Beograd

Beograd
/Beograd

Zastava
Koordinate:

Grb

4449N 2028EKoordinate:

Drava

4449N 2028E

Srbija

Singidun

279. g. pr. Krista

Osniva

Kelti

Vlast
- Gradonaelnik

Sinia Mali

Povrina
- Urbano podruje

359,96 km

- Podruje utjecaja

3.222,68 km

Visina

117 m

Stanovnitvo (2011.)
- Urbano podruje

1.233.796 [1]

- Urbana gustoa

3.425 stanovnika/km

- Podruje utjecaja

1.659.440

- Gustoa podruja utjecaja 515 stanovnika/km

Vremenska zona

Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)

- Ljeto (DST)

Srednjeeuropsko ljetno vrijeme

(UTC+2)

Potanski broj

11 000

Pozivni broj

+381 (0)11
Slubena stranica www.beograd.rs

Zemljovid

Poloaj Beograda u Europi i Srbiji.

Ovo je glavno znaenje pojma Beograd. Za druga znaenja, pogledajte Beograd (razdvojba).

Beograd (sr. ir. ; 44.83 sjeverno, 20.50 istono) je glavni grad Republike
Srbije. Nalazi na uu Save u Dunavte je jedan od najstarijih gradova u Europi.
Prema slubenom popisu stanovnika iz 2011. godine urbano podruje gradabroji oko
1.250.000 stanovnika, dok podruje utjecaja ima oko 1.700.000 stanovnika.
Prva naselja na podruju dananjeg Beograda datiraju iz prapovijesne Vine, oko
4.800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su Kelti, u 3. stoljeu prije pr. Krista.
Kasnije je postao rimsko naselje Singidunum. Prvi put je postao srpska
prijestolnica 1403. godine. Prijestolnicom moderne Srbije postao je 1841., iako
su utvreni dio grada Turci napustili tek1867., a turska zastava skinuta 1878..
Tijekom 20. stoljea bio je prijestolnica nekoliko razliitih junoslavenskih drava.

Danas je Beograd po broju stanovnika etvrti grad u jugoistonoj Europi,

nakon Istanbula, Atene i Bukureta.
Sadraj
[sakrij]

1Povijest
o

1.1Prapovijest

1.2Stari vijek

1.3Srednji vijek

1.4Osmansko Carstvo

1.5Kraljevina Srbija

1.620. stoljee

2Zemljopis
o

2.1Klima

2.2Reljef

3Imena

4Administrativna podjela

5Stanovnitvo

5.1Kretanje broja stanovnika tijekom povijesti

5.2Nacionalni sastav

5.3Vjerski sastav

5.4Hrvati u Beogradu

6Gospodarstvo
o

6.1Industrija

6.2Financije

6.3Turizam

6.4Mediji

7Promet

7.1Cestovni promet

7.2eljezniki promet

7.3Zrani promet

7.4Rijeni promet

7.5Gradski promet

7.6Povezani lanci

8Obrazovanje i znanost

9Kultura
o

9.1Dogaanja

9.2Muzeji, galerije i arhivi

9.3Kazalita i opere

9.4Arhitektura

9.5Noni ivot

10Znamenitosti

11Sport

12Zanimljivosti

13Meunarodna suradnja

14Izvori

15Vanjske poveznice

Povijest[uredi VE | uredi]
Za detaljniji lanak o ovoj temi vidi:Povijest Beograda

Prapovijest[uredi VE | uredi]

Vinanska kultura

Za detaljniji lanak o ovoj temi vidi:Vinanska kultura

Godine 1938., tijekom izgradnje palae Albanija u
sreditu grada pronaen je kostur neandertalca koji
je poginuo u borbi s mamutom, iji su ostaci takoer
naeni u blizini.[2] to govori o naseljenosti prostora
dananjeg Beograda jo u prapovijesno doba. Osim
toga, pronaene su i lubanje neandertalaca
ukamenolomu kod Letana, u pilji na ukarici i u
blizini Bajlonijeve pijace. Ostaci kulture mlaeg
kamenog doba, pronaeni su u Vini,[3] arkovu i na
Gornjem gradu, iznad ua Save u Dunav to
ukazuje na neprekidnu naseljenosti, ali i njezinu sve
slabiju intezivnost. Mnoga dananja naselja
beogradske okoline lee na kulturnim slojevima
ranijih pretpovijesnih naseobina. Vina kultura stara
je oko 7.000 godina te pripada redu najznaajnijih
naseobina i kulturnih nalazita pretpovijesnog
razdoblja. Arheoloke iskopine na Rospi upriji,
Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vini potvruju
pretpostavke da je podruje Beograda bilo intezivno
naseljeno i da se njegovo stanovnitvo bavilo
plunom zemljoradnjom i drugim prateim
gospodarskim djelatnostima.

