja
se ne vee za neke vie ideale, ciljeve i stremljenja. Na putu
ostvarenja tih ciljeva ona prolazi razne etape od kojih neke
ostavljaju vidnog traga u emotivnom biu njenih lanova. To su
momenti veselja ili tuge, sretnog izbavljenja iz nekih neugodnih
situacija ili potekoa i stradanja koja su prebroena. To mogu biti i
postignuti uspjesl nakon
teko prebroenih duhovnih,
intelektualnih i materijalnih kriza. Sve je u vezi s datumima,
mjestom i ljudima. Vremenom, neki od tih praznika postaju
univerzalni i prihvate ih i druge generacije i zajednice, daleko od
mjesta i vremena njihovog nastanka. To su oni praznici koji u sebi
sadre supstancu opeljudskog i elemente univerzalnog. Da li e
neki dogaaj ili datum imati takvo svojstvo uveliko zavisi od ideala
na kojima se bazira i kojem poziva.
852
853

Vidi o tome: Abdullah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, str.ll4.

Vidi: dr. Teufik Mufti, Arapsko-bosanski rjenik, str. 1029.

294

Islamski bonton

Ako se zapitamo: emu poziva muslimanski bajram i kakvo

on veselje predstavlja za muslimane, onda emo vrlo brzo doi do
zakljuka da i jedan i drugi bajram dolaze nakon znakovitih
iskuenja, borbe i pobjeda. Bajrami su samo svojevrsni usklici
vjesnici pobjede nad iskuenjima koja su prevladana.
Ramazanski bajram je proslavljanje pobjede nad svojim
nefsom, pohotama i strastima. Pohote i strasti bezgranino vode
poudi za jelom, piem, seksualnim i materijalnim uivanjima, pa je
istinsko veselje, ako se bar jedan mjesec u godini napravi ta sretna
ravnotea u sebi izmeu duhovnog i materijalnog. Zar nije pravo
veselje ne podlei silama poude i strasti koje vode prizemnosti i
unitenju?! Zar nije pravo veselje pobijediti predvodnike kufra i
mraka na Bedru, koji je bio 17. dan Ramazana, a ta borba je za
muslimane bila biti ili ne biti, nastaviti zapoetu misiju ili sve
prekinuti?! Zar teravih-namaz, drugi namazi i angairanije uenje
Kur'ana u toku ramazana, ne predstavljaju jaanje volje i snage
muslimana i poraavanje Iblisa i njegove vojske i zar sve to ne
obiljeiti posebnim veseljem i estitanjem jednih drugih na
trijumfalnoj pobjedi?!
Kurban-bajram, takoe, predstavlja pobjedu nad egoizmom i
nad samim sobom. To je veselje zbog vanredne pobjede Ibrahima,
a.s, nad Iblisom koji ga je pokuao omesti u njegovom usponu ka
Allahovoj, d.., milosti. Nai kurbani koje koljemo za vrijeme
ovog bajrama upuuju na nae portvovanje i pobjedu nad svojim
nefsom i krtosti koja stanuje u naoj blizini. Uz to, ovaj bajram se
naziva jo i hadijski, zato to rtvujemo svoj komoditet, svoja
sredstva i brojne druge pogodnosti i upuujemo se na neizvjestan
put, kako bismo u blizini Kjabe i stojei na Arefatu zadali posljednji
udarac Iblisu, koga emo svojim prisustvom na tim mjestima,
totalno poraziti, slomiti i unititi. Zar poslije takvih iskuenja i sjajne
pobjede ne treba manifestirati svoju radost i veselje?!
Upravo zbog svega toga, kako primjeuje i na rahm. prof. mr
Nijaz ukri, bajrami se po elementima duhovnosti i visoke poruke,
a ne po nainu zabave, veselja i igre, odlikuju nad praznicima
drugih. 854

854

Vidi zanimljiv tekst mr. N. ukria, Bajram u znaku kur'anskog veselja,

Islamska misao, god. XI, br. 124, aprill989, str. 3-5.

295

U temelj enost bajrama i bajram-namaza

Bajram se posebno poeo obiljeavati nakon Hidre.
Vjerovjesnik, s.a.v.s, ga je zamijenio za dva praznika koji su bili
prakticirani u Medini prije dolaska islama. Enes b. Malik, r.a,
prenosi i kae: Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s, doao u Medinu vidio je
da dva dana Medi'!}ani provode u igri i veselJu, pa ih je upitao: Kakvi su to
dani? Odgovorili su: Igrali smo i ifibavgcdi se u f!Jima prije dolaska islama!
Tada je Poslanik, s.a.v.s, rekao: A/fah vam je ta dva dana zamijenio sa
bolJim od '!}ih, a to su Ramazanski i Kurbanski bqjramfd55
Bajram-namazi su utemeljeni prve godine po Hidri. Ebu
Se'id el-Hudri, r.a, prenosi: A//ahov Poslanik, s.a.v.s, je iz!aifo na dan
Ramazanskog i Kurbanskog bqjrama na musa/lu i prvo ime bi poeo bio je
namaz. Zatim se okrenuo i stao licem okrenutim narodu, dok su oni gedi/i u
safovima. On ih je sat!Jetovao, davao preporuke i naree'!Ja. Ako je htio da
tada odabere jednu vqjnu jedinicu, uinio bi to, a ako je htio neto da naredt~
naredio h a zatim se udagio. 856

Tretiranje bajram-namaza
Bajram-namaz islamski pravnici tretiraju razliito, od sunneti
muekkede kod malikija i afija, preko Jardi kifqje kod hanbelija do
vad:fjba kod hanefija. 857 Uenjaci hanefijskog mezheba tretiraju
bajram-namaz kao vadib svakom onom kome je duma-namaz
farz, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s, bajram-namaz stalno obavljao a
uz to je i nareivao ljudima da izau i klanjaju ovaj namaz. Oni ovaj
stav temelje na autentinom hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s,
koji prenosi Ummu 'Atijje, r.a: Nareivano nam je da izaemo i iiJ!edemo
i neudate t!Jevqjke iz svryih odqja i ene u vrjjeme menstruafnog ciklusa kqje bi
stqja/e iifJ svijeta, 858 uei tekbire i dove zqjedno sa narodom, nadqjui se
postiif!'!}u berieta i oprostu grijeha kqji nosi tqj dan. 859
855

Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: 2 - Kitabu-s-salat, 242 -Babu salati-1'idejni, hadis br. 1134; En-Nesai u Sunenu: Kitabu salati-l- 'idejni, l. hadis,
3/179-180 i Ahmed u Musnedu, 3/103, 178, 235 i 250.
856
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 13- Kitabu-1- 'idejni, 6- Babu-1-hurudi ile-1musalla bigajri minberin, hadis br. 956 i Muslim u Sahihu: 8- Kitabu salati-1'idejni, hadis br. 889.
857
Provjeri: Dr. Vehbe ez-Zuhajli, El-Fikhu-1-islami ve edilletuhu, 21363-364.
858
Ovo je predaja imama Buharije. U predajama Muslima i Tirmizije jasno se
naglaava da ene koje su imale mentrualni ciklus nisu prisustvovale bajram-

296

Islamski bonton

Nain

klanjanja bajram-namaza

Bajram-namaz, i jedan i drugi, imaju samo dva rekata. Za

valjanost ovog namaza vae isti uvjeti kao i za duma-namaz, s tim
to je ovdje hutba sunnet, pa se moe, u krajnjem sluaju, i
izostaviti, ali je vrednije obaviti ovaj namaz sa hutbom koja dolazi
nakon klanjanja dva rekata.s6o
Ovaj namaz se klanja bez ezana i ikameta, na temelju hadisa
Dabira b. Semurea, r.a, u kojem kae: Sa T(jerot!)esnikom s.a.v.s sam
klanjao vie puta bqjram-nama;v bez ezana i ikameta. 861
1

Ova dva rekjata se klanjaju kao i svaka druga dva rekjata

namaza, s tim to se dodaju, u hanefijskom mezhebu, po tri tekbira
sa dizanjem ruku kao kod poetnog tekbira i to: na prvom rekjatu
odmah nakon prouenog Subhaneke a na drugom rekjatu nakon
zavretka uenja a prije odlaska na ruk'ju; 862 est na prvom a pet na
drugom rekjatu kod malikija i hanbelija a sedam na prvom a pet na
drugom kod afija. 863 Tekbiri, osim poetnog, su sunnet, pa ako
bismo ih izostavili, namjerno ili nenamjerno, neemo pokvariti ovaj
namaz. 864

namazu i nisu ulazile na musallu, nego su ekale iza musalle i onda

uestvovale sa ostalima u dovi koja je uena iza bajram-namaza.
859
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 13- Kitabu-1- 'idejni, 12- Babu-t-tekbiri ejjame
Minna ve iza gada ila Arefe, hadis br. 971; Muslim u Sahihu: 8- Kitabu salati-1'idejni, l -Babu zikri ibahati hurudi-n-nisai fi-l- 'idejni ile-1-musalla ve uhudi-1hutbeti, hadis br. 890 i Et-Tirmizi u Sunenu: Kitabu-s-salat, 36 - Babun ma dae fi
hurudi-n-nisai fi-l- 'idejni, hadis br. 539 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
860
Vidi: Muhammed Seid Serdarevi, Fikhu-1- 'ibadat, 74.
861
Hadis biljee Muslim u Sahihu: 8- Kitabu salati-l'idejni, hadis br. 887;
Tirmizi u Sunenu: Kitabu-s-salat, 32- Babun ma dae enne salate-l- 'idejni
bigajri ezanin vela ikametin, hadis br. 532 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun;
Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-s-salat, 247- Babu terki-1-ezani fi-l- 'idi, hadis
br. 1148; En-Nesai u Sunenu: Kitabu salati-l- 'idejni, 7- Terku-1-ezani li-1'idejni i Ibn Made u Sunenu: 5 - Kitabu ikameti-s-salat, 155 - Babun ma
dae fi salati-l- 'idejni, hadis br. 1274. U Buharijinom rivajetu se spominje da
ezan nije uen, bez navoenja ikameta, ali Buhari u samom nazivu poglavlja
spominje i ikamet uz ezan, to jasno upuuje i na jedno i na drugo. (Vidi:
Sahih, 13- Kitabu-1- 'idejni, 7- Babu-1-meji ve-r-rukubi ile-l- 'idi bigajri
ezanin vela ikametin, hadis br. 959.)
862
Vidi: El-Merginani, El-Hidaje, 1185; Ibrahim el-Halebi, Multeka-l-ebhur, 1/150151; El-Mejdani, El-Lubab, 1/118 i Ibnu-1-Hemmam, Fethu-l-kadir, 2n2
863
Uporedi: dr. Vehbe ez-Zuhajli, El-Fikhu-l-islami ve edilletuhu, 2/370.
864
Es-Sejjid Sabik, Fikhu-s-sunne, 11270.

297

Na ovom namazu, shodno hadisima Allahovog Poslanika,

s.a.v.s, ui se, prema jednoj predaji, sure Kqf na prvom a sure EfKamer na drugom rekjatu, 865 dok se, prema drugoj predaji, ui na_
prvom sure Ef-A'Ia a na drugom sure Ef-Gaije.866

Nema namaza ni prije ni poslije bajram-namaza

Treba napomenuti da se ovaj namaz klanja kada Sunce
koliko za koplje ili dva ili, otprilike, 45 minuta nakon
izlaska sunca i traje sve dok sunce ne doe u zenit i u tom periodu
nema namaza ni prije a ni poslije ova dva rekjata, shodno hadisu
Ibn Abbasa, r.a, koji kae: T(jerotjesntk) s.a.v.s) njje kfm?Jao nita ni pnje
a ni poslije dva rekjata ramaiflnskog bqjrama. 867
odskoi

Negacija klanjanja bilo kakvog namaza prije ili poslije bajramnamaza odnosi se, kako tvrdi Ibn Hemmam, na klanjanje u damiji
ili na musalli. 868 Meutim, ima predaja u kojima se kae da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s, klanjao dva rekjata kod kue kada se vratio
sa bajram-namaza, kao to se navodi u predaji Ebu Se'ida elHudrija, r.a u kojoj on kae: Affahov Poslanik) s.a.v.s) njje klaf!iao ntfta
pnje bqjram-namaza a kada bi se vratio kuz~ kfat!J"ao b~ tada) dva
rekjata. 869

865

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 8- Kitabu salati-l-'idejni, 3- Babun ma jukreu

bihi fi salati-l- 'idejni, hadis br. 891; Tirmizi u Sunenu: Kitabu-s-salat, 33- Babun
ma dae fi-1-kiraeti fi-l- 'idejni, hadis br. 534 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun;
Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-s-salat, 249- Babun majukreu fi-1-adha ve-1-fitr,
hadis br. 1154; En-Nesai u Sunenu: Kitabu salati-l-'idejni, 12- Babu-1-kiraeti fi-l' idejni bi Kafm ve ikterebet i Ibn Made u Sunenu: 5- Kitabu ikameti-s-salat, 157
- Babun ma dae fi-1-kiraeti fi salati-l-'idejni, hadis br. 1282.
866
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: spomenuti kitab i bab, hadis br. 533 i ocjenjuje
ga kao hasenun-sahihun; En-Nesai u Sunenu: Spomenuti kitab, Babu-1-kiraeti
fi-l- 'idejni bi Sebbihisme Rabbike-1-a 'la v e He l etake hadisu-1-gaije i Ibn
Made u Sunenu: isti kitab i bab, hadis br. 1281.
867
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 13- Kitabu-1- 'idejni, 26- Babu-s-salati kable-l- 'idi
ve ba' diha, hadis br. 989; Tirmizi u Sunenu: Kitabu-s-salat, 35- Babun ma dae
la salate kable-l-'idi vela ba' deha, hadis br. 537 i ocjenjuje ga kao hasenunsahihun; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-s-salat, 253- Babu-s-salati ba' de salati-1'idi, hadis br. 1159 i Ibn Made u Sunenu: 5- Kitabu ikameti-s-salat, 160Babun ma dae fi-s-salati kable salati-l'idi ve ba'deha, hadis br. 1291 i 1292.
868
Vidi: Timizijina zbirka hadisa, 21326.
869
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: Isti kitab i bab, hadis br. 1293. Muhammed
Fuad Abdulbaki navodi daje lanac ovog hadisa autentian a njegovi

298

Islamski bonton

Oivljavanje bajramskih noi

Mustehab je no uoi bajrama oivjeti zikrom, namazom,
uenjem Kur'ana, tekbirom, tesbihom i istigfarom. Ako se ne moe
provesti cijela no u ibadetu Allahu Uzvienom, onda treba
prakticirati jednu treinu ili bar jedan dio noi. 870 Ebu-d-Derda', r.a,
kae: Ko provede no uoi bqjrama u ibadetu Allahu, nee mu umrijeti srce
onoga dana kada srca budu umiralafd71

Dova uoi bajrama se prima

Treba iskoristiti noi uoi bajrama za dove koje se ne
odbijaju. U noi uoi bajrama dova se prima kao to se primaju
dove, kao to primjeuje Imam afija, uoi petka, uoi prvog
redeba i uoi petnaeste noi a'bana.sn

Puno

uiti

tekbire

Mustehab je puno uiti tekbire u noi uoi Bajrama i tako

sve do poetka ramazanskog bajram-namaza, a za vrijeme
Kurban-bajrama tekbire treba uiti sve do ikindije etvrtog dana
Bajrama. To je vadib za svakog punoljetnog muslimana nakon svih
farz-namaza. 873
initi

Tekbiri-terik glasi: Allahu ekber. Allahu ekber. La ilahe illellahu

valJahu ekber. Allahu ekber ve lillahi-1-hamd. 874

prenosioci pouzdani. (Vidi: Sunen Ibn Made, 1/410). Spominje je i Nevevi u

El-Ezkaru, Babun: El-Ezkaru-1-meru'a fi-1-'idejni, str. 249.
870
Vidi o tome: En-Nevevi, El-Ezkar, Babun: El-Ezkari-1-meru'a fi'l- 'idejni, str.
249 i dr. V. ez-Zuhajli, El-Fikhu-l-islami ve edilletuhu, 2/387.
871
Ovu predaju biljei Bejheki u Sunenu: Kitabu salati-l- 'idejni, Babu 'ibadeti
lejleti-1-'idejni, 3/319.
872
Vidi: Bejheki, Es-Sunenu-l-kubra, citirani kitab i bab, 3/319. i El-Fikhulislami ve edilletuhu, 2/387.
873
Vidi: El-Mejdani, El-Lubab, 119-120; El-Dezairi, Minhadu-l-muslim, str. 186;
M. S. Serdarevi, Fikhu-l- 'ibadat, str. 76 i Tuhmaz, Hanefijski fikh, 11405.
874
Vidi: Multeka-l-ebhur, 11153; Fethu-l-kadir, 2/80 i Fikhu-1- 'ibadat, str. 76.

299

Kupanje prije bajrama

IJjepo bi bilo okupati se prije bajram-namaza, jer je to bila
praksa Poslanika islama, s.a.v.s, kao to prenosi Ibn 'Abbas, r.a: AllahovPoslanik} s.a.v.s} bi se okupao na Ramazanski i Kurbanski bqjram. 87 5
lbnu-1-Kajjim ocjenjuje ovu predaju slabom, ali zato navodi
vjerodostojnu predaju Malika od Nafi'a876 da se 'Abdullah b. Omer,
r.a, koji je najdosljednije slijedio sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s,
kupao za bqjram prije nego bi i:dao da klat!Ja bqjram-nama:v 877

Namirisavanje i

oblaenje

najljepe

odjee

Lijepo je namirisati se na bajram, oprati zube i obui najljepe

odijelo koje osoba ima u tom trenutku. 878 Zna se da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s, oblaio najljepi ogrta koji je imao za vrijeme bajrama i za
vrijeme duma-namaza. 879 Nafi' prenosi: Abdullah b. Omer; r.a}je za
vrijeme bqjrama oblaio nqj!Jepe odijelo. 880

Pojesti neto prije ramazanskog bajram-namaza a ne

prije kurban-bajrama

initi

to

Prije ramazanskog bajram-namaza treba neto pojesti, kako

bismo napravili razliku izmeu tog dana i prethodnih dana posta. To
se moe uiniti sa hurmom i sl., ali taj broj treba biti neparan. Za
vrijeme Kurban-bajrama nita prije namaza ne treba jesti, kako bi prvi
zalogaj toga dana bio od kurbana koji se taj dan zakolje. 881 Burejde, r.a,
prenosi: Vjerotjesnik} s.a.v.s} ne bi i:dao na dan Ramazanskog bqjrama dok ne
bi neto pqjeo} niti bi ita} na dan Kurbanskog bqjrama jeo dok ne bi klat!Jao

875

Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 5- Kitabu ikameti-s-salat, 169- Babun ma

dae fi-1-igtisali fi-l- 'idejni, hadis br. 1.315.
876
Provjeri: lbnu-1-Kajjim, Zadu-1-me'ad, 11441-442.
877
Ovu autentinu predaju biljei Imam Malik u Muvettau: 10- Kitabu-1- 'idejni,
1- Babu-1-'ameli fi gasli-1-'idejni, hadis br. 2 i El-Bejheki u Sunenu: Kitabu
salati-l- 'idejni, Babu gasli-1- 'idejni, 3/278.
878
Vidi o tome: Fikhu-s-Sunne, 1/267 i EI-Fikhu-1-islami ve edilletuhu, 2/387.
879
Vidi o tome: En-Nesai, Sune n: Kitabu salati-l- 'idejni, 16- Babu-z-zineti li-1hutbeti li-l- 'idejni i El-Bejheki, Es-Sunenu-1-kubra, Kitabu salati-l- 'idejni,
Babu-z-zineti li-l- 'idi, 3/280.
880
Predaju biljei Bejheki u Sunenu: Kitabu salati-l-'idejni, Babu-z-zineti li-l- 'idi, 3/280.
881
Pogledaj: Zadu-1-me'ad, 11441.

300

Islamski bonton

bajram-namai; 882 U drugog predaji koju prenosi Enes b. Malik, r.a, se

kae: Vjerotjesntk) s.a.v.s) bi na dan ramazanskog bqjrama /!Jutro) pnje negoli
iife na musa/lu) pqjeo nekoliko hurmi. 883
Imam Ahmed prenosi predaju Burejde, r.a, u kojoj se kae:
Allahov Poslanik) s.a.v.s) ne bi iifaifo na dan Ramazanskog bqjrama dok ne
bi neto pqjeo) a na dan Kurban-bqjrama ne bi nita jeo dok se ne bi vratio sa
bqjram-nama~) pa bi onda jeo od svog kurbana. 884

Otii

na bajram-namaz jednim a vratiti se drugim putem

Sunnet je otii jednim putem na bajram-namaz a vratiti se, po

mogunosti, drugim, kao to je to inio Poslanik islama, s.a.v.s, kako
prenose Ehu Hurejre, Ibn Omer, Ehu Rafi' i Dabir, r.a: Vjerol!J"esnik)
s.a.v.s) bi otzao na bqjram-namazjednim a vraao se drugim putem. 885
Ehu Hanife i veina uenjaka, na temelju ovog hadisa,
smatraju da je mustehab i imamu i dematlijama da na bajram idu
jednim a vraaju se drugim putem.886
Tumaei ovaj hadis Ibnu-1-Kajjim el-Devzijje, Ibn Hader
el- 'Askalani i dr. uenjaci navode vie miljenja zbog ega se treba
vraati drugim putem, pa kau da je to zbog toga to odlazei
jednim a vraajui se drugim putem imamo priliku zaraditi bereket i
jednog i drugog puta, jer e nam taj put svjedoiti na Sudnjem danu,
radi svjedoenja ljudi i dina koji stanuju pored tih puteva, radi
sretanja vie ljudi i poznanika i nazivanja selama i estitanja
bajrama, radi posjete ivih i mrtvih roaka i prijatelja i radi
882

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: Kitabu-s-salat, 38 - Babun ma dae fi-1-ekli

jevme-1-fitri kable-1-hurudi, hadis br. 542 i ocjenjuje ga kao garib.
883
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 13- Kitabu-1- 'idejni, 4- Babu-1-ekli jevme-1fitri kable-1-hurudi, hadis br. 953 i Tirmizi u Sunenu: Isti kitab i bab, hadis
br. 543 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun-sahihun.
884
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 5/353.
885
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 13 - Kitabu-1- 'idejni, 24- Babun men halefe-ttarika iza rede'ajevme-1-'idi, hadis br. 986; Tirmizi u Sunenu: Kitabu-ssalat, 37- Babun ma dae fi hurudi-n-Nebijji, sallellahu 'alejhi ve sellem,
ile-1-'idi fi tarikin ve rudu'ihi min tarikin ahar, hadis br. 541 i ocjenjuje ga
kao hasenun-garibun; Ehu Davud u Sunenu: Kitabu-s-salat, 251 - Babu-1hurudi ile-l- 'idi fi tarikin ve jerdi 'u fi tarikin, hadis br. 1156 i Ibn Made u
Sunenu: 5- Kitabu ikameti-s-salat, 162- Babun ma dae fi-1-hurudi jevme1- 'idi min tarikin ve-r-rudu'u min gajrihi, hadis br. 1.30 l.
886
Uporedi: El-Mubarekfuri, Tuhfetu-lahvezi, 3/96.

301

oslukivanj-a potreba ljudi i, eventualno, pomoi njima, a uz to

prolazei i uei tekbire manifestiraju se simboli islama i time se
razoaravaju licemjeri.SS7

Kako

estitati

bajram drugima?

Ashabi su estitali jedan drugom bajram rijeima:

Tekabbelellahu minna ve minkum!/Allah primio i od nas i od vasfd 88
Vasile, r.a, o tome prenosi: Sreo sam Allahovog Poslanika) s.a.v.s) na
bqjram i rekao mu: Tekabbelellahu minna ve minke! On je odgovorio: Da.
Tekabbelellahu minna ve minkefd89
Kod nas je uobiajeno estitanje rijeima: Bqjram (enj)
mubarek olsun, to u prevodu s turskog jezika znai: Neka ti je sretan
(asnz) bqjram/890

Zakljuak

Treba na kraju konstatovati da bajrami treba da nas inspmsu

za nove pobjede i da budu trenuci predaha koji e nas ojaati za
realiziranje novih projekata i zamisli, a ne da budu prigoda za
beskorisnu zabavu. Bajram se ne smije svesti na puku manifestaciju
uitka bez ikakvog smisla i znaenja. To trebaju biti dani
obnavljanja snage a ne dani narastanja slabosti iz niskosti i dani
manifestiranja principa i morala a ne velianja pohota, strasti i
materijalnog uivanja.
To su dani kada treba da se osjeca snaga i sposobnost
mijenjanja stanja, a ne mo mijenjanja odjee. To su dani u kojima
se alje poruka ummetu kako se uspostavlja i iri duh dogovora.
Prilika je to da ovaj narod pokae svoje pozitivno naslijee, da
dokae da moe ukorak sa vremenom i da druge uvjeri da nije slaba
zajednica.
Radi tih snanih poruka i znaenja u islamu je uspostavljen,
kako lijepo primjeuje Mustafa er-Rafi'i, mubarek dan, kao nasljee
887

Vidi o tome: Zadu-l-me'ad, 11449; Fethu-l-Bari, 2/548 i Tuhfetu-l-ahvezi, 3196-97.

Fikhu-s-Sunne, 1/274.
889
Hadis biljei Bejheki u Es-Sunenu-1-kubra, Kitabu salati-l-'idejni, Babun ma ruvije fi
kavli-n-nasi jevme-l'idi ba' duhum liba' din tekabbelellahu minna ve minke, 3/319.
890
Vidi: A. kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskomjeziku, str. 114.
888

302

Islamski bonton

i znak vremena, da bi svaka generacija nasljeenom mogla pridodati

znakove svog vremena, kao posvjedoenje trajnog hijeropovijesnog
pregalatva ummeta kroz potvrivanje njenog uma u slubi njenih
vitalnih interesa.B91
Ukratko, dani bajrama iako su praznici nisu prazni dani, ve
su kod muslimana ispunjeni bogatim sadrajima, od ibadeta u
noima bajrama, do klanjanja bajram-namaza i uenja tekbira, preko
pojaane line, parodine i dematske higijene (kupanje, abdest,
uljepavanje kua, mjesta stanovanja, damija, mesdida i sl.),
lijepog odijevanja, posjeta rodbine i prijatelja (i ivih i mrtvih),
estitanja i naglaene komunikacije izmeu muslimana, naglaenog
ugoavanja tih dana do dijeljenja kurbanskog mesa i sadakatu-1fitra ime se socijalna slika brojnih pojedinaca poboljava a ljubav
meu vjernicima, na taj nain, jaa i postaje sve prisutnija.

