Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Beograd
/Beograd
Zastava
Koordinate:
Grb
4449N 2028EKoordinate:
Drava
4449N 2028E
Srbija
Singidun
Osniva
Kelti
Vlast
- Gradonaelnik
Sinia Mali
Povrina
- Urbano podruje
359,96 km
- Podruje utjecaja
3.222,68 km
Visina
117 m
Stanovnitvo (2011.)
- Urbano podruje
1.233.796 [1]
- Urbana gustoa
3.425 stanovnika/km
- Podruje utjecaja
1.659.440
Vremenska zona
- Ljeto (DST)
Potanski broj
11 000
Pozivni broj
+381 (0)11
Slubena stranica www.beograd.rs
Zemljovid
Ovo je glavno znaenje pojma Beograd. Za druga znaenja, pogledajte Beograd (razdvojba).
Beograd (sr. ir. ; 44.83 sjeverno, 20.50 istono) je glavni grad Republike
Srbije. Nalazi na uu Save u Dunavte je jedan od najstarijih gradova u Europi.
Prema slubenom popisu stanovnika iz 2011. godine urbano podruje gradabroji oko
1.250.000 stanovnika, dok podruje utjecaja ima oko 1.700.000 stanovnika.
Prva naselja na podruju dananjeg Beograda datiraju iz prapovijesne Vine, oko
4.800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su Kelti, u 3. stoljeu prije pr. Krista.
Kasnije je postao rimsko naselje Singidunum. Prvi put je postao srpska
prijestolnica 1403. godine. Prijestolnicom moderne Srbije postao je 1841., iako
su utvreni dio grada Turci napustili tek1867., a turska zastava skinuta 1878..
Tijekom 20. stoljea bio je prijestolnica nekoliko razliitih junoslavenskih drava.
1Povijest
o
1.1Prapovijest
1.2Stari vijek
1.3Srednji vijek
1.4Osmansko Carstvo
1.5Kraljevina Srbija
1.620. stoljee
2Zemljopis
o
2.1Klima
2.2Reljef
3Imena
4Administrativna podjela
5Stanovnitvo
5.2Nacionalni sastav
5.3Vjerski sastav
5.4Hrvati u Beogradu
6Gospodarstvo
o
6.1Industrija
6.2Financije
6.3Turizam
6.4Mediji
7Promet
7.1Cestovni promet
7.2eljezniki promet
7.3Zrani promet
7.4Rijeni promet
7.5Gradski promet
7.6Povezani lanci
8Obrazovanje i znanost
9Kultura
o
9.1Dogaanja
9.3Kazalita i opere
9.4Arhitektura
9.5Noni ivot
10Znamenitosti
11Sport
12Zanimljivosti
13Meunarodna suradnja
14Izvori
15Vanjske poveznice
Povijest[uredi VE | uredi]
Za detaljniji lanak o ovoj temi vidi:Povijest Beograda
Prapovijest[uredi VE | uredi]
Vinanska kultura
Beograd 1684.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Klima[uredi VE | uredi]
Klima je umjerena kontinentalna.
[15]
Prosjena
godinja temperatura zraka iznosi
12,3C. Najtopliji mjesec je srpanj s
prosjenom temperaturom od 21,8C,
dok je najhladniji sijeanj s prosjekom
od 0,6C. Beograd godinje u prosjeku
ima oko 25 dana s temperaturom
veom od 30C. Prosjena godinja
koliina padalina iznosi oko
680 milimetara po etvornom metru.
Broj sunanih sati godinje iznosi oko
2.025. Najsunaniji mjeseci su srpanj
i kolovoz, a
najmraniji prosinac i sijeanj, s tek 2
do 3 sunana sata dnevno. Za zimu je
karakteristina koava, vrlo
hladan vjetar koji dodatno sputa
temperature zraka.
Reljef[uredi VE | uredi]
Sredite grada nalazi se na uzvienom
i relativno brdovitom terenu. Najvia
toka grada je brdo Torlak sa 303
metra nadmorske visine. Juno od
gradskih granica nalaze
seplanine Avala (511 m) i Kosmaj (628
m). Podruja Novog Beograda,
Zemuna,Batajnice, Surina, Bore i
Krnjae reljefno su nia te uglavnom
ravna zbog djelovanja vode tijekom
prolosti.
Imena[uredi VE | uredi]
Ostaci Singidunuma.
Ime
Objanjenje
Singidun
Singidunum
Bjelgrad
Alba Graeca
latinski prijevod
Fejervar
maarsko ime
Griechische Weissenburg
Castelbiancho
talijansko ime
Nandoralba
Nandorfejervar
Landorfejervar
Veligradon
bizantsko ime
Veligrada
tursko ime
2. tursko ime
Belogrados poleos
grko ime
Administrativna
podjela[uredi VE | uredi]