Beograd 1684.

Stari vijek[uredi VE | uredi]

Za detaljniji lanak o ovoj temi vidi:Singidunum

Naseljen Keltima ve od 3. stoljeu pr. Kr.,

prostor dananjeg Beograda ubrzo prelazi u
ruke Rimljana i postaje naseobina pod
imenom Singidunum.[4] Za
vladavine cara Dioklecijana i tijekom
progona krana u Singidunumu se spominju i
prvi kranski muenici,
[5]
primjerice Ermil i Stratonik. Podjelom Rimskog
Carstva na Istono i Zapadno grad ostaje pod
upravom Bizanta.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

urska opsada Beograda 1456. godine.

Za detaljniji lanak o ovoj temi vidi:Opsada Beograda

(1456.)
Singidunum su kasnije osvajali mnogi
osvajai,
poput Huna, Sarmata, Ostrogota i Avara. Slav
eni se na spomenute prostore doseljavaju
oko 630. godine. Prvi zapisi o slavenskom
imenu Beograd datiraju iz 878. godine slavenski oblik imena grada bio je Bjelgrad.
[6]
Godine 1284. grad prvi put dolazi pod
vlast Srba. Godine 1405. Stefan
Lazarevi proglasio je Beograd svojom
prijestolnicom. U narednom vremenskom
razdoblju Beograd je doivio velik uspon.
Ponovno su utvrene stare zidine grada, a
obnovljene su i crkve i tvrave. Tijekom ovog
razdoblja grad je postao utoite mnogim
balkanskim narodima koji su bjeali pred
nasrtajima Osmanlija. Vjeruje se kako je
broj stanovnika tada dostizao brojku izmeu
40.000 i 50.000.

Osmansko Carstvo[uredi VE | uredi]

Obrana Beograda od turske opsade pod

vodstvom Ivana Kapistrana i Janka
Hunyadija 1456.

Za detaljniji lanak o ovoj temi vidi: Beogradski

paaluk, Opsada Beograda 1688., Opsada Beograda
1717., Opsada Beograda 1789., Prvi srpski ustanak
Vojska pod vodstvom Sulejmana
Velianstvenog osvojila je Beograd 28.
kolovoza 1521. godine. Nakon toga
Osmanlije naseljavaju sruen i spaljen
grad, postupno ga pretvarajui u kitnjasti
orijentalni grad, ija je panorama izdaleka
oduevljavala mnoge europske putnike
toga doba.[7] Grad je 1594. godine
zahvatila velika srpska pobuna (Banatska
pobuna), ali je uguena. U desetljeima
koja su slijedila grad je bio miran, a bio je i
vano sjedite okruga (Smederevskog
sandaka, poznatog i kao Beogradski
paaluk), povezan
s Istanbulom Carigradskom cestom.
Privukao je mnoge trgovce i nove
stanovnike - Turke,idove, Grke, Rome i
ostale. Prema osmanlijskom
putopiscu Evliji elebiji, koji je boravio u
Beogradu 1660. godine, Beograd je tada
imao oko 98.000 stanovnika, od kojih
77.000 su bili Muslimani.
Tijekom narednih godina grad je vie puta
prelazio u
ruke Austrougarske i Osmanskog Carstva.
Austrija ga je osvajala tri
puta: 1688., 1717. i1789. godine, ali su ga
Osmanlije ponovo zauzimale i to uz velika
razaranja.[8] Tijekom Prvog srpskog
ustanka Beograd je 1806. godine
ponovno osloboen od turske vlasti.
Ustanici su vladali njime narednih sedam

godina, do 1813., kada na vlast ponovno

dolaze Osmanlije.

Kraljevina Srbija[uredi VE | uredi]

Knez Mihailova ulica krajem 19. stoljea.