891

Vidi opirnije: Mustafa Sadik er-Rafi'i, Vahju-1-kalem, 1129-33 i tekst pod

naslovom: Manifestacija mubarek dana u prijevodu mr. Mehmeda Kice, Novi
horizonti, br. 19, god. II, mart 2001, str. 18.

303

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA U
SLUAJU BOLESTI
Bez obzira koliko ovjek uvao svoje
zdravlje, doe vrijeme da ga ophrva neka
bolest i nemo. Kako se tada ponaati i ta
initi?! Ovaj tekst aktualizira kodeks
ponaanja muslimana u sluaju bolesti, a
govori i o potrebi obilaska drugih
bolesnika, te ponaanju prema njima.
Zdravlje je jedna od blagodati koju je Allah dao ljudima. U
Kur'anu i sunnet navedene su metode kako preventivno djelovati i
sauvati zdravlje. Ukoliko bi se uvanjem higijene, istoom,
abdestom, gusulom, umjerenim konzumiranjem hrane i pia,
apstinencijom od alkohola, droge, svinjskog mesa i svinjskih
preraevina ovjek sauvao na ovom svijetu, uveliko bi se smanjile
raznovrsne bolesti koje su posljedica naeg nesavjesnog odnosa prema
sebi i poprilina odvojenost od plemenitih naela islamskog uenja.
Pa, ipak, ma koliko ovjek uvao svoje zdravlje esto ga
zapljusne talas neke bolesti. Ukoliko do bolesti doe: ta musliman
treba initi i kako se u takvoj situaciji ponaati? Na to pitanje
odgovor e biti ponuen u tekstu.

Moliti Allaha, d., za zdravlje

Musliman treba moliti Allaha Uzvienog za zdravlje prije
nego ga izgubi. Ibn ehi Bekre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s, molio Gospodara svjetova da mu sauva i zatiti zdravlje:
Allahumme 'qftni fi bedeni, Allahumme 'qftni fi sem'i, Allahumme 'qftni fi
besari, la ilahe illa Ente! / Allahu, podari iflravjje mome tfjelu, Allahu,
podan zdrav!Je mome sluhu, Allahu, podari zdrav!Je mome vidu, nema boga
osim Tebef392
892

Hadis biljei Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 107 - Babun ma jekulu iza
asbeha, hadis br. 5090 i Ahmed u Musnedu, 5142.

305

Lijeenje

sluaju

bolesti

Musliman je duan, ukoliko ga oprhve kakva bolest, lijeiti se,

jer je to preporuio Allahov Poslanik, s.a.v.s, naglasivi u predaji
Ebu Hurejre, r.a: Allah nfje dao nijednu bolest, a da za r!}u nije stvorio i
lijekf8 93 U Dabirovoj, r.a, predaji koju biljei Muslim, Vjerovjesnik,
s.a.v.s, jasno napominje: Za svaku bolest ima lfjek, pa kada se pronae
odgovarqjui lfjek za bolest, ona e, Allahovom pomoi, biti izlijeenaf8 94
Zna se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kako prenosi Dabir,
r.a, poslao ljekara Ubejj b. Ka'bu, r.a, kada je on bio bolestan. 895 Isti
ashab, u drugoj predaji kae: Sa'd b. Mu'av r.a, je bio pogoen u
sredir!}u venu na ruci. Poslanik, s.a.v.s, mu je iZJ!rio kauterizaciju na ruci
nekim elJezom slinom igku na strijeli. Nakon toga mu je ruka otekla, pa je
ponovio proces. 896

Zabrana lijeenja alkoholom

Mnogi ljudi i danas smatraju da alkohol lijei, iako je
Vjerovjesnik, s.a.v.s, kategoriki zabranio upotrebu alkohola ak i u
svrhu lijeenja. Prema tome, treba izbjegavati lijeenje sa alkoholom
i koristiti ono to nije haram.
Potvrdu za to nalazimo u predaji Vaila el-Hadremija koji
prenosi da je Tarik b. Suvejd el-Du'fi, r.a, pitao Poslanika, s.a.v.s, o
alkoholu, a on mu je zabranio da ga proizvodi. Tarik b. Suvejd je
pojasnio da on taj alkohol proizvodi iskljuivo za lijeenje, nato je
Allahov Poslanik., s.a.v.s, konstatirao: To nfje lfjek! To je bolestf897

893

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 76- Kitabu-t-tibbi, l - Babun ma enzelellahu

daen illa enzele lehwifaen, hadis br. 5678.
894
Sahih: 39- Kitabu-s-selam, 26 - Babun likulli dain devaun, hadis br. 2204 i
Muslimova zbirka hadisa, 21503, hadis br. 1467.
895
Pogledaj ovu predaju u Muslimovom Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 26- Babun
likulli dain devaun, hadis br. 2207 i Muslimova zbirka hadisa, 2/512, hadis br. 1482.
896
Muslim u istom izvoru, isti kitab i bab, hadis br. 2208 i Muslimova zbirka
hadisa, cit. tom i strana, hadis br. 1483.
897
Hadis biljei Muslim u Sahihu. Pogledaj: Muslimova zbirka hadisa, 2/374,
hadis br. 1279.

306

Islamski bonton

Bolesniku se briu grijesi

Uistinu je divno biti vjernik. ak i bolest koja vjernika zadesi
nije za njega nesrea, ve dobro i blagodat. Ako vjernik pravilno
razumije Allahov raspored i Njegovu sudbinu, on e i bolest
smatrati Allahovim odreenjem i bit e njom zadovoljan, znajui da
e ga ona kutarisati nekih kazni onoga svijeta ili ga, pak, oistiti od
grijeha. Ohrabrujue djeluje predaja Ebu Se'ida i Ebu Hurejrea, r.a,
u kojoj Allahov Poslanik, s.a.v.s, obeava: Muslimana ne pogodi
nikakva nedaa ili bo/est, tuga ili alost, niti kakva ne~oda, pa ak ni obini
ubod trna, a da mu zbog toga ne budu oproteni (neki) grijesifd98
Allah Uzvieni, upravo putem razliitih ivotnih iskuenja i
raznih bolesti, isti vjernike od svih taloga i naslaga grijeha,
negativnosti i nepravilnosti. Problem je kako to ispravno shvatiti i
razumjeti i dostojanstveno to podnijeti, nadajui se Allahovoj, d..,
nagradi. Nadamo se da e nam sljedea predaja u tome itekako
pomoi. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao:
Vjerntka i 1!Jernicu ne prestqju pogaati razna iskuet!Ja u t!Jima samima,
t!Jihovqj djeci ili imetku, sve dok im se ne izbriu svi t!Jihovi grijes~ tako da
Af/aha susretnu bez ijednog gnjeha. 899

Za oduzimanje vida nagrada je Dennet

Svaka bolest ili iskuenje donosi oprost grijeha i Allahovu,
d., nagradu shodno teini bolesti ili iskuenja koje mu je Allah,
d., podario. Jedno od najveih iskuenja, bolesti i fizikih
nedostataka je gubitak vida. Onaj ko se strpi nakon toga i bude
zadovoljan Allahovom, d., sudbinom bit e nagraen
Dennetom. To Poslanik, s.a.v.s, jasno napominje u hadisi-kudsijji,
koju od njega prenosi Enes b. Malik, r.a: A/fah Uzvieni kae: Kada

898

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 75- Kitabu-1-merda, l- Babun ma dae fi

keffareti-1-meredi, hadis br. 5641 i 5642 i Muslim u Sahihu: 45- Kitabu-1birri ve-s-sileti ve-1-adabi, hadis br. 2573.
899
Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 37 - Kitabu-z-zuhd, 56- Babun ma dae fi-ssabri 'ale-1-belai, hadis br. 2399 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Buhari u
El-Edebu-l-mufredu, 226- Babu keffareti-1-meridi, hadis br. 494.

307

stavim Svoga roba na iskue'!Je odu~ma'!Jem vida) pa se on strpi u tome)

nadoknadit u mu tqj nedostatak DennetomfJ00

Bolesniku se ne prekidaju sevapi za

uinjena

djela

Bolesnik ne smije gubiti nadu u Allahovu milost, jer i dok je

bolestan njemu sevapi teku za djela koja je radio dok je bio zdrav,
tako da svojom boleu praktino ne gubi nita od nagrada koje mu
pripadaju. To je jo jedan dokaz Allahove, d., milosti prema
Njegovim stvorenjima.
Enes b. Malik, r.a, prenosi zanimljivu predaju od
Vjerovjesnika, s.a.v.s, koji o tome kae: Svakome muslimanuJ kqji je
dok je bio zdrav radio dobra c!JelaJ Allah e upisivati dobro c!Jelo i za vrijeme
f!J'egove bolest~ pa ako ga iif!J'ei - oistio ga je) a ako mu duu uzme oprostit e mu gr!JehefJOl

Dunost je

obii

bolesnika

Allahov Poslanik, s.a.v.s, je ubrojio obilazak bolesnika u

dunosti spram drugog muslimana. Tako u predaji Alije, r.a,
Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: .est je dunosti muslimana spram muslimana:
da mu nazove selam kada ga sretne) da mu se odazove kada ga pozove) da mu
kae ]erhamukellah kada on kihne i kae El-Hamdu lillahJ da ga obie
kada se razbol~ da mu kla'!}a denazu kada umre i da mu eli ono to eli i
sam sebifJ02 U Muslimovoj predaji umjesto: i da mu eli ono to eli i
sam seb~ stoji: ako mu zatrafj da ga posaZ!J'ettijeJ da to i uinil

900

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 75- Kitabu-1-merda, 7- Babu fadli men

zehebe besaruhu, hadis br. 5653
901
Hadis biljei Buhari u El-Edebu-1-mufredu, 228 - Babun juktebu li-1-meridi
ma kjane ja'melu ve huve sahihun, hadis br. 501.
902
Hadis biljee Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 3 - Babun min hakki-1mus1imi li-1-muslimi reddu-s-selami, hadis br. 2162; Tirmizi u Sunenu: 44Kitabu-1-edebi, l - Babun ma dae fi temiti-1- 'atisi, hadis br. 2736 i ocjenjuje
ga kao hasen-predaju i Ibn Made u Sunenu: 6- Kitabu-1-denaiz, l- Babun
ma dae fi 'ijadeti-1-meridi, hadis br. 1433.

308

Islamski bonton

U Buharijinoj predaji koju prenosi Ebu Musa, r.a, nareuje se

obilazak bolesnika. To Vjerovjesnik, s.a.v.s, nedvojbeno naglaava:
Obiite bolesnika, nahranite gladnog i oslobodite zarob!JenogfJ03

Podsticaj za obilazak bolesnika

Islam je obilazak bolesnika poz1c1onirao izuzetno visoko,
uporeujui ga s posjetom Gospodaru svjetova. Pogledajmo hadis
koji prenosi Ebu Hurejre, r.a, a u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s,
kae: A/fah U iJ!ieni e na S udryem danu rei: 01jee, Ja sam se bio
razbolio a/i Me ti nisi po.!J'efio. ol!J'ek e upitati: Kako da Te po.!Jdim,
Gospodaru, kad si Ti Gospodar stjetova?! Rei e: Zar nisi iftaO da se tqj i tqj
Moj rob razbolio, a ti ga nisi po.!J'etio? Zar ne zna da bi Me naao kod ryega
da si ga po[JCtio?fJ04 Imam Nevevi, tumaei ovaj hadis, tj. da bi
ovjek tamo naao Gospodara svjetova, tvrdi da bi, ustvari, naao
nagradu i Allahove poasti da je posjetio tog ovjeka. 9 0 5

Treba zijaretiti i bolesnog nemuslimana

Poslanik, s.a.v.s, nas ui da treba da obiemo ak i bolesnog
nemuslimana, ako nam je bio komija, poznanik ili poslovni
partner. To potvruje hadis koji prenosi Enes b. Malik, r.a, koji
kae da se jednom prilikom razbolio djeak idov, koji je sluio
Poslanika, s.a.v.s, pa ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s, zijaretio, sjeo kod
njegove glave i rekao mu: Primi is/am! Djeak je pogledao u svoga
oca koji je bio prisutan i otac mu je predloio da poslua
Muhammeda, s.a.v.s, to je djeak i uinio i prihvatio islam, a
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je, izlazei iz kue, rekao: Hvala Affahu kq;i ga je
spasio od VatrefJ06

903

Hadis biljei u svom Sahihu: 75- Kitabu-1-merda, 4- Babu vudubi 'ijadeti-1meridi, hadis br. 5649.
904
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45- Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 13Babu fadli 'ijadeti-1-meridi, hadis br. 2569. Vidi, takoe: Muslimova zbirka
hadisa, 21502, hadis br. 1465.
905

Uporedi: Muslimova zbirka hadisa, 21502 (u prijevodu autora ovog rada).

906
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 79- Babun iza eslemes-sabijju femate he l jusalla 'alejhi, hadis br. 1356 i Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-1-denaiz, 5 - Babun fi 'ijadeti-z-zimmijji, hadis br. 3095.

309

Dakle, posjeta nije bila samo radi posjete, nego je

Vjerovjesnik, s.a.v.s, uinio divan potez i djeaka spasio sigurnog
Dehennema, jer je djeak umro nakon kratkog vremena. Koliko li
mi takvih i slinih situacija propustima, ne elei da spasimo svoje
komije, poznanike i poslovne saradnike. Oni e nas, budimo
uvjereni, optuiti na Sudnjem danu za na, uistinu, nehumani gest:
doputenju da se stropotaju u dehennemsku vatru!!!

Nagrada onome koji

obie

bolesnika

Allahov Poslanik, s.a.v.s, podstie vjernike da zijarete

bolesnike obeavajui im velike nagrade. U Sevbanovoj, r.a, predaji
Poslanik, s.a.v.s, obeava dennetsko voe: Kada musliman ode u
obilazak svoga brata muslimana} on se nalaif u dennetskqj hutji sve dok se
ne vrati! Neko je upitao 'Alejhisselama: A ta je to dennetska huifa?;>.
On je odgovorio: To je dennetsko voefJ07
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je obeao Dennet onome ko, pored
ostalog, obie i bolesnika. U predaji Ehu Hurejrea, r.a, to se jasno
nagovjetava. Naime, Poslanik islama, s.a.v.s, je upitao: Ko je danas
zapostio? Ehu Bekr je odgovorio: Ja! Upitao je: Ko je danas od vas
klat!Jao denazu? Ehu Bekr je odgovorio: Ja! Poslanik, s.a.v.s, je
ponovo zapitao: Ko je od vas danas nahranio gladnog? Ehu Bekr je,
ponovo, odgovorio: Jal Poslanik, s.a.v.s, je, na kraju, upitao: Ko je od
vas danas obiao bolesnika? Ehu Bekr je ponovo odgovorio: Ja!
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je, nakon toga, rekao: Kqja osoba uradi sve to u
jednom danu ui e u DennetfJOS

ta se ui uz bolesnika?
Kada se doe bolesniku, treba se iskoristiti prilikom i prouiti
mu dovu za ozdravljenje. To je bila praksa Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. 'Aia, r.a, prenosi da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s, kada bi obilazio
nekog bolesnika, potrao ga svojom desnom rukom, a onda prouio:
Allahumme Rab be-n-nas~ ezhibi-l-be'se1 ve.[ft1 Ente--qft la ifae illa ifauke1
907

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45- Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 13Babu fadli 'ijadeti-1-meridi, hadis br. 2568.
908
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 44- Kitabu fadaili-s-sahabe, l -Babu min
fadaili Ebi Bekri-s-Siddik, r.a, hadis br. 1028 i Buhari u El-Edebu-1-mufredu,
234- Babu 'ijadeti-1-merda, hadis br. 515.

310

Islamski bonton

Jifaen la jugadiru sekamen l Allahu, Gospodaru !fud~ otkloni tegobu i i~ffei,

jer Ti lijeif. Nema lijeka osim Tvoga. I~ffei lijekom poslije koga nema
bolifJ09
Lijepo bi bilo uz bolesnika prouiti dovu koju je Dibril uio
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, kada je osjeao bolove. Naime, Ebu
Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Dibril doao Vjerovjesniku, s.a.v.s,
nakon to se on tuio na bolest, pa mu je prouio: Bismillahi erkike,
min ku/ii fej'inju'~ke, min ferri kuili nefsin ev 'qfnin hasidin, Aiiahujefftke,
Bismillahi erkike! l Allahovim imenom te lijeim od svega fto te ui!'emirava,
od ~a svake osobe ili oka kr!fe zavidi. Allah je tvr!f lijenik. Allahovim
imenom te lijeimfJ10
Ibn 'Abbas, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ko
pageti bolesnika, pr!Je nego mu doe as smrtz~ pa uz '!fega sedam puta proui:
Es'elullahe-1-'A~me Rabbe-1-'arfi-1-'a~mi en ;efijeke l Molim Velikog Allaha,
Gospodara velikog Arfa, da te i~ijet~ Allah e ga i~ijeiti od te bolestiP 11
ta bolesnik ui?

Ukoliko bolesnik osjea neke bolove, Poslanik islama, s.a.v.s, je

savjetovao da proui dovu, koja e mu pripomoi u odagnavanju bolova.
Ebu 'Abdullah Osman b. ebi-1-'As, r.a, prenosi da se on
potuio Vjerovjesniku, s.a.v.s, na bolove koje je osjeao u tijelu
otkako je preao na islam, pa mu je on savjetovao da stavi ruku na
mjesto gdje ga boli, a onda da tri puta proui: Bismillah!, a iza toga
sedam puta: E'uzu bil/ahi ve kudretihi min ferri ma ed~du ve uhai.fru l
U!feem se Allahu i Njegovq; moi od ~a fto ga og'eam i br!fim ga se.9 12
909

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 75- Kitabu-1-merda, 20- Babu du'ai-1-'aidi li1-meridi, hadis br. 5675 i Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 19- Babu
istihbabi rukjeti-1-meridi, hadis br. 2191.
910
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 16- Babu-t-tibbi ve-1meredi ve-r-ruka, hadis br. 2186. Uporedi, takoe: Muslimova zbirka hadisa,
2/485-486, hadis br. 1444.
911
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 29- Kitabu-t-tibbi, 32. poglavlje, hadis br.
2083 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1denaiz, 12- Babu-d-du' ai li-1-meridi 'inde-1-'ijadeti, hadis br. 3106. Rakim
istie da je ovaj hadis vjerodostojan prema uvjetima Imama Buharije. (Vidi:
Nevevi, Rijadu-s-salihin, str. 302, hadis br. 906).
912
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 24- Babu istihbabi vad'i
jedihi 'ala mevdi'i-1-elerni me'a-d-du'ai, hadis br. 2202.

311

ta ui onaj koji je izgubio nadu u ivot?

Bolesnik treba zikr initi Allaha Uzvienog i moliti Ga, a to
posebno treba initi kada osjeti da mu ta bolest smrt priziva. Tako
je inio Allahov Poslanik, s.a.v.s, pred svoju smrt, kada je bio
naslonjen na Aiu, r.a, i onda je, kako ona veli, prouio:
Allahummagjirli verhamni ve elhikni bi-r-re.ftki l Allahu1 oprosti m~ smiiJ!j
mi se i sastavi me sa nqjus:yienyim drugom. 913
U drugoj 'Aiinoj, r.a, predaji Poslanik islama, s.a.v.s, je u
svojoj smrtnoj bolesti uio: Allahumme e'inni 'ala gamerati-1-mevti! l
Allahu1 pomotf mi u ovim smrtnim asovima/m

Zabrana psovanja i proklinjanja bolesti

Prirodno je da ne volimo sve ono to nam smeta i priinjava
Bolest je iscrpljujua, brzo nam dosadi, pa,
otuda, esto reagiramo ne nedoputen nain, izraavajui se loe o
toj bolesti. Meutim, da znamo koliko nam je bolest pomogla u
ienju od grijeha i svojevrsnoj dezinfekciji naeg duhovnog stanja,
ne bismo tako postupili.
odreene potekoe.

Poslanik islama, s.a.v.s, je upozoravao ashabe da ne proklinju

bolest i da o njoj ne govore s mrnjom i prezirom. U Dabirovoj,
r.a, predaji to se, ekspilicite, prepoznaje. Naime, Allahov Poslanik,
s.a.v.s, je uao kod Ummu-s-Saib, koja je drhtala jer je imala
povienu temperaturu, pa je upitao: ta ti je? Ona je odgovorila:
Groznica1 Allah )o/ berieta ne dao! Vjerovjesnik, s.a.v.s, je tada rekao:
Ne proklit!Ji groznicu1 jer ona otkla'!}a !Judske gr!Jehe1 kao to kovaki mijeh
otklaf!ja trosku od egezafJ1S

913
914

915

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 44- Kitabu fadaili-s-sahabe, hadis br. 2444.
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 8 - Kitabu-1-denaiz, 8 - Babun ma dae fi-ttedidi 'inde-1-mevti, hadis br. 978 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i Ibn
Made u Sunenu: 6- Kitabu-1-denaiz, 64- Babun ma dae fi zikri meredi
Resulillahi, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis br. 1623.
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 45- Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 14Babu sevabi-1-mu'mini fimajusibuhu min meredin ... , hadis br. 2575 i Buhari
u El-Edebu-1-mufredu, 234- Babu 'ijadeti-1-merda, hadis br. 516.

312

Islamski bonton

Zabranjeno je traiti smrt u bolesti

Kada se ovjek nae u nekoj tekoj situaciji, velikom iskuenju ili

opakoj bolesti, treba ouvati prisebnost i shvatiti da nas Gospodar
svjetova iskuava tim i eli da ostanemo jaki, vrsti, ustrajni i
dostojanstveni. Zabranjeno je, u tim momentima, traiti ili prieljkivati
smrt. Onome ko doe u takvu nezavidnu situaciju najbolje je da se
ponaa sukladno Poslanikovom, s.a.v.s, savjetu, koji od njega prenosi
Enes b. Malik, r.a: Neka niko od vas nipoto ne zaeli smrt zbog nevolJe kqja
ga je pogodila, a ako ve mora, onda neka kae: Allahu, odr.ij me u i(jvotu dokle
godje fjvot bo!Ji za mene, a usmrti me ako je smrt bojja za meneP 16
Saetak
Zakljuujui aktualiziranu temu spomenut emo jo neke
elemente koje treba imati na umu kada posjeujemo bolesnike:

l. Ne zadravati se dugo uz bolesnika, jer ga to moe itekako

zamoriti, kao to kae arapski pjesnik: Nfje tako teko bolovatz; kad bi
komije dale mirovati!
2. Nazvati selam bolesniku i prisutnima i, okrenuvi se njemu,
zamoliti Allaha Uzvienog za njegovo ozdravljenje, to e mu
osnaiti nadu i uiniti ga raspoloenim.
3. Poslije selama, treba se rukovati s bolesnikom i staviti mu
ruku na elo, jer se time iskazuje naa bliskost s njim i na pojaani
interes za njegovo ozdravljenje.
4. Zamoliti bolesnika da
bolesnikova dova ne odbija.

proui

dovu za nas, jer se

5. Ne govoriti uz bolesnika o smrti i ne kazivati ni za

smrt, jer bi ga to moglo potresti i negativno na njega utjecati.

iju

6. Ne govoriti povienim tonom, kako ga ne bismo uznemirili.

7. Ne prisiljavati ga da jede i pije, jer bi ga to moglo uznemiriti.
8. Ponijeti neku hediju bolesniku, to
panje spram njega.917
916

917

biti

oit

znak nae

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 75- Kitabu-1-merda, 19- Babu temenni-1meridi-1-mevte, hadis br. 5671 i Muslim u Sahihu: 48- Kitabu-z-zikri, 4Babu temenni keraheti-1-mevt, hadis br. 2680.
Pogledati o ovome: Hfz. Sinanuddin Sokolovi, Islamski propisi o uvanju
zdravlja, posjeti bolesnika i sahrani umrlih muslimana, str. 20-22.

313

Islamski bonton

KULTURA PONAANJA
KOD
v
SMRTI l DZENAZE
Smrt je

aa

koju svaka osoba ispiti mora.

na
nju
je
najefikasniji
mehanizam da se pohlepa za dunjalukom
zauzda, plamen strasti i pohota ugasi a
elje i tenje svedu na razumnu mjeru.
Ovaj tekst nam pomae da se podsjetimo
na nae dunosti i obaveze spram umrlih i
pokazuje nam
nain kako prevazii,
sukladno islamu, gubitak nekog od
lanova nae porodice, blinjih i prijatelja.
Sjeanje

Jedna od prepoznatljivih karakteristika dobrog vjernika je

njegovo konstantno podsjeanje na smrt i razmiljanje o njenoj blizini.
To ovjeka dri u stalnom oprezu da se ne izgubi u ovodunjalukom
lavirintu i u bujici strasti i pohota. Posebno to moe razumjeti onaj
vjernik koji je u svojoj svijesti duboko outio Poslanikovu, s.a.v.s,
poruku, koju od njega prenosi 'Abdullah b. Omer, r.a, a koja glasi: Budi
na ovom svijetu kao da si stranac ili prolaiJ1ik!, pa je Ibn Omer, r.a, nakon
ove Vjerovjesnikove, s.a.v.s, preporuke imao obiaj govoriti: Kada
osvane, ne olekf-!J da e doekati no, a kada zanoi, nemqj oekivati jutro.
Iskoristi svrje zdrav!Je prije bolesti, a ~vot prije smrtifm
Razmiljajui

o naprijed citiranom hadisu dolazi se do jasnog

da je ovaj svijet prolazan i kratkotrajan i da ga, kao
takvog, vjernik ne treba uzimati za domovinu, niti za stalno i
sigurno mjesto prebivalita, ve samo kao odmorite na svom
putovanju i privremeno boravite. Ba kao to kur'anski ajet lijepo
definira: ivot na ovom svijetu samo je prolazno u~vaf!ie, a onqj svijet je,
uistinu, Kua tjenafJ19
zakljuka

918

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 81- Kitabu-r-rikak, 3- Babu kavli-n-Nebijji,

sallallahu 'a1ejhi ve sellem: Kunfi-d-dun'ja keenneke garibun ev 'abiru
sebi/in, hadis br. 6216; Tirmizi u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhdi, 25- Babun
ma dae fi kisari-1-emeli, hadis br. 2333 i Ahmed u Musnedu, 2/24 i 41
919
Gafir, 39.

