NP Sjeverni Velebit (HR) Lowres MapaP

Nacionalni park
Sjeverni
Ve lebit
PLAN UPRAVL JANJA
Krasno, rujan 2007.
P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T
2
Nakladnik:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Za nakladnika:
Mr.sc. Boo Bikupi
Urednik:
Zoran iki
Tehnika urednica:
Svjetlana Lupret-Obradovi
Lektura i korektura:
Apostrof d.o.o.
Fotograje:
Arhiva Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit, Darko Baki, Csaba Pinter, Ante Vukui
Grako oblikovanje i priprema za tisak:
Ermego d.o.o.
Tisak:
Arcode d.o.o.
Naklada:
200 primjeraka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 651729
ISBN 978-953-6240-75-3
Izrada plana upravljanja nancirana je u okviru Projekta ouvanje krkih

ekolokih sustava KEC, sredstvima darovnice (IBRD GEF TF 050539 HR)
Globalnog fonda za zatitu okolia (GEF) putem Meunarodne banke
za obnovu i razvoj (IBRD) te sredstvima Ministarstva kulture Republike
Hrvatske.
I Z R A I VA I P L A N A U P R AV L J A N J A N A C I O N A L N I M PA R K O M S J E V E R N I V E L E B I T
Izraivai Plana upravljanja Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit

Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit
Milan Neki, ravnatelj
Milan Krmpoti, ravnatelj (2001-2005)
Svjetlana Lupret-Obradovi, struna voditeljica
koordinator za Plan upravljanja u JU NP Sjeverni Velebit
Tihomir Devi, glavni nadzornik
Dubravka Kljajo, struna savjetnica geologinja
Konrad Ki, struni suradnik umar (2003-2007)
Irena Glavii, struna savjetnica za promicanje
Projektni tim Agriconsulting, Italija

Hana Blakovi, direktorica projekta
Paolo Viskani, voditelj Agriconsulting tima za
komponentu Bioloke studije
Sanja Tima, lokalni koordinator (IMO)
eljko Kramari, strunjak za izradu planova upravljanja
Silvija Kipson, suradnica na izradi planova upravljanja
Andrea Ruk, tajnica i prevoditeljica
Luigi Boitani, meunarodni strunjak za izradu planova
upravljanja
John Grainger, meunarodni strunjak za izradu planova
upravljanja
Peter Howard, meunarodni strunjak za izradu planova
upravljanja
Terenska istraivanja
Tim za oru
Toni Nikoli, koordinator tima za oru (PMF)
Ljudevit Ilijani, lan tima
Jasenka Topi, lan tima
Mirjana Vrbek, lan tima
Suzana Buzjak, lan tima
Mirko Rui
Dario Hruevar
Tamara Kirin
Mihaela Britvec
Ivica Ljubii
Ivana Vitasovi-Kosi
Dijana Jurkovi, Unos podataka
Sven Jelaska
Tim za faunu
Nikola Tvrtkovi, koordinator tima, zoolog, strunjak za
imie (HPM)
Igor Pavlini, strunjak za imie
Drako Holcer, strunjak za imie
Nenad Vajdi, terenski suradnik za faunu
Marijana Vukovi, zoolog, krka i umska fauna, vii
preparator, inventarizacija nonih leptira
Martina ai, entomolog
Franjo Perovi, entomolog, inventarizacija vodenih
kukaca
Iva Mihoci, entomolog

Vesna Tuti, koordinatorica ornitolokog tima, Zavod za
ornitologiju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Davor ikovi, ornitolog, Zavod za ornitologiju
Sanja Barii, ornitolog, Zavod za ornitologiju
Dragan Radovi, ornitolog, Zavod za ornitologiju
Ivan Budinski, vanjski suradnik Zavoda za ornitologiju,
ornitolog/prstenova
Kreimir Mikuli, vanjski suradnik Zavoda za ornitologiju,
ornitolog/prstenova
Ognjen Vukadinovi, vanjski suradnik Zavoda za
ornitologiju, terenski suradnik
uro Huber, koordinator tima za velike zvijeri
Josip Kusak, lan tima za velike zvijeri
Tomislav Gomeri, lan tima za velike zvijeri
Goran Guvica, lan tima za velike zvijeri
Tim za biospeleologiju
Jana Bedek, biospeleolog, koordinatorica tima (HBSD)
Roman Ozimec, biospeleolog
Branko Jali, biospeleolog
Martina Pavlek, biospeleolog
Helena Bilandija, biospeleolog
Marko Luki, student biologije
Predrag Rade, speleolog
GIS/IT
Marija Bajica, koordinatorica tima (Oikon)
Sinia Tkalec
Josip Krian
Martina Jelini
Zoran Greguri
Tim za stanita
Vladimir Kuan, pokrov zemljita
Zrinka Mesi
Hrvoje Peternel
Jedinica za provedbu projekta Ouvanje krkih ekolokih sustava
(KEC) :
Kornelija Pintari, voditeljica KEC projekta
Dijana Juro, programska koordinatorica
Stella atali, voditeljica za bioloku raznolikost (studeni
2002. sijeanj 2007. godine)
Mirjana Stjepanovi, strunjak za nabavu i nancije
(rujan 2002. oujak 2007. godine)
Melani Markovi, struna suradnica (oujak prosinac
2007. godine)
Ana-Antonija Bari, struna suradnica
Marijana Uzelac, strunjak za nabavu i nancije (oujak
prosinac 2007. godine)
Rije izdavaa
Ministarstvo kulture i Svjetska banka, s ciljem unapreenja upravljanja zatienim podrujima, a posebno
radi ouvanja krkih ekolokih sustava Republike Hrvatske, proveli su u razdoblju 2003.-2007, Projekt
ouvanja krkih ekolokih sustava (Karst Ecosystem Conservation KEC), nanciran sredstvima Fonda za
globalni okoli. U okviru projekta izraeni su planovi upravljanja Nacionalnog parka Risnjak, Nacionalnog
parka Plitvika jezera, Nacionalnog parka Paklenica, Nacionalnog parka Sjeverni Velebit te Parka prirode
Velebit.
Obveza izrade plana upravljanja za nacionalne parkove i parkove prirode proizlazi iz Zakona o zatiti
prirode (Narodne novine 70/05), koji odreuje sadraj plana upravljanja i nain njegova donoenja. Planovi
upravljanja parkovima obuhvaenim KEC-om prvi su planovi upravljanja za zatiena podruja izraeni
u Republici Hrvatskoj. Format ovog plana upravljanja te metodologija njegove izrade dogovorena je na
radionicama KEC projekta uz sudjelovanje brojnih zainteresiranih dionika u razdoblju od 2003. do 2007.
godine.
Plan upravljanja sastoji se od kratkog, saetog stratekog dokumenta kojim se razrauju strateki ciljevi i
smjernice upravljanja, te od akcijskih planova. Akcijski planovi razrauju strateke smjernice upravljanja i
detaljno odreuju nain upravljanja na terenu te slijede viziju, misiju, politiku i opu strategiju upravljanja
odreenu planom upravljanja.
Planovi upravljanja pripremljeni su na temelju postojeih strunih studija i podataka o stanju svakog
pojedinog parka, a izvrena su i brojna dodatna istraivanja ore i faune, te stanita, posebno u krkom
podzemlju. Prikupljena je i uvaena dokumentacija iz podruja prostornog planiranja, stanja lokalnog
gospodarstva, prije svega turizma, te su odrane mnogobrojne i stalne konzultacije sa stanovnitvom i
zainteresiranim dionicima u parku i oko njega u svakoj fazi izrade plana upravljanja. Vizija, misija i ciljevi
plana upravljanja predstavljani su iroj javnosti svake godine na godinjim radionicama KEC projekta u
organizaciji Ministarstva i javnih ustanova koje upravljaju ovim zatienim podrujima.
Plan upravljanja Nacionalnog parka Risnjak, Nacionalnog parka Plitvika jezera, Nacionalnog parka
Paklenica, Nacionalnog parka Sjeverni Velebit te Parka prirode Velebit izradio je tim tvrtke Agriconsulting
iz Rima, u suradnji s hrvatskim strunjacima te uz aktivno sudjelovanje uprava parkova. Vjerujemo da e
planovi upravljanja KEC-a biti dobar model za razvoj ovih stratekih dokumenata u drugim hrvatskim
zatienim podrujima.
Ministarstvo kulture posebno zahvaljuje timu Svjetske banke na voenju projekta i prijenosu meunarodnih
iskustava djelatnicima Ministarstva i javnih ustanova to je doprinijelo jaanju nacionalnih kapaciteta u
provedbi meunarodnih projekata.
Zahvaljujemo svim sudionicima procesa izrade plana upravljanja na njihovu prilogu ovom dokumentu, jer
je samo kroz usku suradnju svih sudionika bilo mogue raspraviti sve vane aspekte, te u konanici izraditi
Plan upravljanja.
Mr.sc. Boo Bikupi

Ministar
PREDGOVOR
Predgovor
Potovani itatelji!
Pred vama je Plan upravljanja Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit, izraen u sklopu Projekta ouvanja
krkih ekolokih sustava (KEC).
Za nas u Javnoj ustanovi Nacionalni park Sjeverni Velebit, donoenje plana upravljanja je iznimno znaajan
korak, jer je ovaj dokument vaan alat za obavljanje svih Zakonom predvienih funkcija Ustanove.
Planom upravljanja poblie se planira svaki aspekt rada Ustanove u nadolazeih deset godina, bilo da se
radi o znanstvenim istraivanjima, konkretnim aktivnostima zatite i ouvanja vrsta i ekolokih sustava,
razvoju sustava posjeivanja ili institucionalnom jaanju same Ustanove i edukaciji njezinih djelatnika.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit plod je dugotrajnog zajednikog napora mnogih.
U njemu su uz izraivae aktivno sudjelovali djelatnici Ustanove, Ministarstvo kulture, Dravni zavod za
zatitu prirode, te brojne institucije i pojedinci.
S obzirom da se radi o prvom planu upravljanja Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit, oekujemo da emo
tijekom njegove provedbe imati priliku testirati njegove postavke, ispuniti predviene ciljeve i provesti
mjere, ali i uoiti njegove nedostatke, kako bismo ih prilikom revizije Plana upravljanja pokuali ispraviti.
Od srca zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u izradi ovoga Plana upravljanja, a sve one koji su na bilo
koji nain zainteresirani za prostor Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i rad Javne ustanove pozivamo da
nam se pridrue u kreiranju i provedbi akcijskih planova i svojim sugestijama pomognu boljoj provedbi
Plana. Vjerujemo da emo tako doprinijeti zajednikom cilju ouvanoj prirodi Nacionalnog parka Sjeverni
Velebit na dobrobit svih.
Krasno, rujan 2007.

Uprava Parka
Nacionalni park Sjeverni Velebit

Osnovni podaci
Naziv zatienog podruja
Sjeverni Velebit
Kategorija zatienog podruja
Nacionalni Park
IUCN - kategorija II
Datum proglaenja zatienog podruja
09. lipnja 1999. godine
Akt o proglaenju
Zakon o proglaenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, (Narodne

novine br. 58/99)
Povrina
109 km2 (Zakon o proglaenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit)

111 km2 (granice NP Sjeverni Velebit utvrene GIS-om)
Datum donoenja Plana upravljanja:
17. rujna 2007.
Plansko razdoblje/revizija plana upravljanja:
10 godina/revizija nakon 5 godina
Prostorni plan
u izradi
Plansko razdoblje prostornog plana
Informacije o upravi parka

Uprava
Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit
Adresa
Krasno 96, 53274 Krasno
Telefon
+ 385 53 665 380
Faks
+ 385 53 665 390
e-mail
npsv@np-sjeverni-velebit.hr
Statut Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit, Upravno
Statut Javne ustanove
vijee Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit, 27. veljae

2006. godine
Pravilnik o unutarnjem redu
Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit,

(Narodne novine br. 75/00)
Roanski kukovi - pogled s Premuieve staze.

10
1. UVOD
11
1. UVOD
1.1. Nacionalni park Sjeverni Velebit
Sjeverni Velebit proglaen je nacionalnim parkom 1999. godine. Smjeten
je u LIko-senjskoj upaniji, unutar administrativnih granica Grada Senja.
Geografski obuhvaa dio sjevernog Velebita, izmeu Borovog vrha, Markovog
kuka i Babi-sie na sjeveru, te Zejaka i tirovae na jugu izmeu 44 41
31 i 44 51 17 sjeverne geografske irine te izmeu 14 55 27 i 15 3 54
istone geografske duine (slika 1). Nalazi se u blizini Jadranskog mora, svega
2 km istono od obale, te otprilike 15 km juno od grada Senja. Povrina
Parka utvrena Zakonom o proglaenju iznosi 109 km2, dok ona odreena
koritenjem GIS alata iznosi 111,5 km2. Park se u potpunosti nalazi unutar
granica Parka prirode Velebit.
Podruje je proglaeno nacionalnim parkom zbog mnogobrojnosti, raznovrsnosti i osebujnosti krkih
oblika, bogatstva ivog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.
Slika 1: Smjetaj Nacionalnog parka Sjeverni Velebit
12
Prepoznate vrijednosti Parka, izmeu ostalih su:
Veliki broj dubokih vertikalnih speleolokih objekata (jama) podruje je vrijedno u svjetskim razmjerima
i ima visok stupanj endemizma podzemne faune;
Prisutnost triju vrsta velikih zvijeri (medvjed, vuk i ris), te divlje make;
Vrijedni visokoplaninski travnjaci;
Iznimno vrijedne i ouvane crnogorine ume;
Autohtone ume crnog bora;
Znaajna populacija velikog tetrijeba (Tetrao urogallus) u Hrvatskoj;
Izrazita krajobrazna raznolikost;
Znaaj prostora u svijesti naroda.
Osjeaj istinske divljine koji prua Nacionalni park Sjeverni Velebit simboliziran je u znaku Parka apom
divlje ivotinje. Trokut u logotipu ukazuje na trokutasti obris granica Parka, a upotreba zelene i sive boje
istie slikovitu smjenu bujnih uma i travnjaka sa stjenovitim vapnenakim vrhuncima.
Velebit je najvea hrvatska planina i pripada sustavu Dinarida, koji se prua od istonih Alpa do arskopindskog gorja. Ukupna je duina Velebita oko 145 km, a njegova irina od 10 do 30 km. U smjeru sjeverjug, duina Nacionalnog parka Sjeverni Velebit iznosi oko 17 km, a u smjeru istok-zapad kree se izmeu 4
i 10 km. Park se protee na nadmorskoj visini od 518 do 1676 m.
Podruje Parka graeno je najveim dijelom od karbonatnih stijena vapnenaca, dolomita i karbonatnih
brea i odlikuje se neizmjernim bogatstvom krkih oblika: od neobino oblikovanih kukova, greda, razliitih
solitarnih stijena, do dubokih vrtaa, jama i ostalih krkih depresija. Izmeu bijelih vapnenakih stijena
provlae se tamne, umovite dulibe i zeleni travnjaci, stvarajui izuzetno slikovite panorame. Unutar Parka
nalazi se strogi rezervat Hajduki i Roanski kukovi, koji predstavlja specian geomorfoloki fenomen na
kojemu je do sada otkriveno vie gotovo 200 jama. Najpoznatija je Lukina jama, jedna od najdubljih u
svijetu uope, otkrivena 1992. godine.
Velebit je pod utjecajem dviju vegetacijskih regija. Nacionalni park je smjeten u izrazito kiovitom podruju
Hrvatske i ima niski godinji temperaturni prosjek (4 6 C).
Upravo zbog svoje iznimne lokacije na razmei dviju velikih vegetacijskih regija, Sjeverni Velebit obiluje
raznolikou i brojnou biljnih svojti (oko 950) koje se kreu u rasponu od submediteranskih do
visokoplaninskih ornih elemenata. Takoer, velik je udio rijetkih, zatienih i endeminih biljaka. U sklopu
Parka nalaze se botaniki rezervat Visibaba, u kojemu se nalazi najvee nalazite endemine hrvatske
sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), te botaniki rezervat Zavian-Balinovac-Velika kosa, koji se istie
bogatstvom visokoplaninske ore. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botaniki vrt, kojega je
osnovao prof. Fran Kuan jo davne 1967. godine.
Do sada je u Parku utvreno 5 vrsta vodozemaca, 16 vrsta gmazova, stotinjak vrsta ptica te 40-ak vrsta
sisavaca. Ovdje su prisutne sve tri vrste velikih grabeljivaca mrki medvjed (Ursus arctos), ris (Lynx lynx)
i vuk (Canis lupus), te divlja maka (Felis sylvestris). Danji leptiri predstavljaju jednu od vrstama najbrojnijih
ivotinjskih skupina, a vrlo su vana ivotinjska skupina i troglobionti podzemna fauna. Meu njima je
mnogo endeminih, a vjerojatno je najpoznatija stigobiontna pijavica (Croatobranchus mestrovi), koja
je dosad otkrivena u etiri duboke jame Sjevernog Velebita. Svijet je gljiva u Parku takoer vrlo bogat i
raznolik, no nedovoljno istraen.
1. UVOD
13
Soliterna stijena neobina oblika na travnjacima junoga dijela Parka.
Kulturna batina Parka oituje se u brojnim ostacima starih stoarskih stanova, kua i suhozida, koji
svjedoe o prolim vremenima kada je ovo podruje naseljavao znatno vei broj ljudi. No, iako surov za
ivot, ovaj je kraj oduvijek bio atraktivan planinarima te je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od
kojih je najpoznatija Premuieva staza, izgraena 1933. godine. Staza, ukupne duine 57 km, predstavlja
remek-djelo suhozidnog graditeljstva. Kroz Park prolazi u duini od 16 km te vodi kroz njegove najljepe i
najzanimljivije dijelove. Osim planinara, posljednjih godina raste interes za Park i meu drugim grupama
posjetitelja u 2005. i 2006. godini Park je posjetilo oko 10-11.000 ljudi godinje. Nacionalni park Sjeverni
Velebit povezan je s drugim zatienim podrujima u Hrvatskoj, a uspostavio je dobru suradnju i s mnogim
institucijama, nevladinim organizacijama i pojedincima, na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Od 2003. do
2007. godine Park je bio ukljuen u Projekt ouvanja krkih ekolokih sustava (KEC) Svjetske banke i Vlade
Republike Hrvatske, te ministarstva nadlenog za zatitu prirode.
1.2. Sjeverni Velebit u meunarodnom kontekstu

Republika Hrvatska je potpisnik svih znaajnih meunarodnih ugovora u podruju zatite prirode na globalnoj razini. Jedan od osnovnih ugovora je Konvencija o biolokoj raznolikosti koju je Hrvatska potpisala
u travnju 1996. godine (Narodne novine Meunarodni ugovori, 6/96) te se obavezala na ouvanje postojee bioloke raznolikosti i na odrivo koritenje njenih sastavnih dijelova.
Krki predjeli gorske Hrvatske predstavljaju prirodno bogatstvo od izuzetne vanosti za Europu i svijet.
Podruje je bogato endemskim vrstama i stanitima, s karakteristinom morfologijom terena i sloenom
14
hidrogeologijom, naroito u gorskoj Hrvatskoj. Podruje je relativno dobro ouvano, a zbog izuzetne
osjetljivosti potrebno mu je posvetiti posebnu panju u vidu stratekog planiranja razvoja i ukljuivanja
mjera zatite, kako bioloke tako i krajobrazne raznolikosti, u sve ljudske aktivnosti u regiji.
Upravo iz tih razloga Nacionalni park Sjeverni Velebit postao je korisnikom sredstava Projekta Ouvanje
krkih ekolokih sustava (KEC), nanciranog sredstvima darovnice (IBRD GEF TF 050539 HR). Osnovni cilj
projekta bio je zatita bioloke raznolikosti i omoguavanje odrivog razvoja lokalne zajednice temeljem
raspoloivih prirodnih bogatstava. To je ukljuivalo jaanje institucionalnih i strunih kapaciteta za ouvanje
bioloke raznolikosti, poboljanje upravljanja zatienim podrujima i promociju poduzetnikih i turistikih
aktivnosti koje podupiru odrivo koritenje i ouvanje prirodnih bogatstava.
U sklopu Ekoloke mree, Nacionalni park Sjeverni Velebit je odreen kao podruje jezgre od meunarodne
vanosti te je znaajan kandidat za ukljuenje u mreu Natura 2000, u trenutku kada Hrvatska pristupi
Europskoj uniji.
Nadalje, planina Velebit je dio meunarodne mree rezervata biosfere, u sklopu UNESCO-vog programa
pod nazivom ovjek i biosfera (MAB). Meunarodna nevladina organizacija WWF ukljuila je Velebit na listu
10 arinih toaka (hot-spots), u sklopu programa zatite uma na podruju Sredozemlja, a hrvatska je
Vlada, putem Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja i u suradnji s nevladinom udrugom Zelena
akcija iz Zagreba i umarskim institutom iz Jastrebarskog, 2000. godine potpisala povelju Dar Zemlji kojom
itavom planetu simbolino daruje podruje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
1.3. Vizija Nacionalnog parka Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit prepoznatljiv je dio Velebita po ouvanoj
prirodnoj raznolikosti i doivljaju iskonske divljine. Oslonac je odrivog razvoja
lokalnih zajednica na tradicijskim temeljima i prostor stjecanja novih spoznaja.
Ovom se vizijom naglaava posebnost Nacionalnog parka Sjeverni Velebit kao najprirodnijeg dijela Velebita, visoko ouvane divljine. Vizija, ukljuuje i svijest o tome da je Nacionalni park posebno podruje, no da
se nalazi unutar puno veeg parka prirode koji obuhvaa cijeli Velebit. Park ozbiljno shvaa ulogu pomagaa odrivog razvoja u regiji te predstavlja prostor koji prua nova iskustva posjetiteljima, naroito to se
tie iskustva divljine i netaknute prirode.
Temeljem vizije se donosi svaka odluka u Parku, a sve aktivnosti moraju voditi ostvarenju dugorone vizije.
Kako bi se postigla vizija, utvreni su sljedei dugoroni ciljevi:
Ouvati i unaprijediti jedinstvenu krku bioloku raznolikost omoguavajui nesmetane prirodne procese
te osiguravajui zatitu podruja s neznatnim ljudskim utjecajem;
Omoguiti lokalnoj zajednici suradnju s Upravom Parka, a posjetiteljima omoguiti da istinski doive,
razumiju i cijene prirodne vrijednosti Parka.
Ciljevi denirani tijekom izrade Plana upravljanja istovjetni su izvornim ciljevima zbog kojih je Park osnovan.
1. UVOD
15
To se naroito odnosi na ouvanje prirode, edukaciju i rekreaciju posjetitelja te ouvanje vrijednih stanita
Sjevernog Velebita.
Novi aspekt koji se uvodi ovim planom upravljanja je ouvanje divljine kao posebne znaajke Parka i
mogunost njenog vrednovanja za odrivi razvoj lokalnih zajednica te njihovo sudjelovanje u ouvanju i
upravljanju zatienim podrujem.
Nacionalni park Sjeverni Velebit se odlikuje visokovrijednim i raznolikim krajobrazom s izraenim
netaknutim i nepromijenjenim znaajkama kra. Velik dio Parka nije aktivno koriten tijekom proteklih
nekoliko desetljea (Strogi rezervat Hajduki i Roanski kukovi) dok su drugi dijelovi bili pod utjecajem
ljudskih aktivnosti (npr. planinski travnjaci). Okoli Parka zasigurno e se vremenom mijenjati, ali svi dionici
ukljueni u upravljanje Parkom moraju osigurati da se te promjene vode na nain kako bi Park ouvao svoj
znaaj te prirodnu i kulturnu batinu.
Tri su temeljna cilja predviena za dugorono odrivo upravljanje Parkom:
Ouvanje trajno ouvati i unaprijediti prirodnu raznolikost i kulturnu batinu;
Edukacija i rekreacija promovirati mogunosti za razumijevanje i uivanje u netaknutoj prirodi i ostalim
specinim kvalitetama Parka;
Jaanje lokalne zajednice intenzivirati zapoetu suradnju s lokalnom zajednicom, s ciljem regionalnog
gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja odrivog prihoda te indirektno otvaranja novih radnih mjesta.
Vizija Nacionalnog parka Sjeverni Velebit pomoi e svim zainteresiranim skupinama i dionicima u
razumijevanju kakav se Park eli u budunosti te e pomoi u osiguravanju njihove podrke Parku. Sve
upravljake aktivnosti moraju biti suglasne s ovom vizijom budui da ona odraava svrhu Parka i ciljeve
upravljanja njime.
Strogi rezervat Hajduki i Roanski kukovi
Krko polje - travnjak Veliki Lubenovac

