Alija Izetbegovi

Alija Izetbegovi

1. predsjednik SDA
trajanje slube
26. svibnja 1990. 13. listopada 2001.
Prethodnik

ured osnovan

Nasljednik

Sulejman Tihi

1. bonjaki lan Predsjednitva BiH

trajanje slube
5. listopada 1996. 15. listopada 2000.
Prethodnik

ured osnovan

Nasljednik

Halid Genjac

predsjednik Predsjednitva RBiH

trajanje slube
3. oujka 1992. 5. listopada 1996.
Prethodnik

Obrad Piljak (SR BiH)

Nasljednik

ured ukinut

Roenje

8. kolovoza 1925.

Smrt

19. listopada 2003.

Politika stranka

SDA

Zanimanje

islamski aktivist, pravnik

Alija Izetbegovi (Bosanski amac, 8. kolovoza 1925. Sarajevo, 19. listopada

2003.), bonjaki bosanskohercegovaki politiar, islamski aktivist;
predsjednik Predsjednitva RBiH nakon neovisnosti Republike BiH od 1992. do
1996., a potom prvi bonjaki lanPredsjednitva BiH od 1996. do 2000. Bio je
osniva Stranke demokratske akcije 1990. i njezin prvi predsjednik do 2001.
Rodio se u Bosanskom amcu u muslimanskoj obitelji porijeklom iz Beograda, koja
je u amac odselila 1868.[1] Ve u drugoj godini ivota obitelj mu je oevom odlukom
odselila u Sarajevo. Nakon doseljenja u Sarajevo, tijekom 1930-ih pohaa gimnaziju,
a u dobaDrugoga svjetskoga rata bio je lan muslimanskih humanitarnih udruga.
Poslije okonanja rata postao je lan panislamistike organizacije Mladi muslimani, te
je 1946. osuen na tri godine zatvora. Nakon odsluenja kazne studirao je i
diplomirao pravo 1956., te je radio u tvrtki Bosna u veem dijelu sljedeih
tridesetak godina.
Sadraj
[sakrij]

1Politika i publicistika djelatnost

2Osnutak Stranke demokratske akcije, suverenost Bosne i

Hercegovine i rat

3Poratno razdoblje

4Istraga za ratne zloine pred Hakim sudom

5Izvori

Politika i publicistika djelatnost[uredi VE | uredi]

Izetbegovi se politiki do kraja profilirao koncem 60-ih i poetkom 70-ih, kada je
napisao politiko-vjerski program Islamska deklaracija (1970.), u kojem se zalae za
dravni ustroj temeljen na principima sunitskog islama. Esencijalno, radilo se o
teokratskom projektu[da li se pod "teokratskom projektu" podrazumijeva vlast vjerskih voa?] koji se zalae ne
samo za revitalizaciju islamskih naela u drutvima u kojima ive muslimani, nego i
za pravni poredak i politiku vlast baziranu na erijatskom pravnom sustavu
(sama Bosna i Hercegovina nije spomenuta u Islamskoj deklaraciji).
Godine 1980. objavljuje svoje najvanije djelo, Islam izmeu istoka i zapada. Ta se
knjiga moe okarakterizirati kao historiozofska ralana poloaja islamske civilizacije,
poglavito u kontekstu sekularizacije i smjese znanosti, tehnologije i politike
demokracije koja je preporodila zapad, potisnuvi kranski identitet u drugi planproces za koji je autor ispravno pretpostavio da e korozivno djelovati i na vjersku
sastavnicu zemalja s veinskim muslimanskim stanovnitvom. Izetbegovieva je
pozicija istodobno konzervativna i protuslovna: zalae se za ouvanje specifino
islamskih znaajki drutva, no, ostaje nejasno jesu li te karakteristike spojive s
univerzalnim naelima politike demokracije koju nije izrijekom osudio.

U 1983. godini Alija Izetbegovi je osuen na politikom procesu u Sarajevu (zajedno

s jo nekolicinom istomiljenika) zbog muslimanskog nacionalizma i neprijateljske
propagande na 14 godina zatvora. Radilo se o tipino komunistikom montiranom
procesu zbog delikta miljenja: Izetbegovi nije bio upleten ni u kakve subverzivne
djelatnosti, niti je propagirao nasilje. Jedino tono u presudi je sama implicitna
karakerizacija Izetbegovieva svjetonazora kao panislamistikoga i teokratskoga.
Nakon izdranoga dijela kazne u zatvoru u Zenici, 1988. je godine, u klimi
liberalizacije raspadajuega komunizma, amnestiran.