315

Otuda je lijepo da ovjek definira svoj ivot na ovome svijetu,

da zna da je ovo prolazna faza koju on svakim danom sve vie
prelazi i da oekuje skori prelazak u drugu fazu svoga ivljenja koja_
je odvojena samo smru, kao to veli Hasan el-Basri: Ti nisi nita
drugo do odreen brqj dana. Kada god proe jedan dan) proao je i dio tebe.
otjee) budi Sl!Jestan da si samo putnik kqji svaki dan pre!Jeda s ;edne na
drugu jahalicu; s jaha/ice noi na jahalicu dana i sa jaha/ice dana na jahalicu
noi) dok te ne donesu i ne predqju onom svijetu. Ima li) onda) 01jee) iko u
veqj opasnosti od tebe?fJ20

Vjernik se

esto sjea

smrti

Svjestan vjernik se konstantno SJeca smrti 1 prije samog

njenog prikuivanja. Allahov Poslanik,s.a.v.s, u predaji Ehu Hurejre,
r.a, podsjea vjernike na to: S;eqjte se to vie onoga kq;i prekida
naslaivaf!ja!, 921 ~- sjeajte se smrti.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je onu osobu koja se nejee sjea
smrti definirao kao najpametniju i najinteligentniju. 'Abdullah b.
Omer, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, bio upitan: Ko su)
Allahov Poslanie) ncypametn!Ji tjernici? Odgovorio je: Oni kq;i se nqjee
pnjjecyu smrti i kqji su za '!JU ncyspremniji) oni su nqjpametnijifJ22
Upravo sjeanjem na smrt ovaj svijet biva postavljen u onu
ravan koja mu i pripada, kao to kae Hasan el-Basri: Nitavnost
ovoga svijeta nita ne razotkriva toliko kao smrt. Nikome ko ima imalo
pameti) ona ne ostav!Ja nimalo prostora da se ovom svijetu radtije. Kadgod se
osoba !Jeti smrti) ovqj svijet i sve to ;e na '!Jemu u tifegovim oima postanu
beijJrijednifJ23

920

Ahmed Ferid, Bistro more pobonosti i suptilnosti, str. 250.

Hadis biljee Tinnizi u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 4- Babun ma dae fi zikri-1mevti, hadis br. 2307 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Nesai u Sunenu:
Kitabu-1-denaiz, 3- Babu kesreti zikri-1-mevti i Ibn Made u Sunenu: 37Kitabu-z-zuhd, 31- Babu zikri-1-mevti, hadis br. 4258. Ovaj hadisje autentian.
(Vidi: Sahihu-l-Dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, hadis br. 1210.)
922
Hadis biljei Ibn Made u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 31- Babu zikri-1mevti, hadis br. 4259. Hadis je, zbog mnotva predaja, ocijenjen dobrim.
(Vidi: Albani, Silsiletu-1-ehadisi-s-sahiha, hadis br. 1384).
923
Ahmed Ferid, Bistro more pobonosti i suptilnosti, str. 257.

921

316

Islamski bonton

ta initi na samrti?
Osoba koja osjeti da mu je smrt blizu treba da izgovara to
vie ehadet, da se nada dobru i da ima lijepo miljenje o Allahu
Uzvienom. Mu'az, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Onqj kod koga posedt!J"e rijei budu (na ovom svijetu): La ilahe
illellah! / Nema boga osim Allaha0 ui e u DennetfJ 24
Ako se mi naemo u prisustvu osobe koja je na samrti, treba
ga paljivo podsjeati da izgovori ehadet i da mu to budu
posljednje rijei prije njegove smrti. To treba lagahno, poluglasno i
nenametljivo izgovarati kako bi se osoba koja je na samrti podstakla
da to izgovori. Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s, u tom pogledu, preporuio: Podstiite one kqji su na
samrtt' da i:zy,ovore: La ilahe illellahfJ25
U tom smislu je i predaja Ma'kila b. Jesara, u kojoj Vjerovjesnik,
s.a.v.s, preporuuje da se onima na samrti ui sure J a Sin, kako bi im se
olakali posljednji trenuci ivota: Uite suru Ja Sin vaim umiruimP 26
Na alost, kod mnogih je ovaj hadis shvaen kako ovo
kur'ansko poglavlje treba uiti umrlim. Meutim, Kurtubi, Nevevi,
Sujuti i brojni drugi islamski uenjaci to nedvosmisleno tumae
uenjem onim koji su na samrti, kako bi ih podsjetili na ehadet i
olakali posljednje dunjaluke trenutke.927
ovjek na samrti treba to ljepe misliti o Allahu, tj. da e mu
se Allah Milostiyi smilovati i grijehe oprostiti. Dabir, r.a, u tom
pogledu, prenosi Vjerovjesnikove, s.a.v.s, rijei: Neka niko od vas ne
umre, sve dok o Allahu Ui!Jzenom ne bude liJepo misliofJ28

924

Radis biljee Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-1-denaiz, 20- Babun fi-t-talkini,

hadis br. 3116; Ahmed u Musnedu, 5/233 i Rakim u Mustedreku, 11351.
Rakim ovu predaju ocjenjuje autentinom a u'ajb Arnaut hasen-predajom.
(Vidi: Rijadu-s-salihin, hadis br. 917, izdanje Mektebetu dari-s-selam).
925
Radis biljei Muslim u Sahihu: ll - Kitabu-1-denaiz, l -Babu talkini-1mevta: La ilahe illellah, hadis br. 916 i 917.
926
Radis biljei Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-1-denaiz, 24- Babu-1-kiraeti 'inde-1-mejjiti,
hadis br. 3121; lbnMadeuSunenu: 6- Kitabu-l-denaiz,4-Babunmadaefimajukalu
'inde-1-meridi iza hudire, hadis br. 1448 i Ahmed u Musnedu. 5126 i 27. Ovaj hadis Albani
ocjenjuje slabom predajom (Vidi: Da'ifo-l-Dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, hadis br. HJ72).
927
Vidi komentar Imama Sujutija na Nesain Sunen, 415. (Izdanje: Daru-1-fikr,
Bejrut, 1930, tampan zajedno sa Sunenom).
928
Radis biljei Muslim u Sahihu: 51- Kitabu-1-denneti, 19- Babu-1-emri
bihusni-z-zanni billahi te' ala 'inde-1-mevti, hadis br. 2877.

317

Najbolju potvrdu da bi morali imati lijepo miljenje o Allahu

Uzvienom i vjerovati da e nam, uistinu, oprostiti i smilovati nam se,
nalazimo u pouzdanoj hadisi-kudsijji koji prenosi Enes b. Malik, r.a, a_
u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s, kae: Allah U~eni veli: otjee1 sve to
me zamoli i zatra:fj da ti oprostim} Ja u ti oprostiti. otjee} kada bi tvqji grijesi
do neba doprl~ pa Me zamolio da ti oprostim} Ja bih ti oprostio. ot!Jee1 kada bi
Mi doao sa gr!Jesima kolika je Zem!Ja1 pa onda Me sreo1 ne pripisjjui Mi
nikakva sudmga Ja bih ~ kolikaje ona oprosta dao!J29
1

ta je obaveza prisutnih kada neko umre?

Govon"e

a)

o '!Jemu samo dobro

Kada neko umre o njemu treba iskljuivo govoriti dobro, jer

tada meleki mole Allaha Uzvienog da bude kako se o njemu
govori. Ummu Seleme, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
preporuio: Kada ste prisutni kod bolesnog ili umrlog, govon'te samo dobro1
jer meleki aminqju na ono to govorite!J3

Zatvorie

b)

mu oi i moliti Allaha} dfJ.} za '!Jega

Ovo se temelji na vjerodostojnoj predaji Ummu Seleme, r.a, u

kojoj se kae: Allahov Poslanik1 s.a.v.s1 je uao kod Ebu Se/eme (kada je
umro)} iji se pogled ukoio} pa mu je zatvon'o oi a zatim rekao: Kada dua
itrJe pogledje prati! Tada su neki ukuani poeli plakat~ pa je VJerotjesnik1
s.a.v.s1 sat:Jetovao: Pritfvqjte samo dobro1 jer meleki aminqju na sve to
i:zy,ovorite! a zatim je pro uio dovu: Allahu} oprosti E bu S elemi podigni mu
deredu meu onima kq;i su uputu slijedili i budi mi zastupnik meu
potomcima. Oprosti Gopodam szjetova i nama i '!}emu i uini mu kabur
prostranim i svjjetlimfJ31
1

929

Hadis biljei Tinnizi u Sunenu: 49 - Kitabu-d-da'vat, 99- Babun fi fadli-t-tevbeti

ve-1-istigfari ve ma zukire min rahmetillahi li 'ibadihi, hadis br. 3540 i ocjenjuje
ga garib-predajom i Ahmed u Musnedu, 5/154 i 172. Ovaj hadis Albani smatra
dobrom predajom. (Vidi: Silsiletu-l-ahadisi-s-sahiha, hadis br. 127).
930
Hadis biljei Muslim u Sahihu: ll - Kitabu-1-denaiz, 3 -Bab un ma jukal u
'inde-1-meridi ve-1-mejjiti, hadis br. 919.
931
Hadis biljei Muslim u Sahihu: ll - Kitabu-1-denaiz, 4- Babun fi igmadi-1mejjiti ve-d-du'au lehu iza hudire, hadis br. 920.

318

Islamski bonton

e) Prekriti e kompletno '!}egovo tijelo

Buharija i Muslim navode predaju Aie, r.a, koja kae da su
Vjerovjesnika, s.a.v.s, prekrili sa ogrtaem kada je preselio na
Ahiret. 932
To se ne ini sa osobom koja preseli na Ahiret u ihramima, na
hadu. Ona e, tada, biti prekrivena ihramima a glava i lice trebaju
biti otkriveni. Tako se navodi u predaji 'Abdullaha b. 'Abbasa, r.a,
koji navodi da je jedan ovjek na Arefatu pao sa jahalice i umro, pa
je Poslanik, s.a.v.s, naredio da ga okupaju, umataju u ihrame, ali da
mu ne prekrivaju lice i glavu i da ga ne namirisavaju, dodavi da e
ta osoba biti pro:fjvfjena na Sud'!fem danu uei telbiju. 933

d)

Pourie

sa oprema'!}em mrjjita i noe'!fem denaze

Pravilo je da se ne odugovlai sa opremanjem umrle osobe,

ako se stvarno konstatira njena smrt. Ibn Kudame navodi da
najvei broj islamskih uenjaka smatra da sa opremanjem umrle
osobe treba pouriti i to smatraju mustehabom, dok Ibn Hazm to
ak dri vadibom. Kod noenja same denaze treba ii, kako je to
tumaio Ebu Bekr, r.a, umjereno ureim korakom.934
Poslanik islama, s.a.v.s, je preporuio da sa denazom
pourimo, kako stoji u predaji Ebu Hurejre, r.a: Pourite sa denazom)
jer ako je bila dobra osoba) bie joj dobro kuda je nosite) a ako nije bila dobra)
onda je to iJo kqje skidate sa svq;ih vratovafJ35
Treba rei da ak i umrla osoba eli da je brzo nose na njeno
odredite, kao to istie Vjerovjesnik, s.a.v.s, u predaji Ebu Se'ida elHudrija, r.a: Kada se umrli opremi i udi ga ponesu na svqjim ramenima)
ako je bila dobra osoba) kae: Pourite sa mnom!, a ako nije bila dobra) kae

932

Provjeri: Buhari u Sahihu: 77- Kitabu-1-libas, 18- Babu-1-burusi ve-1-hiberi ve--emleti,

hadis br. 5814 i Muslinwva zbirkLJ hadisa, Poglavlje o denazama, hadis br. 457.
933
Hadis biljee Buharija u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 19- Babu-1-kefeni fi
sevbejni, hadis br. 1265 i Muslim u Sahihu: 15- Kitabu-1-hadd, 14- Babun
majuf'alu bi-1-muhrimi iza mate, hadis br. 1206.
934
Vidi: Buharijeva zbirka hadisa, 21342.
935
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 23 - Kitabu-1-denaiz, Sl - Babu-s-sur' ati bi-1denazeti, hadis br. 1315 i Muslim u Sahihu: ll- Kitabu-1-denaiz, 16Babu-1-isra'i bi-1-denazeti, hadis br. 944.

319

onima kqji je nose: Teko tijqj! Kuda je nose? Ovo

kada bi ovo otjek uo pao bi onesviJ"eenfJ3 6

tge

sve osim

otjeka,

e) Ukopae ga u mjestu gcf;e;e umro

Umrlu osobu treba ukopati u mjestu gdje je i umrla. Tako je
radio Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada je Hamzu, r.a, i druge pokopao
na Uhudu, nakon bitke, zabranivi muslimanima da umrle nose u
njihova mjesta roenja ili boravita.937
Na temelju ove i drugih predaja islamski uenjaci smatraju
haramom prenositi umrlog ili ukopanog iz mjesta gdje je umro u
drugo mjesto, pa ak ako je to umrli prije svoje smrti i oporuio.
Manji broj uenjaka smatra da je to mekruh. Imam afija doputa
prenoenje umrlog u Mekku, Medinu ili Jerusalim, ako se to ini
radi berieta tih mjesta.938

f)

Vratie

'?J"egov dug

Ukoliko umre osoba a iza sebe ostavi kakav dug, oni koji
ostaju iza nje duni su to uiniti odmah nakon njene smrti, a prije
klanjanja denaze-namaza. Poslanik, s.a.v.s, nije htio klanjati
denazu dok dug ne bi bio vraen, kao to se navodi u predaji
Dabira b. Abdillaha, r.a. Tek kada je Ebu Katade vratio dug od
dva dinara-zlatnika za tu umrlu osobu, Allahov Poslanik, s.a.v.s, je
pristupio i klanjao joj denazu.939

ta je dozvoljeno prisutnim kada neko umre?

Kada neko umre, prisutnima je dozvoljeno da otkriju lice
umrloga, da ga poljube i plau za njim tri dana. Enes b. Malik, r.a,
936

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 52- Babu kavli-1-mejjiti

ve huve 'ale-1-denazeti: Kaddimuni, hadis br. 1316.
937
Pogledaj hadis kod Ebu Davuda, Sunen: Kitabu-1-denaiz, Babun fi-1-mejjiti
juhmelu min erdin ila erdin ve kerahetun zalike, hadis br. 3165.
938
Pogledaj: Nevevi, El-Ezkar, 240.
939
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 3/330. Ovaj hadis biljei Hakim u Mustedreku,
2/58 i njegov sened ocjeqjuje kao autentian a s njim se slae i hafiz Zehebi. Ovu
predaju, takoe, navode i Bejheki i Taj alisi. Inae, ova Ahmedova predaja je
ocijenjena kao dobra. (Provjeri: Albani, Ahkamu-l-denaiz, str. 16).

320

Islamski bonton

prenosi hadis u kome se vidi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, uzeo

svoga mrtvog sina Ibrahima, poljubio ga, pomirisao i zaplakao, pa
na primjedbu 'Abdurrahmana b. 'Avfa, r.a: Zar i ti} Allahov
Poslanien odgovorio je: To je sami/os~ sine Aifov!, a zatim je dodao:
Oko mi samo suif a srce tugtije} a mi neemo nita rei ime nije zadovo(jan
na Gopodar. Uistinu smo mi} Ibrahime} zbog rastanka s tobom} tunifJ 40
Dakle, tuga i pla su dozvoljeni, ali ne tuga i pla sa vriskom,
jadikovanjem i naricanjem!

ta je duna rodbina umrlog?

a) Biti strp(jiva i zadovo!Jnasa Allahovom}

d.~

odredbom

Rodbina umrlog treba biti prisebna i zadovoljiti se sa onim

to je Allah Uzvieni odredio. Oni, u asu smrti njihovih najmilijih,
trebaju znati da je Allah Svemoni odredio trenutak njihove smrti
ba tada, da smognu snage da se pomire sa tim i da priznaju da smo
svi Allahovi i Njemu se svi vraamo - neko prije a neko poslije. Oni
se trebaju ponaati shodno kur'anskom ajetu: @ne krvi~ kad ih kakva
nevofja zadest~ samo kau: Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratitif941
Posebno je bitan taj prvi momenat u asu preseljenja nekog
od naih najbliih. Vjerovjesnik, s.a.v.s, je savjetovao jednu enu, da
u asu preseljenja na Ahiret nekoga od njenih najbliih, bude
bogobojazna i strpljiva, rekavi joj: Prava strp(jivost je pri proom
udarcufJ42
Nagrada za tako strpljivo prevladano iskuenje je dennet.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, u tom pogledu,
izrekao hadisi-kudsijju: Allah Uzvieni kae: Kada oduzmem Mome robu
t!Jerniku nqjdrau osobu na ovom svfjetu} a on mirno i strplJivo podnese tqj
gubitak} nadqjui se Mqjqj nagradi -jedina nagrada mu je DennetfJ43

940

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 43- Babu kavli-nNebijji, sallallahu 'alejhi ve sellem: Inna bike lemahzunun, hadis br. 1303.
941
El-Bekare, 156.
942
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23 - Kitabu-1-denaiz, 42 -Babu-s-sabri 'indes-sadmeti-1-ula, hadis br. 1302.
943
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 81- Kitabu-r-rikak, 6- Babu-l- 'amelillezi
jubtega bibi vedhullahi, hadis br. 6424.

321

Divan pnmJer istinske strpljivosti i stvarnog zadovoljstva

Allahovom odredbom, nalazimo u primjeru supruge poznatog
ashaba Ebu Talhe. Naime, njihov sini je bio bolestan i dok je on,
boravio kod Vjerovjesnika, s.a.v.s, njegov sin je umro. Njegova
supruga ga je sklonila u jedan kraj kue i pripremila mu sve za
denazu. Kada se Ebu Talha, r.a, vratio upitao je za bolesno dijete, pa
mu je supruga odgovorila, da mu se dua smirila i da se nada da se
djeak odmorio. Ehu Talha, r.a, je mislio da mu je sin ozdravio, pa je
legao sa suprugom i, tom prilikom, imao intimni odnos, pa kada se
rano okupao i htio izai iz kue, ona ga je obavijestila da im je sin
umro. Kada je klanjao denazu svome djetetu sa Vjerovjesnikom,
s.a.v.s, ispriao mu je taj sluaj, a Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Da vas
Allah blagoslovi u vaim noima! Allah je uinio da je ba u toj noi, u
kojoj im je umro djeak, supruga zanijela drugog djeaka koji im se
uskoro rodio. Sufjan prenosi da je jedan od ensarija izjavio: Vidio sam
im kasnije devetero cfjece i sva su ve uzla Kur'anP 44

b) Moliti Allaha) d..J da nadoknadi bo!Jim

Prilikom smrti nekoga od naih najbliih lanova porodice,
njegova rodbina e priznati svoju nemo nad takvim stanjem a
Allahovu, d.., mo i molie Gospodara svjetova da nadoknadi taj
gubitak sa boljim nego to je izgubljeno.
Ummu Seleme, r.a, kae: ula sam Allahovog PoslamkaJ s.a.v.sJ
da kae: Nema niJednog roba kqjeg zadesi neka nesrea pa rekne: Inna lillahi
ve inna il~hi rad:ij'un. Allahumme edumifi musibeti ve ehlif li hqjren minha
/Mi smo Allahovi i Njemu se vraamo. Nagradi meJ Allahu) za mqju nesreu
i dqj mi boye od rye!, a da ga Allah nee nagraditi za ryegovu nesreu i
namiriti mu bo!Je od onog to je i~ubio. Ummu Seleme, r.a, na kraju
kae: Nakon to ;e umro Ebu Se/eme i~ovorila sam ono to mi je naredio
Allahov Pos/amk) s. a. v. s) pa mi;e Allah nadoknadio bo!Jeg od '!}ega- dao mi
je Allahovog PoslanzkaJ s.a.v.s.945

944

945

Ovaj zanimljiv hadis biljei Buhari u Sahihu: 23 - Kitabu-1-denaiz, 41 Babun men lemjuzhir huznehu 'inde-1-musibeti, hadis br. 1301.
Hadis biljei Muslim u Sahihu: ll - Kitabu-1-denaiz, 2 - Babun ma jukalu
'inde-1-musibeti, hadis br. 918.

322

Islamski bonton

ta je zabranjeno rodbini umrle osobe?

a) Narica'!Je
Dozvoljeno je aljenje i plakanje za umrlom osobom, ali je
strogo zabranjeno naricanje i jadikovanje. U hadisima u kojima se
prijeti da e umrla osoba biti kanjavana u kaburu, zbog plaa onih
koji je ale, misli se, kako istie Ibn Hader, na plakanje sa
jadikovanjem, naricanjem i velikim putanjem glasa. 946 Allahov
Poslanik, s.a.v.s, je plakanje sa jadikovanjem i naricanjem strogo
osudio, a uz to je naricanje definirao dahilijjetskim postupkom, kao
to se prenosi u hadisu Ebu Malika el-E'arija, r.a: etvero je u mom
ummetu dahilijjetsko i ummet se jo toga njje rijeio: rai!J1etm!}e plemikim
rodom, vrijeat!J"e zbog ponjekla, traet!Je kie posredstvom iY!Je~a i naricat!Je
ifJ umrlim. Ako se naricategka ne pokqje prije svqje smrt~ na S udf!J"em danu e
ustati a na sebi e imati kou!Ju od katrana a pancir od ugefJ 47

b) Udarat!Je po licu i cjjepat!J"e oc!Jee

Strogo je zabranjeno rodbini i ostalima, nakon smrti nekog
njenog lana, udaranje po licu ili drugim dijelovima tijela, cijepanje
odjee ili proklinjanja samoga sebe kao to to rade pripadnici drugih
religija, ateisti ili idolopoklonici. 'Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi
eksplicitnu Vjerovjesnikovu, s.a.v.s, zabranu takvoga ina: Nije na
onqj ko se udara po obraifma, cijepa izreze na koulJi i proklit!}e se poput
predislamskogproklit!}at!}afJ48

e) Brijat!}e ili ods!Jecat!J"e kose

Uz naprijed spomenuto, strogo je zabranjeno i brijanje ili
odsijecanje kose od strane rodbine umrle osobe. To je spomenuo
Ebu Musa, r.a, kada je bio toliko bolestan da se onesvijestio i kada
je, ponovo, doao svijesti, plaei se, da e njegovi ukuani, nakon
njegove smrti raditi ono to je islamom zabranjeno, jasno upozorio:
946

Vidi o tome: Fethu-1-Bari, 3/192.

Hadis biljei Muslim u Sahihu: ll - Kitabu-1-denaiz, l O- Babu-t-tedidi fin-nijahati, hadis br. 934.
948
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 35- Babun lejse minna
men ekka-1-dujube, hadis br. 1294 i Muslim u Sahihu. (Vidi: Muslimova
zbirka hadisa, 1/411, hadis br. 464).
947

323

Ja se ogratlt!Jem od sveg onoga od ega se ograivao Allahov Pos/amk, s.a.v.s.

On se ograivao od ene kqja prilikom nesree kuka ijaue, ene kqja brije ili
odsfjeca kosu i ene koja cijepa oc!Jeu na sebifJ49

Simptomi dobrog svretka

Mi ne znamo kako i ta je koja osoba kod Allaha zaradila i
kako e skonati na Sudnjem danu. Meutim, po njegovim
posljednjim trenucima ovodunjalukog ivota, uoavamo simptome
koji upuuju na njegov dobar svretak. Ti simptomi se kreu od
njegovih posljednjih rijei koje je izgovorio na ovom svijetu, a koje
su glasile: La ilahe ille/lab, preko njegove pogibije na Allahovom
putu, smrti u petak ili uoi petka, smrti od kuge, stomanih
oboljenja, utopljenja u vodi, skonavanje u ruevinama, umiranje
ene pri poroaju, pogibijom branei svoju vjeru, domovinu i
imetak, pa do smrti pri injenju nekog hairli djela, kao to su zikr,
post, sadaka i sl.95

Pohvala umrle osobe

Ako umrlog pohvale pravedni i iskreni ljudi, nakon njegove
smrti, to e biti jedna vrsta svjedoenja za tu osobu, jer meleki
biljee ta se o njemu govori. Otuda je preporuljivo o vjernicima
govoriti pozitivno nakon njihove smrti. Time emo, iako moda
nekada nismo ni svjesni, pomoi umrlom da lake prevlada
kaburska i ahiretska iskuenja. Ovo bi trebali svjesno initi i tako ih
obradovati poslije njihove smrti, jer Poslanik islama, s.a.v.s, u
predaji Omera b. el-Hattaba, r.a, jasno naglaava: Za kojeg god
muslimana etverica postjedoe da je doba0 Allah e ga uvesti u dennet!
Upitali smo: A trq;ica? Odgovrio je: I trojica. Upitali smo: I dvojica?
Odgovorio je: I dvojica. Nakon toga ga nismo pitali zajednog. 951

949

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 37- Babun majunha

'ani-1-ha1ki 'inde-1-musibeti, hadis br. 1296.
950
Pogledaj o ovom segmentu opirnije: Albani, Ahknmu-l-denaiz ve bide 'uha, str. 34-43.
951
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23 - Kitabu-1-denaiz, 85 -Babu senai-n-nasi
'ale-1-mejjiti, hadis br. 1368.