Od 1817. godine grad je bio je

prijestolnica Kneevine Srbije s prekidom
tijekom razdoblja od 1818. do 1841., kada
je Kragujevac bio glavni grad. Prijestolnicu
iz Kragujevca u Beograd preselio
je knez Mihailo Obrenovi. Kad je
Srbija 1878. godine stekla potpunu
nezavisnost te postala Kraljevina Srbija,
[9]
Beograd je opet postao kljuni grad
na Balkanu koji se vrlo brzo razvijao.
[10]
Meutim, uprkos izgradnji eljeznike
pruge do Nia, ukupni uvjeti za razvoj
gospodarstva i porast kvalitete ivota u
Srbiji bili su loi, a grad je 1900. imao
samo 69.100 stanovnika. Ipak,
godine 1905. broj stanovnika se poveava
na preko 80.000, a na poetku Prvog
svjetskog rata i do 100.000, ne ubrajajui
pritom Zemun koji je tada pripadao
Austrougarskoj.[11]

20. stoljee[uredi VE | uredi]

Trg Republike 1934. godine.

Most Kralja Aleksandra prije bombardiranja

1941.

Za detaljniji lanak o ovoj temi vidi:Bombardiranje

Beograda u Drugom svjetskom ratu, Prosvjedi u
Beogradu 9. oujka 1991., NATO-ovo bombardiranje
SRJ, Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.
Tijekom 20. stoljea nastavlja se burna
povijest grada, koju obiljeavaju Prvi
svjetski rat, Drugi svjetski rat te raspad
SFRJ poetkom 90-ih godina.
Nakon Prvog svjetskog rata i
okupacije od strane Austrougarske i
njemakih trupa, Beograd je doivio
brz razvoj i znaajnu modernizaciju
kao glavni grad nove Kraljevine
Jugoslavije, koja je
osnovana 1918. godine. Tijekom
dvadesetih i tridesetih godina broj
stanovnika poveao se na 239.000
(sada ukljuujui i novo pripojeni
Zemun). Rast stanovnitva se
nastavlja te je do 1940. broj
stanovnika iznosio oko 320.000.
Godine 1941. Kraljevina Jugoslavija
potpisala je Trojni pakt i pridruila
se Silama osovine. Povodom toga
dana 27. oujka iste godine uslijedio je
masovni prosvjed i dravni udar. Dana
6. i 7. travnja grad je teko
bombardirao njemaki Luftwaffe te
usmrtio 2.274 ljudi. U bombardiranju je
izgorjela i Narodna biblioteka Srbije,
gdje su bile pohranjene mnoge knjige i
srednjovjekovni rukopisi. Nakon
kapitulacije Kraljevine Jugoslavije,
srijemska predgraa Beograda poput
Zemuna ula su u sastav Nezavisne
Drave Hrvatske. U Beogradu i
sredinjoj Srbiji nacisti su podrali

osnivanje vlade Milana Nedia.

Beogradski idovi, Romi, komunisti, i
drugi antifaistiodvedeni su
u logore Sajmite[12] i Banjica, kroz
koje je tijekom rata prolo oko 125.000
ljudi. Dana 16. i 17. travnja 1944. grad
su bombardirali i Saveznici, pri emu
je poginulo oko 1.600 stanovnika.
Borbe za osloboenje grada od Sila
osovine zapoele su 13. i 14.
listopada, a grad je konano
osloboen 20. listopada 1944.
Zajednikim snagama oslobodili su
ga jugoslavenski partizani i Crvena
armija. Tijekom cijelog rata Beograd je
ukupno izgubio oko 50.000 stanovnika
i pretrpio teka razaranja.
Ulica Kneza Miloa, desno zgrada
Generaltaba oteena tijekom NATOva bombardiranja, 1999. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata grad

postaje glavim gradom komunistike
Jugoslavije te se razvija u znaajno
industrijsko, politiko, obrazovno,
prometno i kulturno sredite cijele
tadanje drave. Godine 1951. vlasti
zapoinju s izgradnjom Novog
Beograda s lijeve obale rijeke Save.
Deset godina kasnije Beograd je bio
domain Prve konferencije nesvrstanih
drava. Godine 1980. umire
dugogodinji jugoslavenski
predsjednik Josip Broz Tito. Sahrana i
sveanosti odvijaju se u Beogradu, a
nazono je oko 700.000 graana.
Nakon 1991. i raspada SFRJ Beograd
postaje sinonim za este prosvjede,
uline nerede i ope nezadovoljstvo i
nestabilnost. Biljei se vie velikih
prosvjeda protiv politike Slobodana
Miloevia, na ulice ak izlaze
i tenkovi, a biljee se i smrtno stradale
osobe.[13] NATO-ovo bombardiranje
SRJ 1999. godine uzrokovalo je
znaajnu tetu gradskoj infrastrukturi.
Meu pogoenim zgradama bilo je i
nekoliko ministarstava, zgrada RTS-a
u kojoj je poginulo 16 zaposlenih,

nekoliko bolnica, hotel Jugoslavija,

nekadanja zgrada Centralnog
komiteta, televizijski toranj Avala, kao i
kineska ambasada u Novom
Beogradu.[14] Padom Miloevieva
reima poetkom novog milenija vraa
se optimizam u gradski ivot.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Satelitska snimka Beograda nou.