Osnutak Stranke demokratske akcije, suverenost Bosne i

Hercegovine i rat[uredi VE | uredi]
Godine 1990. Izetbegovi osniva Stranku demokratske akcije, nacionalnu politiku
stranku Muslimana, sadanjih Bonjaka. Na prvim viestranakim izborima u Bosni i
Hercegovini nakon vie od pola stoljea, SDA dobiva 33 % mandata u novom
parlamentu kao pojedinano najjaa stranka u BiH. Iako je Fikret Abdi, karizmatian
politiar iz zapadne Bosne, dobio vie glasova na izborima za predsjednitvo od
Izetbegovia, uslijed vie nacionalno-politikih aranmana Alija Izetbegovi
postaje muslimanski lan bosansko-hercegovakoga predsjednitva i njegov
predsjednik. Politiki dogovor izmeu srpskih, hrvatskih i muslimanskih politikih
stranaka i politiara poeo se rastakati u klimi rastue nacionalne polarizacije i
srpske secesionistike pobune u Hrvatskoj koju su podupirale Srbija i Jugoslavenska
narodna armija.
U ljeto 1991., kada se razmahala srbijansko-armijska agresija na Hrvatsku, kao i na
dijelove Bosne i Hercegovine (poznat je sluaj spaljivanja hrvatskoga sela Ravno i
drugih sela u ondanjoj opini Trebinje u Hercegovini, praenoga ubojstvima i
progonom Hrvata dogaaj koji je Predsjednitvo ignoriralo kao da se ne radi o
podruju BiH), Izetbegovi je izbjegavao osudu srpske politike, stvarajui privid
ekvidistance ("To nije na rat"). Preko Televizije Sarajevo uputio je javnosti proglas o
neutralnosti BiH u "ratu izmeu Srbije i Hrvatske". Motiv za takvo ponaanje je
vjerojatno leao u strahu od proirenja rata na cijelu Bosnu i Hercegovinu, svijesti o
moguem stradanju nenaoruanih MuslimanaBonjaka u srazu s do zuba
naoruanim bosansko-hercegovakim Srbima, te u naivnoj vjeri da se rat u BiH, i
nakon okupacije rubnih podruja u Hrvatskoj, moe izbjei ili sprijeiti diplomatskim
inicijativama meunarodne zajednice. No, takoer nije pristao na politiku kapitulaciju
pred Miloeviem, odbivi da Bosna i Hercegovina ostane u okrnjenoj Jugoslaviji
(iako je o tomu pregovarao Muhamed Filipovi), skrojenoj
prema velikosrpskim zamislima.
U oujku 1992. Bosna i Hercegovina proglaava neovisnost i samostalnost, to su
priznale SAD i zemlje Europske unije u travnju 1992. Nakon propasti Lisabonskoga
dogovora, pod patronatom portugalskoga diplomata Jose Cutilheira, koji je predviao
preuredbu BiH na principima nacionalne kantonizacije (hrvatska, srpska i
muslimanska strana su potpisale dogovor, no Izetbegovi je povukao svoj potpis
poslije dva mjeseca), otpoeo je rat na cijelom podruju Bosne i Hercegovine.
Politiki program SDA predvoene Izetbegoviem je bila jedinstvena Bosna i
Hercegovina bez unutarnjega preustroja koji bi se temeljio na nacionalnome naelu.
Ta je politika, koju su Srbi i Hrvati u veini percipirali kao pokuaj muslimanske
dominacije preko centralizirane BiH u kojoj su Muslimani imali relativnu veinu (a kod
Hrvata izazivala dodatnu averziju, podsjeajui na srbijanski centralizam iz doba