324

Islamski bonton

Kupanje umrlog
Koliko islam pridaje vanost istoi i higijeni svake osobe,
najbolje e ilustrirati injenica da se ak i umrli kupa i okupan
sputa u kabur. To se, izmeu ostalog, temelji na autentinom
hadisu koji prenosi Ummu Atijje, r.a, a u kojem se navodi da je,
nakon smrti, Poslanikove, s.a.v.s, kerke naredio: Okupqjte je vodom
sa sidrom tri ili pet puta) ili vie od toga) a u ad'!Je stavite kamfor i... ponite
sa desne strane njena tijela i perite prvo one dijelove ko/i se peru prilikom
abdestaf952

Izuzetak je ehid. On se ukopava sa svojom krvlju, koja se ne

sapire, kako bi mu ona bila najbolji svjedok na Sudnjem danu o
njegovoj rtvi i angairanju na Allahovom putu. Zna se da je
Poslanik, s.a.v.s, nakon Bitke na Uhudu, kada su ukopavali ehide,
naredio: Zakopqjte ih sa '!}ihovom krv!Juf953
Buharija navodi, dodue, predaju u kojoj se kae da
Poslanik, s.a.v.s, nije tada klanjao ehidima denazu. Meutim,
hanefije ovaj navod imama Buharija smatraju usamljenim, pa na
temelju hadisa koji je zabiljeen u Hakimovom EI-Mustedreku,
Taberanijevom EI-Mu'demu, Bejhekijevom Es-Sunenu i Bezzarovom
Musnedu, smatraju da se ehidu denaza klanja.

Umotavanje umrlog- efini

Islam nalae prekrivanje ne samo ive, ve i umrle osobe.
Njeno tijelo, takoe, treba biti prekriveno i za tu priliku
preporuuju se bijeli efini, to na neki nain simbolizira istou,
nevinost i nau nadu da sa ovoga prelazimo u drugi svijet
nezaprljani, isti od grijeha i natruha dunjalukog ivota. Poslanik
islama, s.a.v.s, preporuio je, inae, da oblaimo bijelu odjeu, jer se
na njoj, oito je, odmah primjeri neka mrlja ili prljavtina. Bijelu
odjeu je preporuio i kao efine za umrle osobe, to, eksplicite,
govori o brizi islama za ovjeka u svakoj situaciji. U hadisu koji
prenosi Semure b. Dundub, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, preporuuje:

952

Hadis biljei Buharija, cit. djelo i kitab, 9- Babun ma justehabbu en jugsele

vitren, hadis br. 1254.
953
Hadis biljei Buharija u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 74- Babun men lem
jere gasle--uhedai, hadis br. 1346.

325

Oblaite

bijelu

ocfjeu}

jer je ona

istija

i boga} a i zamotavqjte vae umrle u

bijele ejinef95

Klanjanje,

praenje

i noenje denaze

Vrijednost klanjanja, praenja i noenja denaze umrle osobe

visoko je pozicionirana u islamskom uenju. U hadisu Ehu Hurejre,
r.a, jasno se nazire vanredno velika nagrada za one koji klanjaju
denazu umrloj osobi i koji je isprate do njenog kabura. Allahov
Poslanik, s.a.v.s, obeava: Ko klat!Ja denazu imae za to nagradu jednog
kirata} a ko umrlu osobu isprati do mezara i bude tamo dok se ne ukopa}
imae nagradu u visini dva kirata. Jedan od '!}ih} ili mat!Ji od f!Jih je koliko
brdo Uhudf955
U Buharijinoj predaji, na pitanje: Kolika su ta dva
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je odgovorio: Kao dva velika brda!

kirata~

Dozvoljeno je, kada pratimo denazu, ii ispred ili iza nje, sa

njene desne ili lijeve strane, izuzev onoga koji jae ili se vozi nekim
od prevoznih sredstava, on, tada, iskljuivo ide iza denaze. To se
temelji na hadisu iju predaju biljee poznati muhaddisi Ehu
Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Made, Ahmed, Ibn Hibban, Bejheki,
Tahavi i Tajalisi. Treba napomenuti da, iako je dozvoljeno ii ispred
i iza denaze, i za to postoje autentine predaje od Poslanika, s.a.v.s,
ipak se preferira praenje denaze hodanjem iza nje. Alija, r.a, je
rekao: Koraaf!J"e iza denaze vrednije;e od koraaf!J"a ispred denaze} kao to
je namaz u dematu vredniji od namaza kqji se klat!Ja pq;edinanof956

954

Hadis biljei Tinnizi u Sunenu: 44 - Kitabu-1-edeb, 46- Babun ma dae fi lubsi-1bejadi, hadis br. 2810 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Nesai u Sunenu:
Kitabu-z-zineti, Babun: El-Emru bi lubsi-1-bejdi mine-s-sij abi i Ibn Made u
Sunenu: 32- Kitabu-1-libas, 5- Babu-1-bejadi mine-s-sijabi, hadis br. 3566.
955
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23 - Kitabu-1-denaiz, 58- Babun menintezare
hatta tudfene, hadis br. 1325; Muslim u Sahihu: ll- Kitabu-1-denaiz, 17Babu fadli-s-sa1ati 'a1e-1-denazeti ve ittiba'uha, hadis br. 945 Tirmizi u
Sunenu: 8- Kitabu-1-denaiz, 49- Babun ma dae fi fad1i-s-sa1ati 'ale-1denazeti, hadis br. l 040 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
956
Albani, Ahkamu-1-denaiz ve bide 'uha, str. 74.

326

Islamski bonton

Denaze-namaz
Iako denaza nema ni rukjua ni sedde, ipak se naziva
namazom. To je, prije svega, dova za umrlu osobu, u kojoj molimo
Allaha Uzvienog da joj se smiluje i olaka joj polaganje rauna u
kaburu i na Sudnjem danu. Otuda je izuzetno vano da denazi
prisustvuje odreen broj ljudi, ali je vrlo bitno da su vjernici i da
Allahu Uzvienom ne pripisuju nikakvog sudruga.
U Ebu Hurejreovoj, r.a, predaji Allahov Poslanik, s.a.v.s,
istie: Kada umre neki musliman, pa mu denazu klaf!ja stotinu muslimana i
mole se za '?Jega, f!Jihova dova e biti prim!Jenaf957
U Ibn 'Abbasovoj, r.a, predaji broj prisutnih klanjaa je daleko
manji. U toj predaji Vjerovjesnik, s.a.v.s, poruuje: Nee umnjeti ni
jedan musliman, pa mu denazu kla'?)a etrdeset !Jud~ kqji ni u emu Allahu
ne pripis!fju sudruga, a da im dova za '?)ega nee biti primgenafJ 58
Prilikom klanjanja denaze-namaza bitno je izgovoriti etiri
tekbira. Prilikom izgovora prvog tekbira podiu se ruke, a u sluaju
ostala tri tekbira to se ne ini. Ruke se veu kao i prilikom klanjanja
ostalih namaza. Izvjesnih razlika u vezi s uenjem u namazu ima,
zavisno od mezheba kojem oni koji klanjaju pripadaju. U
hanefijskom mezhebu, nakon prvog tekbira, ui se Subhaneke, sa
dodatkom: Delle senauke; nakon drugog - sa/avati, a nakon treeg dova, dok se nakon etvrtog tekbira predaje selam i zavrava
klanjanje denaze-namaza.

Ukopavanje
Kabur e se iskopati u dubinu koliko za pola ljudskog stasa ili
koliko do grudi, a preporuljivo je jo i dublje. Pri dnu kabura, od
strane Kible, iskopae se jedno udubljenje, takve duljine i irine da
umrla osoba moe stati, tako da se ona tu poloi a kabur praktino
ostane prazan i predvien samo za daske koje se poredaju i zemlju
koja se vrati u njega. To udubljenje naziva se fahd. Takva praksa ima
uporite u Ibn 'Abbasovoj, r.a, predaji koji prenosi da je Vjerovjesnik,

957
958

Muslimova zbirka hadisa, 1/421, hadis br. 482.

Muslimova zbirka hadisa, 11422; hadis br. 483.

327

s.a.v.s, napomenuo: Za nas je lahd a za druge je ekkf959 ekk, ustvari,

znai ukopavanje umrle osobe na sredini kabura, pa je tako
Vjerovjesnik, s.a.v.s, elio da se i u tome razlikujemo od drugih.
Svaka osoba ukopava se odvojeno u zasebnom kaburu,
meutim, ako je nuda, dozovljeno je ukopavanje vie umrlih osoba
u jedan kabur, ali se tada svaka osoba odvaja od druge zemljom
koja se ubaci izmeu njih.
U sluaju da osoba umre na otvorenom moru, daleko od
obale, okupae se, umotati u efine, klanjae joj se denaze-namaz i
bie poloena u morske dubine. 960

ta se izgovara kada umrlog sputamo u kabur?

Prilikom sputanja umrle osobe u kabur, prouc1cemo:

Bismillahi ve 'ala mi/leti Resulillahz: To se temelji na predaji 'Abdullaha
b. Omera, r.a, u kojoj se navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, nekada
prouio: Bismillahi ve 'ala mi/leti Resulillahi l Sa Allahovim imenom i u
?jeri Allahovog Poslanika) nekada: Bismillahi ve 'ala sunneti Resulillahi l Sa
Allahovim imenom i shodno sunnetu Allahovog Poslanikm>J a nekada:
Bismillahi ve fi sebi/il/ahi ve 'ala mi/leti Resulillahi l Sa Allahovim imenom)
na Allahovom putu i u l!}eri Allahovog Poslanika. 961

Izraavanje

sauea

Smrt drage osobe gubitak je koji se dunjaluki narmntl ne

moe. Jedini nain da, bar donekle, uman jimo bol i tugu takvoj
osobi je lijepa i utjena rije, koja moe biti izuzetnim mehlemom
na nainjenoj rani u srcu te osobe.
959

Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-denaiz, Babun fi-1-1ahdi, hadis br. 3208;

Nesai u Sunenu: 21 - Kitabu-1-denaiz, 85- Babu-1-1ahdi ve--ekki i Tirmizi
u Sunenu: 8- Kitabu-1-denaiz, 53- Babun ma dae fi kav1i-n-Nebijji,
sallallahu 'a1ejhi ve sellem: El-Lahdu lena ve--ekku lihajrina, hadis br. 1045
i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun.
960
Vidi o tome: M. S. Serdarevi, Fikhu-1- 'ibadat, str. 85.
961
Hadis biljee Ebu Davudu Sunenu: 20- Kitabu-1-denaiz, 65- Babu-d-du'ai
li-1-mejjiti iza vudi'a fi kabrihi, hadis br. 3213; Tirmizi u Sunenu: 8- Kitabu1-denaiz, 54- Babun ma jeku1u iza udhi1e-1-mejjitu-1-kabre, hadis br. 1046 i
ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i Ibn Made u Sunenu: 6- Kitabu-1denaiz, 38- Babun ma dae fi idha1i-1-mejjiti-1-kabre, hadis br. 1550.

328

Islamski bonton

U praksi Allahovog Poslanika, s.a.v.s, taj vid izraavanja

bio je prepoznatljiv. On je, kako se primjeuje iz brojnih
predaja, naao naina da se priblii oaloenim lanovima
porodice, tjeei ih i podsjeajui ih na nagradu od Gospodara
svjetova ukoliko ostanu strpljivi i dostojanstveni u tim tekim
trenucima, ime ih je psiholoki rastereivao.
sauea

Pogledajmo kako nas Poslanik islama, s.a.v.s, podstie da

lijepom rijeju i iskazivanjem islamskog saosjeanja priemo
porodici umrle osobe. Muhammed b. 'Amr b. Hazm, r.a, prenosi da
je Vjerovjesnik, s.a.v.s, istakao: Allah Ui!Jieni e svakog 1!Jernika kqji u
asu smrti iskae sauee i saog'eaf!Je sa svojim bratom, zaogrnuti oqjeom
asti i dostojanstva na Sudr!fem danu.962
U drugoj predaji, koju od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi
'Abdullah b. Mes'ud, r.a, naglaava se: Ko ii[aif saoijemye i podstakne
onoga kome ;e neko umro na strp!Jer!fe, ima nagradu kao i onqj kome je neko
umro, pa se strpiof963
Izraavanje sauea se moe uiniti na vie naina.
Uglavnom, tim rijeima utjehe treba zamoliti Allaha Uzvienog da
nagradi onoga koji se nalazi u alosti, da ga uini jakim, da lijepo
podnese to iskuenje i da oprosti i smiluje se umrloj osobi.
Tako Usame b. Zejd, r.a, prenosi da je jedna od
Vjerovjesnikovih, s.a.v.s, kerki, poslala mu izaslanika da ga pozove
i obavijesti o smrti njenog djeaka, na to je Vjerovjesnik, s.a.v.s,
rekao izaslaniku: Otii jqj i obavijestije da, uistinu, Allahu pripada ono to
je uzeo i ono to je dao i sve kod J'\ijega ima odreen rok, paJo/ naredi neka se
strpi i oektije Allahovu nagraduJ964

Priprema hrane za porodicu umrlog

Kada se desi smrtni sluaj, a pogotovo kada je to neko ko je
bio posebno omiljen: kao roditelji, djeca, suprunici i sl., onda su
lanovi porodice u posebnom stanju alosti i tuge, tako da i ne
962

Hadis biljei Ibn Made u Sahihu: 6- Kitabu-1-denaiz, 56- Babun ma dae

fi sevabin men 'azza musaben, hadis br. 1601.
963
Hadis biljei Ibn Made u citiranom djelu, kitabu i babu, hadis br. 1602.
964
Hadis biljei Muslim u Sahihu: ll - Kitabu-1-denaiz, 6- Babu-1-bukai 'ale-1mejjiti, hadis br. 923.

329

pomiljaju da spremaju hranu za jelo. Tada, po kodeksu islamskog

ponaanja, ostala rodbina, komije i prijatelji treba da se pobrinu za
to i da im pripreme hranu i donesu je u njihovu kuu. To se temelji
na predaji 'Abdullaha b. Da'fera, r.a, u kojoj se navodi: Kada doe
vfjest o Da'jerovqj smrti/65 T/jerotjesnik, s.a.v.s, ree: Pripremite hranu za
Da'ferovu porodicu, jer '!Jih trenutno zaokupga neto drugof966
Pogledajmo kako islamskom kodeksu ponaanja ne promie
nijedan detalj u ivotu ovjeka i s kakvim osjeanjem panje i brige
prati svaku situaciju u kojoj se ovjek nae i rjeava je na najbolji
mogui nain. Meutim, umjesto da outimo ljepotu islamskog
kodeksa ponaanja i tako sebi olakamo stanje kada nam se desi
smrtni sluaj, mnogi od nas su, naalost, prihvatili neislamski obiaj
i poeli spremati obilnu hranu za prisutne na denazi, odnosno
kada se vrate sa denaze u kuu umrlog!!!

Koju korist umrli ima od ivog?

a) dova za umrlog
Umrla osoba e imati koristi od dove ivoga. Otuda je veoma
bitno da, prilikom klanjanje denaze ili nakon nje, prouimo neku
dovu za umrloga. Allahov Poslanik, s.a.v.s, je jednom prilikom
prouio dovu nekom od ashaba. Navodi se da je prenosilac ove
dove 'Avfb. Malik, r.a, rekao: Tako me se ta dova dqjmila, da sam poelio
da sam ja tqj umrli! ta je Poslanik, s.a.v.s, prouio za umrlog?
Pogledajmo: Allahummegjir lehu verhamhu, ve 'afihi va'fu 'anhu, ve ekrim
nuzulehu, ve vessi' mudhalehu, vagsilhu bi-1-mai ve-s-seid:{! ve-1-beredi, ve
nekkihi mine-1-hatqja kema nekkqjte-s-sevbe-1-ei?Jeda mine-d-denes~ ve ebdilhu
hqjren min darih~ ve eh/en hqjren min ehliht~ ve zevden hqjren min zevd:{jh~
ve edhilhu-1-Dennete ve e'izhu min 'azabi-1-kabri ve min 'azabi-n-nari. l
Allahu, oprosti mu i smiltij mu se. S auvqj ga i oprosti mu grijehe. Uini
ugodnim '!}Cgovo prebivalite i uini ga prostranim. Operi ga vodom, snijegom i
ledom i oisti od grijeha kao to isti bijelu oc!Jeu od pr!Javtine. Zamijeni mu
Da'fer b. ebi Talih, r.a, amidi Allahovog Poslanika, s.a.v.s, poginuo je kao
ehid u bici na Mu'ti, u blizini Tebuka, 8. godine po Hidri.
966
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 8- Kitabu-1-denaiz, 21- Babun ma dae fi-tta' ami jusne'u li ehli-1-mejjiti, hadis br. 998 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun;
Ebu Davudu Sunenu: 20- Kitabu-1-denaiz, 26- Babu san'ati-t-ta'arni li ehli-1meijiti, hadis br. 3132 i Ibn Made u Sunenu: 6 - Kitabu-1-denaiz, 59 - Babun
ma dae fi-t-ta'arni jub'asu ila ehli-1-mejjiti, hadis br. 1610.

965

330

Islamski bonton

kuu

bolJom, porodicu bolJom i enu bolJom. Uvedi ga u Dennet i spasi od

kaburske kazne i kazne u Vatfi.967
b) upotpu'!}ava'!}e neiij)renih ibadeta (post, zal!Jet i sl)
Ukoliko je umrla osoba bila obavezna izvriti neki ibadet, a
nije ga obavila, to e nadoknaditi neko od njene porodice ili
nasljednika. Tako 'Aia, r.a, prenosi hadis u kojem Poslanik, s.a.v.s,
istie: Ko umre, a bude ostao duan post, napostie za '!Jega '!}egov bli'!Jif968
U Muslimovoj predaji, Burejde, r.a, prenosi da je neka ena
upitala Allahovog Poslanika, s.a.v.s: Allahov Poslanie, mq;ka mije bila
du;?pa postiti JJ!Jesec dana, pa hou li ja to nadokanditi? Vjerovjesnik,
s.a.v.s, je odgovorio: Posti za '!}uf ena je primjetila: Ona nikada njje
obavila had~ pa mogu li ja to uiniti za '!}u? Vjerovjesnik, s.a.v.s, je
odgovorio: Obavi had za ty'uf969

e)

vraatij'e

duga

Ako umrla osoba bude imala kakav dug, njegovi najblii duni
su vratiti taj dug. To je najbolje uiniti prije klanjanja denaze.
Brojni su primjeri iz Poslanikove, s.a.v.s, prakse koji govore tome u
prilog. Tako, naprimjer, u predaji Dabira b. 'Abdullaha, r.a,
spominje se da Vjerovjesnik, s.a.v.s, nije htio klanjati denazu
nekom ovjeku koji je umro pod dugom, dok Ebu Katade, r.a, nije
preuzeo obavezu platiti njegov dug, pa je tek tada Poslanik, s.a.v.s,
preao pred demat i klanjao mu denazu!970

d) dobro c!;'elo koje uini dijete umrlog

Sve to dijete uradi od dobrih djela, ide u prilog i umrlim
roditeljima i oni u tome imaju nagradu, a djetetu se nita od sevapa
ne umanjuje. Brojne su predaje koje biljee Buharija, Muslim,
Nesaija, Tirmizija, Ebu Davud, Ibn Made, Malik, Ahmed, Bejheki i
dr. u kojima ashabi pitaju da li e imati nagradu i oni i njihovi
967

Muslimova zbirka hadisa, 1/418-419; hadis br. 477.

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 42- Babun me mate ve
'alejhi savmun, hadis br. 1952 i Muslim u Sahihu: 13- Kitabu-s-sijam, 27Babu kadai-s-sijami 'ani-1-mejjiti, hadis br. 1147.
969
Hadis biljei Muslim u Sahihu: Cit. kitab i bab, hadis br. 1149. Vidi, takoe:
Muslimova zbirka hadisa, 11517; hadis br. 606.
970
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 3/330 sa dobrim senedom. Ovaj hadis biljee
jo Bejheki, Tajalisi i Rakim, koji ga ocjenjuje autentinom predajom a s njim
se slae i hafiz Zehebi. (Vidi: Albani, Ahkamu-1-denaiz, str. 16).

968

331

roditelji, ako oni za njih podijele sadaku ili

Poslanik, s.a.v.s, je odgovarao potvrdno.

uine

neko dobro djelo.

Takoe,

dova djeteta za svoga roditelja itekako se uvaava i

uveliko doprinosi umrlom roditelju. Ehu Hurejre, r.a, prenosi
Vjerovjesnikove, s.a.v.s, rijei koje to potvruju: Kada otjek umre
'!}egova cfjela se prekidqju, osim u tri sluqja: trqjna sadaka, znaf!Je kqjim se
drugi iza '!}ega koriste i dobro odgqjeno dijete kqje mu dovu ini/971

e)trqjna sadaka- vaktif

Umrla osoba e imati izuzetnu korist od trajne sadake,
odnosno vakufa, bilo da je ona to ostavila ili neko to ini od njene
imovine nakon njene smrti. To moe biti gradnja damije, puta,
bolnice, esme ili bilo ta to koristi ljudima i sve dok traje taj hajrat
njemu e nagrada tei i on e od toga imati koristi, to vidimo,
eksplicite, iz citiranog hadisa.

j) ue'!Je kqje je ostavio

Svako uenje, knjiga, savjeti i sl. koje ovjek ostavi iza sebe, a
to koristi ljudima, bie vrednovano na Sudnjem danu a umrla
osoba e od toga imati koristi i nakon svoje smrti. Ako to ini neko
od njegove porodice, podstaknut njegovim uenjem, takoe e mu
doprinositi i poslije njegovog nestanka sa ivotne pozornice, kako
je i istaknuto u spomenutoj Muslimovoj predaji.

Posjeivanje

kabura

Posjeivanje

kabura je korisno i za umrlog, ali i za ivog.

Otuda je zabrana posjeivanja kabura, koja je bila u poetku
aktuelna, derogirana hadisom kojim se to doputa. Burejde, r.a,
prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Bio sam vam zabranio
po!feiva'!}e kabura, a od sada ih po!feujtef9 72

a) koristi pog'etioca kabura

971

Hadis biljei Muslim u Sahihu: 25- Kitabu-1-vasijjeti, 3- Babun majulhaku1-insanu mine-s-sevabi ba' de vefatihi, hadis br. 1631.
972
Hadis biljei Muslim u Sahihu: ll- Kitabu-1-denaiz, 36- Babu isti'zani-nNebijji, sallallahu 'alejhi ve selleme, Rabbehu 'azze ve delle fi zijareti kabri
ummihi, hadis br. 977.

332

Islamski bonton

Ogromne su koristi onome koji zijareti kaburistan, zbog toga

to se podsjeti da treba i on lei u tu hladnu i vlanu zemlju i biti
samo hrana za crve. U brojnim predajama koje biljee Ebu Davud,
Nesai, Ahmed, Bejheki, Hakim i drugi, podvlai se da se zijaretom
kabura zadobijaju ogromne pouke, poveava dobro, podsjea na
ahiret, te izazivaju suze u oima, a srca postaju osjedjivija i
suptilnija.

bJ koristi umrlom
Od posjete kaburu umrla osoba ima izuzetnu korist. To se
oituje i selamom koji se uputi umrloj osobi i dovom Allahu
Uzvienom da joj oprosti grijehe i sauva je kaburskog azaba.
Otuda, kada posjeujemo kabure, treba da se obratimo njihovim
stanovnicima, jer oni nas uju, iako mi to ne primjeujemo. Na upit
'Aie, r.a, kako da se obrati mrtvima, Vjerovjesnik, s.a.v.s, joj je
savjetovao da kae: Es-Selamu 'ala ehli-d-dijari mine-1-mu'minine ve-1muslimine. Ve jerhamullahu-1-mustakdimine minna ve-1-muste'hirine. Ve in na
inaAllahu bikum lelahikun!/Neka je mir na 1!}ernike i muslimane,
stanovnike ovih kua. Neka se Allah smiltije onima kq;i su ranije i skoro
umrli. Mi emo se, ina-Allah, sigurno vama pridru:ijtif973
Preporuljivo

je, kada selam nazivamo umrloj osobi, stati u

pravcu njenog lica, a kada uimo dovu za nju, onda se treba
okrenuti prema kibli.974

e)

uef!ie

Kur'ana na kaburu

Uenjaci

imaju razliite stavove kada je u pitanju uenje

Kur'ana na kaburu. Neki to strogo zabranjuju, smatrajui to
zabranjenom novotarijom dok drugi to dozvoljavaju i smatraju
pohvalnim.
Oni koji smatraju da je uenje Kur'ana kod kabura novotarija
i da ga je pokueno uiti, temelje svoje stavove na injenici da ne
postoji nijedan autentian hadis koji, eksplicite, govori o uenju
Kur'ana na kaburu. Jedino to dozvoljavaju je nazivanje selama
umrloj osobi i uenje dove za nju. Traenje oprosta za umrlu osobu
oni temelje na hadisu Osmana b. 'Affana, r.a, koji kae da bi
Vjerovjesnik, s.a.v.s, kada bi se zavrilo sa ukopavanjem umrle
973
974

Muslimova zbirka hadisa, 1/434; hadis br. 497.

Vidi: Ahkamu-1-denaiz, str. 196.