16
2. T R E N U T N A S I T UA C I J A I V R I J E D N O S T I
17
2. TRENUTNA SITUACIJA I VRIJEDNOSTI

2.1. Institucionalni i zakonodavni okvir
2.1.1. Zakonodavni okvir Plana upravljanja
Zatita prirode u Republici Hrvatskoj ureena je velikim brojem pravnih propisa. Osnovni pravni propis
kojim se ureuje ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti je Zakon o zatiti prirode (NN 70/05). Ovim
Zakonom su denirane kategorije zatienih podruja, te nain upravljanja zatienim podrujima kao i
osnovni dokumenti za upravljanje zatienim podrujima.
Nacionalnim parkovima i parkovima prirode upravljaju Javne ustanove koje osniva Vlada Republike
Hrvatske. Obvezu izrade plana upravljanja propisuje Zakon u lanku 80. Plan upravljanja donosi Upravno
vijee Javne ustanove, uz suglasnost Ministarstva kulture i prethodno struno miljenje Dravnog zavoda
za zatitu prirode, za razdoblje od 10 godina. Tijekom izrade plana upravljanja osigurava se sudjelovanje
javnosti. Plan upravljanja provodi se kroz godinje programe zatite, ouvanja, koritenja i promicanja
zatienog podruja.
Zakon o zatiti prirode Narodne novine br. 70/05

lanak 80.
1) Upravljanje strogim rezervatom, nacionalnim parkom, parkom prirode,
regionalnim parkom, posebnim rezervatom i zatienim krajobrazom
provodi se na temelju plana upravljanja.
2) Plan upravljanja donosi se za razdoblje od deset godina.
3) Plan upravljanja odreuje razvojne smjernice, nain izvoenja zatite,
koritenja i upravljanja zatienim podrujem, te poblie smjernice
za zatitu i ouvanje prirodnih vrijednosti zatienog podruja uz
uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva.
4) Pravne i zike osobe koje obavljaju djelatnosti u zatienom podruju
dune su se pridravati plana upravljanja.
5) Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana
upravljanja i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija
plana upravljanja na nain i u postupku kako je to propisano za njegovo
donoenje.
Pored Plana upravljanja i godinjih programa, upravljanje zatienim podrujima ureeno je i Pravilnikom
o unutarnjem redu kojim su denirana pitanja i mjere zatite, ouvanja i unapreenja i koritenja zatienih
podruja.
Osim Zakona o zatiti prirode, prilikom izrade ovog Plana upravljanja uzeti su u obzir svi vaei zakonski i
podzakonski akti te dokumenti kojima se ureuje upravljanje zatienim podrujima (Prilog 1).
18
2.1.2. Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost plana upravljanja

s ostalim planskim dokumentima
Hrvatski sabor proglaava nacionalne parkove i parkove prirode, te donosi prostorne planove podruja
posebnih obiljeja za nacionalne parkove i parkove prirode. Prostorni planovi su postali obavezni tijekom
sedamdesetih godina kao glavni instrument planiranja i ouvanja zatienih podruja u Hrvatskoj, a njihovu
izradu koordiniraju upanijski zavodi za prostorno ureenje, u nadlenosti Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva. Prostorni planovi ukljuuju organizaciju, koritenje i namjenu prostora,
kao i politike ouvanja za odreena podruja parkova, te zoniranje prema razliitim tipovima koritenja.
Kako prostorne planove za nacionalne parkove i parkove prirode donosi Hrvatski sabor, oni su temeljni
zakonski dokument za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj.
Usklaenost prostornog plana kao temeljnog zakonskog dokumenta i plana upravljanja koji predstavlja
strateki dokument i osnovu za upravljanje i aktivnosti ouvanja od izuzetnog je znaaja za zonaciju
Parka. Zoniranje je u prostornom planu napravljeno prema glavnim ciljevima ouvanja i namjenama
koritenja, a u planu upravljanja je ono detaljnije denirano zbog upravljakih akcija i mjera zatite u svakoj
zoni. Dakle, prostorni plan daje naznake gdje i to, dok plan upravljanja dodatno odreuje operativne
aspekte upravljanja zatienim podrujima, a naroito one koji se odnose na ouvanje i zatitu bioloke
raznolikosti.
Prostorni plan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit trenutno je u procesu izrade, a izrauje ga Zavod za
prostorno planiranje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, u suradnji sa Zavodom
za prostorno planiranje, razvoj i zatitu okolia Liko-senjske upanije. Ovaj Plan upravljanja raen je u uskoj
suradnji s navedenim Zavodima, kako bi se ve u ranoj fazi planiranja uskladili zakonski aspekti i politike
ouvanja.
Osim prostornih planova postoji niz dokumenta (strategija, planova i programa) na dravnoj i/ili upanijskoj
razini koji utjeu na izradu i kasniju provedbu plana upravljanja (strategija i akcijski plan bioloke i krajobrazne
raznolikosti, planovi za razvoj turizma na razliitim razinama, planovi za razvoj poljoprivrede na razliitim
razinama, planovi upravljanja prirodnim resursima itd.).
2.1.3. Nadlena ministarstva i institucije

Do poetka 2004. godine djelokrug zatite prirode i sve aktivnosti vezane za upravljanje zatienim
podrujima bili su u nadlenosti Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja. S promjenom ustrojstva
dravne uprave u sijenju 2004. godine, poslovi vezani za zatitu prirode preneseni su u nadlenost
Ministarstva kulture.
Ministarstvo kulture, u okviru kojeg je ustrojena Uprava za zatitu prirode, nadleno je za provedbu Zakona
o zatiti prirode i meunarodnih konvencija iz podruja zatite prirode, za koordinaciju upravnih i strunih
poslova vezanih uz zatitu prirode te za planiranje odrivog koritenja prirodnih dobara u budunosti.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, iako nije direktno ukljueno u proces
izrade planova upravljanja za zatiena podruja, ima veliku odgovornost za razvoj zatienih podruja
kroz koordinaciju izrade prostornih planova u suradnji sa upanijskim zavodima za prostorno ureenje i
kroz inspekciju istih.
Dravni zavod za zatitu prirode obavlja strune poslove zatite prirode u Republici Hrvatskoj.
Tijekom izrade plana upravljanja uzeti su u obzir i obraeni vani podaci dobiveni od ostalih ministarstava,
tijela dravne i lokalne uprave i samouprave.
19
2.2. Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit

2.2.1. Organizacijska struktura Javne ustanove
Nacionalnim parkom upravlja Javna ustanova u nadlenosti Ministarstva kulture. Djelatnost Ustanove
ukljuuje zatitu, odravanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zatite i ouvanja izvornosti prirode,
osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja prirodnih dobara, te nadzor
nad provoenjem uvjeta i mjera zatite prirode na zatienom podruju.
Tijela Javne ustanove su: Upravno vijee, ravnatelj i struni voditelj. Upravno vijee upravlja Ustanovom, a
poslovanje Ustanove organizira i vodi ravnatelj kojeg imenuje ministar nadlean za poslove zatite prirode
na razdoblje od etiri godine. Struni rad Ustanove vodi struni voditelj, kojeg na prijedlog ravnatelja
imenuje Upravno vijee Ustanove na razdoblje od etiri godine.
Unutarnje ustrojstvo i djelatnost Ustanove odreeno je Statutom te Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu
i nainu rada.
U svrhu uinkovitijeg obavljanja zadataka, Ustanova je podijeljena u tri odjela kojima upravlja Ured
ravnatelja (Slika 2).
Ured
ravnatelja
(2) 2
Odjel strunih poslova

zatite, odravanja, ouvanja,
promicanja i koritenja
(25) 5
Odjel nadzora, tehnikih

poslova i odravanja
(24) 5
Odjel opih i zajednikih

poslova
(6) 3
Slika 2. Organizacijska struktura Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit s planiranim brojem djelatnika (u zagradi) i
stvarnim brojem djelatnika (oujak 2007. god.).
Unutarnje ustrojstvene jedinice Ustanove su:

Ured ravnatelja,
Odjel strunih poslova zatite, odravanja, ouvanja, promicanja i koritenja,
Odjel nadzora, tehnikih poslova i odravanja,
Odjel opih i zajednikih poslova.
U Javnoj ustanovi Nacionalni park Sjeverni Velebit trenutno je stalno zaposleno ukupno 15 djelatnika.
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada Ustanove predvieno je 57 djelatnika, to ukazuje
na izrazito smanjeni kapacitet Ustanove za obavljanje djelatnosti. Razlika izmeu planiranog i stvarnog
broja djelatnika je naroito izraena u Odjelu strunih poslova zatite, odravanja, ouvanja, promicanja i
koritenja te u Odjelu nadzora, tehnikih poslova i odravanja.
20
2.2.2. Infrastruktura
Unutar granica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Javna ustanova ne posjeduje nekretnine. Ustanova je
vlasnik zgrade i zemljita u selu Krasnu, u Parku prirode Velebit, gdje je smjetena Uprava Parka. Ustanova je
temeljem Ugovora sklopljenog s Gradom Senjom u 2007. godini postala vlasnik nekretnine i zemljita koji
e biti preureeni za potrebe izgradnje Centra za posjetitelje te dodatnih opekorisnih sadraja za lokalnu
zajednicu.
U Senju djeluje ispostava Parka, u sklopu koje se nalazi i info-centar Parka.
Unutar Parka objekti od interesa za Ustanovu su sve nekretnine koje mogu posluiti u smislu kvalitetnijeg
upravljanja prostorom i/ili njihova ukljuivanja u sustav posjeivanja.
2.2.3. Financijska situacija

Kako bi se dao pregled nancijske situacije Javne ustanove, u tablici 1 prikazana su glavna poglavlja
prorauna za 2005. i 2006. godinu.
Tablica 1: Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove za 2005. i 2006. godinu
2005
Opis
2006
Iznos
(u HRK)
Postotak (%)
Iznos
(u HRK)
Postotak (%)
1.965.011
100
3.085.248
100
1.727.371
97,9
2.741.568
88,9
227.059
11,6
258.445
8,4
Pomo od ostalih nancijskih subjekata
4.111
0,2
63.085
2,0
Prihodi od nancijske imovine
6.470
0,3
22.150
0,7
1.870.604
100
3.509.479
100
Rashodi za zaposlene
969.002
43,9
1.125.101
32,1
Rashodi za materijal, energiju i usluge
626.812
28,4
657.791
18,7
Ostali rashodi poslovanja
172.815
7,8
195.857
5,6
4.473
0,2
4.301
0,1
Rashodi za nabavu nenancijske imovine
433.916
19,7
1.526.429
43,5
Viak prihoda
242.007
12,3
-424,231
-13,8
Prihodi
Prihodi iz Dravnog prorauna
Prihodi iz vlastitih aktivnosti
Rashodi
Financijski rashodi
21
2.3. Prirodne vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni

Velebit
2.3.1. Geologija, hidrogeologija i tla
Podruje Parka izrazito je krko podruje karakterizirano velikom ralanjenou terena. Kukovi i vrhovi
meusobno su odijeljeni ponikvama i uvalama tektonskog porijekla. Korozijski, erozijski i klimatski uvjeti te
geoloke i hidrogeoloke karakteristike terena uvjetovale su razvoj krkog reljefa razvijenog do u detalje,
to je ovo podruje uvrstilo u sam svjetski vrh krke morfologije.
Milijuni krapa razliitih oblika i veliina, ponikve, mnogi vertikalni speleoloki objekti, samo su dio tog
bogatstva krkih oblika u ovom podruju.
U geolokoj grai Nacionalnog parka obuhvaeni su svi stratigrafski lanovi od trijasa (ladinik) do kvartara.
Najstarije stijene u Parku moemo pratiti u jugoistonom dijelu Parka (centralno podruje doline tirovae),
a zastupljene su diplopornim vapnencima (T22,2) gromadasto masivnog habitusa. Stijene su izrazito okrene
i doimaju se kao reljef paleookravanja. Nalaze su u kontaktu s klastinim stijenama karnika i starijeg norika
(T31,2) koje se sastoje od crvenkastih pjeskovitih i tutinih lapora, sitnozrnatih do krupnozrnatih tutinih
pjeenjaka, mikrobrea i arenih vapnenakih konglomerata. Debljina tih naslaga iznosi oko 200 metara.
Stoga se procjenjuje da se ovdje radi o najveoj paleodepresiji na Velebitu a po nekima i u itavom dijelu
hrvatskog krkog podruja. Sa sjeverne i sjeverozapadne strane podruje je u kontaktu s noriko-retskim
dolomitima poznatim pod nazivom glavni dolomiti ili Hauptdolomit.
Prema hidrogeolokim karakteristikama navedene stijene spadaju u grupu dobropropusnih (T22,2),
nepropusnih (T31,2) i slabopropusnih stijena (T32,3) to je i uvjetovalo na podruju tirovae razvijanje svih
hidrogeolokih fenomena kra: izvor, povrinski tok i ponorna zona.
krape.
22
Stijene jurske starosti zastupljene su vapnencima i dolomitima. Proteu se od Markovog kuka preko
Vujaka i epuraa prema jugoistoku. U junom dijelu Parka nalazimo ih na irem podruju Alana, na
potezu Tudorevo Lubenovac, te zapadno od Dundovi poda prema Donjoj Branjevini. Od makrofosilnih
zajednica istiu se litiotisne i brahiopodne kokine (ire podruje Alana i Lubenovca).
Donjokredne naslage smjetene su na sjeverozapadnoj granici Parka u Rogi dolini.
Ostalo podruje Parka izgrauju stijene paleogensko-neogenske starosti, zastupljene Jelar breama,
izgraene od nesortiranih fragmenata jurskih, krednih i paleogenskih sedimenata. Njihov postanak vee se
uz intenzivnu tektoniku tokom posteocenskih orogenetskih pokreta.
U hidrogeolokom pogledu najvrjednije je podruje tirovae, gdje se nalazi izvor vode, kapaciteta od 0,10
l/sek do vie od 10 l/sek.
U podrujima s dominantnom dolomitnom komponentom moemo pronai lokve, ije je dno najee
zapunjeno glinovito-laporovitim materijalom koji zadrava vodu na povrini. Prihranjivanje lokvi vri se
procjeivanjem vode s okolnog terena.
U zonama rasjeda na kontaktima stijena razliitih hidrogeolokih karakteristika, poput Modri dolca i
lokacije ive vodice, smjeteni su izvori manje izdanosti.
Vodoopskrba u Parku na pojedinim lokacijama moe se osigurati osposobljavanjem ve postojeih cisterni
ili gradnjom novih kao i ogranienim koritenjem vode na izvoru u tirovai.
Tla su na podruju Parka izrazito prostorno varijabilna. Ekoloki vrlo kontrastna tla se esto smjenjuju na
vrlo maloj povrini. Istraivanjima su determinirane sljedee vrste tala: litosol, koluvijalno tlo, vapnenako
dolomitna crnica, smee tlo na vapnencu i lesivirano tlo.
Potok na tirovai.
23
2.3.2. Klima
Velebit se u klimatskom smislu nalazi na granici izmeu podruja s Cf klimom (tip C, podtip f umjereno
topla vlana klima) i Cs klimom (tip C, podtip s sredozemna klima). Velebit je njihova granica, jer ih razdvaja
visinom i duinom. Nacionalni park je smjeten u dijelu najkiovitijeg podruja Hrvatske. S Jadranskog
mora vjetar donosi goleme koliine vodene pare koja se izdie i kondenzira na planinskoj barijeri Velebita
te nastaju obilne orografske oborine, srednje godinje koliine i do 2500 3000 mm.
Zbog geomorfoloke razvedenosti na Velebitu je vrlo vaan utjecaj mikroklime tj. klime koja vlada na vrlo
malenim prostorima. Mikroklima ponikava vrlo je zanimljiva zbog pojave temperaturne inverzije, to znai
da je na rubu ponikve toplije nego na njezinu dnu.
Niski godinji temperaturni prosjek (4 6 C) i temperaturne inverzije u depresijama uzrokuju dugo
zadravanje snijega (40 100 dana trajanje snjenog pokrivaa veeg od 30 cm). Za klimu su karakteristini
vjetrovi, posebno bura. Zbog mijeanja razliitih zranih masa esta je iznenadna pojava magle.
Unutar Parka se nalazi i glavna meteoroloka postaja Zavian, smjetena na 1594 m/nm, kraj planinarskog
doma Zavian. To je najvia (i najstarija) planinska postaja u Hrvatskoj, na kojoj se meteoroloka mjerenja i
motrenja obavljaju od kraja 1953. godine. Zaposlenici Dravnog hidrometeorolokog zavoda (meteoroloki
motritelji) ujedno obavljaju i poslove domara Planinarskog doma.
2.3.3. Krajobraz
Nacionalni park Sjeverni Velebit obuhvaa sjeverni, iri dio Velebita, s vie rastrganih vrhova i grebena.
Njegove su istone (kontinentalne) padine umovite dok su zapadne (primorske) padine prisutni otvoreni,
stjenoviti krajobrazi koji su zbog blizine priobalnih naselja bili izloeniji vjekovnom utjecaju ovjeka (sjea,
ispaa).
Park se nalazi u krajobraznoj jedinici vrni pojas Velebita, koji se odlikuje neizmjernim bogatstvom krkih
reljefnih oblika: od neobino oblikovanih kukova, greda, razliitih soliternih stijena, do dubokih vrtaa,
jama i ostalih krkih depresija. Jedan od najimpresivnijih dijelova Parka je podruje strogog rezervata koji
obuhvaa teko prohodne Roanske i Hajduke kukove, izdvojene skupine stjenovitih vrhova, meusobno
odvojenih dubokim ponikvama i provalijama. Kroz Roanske kukove vodi Premuieva staza.
U sjevernom dijelu Nacionalnog parka posebno se istie ire zaviansko podruje. ine ga brojni vrhovi s
visinama 1600-1676 m/nm, i meu njima prostrana, ali reljefno vrlo razvedena zavianska kotlina, s najniim
ponikvama na nadmorskoj visini od oko 1400 metara. Krajobraznu vrijednost ovom prostoru daje slikovita
smjena otvorenih travnatih i umskih povrina, iz kojih izrastaju stjenoviti vrhovi, vrlo pogodni vidikovci,
naroito oni u zapadnom nizu, okrenutom moru i otocima.
Osim kukova i vrhova, krajobraznu znaajku i zanimljivost Parka ine i tamne, umovite dulibe, zeleni travnjaci
i proplanci. Moda su najljepi oni unutar bujnih crnogorinih uma, poput Velikog Lubenovca, Velikog
Loma i niza izduenih koritastih travnjaka du velikoalanske ceste, zvanih padei (Bilenski pade, egotski
pade, Dundovi pade). Zbog zatvorenosti i dubine ovo su izrazita mrazita s obrnutim redoslijedom
vegetacije.
Na jugoistonom rubu Nacionalnog parka nalazi se najpoznatije umsko podruje Velebita tirovaa (u
granice Nacionalnog parka uao je sjeverni dio tirovae). Iako je ovo ponajprije umsko podruje, ume
su ovdje kao malo gdje poprimile krajobraznu dimenziju, jer se radi o priblino 8 km dugoj i 1-2 km irokoj
uravnjenoj depresiji na nadmorskoj visini od 1100 metara. Uglavnom je to crnogorina, smrekova uma, s
jedinstvenim travnatim proplancima u sredinjoj zoni. tirovaa je ujedno i jedini lokalitet u Nacionalnom
parku s nepresunim izvorom i kratkim povrinskim vodotokom.
24
Uskolisni kiprej (Epilobium angustifolium) u cvatu.
Na podruju Parka nalaze se i ostaci veeg broja malih sezonskih planinskih naselja, pastirskih stanova,
te vrela, bunara, cisterni, suhozidova, kapelica i zaraslih staza, pa se tu ispreplie i meusobno povezuje
prirodna i kulturna batina.
2.3.4. Zemljini pokrov

Zemljini pokrov i stanini tipovi Nacionalnog parka Sjeverni Velebit denirani su u mjerilu 1:100.000. U
okviru Projekta ouvanja krkih ekolokih sustava izraena je karta pokrova zemljita u mjerilu 1:25.000.
Ova karta prikazuje podruje svakog tipa zemljinog pokrova, a temelji se na Corine klasikaciji. Prilikom
izrade karte koritena su dva seta snimaka sa Landsat TM satelita (iz proljea i jeseni 2000. godine), prema
prvoj Corine klasi. Ova karta predstavlja koristan alat za praenje stanja (monitoring) u Parku kroz sljedee
godine.
2.3.5. Stanita
U okviru Projekta ouvanja krkih ekolokih sustava (KEC) izraena je karta stanita NP Sjeverni Velebit, u
mjerilu 1:25000 (Slika 3). Sukladno Nacionalnoj klasikaciji stanita, na III. razini klasikacije utvreno je 25
razliitih staninih tipova od kojih je 18 ugroeno i zatieno na europskoj ili nacionalnoj razini (Prilog 2).
Ugroeni i/ili rijetki tipovi stanita pokrivaju gotovo 100 % povrine Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
26
2.3.5.1. Biljne zajednice

Podruje Parka odlikuje se velikim brojem biljnih zajednica i njihovim izrazitim visinskim ralanjenjem.
Vegetacija ovog prostora se openito moe podijeliti na umske, travnjake (panjake) te biljne zajednice
stijena i kamenjara. Na biljnim zajednicama temelji se i Nacionalna klasikacija stanita.
umske zajednice
uma i ikara medunca i bjelograba (As. Querco-Carpinetum orientalis), E.3.5.1.; na primorskoj strani i
junim ekspozicijama, uglavnom degradirana intenzivnim iskoritavanjem, znaajna za ouvanje tla od
erozije.
Mjeovita uma i ikara medunca i crnoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis), E.3.5.3.; uglavnom na
karbonatnim tlima, u obliku fragmentiranih umaraka i ikara; vrlo znaajna za ouvanje tla.
Primorska bukova uma s jesenskom aikom (Seslerio autumnalis-Fagetum), E.4.6.3.; karakterizirana
termolnom vrstom Sesleria autumnalis; na visini od 700 1300 m/nm
uma crnog bora i pustenaste dunjarice (Cotoneastro-Pinetum nigrae), E.7.4.4.
Dinarska bukovo-jelova uma (Omphalodo-Fagetum), E.5.2.1.; na visini od 1200-1400 m/nm
Pretplaninska uma bukve i gorskog javora (Polysticho lonchitis-Fagetum), E.6.1.2.; na visinama izmeu 1.100
i 1.500 m, stabla su karakteristino povijena u donjem dijelu zbog pritiska dugotrajnog snijega i vjetra.
Gorska uma smreke sa umskim pavlovcem (Aremonio-Piceetum), E.7.3.1.; vlani tip, najrazvijenija na
podruju tirovae.
Dinarska uma jele na vapnenakim blokovima (Calamagrosti-Abietetum), E.7.1.1.; jedna od najmarkantnijih
hrvatskih uma, razvija se na velikim, esto strahovito raskidanim vapnenakim blokovima.
Pretplaninska smrekova uma s opocem (Listero-Piceetum abietis), E.7.3.2.; u strmim, hladnim i zatvorenim
ponikvama i dolinama u uvjetima visokog i dugotrajnog snijega, na visini izmeu 950 i 1450 m/nm;
(Smreve doline ili Lubenovac).
Pretplaninska uma smreke s ljepikom (Adenostylo alliariae-Piceetum), E.7.3.3.; u irim dnima pliih ponikvi,
koja su vlanija i hladnija zbog dueg zadravanja snijega; Veliki Lom.
Pretplaninska uma smreke s alpskom pavitinom (Clematido alpinae-Piceetum), E.7.3.4.
uma bukve s velikom mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetum), E.4.5.1. na kontinentalnoj strani
zauzima pojas izmeu 400 i 800 m/nm i vrlo je bogata vrstama. Zauzima vrlo velike povrine u brdskom
dijelu Dinarida.
uma klekovine bora krivulja i borbaeve kozokrvine (Lonicero borbasianae-Pinetum mugi), D.2.1.1.1.;
nastanjuje najvie vrhunce sjevernog Velebita; dominantna je vrsta bor krivulj Pinus mugo koji, pod
utjecajem otre klime, razvija vrlo duge, polegle grane i ini velike, neprohodne predjele.
umski rubovi i sjeine
U svim vegetacijskim pojasima nalaze se uz umske ceste i na malim istinama rubne zajednice u kojima
nalazimo neto heliolnije vrste nego u umi, a poneto skiolnije nego na otvorenim travnjacima.
Zajednica mrkvastog zdravinjaka i gorskog gladca (As. Libanoto-Laserpitietum sileris), C.5.1.2.2. rijetka.
Zajednica vlasnatog zmijka i planinske djeteline (As. Scorzonero villosae-Trifolietum alpestris), C.5.1.2.5.
rijetka, na junim padinama.
27
Zajednica srednje djeteline i obine turice (as. Trifolio medii-Agrimonietum), C.2.1.2.5. rijetka.
Zeljasta vegetacija umskih istina (sveza Epilobion angustifolii), C.5.2.1.2. u zoni bukovih uma trakasto
obrubljuje umske ceste.
Drvenasta vegetacija umskih istina (sveza Sambuco-Salicion), C.5.2.1.3. uz umske ceste rastu grmovi
vrste Rubus idaeus, Sambucus racemosa i Salix caprea.
Travnjaci i vritine
U Parku su prisutni i brojni travnjaci, koji su vrlo bitni za ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti. Uslijed
naputanja stoarstva i skoro potpunog nedostatka domaih ivotinja koje pasu na podruju Parka svi
tipovi travnjaka su prirodnim vegetacijskim sukcesijama, odnosno zaratavanju.
Rudine uskolisne aike i otrog aa (As. Seslerio tenuifoliae-Caricetum rmae), C.4.1.1.1., razvijaju se na
izloenim i najhladnijim grebenima vrhova Velebita a tu rastu Carex rma, Edraianthus graminifolius,
Arabis scopoliana, Androsace villosa, Oxytropis dinarica.
Planinske rudine vazdazelenog aa i uskolisne aike (As. Carici sempervirenti-Seslerietum tenuifoliae),
C.4.1.1.2. na mjestima neto manje izloenim vjetru, na neto dubljem tlu.
Planinske rudine kitajbelovog aa i alpske sunanice (As. Carici kitaibelianae-Helianthemetum alpestris),
C.4.1.1.3. najslikovitija od rudina sveze Seslerion tenuifoliae zbog obilja alpske sunanice (Helianthemum
alpestre), razvija se na skeletnom tlu izloenih vrhova.
Planinske rudine kitajbelovog aa i balkanske sunanice (As. Carici kitaibelianae-Helianthemetum
alpestris) C.4.1.1.4. raste na slinim stanitima kao i prethodna no na neto niim, toplijim poloajima.
Rudine otre vlasulje (As. Festucetum bosniacae), C.4.1.2.1. nalaze se unutar pojasa pretplaninske
bukove ume i klekovine planinskog bora i predstavljaju najrasprostranjeniju rudinu na Velebitu. Raste
na zaklonjenijim poloajima od prethodnih zajednica a ljeti se istie arenilom vrsta Senecio doronicum,
Dianthus velebiticus, D. integer, Scorzonera rosea i dr. Najveim dijelom te su povrine nastale antropogenim
Planinski travnjaci na podruju Alana.
28
djelovanjem, ispaom i konjom, u doba dok se na Velebitu odvijala znaajna stoarska djelatnost. Kako
je stoarenje na vrnom dijelu Velebita zamrlo jo ezdesetih godina 20. stoljea, to na svim povrinama
ove zajednice vidimo zarastanje drvenastim grmovima i pretvaranje u planinske vritine u kojima
dominiraju vrste Arctostaphylos uva-ursi, Juniperus nana ili Genista radiata.
Livada uspravnog ovsika i srednjeg trpuca (As. Bromo-Plantaginetum mediae), C.3.3.1.1. male povrine
zauzima uz rubove Parka.
Travnjak trave tvrdae (As. Nardetum strictae), C.3.4.2. razvija se na kiselom, dubokom tlu, najee na
dnu ponikvi, a u sastavu prevladava trava tvrdaa (Nardus stricta). Uz nju rastu acidolne vrste: Potentilla
erecta, Antennaria dioica i dr., no nedostaju mnoge vrste slinih travnjaka niih poloaja.
Kamenjarski panjak aa crljenike i ute krke zeine (As. Carici-Centaureetum rupestris), C.3.5.2.1. ovaj
bogati, areni travnjak razvija se u zoni crnoga graba, a u Parku dolazi na primorskom rubu. Odlikuje se
arenilom boja vrsta Centaurea rupestris, Inula hirta, Inula ensifolia, Satureia subspicata i drugih. Kako su se
prestale koristiti kao panjak te povrine zarastaju u ikare i umice crnoga graba.
Zajednica vriska i travolisnog zvonca (As. Saturejo-Edraianthetum), C.3.5.2.11. u submediteranskom
podruju na izrazito skeletnom tlu samo rijetke sastojine. Prepoznaje se po vrstama Satureia montana,
Edraianthus tenuifolius, Crepis chondrilloides.
Vritine Genista radiata pojavljuju se u prirodnoj vegetacijskoj sukcesiji zarastanja travnjaka.
Vritine Juniperus nana i Arctostaphylos uva-ursi pojavljuju se u prirodnoj vegetacijskoj sukcesiji zaratavanja travnjaka.
Cretovi
Unutar Parka postoji samo mali bazolni cret u tirovai.
Srednjoeuropski niski cret stisnute trenice (As. Carici-Blysmetum compressi), C.1.1.1.3. samo mala
trakasta povrina na kojoj rastu Blysmus compressus i Carex ava.
Zajednice visokih zeleni