Kraljevine Jugoslavije), posluila kao dobra izlika za opi napadaj zdruenih snaga
JNA, bosansko-hercegovakih Srba i srbijanskih paravojnih postrojbi na
muslimansko i hrvatsko stanovnitvo u Bosni i Hercegovini. Praktiki je sigurno da bi
do agresije dolo i bez toga (o tom svjedoe prethodno razraeni planovi o
pokretanju vojne mainerije u sluaju da veina puanstva BiH, a to su u ovom
sluaju bili Muslimani i Hrvati, odbije ostati u posrbljenoj krnjoj Jugoslaviji)- no, ostaje
injenica da su politiki i nacionalni programi ne samo Srba, nego i Hrvata, odudarali
od unitarne vizure Bosne i Hercegovine koju je podravalo vodstvo SDA i veina
muslimanskoga (bonjakoga) naroda.
Sam tijek rata u Bosni i Hercegovini (prikazan na stranici o povijesti Bosne i
Hercegovine) doveo je prilagoavanja Izetbegovieve politike realnostima na terenu,
pa je nakon vie neuspjelih primirja, u amerikom gradu Daytonu 1995. sklopljen
sporazum izmeu Izetbegovia kao predstavnika Bonjaka (godine 1993.
muslimanski narod je slubeno promijenio ime u bonjaki), Miloevia koji je
predstavljao Srbe iz BiH, te Tumana kao predstavnika bosansko-hercegovakih
Hrvata. Izetbegovi je i dalje ostao lanom Predsjednitva Bosne i Hercegovine, a po
ocjeni hrvatske politologinje Mirjane Kasapovi zadnja dva mandata na poloaju
predsjednika Predsjednitva bila su neustavna. [2]

Poratno razdoblje[uredi VE | uredi]

Grob Alije Izetbegovia

Poslije Daytonskoga sporazuma Alija Izetbegovi ostaje aktivan kao predsjednik SDA
i supredsjedatelj bonjako-hrvatske Federacije BiH, no prava vlast je, po
sporazumu, prela u ruke visokoga predstavnika meunarodne zajednice
(esencijalno, SAD i EU). Zbog pogoranja zdravlja Izetbegovi se povlai iz
politike 2000. godine, no zadrava presudan utjecaj na oblikovanje bonjake
politike. Godine 2003. Izetbegovi je preminuo od komplikacija uzrokovanih
pogoranjem srane bolesti. Na sprovodu Alije Izetbegovia bilo je prisutno oko
100000 ljudi[nedostaje izvor]. Na Izetbegovievu ispraaju prisustvovala su brojna
izaslanstva meu kojima su izaslanstvo Francuske, Sjedinjenih Drava, Grke,
Austrije, Turske, Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Irana i Pakistana.

Istraga za ratne zloine pred Hakim sudom[uredi VE | uredi]

Izetbegovi za ivota nije bio optuen za ratne zloine zbog svoje uloge tijekom rata
u Bosni i Hercegovini. Nakon njegove smrti, ICTY je obznanio da je bio pod istragom
za ratne zloine, ali je istraga obustavljenja nakon njegove smrti. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]
1. Jump up (bo.) Muzej Alija Izetbegovi 1925.2003. Zehrudin Isakovi: Biografija Alije Izetbegovia
2. Jump up Mirjana Kasapovi, Bosna i Hercegovina:
podijeljeno drutvo i nestabilna drava, Zagreb : Politika
kultura, 2005., str. 125., ISBN 953-6213-94-X
Neki su poloaji u dravi bili nedemokratski uzurpirani,
poput mjesta predsjednika Predsjednitva, na kojemu je Alija
Izetbegovi ostao etiri uzastopna mandata, pri emu su dva
posljednja mandata bila neustavna.
(str. 125.)

3. Jump
up http://www.un.org/icty/briefing/2003/PB221003.htm
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka
osobnih ili citata o temi:Alija
Izetbegovi

Kategorija:

lanci u kojima treba neto dodatno pojasniti

lanci kojima nedostaje izvor
Bonjaki politiari
Rat u Bosni i Hercegovini
Vojni zapovjednici Armije BiH
Bosanskohercegovaki politiari od 1989.
Publicisti
ivotopisi, Bosanski amac

Navigacijski izbornik

Niste prijavljeni

Razgovor

Doprinosi

Otvori novi suradniki raun

Prijavi se

lanak
Razgovor

itaj
uredi VE
uredi
Vidi stare izmjene

Trai
Kreni

Glavna stranica

Kafi

Aktualno

Nedavne promjene

Sluajna stranica

Pomo

Donacije
Ispis/izvoz

Napravi zbirku

Preuzmi kao PDF

Inaica za ispis
Wikimedijini projekti

Zajedniki posluitelj

Wikicitat
Pomagala

to vodi ovamo

Povezane stranice

Postavi datoteku

Posebne stranice

Trajna poveznica

Podatci o stranici

Wikidata stavka

Citiraj ovaj lanak

Drugi jezici

Bosanski

English

Espaol

Bahasa Indonesia

/ srpski

Jo 38 drugih jezika
Uredi meuwikije

Datum i vrijeme posljednje promjene na ovoj stranici: 7. srpnja 2016. u 11:43

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod

istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete
koritenja za detalje.