333

osobe, stao iznad nje i rekao: Traf!te oprosta za vaeg brata i molite
Allaha da ga uvrst~jer f!iega sada ispitf!juf915
Oni koji dozvoljavaju i prakticiraju uenje Kur'ana na kaburu;
temelje svoje stavove na hasen-predaji imama Bejhekija koji u
Sunenu navodi da je 'Abdullah b. Omer, r.a, smatrao mustehabom
prouiti poetak i zavretak sure El-Bekare, na kaburu, nakon
ukopavanja. 976
Imam Nevevi, takoe, navodi miljenje imama afije i
iz njegove pravne kole, koji su smatrali mustehabom da
se neto proui iz Kur'ana na kaburu, a ako bi bio prouen i
kompletan Kur'an- to su smatrali jo boljim. 977
uenjaka

Treba spomenuti da nema nikakve smetnje da neko za umrlog

proui u damiji ili u svojoj kui neto iz Kur'ana, molei Allaha
Milostivog da ga obdari Svojom milou i obaspe ga Svojim
oprostom. Meutim, okupljanje u kui umrlog u svrhu uenja
Kur'ana ili neke druge vrste ibadeta nema nikakve podloge u
Poslanikovoj, s.a.v.s, praksi i praksi njegovih asnih ashaba, niti
praksi prvih generacija muslimana.
ta je zabranjeno initi uz kabur?
Uz kabur, shodno vjerodostojnim predajama Allahovog
Poslanika, s.a.v.s, zabranjeno je sljedee:

a) klaf!ie kurbana
Zabranjeno je uz kabur klati kurban. To se jasno vidi iz
Enesove, r.a" predaje u kojoj se navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s,
rekao: Nema klanja (uz kabur) u islamu! Abdurrezzak, u nastavku te
predaje, pojanjava: Uz kabur su imali obiqj klati kravu ili ovcuf978

975

Hadis biljei Ehu Davudu Sunenu: Kitabu-1-denaiz, 69- Babu-1-istigfari 'inde-1kabri li-1-mejjiti, hadis br. 3221. Ova predaja je dobra. Ovaj hadis, takoe, prenosi i
Hakim u Mustedreku, 11370 i ocjenjuje ga autentinom predajom, a s tim se slae i
hafiz Zehebi. (Vidi: Rijadu-s-salihin, str. 313 i El-Ez)wr, str. 236-237).
976
Provjeri: Nevevi, El-Ezkar, str. 237.
977
Isti izvor i ista strana.
978
Hadis biljei Ehu Davudu Sunenu: 20- Kitabu-1-denaiz, 70- Babu
kerahijeti-z-zebhi 'inde-1-kabri, hadis br. 3222 i Ah~ed u Musnedu, 3/197.

334

Islamski bonton

bJ izdizanje kabura iznad nivoa zem!Je

Kabur ne smije biti izdignut iznad nivoa zemlje. To se ini
jedino u sluaju da bi se prepoznalo da je to kabur, kako napominje
imam afija, da se po njemu ne bi sjedilo i gazilo.979 'Ali el-Kari
smatra da se to odnosi na izdignute i ukraene kabure koji se danas
grade od mermera i betona.9so
Ebu-1-Hejjad el-Esedi veli da ga je Alija b. ebi Talih, r.a,
upitao: Hoe /i da te zaduf{jm onim ime je mene Allahov Poslanik, s. a. v. s,
zadufdo? Naredio mi je da svaki kip (spomenik) sruim i svaki uzdignuti
mezar poravnamf981

c)podiza'?fe nadgrobnih spomenika

Podizanje nadgrobnih spomenika strogo je zabranjeno, to je
ve naglaeno u prethodnoj (Muslimovoj, Tirmizijinoj i Ebu
Davudovoj) predaji, u kojoj Alija b. ebi Talih, r.a, istie da mu je
Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio da svaki nagrobni spomenik porui!
Oito

je da gradnja niana na kaburima na naim prostorima

ima svoje razloge u razlikovanju od drugih naroda i religija i pokuaj
izbjegavanja asimilacije s drugima. Moe se primijetiti da se
iskljuivo po nianima na kaburima moe odgonetnuti, nakon
agresije na Bosnu i Hercegovinu, te ruenja i paljenja kua i vjerskih
objekata, da su tu ivjeli muslimani. To, donekle, opravdava takvu
vrstu obiljeavanja, ali pod uvjetom da to obiljeavanje bude
skromno i da ne prelazi u nedozvoljeni luksuz!

d) pisa'!Je po kaburima
Dabir, r.a, prenosi hadis da je Vjerotjesnik, s.a.v.s, zabranio da
se pie po kaburima. 982

979

Vidi: Tirmizi, Sunen, 3/367. (Izdanje: Daru-l-kutubi-1- 'ilmijje, Bejrut, 1987 .)

Vidi: Tinnizijina zbirka hadisa, 3/441.
981
Hadis biljei Muslim u Sahihu: ll - Kitabu-1-denaiz, 31 - Babu-1-emri bitesvijeti-1kabri, hadis br. 969; Tirmizi u Sunenu: 8 - Kitabu-1-denaiz, 56- Babun ma dae fi
tesvijeti-1-kuburi, hadis br. 1049 i ocjenjuje ga kao hasen i Ebu Davudu Sunenu: 20
- Kitabu-1-denaiz, 68- Babun fi tesvijeti-1-kabri, hadis br. 3218.
982
Hadis biljei Nesai u Sunenu: 21- Kitabu-1-denaiz, 98- Babu tedsisi-1kuburi; Tirmizi u Sunenu: 8- Kitabu-1-denaiz, 58- Babun ma dae fi
kerahijeti tedsisi-1-kuburi ve-1-kitabeti 'alejha, hadis br. 1052 i ocjenjuje ga
kao hasenun-sahihun i Ebu Davudu Sunenu: 20- Kitabu-1-denaiz, 72Babun fi-1-binai 'ale-1-kabri, hadis br. 3226.
980

335

Imam Es-Sindi, komentirajui ovaj hadis, navodi da postoji

mogunost da se ova zabrana odnosi na ispisivanje bilo ega po
kaburima: imena umrlog, godinu roenja ili smrti, kao i kur'anskog
teksta ili Allahovih imena. On, dalje, navodi da Hakim ovaj hadis
smatra vjerodostojnim, ali kae da se po njemu ne postupa, zato to
muslimanski uenjaci, slijedei praksu prvih generacija, ispisuju
imena i odreene podatke umrlih osoba po njihovim kaburima.
Imam Zehebi, pak, svako ispisivanje smatra novotarijom. Hafiz
Iraki, kako navodi Sujuti, smatra da je zabrana pisanja kur'anskih
ajeta ili Allahovih imena na kaburima uzrokovana time da to to je
napisano nee pasti na zemlju, pa da se po tome ne bi gazilo. 983

e) graile'!fe na kaburima
Svaka vrsta gradnje na kaburima strogo je zabranjena. Ranije
je spomenuta zabrana gradnje nadgobnih spomenika. Iz Dabirove,
r.a, predaje u kojoj Poslanik, s.a.v.s, jasno zabranjuje da se na
kaburima gradi/84 razumije se, kako istie hafiz El-'Iraki, da se to
odnosi na svaku vrstu graevine, bilo da se radi o nagdrobnom
spomeniku, turbetu, damiji, medresi ili neem slinom. Doputena
je samo blago izdizanje nad zemljom, kako bi se oznailo da se radi
o kaburu, kako se to mjesto ne bi gazilo, dok je svaka druga gradnja
u koliziji sa sunnetom Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 985

j) gednye na kaburima
Sjedanje na kabur strogo je zabranjeno. Poslanik islama,
s.a.v.s, u predaji Ehu Merseda el-Ganevija, r.a, jasno istie: Ne
gedqjte na kaburef986

983

Vidi o ovome: Sujutijev komentar Nesaijinog Sunena i Sindijevu Haiju,

tampanu zajedno sa Sunenom imama Nesasija, 4/87 (izdanje: Daru-1-fikr,
Bejrut, 1930.). Vidi, takoe: Tirmizijina zbirka hadisa, 31444.
984
Hadis biljee Muslim u Sahihu: ll - Kitabu-1-denaiz, 32 - Babu-n-nehji 'an
tedsisi-1-kabri ve-1-binai 'alejhi, hadis br. 970; Nesai u Sunenu: 21 - Kitabu-1denaiz, 97- Babu-1-binai 'ale-1-kabri; Tirmizi u Sunenu: 8- Kitabu-1-denaiz, 58
- Babun ma dae fi kerahijeti tedsisi-1-kuburi ve-1-kitabeti 'alejha, hadis br. 1052
i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ebu Davudu Sunenu: 20- Kitabu-1-denaiz,
72- Babun fi-1-binai 'ale-1-kabri, hadis br. 3225.
985
Vidi o tome: Sujutijev komentar Nesainog Sunena, tampan zajedno sa Sunenom, 4186.
986
Hadis biljei Muslim u Sahihu: ll- Kitabu-1-denaiz, 33- Babu-n-nehji 'ani-1dulusi 'ale-1-kabri, hadis br.972; Tirmizi u Sunenu: 8- Kitabu-1-denaiz, 57
- Babun ma dae fi kerahijeti-1-meji 'ale-l-kuburi ve-1-dulusi 'alejha ve-s-

336

Islamski bonton

Tu zabranu jo bolje ilustrira hadis koji Ebu Hurejre, r.a,

prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s: Da neko od vas !Jedne na
eravicu) pa mu ona spali ocfjeu i dopre do koe) bo/je je nego da !Jedne na
mezarf987

g) klanjanje na kaburima
Klanjanje na kaburu, uz kabur i prema njemu strogo je
zabranjeno Poslanikovim, s.a.v.s, hadisom koji prenosi Ebu Mersed
el-Ganevi, r.a: Nemqjte !Jediti na kaburima niti kla~yati prema f!iimaf9 88
Ta zabrana posebno je drastina kada je u pitanju namaz u
kome smo okrenuti prema kaburu. Ako to inimo uz kabur,
odnosno u kaburistanu, onda na namaz nee biti valjan jer ga
klanjamo na neistom mjestu, kao to veli Vjerovjesnik, s.a.v.s, u
predaji Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a: Kompletna ZemlJa je mjesto za
klanjanje) izuzev kaburistana i kupatilaf989
Ako se to ini prema kaburu iz neznanja- to je haram, a ako
se svjesno okree ka umrloj osobi u kaburu, onda je to - kako tvrdi
ejh 'Ali el-Kari - otvoreni irk! 990 Ibn Tejmijje smatra da je strogo
zabranjeno klanjati na kaburu, pored kabura ili prema kaburu,
upravo radi sasijecanja bilo kakve mogunosti pojave irka. Takav
in osuuju, kako tvrdi Ibn Hazm, i Ebu Hanife, Evza'i, Sufjan i
dr.99t

salati ilejha, hadis br. 1050 i Ebu Davud u Sunenu: 20- Kitabu-1-denaiz, 73
- Babun fi kerahijeti-1-ku'udi 'ale-1-kabri, hadis br. 3229.
987
Hadis biljei Muslim u Sahihu: Isti kitab i bab, hadis br. 971. Pogledaj, takoe:
Muslimova zbirka hadisa, 11434, hadis br. 498. Ovaj hadis prenosi i Ebu
Davudu Sunenu: cit. kitab i bab, hadis br. 3228.
988
Hadis biljei Muslim u Sahihu: cit. kitab i bab, hadis br. 972; Muslimova zbirka
hadisa, hadis br. 499; Tirmizi u Sunenu: 8 - Kitabu-1-denaiz, 57- Babun ma
dae fi kerahijeti-1-meji 'ale-l-kuburi ve-1-dulusi 'alejha ve-s-salati ilejha,
hadis br. 1050 i Ebu Davudu Sunenu: cit. kitab i bab, hadis br. 3229.
989
Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 2- Kitabu-s-salat, 119- Babun ma dae enne-1erda kulleha mesdidun ille-1-makberete ve-1-hammame, hadis br. 317; Ebu
Davudu Sunenu: 2- Kitabu-s-salat, 23- babun fi-1-mevadi'illeti la teduzu fthes-salat, hadis br. 492; Ibn Made u Sunenu: 4- Kitabu-1-mesadid, 4- Babu-1mevadi'illeti tukrehu fthe-s-salat, hadis br. 745 i Ahmed u Musnedu, 3/83 i 96.
990
Vidi o tome detaljnije: Ahkamu-1-denaiz ve bide 'uha, str. 211.
991
Provjeri: Ahkamu-1-denaiz ve bide'uha, str. 214.

337

h) gradf!ja damija na kaburima

Svaka gradnja na kaburima je zabranjena, ak ako se radi i o
gradnji damija. To je posebno potcrtavao Allahov Poslanik, s.a.v.s,
upozoravajui svoje sljedbenike da ne dou u takvo iskuenje. Aia,
r.a, prenosi da su Ummu Seleme i Ummu Habiba, r.a, vidjele crkvu
u Abesiniji, sa brojnim slikama i kipovima, kada su za vrijeme
hidre boravile u toj zemlji, pa im je Poslanik, s.a.v.s, tada rekao: To
su oni kqji1 kada umre dobar ol!J'ek sagrade1 na r!Jegovom kaburu bogomolJu i
potom u r!Jqj naslikqju slike. Takvi su kod Allaha nqjgora stvomyaf992
Iz predaje Ebu Hurejrea, r.a, eksplicite se vidi da je takve
osobe Allah Uzvieni prokleo. Vjerovjesnik, s.a.v.s, jasno to
nagovjetava: Allah je prokleo :{Idove i krane kq;i su grobove svqjih
tjerotjesnika uzeli kao bogomo!Jef993
Ve i ove dvije autentine predaje jasno ilustriraju islamsko
poimanje ivota i svijeta. Otuda svaka vrsta gradnje na kaburima
treba biti dobro analizirana prije nego to se naemo u timu onih na
koje e se sruiti Allahovo prokletstvo. Zato, gradimo van kabura, a
ne na njima i dajmo ansu ivotu a ne smrti!!!994

i) putovar!Je radi obilaska kabura

Putovanje radi obilaska kabura je, kako smatra najvei dio
islamskih uenjaka, strogo zabranjeno, pa makar se radilo i o
samom kaburu Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Oni taj
stav temelje na autentinom hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s,
koji od njega prenose Ebu Hurejre i Ebu Se'id el-Hudri, r.a:
Putovar!Je se otr,aniifra iskguivo radi tri damije: Mesd:ijdu-l-harama
Mesd:ijdu-1-Aksaa i ove mqje damijef995
1

992

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 23- Kitabu-1-denaiz, 70- Babu binai-1mesdidi 'ale-1-kabri, hadis br. 1341 i Muslim u Sahihu: 5- Kitabu-1mesadid, 3 - Babu-n-nehji 'an binai-1-mesadidi 'ale-l-kuburi, hadis br. 528.
993
Hadis biljei Buhari u Sahihu: cit. kitab, 61- Babun majukrehu minettihazi-1mesadidi 'ale-l-kuburi, hadis br. 1330 i Muslim u Sahihu: cit. kitab i bab,
hadisi br. 529-532.
994
Koga bude inetersiralo ovo podruje, neka proita Albanijevu knjigu Tahzirus-sadid meni-t-tihazi-1-kuburi mesadid, koja sadri 240 stranica i tretira
zabranu gradnje damija i mesdida na kaburima, potkrijepljenu brojnim
hadisima koji upuuju na tu zabranu sa svih aspekata. (Izdanje: Mektebu-1islami, Damask-Bejrut, 1398.g. po Hidri).
995
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 30- Kitabu-s-savmi, 67 -Babu savmi jevme-nnahri, hadis br. 1995 i Muslim u Sahihu: 15- Kitabu-1-hadd, 74- Babu

338

Islamski bonton

Toj tvrdnji ide u prilog i Kaz'aova predaja, kada je htio

zijaretiti Et-Tur, pa je upitao 'Abdullaha b. Omera, r.a, o tome,
nato mu je on odgovorio: Zar nisi uo da je VJerotjesnik1 s.a.v.s1 rekao:
Putova'!}e se organiifra isklJuivo radi tri damije: Mesd:ijdu-I-Harama1
Poslanikove} s.a.v.s1 damije i Mesd~jdu-1-Aksaa!, zato ostavi Et-Tur i ne
put'!} tamof996
ejh Ebu Muhammed el-Duvejni, poznati imam u oblasti
tefsira i fikha i otac poznatog Imamu-1-Haremejna, na temelju
citiranog hadisa koji biljee Buhari i Muslim, kategoriki zabranjuje
putovanje u svrhu posjeivanja bilo ijeg kabura, a imam es-San'ani
tvrdi da su sve predaje koje aludiraju na posjeivanje kabura
poslanika i dobrih ljudi slabe ili apokrifne, pa, prema tome, ne moe
se, u ovom pogledu, na njih osloniti.997
Meutim, putovanje u svrhu traenja nauke, ekonomskih i
poslovnih razloga je, prema stavu uenjaka, apsolutno dozvoljeno i
u tom pogledu nema nikakvih zapreka.

j) pa!Jenje svijea ili szjeti!Jki na kaburima

U nekim podrujima uobiajilo se i na kaburima umrlih
muslimana ili mjestima njihove pogibije paliti svijee ili koristiti
neku drugu vrstu svijetiljke, to je, svakako, poistovjeivanje s
praksom krana ili vatropoklonika. Poslanik islama, s.a.v.s,
kategoriki je to zabranio, to vidimo iz Ibn 'Abbasove, r.a, predaje
u kojoj se kae: Allahov Poslanik1 s.a.v.s1 prokleo je ene kqje esto
poije'!fu kabure1 one kqji na kaburima grade damije i one ko/i pale
svijeti!Jke na kaburimaf998
Taj in koji prakticiraju neki muslimani, osim bojazni da se
identificira s osobama drugog svjetonazora i religijskih

ovjek

seferi-1-mer'eti me'a mahremin ila hadddin, hadis br. 827 i cit. kitab, 95Babun: La tueddu-r-rihalu illa ila selaseti mesadide, hadis br. 1397.
996
Hadis biljei Taberani u El-Mu 'demu-1-kebiru i El-Mu 'demu-1-evsatu. Lanac
ove predaje je autentian, kako navodi Hej semi u Mu 'demu-z-zevaidu, 414.
Tu predaju, takoe, biljei El-Ezreki u Ahbaru Mekka, str. 304. (Vidi:
Ahkamu-l-denaiz ve bide 'uha, str. 226).
997
Vidi o tome: Ahkamu-1-denaiz, str. 227-231.
998
Hadis biljee tri autora poznatih sunena: Tirmizi u Kitabu-s-salatu, 121 Babun ma dae fi kerahijeti enjettehize 'ale-1-kabri mesdiden, hadis br. 320 i
ocjenjuje ga kao hasen; Ehu Davud u Kitabu-1-denaiz, 78 - Babun fi zijaretin-nisai-1-kubur, hadis br. 3236 i Nesai u Kitabu-1-denaiz, Babu-t-taglizi fi-ttihazi-s-surudi 'ale-l-kuburi i Ahmed u Musnedu, 11229, 287, 324 i 337.

339

opredjeljenja, nosi sa sobom i bespotrebno troenje materijalnih

sredstava, to se kosi sa uenjem islama, da treba pomoi ivima, a
ne razbacivati sredstva od kojih koristi nemaju ni ivi a ni mrtvi!999 .

Novotarije u vezi s denazom

Naalost, u praksu muslimana vremenom se inflitriralo

puno stvari koje nemaju nikakvog utemeljenja u fundamentalnim
izvorima islama: Kur'anu i Sunnetu, niti u praksi prvih asnih
generacija muslimana. To je i razumljivo budui da se islam sve vie
irio i dolazio u podruja iji su stanovnici pridodati neto iz svoje
ranije, neislamske tradicije i, tako, bezbojnom islamu, dodali itav
spektar razliitih boja i nijansi.

Najefikasniji nain da se razliiti dodaci i pri!Jepci otklone je u

dobrom poznavanju Kur'ana i sunneta, ali i svijetloj praksi prvih
generacija muslimana, koji su se natjecali da to striktnije primijene
kompletan erijatski program.
Ovom prilikom navest emo samo neke elemente koje
prakticiramo u sluaju smrti i denaze a za koje ne nalazimo
uporite u temeljnim izvorima islama. Oito je da su to produkti
naeg promiljanja ili infiltriranja iz drugih religija, koje su,
vremenom, postale sastavni dio naih obiaja. Spomenimo neke:
- stavljanje Kur'ana uz ili iznad glave
- paljenje
etrdeset noi,

umirue

osobe;

svijea

u kui umrle osobe sedam a ponegdje i po

za duu umrle osobe;

- paljenje svijea ili ostavljanje upaljenog svjetla u

osobe sve do svanua;

kui

umrle

- stavljanje ae napunjene vodom na prozoru sobe umrle

osobe i to etrdeset dana da bi se - vele - dua dotine osobe imala
iz ega napiti kada doe kui. Neki stavljaju i na sam kabur au ili
posudu s vodom;

999

Pogledaj u vezi s ovim zabranama hadiske zbirke Buharije, Muslima,

Tirmizije, Nesaije, Ebu Davuda, Ibn Madea i dr. Takoe, konsultiraj: Albani,
Tahziru-s-sadid min ittihazi-1-kuburi mesadid, str. 11-204 (izdanje: ElMektebu-1-islami) i Ahkamu-l-denaiz ve bide 'uha, str. 203-238 i Ebu Bekr elDezairi, Minhadu-1-muslim, str. 199-200.

340

Islamski bonton

- apstinencija ukuana umrlog od konzumiranja jela i pia, sve

dok se ne zavri ukopavanje;
se

- izbacivanje iz
u posuu;

kue

hrane koja je bila spremljena i vode koja

nae

- prekrivanje platnom ili neim drugim svih

kunih

ogledala;

- aljenje za umrlim itavu godinu dana i apstiniranje ene od

knivenja ili oblaenja bilo kakve lijepe i ukrasne odjee;
-putanje brade iz alosti za umrlom osobom;
- izbjegavanje konzumiranja mesa i drugih ukusnih jela dok
traje alost;
- ostavljanje neoprane odjee umrlog da stoji tri dana,
vjerujui da e ga to zatiti od kaburskog azaba;
- ne usisavati i ne mesti kuu sve dok se umrla osoba ne iznese iz
nje, jer - navodno - mogla bi se zamesti kompletna porodica;
- donijeti brana, mekinja i soli, te promijeati to rukom umrle
osobe i dati da hajvan jede, vjerujui da e nakon toga u izobilju biti
mlijeka, sira, masla i kajmaka;
-

uvati

da mrtvaca ne preskoi maka;

- hvatanje vode sa teneira dok se kupa umrla osoba i to

davati ukuanima da piju kako im rahmetlija ne bi izlazio na san;
branim drugovima radi harmonije u braku ili pijanici kako bi se
proao alkohola;
- mukom djetetu, koje je umrlo
teneiru, prelomiti mali prst na ruci;

neosunneeno,

dok je jo ne

- imam se ne smije okrenuti prema kui umrlog, kada se

ponese denaza, kako ne bi jo neko iz nje umro;
- kad se ponese denaza da se za njom razbije bokal ili neto
od stakla, kako bi se na toj alosti sve zavrilo;
- onima koji su doli na alost, ne
to, inae,

okree

se

obua,

kao to se

ini;

- otac, majka, brat, sestra ili neki lan porodice uzima grumen
zemlje sa kabura i nosi ga sa sobom, kako bi umrlu osobu to prije
zaboravio i prealio;

341

- kad se dijete sputa u kabur pomjeriti ga tri puta naprijed

kako mu majka nakon njegove smrti ne bi postala nerotkinja;
- dijeljenje novca, kao sadake, na kaburu i to svim prisutnim-'bili bogati ili siromani;
- prilikom zakopavanja umrlog, ne uzimati lopatu nego je
bacati, da bi je drugi uzeo. Otuda se i ne govori: Daj lopatu!, nego:

Baci lopatu!
- oglaavanje smrti umrle osobe sa munara;

- da gasal zikr ini prilikom pranja svakog organa umrle osobe;

-

injenje

zikrullaha naglas dok mejjit bude gasuljen;

- noenje cvijea, vijenaca ili fotografije umrle osobe ispred denaze;

- davanje sadake dok se denaza kree prema kaburistanu;
- sporo hodanje za denazom;
-

prianje,

uenje

rasprave i bespotreban govor prilikom praenja denaze;

zikra ili Kur'ana naglas dok se prati denaza;

- donoenje hrane i
prate denazu;

pia

do kabtira da se poslue oni koji

- posipanje vode po kaburu (izuzetak je ako je zemlja suha, pa

postoji bojazan da je vjetar nee raznijeti);
-izraavanje

sauea

uz kabur;

- sastajanje i okupljanje na
izrazilo sauee;

odreenom

mjestu kako bi se

- izraavanje sauea vie od tri dana osim za onog ko je bio odsutan;

- spravljanje hrane i ugoavanje u

kui

umrlog;

- ugoavanje ljudi povodom prvog, sedmog i

dana i nakon godinu dana od smrti umrle osobe;
- oporuka da se kabur umrlog obilazi
tom prilikom, ui neto iz Kur'ana;

etrdeset noi

- zavravanje hatme za umrlog uz kabur;

- pripremanje kabura prije nego to osoba umre;
- obilazak kabura umrlih roditelja svaki petak;

342

etrdesetog

i da se,

Islamski bonton

- davanje novca ili neke druge naknade onome koji

mrtvome i pokloni to uenje umrloj osobi;
- obilazak kabura s nijjetom da se uz njega
da e tu biti primljena;

ui

proui

Kur'an
dova,

iekujui

- putovanje u svrhu obilaska vjerovjesnikih ili kabura dobrih ljudi;

- noenje mushafa na kabur i uenje iz njega;
- gradnja kua u kaburistanu i stanovanje u njima;
- dodirivanje i ljubljenje kabura;
- tavaf i obilaenje oko kabura vjerovjesnika i dobrih ljudi;
- klanje i prinoenje rtve i kurbana uz kabur;
- obilazak kabura da bi se klanjala uz kabur ili prema njemu;
-traenje
-

pomoi

oporuivanje

od mrtvih osoba;

da se na kaburu umrle osobe neto gradi ili podie;

- putovanje iskljuivo radi zijareta Poslanikovog, s.a.v.s, kabura;

- traenje pomoi od Vjerovjesnika, s.a.v.s;
- dodirivanje njegovoga kabura;
- ljubljenje Poslanikovog, s.a.v.s, kabura;
- priljubljivanje stomaka ili lea uz Poslanikov, s.a.v.s, kabur;
- okupljanje oko Poslanikovog, s.a.v.s, kabura radi
hatme, uenja ilahija i kasida ili citiranja poezije.tooo

1000

uenja

O ovim vidovima novotarija pogledaj: Mustafa Busuladi, Nekoliko protuvjerskih

obiaja kodnas, Novi behar, god. XVIJ/1945; br. 3, str. 36-38; br. 4, str. 49-51; br.
5, str. 65-67; Mehmed Handi, Musliman je duan uvati muslimanske obiaje, a
kloniti se nemuslimanskih, Glasnik VIS-a, g. III/1935; br. 8-9; str. 383-388; Hfz.
Sinanuddin Sokolovi, Islamski propisi o uvanju zdravlja, posjeti bolesnika i
sahrani umrlih muslimana, Sarajevo, 1972; str. 71-74; Vehbija Hodi, Sujevjerjeostaci mnogobotva (irka), Takvim za 1967. godinu, str. 104-107 i M. N. elAlbani, Ahkamu-l-denaiz ve bide 'uha, str. 241-268.