Dinarska zajednica ljepike i austrijskog divokozjaka (As. Adenostylo-Doronicetum austriacae), C.5.3.1.1.
nalazi se u veini jama izmeu stijena ali i unutar uma, na vlanom humoznom tlu, na kojem se dugo
zadrava snijeg. Odlikuje se arenilom cvjetova vrsta Adenostyles alliariae, Doronicum austriacum, Cicerbita alpina, Aconitum vulparia, pa je esto nazivamo planinskim vrtiem.
Zajednica strika i jedia (As. Carduo-Aconitetum), C.5.3.1.2. rijetko nazona.
Zajednica planinske zeine i planinskog luka (As. Centaureo-Allietum victorialis), C.5.3.1.4. rijetko nazona
na malim povrinama na dnu ponikvi i jama, a dominira vrsta Allium victorialis.
Zajednice stijena i toila

Biljne zajednice stijena i toila rastu na najnepovoljnijim tlima, u ekstremnim klimatskim i edafskim uvjetima
i vie od svih ostalih karakteriziraju osebujnost i neponovljivost velebitske ore. Tu rastu mnoge endemine
vrste kao to su planinska utika (Berberis croatica), kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii), hrvatska bresina
(Micromeria croatica), njena pjeskarica (Arenaria gracilis), skopolijeva guarka (Arabis scopoliana), hrvatska
guarka (Cardaminopsis croatica) te rijetke i zatiene vrste nae ore osmica (Dryas octopetala), Arabis
scopoliana runolist (Leontopodium alpinum) i dr.
29
Izvor na tirovai.
Zajednica mahovinaste merinke i bijele padimovice (As. Moehringio-Corydaletum ochroleucae), B.1.3.2.2.

raste na zasjenjenim stijenama, unutar bukovih uma, a prepoznaje se po vrstama Moehringia muscosa
i Corydalis ochroleuca.
Zajednica kitajbelovog jaglaca i kluzijeve petoprste (As. Primulo kitaibelianae-Potentilletum clusianae)
rijetka je na Velebitu.
Zajednica rascjepkane slezenice (As. Asplenietum ssi) najea je zajednica u pukotinama stijena a u
njenom sastavu istiu se Asplenium ssum, Aquilegia kitaibelii, Cardaminopsis croatica i dr.
Zajednica kozlaice i prozorskog zvonia (As. Thalictro-Campanuletum fenestrellatae), B.1.4.1.3. samo
nekoliko malih sastojina s Campanula fenestrellata.
Zajednica mirisne paprati (As. Dryopteridetum villarii), B.2.1.1.1. male sastojine.
Zajednica planinskog mekinjaka (As. Drypetum spinosae), B.2.1.1.2. rijetka.
Toilo s Petasites paradoxus male sastojine.
Toilo stjenjarske iglice (Geranium macrorrhizum) rijetko.
30
2.3.5.2. Podzemlje
Nakon vrlo intenzivnih speleolokih istraivanja poduzetih u posljednjih petnaestak godina, pokazalo se
da upravo speleoloki objekti i njihovi podzemni ekoloki sustavi, premda skriveni od pogleda ireg kruga
posjetitelja, predstavljaju jednu od najvrjednijih znaajki Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Od ukupno 201 registriranog speleolokog objekata, na razmatranom podruju nalazi se samo 7 preteito
horizontalnih objekata, odnosno pilja (Slika 4). Sve su malih dimenzija, a najdua je pilja u tirovai duga
94 m. Daleko najvei broj speleolokih objekata Parka, odnosno njih 194 ili 97 %, svrstavaju se u skupinu
preteito vertikalnih, dakle jamskih objekata. Od tog broja 15 jama dublje je od 100 m, 6 je dublje od 200
m, a njih 7 dublje je od 500 m, te se mogu svrstati u skupinu izrazito velikih speleolokih objekata. Meu
njima su i tri jame dublje od 1000 m. Prosjena dubina istraenih jama je 78 m, a ukupna dubina dosad
istraenih speleolokih objekata na podruju Parka iznosi oko 13 994 m. Od navedenog broja registriranih
speleolokih objekata, desetak objekata samo je zabiljeeno i njihovo istraivanje tek treba zapoeti.
Pojava izrazito dubokih jama svakako je osnovna speleoloka karakteristika podruja Nacionalnog parka
Sjeverni Velebit, a iri prostor Hajdukih i Roanskih kukova u tom se smislu mogu smatrati jednim od
najznaajnijih lokaliteta u svijetu. Tako je jamski sustav Lukina jama Trojama, dubok 1392 m, esnaesta
jama po dubini u svijetu, a sama Lukina jama (-1355 m), s obzirom na tlocrtnu duinu od svega 350 m,
smatra se najvertikalnijom poznatom jamom. Slovaka jama duboka 1320 m nalazi se na 21. mjestu
svjetske ljestvice. Od samog ulaza potpuno vertikalna jama Patkov gut, duboka 553 m, svrstana je na
drugo mjesto popisa najveih svjetskih vertikala. U jamskom sustavu Velebita Dva javora koji je istraen
do dubine od 1034 m, nalazi se 513 m duboka vertikala koja je ujedno i najvea vertikala unutar nekog
speleolokog objekta na svijetu. Premda se i neki manji objekti mogu smatrati geomorfoloki i speleoloki
znaajnim, ovdje se navode samo oni najvei (prva brojka u zagradi predstavlja dubinu objekta, a druga
njezinu tlocrtnu duinu):
Sustav Lukina jama Trojama (-1392 m, 1078 m);
Slovaka jama (-1320 m, 2519 m);
Jamski sustav Velebita Dva javora (-1034 m);
Meduza (-679 m, ~220 m);
Patkov gut (-553 m, 40 m);
Olimp (-531 m, 137 m);
Lubuka jama (-521 m, ~550 m);
Xantipa (-323 m, 112 m).
Ovdje valja istaknuti da na podruju Parka za sada nije poznat niti jedan speleoloki objekt pogodan za
klasino turistiko ureenje i obilazak. To je razumljivo ako se uzme u obzir injenica da su gotovo svi
objekti jamskog tipa. Ipak dva objekta imaju planinarsko-turistiki znaaj. U ovu kategoriju mogu se svrstati
Varnjaa (-120 m, ~100 m) i Vukui snjenica (21 m). Pored geomorfolokih karakteristika objekti su zanimljivi
i zbog pojave trajnog snijega i leda. Do oba spomenuta objekta trasirane su planinarske staze, a silaz u jamu
Varnjau, u strogom rezervatu, dodatno je osiguran i opremljen sajlama i speleolokim ljestvicama.
32
2.3.6. Vrste
2.3.6.1. Gljive
Na podruju Parka dosad je, tijekom projekta inventarizacije gljiva Nacionalnog parka Sjeverni Velebit,
zabiljeeno oko 240 svojti gljiva, od kojih je jedanaest strogo zatienih, dok su sve ostale zatiene (Tablica
2). Crvenkasta jodokorka (Amylocorticium subcarinatum) i planinska rudoliska (Entoloma catalaunicum)
su ugroene vrste (EN), kasna puevica (Hygrophorus hypothejus), sjajna pozelenka (Caloscypha fulgens),
kapljiasta ljepljivica (Limacella guttata), krhkonoga pritajnica (Marasmius collinus) i praumska planinka
(Tetraea dumbirensis) su osjetljive (VU), dok za proljetnu panjevicu (Kuehneromyces lignicola), gorku
plamenku (Gymnopilus picreus), stisnutonogu lanoljevicu (Pseudoomphalina kalchbrenneri) i polukuglastu
strninicu (Stropharia semiglobata) nema dovoljno podataka (DD).
Tablica 2: Saeti prikaz raznolikosti gljiva Nacionalnog parka Sjeverni Velebit
Skupina
GLJIVE
Svojta
Ukupno
244
Terenska opaanja
216
Literatura
42
Bernska konvencija
Direktiva o stanitima
zrnata puhara (Lycoperdon perlatum)
UGROENOST
CR
EN
VU
NT
DD
LC
2.3.6.2. Flora
Raznolikost i brojnost biljnih vrsta na Velebitu iznimna je u europskim okvirima. Zbog svoje specine
lokacije na razmei dviju velikih vegetacijskih regija, na sjevernome Velebitu se moe nai mnotvo biljnih
svojti u rasponu ornih elemenata od submediteranskih do visokoplaninskih. Takoer, veliki udio imaju
rijetke, zatiene i endemine biljke, od kojih se znaajan broj moe vidjeti u Velebitskom botanikom vrtu
koji se nalazi unutar Parka.
Karakteristinost velebitske vegetacije oituje se i u temperaturnim inverzijama u ponikvama, kao tipinom
krkom fenomenu, pri emu se temperatura unutar ponikve sputa i za vie stupnjeva u odnosu na okolinu,
to utjee na vertikalnu distribuciju vegetacije, tako da se vrste koje bi inae dolazile na veim visinama
ovdje pojavljuju na dnu ponikava.
Do sada utvrena ora Parka sastoji se od 952 vrste i podvrste (Tablica 3). S obzirom na poloaj i karakteristike
33
Parka, udio endeminih svojti je oekivano visok (4,4 %). Ukupno 2,3% ore ugroeno je prema nacionalnim
kriterijima, a 5,1% svojti sadrano je u Bernskoj konvenciji i Direktivi o stanitima.
Tablica 3: Saeti prikaz raznolikosti ore Nacionalnog parka Sjeverni Velebit
VASKULARNA
FLORA
Skupina
Valdtajnova zvonika
(Campanula waldsteiniana)
Vrsta
Ukupno
856
Terenska opaanja
813
Obraena literatura
322
Vrsta i podvrsta
Ukupno
952
Terenska opaanja
894
Literatura
339
Endeminih vrsta i podvrsta

(s. l.)
42
Bernska konvencija
41
UGROENOST
CR
EN
VU
13
NT
34
DD
17
LC
12
runolist (Leontopodium alpinum)
Podruje Roanskih i Hajdukih kukova vrlo je bogato biljnim vrstama, od kojih su neke endemine i
zatiene, npr. Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana), Valdtajnova zvonika (Campanula waldsteiniana),
ojhcerova zvonika (Campanula scheuchzeri), patuljasta zvonika (C. cochlearifolia), hrvatsko zvonce
(Edraianthus graminifolius var. croaticus) itd. U sklopu Parka ve postoje botaniki rezervat Visibaba, veliine
80 ha, na kojemu se nalazi najvee nalazite endemine hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), te
botaniki rezervat Zavian-Balinovac-Velika kosa, veliine 118 ha, s izrazitim bogatstvom visokoplaninske
ore, u sklopu kojega se nalazi Velebitski botaniki vrt.
2.3.6.3. Fauna
Granice Parka obuhvaaju uglavnom samo dio sredinjeg planinskog lanca: prema kontinentalnoj strani
granica je na oko 1200 m/nm, a na primorskoj strani Park obuhvaa samo rubno nii dio junih padina
do oko 500 800 m/nm u sjevernom dijelu. Jasno je da time granice Parka ne pokrivaju karakteristine
faunistike osobitosti ovog dijela Velebita, nego samo njegova sredinjeg dijela (Tablica 4 i 5).
34
2.3.6.3.1. Beskraljenjaci
Sustavnih istraivanja beskraljenjaka na podruju NP Sjeverni
Velebit do sada nije bilo. Prema sadanjim spoznajama, na podruju
Parka zabiljeena je 61 svojta pauka, 35 svojti kornjaa, pet svojti
vretenaca i preko 100 vrsta leptira. Biospeleolokim istraivanjima
utvrene su 32 podzemne svojte.
Od zabiljeenih vrsta leptira, od kojih veina pripada porodici
Nymphalidae, na Crvenom popisu danjih leptira Hrvatske kao i
u Crvenoj knjizi europskih danjih leptira nalazi se 9 vrsta. Apolon
(Parnassius apollo) je osjetljiva vrsta (VU), crni apolon (Parnassius
leptir roda Erebia
mnemosyne), kozlinev plavac (Glaucopsyche alexis), ednjakov
plavac (Scolitantides orion), crvenorubi crvenko (Lycaena hippothoe)
i uskrnji leptir (Zerynthia polyxena) su vrste koje bi uskoro mogle
postati ugroene (NT), dok su veliki timijanov plavac (Maculinea arion), umski crni oka (Erebia medusa) i
Rottemburgov debeloglavac (Thymelicus acteon) nedovoljno poznate vrste (DD).
Biospeleoloka istraivanja u Parku su provedena uglavnom u dubokim jamama te u objektima u kojima
je prisutan led, u najviem podruju Parka, ukljuujui strogi rezervat Roanski i Hajduki kukovi. Ostali je
dio Parka relativno neistraen, ali biospeleoloki vrlo zanimljiv. Ve utvreno veliko bogatstvo vrsta raste s
gotovo svakim novim istraivanjem. Prema podacima iz 20-ak speleolokih objekata do sada su utvrene
32 podzemne svojte.
Najzastupljenija je skupina kukaca. Veina ih je endemina, kao npr. vrsta Redensekia likana ssp. kosiniensis,
endem sjeverne Like i Sjevernog Velebita, zatim vrsta Astagobius angustatus, endem sjevernih Dinarida te
Spelaeodromus pluto, endem Like i Velebita. U 2004. godini opisane su dvije nove vrste kornjaa, Croatodirus
casalei i Velebitodromus smidai. Obje su vrste endemi Sjevernog Velebita i vrlo specijalizirane piljske vrste,
koje ive u tzv. piljskom higropetrikumu (strme ili okomite povrine u pilji po kojima curi tanki sloj
vode) i prilagoene su ltriranju organske tvari iz vode. Do sad je Croatodirus pronaen na jednom, a
Velebitodromus na dva lokaliteta.
Troglobiontski puevi su zastupljeni rodovima Lanzaia i Hauenia te s 5 vrsta roda Zospeum, ukljuujui Z.
subobesum, endem Velebita.
Stonoge su zastupljene s dvije troglobiontske vrste, Hassia stenopodium i Egonpretneria brachychaeta,
endemine za Velebit i Liku. Egonpretneria je pronaena na svega tri lokaliteta do sada te se nalazi na
Crvenom popisu RH kao nedovoljno poznata vrsta. Trogolobiontska vrsta roda Brachydesmus takoer je
pronaena u Parku.
Od laitipavaca pronaene su dvije troglobiontske vrste roda Neobisium, iroko rasprostranjena vrsta Neobisium stygium i vrsta endemina za Velebit, Neobisium svetovidi. Moda je otkrivena i nova vrsta
roda Chthonius. Nekoliko je vrsta pauka u podzemlju Parka: dvije piljske vrste roda Troglohyphantes te vjerojatno novi troglobiontski rod i
vrsta iz porodice Dysderidae. Od laipauka vjerojatno je najzanimljiviji nalaz vrste roda Hadzinia, koji nije utvren na irem podruju.
U Parku su utvrene 4 vrste podzemnih rakova: jedna stigobiontna
vrsta rakuca i hrvatski endem rakuac Niphargus croaticus, tri
vrste kopnenih jednakononih troglobiontskih rodova Alpioniscus
i Titanethes te troglolna vrsta roda Androniscus. Jedan od
najzanimljivijih je nalaz nove vrste roda Alpioniscus.
velebitska pijavica
(Croatobranchus mestrovi)
35
U Parku je prisutan i mnogoetina Marifugia cavatica, tercijarni relikt i endem Dinarida, koji se nalazi na
Crvenom popisu RH kao rizina vrsta.
Vjerojatno je najpoznatija podzemna vrsta u Parku stigobiontna pijavica Croatobranchus mestrovi, endem
Sjevernog Velebita. ivi u vodi, ali i higropetrinim nainom ivota, ltrirajui organske tvari iz vode. Do
sada je pronaena na 4 lokaliteta.
Na jednom je lokalitetu pronaena i polovica koljke koja pripada jedinom stigobiontnom koljkau na
svijetu, vrsti Congeria kusceri. Endem je Dinarida i esta vrsta u junoj Dalmaciji i Hercegovini. Nalazi se na
Crvenom popisu RH kao ugroena vrsta, a nalazi se i na dodacima II i IV Direktive o stanitima.
Tablica 4: Saeti prikaz raznolikosti beskraljenjaka Nacionalnog parka Sjeverni Velebit
PAUCI
VRETENCA
DANJI
LEPTIRI
KORNJAI
PODZEMNA
FAUNA
Vrsta
vrsta
vrsta
vrsta/+rodova
vrsta/+rodova
Ukupno
61
113
35
32
Terenska opaanja
61
57
35
32
Literatura
53
Bernska konvencija
Endema
11
CR
EN
VU
Skupina
UGROENOST
NT
DD
LC
2.3.6.3.2. Vodozemci
Istraivanjima provedenim u sklopu izrade Plana upravljanja u Parku do sad je utvreno 5 vrsta vodozemaca.
Sjeverni Velebit je siromaan vodozemcima, ee vrste su Bufo bufo i Triturus alpestris, dok su rjee Bufo
viridis i Salamandra salamandra. Za tirovau postoje stariji nalazi vrsta Triturus carnifex i T. vulgaris (s poetka
20. stoljea), no kasnije nisu vie potvreni.
Meu zabiljeenim vrstama na Dodatku II Direktive o stanitima
naveden je Triturus carnifex, a na Dodatku IV zelena krastaa (Bufo
viridis).
2.3.6.3.3. Gmazovi
Istraivanjima provedenim u sklopu izrade Plana upravljanja u Parku
je do sad utvreno 16 vrsta gmazova. Od gmazova u sredinjem
planinskom lancu (od 1000 m/nm na vie) samo je pet eih vrsta:
guteri Anguis fragilis, Iberolacerta horvathi i Lacerta agilis, te zmije
Coluber viridiavus i Vipera ammodytes. Za ovaj dio Velebita rijetki su
velebitska guterica
(Iberolacerta horvathi)
36
nalazi ivorodne guterice (Lacerta vivipara), smukulje (Coronella austriaca) i bjelouke (Natrix natrix), a
naena je i eskulapova zmija (Elaphe longissima). U primorskom pojasu na nadmorskoj visini od 700 do
1220 metara rasprostranjena je zidna guterica (Podarcis muralis).
Meu zabiljeenim vrstama na Dodatku II Direktive o stanitima navedena je Elaphe situla, a na Dodatku
IV guterice Algyroides nigropunctatus, Lacerta agilis, L. trilineata, Iberolacerta horvathi, Podarcis melisellensis
i P. muralis, zmije Coluber gemonensis, C. najadum, Coronella austriaca, Elaphe situla, , E. longissima i Vipera
ammodytes.
Tablica 5: Saeti prikaz raznolikosti kraljenjaka Nacionalnog parka Sjeverni Velebit
Skupina
VODOZEMCI
GMAZOVI
PTICE
SISAVCI
vrsta
vrsta
vrsta
vrsta
43
Ukupno
16
103
Terenska opaanja
16
43
Literatura
Bernska konvencija
16
69
32
12
11
26
Endema
CR
EN
VU
11
UGROENOST
NT
11
DD
LC
18
2.3.6.3.4. Ptice
U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit i njegovoj neposrednoj okolici do sada su zabiljeene 103 vrste
ptica, od ega 85 vrsta redovito ili povremeno gnijezdi u Parku.
Od gnjezdarica, njih 33 nalazi se na Crvenom popisu ptica Hrvatske. Dvije su vrste, tetrijeb gluhan (Tetrao
urogallus) i gorski zvidak (Phylloscopus bonelli) u kategoriji ugroenih (EN), kanjac (Pernis apivorus) i mali
uk (Glaucidium passerinum) su u kategoriji rizinih (VU), 11 vrsta je u kategoriji niskorizinih vrsta (NT), a 18
vrsta u kategoriji najmanje zabrinjavajue vrste (LC).
Na europskoj razini 7 vrsta gnjezdarica ima status rizine vrste, a 7 vrsta status vrste ija je europska
populacija u opadanju. Od gnjezdarica njih 69 nalazi se na Dodatku II Bernske konvencije. U Parku se
redovito ili povremeno gnijezdi 11 vrsta s Dodatka I Direktive o pticama.
2.3.6.3.5. Sisavci
Istraivanjima provedenim u sklopu izrade Plana upravljanja u Parku je do sad utvreno vie od 40 vrsta
sisavaca.
esti su kukcojedi Sorex alpinus, S. araneus, S. minutus, Crocidura leucodon i Talpa europea, te glodavci
Apodemus avicollis i A. sylvaticus, Chionomys nivalis, Clethrionomys glareolus, Microtus liechtensteini i Myoxus
glis. Razmjerno rijetki su nalazi vrsta Crocidura suaveolens, Erinaceus concolor, Dinaromys bogdanovi, Dryomys
37
nitedula i Muscardinus avellanarius. Populacija reliktnog dinarskog voluhara Dinaromys bogdanovi dio je
najzapadnije poznate metapopulacije vrste.
Od zabiljeenih 11 vrsta imia najee su vrste Plecotus auritus i Hypsugo savii. Nisu naene porodiljne
kolonije niti jedne vrste. Meu naenim vrstama su i etiri izrazito migratorne vrste: Nyctalus leisleri,
Pipistrellus nathusii, Eptesicus nilssonii i Vespertilio murinus. V. murinus koristi u rujnu i listopadu vapnenake
kukove za svadbeni ples prije parenja, a mnogobrojne jame i pukotine za zimovanje. U njima zimuju
i druge vrste poput Myotis myotis, M. blythii oxygnathus, M. mystacinus i M. brandtii. Skupna zimovalita
takoer nisu poznata, no neki primjerci ovih vrsta su naeni duboko u Lukinoj i Slovakoj jami.
Meu zabiljeenim vrstama na Dodatku II Direktive o stanitima navedeni su: Barbastella barbastellus i Myotis
myotis, a na Dodatku IV svi imii, Muscardinus avellanarius i Dryomys nitedula. Uz njih su na Crvenom
popisu Hrvatske navedeni kao nedovoljno poznati, ali vjerojatno ugroeni (DD) Barbastella barbastellus,
Dinaromys bogdanovi i Plecotus macrobullaris, te kao potencijalno ugroeni (NT) Chionomys nivalis, Dryomys
nitedula, Eliomys quercinus, Muscardinus avellanarius, Myotis myotis i Nyctalus leisleri.
U Parku obitavaju sve tri vrste velikih zvijeri srednje i istone Europe smei medvjed (Ursus arctos), ris
(Lynx lynx) i vuk (Canis lupus), te divlja maka (Felis sylvestris). Medvjed je u znatnom broju zastupljen u Parku.
Raseljavanjem stanovnitva i obnovom vegetacije stvorili su se povoljni uvjeti za njegov opstanak, naroito
na primorskim padinama Velebita. Vuk, ugroena vrsta na Crvenom popisu IUCN-a i zakonom zatiena
u Hrvatskoj, zbog velikog radijusa kretanja neredovito je prisutan u Parku. I vuk i medvjed koriste cijelo
podruje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, Parka prirode Velebit i ire.
Prije trideset godina, na Velebit je ponovno naseljena divokoza (Rupicapra rupicapra). Od ostalih biljojeda,
najzastupljeniji su srna (Capreolus capreolus), jelen (Cervus elaphus), zec (Lepus europaeus), divlja svinja (Sus
scrofa) i dr.
divokoza (Rupicapra rupicapra)
38
2.3.7. Podruja s posebnom zatitom unutar Nacionalnog parka

Unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit otprije postoje etiri podruja s posebnom zatitom (Slika 5).
2.3.7.1. Strogi rezervat Hajduki i Roanski kukovi

Hajduki i Roanski kukovi zatieni su 1969. Zakonom o proglaenju Hajdukih i Roanskih kukova strogim
prirodnim rezervatom (NN 4/69). Rezervat obuhvaa masive Hajdukih i Roanskih kukova ukljuivo
prijevoj Lubenska vrata izmeu Kukova, u ukupnoj povrini 1220 ha. Zatieni su zbog geomorfolokih
karakteristika i gotovo netaknute divlje prirode uma pretplaninske smreke, pretplaninske bukve, klekovina
bora s elementima visokoalpske ore. Sama rije kukovi oznaava velike i gole kamene gromade koje stre
iznad okolnog terena, tako da im je glavna karakteristika velika krevitost i rastrganost u izolirane vrhove
ili skupine vrhova odijeljene meusobnom dubokim i neprohodnim vrtaama. U trenutku proglaenje
strogog rezervata, kroz rezervat je ve prolazila staza, te je ve postojalo planinarsko sklonite Rossijeva
koliba. Danas se rezervat nalazi u istonom dijelu Nacionalnog parka.
2.3.7.2. Posebni (botaniki) rezervat Zavian Balinovac Zavianska Kosa

Podruje padina Zaviana, Balinovca i Velike Kose zatieno je 1971.g. Odlukom o proglaenju podruja
Zavian Balinovac Zavianska (Velika) Kosa u Sjevernom Velebitu specijalnim botanikim rezervatom
(NN13/71) u ukupnoj povrini od 118 ha. Na tom podruju izuzetne botanike vrijednosti razvijeni su svi
vaniji oblici pretplaninske i planinske vegetacije klekovina planinskog bora (Pinetum mughi croaticum
Horv. 1938.); pretplaninska bukova uma (Fagetum croaticum subalpinum Horv. 1938.); prorijeene
pretplaninske smrekove ume (Piceetum croaticum subalpinum Horv. 1950) kao i vegetacija planinskih
travnjaka i rudina. Posebni rezervat obuhvaa i najvei dio Botanikog vrta.
2.3.7.3. Posebni (botaniki) rezervat Visibaba

Ovo podruje zatieno je 1986. Odlukom o proglaenju vrha Visibaba u Sjevernom Velebitu specijalnim
botanikim rezervatom (NN 13/86) u povrini od 80 ha. Stjenoviti vrh Visibaba (1341) nalazi se u sjevernom
dijelu Nacionalnog parka u irem podruju Zaviana. Nalazite je endemske hrvatske sibireje (Sibirea
altaiensis ssp. croatica) u umi crnog bora s dunjaricom.
2.3.7.4. Spomenik parkovne arhitekture (botaniki vrt) Velebitski botaniki vrt

Rjeenjem Republikog zavoda za zatitu prirode u Zagrebu, Botaniki vrt u Modri docu, pod Zavianom,
u povrini od 50 ha stavljen je pod zatitu kao spomenik prirode (spomenik vrtne arhitekture botaniki
vrt), 1969. godine. Osnovan je 1967. godine sa svrhom znanstvenih istraivanja ore i vegetacije, zatite i
upoznavanja rijetkih i ugroenih biljnih vrsta Velebita.
2.3.8. Stanita iz Ekoloke mree

Podruje NP Sjeverni Velebit u cijelosti se nalazi unutar Ekoloke mree. Cijelo je podruje vrednovano kao
Vano podruje za divlje svojte i stanine tipove, te se nalazi unutar potencijalnog podruja ekoloke mree
EU-a Natura 2000. Unutar njega je denirano jo 9 manjih podruja (Slika 5): jama kod Velikih Brisnica,
sustav Lukina Jama Trojama, Slovaka jama, posebni botaniki rezervat Zavian-Balinovac-Velika Kosa,
strogi rezervat Hajduki i Roanski kukovi, cret na tirovai, tirovaa, posebni botaniki rezervat Visibaba
i Borovi vrh.
41
ire podruje Parka je zahvaeno jakom depopulacijom, procesom starenja i demografskim izumiranjem.
Depopulacija je rezultat dugotrajnog, a povremeno i vrlo intenzivnog iseljavanja stanovnitva zbog
zaostajanja u drutveno-gospodarskom razvoju. Stoga bi razvoj Parka kao perspektivnog turistikog
podruja trebao ukljuivati i mjere za revitalizaciju tog podruja. Pad broja stanovnika u naseljima ireg
podruja Parka u razdoblju izmeu dva posljednja popisa stanovnitva (1991. i 2001. godine) vidljiv je iz
tablice 6.
Tablica 6. Promjena broja stanovnika u naseljima ireg podruja Nacionalnog parka 1991. 2001. g.
1991. (1)
2001. (2)
75
158
49
674
57
29
145
1
55
118
33
535
36
11
105
1
1 188
894
Sveti Juraj
Prizna
Kuterevo
Bakovac Kosinjski
Donji Kosinj
Gornji Kosinj
Lipovo Polje
Donje Pazarite
Kalinovaa
Mala Plana
Podastrana
Popovaa Pazarika
Velika Plana
691
79
808
372
1 025
344
321
307
243
113
86
175
134
692
56
634
187
678
192
185
170
164
14
76
102
59
Ukupno:
4 698
3 209
Senj
Otoac
Gospi
Perui
Liki Osik
Karlobag
5 998
5 404
9 025
1 316
2 885
467
5 491
4 354
6 088
957
1 772
510
Ukupno:
25 095
19 172
Sveukupno (A + B + C):
30981
23 275
Prostorna cjelina
A) Rubna naselja Parka
Biljevine
Jablanac
Klada
Krasno Polje
Lukovo
Starigrad
Stinica
Velike Brisnice
Ukupno:
B) Naselja vanjskog pojasa
C) Sredinja naselja Regije
(1)
(2)
Popis stanovnitva 1991, Dokumentacija 881, DZS, Zagreb, 1992.

Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb.
Negativni demografski procesi se odraavaju i u promjenama izgleda naselja. Na zapadnoj (primorskoj)

strani Parka, neposredno uz granicu ili unutar nje se nalaze uglavnom naputena naselja (npr. Dundovi
pod, Brisnice). U Krasnu je trenutno okupljeno gotovo 60% stanovnitva rubnog podruja Parka te iako
podaci u tablici 6 ukazuju na pad broja stanovnika, potrebno je naglasiti kako Krasno nije depopulirano, ve
perspektivno selo u kojem gotovo nema nezaposlenog stanovnitva. Veina ljudi radi u lokalnoj umariji
42
Krasno u proljee.
i dvjema pilanama, a u selu postoji i sirana (koja proizvodi poznati krasnarski sir), nekoliko ugostiteljskih
objekata i trgovina, umarski muzej, skijalite, osnovna kola i pota.
Tradicionalno se na ovom podruju stanovnitvo bavilo umarstvom i lovstvom te skupljanjem ljekovitog
bilja, gljiva, umskih plodova i sl. Ljetnom ispaom stoke u prolosti su odravane travnjake povrine u
Parku koje sada zaratavaju. Proglaenjem Nacionalnog parka zabranjuju se gospodarske aktivnosti na
podruju Parka. U okolnom je podruju umarstvo i dalje jedna od glavnih aktivnosti, a stanovnici se bave
i poljoprivredom (stoarstvom i ratarstvom). U okolici Parka, uglavnom na primorskoj padini, sporadino je
prisutno konjogojstvo.
U Parku se aktivno ukljuivanje lokalne zajednice u upravljanje Parkom prepoznaje kao jedan od prioriteta.
Dio zaposlenih djelatnika Parka porijeklom je iz ueg ili ireg okruenja Parka. Takoer, Krasno biljei
povean broj posjetitelja to je djelomino uzrokovano prisutnou Nacionalnog parka u blizini, pa korist
imaju i lokalni ugostitelji. Dodatne mogunosti za sudjelovanje lokalne zajednice Park prepoznaje u razvoju
odrivog turizma (ponuda tradicionalnog smjetaja, tradicionalna gastronomska ponuda, izrada tradicijskih
suvenira, proizvodnja prehrambenih i drugih proizvoda, ponuda rekreacijskih sadraja), dodatnog trajnog
ili povremenog zapoljavanja (npr. kao vodii, pomoni radnici) i mogunosti koritenja resursa u Parku
(ispaa stoke).
Na podruju Parka nema zabiljeenih arheolokih lokaliteta. Glavnu kulturnu vrijednost predstavljaju
ostaci ljetnih naselja u vrnoj zoni Parka (osobito podruje Mirova i Lubenovac). To su stari ljetni stanovi
koji ukazuju na tradicijski ivot na ovom podruju. Osim stanova, ovdje se nalazi i itav niz drugih zdanja
nekoliko izvora i lokava, brojne cisterne itd., od kojih se mnoge planira predloiti za zatiene kulturne
objekte.
43
Krasno - zaselak Dujmiii.
Ostaci ljetnih pastirskih stanova.
2.5. Posjetitelji i turizam

Nacionalni park Sjeverni Velebit na poetku je razvoja sustava posjeivanja. Bitna funkcija Parka je proirenje
ponude za posjetitelje u uem i irem okruju.
Za sada postoji jedan ureeni ulaz u Nacionalni park na kojem se vri informiranje posjetitelja i naplata
ulaznica. Postoji jo nekoliko ulaza u Park na kojima se ne vri informiranje ili prodaja ulaznica. Jedan broj
posjetitelja dolazi u Park bez prethodnog informiranja o Parku i/ili imaju drugaija oekivanja od posjeta
Parku.
Broj posjetitelja Parka raste iz godine u godinu (Slika 7), te se udvostruio u razdoblju od tri godine. U
2005. godini prodano je 10.862 ulaznica u Park, a u 2006. godini 9.724 ulaznice. Pretpostavlja se da je
stvarni broj posjetitelja i vei jer, zbog nemogunosti kontrole svih ulaza u Park, postoje i oni koji ulaze
bez ulaznice. Ulaznice je mogue kupiti na ulazu u Park na Babi Sii, te u info-centrima Krasno i Senj. Na
ostalim lokacijama ulaznice naplauju nadzornici na terenu.
Od ukupnog broja posjetitelja u 2006. godini, 89% su odrasli, a 11% djeca. Oko 30% gostiju posjetilo je
Park organizirano. Veinu posjetitelja ine domai gosti (73%), no njihov udio varira sezonski npr. uslijed
posjeta kolskih grupa tijekom svibnja i lipnja te rujna i listopada, domai posjetitelji prevladavaju, dok je
tijekom srpnja i kolovoza udio domaih i stranih posjetitelja podjednak.
Do sada nije postojao organizirani sustav posjeivanja koji bi regulirao dnevne ili sezonske kulminacije
u posjeti. Posjetitelji u Park dolaze pjeice, vlastitim automobilom ili autobusom, u organiziranim
grupama. U 2007. godini Ustanova je pokrenula pilot-projekt organiziranog prijevoza za individualne
posjetitelje na relaciji Senj-Krasno-Zavian dva puta na tjedan, a tijekom sezone je tu uslugu koristilo
95 posjetitelja.
44
Slika 7. Broj posjetitelja u NP Sjeverni Velebit u razdoblju od 2002. do 2007. godine (prodane ulaznice).
*Za 2007. godinu prikazani su podaci do 15. rujna.
Najee se posjeuje podruje Zaviana i Velebitski botaniki vrt.To se prvenstveno odnosi na organizirane
posjete autobusima. Popularna je i Premuieva staza, te podruje Alana i Lubenovca, osobito meu
populacijom planinara. Tradicionalno mjesto okupljanja za lokalno stanovnitvo je podruje tirovae. Park
ima edukacijsko-prezentacijski centar u zgradi Uprave u Krasnu, te multimedijalno opremljen info-centar
u Senju.
Posjetitelji u Parku mogu razgledavati, fotograrati, pjeaiti, planinariti, voziti bicikl te jahati (povremeno).
U 2006. godini Premuieva staza obogaena je edukativnim sadrajem, odnosno postavljene su poune
table na kojima se posjetiteljima prezentiraju prirodne vrijednosti Parka. U 2007. godini i kruna staza
u Velebitskom botanikom vrtu takoer je obogaena pounim tablama te je u neposrednoj blizini
Botanikog vrta izgraen i sanitarni vor za posjetitelje.
Smjetaj unutar Parka je mogu u planinarskim objektima planinarski dom, planinarska kua i planinarsko
sklonite (slika 8). Smjetajni kapaciteti su skromni, a gastronomska ponuda bazina. U neposrednoj blizini,
na podruju Parka prirode, postoji jo nekoliko planinarskih objekata, a u okolici je smjetaj mogue nai u
Krasnu, Svetom Jurju, Jablancu, Senju
Tijekom ljeta 2004. godine provedeno je u sklopu Projekta ouvanja krkih ekolokih sustava ispitivanje
o potrebama posjetitelja, oekivanjima i zadovoljstvu ponuenim u Parku. Iako je broj posjetitelja koji su
ispunili upitnik bio malen (158), rezultati analize upitnika jasan su pokazatelj miljenja posjetitelja. Pokazali
su da je veina posjetitelja zadovoljna netaknutim krajolikom (vie od 90%) i bogatstvom ore i faune
(vie od 80%), a veina ih nije zadovoljna ili je tek umjereno zadovoljna pristupom Parku, smjetajem,
gastronomskom ponudom i kulturnim vrijednostima. U drugom istraivanju, provedenom tijekom 2006.
godine, izvornost i prirodna ljepota Parka, te bogatstvo i raznolikost biljnog i ivotinjskog svijeta oznaeni
su kao elementi koji su se najvie dojmili posjetitelja (oko 65 % odgovora), dok su mogua podruja
unapreenja ponude Parka promet (40% ispitanika) i sadraji u Parku (26,3 % ispitanika). Zanimljivo je da
je velik broj posjetitelja do informacija o Parku doao putem preporuke prijatelja i rodbine (oko 40%) ili
na temelju prijanjeg boravka u Parku (oko 40%), dok je udio informiranja putem medija, promidbenih
materijala i putnikih agencija relativno malen.
45
Razvoj turistike infrastrukture prvenstveno treba locirati na podruje okolnih naselja, a u samom Parku
nastojati poboljati uvjete postojeeg smjetaja, ugostiteljske i edukativne ponude, te osigurati uvjete za
smanjenje negativnog utjecaja poveanog broja ljudi (rjeavanje problema sanitarija, odvoza otpada i sl.).
Legenda
granica Parka
Uprava Parka - Info-centar Krasno
objekti koje koristi Park
planinarski objekti
umarski objekti
ceste
Premuieva staza
planinarski_putovi
Slika 8. Glavna
posjetiteljska
infrastruktura u
Nacionalnom
parku Sjeverni
Velebit
46
Zaratavanje travnjaka.
2.6. Prijetnje vrijednostima Nacionalnog parka Sjeverni

Velebit
Na temelju izvjea strunih timova te dosad uoenih negativnih pojava, kao i glavnih kretanja i ranije
uoenih problema na itavom podruju Hrvatske, prepoznato je nekoliko osnovnih prijetnji biolokoj i
krajobraznoj raznolikosti te kulturnim vrijednostima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Iako stanje u
prostoru jo nije alarmantno, ove je prijetnje potrebno naglasiti kao potencijalne razloge ugroenosti
bioloke i krajobrazne raznolikosti Parka.
Nedostatak tradicionalnog stoarenja
Zbog prestanka tradicionalnog sezonskog stoarenja ugroen je itav niz antropogeno uvjetovanih
stanita (travnjaci, lokve...) te s njima povezanih biljnih, ivotinjskih i vrsta gljiva, jer na takvim stanitima
dolazi do sukcesije. To je najvei problem u zatiti bioloke i krajobrazne raznolikosti Parka, a time je takoer
ugroena i kulturna batina Parka jer se ne odravaju pastirski stanovi, planinarski putovi i suhozidovi.
Krivolov
Tijekom razdoblja od osnivanja Parka i uspostave nadzora nad podrujem, zabiljeeno je nekoliko sluajeva
krivolovnih aktivnosti na podruju Parka i u njegovoj neposrednoj blizini. Za pretpostaviti je da su ove
aktivnosti i veeg razmjera, no iznimno ih je teko utvrditi zbog nepristupanosti terena i premalenog broja
nadzornika.
Lovno gospodarenje u okolnim podrujima

Iako je u Nacionalnom parku zabranjen lov, u okolnom se podruju aktivno lovi (Slika 9). Neke vrste s
veim arealom koje ljeti borave na podruju Parka, tijekom zime se sputaju na nie nadmorske visine,
izvan granica Parka, gdje se u okolnim lovitima tretiraju kao lovna divlja. Takoer, u okolnim se lovitima
ivotinje primamljuje hranom, to mijenja njihove obrasce ponaanja. Osim toga, u lovita se unose i
alohtone vrste, pa postoji mogunost njihova irenja na podruje Parka.
Posjeivanje
Sve vei broj posjetitelja na pojedinim lokacijama (Zavian, Alan, tirovaa) dovodi do nekoliko negativnih
uinaka. Pojaano je oneienje okolia fekalnim optereenjem, na nekim je mjestima izraena erozija
zbog gaenja, pojaano je izravno oneienje okolia plastinim i metalnim otpadom, a na nekim
mjestima se formiraju privremena odlagalita otpada to za posljedicu moe imati navikavanje divljih
ivotinja na posjeivanje ovakvih mjesta. Poveani broj posjetitelja u Parku kao moguu posljedicu moe
imati i uznemiravanje pojedinih vrsta.
Promet
Zbog pojaane prisutnosti vozila na podruju Parka poveana je emisija tetnih plinova, te zapraivanje
vegetacije u blizini prometnica. Takoer, poveana je mogunost nezgoda, koje za posljedicu mogu imati
istjecanje ulja i goriva u okoli, poveana je mogunost direktnog sudara s velikim ivotinjama i njihovo
uznemiravanje u prirodnom stanitu.
Nelegalno skupljanje ljekovitog bilja
Park je nalazite brojnih biljnih vrsta s ljekovitim svojstvima. Mogue je da se one ilegalno sakupljaju u
komercijalne svrhe.
Nelegalno skupljanje ivotinjskih vrsta
Park je nalazite brojnih ivotinjskih vrsta, koje zbog svoje atraktivnosti visoko kotiraju kod sakupljaa,
osobito inozemnih (npr. gmazovi poput crvenkrpice, rijetke vrste leptira poput apolona i dr.). Mogue je da
se na podruju Parka odvija nelegalno skupljanje ovakvih vrsta, radi preprodaje. Takoer, mogue je da dio
uzoraka skupljaju strani znanstvenici, bez potrebnih dozvola nadlenih institucija i najave upravi Parka.
Izgradnja hidroenergetskih graevina u zaleu Velebita
Izgradnjom hidroenergetskih graevina na podruju Kosinja (akumulacijsko jezero i elektrana), to je
sastavni dio projekta poveanja akumulacionog prostora na rijeci Lici, postoji opasnost od promjena
postojeeg podzemnog vodnog reima i na prostoru Parka, pa tako i cijelog podzemnog ekosustava.
47
49
Pretplaninaska bukova uma - Premuieva staza.
Premuieva staza
50
3. ZO N I R A N J E I T E M E L J N I C I L J E V I U P R AV L J A N J A PA R K O M
51
3. ZONIRANJE I TEMELJNI CILJEVI

UPRAVLJANJA PARKOM
Na temelju vizije te procjene biolokih, geomorfolokih, socio-ekonomskih i turistikih vrijednosti Parka
provedeno je zoniranje Parka i razraene su politike ouvanja koje predstavljaju bitnu sastavnicu Plana
upravljanja.
Plan se proglaava za razdoblje od deset godina uz reviziju nakon pet godina. Detalji provedenih aktivnosti
u razliitim zonama bit e opisani u pojedinim akcijskim planovima, koji su integralni dio Plana upravljanja.
Oni predstavljaju operativne dokumente s razliitim vremenskim okvirom i podlijeu redovitoj reviziji
tijekom provedbe. Prilikom izrade Plana upravljanja provedena su se intenzivna savjetovanja s interesnim
skupinama (Prilog 3), turistike studije i upitnici, bioloka inventarizacija i rasprave meu djelatnicima
Parka. Sva uoena bitna pitanja su uvaena te su imala utjecaj prilikom utvrivanja zona te ciljeva i mjera
u upravljanju Parkom.
3.1. Koncept zoniranja

Prilikom utvrivanja zona za potrebe ovoga Plana upravljanja, odran je itav niz radionica, sastanaka i
konzultacija, te su uzete u obzir i analizirane i meunarodne smjernice za zoniranje u upravljanju zatienim
podrujima. Na tim je temeljima osmiljen sustav zona, primjenjiv za parkove ukljuene u Projekt ouvanja
krkih ekolokih sustava (Tablica 7). Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za upravljanjem
proglaeni su zonom stroge zatite (1), koja se se dijeli na zonu najstroe zatite (1a) i zonu vrlo stroge
zatite (1b). Zonom aktivne zatite (2) denirani su prostori koji zahtijevaju poseban tip upravljanja, odnosno
intervencije kako bi ouvali svoje prirodne ili kulturne vrijednosti. Ova zona moe se podijeliti na podzone,
sukladno potrebi. Prostori s postojeom ili planiranom posjetiteljskom infrastrukturom ili prostori nie
prirodne vrijednosti i velikih potreba za upravljanjem proglaeni su zonom koritenja. Ovamo pripadaju
zona naselja (3a) i zona rekreacije i turistike infrastrukture (3b).
3.1.1. Zoniranje u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit i upravljanje po zonama

Nacionalni park Sjeverni Velebit je podijeljen u nekoliko razliitih zona, deniranih prema prirodnim
vrijednostima i potrebama upravljanja. Zoniranje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit temelji se na
vrijednostima opisanim u drugom poglavlju, na uvaavanju problema i prijedloga ustanovljenih kroz
proces javnog sudjelovanja, te na planovima za turistiki razvoj prostora. Za svaku je zonu odreena
lokacija na karti, veliina zone, kriterij zoniranja, ciljevi upravljanja i mogunosti, te tip potrebnog praenja
stanja. Prilikom zoniranja jo jednom treba naglasiti kako Nacionalni park Sjeverni Velebit treba promatrati
s obzirom na Park prirode Velebit i Velebit u cjelini.
Za podruje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit denirane su tri osnovne zone, s podzonama (Slika 10,
Tablica 7, Prilog 4):
zona stroge zatite (1a i 1b)
zona aktivne zatite (2)
zona koritenja (3b).
53
3.1.1.1. Zona 1a Zona najstroe zatite

Opis: U ovu zonu ulazi podruje postojeeg strogog rezervata Hajduki i Roanski kukovi. Kroz rezervat
prolazi Premuieva staza koja je uvrtena u kategoriju 1b u irini od 25 m s oba ruba staze te planinarske
staze od Rossijeve kolibe do krbine drage, od krbine drage do Dulibica (Lubenovaka vrata) i uspon na
vrh Gromovau u istoj zonaciji.
Kriterij: Prostor je proglaen strogim rezervatom zbog izuzetnih geomorfolokih krkih fenomena. Prostor
je bogat dubokim jamama, te tako i biospeleoloki znaajan.
Cilj: Potpuno prirodni razvoj ekosustava.
Dozvoljene aktivnosti: Nadzor podruja, praenje stanja (monitoring), znanstvena istraivanja.
Posjeivanje: Nije doputeno.
3.1.1.2. Zona 1b Zona vrlo stroge zatite

Opis: U ovu zonu ulaze umske povrine u Parku te povrine travnjaka kojima se ne upravlja aktivno, kao i
gore navedene staze u strogom rezervatu.
Kriterij: Vrijedni ouvani ekosustavi te degradirani umski ekosustavi nastali stoljetnim ljudskim djelovanjem pod prirodnom sukcesijom.
Cilj: Ouvanje prirodnih karakteristika i praenje prirodnih procesa.
Dozvoljene aktivnosti: Nadzor podruja, praenje stanja (monitoring), znanstvena istraivanja,
ogranieno posjeivanje. Minimalne intervencije u prostoru u svrhu poboljavanja sustava posjeivanja
(uklanjanje potencijalno opasnih stabala oko staza, postavljanje klupa i ureenje vidikovaca, postavljanje
edukativnih i interpretacijskih sadraja).
Posjeivanje: Mogunost individualnog i grupnog posjeivanja iskljuivo na markiranim stazama.
3.1.1.3. Zona 2 Zona aktivne zatite

Opis: U ovu zonu ulaze povrine travnjaka koje je potrebno revitalizirati te podruja starih pastirskih
stanova.
Kriterij: Podruja s potrebom intervencije u svrhu ouvanja i/ili obnove ekosustava ili kulturne batine.
Cilj: Ouvanje raznolikosti stanita, krajobraza i kulturne batine.
Dozvoljene aktivnosti: Nadzor podruja, znanstvena istraivanja i praenje stanja (monitoring), konja,
ispaa, tradicionalna poljoprivreda, uklanjanje drvenastih vrsta s travnjaka, obnova stoarskih stanova,
postavljanje zatitnih nadstrenica i staja za stoku, odravanje lokava. Manje intervencije u prostor u svrhu
poboljavanja sustava posjeivanja (postavljanje klupa i ureenje vidikovaca, postavljanje edukativnih i
interpretacijskih sadraja).
Posjeivanje: Mogunost individualnog i grupnog posjeivanja iskljuivo na markiranim stazama.
54
3.1.1.4. Zona 3 Zona koritenja; Podzona 3b: Zona rekreacije i turistike infrastrukture
Opis: U ovu zonu ulazi dio podruja Zaviana s Velebitskim botanikim vrtom, dio podruja Alana, tirovae, Lubenovca i Velikog Loma, te uski prostor oko Rossijeve kolibe.
Kriterij: Ovo su podruja intenzivnijeg posjeivanja i dueg zadravanja posjetitelja ukljuujui i noenje.
Na njima postoji ve odreena infrastruktura koju je potrebno obnoviti, poboljati i/ili nadopuniti.
Cilj: Osigurati kvalitetnu ponudu za posjetitelje Parka uz maksimalnu primjenu mjera zatite prirode.
Dozvoljene aktivnosti: Nadzor podruja, znanstvena istraivanja i praenje stanja (monitoring), konja,
ispaa, uklanjanje drvenastih vrsta s travnjaka, obnova stoarskih stanova, odravanje vodotoka i kaptae
na tirovai. Intervencije u prostor u svrhu poboljanja sustava posjeivanja i turistike ponude u skladu s
prostornim planom te postavljanje klupa i ureenje vidikovaca, postavljanje edukativnih i interpretacijskih
sadraja, itd. Na tirovai je u ljetnim mjesecima mogu smjetaj umskih radnika za potrebe Hrvatskih
uma.
Posjeivanje: Mogunost individualnog i grupnog posjeivanja i rekreacije u granicama odreenim
kapacitetom nosivosti za pojedine lokacije.
3
4
75,4%
11,3%
0,5%
12,8%
1a - zona najstroe zatite

1b - zona vrlo stroge zatite
2 - zona aktivne zatite
3 - zona koritenja
Slika 11. Udio pojedinih zona u ukupnoj povrini Parka
55
Tablica 7. Podruja razliitih zona upravljanja u Parku
Povrina (m2)
Zona
Ukupno (m2)
Postotak (%)
Zona 1 Zona stroge zatite

1 a) Zona najstroe zatite
1-Hajduki i Roanski kukovi
12.581.447
12.581.447
11,3
1 b) Zona vrlo stroge zatite
2-Sjeverni Velebit (ostalo)
84.088.278
84.088.278
75,4
3-Dundovi Pod
1.524.009
14.324.214
12,8
4-Tudorevo
2.175.902
5-Bilenski pade
2.038.625
525.939
0,5
111.519.878
100
Zona 2 Zona aktivne zatite
6-Alan
234.582
7-Veliki Lubenovac
560.056
8-Mali Lubenovac
132.093
9-Struge-Zelengrad
325.883
10-Vujinac
123.562
11-Ripite
110.721
12-Vukui duliba
181.879
14-Veliki Lom
182.318
15-Mikulinska duliba
470.641
16-Juki duliba
135.878
17-Legaka duliba
222.061
18-Borove vodice
114.713
19-Modri dolac
70.824
20-Palje
198.655
21-ive vodice
54.779
22-Jemite Podgora
1.979.574
23-Mali Lom
92.961
23-Zlatkina njiva
81.784
24-Markov kuk
41.703
25-Zavian
555.066
26-Grgaevo solite Vukui

kantunite
86.189
27- Debela kosa
104.811
28-tirovaa
29-Alani
758.117
1.766.828
Zona 3 Zona koritenja

3 b) Zona rekreacije i turistike
infrastrukture
30-Mali Lom
5.225
31-Veliki Lom
9.572
32-Alan
33-Rossijeva koliba
SVEUKUPNO
147.437
6.698
34-Botaniki vrt
128.299
35-Zavian
156.285
36-tirovaa
50.482
37-Veliki Lubenovac
21.941
56
3.2. Ciljevi i mjere

Tijekom izrade Plana upravljanja utvreno je deset prioritetnih tema u upravljanju Nacionalnim parkom
Sjeverni Velebit. Za svaku su denirani strateki ciljevi, mjere i indikatori. Iz ovih deset tema proizlaze i
akcijski planovi kao konkretni provedbeni upravljaki dokumenti. Neke su teme, zbog svoje sloenosti,
podijeljene na vie podtema.
3.2.1. Openita problematika

Zbog nejasnog razgranienja dravnog i privatnog vlasnitva i unutar privatnog vlasnitva, sve aktivnosti
unutar Parka su vrlo sloene. Potrebno je raistiti imovinsko-pravne odnose u katastru i zemljinim
knjigama kako bi Park mogao provesti predviene aktivnosti na zakonskoj osnovi.
Cilj:
Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa unutar Parka.
Mjere:
Napraviti inventuru nekretnina (zemljite, objekti) u Parku.