"Velike stube" u Kalemegdanskom

parku.

Beograd predstavlja svojevrsno

raskrije putova izmeu Zapadne
Europe i Orijenta. Smjeten je u
sjevernom dijelu Sredinje Srbije, na
uu Save u Dunav te
okruen Vojvodinom s tri strane.
Sredite grada nalazi se na desnoj
obali Dunava i desnoj obali Save. Na
lijevoj obali Dunava poinje Banatska
ravnica na kojoj se
nalaze Bora i Krnjaa, slabije
naseljena sjeverna predgraa. Izmeu

desne obale Dunava i lijeve obale

Save nalaze se Novi
Beograd, Zemun i Surin, gdje prolazi
biva granicaHabsburke
monarhije i Osmanskog carstva.
Rijeke Dunav i Sava imaju
nekoliko ada - rijenih otoka.
Najpoznatije su Veliko ratno ostrvo (na
samom uu) te Ada Ciganlija na Savi.
Urbana povrina grada iznosi
359,96 etvornih kilometara, dok ire
gradsko podruje obuhvaa prostor od
3.222,68 etvornih kilometara.

Klima[uredi VE | uredi]
Klima je umjerena kontinentalna.
[15]
Prosjena
godinja temperatura zraka iznosi
12,3C. Najtopliji mjesec je srpanj s
prosjenom temperaturom od 21,8C,
dok je najhladniji sijeanj s prosjekom
od 0,6C. Beograd godinje u prosjeku
ima oko 25 dana s temperaturom
veom od 30C. Prosjena godinja
koliina padalina iznosi oko
680 milimetara po etvornom metru.
Broj sunanih sati godinje iznosi oko
2.025. Najsunaniji mjeseci su srpanj
i kolovoz, a
najmraniji prosinac i sijeanj, s tek 2
do 3 sunana sata dnevno. Za zimu je
karakteristina koava, vrlo
hladan vjetar koji dodatno sputa
temperature zraka.

Reljef[uredi VE | uredi]
Sredite grada nalazi se na uzvienom
i relativno brdovitom terenu. Najvia
toka grada je brdo Torlak sa 303
metra nadmorske visine. Juno od
gradskih granica nalaze
seplanine Avala (511 m) i Kosmaj (628
m). Podruja Novog Beograda,
Zemuna,Batajnice, Surina, Bore i
Krnjae reljefno su nia te uglavnom
ravna zbog djelovanja vode tijekom
prolosti.

Imena[uredi VE | uredi]

Stariji hrvatski naziv za Beograd je

Biograd. Od osamostaljenja Republike
Hrvatske, u pojedinim hrvatskim
glasilima se moe naii i na oblik
"Biograd na Dunavu" (pored
promicanja hrvatskog naziva, dodatak
"na Dunavu" stoga to u hrvatskom
nazivlju postoje tri vea Biograda:
Biograd na moru, Stolni Biograd
- Szkesfehrvr i Biograd na Dunavu
- Beograd).

Ostaci Singidunuma.

Ime

Objanjenje

Singidun

ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g.pr. Kri

Singidunum

Romanizirano keltsko ime

Bjelgrad

Slavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII

Borisu Bugarskom

Alba Graeca

latinski prijevod

Fejervar

maarsko ime

Griechische Weissenburg

srednjovjekovno njemako ime

Castelbiancho

talijansko ime

Nandoralba

srednjovjekovno maarsko ime

Nandorfejervar

srednjovjekovno maarsko ime

Landorfejervar

srednjovjekovno maarsko ime

Veligradon

bizantsko ime

Veligrada

tursko ime

Dar Ul Dihad (Kua rata)

2. tursko ime

Belogrados poleos

grko ime

Administrativna
podjela[uredi VE | uredi]

Zemljovid gradskih i prigradskih opina.

Kula Gardo u Zemunu.

Grad Beograd ima status posebne

teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom
lokalnom samoupravom. Podijeljen je
na 17. opina, od toga 10 gradskih i 7
prigradskih opina.
Gradske opine su:
Podrobniji lanak o
temi: Beogradske opine