343

l
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j

Islamski bonton

KULTURA PONASANJA U
RAZLIITIM PRILIKAMA
Islam je za svaki segment ljudskog
ponaanja uspostavio kriterije, odredio
pravila i ponudio uputstva. Daleko bi nas
odvelo aktualiziranje svih segmenata
ljudskog ivota i obraivanje svih njegovih
detalja. Zato emo, na kraju ovog serijala,
navesti jo samo neka islamska pravila
kojih musliman treba da se pridrava u
razliitim prilikama.
Nema nijednog segmenta u ljudskom ivotu koji nije valoriziran
islama i o emu erijat nije dao svoju rije i pomogao ovjeku
u rjeavanju odreenih ivotnih enigmi, dilema i problema. Cilj ovog
serijala je bio upoznati se sa najvanijim, a uz to i svakodnevnim
detaljima, na koje ovjek konstantno nailazi i ponuditi islamsko
rjeenje u tom domenu. S obzirom na prostornu ogranienost na
narednim stranicama bit e, u kratkim crtama, spomenuto ponaanje u
razliitim prilikama.

uenjem

Ponaanje prema uenim i starijim osobama

Respektiranje uenih i starijih osoba je bila konstantna osobina

ranijih generacija muslimana. Odnos ashaba u pogledu potivanja
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, najbolja je potvrda za to. Takoe, djeca i
omladina ashaba, njegovali su respekt prema uenijim i starijim
osobama. 'Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s,
upitao okupljene ashabe: Hoete li mi rei kqje je to stablo ije lie ne opada a
kqje je slino muslimanu? Ljudi su mis!tJi na pustit!)'ska stabla, a menije na um
palo, da je to palma. Potom su prisutni upitali: Ka:{f nam kqje je to stablo,
Allahov Poslanie? Odgovorio je: To je palma/ 001

1001

Hadis biljei Buhari u Sahihu: 3- Kitabu-1- 'ilmi, 5- Babu tarhi-1-imami-1mes'elete 'ala ashbihi lijahtebire ma 'indehum mine-1-'ilmi, hadis br. 62.

345

Zanimljivo je spomenuti da je tada 'Abdullah b. Omer, r.a,

imao samo pet godina. Dakle, znao je odgovor na pitanje koje je
postavio Vjerovjesnik, s.a.v.s. Meutim, nije odgovorio samo iz .
potovanja i respekta prema starijim i uenijim ashabima. Ibn Hader,
komentirajui spomenuti hadis, navodi predaju u kojoj je mali
'Abdullah, r.a, kada se vratio kui, priznao svome ocu Omeru, r.a, da je
znao odgovor na Poslanikove, s.a.v.s, pitanje, na to je Omer, r.a,
uzviknuo: Da si odgovorio volio sam nego itavo krdo ncykvalitetnijih deva!, a
njegov sini mu odgovara: Kako sam mogao odgovoriti na to pitat!Je) kada
sam ja bio najmlai) a u mom prisustvuste bili ti i E bu Bekr?/ 002
Taj odgovor i postupak petogodinjeg djeteta na
najilustrativniji nain odslikava odgoj djeteta u krilu islama i odailje
nam signal kako se danas treba odnositi prema uenim i starijim!
Budui da je danas znatan broj mlaih osoba izgubio osjeaj
potivanja i respekta prema uenim i starijim, ostaviemo ih neka
osluhnu ove Poslanikove, s.a.v.s, rijei: Nije na oncy ko ne respektira nae
starfje/ 003
Koliko se nekada, uistinu, respektirala ulema najbolje e
ilustrirati primjer imama Buharija. Naime, kada je imam Buhari dolazio
u Nejsabur, doekalo ga je, kako navodi Ibnu-1-Ahrem, oko 4.000
. di, uglavnom uleme.11004
lJU
Kako treba cijeniti uenog ovjeka, najbolje potvruje Jahja b.
Da'fer, koji je o Buhariji rekao: Da mogu) poklonio bih dio :(ivota Buhariji!
Mqja smrtje smrtjednog otjeka) a tyegova smrtje nestanak znatycll!lJ0 5

Ponaanje prema mlaima

Na odnos prema mlaim treba biti pun blagosti, samilosti i

njenosti. Poslanik, s.a.v.s, izuzetno je volio djecu i prema njima se
odnosio s krajnjom njenou i samilou. Poznat je njegov odnos
1002

Uporedi: Ibn Hader, Fethu-l-Bari, 11176.

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 15- Babun ma
dae fi rahmeti-s-sibjani, hadis br. 1919, 1920 i 1921 i ovu posljednju predaju
ocjenjuje kao hasenun-garibun; Ebu Davudu Sunenu: Kitabu-1-edeb, 63 Babun fi-r-rahmeti, hadis br. 4941 i Ahmed u Musnedu, 2/185 i 207, s
dobrim lancem prenosilaca.
1004
Uporedi: Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela', 12/437 i . Kurdi, Velikani
hadiskih znanosti, str. 134.
1005
Sijeru e'alami-n-nubela', 12/418; Ibn Hader, Hedju-s-sari, mukaddimetu
Fethi-l-Bari, str. 485 i . Kurdi, cit. izvor i strana.
1003

346

Islamski bonton

prema unucima s kojima se svakodnevno igrao. On ih je grlio i ljubio i,

naprosto, bio im jahalica u njihovim igrama i zabavi.
U naim krajevima bila je ustaljena praksa da roditelji poljube
svoje dijete jedino na spavanju, a neki to ne ine ni prilikom spavanja
djeteta. Da je to pogrean pristup spram mlaih, najbolje potvruje
sluaj koji prenosi Ebu Hurejre, r.a. On kae: V}erot!Jesnik, s.a.v.s, je
polJubio svoga unuka Hasana, r.a, u momentu kada je kod '!Jega bio Akre' b.
]abis, kqji mu je prigovorio: Ja imam desetero qjece i nikada nijedno nisam
po!Jubio! Allahov Poslanik, s. a. v. s, ga je pogledao i rekao mu: Ko nije milostiv, ni
'!Jemu se nee ukaifili milostf'06

Ponaanje prema jetimima i udovicama

Odnos prema jetimima i udovicama treba biti krajnje blag i
samilostan. Duni smo da naemo priliku da se druimo s jetimima,
pomilujemo ih po glavi i materijalno ih pomaemo. Materijalno
pomaganje udovica naa je obligatna dunost. Uz to, naa je obaveza
ouvati njihov moral i moralne kvalitete. Mehanizam ouvanja
njihovih moralnih vrlina je nadziranje njihovog ponaanja, uvanje da
ne dou u priliku da uine neki nemoralni gest, ili enidba njima kao
preventivni nain ouvanja njihove moralne istote.
Sehl b. Sa'd, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ja
i zatitnik jelima smo u Dennetu ovako~ pa je pokazao na kaiprst i
srednji prst, 1007 elei time ukazati na svoju bliskost s onim koji vodi
brigu o jetimu i dennetsku nagradu za takav nesebian in.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ko
zbri'!}ava udovice i siromahe je kao mudahid na Allahovom putu! Prenosilac
ovog hadis jo dodaje: I kao ont!} kqji konstantno kla'!}a i nikada se od toga
ne umara, i kao posta kqji stalno posti i nikako ne mrsi/ 008

1006

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78- Kitabu-1-edeb, 18- Babu rahmeti-1veledi ve takbilihi ve mu'anakatihi, hadis br. 5997 i Muslim u Sahihu: 43Kitabu-1-fadail, 15 -Babu rahmeti sallallahu 'alejhi ve selleme-s-sibjane ve1-'ijale, hadis br. 2318.
1007
Hadis biljei Bubari u Sahihu: 78 - Kitabu-1-edeb, 24- Babu fadli men je'ulu
jetimen, hadis br. 6005 i Muslim u Sahihu: 53 - Kitabu-z-zuhdi ve-r-rekaiki,
2- Babu-1-ihsani ile-1-ermileti ve-1-jetimi, hadis br. 2983.
1008
Hadis biljee Buhari u cit. djelu i kitabu, 25- Babu-s-sa' i 'ale-1-ermileti,
hadis br. 6006 i Muslim u cit djelu, kitabu i babu, hadis br. 2982.

347

Nema, uistinu, potrebe navoditi druge hadise o ovoj temi. Dva

navedena hadisa sasvim su dovoljna da nas podstaknu na
dobroinstvo spram jetima i udovica i savjesniji odnos u tom pogledu.

Ponaanje prema nevjernicima

Islam je prema svim ljudima odredio pravedan, human i ljudski

postupak. ak se i prema nevjernicima treba odnositi na lijep nain,
kako bismo nali put do njihovih srca i prikuiti im ljepote islama.
Uostalom, kontaktiranje s ljudima i ima za cilj da se upoznajemo i da
jedni drugima pripomognemo i omoguimo prikuivanje istini.
Odnos islama prema nevjernicima je jasan. Analizom dva
spomenuta ajeta prepoznaemo taj, do kraja jasan, koncept: Allah vam
ne zabrat!)tge da inite dobro i da budete pravedni prema onima kqji ne rat'!Ju
protiv vas zbog l!J"ere i kqji vas iz zaviqja vaeg ne i:zy,one - Allah} uistinu} voli
one kqji su pravini} ali vam zabrat!)tge da prfjate!JI!Jete s onima kqji ratt!}u protiv
vas zbog tjere i kqji vas iz zaviqja vaeg i:zy,one i kqji pomau da budete
prognani. Oni kq;i s t!Jima prijate!Jt!}u sami sebi nepravdu ine. 1009
Odnos prema nevjernicima je pravedan, posebno prema
sljedbenicima Knjige, kranima i idovima, ukoliko i oni pokau
takve vrline. Allah Uzvieni jasno potcrtava: I sa slJedbenicima Kt!fige
rasprav!Jqjte na nqj!Jepi nain} - ne sa onima meu '!Jima kqji su nepravedni, i
recite: Mi tjerujemo u ono to se ol?Jav!JI!Je nama i u ono to ;e oijav!Jeno vama} a
na Bog i va Bog;este - jedan1 i mi se f\ijemu pokoravamo. 1010
U ovom ajetu je prepoznata pohvala ehlu-1-kitabijama, ime se
dobija izuzetan prostor da im se podastre istina i ukae na falsiflkate
koje su vremenom infiltrirati u vjeru koja im je objavljena i, na taj
nain, argumentima ukae na fascinantnost i nadnaravnost islama.
Otuda je preporuka da se s njima izbjegava rasprava o pitanjima koja
bi ih mogla rasrditi i dovesti do neprijateljstva. Izuzetno mudro zvue
rijei Gospodara svjetova: I sa slJedbenicima Kt!fige rasprav!Jqjte na nqj!Jepi
nain1 to, eksplicite, ukazuje na njihovu bliskost islamu, koja moe biti
jo i blia, uz na lijep odnos i blago da'vetsko djelovanje, to, realno,

1009
1010

El-Mumtehine, 8-9.
El- 'Anke but, 46.

348

Islamski bonton

moe rezultirati ispravljanjem, vremenom nataloenih, falsifikata u

konceptima njihovih religija. 1011
Ljubav prema nevjernicima koji se bore ili ratuju protiv
vjernika ili koji se suprotstavljaju Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s,
i naa prisna veza s njima je, tekstom Kur'ana i sunneta, strogo
zabranjena. Meutim, lijep odnos nemuslimana prema muslimanu
automatski obavezuje muslimana na njegov lijep odnos prema njemu.
U konkretnom sluaju sve zavisi od odnosa nemuslimana prema
muslimanu, kako napominje hafiz Ibn Hader, dakle, zavisno je li taj
odnos prijateljski ili neprijateljski. 1012
Meutim,

kada su u pitanju nemuslimani koji su u komijskim ili

rodbinskim vezama s muslimanima, onda taj odnos zadobija jo vru
vezu. Najbolji primjer za to je hadis koji Esma, r.a, prenosi: Dok je
Allahov Poslanik, s.a.v.s, bio :fjv, dola mi je mcyka, kqja je jo uvfjek bila
mnogobokif!Ja, pa sam upitala Allahovog Poslanika, s.a.v.s: Dola mi je mqjka
koja jo nfje vo!Jna da primi islam, pa mogu li s f!!Om ostati prisna? On je
odgovorio: Moe~ ostani sa mqjkom u lijepim odnosima!' 013
Na temelju prakse Allahovog Poslanika, s.a.v.s, i prvih generacija
muslimana zna se da su oni imali lijep odnos prema nemuslimanima,
da su ih obilazili u bolesti, pozdravljali se s njima, primali poklone od
njih i imali razvijene poslovne odnose.
Potrebno je naglasiti da islam muslimanima dozvoljava da od
nemuslimana preuzimaju sve korisne znanosti, kao to su hemija,
fizika, medicina, astronomija, ali i industrija i poljoprivreda, kao i sva
administrativna iskustva, ukoliko takve elemente ne mogu stei, niti
nauiti od muslimana. Meutim, treba biti oprezan u koritenju onoga
to je u vezi s vjerom i duhovnim vrijednostima, kao npr. njihovo
tumaenje Kur'ana, sunneta; historije islama, politikih odrednica,
moralnih vrednota i sl, jer bi se time med pomijeao s otrovom, to je i
primjetno u sluaju onih muslimana koji su pomijeati predodbe
svoje vjere sa grkom filozofijom, perzijskom mudrou, indijskim
misticizmom i sl.
1011

O odnosima muslimana spram nemuslimana opirnije pogledaj u knjizi dr.

Jusufa el-Karadavija, Halal i haram u islamu, str. 428-432 i dr. Se'id elKahtani, Ljubav prema dobru i mrnja prema zlu u islamu, str. 344-376.
1012
Vidi: Ibn Hader, Fethu-1-Bari, 5/276.
1013

Hadis biljee Buhari u Sahihu: 51 - Kitabu-1-hibe, 29- Babu-1-hedijjeti li-1murikin, hadis br. 2620 i Muslim u Sahihu: 12- Kitabu-z-zekjat, 14- Babu
fadli-n-nefekati ve-s-sadekati 'ale-1-akrebine ve-z-zevdi ve-1-evladi ve-1validejni ve lev kjanu murikin, hadis br. 1003.

349

Ponaanje prema ivotinjama

Nije samo human odnos prema ljudima prepoznatljiva crta
islama. Koliko je islam prefinjen i kakva humana ozraja emaniraju iz
islama na najbolji nain potvruje njegov odnos i stav prema
ivotinjama. Poslanik islama, Muhammed, s.a.v.s, veoma briljivo je
upozoravao na lijep i human odnos, ak i prema ivotinjama.
Pogledajmo neke autentine hadise koji tretiraju ovu problematiku i
uvjerimo se u to:
Ebu Hurejre, r.a, prenosi predaju u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s,
kae: Jednog ot!Jeka, koji;e putovao je spopala e~ pa se, nazavi na bunar,
spustio u '!}ega, napio vode i it:ao. N akon toga je naao jednog psa koji;e, zbog
silne ei, lizao i jeo vlano tlo. T aj otjek je tada konstatovao: Ovog psa je
ophroala e isto kao to je i mene bila ophroala! Spustio se, zatim, u bunar, svoju
cipelu napunio vodom, drao ;e zubima kako bi se uspeo iz bunara a onda
napq;io psa. Allah UiJ!ieni mu se zahvalio oprostivi mu grijehe! Ashabi su
upitali: Allahov Poslanie, zar emo imati nagradu kada su u pita'!}u i
ijvoti'!}e?!" On je odogovorio: Za sve to ima :{ivu jetru- do bie se nagrada/ 014
U drugoj slinoj predaji koju, takoe, prenosi Ebu Hurejre, r.a,
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Dokje nekipas kru:{jo oko bunara zbog
ei od koje;e gotovo uginuo, jedna bludnica iz Benu Israila ga je pritll)etila, izula
svoju obuu, privezala ;e svojom mahramom i spustila u vodu, iiJ!ukla vodu i
napojila tog psa. Zbog tog tijela biloJo/ je oproteno/1015
U prethodna dva hadisa Vjerovjesnik, s.a.v.s, dovodi u vezu
pratanje grijeha i zadobijanje nagrade onome ko bude imao lijep
odnos, ak i spram ivotinja. U sljedeoj predaji koju prenosi
'Abdullah b. Omer, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, prijeti dehennemskom
vatrom onome ko maltretira i kanjava ivotinju. On, s.a.v.s, kae:
iena je ka'!Jena zbog make kqju je zatvorila i od !Jih pos!Jedica je maka
uginula. iena je dospjela u dehennemsku vatru jer je mak~ nakon to ju je
ifitvorila, uskratila hranu i vodu i nije joj omoguila da se sama pobrine za
sebe.1016

1014

Hadis biljee Bubari u Sahihu: 78 - Kitabu-1-edeb, 27 -Babu rahmeti-n-nasi

ve-1-behaimi, hadis br. 6009 i Muslim u Sahihu: 39- Kitabu-s-selam, 41Babu fadli saki-1-behaimi, hadis br. 2244.
1015
Hadis biljei Muslim u Sahihu: cit. kitab i bab, hadis br. 2245.
1016
Hadis biljee Buhari u Sahihu: 59- Kitabu bed'i-1-halki, 16- Babun iza
veka'a-z-zubabu fi erabi ehadikum feljagmishu, hadis br. 3318 i Muslim u
Sahihu: cit. kitab, 40- Babu tahrimi katli-1-hirreti, hadis br. 2242.

350

Islamski bonton

Svi znamo da je Allah Uzvieni potinio sve na Zemlji ovjeku.

Tako mu je potinio i ivotinje i dao mu pravo da ih kolje, konzumira
meso veine njih i koristi njihove preraevine. Iako mu ih je potinio, On
ipak trai lijep postupak prema njima, pa je tako zabranio da se ivotinje
udaraju, mue, pa i onaj ko ih kolje obavezan je, kako navode brojne
predaje, initi lijepo, naotrivi no, kako bi ivotinju to manje muio.

Ponaanje prema prirodi

Islam pridaje izuzetnu vanost ekologiji. Islamski stav spram
ljepote, higijene i istoe, ne samo tijela i odijela, nego i naeg okolia,
daje nam za pravo da kaemo da je islam davno aktualizirao ono to se
u savremenom svijetu tek danas s pravom aktualizira: uvanje prirode,
prirodnih ljepota i resursa. Imam Tirmizi prenosi predaju u kojoj Se'id
b. el-Musejjeb kae: Allah je lfjep i voli gepotu, ist i voli istou, darezyiv i
voli daref!jivost, plemenit i voli plemenitost, pa istite svqje avlije i dvorita i
nemqjte se poistot!Jeivati sa :fjdovima/ 017
Pogledajmo jo neke primjere iz ovog domena koji e nas
usmjeriti kako da se ponaamo u ouvanju prirode i njenih ljepota.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,
upozorio: uvqjte se dvq;ice prokletih! Ashabi su zapitali: A kq;a su to
dvqjica prokletih?! On je odgovorio: To su oni kqji obavqju ftifoloku potrebu
po putevima i hladovima. 1018
Ebu Hurejre, r.a, takoe, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, strogu
zabranu: Neka niko od vas ne obava malu ftifoloku potrebu u stqjau vodut 019

Ponaanje na javnim mjestima

Musliman je duan da se lijepo i odgovorno ponaa na svakom
mjestu. Njegovo ponaanje na ulici, u koli, na fakultetu, u ariji, na
pijaci, u prevoznim sredstvima i bilo kojoj drugoj javnoj instituc1J1
mora manifestirati njegovu vjeru, potenje, pravdu i savjesne
1017

Predaju biljei Tinnizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 41 - Babun ma dae fin-nezafeti, hadis br. 2799 i ocjenjuje je kao garib-predaju.
1018
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 2- Kitabu-t-tahare, 20- Babu-n-nehji 'ani-ttahalli fi-t-turuki ve-z-zilali, hadis br. 269.
1019
Hadis biljei Buhari u Sahihu: 4- Kitabu-1-vudu', 68- Babu-1-bevli fi-1mai-d-daimi, hadis br. 239 i Muslim: cit. djelo, cit. kitab, 28 - Babu-n-nehji
'ani-1-bevli fi-1-mai-r-rakidi, hadis br. 282.

351

postupke. On nije musliman samo u svojoj kui ili damiji. On je

musliman i na svakom drugom mjestu i to treba i pokazati.
Kultura ponaanja muslimana na javnim mjestima jasno je
definirana u predaji koju prenosi El-Bera', r.a, i u kojoj kae da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s, proao pored ensarija koji su sjedili na putu,
pa ih je posavjetovao: Ako ve morate da !Jedite na putu, onda odgovarqjte na
selam, pomo=<jte potlaenom i uputite zalutalog/ 020
Uz nazivanje i odvraanje selama, pomaganja podaenim i
ugroenim time to emo onemoguiti silnicima da ih maltretiraju i
upuivanju zalutalog koji trai neku osobu, kuu, instituciju ili ulicu,
treba voditi rauna i o obaranju pogleda, ime se uva moralna istota
i onemoguava rasplamsavanje strasti izmeu osoba suprotnog spola.
Derir b. 'Abdullah, r.a, prenosi: Upitao sam Allahovog Poslanika,
s.a.v.s, o iznenadnom pogledu, pa mije naredio daga oborim/ 021
Burejde, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao Aliji
b. ebi Talibu, r.a: Neka ti pogled ne prati pogled, jer imapravo na proi ali ne i
na drngil 022
Naalost, danas brojni muslimani sjede ili stoje po ulicama ili
kafanama bez ikakve potrebe i upuuju poglede koji ih navode na
grijeh, rasplamsavaju im strasti ili, pak, bivaju pokretai silnih traeva i
prenoenja tuih rijei. S druge strane, mnogi mukarci ili ene sasvim
se nelagodno osjeaju kada prolaze ulicom, sokakom ili mahalom, a
druge ih osobe gledaju i ne obaraju pogled s njih. Nadamo se, da e
ove Posalnikove, s.a.v.s, rijei biti podsticaj da tu runu praksu u
budunosti izbjegavamo, da se na ulici zadravamo samo po potrebi i
da gledamo i zadravamo svoj pogled na drugim osobama, posebno
osobama suprotnog spola, samo u krajnjoj nudi!

1020

Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 43- Kitabu-1-isti'zan, 30- Babun ma dae

fi-1-dalisi 'ale-t-tariki, hadis br. 2726 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i
Ahmed u Musnedu, 4/282, 291, 293 i 301.
1021
Hadis biljei Muslim u Sahihu: 38- Kitabu-1-adab, 10- Babu nezari-1-fudaeti,
hadis br. 2159; Tirmizi u Sunenu: 44- Kitabu-1-edeb, 28- Babun ma dae fi
nazreti-1-fudaeti, hadis br. 2776 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Nesai u
Sunenu: Kitabu 'ireti-n-nisai, Babu nezari-1-fudaeti i Ebu Davudu Sunenu:
Kitabu-n-nikah, 44- Babun maju'meru hihi men gadda-1-besar, hadis br. 2148.
1022
Hadis biljee Tirmizi u cit. djelu, kitabu i babu, hadis br. 2777 i ocjenjuje ga
kao hasenun-garibun i Ebu Davudu cit. djelu, kitabu i babu, hadis br. 2149.

352

Islamski bonton

Zakljuak
Spomenuti tekstovi zorno ilustriraju sretnu sintezu izmeu
teoretskih predodbi i praktinog djelovanja koja je jedino
prepoznatljiva u islamu. Islam nije vjera koja se bavi samo teorijskim
razglabanjima odreenih problema, niti vjera obreda zatvorena u
zidine damija ili drugih institucija, nego je cjelovit kodeks ponaanja
ovjeka u svim ivotnim okolnostima, koji ga ne ostavlja bez
odgovora, kako u fundamentalnim i esencijalnim pitanjima, tako i u
obinim, mnogi e rei, banalnim, pitanjima.
Upravo taj specifikum islama izdvaja ga od drugih religija,
ideologija, i uenja. Druge religije su svedene iskljuivo na idejni ili
obredni segment ljudskog djelovanja, sveden usko na odnos ovjeka
prema Bogu. Brojne ideologije ili uenja usmjereni su na teoretska
razglabanja i promiljanja, to, svakako, razvija matu brojnih ljudi, ali
im ne pripomae u svakodnevnom ivotu i nagomilanim dilemama i
problemima.
Jedino je islamski koncept ivota sainio tu istinsku sintezu
elje za saznanjem i raspravljanjem i odgovora na njegovu
svakodnevnu, konkretnu zapitanost o najmanjim ivotnim
problemima. Islamski koncept nije zatvoreni koncept koji je zbijen u
ogranieni i uski krug, nazvan status persona/is tj. u line, odnosno
individualne zakone, nego koncept koji obuhvata sve segmente i
linog, ali i cjelovitog drutvenog ivota. Znajui to, mnogi su tokom
historije pokuavali islam iskorijeniti, ak i kao vjerovanje, i pokuavali
njegov savreni koncept zamijeniti svjetovnim konceptima s njihovim
nesavrenim i krnjavim kriterijima i vrijednostima. Taj pokuaj
devalviranja islamskog koncepta bio je popraen, a i danas je, brojnim
grubim udarcima i perfidnim laima koje se usmjeravaju protiv
nosioca i propagatora ovog jedinstvenog boanskog programa.
ovjekove

Meutim, srea

je u tome to je nasuna potreba ljudske vrste za

ovak,rim perfektnim i cjelovitim sistemom i konceptom ivota jaa od
zastraujue mrnje njegovih neprijatelja. Nije se onda uditi to je ona
nemuslimanka prihvatila islam, obrazlaui to time da je on rijeio sve
njene dileme i probleme i da ona ivei u islamu zna tano kako se
ponaati u svakom trenutku i u svakoj situaciji, to joj ne nude druga

353

uenja,

odnos

ideologije i religije, ije je polje djelovanja ogranieno na lini

prema Bogu ili samo neke segmente ovjekovog ivota.

ovjeka

Otuda, s nepokolebljivim uvjerenjem smatramo da je islam

religija budunosti. On e tu ulogu, uistinu, i iskoristiti, bez obzira na
odobravanja ili neodobravanja dumana, jer nijedna druga religija,
izuzev islama, ne moe to istinski uiniti! Zato narav islama trai od
svih ljudi odgovoran pristup ivotu i svijetu i otpoinjanje tog pristupa
na potpuno drugaijem temelju: temelju boanskog, savrenog,
cjelovitog sistema, koncepta i programa koji poiva na znanju a ne
neznanju, na savrenstvu a ne krnjavosti i neispravnosti, na snazi a ne
na slabosti i na mudrosti a ne na hirovitom miljenju i pretpostavkama!
Tekstovi koji su prezentirani u ovom serijalu samo su mali dio
onoga to zagovara islamski koncept ivota. Meutim, analizirajui
ovo tivo, moe se s pravom konstatirati da je islam ivotu i ivotnim
problemima pristupio na fascinantno detaljan nain, ne ostavljajui
nijedan segment ljudskog ivota bez potrebnog odgovora. Nadamo se,
da e ovo tivo biti izuzetno korisno itateljima u njihovom
praktinom i svakodnevnom ivotu, ali, jo vie, podsticaj da shvate da
je islamski koncept i program ivota savren i jedino primjeren
ovjeku u svim fazama ivota ljudske zajednice.