Utvrditi vlasnitvo nad svim nekretninama.
Ispitati sva zakonska rjeenja za prebacivanje nadlenosti nad dijelom nekretnina na Park.
Indikatori:
Raieno vlasnitvo unutar Parka, jasne katastarske karte i ureene zemljine knjige.
3.2.2. Znanstvena istraivanja i praenje stanja (monitoring)

Cilj:
Obogaenje znanje o svim vrijednostima Parka u svrhu unaprjeenja upravljakih

kapaciteta te praenje promjena kako bi se na njih moglo odgovarajue reagirati
prilagodbom upravljakih aktivnosti u cilju sprjeavanja tetnog utjecaja na
ekosustave, vrste i stanita te radi poboljanja sustava posjeivanja.
Mjere:
Organizirati i poticati znanstvena i struna istraivanja temeljena na znanstvenoj vanosti

podruja i potrebama upravljanja Parkom.
Unaprijediti znanje i osvijetenost javnosti o svim vrijednostima Parka.
Uspostaviti cjelovito praenje stanja (monitoring) svih znaajnih pokazatelja.
Indikatori:
Stalni priljev bitnih novih znanstvenih spoznaja, uspostavljen sustav praenja stanja i prilagodba
upravljakih aktivnosti.
3.2.3. Ouvanje bioloke raznolikosti

Uzevi u obzir veliku bioloku raznolikost Parka te razliite ciljeve i mjere prepoznate za pojedine ekosustave,
ovo poglavlje je podijeljeno u vie potpoglavlja.
Sveukupni cilj:
Odranje i unaprjeenje postojee velike bioloke raznolikosti Parka.
Indikatori:
Odravanje populacije indikatorskih vrsta, stabilnost populacija.
57
3.2.3.1. Travnjaci
Cilj:
Odranje razliitih vanih i reprezentativnih travnjakih ekosustava uglavnom putem

poticaja za njihovo koritenje na tradicionalan nain.
Mjere:
Napraviti analizu postojeeg stanja travnjaka unutar Parka.

Denirati prioritetne travnjake povrine za ouvanje.
Uspostaviti trajno praenje stanja (monitoring) travnjakih ekosustava i razliitih upravljakih
pristupa i aktivnosti vezanih uz travnjake.
Sudjelovati u pripremi projekata za uspostavu tradicionalnog poljoprivrednog koritenja na
podruju Parka.
Organizirati razliita dogaanja s ciljem promocije tradicionalnog naina koritenja travnjaka.
Obnoviti i odravati submediteranske travnjake u zapadnom dijelu Nacionalnog parka.
Indikatori:
Jasno denirane povrine s prioritetnim travnjacima i trajno ouvanje tih prostora.
3.2.3.2. ume
Cilj:
Osiguranje prirodnog i neometanog razvoja umskih ekosustava, gdje se ne ugroavaju

drugi znaajni ekosustavi definirani Planom upravljanja.
Mjere:
Izraditi Program zatite umskih ekosustava u skladu sa Zakonom o zatiti prirode.

Ne poduzimati nikakve upravljake aktivnosti u Parku osim u posebnim situacijama u kojima
je umski ekosustav ozbiljno ugroen. Posebne situacije i odgovarajue mjere upravljanja se
odreuju Programom zatite umskih ekosustava.
Uspostaviti trajno praenje umskih ekosustava, kao dio Programa zatite umskih ekosustava.
Indikatori:
Omoguen nesmetan prirodni razvoj umskih zajednica.
3.2.3.3. Vodeni ekosustavi

S obzirom na vrlo mali broj izvora, lokava i drugih vodenih ekosustava unutar Nacionalnog parka, oni su
vrlo vani za ouvanje bioloke raznolikosti. Osim toga, lokve su znaajan dio kulturne batine, a slue i za
zatitu od poara.
Cilj:
Ouvati i odravati lokve i povrinske vodotokove.
Mjere:
Odravati postojee lokve u Parku aktivnim upravljanjem.

Pratiti i odravati postojei hidroloki sustav tirovae.
Uspostaviti trajno praenje vodenih ekosustava.
Indikatori:
Sve postojee lokve u Parku su funkcionalne, hidroloki sustav tirovae se ne mijenja negativno.
3.2.3.4. Podzemni ekosustavi

Voda predstavlja kljuni faktor utjecaja na podzemne ekosustave. Kvaliteta i koliina vode direktno
odreuje bioloku raznolikost i specinost podzemnih ekosustava. U podruju kra prema hidrogeolokim
karakteristikama prevladavaju stijene pukotinske poroznosti i sloene hidrogeologije. Vodeni tokovi najee
su turbulentni i brzi, uslijed ega postoji poveana osjetljivost na oneienje podzemnog ekosustava u
granicama Parka.
58
U krkom podruju tok podzemnih voda je vrlo sloen i vode dolaze sa vrlo irokog podruja oko samog
Nacionalnog parka.
Cilj:
Ouvanje postojeih jama i pilja od direktnog i indirektnog ljudskog utjecaja.
Mjere:
Ouvati kvalitetu podzemnih voda u okolici Parka u suradnji s Parkom prirode Velebit i
Hrvatskim vodama.
Uspostaviti trajno praenje podzemnih ekosustava, s posebnim osvrtom na hidrologiju
(hidrogeologiju).
Indikatori:
Podzemni ekosustavi se sustavno prate, a kvaliteta podzemne vode ostaje visoka.
3.2.4. Kulturna batina

Cilj:
Odranje reprezentativne graditeljske batine i obnova djela odabranih tradicionalnih

graevina (ljetni stanovi, suhozidovi, staze, lokve, bunari, terne) u svrhu prezentacije i
interpretacije.
Mjere:
Vrednovati postojeu graditeljsku batinu i pokrenuti slubenu zatitu odabranih objekata u

skladu sa Zakonom o zatiti kulturnih dobara.
Otkupiti odreeni broj starih zdanja i obnoviti ih u svrhu interpretacije.
Sudjelovati u projektima ouvanja i obnavljanja kulturne batine.
Indikatori:
Postojea kulturna batina je vrednovana i dijelom revitalizirana.
3.2.5. Sudjelovanje javnosti

Cilj:
Osigurati partnerstvo i transparentnost u upravljanju Parkom.
Mjere:
Indikatori:
Interesne skupine ukljuene su u aktivnosti i upravljanje Parkom, javnost je kvalitetno informirana i

ima znaajnu ulogu u komunikaciji s Javnom ustanovom.
Ukljuiti predstavnike interesnih skupina vezanih uz Park u aktivnosti Ustanove.

Ukljuiti lokalnu zajednicu u aktivnosti Ustanove na razliitim razinama.
Obavjetavati iru javnost, na razini drave, o aktivnostima Ustanove.
Obavjetavati meunarodnu, znanstvenu i strunu javnost o aktivnostima Ustanove.
3.2.6. Promocija i druge marketinke aktivnosti

Cilj:
Promovirati Nacionalni park Sjeverni Velebit kao jedinstveni dio Velebita karakteriziran
osjeajem iskonske divljine.
Mjere:
Pojaati promociju Parka na svim razinama.

Unaprijediti marketinke aktivnosti u suradnji s Parkom prirode Velebit u svrhu promocije
Velebita na nacionalnoj i meunarodnoj razini.
Raditi na promociji Nacionalnog parka u bliim turistikim centrima Primorja i Kvarnera.
Suraivati u razvoju cjelovite turistike ponude zajedno s lokalnim turistikim sektorom Senj,
Otoac, Krasno i ostalim lokalnim zajednicama ireg okruja (Klada, Lukovo, Jablanac, Karlobag,
Kosinj, Pazarite...).
Indikatori:
Park kao specino odredite za posjeivanje prepoznat je u svom okruenju i ire.
59
3.2.7. Sustav posjeivanja

Sveukupni cilj:
Razviti dobro organiziran, odrivi, neinvazivni edukativni i kulturni turizam, temeljen

na prirodnim vrijednostima podruja.
Indikator:
Zadovoljni posjetitelji, ouvana priroda.
3.2.7.1. Upravljanje posjetiteljima

Cilj:
Omoguiti siguran i ugodan posjet svim posjetiteljima Parka, uz neposredan doivljaj

iskonske divljine, te istovremeno osigurati minimalan utjecaj posjetitelja na prirodu.
Mjere:
Osigurati siguran, dobro oznaen pristup Parku te kvalitetne informacije korisne za boravak u
Parku.
Organizirati povoljnu prostorno-vremensku distribuciju posjetitelja.
Osigurati sigurnost posjetitelja tijekom boravka u Parku.
Podii udio posjetitelja koji u Park dolaze organiziranim prijevozom, pjeice ili biciklom.
Uvesti nove rekreativne sadraje za posjetitelje.
Osmisliti cjelovita i sveobuhvatna rjeenja za lokalitete najeeg posjeivanja Zavian s
Velebitskim botanikim vrtom, tirovaa, Alan, Premuieva staza, Lubenovac.
Podii ekoloke standarde posjeivanja.
Redovito pratiti utjecaj posjetitelja na prirodu i njihovo zadovoljstvo ponudom Parka.
Indikatori:
Svim posjetiteljima omoguen je kvalitetan doivljaj Parka, obilaskom ili u centru za posjetitelje.
3.2.7.2. Interpretacija i edukacija

Cilj:
Osmisliti i primijeniti cjeloviti program kako bi se podigla razina znanja i razumijevanja

prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka i time pojaao pozitivni doivljaj i poveala
osvijetenost posjetitelja i lokalnih stanovnika o potrebi zatite prirode.
Mjere:
Indikatori:
Bitne karakteristike Parka su prezentirane raznim skupinama posjetitelja na njima prihvatljiv i

razumljiv nain.
Izraditi cjeloviti program interpretacije i edukacije unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Sudjelovati u izradi cjelovitog Programa kole u prirodi za podruje Krasna.
Izraditi potrebnu infrastrukturu u Krasnu, vezanu uz edukaciju i interpretaciju.
Promovirati edukaciju i interpretaciju kao vane aktivnosti Parka.
60
3.2.8. Cestovna infrastruktura

Ceste na granicama i unutar Parka su veinom razvrstane kao javne ceste na raznim razinama, lokalnim
i upanijskim, i nisu u direktnoj nadlenosti Javne ustanove. Dio cesta od kojih su neke granine nisu
razvrstane (interne), ali se koriste kao da su javne, a nadlenost i odgovornost za njihovo odravanje nije
sasvim jasna i treba je denirati dogovorom korisnika.
Cilj:
Promet motornim vozilima u Nacionalnom parku smanjiti na najmanju moguu mjeru.
Mjere:
Uspostaviti posebne reime prometovanja motornim vozilima prometnicama u Parku i oko

njega.
Destimulirati ulaz motornim vozilima u Park.
Promovirati odgovarajue naine prijevoza posjetitelja kao alternative pojedinanom
motoriziranom prijevozu i promovirati organizirani prijevoz za grupe posjetitelja u Parku.
Promovirati rekreativni turizam pjeaenje, vonja bicikla i sl.
Urediti i odravati prilazne ceste i parkiralita na ulazima u Park.
Indikatori:
Alternativni prometni sustav razraen i u funkciji, smanjen promet motornim vozilima u Parku.
3.2.9. Druga infrastruktura

Cilj:
Poboljanje sanitarnih uvjeta kao i smjetajne i ugostiteljske ponude za posjetitelje

Parka.
Mjere:
Poticati poboljanje kvalitete smjetajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude na Zavianu i

Velikom Alanu u suradnji sa partnerima.
Izgraditi objekt na Lubenovcu kao nadzorniku postaju sa smjetajem tipa planinarskog objekta.
Osmisliti program izgradnje infrastrukture za posjeivanje na prostoru tirovae kao lokacije od
izuzetnog znaaja za Park.
Preurediti postojei objekt na Velikom Lomu u nadzorniku postaju s dnevnom ponudom za
posjetioce i kao polazite za znanstvena istraivanja.
Indikatori:
Objekti u funkciji Parka odgovaraju suvremenim strogim ekolokim standardima.
3.2.10. Poboljanje institucionalnih kapaciteta Ustanove

Cilj:
Poveanje sposobnosti Ustanove za samostalnu provedbu brojnih zadataka, to

e poveati kvalitetu upravljakih aktivnosti u Parku, smanjiti trokove i poveati
zadovoljstvo radnika.
Mjere:
Provoditi redovitu edukaciju svih djelatnika, u okvirima njihovih nadlenosti.

Osobitu panju posvetiti osposobljavanju djelatnika za praenje stanja (monitoring).
Osigurati adekvatnu tehniku opremljenost slubi, potrebnu za kvalitetno izvravanje svih
zadaa Ustanove.
Osnovati i opremiti laboratorij u zgradi Uprave parka u Krasnu.
Indikatori:
Djelatnici Javne ustanove su motivirani, educirani i opremljeni za obavljanje svih potrebnih

poslova za upravljanje Parkom.
Velika kamenjara u Velebitskom botanikom vrtu.

61
Speleolog na ekspediciji.
62
4 . P R O V E D B A P L A N A U P R AV L J A N J A
63
4. PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA

4.1. Akcijski planovi
Akcijski planovi su konkretni upravljaki dokumenti koji proizlaze iz deniranih stratekih ciljeva i mjera
upravljanja Parkom. Oni su integralni dio Plana upravljanja i detaljno deniraju aktivnosti, vremenske
rokove, te ljudske i nancijske resurse potrebne za njihovu provedbu.
Prilikom zoniranja te utvrivanja temeljnih ciljeva upravljanja Parkom identicirano je 48 akcijskih planova
koje e Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit provesti u razdoblju od 2008.-2017. godine (Tablica
8). Javna ustanova e do kraja 2009. godine detaljno razraditi svaki akcijski plan, sukladno unaprijed
dogovorenom formatu. Akcijski e se planovi provoditi putem redovitih godinjih Programa zatite,
odravanja, ouvanja, promicanja i koritenja.
Tablica 8. Pregled planiranih akcijskih planova za razdoblje 2008.-2017.
Cilj 1:
Openita problematika
Akcijski planovi
1. Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.
Cilj 2:
Znanstvena istraivanja i praenje stanja (monitoring)
Akcijski planovi
2. Organizacija znanstvenih i strunih istraivanja u Nacionalnom parku Sjeverni

Velebit.
3. Uspostava cjelovitog praenja stanja u NP Sjeverni Velebit, ukljuujui i obveze
koje proizlaze iz Uredbe o proglaenju ekoloke mree
Cilj 3:
Ouvanje bioloke raznolikosti
Podcilj:
Travnjaci
Akcijski planovi
4.
5.
6.
7.
Podcilj:
ume
Akcijski planovi
8. Program zatite umskih ekolokih sustava.

9. Praenje stanja (monitoring) umskih ekolokih sustava.
Podcilj:
Vodeni ekosustavi
Akcijski planovi
10. Ureenje i odravanje lokvi u Parku.

11. Ureenje i odravanje izvora i potoka na tirovai.
12. Praenje stanja (monitoring) vodenih ekosustava.
Podcilj:
Podzemni ekosustavi
Akcijski planovi
13. Minimiziranje indirektnih tetnih utjecaja na podzemne ekosustave Parka.

14. Praenje stanja (monitoring) podzemnih ekosustava.
Podcilj:
Vrste i pojedini stanini tipovi

15.
16.
17.
18.
Utvrivanje postojeeg stanja travnjaka u Parku.

Revitalizacija i odravanje travnjaka, u organizaciji Ustanove.
Uvoenje tradicionalne poljoprivrede na podruju Parka.
Praenje stanja (monitoring) travnjaka.
Zatita i praenje stanja (monitoring) velikog tetrijeba.

Zatita i praenje stanja (monitoring) velikih zvijeri.
Zatita i praenje stanja (monitoring) divokoze.
Praenje stanja (monitoring) migratornih i alohtonih vrsta.
64
Cilj 4:
Kulturna batina
Akcijski planovi
19. Obnova i odravanje pastirskih stanova.

20. Odravanje kulturne batine (tradicijski putovi, terne, suhozidovi).
Cilj 5:
Sudjelovanje javnosti
Akcijski planovi
21. Sudjelovanje javnosti u upravljanju Parkom.
Cilj 6:
Promocija i druge marketinke aktivnosti
Akcijski planovi
22.
23.
24.
25.
26.
Cilj 7:
Sustav posjeivanja
Akcijski planovi
27. Praenje stanja (monitoring) sustava posjeivanja

(zajedniki za oba podcilja sustava posjeivanja).
Podcilj:
Upravljanje posjetiteljima
Akcijski planovi
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
Podcilj:
Edukacija i interpretacija
Akcijski planovi
41.
42.
43.
44.
Cilj 8:
Cestovna infrastruktura
Akcijski planovi
45. Smanjenje prometa unutar Nacionalnog parka.
Cilj 9:
Ostala infrastruktura
Akcijski planovi
Sadrani su u akcijskim planovima ostalih ciljeva.
Promocija putem tiskanog materijala.

Promocija putem elektronikih medija.
Promocija putem multimedijalnih prezentacija, izlobi i ostalog.
Postavljanje turistikih info-punktova Parka po gradovima Hrvatske.
Stvaranje zajednike lokalne turistike ponude Parka i okolice.
Odreivanje kapaciteta nosivosti pojedinih lokaliteta u Parku.

Poboljanje pristupanosti Parka posjetiteljima.
Poboljanje sigurnosti posjetitelja.
Uspostava organiziranog prijevoza po Parku.
Turistiko vrednovanje speleolokih objekata.
Poboljanje rekreativne ponude za posjetitelje.
Ureenje Velebitskog botanikog vrta kao toke posjeivanja i edukativne zone.
Ureenje podruja Zaviana kao toke posjeivanja i edukativne zone.
Ureenje podruja tirovae kao toke posjeivanja i edukativne zone.
Ureenje podruja Alana kao toke posjeivanja i edukativne zone.
Ureenje podruja Mirova kao toke posjeivanja i edukativne zone.
Ureenje podruja Lubenovca kao toke posjeivanja i edukativne zone.
Podizanje ekolokih standarda posjeivanja.
Poune staze i table.

Programi za djecu.
Vanjski prezentacijski prostor u Krasnu.
Centar za posjetitelje u Krasnu.
Cilj 10:
Institucionalno jaanje
Akcijski planovi
46. Edukacija i osposobljavanje djelatnika.

47. Tehniko opremanje Ustanove.
48. Rekonstrukcija upravne zgrade Ustanove.
65
4.1.1. Pregled akcijskih planova

Pregled planiranih akcijskih planova s deniranim ciljevima, glavnim aktivnostima, nositeljima provedbe i
procjenom potrebnih sredstava dan je u nastavku.
Objanjenje pojmova i kratica:
AP: akcijski plan
UR: Ured ravnatelja
OSP: Odjel strunih poslova zatite, odravanja, ouvanja, promicanja i koritenja
ONTP: Odjel nadzora i tehnikih poslova i odravanja
partneri: osobe ili institucije s kojima Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit (JU NPSV) zajedno
radi na provedbi akcijskih planova
suradnici: osobe ili institucije koje putem ugovora rade za Javnu ustanovu Nacionalni park Sjeverni
Velebit na provedbi akcijskih planova
4.1.1.1. Openita problematika

AP 1
Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
Cilj(evi) AP
utvrditi tono vlasnitvo nad svim nekretninama u Parku do 2008. godine;

nekretnine od interesa za Park staviti pod nadlenost Ustanove do 2012. godine;
Glavne aktivnosti
1. Pribavljanje katastarskih planova i gruntovnih listova za sve nekretnine u Parku

(zemljino-knjini uloci, posjedovni i vlasniki listovi.).
2. Izrada popisa nekretnina, sa statusom vlasnitva.
3. Odabir nekretnina od interesa za Park.
4. Pronalaenje i kontaktiranje vlasnika nekretnina od interesa za Park.
5. Kupnja nekretnina, sklapanje ugovora o suradnji, koncesijskih odobrenja itd.
Proraun (kn)
1.000.000,00
Vremenski okvir
2008.-2013.g.
Nositelji
JU NPSV UR, OSP, ONTP

Partneri: vlasnici i korisnici zemljita;
4.1.1.2. Znanstvena istraivanja i praenje stanja (monitoring)

AP 2
Organizacija znanstvenih i strunih istraivanja u Nacionalnom parku Sjeverni

Velebit
Cilj(evi) AP
prikupiti to vie relevantnih podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka, koja

e se moi iskoristiti za poboljanje upravljakih aktivnosti u Parku;
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
Proraun (kn)
4.250.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Partneri: PP Velebit
Suradnici: znanstvene i strune institucije;
Osnovati znanstveno/struno vijee Parka kao savjetodavno tijelo.

Identicirati prioritete za istraivanja.
Izraditi popis potrebnih istraivanja za petogodinje razdoblje, s trokovnikom.
Ugovaranje, organizacija i provedba znanstvenih istraivanja.
66
AP 3
Uspostava cjelovitog praenja stanja u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
Cilj(evi) AP
Postupno uspostaviti praenje stanja (monitoring) prirodnih i kulturnih vrijednosti i svih

upravljakih aktivnosti Parka;
Glavne aktivnosti
1. Na temelju trenutanih spoznaja i aktivnosti koje se u Parku provode izraditi popis

potrebnih praenja stanja za svaki cilj utvren Planom upravljanja.
2. Identicirati prioritete za praenje stanja (monitoring).
3. Razraditi detaljne protokole za pojedino praenje stanja (monitoring).
4. Osposobiti djelatnike Ustanove za provedbu aktivnosti predvienih praenjem stanja.
5. Uspostaviti suradnju s pojedinim strunjacima i institucijama koje e provoditi dio
praenja stanja.
6. Ugovaranje, organizacija i provedba programa praenja stanja.
Proraun (kn)
1.300.000,00
Vremenski okvir
2008.-2016.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Partneri: PP Velebit;
4.1.1.3. Ouvanje bioloke raznolikosti

4.1.1.3.1. Travnjaci
AP 4
Utvrivanje postojeeg stanja travnjaka u Parku
Cilj(evi) AP
do 2009. godine napraviti tonu inventarizaciju travnjaka u Nacionalnom parku Sjeverni

Velebit, utvrditi stupanj sukcesije i mogunosti revitalizacije;
Glavne aktivnosti
1. Nabava katastarskih podloga, zranih i satelitskih snimaka, povijesnih podataka

(povijesne karte, podaci od okolnog stanovnitva o nainu gospodarenja).
2. Uspostavljanje suradnje sa strunjacima botaniari, agronomi, GIS strunjaci.
3. Izrada ornih lista, tocenolokih karata i karata stanita.
4. GIS analiza i interpretacija snimaka radi utvrivanja stupnja i tempa sukcesije.
5. Vrednovanje travnjaka s obzirom na bioloku vrijednost i potrebu revitalizacije.
Proraun (kn)
450.000,00
Vremenski okvir
2008.-2010.g.
Nositelji
JU NPSV OSP;
67
AP 5
Revitalizacija i odravanje travnjaka u organizaciji Ustanove
Cilj(evi) AP
zapoeti s revitalizacijom najmanje tri primorska i tri planinska travnjaka najkasnije do 2011.
godine;
Glavne
aktivnosti
1. Utvrditi kriterije za odabir travnjaka > preliminarno: stupanj sukcesije, prisutnost rijetkih i
ugroenih vrsta ili staninih tipova, pristupanost cestama, atraktivnost prostora s obzirom na
druge ciljeve upravljanja Parkom, u prvom redu vezano uz sustav posjeivanja (npr. Lubenovac
i Mirovo su predviene edukativne zone).
2. Analiza relevantnog zakonodavstva i dostupnih dravnih poticaja za bavljenje tradicionalnom
poljoprivredom.
3. Kontaktiranje vlasnika odabranih travnjaka > pregovori o nainu koritenja prostora > sklapanje
Ugovora ili kupnja zemljita.
4. Izrada detaljnog 5-10 godinjeg plana za svaki travnjak posebice (ovisno o podacima iz
akcijskog plana za utvrivanje stanja travnjaka, u suradnji sa strunjacima) > utvrditi broj i
vrstu stoke, dinamiku paarenja/konje, nain dranja stoke, eventualnu upotrebu kemijskih
sredstava ili zabranu pojedinih intervencija (npr. upotreba umjetnih gnojiva, lijeenje
pojedinim lijekovima), nadoknadu tete u sluaju gubitka stoke itd.
5. Osiguranje potrebne infrastrukture > kupnja potrebnih strojeva/alata, izgradnja staja, kupnja
stada (ili njegovo dovoenje na drugi nain, putem Ugovora i sl.).
6. Ispaa i konja, prema utvrenom reimu u toki 4.
Proraun (kn)
790.000,00
Vremenski okvir
2008.-2012. > kontinuirano
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Suradnici: znanstvene i strune institucije, nadlena dravna tijela;
Partneri: lokalni stoari, zainteresirani vlasnici zemljita;
AP 6
Uvoenje tradicionalne poljoprivrede na podruju Parka
Cilj(evi) AP
potaknuti i uvesti razliite oblike tradicionalne poljoprivrede na podruje Nacionalnog parka

Sjeverni Velebit do 2011. godine;
Glavne
aktivnosti
1. Uspostava suradnje s nadlenim dravnim tijelima.

2. Analiza relevantnog zakonodavstva i dostupnih dravnih poticaja za bavljenje tradicionalnom
poljoprivredom.
3. Analiza poljoprivrednog stanovnitva na padinama Velebita rubna podruja Nacionalnog
parka, popis broja grla stoke u okolici Parka.
4. Ispitivanje mogunosti dobivanja potpora za bavljenje tradicionalnom poljoprivredom.
5. Kontaktiranje potencijalno zainteresiranih pojedinaca/institucija, za bavljenje tradicionalnom
poljoprivredom na podruju Parka > putem javnih skupova, direktnih kontakata, obilaska sela
itd.
6. Sklapanje partnerstava sa zainteresiranim strankama.
7. Pisanje projekata za revitalizaciju travnjaka, u suradnji sa strunjacima, nadlenim dravnim
institucijama i zainteresiranim sudionicima.
8. Izrada detaljnog 5-10 godinjeg plana gospodarenja za svaki travnjak posebno (ovisno
o podacima iz akcijskog plana za utvrivanje stanja travnjaka, u suradnji sa strunjacima)
> utvrditi broj i vrstu stoke, dinamiku paarenja/konje, nain dranja stoke, eventualnu
upotrebu kemijskih sredstava ili zabranu pojedinih intervencija (npr. upotreba umjetnih
gnojiva, lijeenje pojedinim lijekovima), nadoknadu tete u sluaju gubitka stoke itd.
9. Pomo pri osiguranju potrebne infrastrukture > kupnja potrebnih strojeva/alata, izgradnja
staja.
10. Izrada plana plasmana poljoprivrednih proizvoda.
11. Ispaa i konja, prema utvrenom reimu u toki 8.
Proraun (kn)
320.000,00
Vremenski okvir
2009.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP, UR;

Suradnici: znanstvene i strune institucije, nadlena dravna tijela;
Partneri: lokalni stoari, zainteresirani vlasnici zemljita;
68
AP 7
Praenje stanja (monitoring) travnjaka
Cilj(evi) AP
uspostaviti cjelovito praenje stanja (monitoring) travnjaka do 2010. godine;

utvrditi pogodne parametre za praenje promjena na travnjacima;
Glavne aktivnosti
1. Utvrditi znaajne/reprezentativne travnjake zajednice na kojima e se uspostaviti

praenje stanja (monitoring) na temelju rezultata utvrivanja stanja travnjaka, neovisno
o tome hoe li travnjak biti u programu revitalizacije ili ne; svakako raditi praenje
stanja (monitoring) na onim travnjacima kojima se gospodari, ali takoer i na slinim
travnjacima kojima se ne upravlja.
2. Odabrati parametre koji e se pratiti, na temelju prethodnih istraivanja; svakako uzeti u
obzir:
a. praenje ornog sastava,
b. praenje brzine sukcesije,
c. praenje odabranih vrsta.
3. Provesti obuku djelatnika Parka za praenje stanja (monitoring).
4. Za svaki travnjak napraviti zaseban protokol za unoenje podataka.
Proraun (kn)
260.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

4.1.1.3.2. ume
AP 8
Program zatite umskih ekolokih sustava
Cilj(evi) AP
izraditi i provoditi Program zatite umskih ekolokih sustava, sukladno Zakonu o zatiti
prirode;
Glavne aktivnosti
1. Analiza postojeih podataka, kontakti sa strunjacima.