354

KORITENA LITERATURA
l.

2.

El-Kur'anu-l-kerim, prijevod Besim Korkut, Medina, S. Arabija,

1412. H.
Ibn 'Abdi Rabbihi, Ebu Omer e1-Ende1usi, El- 'Ikdu-1-ferid, Daru-1kitabi-1- 'arebi, Bejrut.

3. Ahmed, b. Hanbe1 e-ejbani, El-Musned, E1-Mektebu-1-is1ami,

Bejrut, 1983.
4. El-Akfehisi, Ibn 'Imad, Adabu-1-ekli, Daru-1-fikr, Bejrut, 1984.
5. E1-'Akk, Halid 'Abdurrahman, Adabu-1-hajati-z-zevdijefi dav'i-lKitabi ve-s-Sunneti, Daru-1-ma'rife, Bejrut, 200 l.
6. Vadibatu-l-mer'eti-l-muslime, Daru-1-ma'rife, Bejrut, 2000.
7. El-A1bani, Muhammed Nasiruddin, Adabu-z-zefafifi-s-sunneti-lmutahhereti, E1-Mektebetu-1-islamijje, 'Amman, Jordan, 1409.H.
8. Ahkamu-l-denaizi ve bide'uha, El-Mektebu-1-islami, BejrutDamask, 1986.
9.

Da 'ifu-1-Dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, E1-Mektebu-1-is1ami,

Bejrut, 1990.
10. Dilbabu-l-mer'eti-1-muslimeti fi-1-Kitabi ve-s-Sunneti, E1Mektebetu-1-is1amijje, 'Amman, Jordan, 1413.H.
ll. Sahihu-l-dami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, E1-Mektebu-1-is1ami,
Bejrut-Damask, 1988.
12. Silsiletu-l-ehadisi-d-da 'ije ve-1-mevdu 'a, Mektebetu-1-me'arif,
Rijad, 1992.

13. Silsiletu-1-ehadisi-s-sahiha, Mektebetu-1-me'arif, Rijad, 1995.

14. Tahziru-s-sadid min ittihazi-l-kuburi mesadid, E1-Mektebu-lislami, Bejrut-Damask, 1398.H.
15. El-Basri, Hasan, ujem um, prijatelja ne vidim, Islamska
zajednica, Zagreb, 1989.
16. Ben Baz, 'Abdu-1-'Aziz b. 'Abdullah, El-Hidabu ve-s-sufurufi-1Kitabi ve-s-Sunneti, Daru Ibn Zejdun, Bejrut, 1986.
17. E1-Bejheki, Ebu Bekr Ahmed b. el-Husejn, Delailu-n-nubuvve,
Bejrut, 1985.
18. Es-Sunenu-1-kubra, Daru-1-fikr (bez god. izdanja).
19. u'abu-1-iman, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1990.
20. Budejr, dr. Budejr Muhammed, Menhedu-s-sunneti-n-nebevijjeti,
Daru-l-di1i, Bejrut, 1994.
21. El-Buhari, Muhammed b. Isma'il, Es-Sahih, Daru ihjai-t-turasi-1'arebi, Bejrut (bez god. izdanja).

355

22. Buharijeva zbirka hadisa, prijevod Hasan kapur, Odbor IZ

Prijedor, 1974.
23. El-Edebu-l-mufred, 'Alimu-1-kutub, Bejrut, 1984.
24. Es-Sahih, Daru ihjai-t-turasi-1-'arebi, Bejrut.
25. Ed-Darekutni, hafiz 'Ali b. Omer, Es-Sunen, 'A1emu-1-kutub,
Bejrut, 1983.
26. Ed-Darimi, 'Abdullah es-Semerkandi, Es-Sunen, Daru-r-rejjan lit-turas, Kairo, 1987.
27. Ehu Davud, Sulejman b. el-E'as es-Sidistani, Es-Sunen, Daru
ihjai-s-sunenti-n-nebevijjeti,
28. Dervi, Havla 'Abdu-1-Kadir (sa Muhammedom Hamidom enNasirom), Terbijetu-1-atfalfi rihabi-l-islam, Mektebetu-s-sevadi
li-t-tevzi', Dedda, 1992.
29. Ed-Deva1ibi, Muhammed Ma'ruf, Vad'u-l-mer'etifi-l-islami,
Daru-1-kitabi-1-lubnani, Bejrut, 1981.
30. E1-Dezairi, Ebu Bekr Dabir, Minhadu-l-muslim, Daru-s-selam,
Kairo, 1994.
31. Ferid, Ahmed, Bistro more pobonosti i suptilnosti, AlO, Zenica, 1999.
32. Gavdi, Vehbi Sulejman, Es-Salatu ve ahkamuha, Mu'essesetu-rrisa1e, Bejrut, 1985.
33. Es-Sijamu ve ahkamuhu, Mu'essesetu-r-risa1e, Bejrut, 1989.
34. El-Gazali, Ehu Hamid Muhammed, Ihjau 'ulumi-d-din, Daru-1kitabi-1-'arebi, Bejrut.
35. Ebu Gudde, Abdulfettah, Poslanik kao uitelj i njegovi metodi u
poduavanju, E1-Kelimeh, Novi Pazar, 2003.
36. Er-Resulu-l-mu 'allimu ve eslibuhufi-t-ta 'limi, Mektebu-lmatbu'ati-l-is1amijje, Halep, Sirija, 1997.
37. Ibn Hader el-'Askalani, Ahmed b. 'Ali, Fethu-1-Bari bi erh
Sahihi-l-Buhari, Daru-r-rejjan li-t-turas, Kairo, 1987.
38. Hedju-s-sari, mukaddimetu Fethi-l-Bari, Daru-r-rejjan li-t-turas,
Kairo, 1987.
39. El-Metalibu-l-'alije bi zevaidi-l-mesanidi-s-semanije, Daru-1ma'rife, Bejrut, 1993.
40. El-Rakim, Ebu 'Abdillah en-Nejsaburi, El-Mustedreku 'ale-ssahihajn, Daru-1-fikr, Bejrut, 1978.
41. Hakki, Ahmed Mu'az, El-Erbe'une hadisenfi-l-ahlaki me'a
erhiha, Daru tarikin, Rijad, 1996.
42. El-Halebi, Ibrahim b. Muhammed, Multeka-1-ebhur, Mu'essesetur-risa1e, Bejrut, 1989.

356

43. Handi, h. Mehmed, Vazovi, Sarajevo, 1943.

44. El-Harbi, Ebu lshak, Ikramu-d-dajfi, Daru-l-kutubi-1-'ilmijje,
Bejrut, 1986.
45. El-Hatib el-Bagdadi, Ebu Bekr, Er-Rihletufi talebi-1-hadisi, .....
46. El-Hejsemi, Nuruddin 'Ali b. ebi Bekr, Medme'u-z-zevaid ve
menbe'u-1-fevaid, Tabe'a-1-Kudusi, Kairo, 1353.H.
47. lbnu-1-Hemmam, Kemaluddin el-Hanefi, Fethu-1-kadir, Daru-1kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1995.
48. Ibn Hibban, Muhammed el-Busti, Es-Sahih, Mu'essesetu-r-risale,
Bejrut.
49. El-Hindi, 'Ali b. Ferid, Muhtesaru-l-ahkami-1-fikhijje /skraena
zbrika fikhskih propisa, Organizacija preporoda islamske tradicije,
Kuvajt (bez mjesta i godine izdanja).
50. Ibn Huzejme, Ebu Bekr, Es-Sahih, El-Mektebu-1-islami, Damask,
1395.H.
51. El-Kahtani, dr. Muhammed Se'id, Ljubav prema dobru i mrnja
prema zlu u islamu, AlO, Zenica, 1998.
52. Ibn Kajjim el-Devzijje, emsuddin, Tuhfetu-l-mevdud bi ahkami1-mevlud, Daru-l-kitabi-1-'arebi, Bejrut, 1997.
53. Zadu-l-me'adfi hedJi hajri-1-'ibad, Muessesetu-r-risale, Bejrut, 1990.
54. El-Karadavi, dr. Jusuf, Fikhu-z-zekat, Daru-1-ma'rife, Daru-1Bejda'-Kazablanka, Maroko, bez god. izdanja.
55. Halal i haram u islamu, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1997.
56. Er-Resulu ve-l- 'il mu, Mu 'essesetu-r-risale, Bejrut, 1984.
57. El-Kasani, 'Alauddin el-Hanefi, Bedai'u-s-sanai'ifi tertibi-erai'i, Daru-1-fikr, Bejrut, 1996.
58. El-Kasimi, Muhammed Demaluddin, Tehzibu mev'izati-1mu'minin, Daru lbni-1-Kajjim, Demmam, S. Arabija, 1990.
59. Ibn Kesir, Ebu-1-Fida' Isma'il, Tefsir, Visoki saudijski komitet za
pomo BiH, Sarajevo, 2000.
60. Ibn Kudame, Ebu Muhammed el-Makdisi, El-Mugni, Daru ihjai-tturasi-1- 'arebi, Bejrut.
61.

Kurdi,

Mirsada-Merjem, Pismo sestri i majci, El-Haramain

foundation, Zagreb, 1993.

62. Kurdi, efik, Brak i intimni odnosi u islamu, Islamska pedagoka

akademija, Zenica, 2003.
63. Ramazan i teravih-namaz u svjetlu hanefijskog mezheba, Islamska
pedagoka akademija, Zenica, 2002.

357

64. Velikani hadiskih znanosti, Islamska pedagoka akademija,

Zenica, 2003.
65. El-Kurtubi, Muhammed b. Ahmed, El-Dami'u li ahkami-lKur'an, Daru-1-hadis, Kairo, 1996.

66. Kutb, Muhammed, Menhedu-t-terbijjeti-l-islamijjeti, Daru-uruk, Bejrut, 1983.

67. Kutb, Sejjid, Me'alimufi-t-tariki, Daru--uruk, Kairo-Bejrut,
1980.
68. U okrilju Kur'ana, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1997.
69. Znakovi na putu, Muftijstvo tuzlansko, Tuzla, 1996.
70. Ibn Made, Muhammed b. Jezid el-Kazvini, Es-Sunen, Daru-1hadis, Kairo, 1994.
71. El-Makdisi, Muhtesar Minhadu-l-kasidin, Mektebetu dari-1bejan, Damask-Bejrut, 1978.
72. Malik, ibn Enes, El-Muvetta ', (tampana zajedno sa Sujutijevim
komentarom Tenviru-l-havalik), Daru-1-fikr, Bejrut, bez godine
izdanja.
73. El-Muvetta: u obradi Muhammeda Fuada 'Abdulbakija, Daru-1hadis, Kairo, 1993.
74. El-Mejdani, 'Abdu-1-Ganijj el-Gunejmi, El-Lubabufi erhi-lkitab, Daru-1-kitabi-1-'arebi, Bejrut, 1994.
7 5. Tuhfetu-n-nussak fi fadli-s-sivak, Mektebetu-1-matbu 'ati-1islarnijje, Halep, Sirija, 1993.
76. El-Merginani, Ebu-1-Hasen, El-Bidaje, Daru ihjai-t-turasi-1-'arebi,
Bejrut.
77. El-Mevsili, Abdullah el-Hanefi, El-Ihtijar li ta'lili-l-muhtar,
Daru-1-erkam, Bejrut.
78. El-Misri, Muhammed Emin, Lemhatunfi vesaili-t-terbijjeti-lislamijjeti, Daru-1-fikr, Bejrut, 1978. god.
79. El-Mubarekfuri, Muhammed 'Abdurrahman b. 'Abdurrahim,
Tuhfetu-l-ahvezi bi erhi Dami'i-t-Tirmizi, Daru-1-fikr, Bejrut,
bez god. izdanja.
80. El-Munziri, Et- Tergibu ve-t-terhibu mine-1-hadisi--erif, Daru
ihjai-t-turasi-1- 'arebi, Bejrut, 1968.
81. Muslim, Ebu-1-Husejn b. el-Hadddad, Muslimova zbirka
hadisa, izbor hafiza El-Munzirija a u prijevodu dr. efika
Kurdi a, Kua mudrosti, Zenica, 2003.
82. Es-Sahih, Daru Ibn Hazm i Mektebetu-1-me'arif, Bejrut, 1995.
83. En-Nasir, Muharnmed Hamid (zajedno sa Havlom Dervi),
Terbijjetu-l-aifali fi rihabi-l-islami, Mektebetu-s-sevadi, Didda, 1992.

358

84. En-Nesai, 'Amelu-1-jevmi ve-1-lejleti, Mektebetu-1-me'arif, Rabat,

Maroko, 1981.
85. Es-Sunen, Daru-1-fikr, Bejrut.
86. En-Nevevi, Ebu Zekerijja Jahja b. eref, EI-Ezkar, Daru-l-huda,
Rijad, 1996.
87. EI-Minhad, erh Sahih Muslim b. Haddd, Mektebetu dari-1fijhai, Damask Suubban, Rijad.
88. Rijadu-s-salihin, Daru-s-sekafeti-1-'arebijje, Damask, 1994.
89. Ebu Nu'ajm, Ahmed b. 'Abdillah el-Asbehani, Hil)etu-l-evlija' ve
tabekatu-1-asfija: Daru-1-kutubi-1-'arebi, Bejrut, 1967.
90. Er-Rafi'i, Mustafa Sadik, Vahju-l-kalem, Daru-1-kitabi-1-'arebi,
Bejrut (bez god. izdanja).
91. Ibn Redeb, 'Abdurrahman el-Hanbeli, Dami'u-l- 'ulumi ve-lhikemi, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 1995.
92. Sabik, Es-Sejjid, Fikhu-s-Sunne, Daru-1-fikr, Bejrut, 1980.
93. Es-Sajmeri, Husejn b. 'Ali, Ahabaru Ebi Hanife ve ashabuhu,
Matbe'atu-1-me'arifi--erkijje, Indija, 1974.
94. Es-Semerkandi, Ebu-1-Lejs Nasr b. Muhammed el-Hanefi,
Rustanu-l- 'arifin, Daru-1-fikr, Bejrut, 1989.
95. Tenbihu-l-gafilin, Daru-1-fikr, Bejrut, 1989.
96. Serdarevi, Muhammed Seid, Fikhu-l- 'ibadat, Vrhovno islamsko
starjeinstvo u SFRJ, Sarajevo, 1968.
97.

Sokolovi, h. hfz. Sinanuddin, Dunosti djece prema roditeljima,

Sarajevo, 1969.

98. Dunosti i obaveze roditelja prema djeci, Sarajevo, 1968.

99. Islamski propisi o uvanju zdravlja, posjeti bolesnika i sahrani
umrlih muslimana, Sarajevo, 1972.
100. Nae dunosti prema rodbini, Sarajevo, 1970.
101. Es-Sujuti, Delaluddin, El-Dami'u-s-sagir, Daru-1-kutubi-1'ilmijje, Bejrut, 1990.
102. lbnu-s-Sunni, Ebu Bekr ed-Dinevri, 'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti,
Mektebetu dari-1-bejan, Damask, 1989.
103. Suvejd, Muhammed Nur 'Abdu-l-Hafiz, Menhedu-t-terbijjeti-nnebevijjeti li-t-tifli, Daru Ibn Kesir, Damask-Bejrut, 1996.
104. kalji, Abdulah, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom
jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1973.
105. tulanovi, mr. Muharem, Prva brana no i intimni brani
ivot u erijatskom pravu, lP A, Biha, Biha, 1999.

359

106. E-urunbulali, Hasan b. 'Ammar, Meraki-l1elah, bi erhi Nuri-liah ve nedati-l-ervah, Daru-n-Nu'man li-1-'ulum, Damask, 1990.
107. Ibn Tejmijje, Libasu-r-reduli ve-1-mer'etifl-s-salati,
Mektebetu-1-dedid, Tunis, 1988.
108. Tirmizi, Ebu 'Isa Mohammed b. 'Isa, El-Dami'u-s-sahih, Daru1-kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1987.
109. Tirmizi, Vrline Allahovog Poslanika, prijevod: Husejn
Omerspahi, El-Kalem, Sarajevo, 1995.
ll O. Timizijina zbirka hadisa, prijevod: prof. Mahmut Karali, El i
Ibrahim-paina medresa, Travnik, 2000.
111. Tuhmaz, 'Abdulhamid Mahmud, Hanefljski flkh, Grabus,
Sarajevo, 2002.
112. Ez-Zehebi, hafiz Ebu 'Abdullah, Kitabu-1-kebair, Daru-l-kitabi1-'arebi, Bejrut, 1986.
113. Sijeru e'alami-n-nubela', Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 1985.
114. Ez-Zuhajli, dr. Vehbe, El-Fikhu-1-islami ve edilletuhu, Daru-1fikr, Damask, 1996.

Periodika:
l. Islamska misao, god. XI, br. 124, april, 1989.
2. Novi horizonti, god. II, br. 19, mart, 2001.

360

BILJEKA O AUTORU

Prof. dr. efik Kurdi roen je 6. aprila 1958.

god. u Piljuiima kod Tenja. Nakon zavretka
Gazi Husrev-begove medrese, 1978. god., zavrava
Islamski teoloki fakultet u Sarajevu, 1982. god, na
kojem, nakon odsluenja vojnog roka, i diplomira.
Radi kao imam, hatib i mu'allim na podruju
Tenja i Doboja do odlaska na postiplomski studij
1986. god.
Magistarsku tezu odbranio je 1990. godine na Islamskom
pravnom fakultetu, najstarijeg islamskog univerziteta na svijetu EzZejtuna u Tunisu iz oblasti hadisa i hadiskih znanosti.
Od 1990. god. kratko je radio kao imam u Sarajevu, a nakon toga
je postavljen za glavnog i odgovornog urednika mjesenog asopisa
Islamska misao. Nakon rata je bio jedno vrijeme glavni i odgovorni
urednik revije Mu 'allim.
Jedan je od pokretaa medrese Dr. Ahmed Smajlovi u Zagrebu,
iji je bio profesor ijednu kolsku godinu direktor.
Trenutno je predava Hadisa i Da'we na Islamskoj pedagokoj
akademiji u Zenici i gostujui profesor na Islamskoj pedagokoj
akademiji u Bihau na predmetu Da'wa, te na Akademiji islamskih
naukau Novom Pazaru na predmetima Hadis Da'wa, kao i na
postidplomskom
studiju
novopazarskog
internacionalnog
univerziteta.
Objavljivao je svoje originalne radove i prijevode u Zborniku
radova Islamske pedagoke akademije u Zenici, Zemzemu,
Glasniku, Preporodu, Islamskoj misli, Mu'allimu, Kabesu, Novim
horizontima i dr.
Preveo je Muslimovu zbirku hadisa 2003. god. koja je tampana
u tri toma.
Jedan je od prevodilaca Tefsira ibn Kesira na na jezik, koji je
objavljen i Sahihu-l-Buharije koji je u pripremi za tampu.

361

Ovo mu je etrnaesto originalno djelo. Do sada mu je tampano

trinaest zasebnih djela:
l.
2.
3.
4.

Murto zalut'o (1991);

Putokazi islama (1996);
Ebu Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu (2001);
Ramazan i teravih-namaz u svjetlu hanefijskog mezheba
(2002);
5. Velikani hadiskih znanosti (2003);
6. Brak i intimni odnosi u islamu (2003 i 2005);
7. Kultura ponaanja prema djeci, roditeljima i rodbini (2004 i
2005);
8. Kako je Murto na dunjaluku zalut'o (2004);
9. Snovi i njihova znaenja (2004);
10. Kultura ponaanja kod bolesti, smrti i denaze (2005);
ll. Egleni Rame i Salke (2005);
12. Kultura ponaanja kod jela, ob/aenja, spavanja i
odravanja higijene (2005) i
13: Ponaanje za ramazan, bajram, u damiji i prilikom
pozdrava i kihanja (2005).

362

Sadraj
Islamskim bontonom do humanizacije ovjeka ............................................................ 5
Uvod ..................................................................................................................................... 9

KULTURA PONAANJA PRILIKOM ODRAVANJA HIGIJENE

Abdest ................................................................................................................................... 16
Kupanje ................................................................................................................................ 16
Pranje ruku prije i poslije jela ............................................................................................. 18
J esti desnom rukom ............................................................................................................ 18
Izapiranje usta nakon jela ................................................................................................... 19
Pranje zuba ........................................................................................................................... 19
Sunneenje ........................................................................................................................... 20
Zabrana puhanja u hranu ................................................................................................... 21
Zabrana konzumiranja pia iz zatvorene posude ........................................................... 21
Stavljanje ruke ispred usta prilikom kihanja .................................................................... 21
Postupak prilikom zijevanja .............................................................................................. 22
Skraivanje brkova .............................................................................................................. 23
Uklanjanje dlaka ispod pazuha .......................................................................................... 23
Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta .................................................................................... 23
Podrezivanje nokata ............................................................................................................ 23
Pranje vodom nakon fizioloke potrebe .......................................................................... 24
Zabrana dranja pasa u kui .............................................................................................. 24
Zabrana bluda ...................................................................................................................... 25
Na kraju ................................................................................................................................ 25

KULTURA PONAANJA ZA VRIJEME JELA l PIA

Kultura ponaanja prije jela ....................................................................................28
Kultura ponaanja za vrijeme jela ....................................................................... 32
1. Prouiti Bismillu ............................................................................................................... 32
2. Jesti desnom rukom ........................................................................................................ 33
3. Jesti ispred sebe ............................................................................................................... 34
4. Jesti s tri prsta i oblizati ih nakon jela........................................................................... 34
5. Ukoliko ispadne zalogaj, ne bacati ga, ve pojesti ...................................................... 35
6. Ne puhati u hranu ........................................................................................................... 35
7. Ne konzumirati vrelu hranu ili pie .............................................................................. 36
8. Ne piti u jednom dahu ................................................................................................... 36
9. Ne piti stojei ................................................................................................................... 37
1O. Ne piti iz zlatnih i srebrenih posuda .......................................................................... 38
11. Ne jesti do sitosti .......................................................................................................... 39
12. Posluivati hranu ili pie zdesna ................................................................................. 39
13. Onaj koji posluuje pije posljednji ............................................................................ .40
14. Zabrana konzumiranja pia iz zatvorene posude .................................................... .41
15. Ne jesti licem sputenim na tlo .................................................................................. .41
Kultura ponaanja nakon jela .................................................................................42
Oprati ruke ........................................................................................................................... 42
Izaprati usta .......................................................................................................................... 43
Zahvaliti Gopodaru svjetova ............................................................................................. 43
Ostali propisi vezani za ponaanje prilikom jela i pia ................................................. .44

363

KULTURA PONAANJA PRILIKOM OBLAENJA l OBUVANJA

Pokrivanje ene ................................................................................................................... SO
Oblaenje mukarca ........................................................................................................... Sl
Boja odjee .......................................................................................................................... Sl
Oblaiti lijepu odjeu ......................................................................................................... S2
Preferirati desnu stranu prilikom oblaenja a lijevu prilikom skidanja ........................ S3
ta prouiti kada se oblai odjea? ................................................................................... S4
ta prouiti onome koji obue novu odjeu? ................................................................. S4
ta prouiti kada sc skida ili odlae odjea? .................................................................... SS
Zabrana svile i zlata mukarcima ...................................................................................... S6
Dozvola noenja srebrenog prstcna mukarcima ........................................................... S6
Zabrana poistovjcivanja muke sa enskom odjeom ................................................. S7
Zabrana putanja odjee iz oholosti................................................................................. S8
Zabrana hodanja s jednom obuvcnom nogom .............................................................. S8
Na kraju ................................................................................................................................ S9

KULTURA PONAANJA PRILIKOM SPAVANJA

Abdestiti se i lei ................................................................................................................. 62
Lei na desnu stranu ........................................................................................................... 63
Zabrana leanja na stomaku .............................................................................................. 64
Staviti desnu ruku ispod obraza ........................................................................................ 6S
Dova prilikom lijeganja ...................................................................................................... 6S
Zikr prije spavanja .............................................................................................................. 66
Vrijednost zikrullaha prilikom spavanja .......................................................................... 66
Uenje kur'anskih sura i ajeta ............................................................................................ 67
EI-Kaftrun je zatita od irka ............................................................................................... 68
Ajetu-1-kursijom titi se do svanua .................................................................................... 68
Pregledati postelju prije spavanja ..................................................................................... 68
Zabrana spavanja na balkonu ili krovu bez zatite ........................................................ 68
Dova ukoliko se osjeti strah ili nemir u snu .................................................................... 69
ta se ui nakon snovienja? ............................................................................................. 69
Probuditi se u posljednjoj treini noi ............................................................................. 70
Dova kada ustanemo .......................................................................................................... 70
Na kraju ................................................................................................................................ 70