2. Izrada Programa zatite umskih ekolokih sustava, sukladno smjernicama nadlenog
Ministarstva i ciljevima deniranim Planom upravljanja.
3. Provedba Programa zatite umskih ekolokih sustava (praenje stanja (monitoring) je
opisano kao zasebni akcijski plan).
Proraun (kn)
800.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Partneri: vlasnici parcela unutar NP Sjeverni Velebit;
69
AP 9
Praenje stanja (monitoring) umskih ekolokih sustava
Cilj(evi) AP
uspostaviti cjelovito praenje stanja (monitoring) umskih ekolokih sustava do 2010.

godine;
utvrditi pogodne parametre za praenje promjena na umskim ekolokim sustavima;
Glavne aktivnosti
1. Utvrditi znaajne/reprezentativne umske zajednice, na kojima e se uspostaviti

praenje stanja (monitoring) > u suradnji sa strunjacima.
2. Uspostava praenja stanja sukladno ICP programu.
3. Fenoloka istraivanja.
4. Praenje sastava i kvalitete oborinske i procjedne vode.
5. Praenje kretanja populacija potkornjaka.
6. Praenje sastava faune tla.
7. Praenje populacija odabranih ptica.
8. Praenje indikatorskih vrsta gljiva.
9. Praenje ornog sastava umskih biljnih zajednica.
10. Za svako praenje stanja (monitoring) napraviti zaseban protokol za unoenje
podataka u suradnji sa strunjacima.
Proraun (kn)
520.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Suradnici: znanstvene i strune institucije, Park prirode Velebit;
4.1.1.3.3. Vodeni ekosustavi

AP 10
Ureenje i odravanje lokvi u Parku
Cilj(evi) AP
urediti i odravati sve lokve u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit;
Glavne aktivnosti
1. Izraditi popis i kartu lokvi u NP Sjeverni Velebit.

2. Prikupiti podatke o starosti lokava, njihovim karakteristikama i dosadanjem nainu
odravanja.
3. Za svaku lokvu utvrditi dinamiku odravanja i potrebne radnje > uklanjanje mulja i
makrovegetacije, obzidavanje, utabavanje (stoka).
4. Urediti lokve i redovito ih odravati.
Proraun (kn)
60.000,00
Vremenski okvir
2009.-2011.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP:
70
AP 11
Ureenje i odravanje izvora i potoka na tirovai
Cilj(evi) AP
osigurati zdravstvenu ispravnost vode izvora;

osigurati napajanje vrijednih vlanih stanita;
Glavne aktivnosti
1. Prikupljanje povijesnih podataka o ureenju izvora i vodotoka na tirovai.

2. Detaljno utvrivanje hidrologije pojedinih dijelova tirovae (s posebnim naglaskom na
nain napajanja vlanog stanita travnjaka na piljevini).
3. Utvrditi eventualne potrebne intervencije na koritima potoka (ienje, eventualno
podzidavanje kamenom).
4. Ukoliko se pokae potrebnim, izvriti odreene intervencije.
5. Ureenje samog podruja dananjeg izvora.
6. Utvrivanje minimalnog protoka kod kojega je doputeno uzimati vodu s izvora za
potrebe Hrvatskih uma ili druge potrebe vezane uz sustav posjeivanje.
7. Utvrditi pravila ponaanja svih dionika vezanih za prostor tirovae (Park, Hrvatske
ume, posjetitelji) > nain odlaganja otpada, uklanjanje preostalog otpada, suradnja na
proljetnom ienju korita od nakupljenog granja, smea i dr.
Proraun (kn)
110.000,00
Vremenski okvir
2008.-2011.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Partneri: Park prirode Velebit, Hrvatske ume, Hrvatske vode;
AP 12
Praenje stanja (monitoring) vodenih ekosustava
Cilj(evi) AP
uspostaviti cjelovito praenje stanja (monitoring) vodenih ekolokih sustava do 2010.

godine;
utvrditi pogodne parametre za praenje promjena vodenih ekosustava;
Glavne aktivnosti
1. Mjerenje zikalno-kemijskih parametara svih lokvi, izvora i potoka na tirovai te bunara

u Velebitskom botanikom vrtu (kemijski sastav, temperatura, vodljivost, pH, protok
vode, kapacitet izvora, mikrobioloka analiza...).
2. Praenje sastava ore i faune lokava i potoka na tirovai.
3. Praenje tempa sukcesije na piljevini na tirovai.
Proraun (kn)
195.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;
71
4.1.1.3.4. Podzemni ekosustavi
AP 13
Minimiziranje indirektnih tetnih utjecaja na podzemne ekosustave Parka
Cilj(evi) AP
utjecati na podizanje kvalitete zatite podzemlja u irem okruenju Parka;
Glavne aktivnosti
1. Kontaktirati potencijalne partnere i znanstvenike (Park prirode Velebit, Hrvatske vode,

Dravni zavod za zatitu prirode, nadleno ministarstvo, hidrogeologe...).
2. Utvrivanje ireg podruja potencijalnog utjecaja na podzemne ekosustave Parka.
3. Kompilacija i pregled svih potencijalnih izvora oneienja te razvojnih planova vezanih
uz podruje utvreno u toki 2. > utvrivanje potencijalno opasnih posljedica za
podzemne ekosustave Parka.
4. Izrada planova prevencije oneienja podzemnih ekosustava.
5. Sudjelovanje u izradi planova intervencija u sluaju oneienja u podruju deniranom
u toki 2.
6. Prema potrebi predlaganje izmjene pojedinih zakonskih rjeenja, lobiranje protiv
potencijalno opasnih planova za ekosustave Parka.
Proraun (kn)
10.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV UR, OSP;

Partneri: Park prirode Velebit, Hrvatske vode, Dravni zavod za zatitu prirode, nadleno
ministarstvo;
AP 14
Praenje stanja (monitoring) podzemnih ekosustava
Cilj(evi) AP
uspostaviti cjelovito praenje stanja (monitoring) podzemnih ekolokih sustava do 2010.

godine;
utvrditi pogodne parametre za praenje promjena podzemnih ekosustava;
Glavne aktivnosti
1. Praenje zikalno-kemijskih parametara u jamama i piljama (vlanost-temperatura, tlak,

protok vode).
2. Praenje sastava podzemne faune.
Proraun (kn)
210.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

72
4.1.1.3.5. Vrste i pojedini stanini tipovi
AP 15
Zatita i praenje stanja (monitoring) velikog tetrijeba
Cilj(evi) AP
pratiti populaciju velikog tetrijeba na sjevernom Velebitu i prema potrebi provoditi

mjere zatite;
Glavne aktivnosti
1. Uspostava suradnje sa strunim institucijama.

2. Terenski rad > utvrivanje distribucije velikog tetrijeba u Parku.
3. Izrada strune studije za zatitu i protokola za praenje stanja (monitoring) velikog
tetrijeba.
4. Provedba praenja stanja i uspostava mjera zatite.
Proraun (kn)
145.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Suradnici: znanstvene i strune institucije, Park prirode Velebit, Hrvatske ume;
AP 16
Zatita i praenje stanja (monitoring) velikih zvijeri
Cilj(evi) AP
pratiti populaciju vuka, medvjeda, risa i divlje make na sjevernom Velebitu i prema
potrebi provoditi mjere zatite;
Glavne aktivnosti
1. Nastavak suradnje sa strunim institucijama.

2. Terenski rad.
3. Izrada strune studije za zatitu i protokola za praenje stanja (monitoring) velikih zvijeri,
sukladno nacionalnim programima.
4. Provedba praenja stanja i uspostava mjera zatite.
Proraun (kn)
190.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;S

Suradnici: znanstvene i strune institucije, Park prirode Velebit, Hrvatske ume;
AP 17
Zatita i praenje stanja (monitoring) divokoze
Cilj(evi) AP
odrati i pratiti populaciju divokoze na sjevernom Velebitu i prema potrebi provoditi

mjere zatite;
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
Uspostava suradnje sa strunim institucijama.

Terenski rad.
Izrada strune studije za zatitu i protokola za praenje stanja (monitoring) divokoze.
Provedba praenja stanja i uspostava mjera zatite.
Proraun (kn)
170.000,00
Vremenski okvir
2009.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

73
AP 18
Upravljanje alohtonim vrstama
Cilj(evi) AP
utvrditi prisutnost alohtonih vrsta u Parku;

prema potrebi osmisliti i provesti mjere uklanjanja alohtonih vrsta;
Glavne aktivnosti
1. Pri redovitim terenskim obilascima obratiti panju na prisustvo alohtonih vrsta, a s

osobitom panjom pratiti da li u Park dolaze alohtone vrste unesene u okolna lovita.
2. Pratiti smjer i brzinu irenja alohtonih vrsta.
3. Suraivati s Dravnim zavodom za zatitu prirode > ukoliko se pokae potreba,
predloiti mjere za uklanjanje alohtonih vrsta iz Parka.
4. Provoditi mjere za uklanjanje alohtonih vrsta.
Proraun (kn)
0,00 (u ovom trenutku nije mogue procijeniti)
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Suradnici: znanstvene i strune institucije, Dravni zavod za zatitu prirode, Park prirode
Velebit, koncesionari u okolnim lovitima;
4.1.1.4. Kulturna batina

AP 19
Obnova i odravanje pastirskih stanova
Cilj(evi) AP
na lokalitetu Mirovo obnoviti kompleks stanova;

na Lubenovcu obnoviti 3 stana;
obogatiti ponudu za posjetitelje Parka;
Glavne aktivnosti
1. Utvrditi lokalitete na kojima e se obnavljati stari stanovi > prijedlozi:

- Mirovo obnoviti 1 kompleks stanova i pripadajuih zidova, terni, terasa i sl.
- otprilike na razini zaselka, procjena je da se radi o 5-10 objekata;
- Lubenovac obnoviti nekoliko stanova, maksimalno 3;
- Legako kantunite obnoviti ili djelomino obnoviti 1-2 stana;
2. Utvrditi jednu lokaciju za obnovu stana u primorskom dijelu Parka.
3. Utvrditi vlasnitvo i uspostaviti kontakt s vlasnicima.
4. Napraviti dogovor s vlasnicima (doputenje za obnovu i koritenje, otkup, ugovori).
5. U suradnji s konzervatorima napraviti studiju za obnovu stanova za potrebe
posjeivanja.
6. Pristupiti obnovi stanova, sukladno studiji.
Napomena: Navedeni prijedlozi su dani na temelju sljedeih kriterija: atraktivnost i evidentna
zanimljivost prostora, blizina arinih toki posjeivanja, te planiranih edukativnih zona. Na
temelju dodatnih istraivanja i miljenja konzervatora mogu se utvrditi i drugi lokaliteti pogodni
za obnovu.
Proraun (kn)
1.000.000,00
Vremenski okvir
2010.-2013.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, UR;

Suradnici: znanstvene i strune institucije (fakulteti, muzeji), strune slube nadlenih tijela
dravne uprave;
Partneri: vlasnici stanova;
74
AP 20
Obnova i odravanje kulturne batine
Cilj(evi) AP
ouvati reprezentativne primjere cisterni, suhozidova i tradicionalnih putova;
Glavne aktivnosti
1. Vrednovati objekte koji predstavljaju kulturnu batinu Parka, na temelju strunih i

znanstvenih podloga.
2. Odabrati objekte koje je potrebno obnoviti i odravati.
3. Izraditi strunu podlogu za odravanje svakog pojedinog tipa objekta, ukljuujui i
prijedloge za eventualnu turistiku namjenu.
4. Utvrditi vlasnitvo nad pojedinim objektima i uspostaviti kontakt s vlasnicima.
5. Napraviti dogovor s vlasnicima (doputenje za obnovu, koritenje, otkup, ugovor).
6. Pristupiti obnovi objekata, sukladno studiji.
Proraun (kn)
250.000,00
Vremenski okvir
2009.-2013.g.
Nositelji
JU NPSV OSP;
Suradnici: znanstvene i strune institucije (fakulteti, muzeji), strune slube nadlenih tijela
dravne uprave;
Partneri: vlasnici stanova;
4.1.1.5. Sudjelovanje javnosti

AP 21
Sudjelovanje javnosti u upravljanju Parkom
Cilj(evi) AP
poboljati komunikaciju s dionicima vezanima uz Park i osigurati im mogunost da se

aktivno ukljue u rad Parka;
uvrstiti veze s lokalnom zajednicom;
Glavne aktivnosti
1. Osnovati tijelo sastavljeno od dionika vezanih uz Park i njegove djelatnosti (vlasnici

zemljita, lokalne vlasti na razliitim razinama, kole, nadlena ministarstva, Hrvatske
ume, lovake udruge, planinari, putnike agencije, novinari). Uloga toga tijela je laki
protok informacija prema dionicima i obratno.
2. Organizirati godinje sastanke s lokalnom zajednicom > prijedlog: u zimi, kad se mogu
prezentirati rezultati od prole godine i predstaviti planovi za narednu.
3. Organizirati Dan otvorenih vrata jedanput godinje > prijedlog: u ljeto, kad ve ima i
dosta posjetitelja u Parku to moe biti i dio neke proslave koja se odvija u selu (npr. Sv.
Antun, 6. mjesec), a otvoreno je za sve.
4. Organizirati godinju proslavu Meunarodnog dana planina.
5. Postaviti sandui za primjedbe i pitanja, u zgradi Uprave Parka.
6. Razvijati zajednike projekte s lokalnim institucijama, nevladinim udrugama,
poljoprivrednicima i poduzetnicima, vezane uz poboljanje turistike ponude regije,
poboljanje uvjeta okolia itd.
7. Suraivati s lokalnim kolama na podruju obrazovanja i kulture.
8. Pokrenuti novine (bilten) za lokalno stanovnitvo i iru javnost > preporuka 4 broja/god.
teme bi bile openito vezane uz rad Parka, ali i uz njegovo okruje.
9. Pokrenuti bilten Parka > preporuka 1 broj/god. bilten bi bio vie tematski i struniji.
10. Redovito izvjetavati regionalne i nacionalne medije o radu Parka.
11. Ukljuiti se u meunarodne mree zatienih podruja i putem razmjene iskustava
obavjetavati ih o radu Parka.
12. Na web-stranicama Parka pokrenuti forum s razliitim temama iz djelokruga rada
Parka, anketama i sl.
Proraun (kn)
480.000,00
Vremenski okvir
2008.g.
Nositelji
JU NPSV UR, OSP;

Partneri: dionici vezani uz rad Parka;
75
4.1.1.6. Promocija i druge marketinke aktivnosti

AP 22
Promocija putem tiskanog materijala
Cilj(evi) AP
Glavne aktivnosti
1. Napraviti terminski plan za petogodinje razdoblje za tiskanje sljedeih materijala:

openite informativne broure o Parku;
tematske broure/letci razliite prirodne i kulturne vrijednosti, lokaliteti, teme
vezane uz upravljanje;
vodii po Parku;
turistika karta;
promotivni kalendari;
plakati;
2. Kontaktirati sponzore za tisak materijala, u prvom redu turistiki sektor.
3. Izraditi materijal.
4. Distribuirati materijal.
Proraun (kn)
1.200.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP;
Suradnici: dizajnerski studiji, fotogra, znanstvenici;
AP 23
Promocija putem elektronikih medija
Cilj(evi) AP
izraditi promotivne materijale pogodne za prezentaciju putem elektronikih medija;
Glavne aktivnosti
1. Napraviti terminski plan za petogodinje razdoblje za promociju putem elektronikih

medija.
2. Izdavanje promotivnog DVD-a.
3. Izrada promotivnog lma o Parku.
4. Stalno auriranje i unapreivanje web-stranice Parka.
5. Izrada sadraja za info-kiosk.
6. Kontaktirati sponzore za izradu materijala, u prvom redu turistiki sektor.
7. Kontaktirati potencijalne suradnike na izradi materijala.
8. Izraditi materijal.
9. Distribuirati materijal.
Proraun (kn)
475.000,00
Vremenski okvir
2008.-2016.g.
Nositelji
JU NPSV OSP;
Suradnici: dizajnerski studiji, fotogra, snimatelji, znanstvenici;
tiskati minimalno 3 letka i 2 plakata na godinu;

tiskati turistiku kartu;
redovito tiskati promotivne kalendare;
izraditi nekoliko prirodoslovnih vodia po Parku;
izraditi dotisak postojeih materijala o Parku;
76
AP 24
Promocija putem multimedijalnih prezentacija, izlobi i ostalog
Cilj(evi) AP
obii minimalno 5 gradova/mjesta godinje i predstaviti Nacionalni park;
Glavne aktivnosti
1. Osmisliti nekoliko tipova prezentacija i pokretnih izlobi, ovisno o ciljnoj grupi i temi:
prema uzrastu;
tematskih (geologija, ivi svijet, kulturna batina i td.);
za turistike agencije.
2. Promocija Parka na sajmovima, putem direktnih kontakata s turistikim djelatnicima.
Proraun (kn)
200.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, UR;

Partneri: turistiki sektor;
AP 25
Postavljanje turistikih info-punktova Parka po gradovima Hrvatske
Cilj(evi) AP
uspostaviti mreu od minimalno 6 info-toaka po veim hrvatskim gradovima do 2013.

godine (Zadar, Rijeka, Zagreb...);
uspostaviti mreu malih info-centara po manjim gradovima Primorja i otoka;
Glavne aktivnosti
1. Kontaktirati turistike zajednice, agencije i sl. > ispitati interes za uspostavu infopunktova u njihovom prostoru.
2. Napraviti dinamiku osnivanja info-punktova po godinama.
3. Postaviti info-punktove.
4. Odravati sadraje.
Napomena: ukljuiti cijeli Velebit!
Proraun (kn)
190.000,00
Vremenski okvir
2008.-2014.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, UR;

Partneri: turistiki sektor, Park prirode Velebit, Nacionalni park Paklenica;
AP 26
Stvaranje zajednike turistike ponude Parka i okolice
Cilj(evi) AP
ponudu Parka uklopiti u iru turistiku ponudu okruenja;

stvoriti zajedniki turistiki proizvod Velebita (marku, brand);
Glavne aktivnosti
1. Aktivno ukljuivanje u rad Turistike zajednice i Turistikog drutva Krasno i turistikih

drutava okolnih mjesta.
2. Izrada popisa bitnih sudionika u stvaranju turistikog proizvoda podruja.
3. Uspostava suradnje sa svim relevantnim dionicima turistike ponude u iroj okolici
Parka.
4. Izrada zajednikog programa turistike ponude podruja > razrada nekoliko konkretnih
itinerera za razliite tipove posjeta.
5. Zajedniko predstavljanje na sajmovima.
6. Analiza propisa vezanih uz certiciranje proizvoda.
7. Pokretanje postupka dobivanja markice za kvalitetu proizvoda.
Proraun (kn)
100.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, UR;

Partneri: turistike zajednice i turistika drutva, lokalne udruge, ugostitelji, proizvoai
zdrave hrane, Park prirode Velebit, lokalna samouprava, nadlena ministarstva,
poljoprivredno-savjetodavna sluba;
77
4.1.1.7. Sustav posjeivanja

4.1.1.7.1. Upravljanje posjetiteljima
AP 27
Odreivanje prihvatnog kapaciteta pojedinih lokaliteta u Parku
Cilj(evi) AP
utvrditi mogunosti svakog lokaliteta za prihvat posjetitelja i integrirati to u cjeloviti

sustav posjeivanja Parka;
Glavne aktivnosti
1. Uspostaviti suradnju sa strunjacima iz ovog podruja.

2. Zajedniki osmisliti kriterije za odreivanje kapaciteta pojedinih lokaliteta prijedlozi:
Velebitski botaniki vrt;
Zavian;
tirovaa;
Alan;
Premuieva staza;
Lubenovac;
3. Izraditi strunu procjenu mogunosti prihvata posjetitelja, s obzirom na karakteristike
pojedinog lokaliteta.
4. Na temelju studije i ostalih elemenata osmisliti reim posjeivanja i vericirati ga kroz
potrebne dokumente Parka (Program posjeivanja, Pravilnik o unutarnjem redu u
Nacionalnom parku).
Napomena: osobito uzeti u obzir okolne sadraje i ponudu u Parku prirode Velebit i uklopiti ih
kao jedinstvenu cjelinu u sustav.
Proraun (kn)
300.000,00
Vremenski okvir
2009.-2010.g.
Nositelji
JU NPSV OSP;
AP 28
Poboljanje pristupanosti Parka posjetiteljima
Cilj(evi) AP
osigurati posjetiteljima jasnu informaciju o nainu dolaska u Park sa ireg podruja, i

prilikom kretanja po njemu;
poboljati prilaz Parku u smislu odravanja cesta;
Glavne aktivnosti
1. Izraditi nacrt potrebne signalizacije (putokaza) za usmjeravanje prema Parku, za

podruje ire regije (smea signalizacija).
2. Kontaktirati relevantne slube i ishoditi dozvole za postavljanje smee signalizacije.
3. Postaviti putokazne table.
4. Izraditi nacrt potrebne signalizacije unutar Parka i u njegovoj neposrednoj okolici
(usmjeravanje po Parku, oznaavanje planinarskih staza, biciklistikih staza, znaajnih
lokaliteta u Parku).
5. Prema potrebi ishoditi dozvole za postavljanje znakova.
6. Izraditi i postaviti znakove.
7. Osposobiti dodatne ulaze i/ili nadzornike postaje (Lubenovac, tirovaa, Veliki Alan,
Veliki Lom, Mali Lom) i podignuti uinkovitost naplate ulaznica posjetiteljima Parka
prema godinje prihvaenom cjeniku.
8. Osposobiti dodatne informativne toke (Velike Brisnice, Mrkvite, Grabarje, Gornja Klada,
Begovaa, Jablanac, Prizna).
9. Tiskati letke s detaljnim informacijama o pravilima ponaanja u Parku.
10. U suradnji s ostalim relevantnim dionicima napraviti plan ureenja i odravanja
prilaznih cesta i putova koji vode do Parka.
Proraun (kn)
1.080.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV UR, OSP;

Partneri: upanijska uprava za ceste, lokalna uprava, Hrvatske ume, Hrvatske vode, Park
prirode Velebit;
80
* Sljedea skupina planova se odnosi na pojedine lokalitete u cjelini, te se neke aktivnosti djelomino isprepliu
s drugim akcijskim planovima. Ova grupa akcijskih planova moe biti detaljnije razraena tek nakon studije
odreivanja nosivosti pojedinog podruja, iji e se rezultati inkorporirati u ove planove; zato su ovdje navedene
neto openitije aktivnosti (osim za Velebitski botaniki vrt), a za trokove je dana samo vrlo gruba procjena.
AP 33
Velebitski botaniki vrt
Cilj(evi) AP
urediti Velebitski botaniki vrt kao toku posjeivanja i edukativnu zonu;
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Proraun (kn)
1.250.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

Suradnici: Botaniki zavod Sveuilita u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet,
Hrvatske ume;
AP 34
Zavian
Cilj(evi) AP
urediti podruje Zaviana kao toku posjeivanja i edukativnu zonu;
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
Proraun (kn)
1.550.000,00
Vremenski okvir
2009.-2017.
Nositelji
JU NPSV OSP, UR, ONTP;

Partneri: Hrvatski planinarski savez, Dravni hidrometeoroloki zavod, vlasnici obrta;
AP 35
tirovaa
Cilj(evi) AP
urediti podruje tirovae kao toku posjeivanja i edukativnu zonu
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Proraun (kn)
3.100.000,00
Vremenski okvir
2009.-2012.g.
Nositelji

Suradnici: Organizacije vezane uz probleme invalidnih osoba;
Partneri: Hrvatske ume, Hrvatske vode;
Struni, botaniarski poslovi.

Stalna skrb.
Promotivne aktivnosti.
Edukativni programi i staze.
Ureenje Vrta tehniki poslovi.
Obiljeavanje godinjica Vrta.
Pomoi pri obnovi planinarskog objekta i podizanju razine ugostiteljske usluge.

Urediti sanitarne vorove.
Urediti vrh Vujak kao vidikovac.
Postaviti poune table na temu meteorologije.
Urediti ulaznu toku, s nadzornikom postajom i suvenirnicom.

Postaviti pounu stazu za invalide.
Urediti izvor.
Napraviti ureena loita.
Urediti malo igralite za djecu.
81
AP 36
Alan
Cilj(evi) AP
urediti podruje Alana kao toke posjeivanja;
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
Proraun (kn)
930.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji

Partneri: Hrvatski planinarski savez, vlasnici obrta;
AP 37
Mirovo
Cilj(evi) AP
urediti podruje Mirova kao toku posjeivanja i edukativnu zonu;
Glavne aktivnosti
1. Postaviti pounu stazu kroz cijelu dolinu Mirova.

2. Obnoviti nekoliko pastirskih stanova i urediti ih kao toku posjeivanja.
Proraun (kn)
1.100.000,00
Vremenski okvir
2010.-2015.g.
Nositelji

Suradnici: Institucije za zatitu kulturne batine;
Partneri: vlasnici objekata;
AP 38
Lubenovac
Cilj(evi) AP
urediti podruje Lubenovca kao toku posjeivanja i edukativnu zonu;
Glavne aktivnosti
1. Osposobiti nadzorniku postaju sa suvenirnicom.

2. Postaviti poune table (lokva, kamenolom).
Proraun (kn)
940.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji

Suradnici: Institucije za zatitu kulturne batine;
Partneri: Hrvatski planinarski savez, vlasnici objekata;
AP 39
Podizanje ekolokih standarda posjeivanja
Cilj(evi) AP
smanjiti negativan utjecaj posjetitelja na okoli;

poveati ugodnost boravka posjetitelja u Parku;
Urediti ulaznu toku, s nadzornikom postajom i suvenirnicom.

Pomoi pri obnovi planinarskog objekta i podizanju razine ugostiteljske usluge.
Urediti vrh Buljmu kao vidikovac.
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
Izgradnja/postavljanje sanitarne infrastrukture (WC-i).

Izgradnja sustava za odvodnju sanitarnih voda iz objekata.
Modernizacija sustava sakupljanja krupnog otpada.
Uvoenje alternativnih izvora energije i sustava utede energije i prirodnih resursa na
objektima u Parku (solarne baterije, tedljive slavine i sl.).
5. Edukacija i osvjeivanje posjetitelja.
6. Poticanje poboljavanje kvalitete smjetajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude u Parku
> rad s vlasnicima obrta, koncesionarima.
Proraun (kn)
1.300.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP; UR;

Partneri: Hrvatske vode, Hrvatske ume, vlasnici/korisnici objekata;
82
4.1.1.7.2. Interpretacija i edukacija
AP 40
Poune staze i table
Cilj(evi) AP
u sljedee 3 godine osmisliti najmanje 4 poune staze u Parku;

uspostaviti strogu kontrolu nad posjeivanjem podruja strogog rezervata Hajduki i
Roanski kukovi;
Glavne aktivnosti
1. Pouna staza prilagoena za invalide na tirovai (teme: voda, umarstvo).

2. Pouna staza na Lubenovcu (tema: stoarstvo na Velebitu, strogi rezervat), ukljuuje i:
a) ureenje lokacije biveg pozajmita kamena na Lubenovcu- geologija terena s
mjerama ouvanja istog;
b) lokva > ivi svijet lokve, vanost lokvi u kru;
3. Pouna staza na Mirovu (tema: tradicionalna gradnja, ivot ljudi).
4. Postavljanje nekoliko pounih tabli na planinarskim stazama B. Sia-Zavian-ive vodice
B. Sia > cilj je potaknuti ljude da u Park idu planinarskim stazama.
5. Poune table na stazama kroz strogi rezervat, koje se nadovezuju na pounu stazu na
Premuievoj stazi:
a) Rossijeva koliba krbine drage Lubenovaka vrata.
6. Postavljanje pojedinanih interpretativnih tabli na zanimljive lokacije, npr:
a) vidikovac na Vujaku,
b) meteoroloka postaja Zavian,
c) Vukuia snijenica,
d) Legako kantunite,
7. Osmisliti i provesti ciljane programe voenja posjetitelja.
Proraun (kn)
200.000,00 (samo poune staze koje nisu obuhvaene akcijskim planovima cjelovitog
ureenja pojedinih lokaliteta)
Vremenski okvir
2009.-2012.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;
AP 41
Programi za djecu
Cilj(evi) AP
poveati udio djece koja e proi kroz neki oblik edukacije u Nacionalnom parku
Sjeverni Velebit;
Glavne aktivnosti
1. Provoditi i dalje razvijati program za djecu Mala zelena radionica.

2. Osmisliti maskotu edukativnih programa Parka.
3. Osmisliti cjeloviti Program kole u prirodi, u suradnji s drugim dionicima.
Proraun (kn)
500.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP;
Suradnici: ministarstvo nadleno za obrazovanje, kole, Park prirode Velebit, agencije koje
e provoditi programe edukacije;
83
AP 42
Vanjski prezentacijski prostor u Krasnu
Cilj(evi) AP
u okolici Upravne zgrade napraviti multifunkcionalni vanjski prezentacijski prostor,

sukladno ve napravljenom projektu;
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
Postaviti edukativne table.

Postaviti igralite za djecu (didaktike igrake, penjalice).
Postaviti ostale sadraje (nadstrenice, mali botaniki vrt, 3D model Velebita).
Urediti okoli zgrade.
Proraun (kn)
300.000,00
Vremenski okvir
2009.-2011.g.
Nositelji
AP 43
Centar za posjetitelje u Krasnu
Cilj(evi) AP
izgraditi moderan edukacijsko-interpretacijski centar, koji e posjetiteljima regije

omoguiti doivljaj Parka i izvan sezone posjeivanja;
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Osmiljavanje sadraja.
Odabir lokacije.
Stjecanje vlasnitva nad zemljitem.
Izrada idejnog rjeenja.
Izrada glavnih i izvedbenih projekata.
Ishoenje potrebnih dozvola.
Pisanje projekta za vanjsko nanciranje, na temelju idejnih i izvedbenih projekata.
Gradnja objekta.
Ukljuivanje sadraja u iru ponudu okolice (kola u prirodi i sl.).
Proraun (kn)
7.300.000,00
Vremenski okvir
2008.-2010.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, UR;

Suradnici: strunjaci na podruju interpretacije, ministarstvo nadleno za obrazovanje,
strunjaci za postavljanje muzejskih postava;
84
AP 44
Praenje stanja (monitoring) sustava posjeivanja

(odnosi se na kompletnu toku 4.1.1.7)
Cilj(evi) AP
utvrditi interes posjetitelja za usluge i programe Parka;

utvrditi zadovoljstvo posjetitelja pojedinim sadrajima Parka;
utvrditi utjecaj posjetitelja na prirodu;
Glavne aktivnosti
1. Praenje broja posjetitelja koji su se odluili za koritenje pojedinih usluga i programa

Parka.
2. Praenje promjena interesa za pojedine usluga i programe Parka.
3. Osmisliti i primijeniti standardiziranu metodologiju za odreivanje zadovoljstva
posjetitelja ponudom Parka (upitnici, intervjui, upisne knjige po planinarskim
domovima, direktni kontakti na terenu, web-forumi).
4. Utvrditi i pratiti utjecaj posjetitelja na prirodu.
a. praenje stupnja erozije na glavnim planinarskim stazama;
b. praenje koliine ostavljenog otpada na glavnim tokama posjeivanja,
c. praenje broja posjetitelja na pojedinim tokama posjeivanja i njihovo kretanje po
Parku (detektiranje uskih grla/prenatrpanosti, buke...).
Proraun (kn)
40.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV OSP, ONTP;

4.1.1.8. Cestovna infrastruktura

AP 45
Smanjenje prometa unutar Nacionalnog parka
Cilj(evi) AP
rijeiti nadlenost nad upravljanjem i odravanjem prometnica u Parku te uspostaviti

optimalan reim prometovanja svih dionika;
Glavne aktivnosti
1. Potaknuti redovite rasprave i dogovore s relevantnim dionicima (Park prirode Velebit,

Hrvatske ume, upanijske ceste, Dravni hidrometeoroloki zavod, T-Com) vezano uz
prometnice; u meuvremenu dogovoriti s upanijskim uredom za ceste i Hrvatskim
umama posebne uvjete koritenja i upravljanje cestama.
2. Predloiti da sve postojee prometnice u Parku i na njegovim granicama postanu
prometnice s posebnim reimom upravljanja.
3. Uvesti dodatnu naplatu za ulaz motornim vozilima u Park.
4. Postaviti rampe na lokalne ceste u Parku.
5. Promocija alternativnih naina posjeivanja Parka putem web-a, medija, letaka i
direktnih kontakata.
6. Aktivnosti navedene pod Akcijskim planom uspostave organiziranog prijevoza i
Akcijskim planom poboljanja sigurnosti posjetitelja u Parku.
Proraun (kn)
90.000,00
Vremenski okvir
2009.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV;
Partneri: Park prirode Velebit, Hrvatske ume, upanijske ceste, Dravni hidrometeoroloki
zavod, T-Com;
85
4.1.1.9. Ostala infrastruktura

Problematika razraena kroz niz ostalih akcijskih planova.
4.1.1.10. Poboljanje institucionalnih kapaciteta Ustanove

AP 46
Edukacija i osposobljavanje djelatnika
Cilj(evi) AP
kontinuirana edukacija djelatnika Ustanove;
Glavne aktivnosti
1.
2.
3.
4.
5.
Proraun (kn)
950.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV svi odjeli;

Suradnici: znanstvene i strune institucije, meunarodne organizacije;
AP 47
Tehniko opremanje Ustanove
Cilj(evi) AP
nabava potrebne opreme za djelotvoran rad;
Glavne aktivnosti
1. Nabava opreme i vozila za terenski i laboratorijski rad, sukladno godinjim planovima.

2. Odravanje nadzornikih postaja.
Proraun (kn)
1.775.000,00
Vremenski okvir
2008.-2017.g.
Nositelji
JU NPSV ONTP, OSP;
AP 48
Rekonstrukcija upravne zgrade Ustanove
Cilj(evi) AP
dovretak rekonstrukcije upravne zgrade Ustanove u Krasnu;

osnivanje i opremanje laboratorija u zgradi Uprave parka u Krasnu;
Glavne aktivnosti
1. Ureenje uredskih prostorija, knjinice, skladita i stanova za djelatnike.

2. Ureenje vanjskog okolia, s parkiralitem.
3. Ureenje laboratorija.
Proraun (kn)
1.400.000,00
Vremenski okvir
2008.-2009.g.
Nositelji
JU NPSV UR, OSP;
Sudjelovanje na seminarima za struno osposobljavanje.

Sudjelovanje na znanstvenim i strunim skupovima.
Organizacija tematskih obuka, sukladno potrebama Ustanove.
Unapreenje znanja jezika, GIS-a.
Osposobljavanje za provedbu praenja stanja
86
4.2. Financijski aspekti i procjena trokova

Prema Zakonu o zatiti prirode nancijska sredstva za zatitu i ouvanje prirodnih vrijednosti od
meunarodnog i nacionalnog znaaja osigurana su u Dravnom proraunu. Isto se odnosi na nanciranje
zatienih podruja, u skladu s potrebama navedenim u godinjem planu rada. Osim toga, manja sredstva
za nanciranje zatite prirode osigurava i sam Park naplaujui koritenje prirodnih izvora i zatienih
vrijednosti kroz ulaznice za posjetitelje ili sustavom koncesijskih odobrenja.
Ustanova e, na temelju osmiljenih i detaljno razraenih akcijskih planova, pokuati prikupiti dodatna
sredstva od strane domaih i meunarodnih organizacija i fondova koji bi trebali nadopuniti prihode Parka
i omoguiti provedbu akcijskih planova.
Zakljuno, sredstva za provedbu akcijskih planova Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit planira
osigurati iz sljedeih izvora:
Dravni proraun RH;
vlastita sredstva (naplata ulaznica i usluga, prodaja suvenira, koncesijska odobrenja...);
donacije i sponzorstva domaih organizacija i tvrtki;
donacije i sponzorstva putem meunarodnih projekata.
Svaki razraeni akcijski plan sadravat e detaljan proraun trokova za njegovo ostvarivanje i bit e ukljuen
u godinji plan rada te u planirani proraun Parka.
Procijenjena ukupna sredstva potrebna za kvalitetnu provedbu Plana upravljanja za razdoblje od 2008.2017. godine iznose 81.192.000,00 kn (Tablica 9 a-c). Od toga na akcijske planove otpada 39.770.000,00 kn,
to u prosjeku iznosi oko 4 milijuna kuna na godinu.
Tablica 9a: Procjena tekuih trokova Javne ustanove za razdoblje 2008.-2017. god.
GODINA
Opis
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Ukupno
Trokovi
zaposlenih
1.300.00,00
1.500.000,00
1.600.000,00
1.680.000,00
1.780.000,00
1.880.000,00
2.000.00,000
2.200.000,00
2.400.000,00
2.500.000,00
18.840.000,00
Materijalni
trokovi i
trokovi
usluga
800.000,00
880.000,00
970.000,00
1.065.000,00
1.170.000,00
1.300.000,00
1.420.000,00
1.560.000,00
1.715.000,00
1.890.000,00
12.770.000,00
Trokovi
za nabavu
nenancijske
imovine
300.000,00
330.000,00
365.000,00
400.000,00
440.000,00
485.000,00
532.000,00
565.000,00
643.000,00
707.000,00
4.767.000,00
Ostali
trokovi
400.000,00
420.000,00
445.000,00
465.000,00
490.000,00
510.000,00
540.000,00
565.000,00
590.000,00
620.000,00
5.045.000,00
Ukupno
2.800.000,00 3.130.000,00 3.380.000,00 3.610.000,00 3.880.000,00 4.175.000,00 4.492.000,00 4.890.000,00
5.348.000,00
5.717.000,00 41.422.000,00
50.000,00
20.000,00
20.000,00
30.000,00
100.000,00
150.000,00
30.000,00
10.000,00
150.000,00
20.000,00
20.000,00
15.000,00
1.000,00
Uspostava cjelovitog
Praenje stanja (monitoring)
u NP Sjeverni Velebit
Utvrivanje postojeeg
stanja travnjaka u Parku
Revitalizacija i odravanje
travnjaka u organizaciji
Ustanove
Uvoenje tradicionalne
poljoprivrede na podruju
Parka

travnjaka
Program zatite umskih

ekolokih sustava

umskih ekolokih sustava
Ureenje i odravanje lokvi

u Parku
Ureenje i odravanje izvora

i potoka na tirovai

vodenih ekosustava
Minimiziranje indirektnih
tetnih utjecaja na
podzemne ekosustave Parka

podzemnih ekosustava
10
11
12
13
14
50.000,00
1.000,00
15.000,00
100.000,00
150.000,00
30.000,00
150.000,00
100.000,00
250.000,00
200.000,00
Organizacija znanstvenih
i strunih istraivanja u NP
Sjeverni Velebit
200.000,00
2009.
Rjeavanje imovinskopravnih odnosa u NP

Sjeverni Velebit
2008.
R.
Akcijski plan
br.
20.000,00
1.000,00
20.000,00
30.000,00
20.000,00
50.000,00
150.000,00
20.000,00
100.000,00
30.000,00
150.000,00
100.000,00
300.000,00
200.000,00
2010.
20.000,00
1.000,00
25.000,00
30.000,00
20.000,00
50.000,00
50.000,00
30.000,00
50.000,00
100.000,00
100.000,00
350.000,00
200.000,00
2011.
Tablica 9b: Procjena trokova akcijskih planova za razdoblje 2008.-2017. god.
20.000,00
1.000,00
20.000,00
50.000,00
50.000,00
30.000,00
20.000,00
100.000,00
150.000,00
400.000,00
200.000,00
2012.
20.000,00
1.000,00
20.000,00
50.000,00
50.000,00
30.000,00
20.000,00
100.000,00
150.000,00
450.000,00
200.000,00
2013.
Iznos (kn)/god.
20.000,00
1.000,00
20.000,00
50.000,00
50.000,00
30.000,00
20.000,00
100.000,00
150.000,00
500.000,00
2014.
20.000,00
1.000,00
20.000,00
50.000,00
50.000,00
30.000,00
20.000,00
100.000,00
150.000,00
550.000,00
2015.
20.000,00
1.000,00
20.000,00
50.000,00
50.000,00
30.000,00
20.000,00
100.000,00
150.000,00
600.000,00
2016.
20.000,00
1.000,00
20.000,00
50.000,00
50.000,00
30.000,00
20.000,00
100.000,00
150.000,00
650.000,00
2017.
210.000,00
10.000,00
195.000,00
110.000,00
60.000,00
520.000,00
800.000,00
260.000,00
320.000,00
790.000,00
450.000,00
1.300.000,00
4.250.000,00
1.000.000,00
UKUPNO (AP)
87
40.000,00
150.000,00
150.000,00
5.000,00
20.000,00
40.000,00
80.000,00
15.000,00
20.000,00
25.000,00
10.000,00
30.000,00
45.000,00
60.000,00
Sudjelovanje javnosti u
upravljanju Parkom
Promocija putem tiskanog

materijala
Promocija putem
elektronikih medija
Promocija putem
multimedijalnih prezentacija,
izlobi i ostalog
Postavljanje turistikih
info-punktova Parka po
gradovima Hrvatske
Stvaranje zajednike lokalne

turistike ponude Parka i
okolice
Odreivanje kapaciteta
nosivosti pojedinih lokaliteta
u Parku
Poboljanje pristupanosti
Parka posjetiteljima
Poboljanje sigurnosti
posjetitelja
Uspostava organiziranog
prijevoza po Parku
Turistika valorizacija
speleolokih objekata
Poboljanje rekreativne
ponude za posjetitelje
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
20.000,00
50.000,00
50.000,00
Odravanje kulturne batine

(tradicijski putovi, terne,
suhozidovi)
20
30.000,00
70.000,00
10.000,00
30.000,00
20.000,00
80.000,00
80.000,00
100.000,00
20.000,00
30.000,00
50.000,00
150.000,00
150.000,00
10.000,00
35.000,00
20.000,00
100.000,00
100.000,00
50.000,00
100.000,00
20.000,00
30.000,00
50.000,00
150.000,00
10.000,00
40.000,00
20.000,00
80.000,00
100.000,00
50.000,00
50.000,00
40.000,00
50.000,00
100.000,00
10.000,00
20.000,00
20.000,00
50.000,00
120.000,00
50.000,00
50.000,00
300.000,00
50.000,00
100.000,00
10.000,00
20.000,00
20.000,00
30.000,00
120.000,00
50.000,00
50.000,00
300.000,00
50.000,00
100.000,00
10.000,00
20.000,00
20.000,00
30.000,00
140.000,00
50.000,00
50.000,00
100.000,00
10.000,00
20.000,00
30.000,00
140.000,00
50.000,00
50.000,00
100.000,00
10.000,00
20.000,00
30.000,00
160.000,00
50.000,00
20.000,00
50.000,00
100.000,00
10.000,00
20.000,00
30.000,00
160.000,00
50.000,00
20.000,00
240.000,00
85.000,00
150.000,00
515.000,00
1.080.000,00
300.000,00
100.000,00
190.000,00
200.000,00
475.000,00
1.200.000,00
480.000,00
250.000,00
170.000,00
190.000,00
1.000.000,00
300.000,00
20.000,00
20.000,00
100.000,00
20.000,00
20.000,00
Obnova i odravanje
pastirskih stanova
20.000,00
20.000,00
145.000,00
19
20.000,00
20.000,00
15.000,00
0,00
20.000,00
20.000,00
15.000,00
Upravljanje alohtonim
vrstama
20.000,00
20.000,00
15.000,00
18
10.000,00
20.000,00
15.000,00
Zatita i praenje stanja

(monitoring) divokoze
20.000,00
15.000,00
17
20.000,00
15.000,00
10.000,00
15.000,00

(monitoring) velikih zvijeri
15.000,00
16
15.000,00
10.000,00

(monitoring) velikog tetrijeba
15
88
120.000,00
3.000.000,00
10.000,00
60.000,00
250.000,00
300.000,00
1.000,00
50.000,00
275.000,00
700.000,00
Ureenje Lubenovca
kao toke posjeivanja i
edukativne zone
Podizanje ekolokih
standarda posjeivanja
Poune staze i table
Posebni programi za djecu
Vanjski prezentacijski prostor

u Krasnu
Centar za posjetitelje u
Krasnu

sustava posjeivanja
Smanjenje prometa unutar

Nacionalnog parka
Edukacija i osposobljavanje
djelatnika
Tehniko opremanje
Ustanove
Rekonstrukcija upravne
zgrade Ustanove
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
UKUPNO (godinje)
100.000,00
50.000,00
Ureenje podruja Mirova

edukativne zone
37
700.000,00
150.000,00
2.000,00
50.000,00
100.000,00
300.000,00
70.000,00
10.000,00
2.000,00
4.000.000,00
90.000,00
50.000,00
300.000,00
200.000,00
1.000.000,00
150.000,00
80.000,00
10.000,00
5.000,00
90.000,00
50.000,00
100.000,00
50.000,00
200.000,00
300.000,00
1.000.000,00
200.000,00
100.000,00
150.000,00
90.000,00
10.000,00
5.000,00
50.000,00
100.000,00
100.000,00
50.000,00
200.000,00
50.000,00
1.000.000,00
200.000,00
100.000,00
150.000,00
100.000,00
10.000,00
5.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
200.000,00
50.000,00
50.000,00
100.000,00
150.000,00
110.000,00
10.000,00
5.000,00
50.000,00
50.000,00
10.000,00
200.000,00
50.000,00
50.000,00
100.000,00
150.000,00
120.000,00
10.000,00
5.000,00
50.000,00
50.000,00
10.000,00
200.000,00
50.000,00
50.000,00
100.000,00
150.000,00
130.000,00
10.000,00
5.000,00
50.000,00
50.000,00
10.000,00
50.000,00
50.000,00
100.000,00
150.000,00
140.000,00
10.000,00
5.000,00
50.000,00
50.000,00
10.000,00
50.000,00
50.000,00
100.000,00
1.400.000,00
1.775.000,00
950.000,00
90.000,00
40.000,00
7.300.000,00
300.000,00
500.000,00
200.000,00
1.300.000,00
940.000,00
1.100.000,00
930.000,00
3.100.000,00
1.550.000,00
1.250.000,00
2.967.000,00 8.138.000,00 8.783.000,00 4.416.000,00 4.011.000,00 2.711.000,00 2.201.000,00 2.241.000,00 2.121.000,00 2.181.000,00 39.770.000,00
50.000,00
300.000,00
600.000,00
100.000,00
100.000,00
Ureenje podruja Alana

edukativne zone
36
30.000,00
100.000,00
Ureenje podruja tirovae

kao toke posjeivanja/
edukativne zone
35
200.000,00
700.000,00
150.000,00
Ureenje podruja Zaviana

kao toke posjeivanja/
edukativne zone
200.000,00
34
200.000,00
Ureenje Velebitskog
botanikog vrta kao toke
posjeivanja/edukativne
zone
33
89
90
Tablica 9c: Procjena ukupnih trokova Javne ustanove za razdoblje 2008-2017. god.
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
SVE (kn)
Ukupno
tekui (kn)
2.800.000,00
3.130.000,00
3.380.000,00
3.610.000,00
3.880.000,00
4.175.000,00
4.492.000,00
4.890.000,00
5.348.000,00
5.717.000,00
41.422.000,00
Ukupno
AP (kn)
2.967.000,00
8.138.000,00
8.783.000,00
4.416.000,00
4.011.000,00
2.711.000,00
2.201.000,00
2.241.000,00
2.121.000,00
2.181.000,00
39.770.000,00
SVEUKUPNO
5.767.000,00
11.268.000,00 12.163.000,00
8.026.000,00
7.891.000,00
6.886.000,00
6.693.000,00
7.131.000,00
7.469.000,00
7.898.000,00
81.192.000,00
4.3. Praenje stanja (monitoring)

Plan upravljanja bit e na snazi sljedeih deset godina, u kojima e se odvijati cijeli niz aktivnosti praenja
stanja u svrhu osiguravanja zadanih ciljeva plana.
Praenje stanja (monitoring) je detekcija promjena stanja okolia (stanita, populacija indikatorskih vrsta),
kao i tekue praenje svih upravljakih aktivnosti predvienih Planom. Putem podataka sakupljenih tijekom
praenja stanja procijenit e se dostignua Plana i izvriti potrebne korekcije. Prilagodljivo upravljanje je
metoda koja se mora uspostaviti ujedinjujui aktivnosti na terenu, mjere za praenje stanja (monitoring),
usporedbu s oekivanim rezultatima i prilagodbu buduih aktivnosti, s time da se svaka aktivnost temelji
na postojeim iskustvima i novim informacijama.
Aktivnosti praenja stanja podijeljene su u nekoliko skupina, prema razini praenja:
Praenje stanja (monitoring) stanita, sukladno Uredbi o proglaenju ekoloke mree;
Praenje stanja (monitoring) odabranih svojti;
Praenje stanja (monitoring) aktivnosti predvienih planom.
Najbolji instrument za praenje uspjenosti provedbe Plana upravljanja predstavlja godinje izvjee
o radu, jer su u njemu sadrane sve aktivnosti Javne ustanove. Od trenutka usvajanja Plana upravljanja
godinji programi rada temeljit e se na njima. Kroz niz godina ta izvjea postat e idealan instrument za
procjenu postignutih ciljeva i mjera predvienih Planom upravljanja kao i resursa (ljudskih i materijalnih)
potroenih za njihovu provedbu.
Kako bi se olakale aktivnosti praenja stanja, KEC GIS sustav e na raspolaganje staviti potrebne podatke
i analizirati razliite parametre mjerene tijekom aktivnosti praenja stanja. Informacijski sustav KEC-a je
izraen za parkove za pohranjivanje i analizu svih biolokih, okolinih, te socio-ekonomskih podataka Parka.
Taj sustav predstavlja glavni alat za usporedbu podataka o pojedinim indikatorima u vremenu i prostoru i
usporedbu sa zadanim ciljevima i mjerama predvienima Planom upravljanja i akcijskim planovima. Preko
jednostavnih obrazaca za unos podataka djelatnici Parka ili znanstvenici koji provode praenje ovlateni od
strane Javne ustanove, unijet e sve potrebne podatke. Svi uneseni podaci e biti geo-referencirani, ime
se omoguuje prostorna analiza i kartografski prikaz. Isti podaci se mogu koristiti za ope praenje stanja
(monitoring) na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
Dio podataka prikupljenih u sklopu praenja stanja stavit e se na raspolaganje javnosti.
91
4.4. Prilagodljivo upravljanje

Planiranje upravljanja je tekui proces. Promjenom situacije i s novim informacijama na raspolaganju stvara
se potreba za revizijom Plana upravljanja, kako bi se on bavio aktualnim temama, te ih svrsishodno obradio
u promijenjenim uvjetima.
Proces revizije je periodian (1 do 5 godina) i koristi se za odreivanje razine postignua planiranih ciljeva i
rezultata Plana. Isto tako, revizija Plana bi trebala navesti uzroke za uspjeh ili neuspjeh, kako bi se redenirali
ciljevi i mjere, denirale alternativne mjere i upravljaki zahvati.
Zakon o zatiti prirode predvia formalnu reviziju Plana upravljanja svake pete godine s ciljem procjene
postignua zadanih ciljeva i procjene adekvatnosti koritenih mjera upravljanja.
Petogodinja revizija bi trebala osigurati prilagoavanje stratekog smjera postojeim okolnostima,
npr. raspoloivim sredstvima, prijetnjama, trendovima u koritenju prostora i socijalnim i ekonomskim
okolnostima. Revizija moe rezultirati nastavkom postojeeg Plana, dodacima, promjenama Plana ili
potpunom izmjenom Plana.
Uobiajeno e se Plan pregledavati godinje, prilikom pripreme godinjeg plana rada i godinjeg izvjea
o radu, odnosno kada se usporede postignuti rezultati tijekom tekue godine sa zadanim ciljevima. Veina
ciljeva zadanih Planom je dugorona i ne moe se ostvariti u jednoj godini.
Prilagodljivo upravljanje ostvarit e se i modikacijom akcijskih planova na temelju novih znanstvenih i
strunih spoznaja, to je osobito vano u svjetlu injenice da su u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
brojna istraivanja tek zapoela, te da jo uvijek nema dovoljno ulaznih podataka o prirodnim i kulturnim
vrijednostima Parka.
4.5. Suradnja Parka s ostalim parkovima Velebita

Nacionalni park Sjeverni Velebit okruen je Parkom prirode Velebit, koji, u junom dijelu, isto tako obuhvaa
i Nacionalni park Paklenicu. To je jedinstveni sluaj meu hrvatskim parkovima. Sva tri parka su pod
nadlenou Ministarstva kulture. Istovremeno, svakim parkom upravlja zasebna javna ustanova.
Suradnja parkova je do sada bila dobra, no uvidjelo se da je ipak potrebno dodatno unaprijediti suradnju
posebno vezano uz slijedea podruja rada:
Planina Velebit kao UNESCO rezervat biosfere (MaB program);
Zajedniki marketinki napor promoviranja Velebita na domaem i na meunarodnom tritu;
Nadzor cijelog podruja (krivolov, posjetitelji, itd.);
Zajedniki program praenja stanja;
Stvaranje zajednike turistike ponude (planinski putovi, biciklistike staze, itd.);
Koordiniranje znanstveno-istraivakih programa;
Zatita velikih zvijeri i drugih vrsta s velikim arealom i/ili mobilnou.
U cilju unaprjeenja suradnje i koordinacije meu parkovima Velebita, sastanci ravnatelja, strunih voditelja,
glavnih nadzornika i voditelja odjela za promidbu bit e organizirani svaka tri mjeseca. Organizacija tih
sastanaka e biti obvezatno ukljuena u godinje planove rada parkova.
Veliki Zavian zimi.