KULTURA PONAANJA PRI OBAVLJANJU FIZIOLOKE POTREBE

ta prouiti prije ulaska u toalet? ...................................................................................... 74
Kojom nogom ui i izai? .................................................................................................. 7S
Ne okretati se prema kibli ................................................................................................. 7S
Pranje vodom nakon obavljene potrebe ......................................................................... 76
Pranje lijevom rukom ......................................................................................................... 76
uvanje od mokrae ........................................................................................................... 76
Pokuenost obavljanja male fizioloke potrebe stojei ................................................. 77
Nema zikra niti razgovora pri obavljanju fizioloke potrebe ....................................... 78
Zabrana obavljanja fizioloke potrebe po putevima i hladovima ...................................... 78
Zabrana obavljanja male fizioloke potrebe u stajau vodu ......................................... 79
ta prouiti nakon obavljene fizioloke potrebe ............................................................ 79

KULTURA PONAANJA PRILIKOM POZDRAVA

Selam je prvi pozdrav na svijetu ....................................................................................... 82
Selam je jedini Allahov pozdrav ....................................................................................... 83
Selam je jedno od 99 lijepih Allahovih imena ................................................................. 83

364

Kako nazvati selam? ........................................................................................................... 84

Ima li 1mrhaba svoje utemeljenje? ...................................................................................... 85
Ko prvi naziva selam? ......................................................................................................... 87
Nazivanje sclama prije bilo kakvog drugog razgovora .................................................. 88
Selam treba nazvati i pri dolasku i pri odlasku ................................................................ 88
Nazivanje selama ukuanima ............................................................................................. 89
Nazivanje selama satni sebi ................................................................................................ 89
Nazivanje selama poznatim i nepoznatim ....................................................................... 90
Nazivanje selama enama .................................................................................................. 90
Nazivanje selama djeci ........................................................................................................ 91
Kako nazvati selam skupu kojem prisustvuju i muslimani i nemuslimani? ................ 91
Kako pozdraviti nemuslimana? ......................................................................................... 92
Kako nemuslimanu odvratiti na selam? ........................................................................... 92
Kako uputiti selam preko druge osobe i kako uzvratiti? ............................................... 93
Kako odvratiti na selam u pismu? ..................................................................................... 94
Da li se selam moe nazivati iaretom ruke ili glave? ..................................................... 94
Da li se treba rukovati, zagrliti ili poljubiti prilikom nazivanja selama? ....................... 96
Zabranjeno je rukovanje sa osobom drugog spola ......................................................... 98
Zakljuak .............................................................................................................................. 99

KULTURA PONAANJA PRILIKOM KIHANJA l ZIJEVANJA

ta treba izgovoriti onaj koji kihne? ............................................................................... 102
Kome treba uputiti dovu, nakon kihanja? ..................................................................... 103
ta rei onome koji kihne, a kako e on odgovoriti? ................................... _................ 103
Moe li se blagosilja ti nemusliman? ................................................................................ 103
Koliko e se puta blagosloviti onaj koji kihne? ............................................................. 104
Kako kihati? ....................................................................................................................... 104
I zijevanje treba priguiti .................................................................................................. 1OS
Prilikom zijevanja ruku treba staviti na usta .................................................................. 106
Zakljuak ............................................................................................................................ 106

KULTURA PONAANJA U BRAKU

Izbor suprunika ............................................................................................................... 111
Vidjeti suprunika prije braka .......................................................................................... 111
Zaruka ................................................................................................................................. 112
Zabranjeno je zaruivati osobu koja je ve zaruena ................................................... 113
in vjenanja ...................................................................................................................... 113
Mehr- vjenani dar .......................................................................................................... 114
Oglaavanje braka ............................................................................................................. 114
Velima- svadbena sveanost.. ......................................................................................... 116
Treba se odazvati na svadbenu sveanost ..................................................................... 116
ta, nakon vjenanja, rei mladencima? ........................................................................ 116
Klanjati dva rekata prije intimnog odnosa ..................................................................... 118
Pokazivanje ljubaznosti prema supruzi .......................................................................... 118
Staviti ruku na glavu supruge i prouiti dovu ................................................................ 118
ta treba prouiti prilikom prilaska eni? ...................................................................... 119
Voditi rauna da se ne okrene prema Kibli ................................................................... 119
Prije samog intimnog odnosa duni smo izvriti pripremu ........................................ 119
Koji poloaj, prilikom intimnog ina, je dozvoljen? .................................................... 120
Zabrana snoaja u stranji, analni otvor......................................................................... 121
Kupanje nakon intimnog odnosa ................................................................................... 121
Kako uzimati gusul? .......................................................................................................... 122

365

Mora li se uzimati gusul nakon svakog intimnog odnosa? ......................................... 122

Ko ivi poligamnim ivotom, da li se mora kupati nakon prilaska svakoj supruzi? 123
Da li je dozvoljeno prirodno spreavanje zaea za vrijeme intimnog odnosa? ...... 123
Zabranjeno je drugima prenositi ono to se doivljava pri intimnom odnosu ........ 124
Kultura ponaanja mua prema eni .............................................................. 125
Lijep odnos prema eni ................................................................................................... 125
Razumijevati njihove potrebe i aspiracije ...................................................................... 125
Pomagati eni u poslu ...................................................................................................... 126
Osiguravati opskrbu ......................................................................................................... 127
Biti pravedan prema enama ........................................................................................... 128
Kod djevice e boraviti sedam a kod udavane tri dana ............................................... 128
Vea ljubav prema nekim enama .................................................................................. 129
Ljubomora ......................................................................................................................... 129
Mu ima obaveze prema eni ......................................................................................... 130
Ako ga tua ena fascinira, to e nadoknaditi kod svoje supruge ............................. 131
Kultura ponaanja ene prema muu ............................................................. 132
Pokornost .......................................................................................................................... 132
Zahvalnost ......................................................................................................................... 132
Bdije nad kuom i djecom ............................................................................................... 133
uva svoj moral i imetak mua kada je odsutan .......................................................... 134
Nee postiti bez dozvole mua ....................................................................................... 134
Ne puta nikoga u kuu bez mueve dozvole .............................................................. 135
Ne uznemirava mua ....................................................................................................... 137
Ne odbija ga ...................................................................................................................... 137
Ne odbija, pa makar ostavila da hljeb izgori ................................................................. 138
Uvjet za Dennet je i muevo zadovoljstvo ................................................................. 138
Nema poslunosti muu u grijeenju ............................................................................. 138

KULTURA PONAANJA PRILIKOM RAZVODA BRAKA

Ako su trudne, muevi ih izdravaju dok se ne porode .............................................. 141
Ako doje djecu, zasluuju nagradu ................................................................................. 142
Svjedoenje u sluaju razvoda ili vraanja ..................................................................... 142
enama se ne smije zabranjivati ponovna udaja za svoje mueve ............................ 143
Koliko razvoda sa istom osobom je dozvoljeno? ........................................................ 143
ta ako doe do treeg razvoda? .................................................................................... 144
Mu nee traiti nazad vjenani dar ............................................................................... 145
Supruga e vratiti vjenani dar ako je ona traila razvod ............................................ 145
Putanje supruge prije stupanja u intimni odnos ......................................................... 146
Rastavie se suprunici ukoliko se meusobno optue i pro kunu ............................ 146
Ukoliko se mu odvoji od supruge vie od etiri mjeseca, duan je razvesti se od nje ... 147
Ukoliko mu bude nestao, moe li doi do razvoda braka? ....................................... 147
Na kraju .............................................................................................................................. 148

KULTURA PONAANJA_PREMA DJECI

Kultura ponaanja prije roenja djeteta ....................................................... 153
Izbor oca i majke .............................................................................................................. 153
Fiziko i psihiko zdravlje roditelja ................................................................................ 153
Respektabilno porijeklo i intelektualna zrelost suprunika ......................................... 154
Pridravanje islamskih pravila prilikom intimnog odnosa .......................................... 154
Udaljavanje od bluda ........................................................................................................ 155
Kultura ponaanja prilikom roenja djeteta ............................................... 156
Prouiti ezan na desno a ikamet na lijevo uho ............................................................. 156

366

Tahnik.................................................................................................................................. 156
Akika .................................................................................................................................. 157
Brijanje glave ...................................................................................................................... 159
Nadijevanje lijepog imena ................................................................................................ 159
Sunneenje muke djece ................................................................................................... 160
Zahvala Allahu na novoroenetu .................................................................................. 162
Drutveni odgoj .............................................................................................................163
Odgoj u sferi ahlaka .......................................................................................................... 165
Odgoj u emocionalnoj i sentimentalnoj sferi ................................................................ 166
Intelektualni odgoj ............................................................................................................ 168
Tjelesni odgoj ..................................................................................................................... 170
Plivanje, gaanje i jahanje ........................................................................................ 170
Sportska natjecanja meu djecom .......................................................................... 171
Igranje odraslih s djecom ......................................................................................... 171
Igranje djece s drugom djecom ............................................................................... 172
Zdravstveni odgoj ............................................................................................................. 172
Zakljuak ............................................................................................................................ 173
Odgoj u sferi akaida/vjerovanja ......................................................................... 175
Odgoj u sferi ibadeta ..................................................................................................179
Namaz ................................................................................................................................. 179
Kada otpoeti s naredbom za namaz?............................................................................. 179
Pouava'!}e r!Jeteta nama{JJ ............................................................................................ 180
Ka:f!Jjava'!}e za proputa'!}e namaza .............................................................................. 180
Navikava'!}e r!Jeteta na duma-namaz ........................................................................... 181
Navikava'!}e r!Jeteta na noni namaz ............................................................................. 182
Privikava'!}e r!Jece na istihara-namaz ............................................................................. 182
Privikava'!}e r!Jece na bajram-namaz .............................................................................. 182
Post ..................................................................................................................................... 183
Had .................................................................................................................................... 183
Zekjat .................................................................................................................................. 183

KULTURA PONAANJA PREMA RODITELJIMA

Poslunost i zahvalnost roditeljima ................................................................................ 186
Allahovo zadovoljstvo je u zadovoljstvu roditelja ........................................................ 186
Jedan od uvjeta za ulazak u dennet je dobroinstvo prema roditeljima .................. 187
Dobroinstvo prema roditeljima jedno je od najdraih djela Allahu Uzvienom .... 187
Panjom prema njima se, uistinu, moe dennet zaraditi ............................................ 188
Poslunost prema roditeljima garantira nae druenje sa poslanicima,
ehi dima i iskrenima na Sudnjem danu .......................................................................... 188
Nemogue se roditeljima oduiti .................................................................................... 188
Traenje oprosta jedan je od vidova zahvalnosti roditeljima ...................................... 189
Pokuaji injenja dobroinstva roditeljima .................................................................... 189
Dobroinstvo prema roditeljima produava ivot ....................................................... 190
Poseban respekt prema majci .......................................................................................... 191
Nema hidre ni dihada bez dozvole roditelja .............................................................. 192
Neposlunost roditeljima jedan je od najveih grijeha ................................................. 19Z
Suza roditelja je teak grijeh ............................................................................................ 193
Neposlunost roditeljima uskrauje ulazak u Dennet ................................................ 193
Poslunost roditeljima donosi brojne blagodati ............................................................ 194
Neposlunost prema roditeljima rezultira raznim neugodnostima ............................ 195
Jedan primjer neposlunosti roditeljima ......................................................................... 196
Dobroinstvo prema roditeljima, pa makar bili i nemuslimani .................................. 198

367

Angairanje djeteta na pribliavanju islama roditeljima .............................................. 199

Dobroinstvo prema roditeljima i nakon njihove smrti .............................................. 201
(~initi dobro i prijateljima roditelja ................................................................................. 202
Poslunost prema roditeljima se preferira i nad dobrovoljnim namazom ................ 202
Zakljuak ............................................................................................................................ 203.

KULTURA PONAANJA PREMA RODBINI

K ur' anski podsticaj na uvanje rodbinskih veza........................................................... 205
Poslanik, s.a.v.s, podstie na panju prema rodbini ..................................................... 206
Allah je s onima koji odravaju rodbinske veze ........................................................... 207
Panja prema rodbini dolazi odmah nakon roditelja ................................................... 208
Posjeivanje rodbine uvodi u Dennet a udaljava od Dehennema ......................... 208
Allahu je njegovanje rodbinskih veza jedno od najdraih djela ................................ 208
Panja prema rodbini poveava nafaku i produava ivot ......................................... 209
Materijalno potpomaganje rodbine ................................................................................ 21 O
Za sadaku datu rodbini dvostruka je nagrada ............................................................... 211
Tetka je na stepenu majke ............................................................................................... 211
Odravanje rodbinskih veza i sa nemuslimanima ........................................................ 211
Prekidanje rodbinskih veza Allahu je jedno od najrnrih djela .................................. 212
Allahovo prokletstvo je na onima koji prekidaju rodbinske veze .............................. 212
Onaj koji prekida rodbinske odnose nee ui u Dennet.. ......................................... 213
Allah, d., ne sputa milost na one koji prekidaju rodbinske veze ........................... 213
Djela se ne primaju od onih koji prekidaju rodbinske veze ........................................ 213
Za prekidanje rodbinskih veza kazna je i na dunjaluku i na ahiretu .......................... 214
Za prekidanje rodbinskih odnosa kazna stie vrlo brzo ............................................. 214
Pravilno postupa onaj koji njeguje veze i onda kada se one prekidaju ..................... 214
Zakljuak ............................................................................................................................ 215

KULTURA PONAANJA PREMA SUSJEDIMA

Dibrilovo oporuivanje susjeda .................................................................................... 218
Tri su grupacije susjeda .................................................................................................... 218
Lijep odnos prema susjedu u direktnoj je vezi sa vjerom u Allaha i Sudnji dan ...... 219
Potvrda imana je u dobroinstvu prema susjedu ......................................................... 219
Najbolji je onaj koji ima najljepi odnos prema susjedu ............................................. 220
Srea je u dobrom susjedu ............................................................................................... 220
Lijep odnos prema susjedu produava ivotni vijek .................................................... 220
Susjed ima prioritet u kupovini kue ili zemlje ............................................................. 221
Preporuka aenja komiluka ........................................................................................ 221
Zabrana uznemiravanja susjeda ...................................................................................... 222
Nije vjernik onaj koji zanoi sit a njegov susjed gladan .............................................. 223
Ko je susjed? ...................................................................................................................... 223
Koji susjed ima prioritet? ................................................................................................. 223
Dobar odnos i prema susjedu nemuslirnanu ................................................................ 224
Poseban respekt prema susjedovoj supruzi .................................................................. 224
Primjer lijepog odnosa prema susjedu ........................................................................... 225

KULTURA PONAANJA NA SIJELU l U DRUTVU

N e ulaziti u kuu bez dozvole ......................................................................................... 228
Selam prilikom dolaska na sijelo i prilikom odlaska .................................................... 229
Sjedanje gdje ima slobodno mjesto ................................................................................ 229
Ne sjedati usred sijela ....................................................................................................... 230
Ne dizati nekoga radi sjedanja na njegovo mjesto ....................................................... 230

368

Ne razdvajati dvije osobe bez njihove dozvole ............................................................. 230

Onaj ko napusti svoje mjesto ima najvee pravo na njega .......................................... 231
Nema saaptavanja dvojice, bez treega ........................................................................ 231
Ukoliko se ogovara, napustiti sijelo ili stati na stranu onoga koji je ogovaran ......... 232
Zabrana imitiranja drugih ................................................................................................. 233
Zabrana prenoenja tuih rijei... .................................................................................... 233
ta initi kada se naemo na putu ili javnom mjestu? .................................................. 234
Ostala pravila u vezi sa sijelima i druenjem ................................................................. 235
Ne zaboraviti spomenuti Allaha, d. ............................................................................. 235
Dova na zavretku sijela ................................................................................................... 236

KULTURA PONAANJA PRILIKOM UGOAVANJA l GOSTOPRIMSTVA

Ugoavanje se stavlja u ravan imana ............................................................................. 240
K.oliko traje ugoavanje? ................................................................................................ 240
Domain je duan imati postelju za musafira ............................................................... 241
Voditi rauna koga ugostiti .............................................................................................. 242
Obaveza je odazvati se na poziv ..................................................................................... 242
Daljina ne smije biti razlog odbijanja poziva ................................................................. 243
Kome se odazvati kada dobijemo dva poziva? ............................................................. 243
Post nas ne treba sprijeiti u odazivanju na poziv ........................................................ 243
Gost treba imati mjeru ..................................................................................................... 244
Ne praviti razliku izmeu bogatih i siromanih ............................................................ 244
Odazvati se tano na vrijeme .......................................................................................... 245
Pouri ti sa serviranjem hrane .......................................................................................... 245
Ne uriti sa uklanjanjem hrane ........................................................................................ 245
O emu domain upoznaje goste? .................................................................................. 246
Kada e domain prati ruke prilikom jela? .................................................................... 246
Koju dovu prouiti domainu? ....................................................................................... 246
Musafira treba ispratiti do ulaza ...................................................................................... 246

KULTURA PONAANJA NA PUTOVANJU

Savjetovanje prije putovanja ............................................................................................ 250
Istihara ................................................................................................................................ 250
Pripreme za put ................................................................................................................. 251
Klanjanje dva rekata .......................................................................................................... 251
Na put krenuti etvrtkom rano ujutro ........................................................................... 252
ta kau oni koji se rastaju? ............................................................................................. 252
Dova musafira se prima ................................................................................................... 253
Dova za put ........................................................................................................................ 254
Zabrana putovanja eni bez mahrema ........................................................................... 255
Pokuenost individualnog putovanja ............................................................................. 255
Izabrati emira/vou puta ................................................................................................. 256
Skraivanje farz-namaza ................................................................................................... 256
Namaz za vrijeme vonje ................................................................................................. 256
ta se ui prilikom uspinjanja i sputanja? ..................................................................... 257
ta se proui kada se doe u neko mjesto? .................................................................... 257
Pouriti s povratkom kui ................................................................................................ 257
Vratiti se kui danju .......................................................................................................... 257
ta prouiti vraajui se kui? .......................................................................................... 258
Klanjati dva rekata u damiji prije ulaska u kuu .......................................................... 258

369

KULTURA PONAANJA_PRIKUPOPRODAJII EKONOMSKOM POSLOVANJU

Podsticaj na privreivanjc i kupoprodaju ...................................................................... 259
uvanje od sumnjivog ..................................................................................................... 260
Zabrana uzimanja kamate ................................................................................................ 261
Iskrenost u kupoprodaji ................................................................................................... 261
Ispravno mjerenje je emanet ........................................................................................... 262
IZaka mjeriti i vagati? ........................................................................................................ 262
Opasnost krivog zaklinjanja ............................................................................................ 263
Zabrana varanja ................................................................................................................ 263
Zabrana nadmetanja na cijenu ........................................................................................ 264
Zabrana monopola ........................................................................................................... 264
Zabrana prodaje hrane prije preuzimanja ..................................................................... 265
Zabrana prodaje alkohola, strvi, svinja i kipova ........................................................... 265
Zabrana kupoprodaje u damiji ...................................................................................... 266
Kada je dozvoljeno odustati od pogodbe? .................................................................... 267
Beriet je u istini ............................................................................................................... 267
Beriet je u ranjenju .......................................................................................................... 267
Odgaanje ili pratanje duga ........................................................................................... 268

KULTURA PONAANJA U DAMIJI

Podsticaj na posjeivanja damija ................................................................................... 270
Priprema za odlazak u damiju ....................................................................................... 270
Polazak u damiju ............................................................................................................. 271
Ulazak u damiju .............................................................................................................. 272
Dova ................................................................................................................................... 273
Nazivanje selama .............................................................................................................. 273
Pokuenost prelaska preko ramena klan jaa i njihovo razdvajanje ........................... 273
Pokuenost prelaska ispred klanjaa .............................................................................. 274
Tehijjetu-1-mesdid ........................................................................................................... 274
V rl jednost boravka u damiji .......................................................................................... 27 5
Nee razdvajati dvojicu ljudi ........................................................................................... 276
Nee dizati osobu sa njenog mjesta ............................................................................... 276
Ko ima najvee pravo na mjesto u damiji? ................................................................. 277
Zadravanje na mjestu gdje smo klanjali ....................................................................... 277
Okrenuti se prema Kibli .................................................................................................. 278
Izbjegavanje dunjalukog razgovora .............................................................................. 278
Ciljevi boravka u damiji ................................................................................................. 278
Popunjavanje i ravnanje safova ...................................................................................... 279
Disciplina i harmonija u damiji ..................................................................................... 280
Razgovor za vrijeme hutbe .............................................................................................. 281
Zabrana kupoprodaje i oglaavanja u damiji............................................................... 282
Postupak prilikom izlaska iz damije ............................................................................. 283

KULTURA PONAANJA ZA VRIJEME RAMAZANA

Analiziranje naeg odnosa spram Kur'ana .................................................................... 285
Vie druenja s Kur'anom ............................................................................................... 286
Doivljaj ljepote posta ..................................................................................................... 287

~:::~7~~!~~~~~:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: ;~;

Izbjegavanje pokuenog .................................................................................................. 288

Sustezanje ostalih dijelova tijela ...................................................................................... 288
Kako uzvratiti na uvrede za vrijeme posta? .................................................................. 289

370

Ustajanje na sehur je berict ............................................................................................ 289

Pouriti s iftarom .............................................................................................................. 289
Iftariti se hurmom ili vodom ........................................................................................... 289
Posebna dareljivost ......................................................................................................... 290
Podijeliti sadakatu-1-fitr .................................................................................................... 290
Pojaan ibadet u Noi kaderskoj ..................................................................................... 291
Dova u Noi kaderskoj .................................................................................................... 291
Angairaniji ibadet posljednjih deset dana ..................................................................... 292
Kada poeti djecu navikavati na post? ........................................................................... 292

KULTURA PONAANJA ZA VRIJEME BAJRAMA

Otkuda ime bajram? .......................................................................................................... 294
ta je smisao bajrama? ...................................................................................................... 294
Utemeljenost bajrama i bajram-namaza ......................................................................... 296
Tretiranje bajram-namaza ................................................................................................ 296
Nain klanjanja bajram-namaza ...................................................................................... 297
Nema namaza ni prije ni poslije bajram-namaza .......................................................... 298
Oivljavanje bajramskih noi ........................................................................................... 299
Dova uoi bajrama sc prima ............................................................................................ 299
Puno uiti tekbire .............................................................................................................. 299
Kupanje prije bajrama ...................................................................................................... 300
Namirisavanje i oblaenje najljepe odjee .................................................................... 300
Pojesti neto prije ramazanskog bajram-namaza a ne initi to
prije kurban-bajrama ......................................................................................................... 300
Otii na bajram-namaz jednim a vratiti se drugim putem ........................................... 301
Kako estitati bajram drugima? ....................................................................................... 302
Zakljuak ............................................................................................................................ 302

KULTURA PONAANJA U SLUAJU BOLESTI

Moliti Allaha, d., za zdravlje ......................................................................................... 305
Lijeenje u sluaju bolesti ................................................................................................. 306
Zabrana lijeenja alkoholom ............................................................................................ 306
Bolesniku se briu grijesi .................................................................................................. 307
Za oduzimanje vida nagrada je Dennet........................................................................ 307
Bolesniku se ne prekidaju sevapi za uinjena djela ....................................................... 308
Dunost je obii bolesnika ............................................................................................... 308
Podsticaj za obilazak bolesnika ....................................................................................... 309
Treba zijaretiti i bolesnog nemuslimana ........................................................................ 309
Nagrada onome koji obie bolesnika ............................................................................. 310
ta se ui uz bolesnika? .................................................................................................... 310
ta bolesnik ui? ................................................................................................................ 311
ta ui onaj koji je izgubio nadu u ivot? ....................................................................... 312
Zabrana psovanja i proklinjanja bolesti ......................................................................... 312
Zabranjeno je traiti smrt u bolesti ................................................................................. 313
Saetak ................................................................................................................................ 313

KULTURA PONAANJA KOD SMRTI l DENAZE

Vjernik se esto sjea smrti .............................................................................................. 316
ta initi na samrti? ........................................................................................................... 317
ta je obaveza prisutnih kada neko umre? ..................................................................... 318
ta je dozvoljeno prisutnim kada neko umre? .............................................................. 320
ta je duna rodbina umrlog? .......................................................................................... 321

371

ta je zabranjeno rodbini umrle osobe? ......................................................................... 323

Sirnptonu dobrog svretka .............................................................................................. 324
Pohvala umrle osobe ........................................................................................................ 324
Kupanje umrlog ................................................................................................................ 325
Umotavanje umrlog- efini. ........................................................................................... 325
Klanjanje, praenje i noenje denaze ........................................................................... 326
Denaze-namaz ................................................................................................................. 327
Ukopavanje ........................................................................................................................ 327
ta se izgovara kada umrlog sputamo u kabur? .......................................................... 328
Izraavanje sauea ......................................................................................................... 328
Priprema hrane za porodicu umrlog .............................................................................. 329
Koju korist umrli ima od ivog? ..................................................................................... 330
Posjcivanje ka bura .......................................................................................................... 332
ta je zabranjeno initi uz kabur? ................................................................................... 334
Novotarije u vezi s denazom......................................................................................... 340

KULTURA PONAANJA U RAZLIITIM PRILIKAMA

Ponaanje prema uenim i starijim osobama ................................................................ 345
Ponaanje prema mlaima ............................................................................................... 346
Ponaanje prema jetirnima i udovicama ........................................................................ 347
Ponaanje prema nevjernicima ....................................................................................... 348
Ponaanje prema ivotinjama ......................................................................................... 350
Ponaanje prema prirodi .................................................................................................. 351
Ponaanje na javnim mjestima ................................................................... _. .................... 351
Zakljuak ............................................................................................................................... 353
BILJEKA O AUTORU ........................................................................................................ 361
Sadraj ........................................................................................................................................ 363

372