92
5. I Z V O R I P O D ATA K A
93
5. IZVORI PODATAKA
Agriconsulting, S.p.A (2007): Izvjea ekspertnih timova za izradu Plana upravljanja Nacionalnim parkom
Sjeverni Velebit - Projekt ouvanje krkih ekolokih sustava, Ministarstvo kulture, Zagreb
Dravni zavod za zatitu prirode (2004): Crveni popis ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske, Dravni zavod
za zatitu prirode, Zagreb
Gaji-apka (urednica) (2003): Zavian izmeu snijega, vjetra i sunca - monograja, Dravni hidrometeoroloki
zavod i Hrvatsko meteoroloko drutvo, Zagreb
Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit: Izvjea suradnika o obavljenim istraivanjma i strunim
poslovima u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, Krasno
Maji-Skrbinek, A. (urednica) (2005): Plan upravljanja risom u Hrvatskoj, Ministarstvo kulture RH, Dravni
zavod za zatitu prirode, Zagreb
Mudrovi, S. (koordinator): Pripremni radovi za izradu prostornoga plana Nacionalnog parka Sjeverni
Velebit, Liko-senjska upanija - Zavod za prostorno planiranje, razvoj i zatitu okolia, Gospi
Nikoli, T. (glavni urednik) (2006): Bioloka raznolikost Hrvatske - prirunici za inventarizaciju i praenje
stanja, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb
Nikoli, T. i Topi, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne ore Hrvatske, Ministarstvo kulture, Dravni zavod za
zatitu prirode, Zagreb
Povjerenstvo za izradu Plana gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj (2005): Plan
gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga
gospodarstva - Uprava za lovstvo, Ministarstvo kulture - Uprava za zatitu prirode, Zagreb
Radovi, D. i suradnici (2005): Nacionalna ekoloka mrea vana podruja za ptice u Hrvatskoj, Dravni
Radovi, D., Kralj, J., Tuti, V. i ikovi, D. (2003): Crvena knjiga ugroenih ptica Hrvatske, Ministarstvo zatite
okolia i prostornog ureenja, Zagreb
Radovi, J. (urednica) (1999): Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i
akcijskim planovima zatite. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, Zagreb
Radovi, J. (urednica) (2007): Ekoloka mrea na podruju Velebita, Dravni zavod za zatitu prirode,
Zagreb
trbenac, A. (urednica) (2005): Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj, Dravni zavod za zatitu prirode,
Zagreb
Tkalec, Z., Mei, A. i Matoec, N. (2005): Crveni popis ugroenih gljiva Hrvatske, Dravni zavod za zatitu
prirode, Zagreb
Tvrtkovi, N. i suradnici (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Ministarstvo kulture, Dravni zavod za
zatitu prirode, Zagreb
Tvrtkovi, N. i suradnici (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, Ministarstvo kulture, Dravni
Vukeli, J. (glavni urednik) (2005): ume i umarstvo Sjevernoga Velebita, Hrvatske ume d.o.o. Zagreb Uprava uma podrunica Senj, Hrvatsko umarsko drutvo - podrunica Senj, Senj - Zagreb
Pogled s Balinovca prema junom dijelu Parka.

94
6 . P R I LO Z I
95
6. PRILOZI
6.1. Prilog 1. Glavni relevantni zakonski i podzakonski akti
te dokumenti koji reguliraju upravljanje Nacionalnim
parkom Sjeverni Velebit
Zakon o zatiti prirode (NN 70/05)
Zakon o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04)
Zakon o umama (NN140/05)
Zakon o poljoprivredi (NN 66/01)
Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01)
Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (NN 87/02)
Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05)
Zakon o zatiti okolia (NN 82/94, 128/99)
Uredba o procjeni utjecaja na okoli (NN 34/97)
Zakon o zatiti od poara (NN 58/93)
Zakon o brdsko-planinskim podrujima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05)
Zakon o lovstvu (NN 140/05)
Zakon o zatiti zraka (NN 178/04)
Zakon o stoarstvu (NN70/97)
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 66/01)
Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99)
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske
Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN 113/93)
Uredba o proglaenju ekoloke mree (109/07)
Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama
za ouvanje staninih tipova (NN 7/06)
Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 7/06)
96
6.2. Prilog 2. Stanita u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit,

prema Nacionalnoj klasikaciji stanita (NKS).
NKS_KOD
NKS opis
Povrina (ha)
B.1.3.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene
7,8
B.1.3./C.4.1.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene/Planinske rudine
62,1
B.1.3./D.2.1.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene/Pretplaninska klekovina
37,4
B.1.3./E.6.1.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene/Pretplaninske bukove ume
22,9
B.1.3./E.7.1.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene/Kalcilne jelove ume
39,2
B.1.3./E.7.3.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene/Smrekove ume
58,5
B.1.4./C.3.5.
Tirensko-jadranske vapnenake stijene/Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
26,9
B.1.4./E.3.5.
Tirensko-jadranske vapnenake stijene/Primorske, termolne ume i ikare medunca
146,2
B.1.4./E.7.3.
Tirensko-jadranske vapnenake stijene/Smrekove ume
18,9
C.2.2./C.3.3.
Vlane livade Srednje Europe/Subatlantski mezolni travnjaci i brdske livade
7,0
C.3.3.
Subatlantski mezolni travnjaci i brdske livade
17,7
C.3.3./E.3.5.
Subatlantski mezolni travnjaci i brdske livade/Primorske, termolne ume i ikare medunca
31,9
C.3.3./E.6.1.
Subatlantski mezolni travnjaci i brdske livade/Pretplaninske bukove ume
3,2
C.3.4./C.3.3.
Europske suhe vritine i travnjaci trave tvrdae/Subatlantski mezolni travnjaci i brdske

livade
32,4
C.3.5.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
145,0
C.3.5./B.1.4.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Tirensko-jadranske vapnenake stijene
5,6
C.3.5./D.3.1.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Draici
3,2
C.3.5./E.3.5.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Primorske, termolne ume i ikare

medunca
213,7
C.3.5./E.3.5./B.1.4.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Primorske, termolne ume i ikare

medunca/Tirensko-jadranske vapnenake stijene
9,8
C.3.5./E.4.6.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne

bukove ume
17,4
C.3.5./E.6.1.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Pretplaninske bukove ume
12,1
C.3.5./J.4.3.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Povrinski kopovi
3,2
C.4.1.
Planinske rudine
134,1
C.4.1.-E.6.1.
Planinske rudine-Pretplaninske bukove ume
15,3
6 . P R I LO Z I
97
NKS_KOD
NKS opis
Povrina (ha)
C.4.1.-E.6.1./E.7.3.
Planinske rudine-Pretplaninske bukove ume/Smrekove ume
C.4.1./C.3.4.
Planinske rudine/Europske suhe vritine i travnjaci trave tvrdae
207,1
C.4.1./C.3.4./D.2.1.
Planinske rudine/Europske suhe vritine i travnjaci trave tvrdae/Pretplaninska klekovina
22,0
C.4.1./D.2.1.
Planinske rudine/Pretplaninska klekovina
31,4
C.4.1./E.4.6.
Planinske rudine/Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume
7,8
C.4.1./E.5.2.
Planinske rudine/Dinarske bukovo-jelove ume
3,0
C.4.1./E.6.1.
Planinske rudine/Pretplaninske bukove ume
24,5
C.4.1./E.7.3.
Planinske rudine/Smrekove ume
4,5
C.5.1./C.3.3./E.4.6.
umski rubovi/Subatlantski mezolni travnjaci i brdske livade/Jugoistonoalpsko-ilirske,

termolne bukove ume
3,1
D.2.1.
Pretplaninska klekovina
91,4
D.2.1./C.4.1.
Pretplaninska klekovina/Planinske rudine
7,5
D.2.1./C.4.1./C.3.4.
Pretplaninska klekovina/Planinske rudine/Europske suhe vritine i travnjaci trave tvrdae
4,2
D.2.1./C.5.3.
Pretplaninska klekovina/Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni
9,6
D.2.1./E.5.2.
Pretplaninska klekovina/Dinarske bukovo-jelove ume
3,6
D.2.1./E.6.1.
Pretplaninska klekovina/Pretplaninske bukove ume
40,1
D.2.1./E.7.1.
Pretplaninska klekovina/Kalcilne jelove ume
11,4
D.2.1./E.7.3.
Pretplaninska klekovina/Smrekove ume
49,8
D.3.1./E.3.5.
Draici/Primorske, termolne ume i ikare medunca
25,7
E.3.5.
Primorske, termolne ume i ikare medunca
1672,4
E.3.5./B.1.3.
Primorske, termolne ume i ikare medunca/Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake

stijene
233,5
E.3.5./B.1.4.
Primorske, termolne ume i ikare medunca/Tirensko-jadranske vapnenake stijene
43,6
E.3.5./C.3.3.
Primorske, termolne ume i ikare medunca/Subatlantski mezolni travnjaci i brdske livade
14,6
E.3.5./C.3.5.
Primorske, termolne ume i ikare medunca/Submediteranski i epimediteranski suhi

travnjaci
473,0
E.4.6.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume
760,1
E.4.6./B.1.3.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume/Alpsko-karpatsko-balkanske

vapnenake stijene
17,5
E.4.6./B.1.4.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume/Tirensko-jadranske vapnenake stijene
31,7
E.4.6./C.3.3.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume/Subatlantski mezolni travnjaci i brdske

livade
38,9
1,6
98
NKS_KOD
NKS opis
E.4.6./C.3.4.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume/Europske suhe vritine i travnjaci trave

tvrdae
5,0
E.4.6./C.3.5.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume/Submediteranski i epimediteranski suhi

travnjaci
15,0
E.4.6./C.4.1.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume/Planinske rudine
3,2
E.4.6./D.2.1.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume/Pretplaninska klekovina
5,8
E.4.6./D.2.1./C.5.3.
Jugoistonoalpsko-ilirske, termolne bukove ume/Pretplaninska klekovina/Pretplaninska i

planinska vegetacija visokih zeleni
6,7
E.5.2.
Dinarske bukovo-jelove ume
E.5.2./C.4.1./C.3.4.
Dinarske bukovo-jelove ume/Planinske rudine/Europske suhe vritine i travnjaci trave

tvrdae
E.6.1.
Pretplaninske bukove ume
E.6.1./C.3.5.
Pretplaninske bukove ume/Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
3,2
E.6.1./C.4.1.
Pretplaninske bukove ume/Planinske rudine
23,0
E.6.1./E.7.3.
Pretplaninske bukove ume/Smrekove ume
183,5
E.7.1.
Kalcilne jelove ume
805,0
E.7.3.
Smrekove ume
1472,0
E.7.3./C.4.1.
Smrekove ume/Planinske rudine
E.7.3./D.2.1./B.1.3.
Smrekove ume/Pretplaninska klekovina/Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene
Suhozid u vrnom dijelu Parka.
Povrina (ha)
557,9
3,1
2441,8
2,6
776,1
6 . P R I LO Z I
99
6.3. Prilog 3. Saetak problema i prijedloga dionika

Problematika
Suci
Travnjaci
Odravanje cesta
Grupa
Opis
Sljedei koraci
Postoji potreba za povremenim skupljanjem suhog

drva; istovremeno suho drvo se smatra opasnim
glede moguih poara.
U sklopu plana upravljanja regulirati

skupljanje suaca ali razmotriti i ostale
izvore drva za ogrjev.
2->1
Na travnjacima se ne vri redovita ispaa niti konja,

stoga zaratavaju.
Potrebna su dodatna istraivanja te e

problematika biti obraena u sklopu plana
upravljanja.
2,1
Sve se aktivnosti vezano uz ceste trebaju raspraviti te Osnovati radnu skupinu koja e redovito
dogovoriti uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana raspravljati kratkorono odravanje cesta te
(Hrvatske ume, lokalne institucije zaduene za
dugoroni razvoj i odgovornosti.
ceste, Park). Te aktivnosti, izmeu ostalog, ukljuuju i
uklanjanje grana uz ceste.
Suveniri
Ne postoje lokalni autentini suveniri.
Park se ve bavi ovom problematikom i

formalizirat e je u sklopu plana upravljanja.
Prodavaja pia
U planinarskim domovima nije dozvoljena prodaja

jela i pia.
Park e pokuati intervenirati u relevantnim

dravnim institucijama kako bi se zakon
promijenio.
Cijene karata
Cijena karata bi se trebala odrediti za posebne

grupe.
Postoji strategija formiranja cijena karata te

e biti dalje razvijena i formalizirana u planu
upravljanja.
Odlaganje otpada
Otpad se ve skuplja u planinarskim domovima i tu

praksu treba nastaviti.
Informiranje
posjetitelja
Nedostaju informacijske toke na ulazima u Park.
Upravljanje
posjetiteljima od
strane nadzornika
Svega je nekoliko nadzornika u Parku koji ne mogu

biti cijelo vrijeme prisutni na terenu.
Park je ve poduzeo mjere za rjeavanje

ovog problema ureenjem dviju
nadzornikih postaja na terenu. Ova e
se problematika dalje obraivati u sklopu
plana upravljanja.
Proirenje Parka na
toki Dulibu
Podruje oko toki Dulibe ima posebnu oristiku i

krajobraznu vrijednost.
Nikakve aktivnosti nisu predviene stoga

to je spomenuto podruje ve zatieno u
parku prirode.
Regulacija gradnje
Regulacija za novogradnju i legalizacija postojeih

graevina.
Upotreba indre ne bi trebala biti obvezna zbog
upotrebe kinice za pie.
Odreeno prostornim planom. U Parku nije

dozvoljena daljnja gradnja.
Savjetovanje s
dionicima
Nema redovitih savjetovanja s lokalnom zajednicom
Redovni sastanci s dionicima.
Nove staze
Ne bi trebalo dozvoliti ureenje i oznaavanje novih

staza. Postojee su staze dovoljne.
Upravljanje posjetiteljima e biti sastavni

dio plana upravljanja. Prostornim se planom
ve reducirao broj staza.
Septike jame i
bunari
Kue slubeno ne postoje stoga takoer nije

dozvoljeno graditi septike jame i ostalu
infrastrukturu
Bit e obraeno u prostornom planu.

Potom detalji mogu biti utvreni u planu
upravljanja.
Eko hoteli u Parku
Postoji potreba za nekoliko hotela unutar parka.
Zakon ne doputa izgradnju unutar

Parka. Takoer, to nije u skladu s vizijom
Parka. Politika je Parka da potaknu lokalne
inicijative u naseljima oko Parka.
100
Problematika
Grupa
Opis
Sljedei koraci
Oglaavanje Parka i
putokazi
Park bi trebao biti bolje oglaen uz magistralu te je

openito potrebno unaprijediti putokaze.
Dio strategije upravljanja posjetiteljima u

sklopu Plana upravljanja.
Prilazna cesta
Skretanje s magistralne ceste za Park
Park prepoznaje problem i izvrit e

pritisak na odgovorne institucije s ciljem
poboljanja dotinog skretanja.
Granice Parka
Granice ne uzimaju u obzir zemljino vlasnitvo niti

morfoloke karakteristike terena na zapadnoj strani.
Takoer, granica nije obiljeena na terenu.
Ova problematika ne moe biti obraena

u sklopu Plana upravljanja te predstavlja
problem i samom Parku.
Parkiralite za Zavian
1,3
Potrebno je parkiralite za vozila kako bi se izbjeglo

neregulirano kretanje vozila do doma i u Parku
openito.
Regulacija parkiranja obradit e se u sklopu

dijela Plana upravljanja koji se odnosi na
upravljanje posjetiteljima.
Razlika izmeu
Nacionalnog parka i
Parka prirode
Razlika nije jasna lokalnom stanovnitvu
Pokrenut e se novine s ciljem

obavjeivanja lokalnog stanovnitva o
aktivnostima Parka i drugim temama od
interesa.
Nedostatak
informacija o
mogunostima u
Parku
Pojaana kontrola
Pokrenut e se novine s ciljem

obavjeivanja lokalnog stanovnitva o
aktivnostima Parka i drugim temama od
interesa.
Vie nadzornika te vie kazni.
Cesta od Otoca do
Krasna
Cesta od Otoca do Krasna bi trebala postati dravna Nije u nadlenosti Parka, no Park podrava
cesta.
inicijativu.
Nedostatak javnog
prijevoza na Zavian
Ne postoji javni prijevoz do poetaka razliitih

pjeakih staza.
Graevinska dozvola
u Krasnu
Odnosi se na prostorni plan za Krasno
Kamp i/ili rekreacijski

objekt
Mogunost gradnje u
Krasnu
Mjetani Krasna se ale da im novi prostorni plan ne

dozvoljava proirenje turistikih objekata.
U interesu je Parka i promoviranje razvoja

turistike infrastrukture.
Pristup Krasanskim
Jezerima
Mjetanima Krasna vie nije dozvoljeno da tamo

napasaju svoju stoku.
Podruje se nalazi izvan Parka i ta

problematika ne moe biti obraena od
strane Parka.
Ulaganja u lokalnu
zajednicu
Potkornjak
Potkornjak se iri na cijelom podruju te umari

smatraju da potjee iz Parka.
Park je uspostavio praenje stanja

(monitoring) kojim je ustanovljeno da je
utjecaj potkornjaka slabiji u Parku.
Ulaganja
Park treba ulagati u razvoj.
Nije odgovornost parkova. Park moe

potpomognuti stvaranje povoljnog
okruenja za ulaganja.
Park eli da Krasno

postane vikend
odredite
Prestanak proizvodnje drvne grae vodi k veoj

turistikoj orijentaciji u Krasnu
Odgovornost prostornog plana.
Skupljanje otpada i
koevi za otpatke na
Premuievoj stazi
Planinari i turisti ostavljaju otpad kraj staze.
Nadzornici skupljaju otpad; uvoenje

posebnih oznaka na ulaz u Park i poetak
staze.
Uprava Parka ve rjeava ovu problematiku.
Park moe uskladiti aktivnosti s Parkom

prirode Velebit i predvidjeti navedeno u
dijelu Plana upravljanja koji se odnosi na
upravljanje posjetiteljima.
U interesu je Parka i bit e obraeno u

planu upravljanja.
6 . P R I LO Z I
101
Problematika
Grupa
Opis
Sljedei koraci
Odmorita uz cestu
Ne postoje odmorita uz cestu prema Krasnu.
Suradnja s odgovornim institucijama, ulazi u

Krasno ve su u fazi opremanja.
Nepostojanje jasne
vizije razvoja Krasna
Da li e Krasno biti turistiko ili industrijsko naselje?
U interesu je parka da Krasno jasno odredi

viziju budueg razvoja.
Ureenje okolia oko

Upravne zgrade Parka
u Krasnu
Kako je upravna zgrada ujedno i kulturni centar

Krasna, mjetani su zainteresirani za nj.
Park je ve zapoeo odreene aktivnosti

koje e se provoditi u proljee 2006. god.
Nedostatak dodatne
turistike ponude
1,3
Nedovoljna raznolikost turistike ponude.
Jaa suradnja s lokalnim i regionalnim

dionicima u turizmu.
Biciklistike staze na
umskim putovima
1,3
Putovi se koriste za izvlaenje trupaca ime se moe

ugroziti sigurnost posjetitelja.
Planirati biciklistike staze u suradnji s

Parkom prirode i ostalim dionicima.
Lokalne turistike
agencije nisu
aktivno ukljuene u
promociju Velebita
1,3
Agencije iz Senja uglavnom promoviraju obalu.
Jaa suradnja s lokalnim i regionalnim

dionicima u turizmu.
Komplicirana
suradnja i
koordinacija
aktivnosti
Razliite institucije imaju razliite razine

odgovornosti.
Unaprijediti suradnju i horizontalnu

koordinaciju.
Nitko od djelatnika
Parka nije zaduen za
kulturnu batinu
Kulturna batina unutar Parka nije primjereno

prepoznata i valorizirana.
Izraditi akcijski plan za kulturnu batinu.
Suradnja s muzejom
prilikom organizacije
kole u prirodi
Zajednike aktivnosti u organiziranju kole u prirodi.
Odgovornost Ministarstva znanosti,

obrazovanja i porta, mjesno vijee surauje
u izradi programa.
Vaenje ljunka uz
cestu
ljunare su potrebne za odravanje ljunanih

cesta.
Zakonom je zabranjeno svako iskoritavanje

mineralnih sirovina u nacionalnim
parkovima i parkovima prirode. Potrebno
izraditi akcijski plan kao dio plana
upravljanja Parka prirode Velebit.
Nedovoljna suradnja
s Upravom Parka
Promjena granica
Parka
Provoditi redovite sastanke s kljunim

dionicima.
3,1
Odreena vrijedna umska podruja treba izuzeti

iz Parka, a odreena tipina krka podruja (toki
dulibe) treba ukljuiti.
Granice Parka mogu biti promijenjene

iskljuivo putem slubene Saborske
procedure. Prije svake odluke o promjeni
granica potrebno je istraiti prirodne
vrijednosti i utvrditi vanost navedenih
podruja za Park.
Nerijeeni imovinski
odnosi za objekte i
zemljite u Parku
Objekti u Parku su uglavnom vlasnitvo Hrvatskih

uma.
Zajedniki sastanci i dogovori s ciljem

utvrivanja vlasnikih odnosa i naina
koritenja objekata.
Odravanje graninih
cesta
3,1
Potrebno je dijeliti trokove odravanja cesta.
Dogovor s odgovornom institucijom.
Krivolov
Potrebno je unaprijediti suradnju u borbi protiv

krivolova.
Uvesti zajedniku kontrolu i bolje

meusobno informiranje o podruju
Utjecajno podruje
uz granicu Parka
Lovite IX/17 obuhvaa uski pojas izmeu Parka i

ceste.
Utjecajno podruje je predvieno Zakonom

o lovstvu.
Postavljanje
meteoroloke stanice
za snijeg i led na
Zavianu
Trenutno takva stanica ne postoji u Hrvatskoj.
Park podrava inicijativu no nema osigurano

nanciranje niti drugih mogunosti.
102
Problematika
Grupa
Opis
Sljedei koraci
Promocija DHMZ
publikacija u
prostorijama parka
Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ) izdaje

redoviti informativni bulletin i druge publikacije.
Osigurati mjesto za publikacije DHMZ-a na

informativnim tokama Parka.
Predstavnik planinara
u Upravnom vijeu
Planinari su jedni od kljunih dionika i trebali bi biti

zastupljeni u Upravnom vijeu Parka.
Upravno vijee imenuje Ministar kulture.
Ponuda usluga
u planinarskim
domovima nije
rijeena
Planinarski domovi nemaju doputenje za pruanje i

naplaivanje usluga.
Pitanje trebaju raspraviti HPS i odgovorno

ministarstvo, no Park podrava ideju.
Zajednike aktivnosti
praenja posjetitelja
na planinarskim
stazama
Naputanje divljih
planinarskih staza
koje se ne koriste
Postoji niz nepotrebnih divljih staza koje

predstavljaju rizik za sigurnost posjetitelja.
Zatvoriti nepotrebne planinarske staze,

pripremiti plan u suradnji s planinarima.
Ukljuenje naknade
za HGSS u cijenu
ulaznica
Cijene ulaznica bi trebale ukljuiti i mali iznos za

Hrvatsku gorsku slubu spaavanja (GSS).
Istraiti zakonske mogunosti za suradnju.
Razviti zajedniki akcijski plan nadzora i

sigurnosti na planinarskim stazama.
Grupe:
1. moe biti obraeno u sklopu Plana upravljanja
2. potrebno daljnje istraivanje
3. ne moe biti obraeno u Planu upravljanja ali e biti upueno relevantnoj instituciji ili dioniku
Pogled s Velikog Zaviana prema Velikoj Kosi i

6 . P Rpod
I LO Z Vujakom.
I
Planinarskom domu Zavian
103

NP Sjeverni Velebit (HR) Lowres MapaP

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

NP Sjeverni Velebit (HR) Lowres MapaP

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Nacionalni park

Krasno, rujan 2007.

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

Izrada plana upravljanja nancirana je u okviru Projekta ouvanje krkih

Izraivai Plana upravljanja Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit

Projektni tim Agriconsulting, Italija

Iva Mihoci, entomolog

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

Mr.sc. Boo Bikupi

Krasno, rujan 2007.

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Kategorija zatienog podruja

Datum proglaenja zatienog podruja

09. lipnja 1999. godine

Zakon o proglaenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, (Narodne

109 km2 (Zakon o proglaenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit)

Datum donoenja Plana upravljanja:

17. rujna 2007.

Plansko razdoblje/revizija plana upravljanja:

10 godina/revizija nakon 5 godina

Plansko razdoblje prostornog plana

Informacije o upravi parka

Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit

Krasno 96, 53274 Krasno

+ 385 53 665 380

+ 385 53 665 390

Statut Javne ustanove

vijee Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit, 27. veljae

Pravilnik o unutarnjem redu

Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit,

Roanski kukovi - pogled s Premuieve staze.

Slika 1: Smjetaj Nacionalnog parka Sjeverni Velebit

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

1.2. Sjeverni Velebit u meunarodnom kontekstu

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

1.3. Vizija Nacionalnog parka Sjeverni Velebit

Strogi rezervat Hajduki i Roanski kukovi

Krko polje - travnjak Veliki Lubenovac

2. TRENUTNA SITUACIJA I VRIJEDNOSTI

Zakon o zatiti prirode Narodne novine br. 70/05

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

2.1.2. Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost plana upravljanja

2.1.3. Nadlena ministarstva i institucije

2.2. Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit

Odjel strunih poslova

Odjel nadzora, tehnikih

Odjel opih i zajednikih

Unutarnje ustrojstvene jedinice Ustanove su:

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

2.2.3. Financijska situacija

Pomo od ostalih nancijskih subjekata

Prihodi od nancijske imovine

Rashodi za materijal, energiju i usluge

Ostali rashodi poslovanja

Rashodi za nabavu nenancijske imovine

2.3. Prirodne vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

Uskolisni kiprej (Epilobium angustifolium) u cvatu.

2.3.4. Zemljini pokrov

P L A N UP R AV L J ANJ A NACIONAL NIM PARKOM S J E V E RNI VELEBI T

2.3.5.1. Biljne zajednice