Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
DOI: 10.14256/JCE.1361.2015
Autori:
Pregledni rad
Nosivost na posmini proboj iznimno je vaan parametar pri projektiranju ravnih ploa, odnosno
ploa oslonjenih neposredno na stupove, bez greda izmeu stupova. Prikazani su proraunski
modeli proboja ploa prema Eurokodu 2, ACI Codu 318 i fib Model Codu 2010. Opisana su
provedena vlastita eksperimentalna istraivanja proboja ploa s posminom armaturom i
bez nje te su dobiveni rezultati usporeeni s predvianjima spomenutih proraunskih modela.
Uoeno je da svi proraunski modeli podcjenjuju eksperimentalno dobivenu nosivost na
proboj u sluaju ploa bez posmine armature. Kod ploa s posminom armaturom, uoeno
je precjenjivanje nosivosti na proboj prema proraunskom modelu Eurokod 2.
Kljune rijei:
ravne ploe, proboj, armirani beton, posmina armatura, propisi, eksperiment
Subject review
Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet
iduvnjak@grad.hr
Vbersichtsarbeit
771
Graevinar 8/2015
1. Uvod
1.1. Openito o proboju
Ravne ploe oslonjene neposredno na stupove, bez greda izmeu
stupova, u pravilu prenose znaajna koncentrirana optereenja
koja djeluju na relativno maloj povrini. Kritini element ovog
sustava je spoj ploe i stupa zbog koncentracije posminih
naprezanja koja se pojavljuje u zoni spoja te opasnosti od
proboja ploe. Pod pojmom proboja (eng. punching shear) smatra
se slom ploe na mjestu unosa koncentriranog optereenja ili na
mjestu oslanjanja (stupu) uzrokovan posminim naprezanjem
(slika 1.).
772
Graevinar 8/2015
Slika 4. Gljivaste ploe: a) C. A. P. Turner, 1909. godina; b) Robert Maillart, 1912. godina; c) A. F. Loleit, 1915. godina [6]
773
Graevinar 8/2015
nekoliko vertikalnih ipki sa sidrenim glavama poredanih na
zajednikoj metalnoj traci (njem. Dbelleisten). Ovaj novi sustav,
nalik rijetkom elju, pokrenuo je itav niz istraivanja koja su
i danas vrlo intenzivna. Istraivai pritom nastoje osmisliti
sustave armiranja koje e za razliku od sporog i sloenog
slaganja vilica biti mogue lako i brzo postaviti na gradilitu.
Primjeri su razliite konfiguracije predgotovljenih armaturnih
koeva ili krutih elinih elemenata razliite geometrije.
Takoer, istrauju se i razliita rjeenja armiranja postojeih
konstrukcija protiv proboja ugradnjom razliite vrste armature
u ploe (esto koriten naziv je eng. post installed punching
shear reinforcement) [7].
U svijetu postoji vie istraivakih grupa koje se bave
fenomenom proboja ploa s posminom armaturom i
bez nje, od kojih emo se ovdje osvrnuti samo na neke.
Istraivaka grupa sa sveuilita u Calgaryu (Kanada),
predvoena profesorom Dilgerom koji je suraivao i s prije
spomenutim istraivaem Androm objavila je niz radova s
ovom tematikom [8-11]. Istraivaka grupa Visoke tehnike
kole u Aachenu (Njemaka), predvoena profesorom
Heggerom, provela je tijekom posljednja dva desetljea itav
niz eksperimentalnih istraivanja na temu proboja stropnih
ploa i temelja te temeljito istraila ponaanje ovih sustava
s armaturom protiv proboja i bez nje [12, 13]. Vjerojatno
najaktivnija istraivaka grupa u podruju proboja ploa u
posljednje vrijeme je ona s Federalne politehnike kole u
Lausanni (vicarska), predvoena profesorom Muttonijem
[14, 15]. Zasigurno najvei znanstveni doprinos te grupe
odnosi se na novi teorijski pristup proboju ploa koji se bazira
na teoriji kritine posmine pukotine - CSCT (eng. Critical
Shear Crack Theory) [16, 17]. Prema toj teoriji, otpornost
774
(4)
Graevinar 8/2015
sluajeva moe koristiti izraz za drugu razinu aproksimacije
[17], dan kao:
(10)
U izrazu (10), a primjenjivo na eksperimentalna istraivanja
proboja ploa, rs predstavlja radijus izdvojenog elementa ploe
u mm (udaljenost izmeu osi stupa i ruba ploe, u ovom radu
je 750 mm), fy je granica poputanja armature za savijanje, Es je
modul elastinosti armaturnog elika, Vu je maksimalna sila pri
ispitivanju, a Vflex je sila pri kojoj dolazi do poputanja armature
za savijanje u zoni ispod (ili iznad) stupa.
Silu Vflex je mogue izraunati pomou izraza:
(11)
(6)
(12)
(5)
(9)
(14)
(8)
775
Graevinar 8/2015
(16)
gdje parametri Asw i sr imaju jednako znaenje kao i u Eurokodu
2, dok je vrijednost doputenog proraunskog naprezanja
posmine armature fyt ograniena na 414 MPa (60 000 psi).
Usporeujui izraze (4) i (14) te (6) i (16), mogu se primijetiti
odreene slinosti. Kao prvo, oba propisa smanjuju kapacitet
nosivosti samog betona u odnosu na ploe koje nisu armirane
posminom armaturom. Tako je ta vrijednost smanjena za 25
% kod EC 2, odnosno 50 % kod ACI 318. Smanjenje od 25 % se
doputa prema ACI 318 samo u sluaju koritenja posmine
armature s sidrenim glavama (eng. headed shear studs). Razlog
tom smanjenju su pretpostavljene ire posmine pukotine kod
ploa armiranih posminom armaturom u odnosu na ploe koje
nisu armirane posminom armaturom [14]. ire pukotine dovode
do smanjenja sposobnosti betona da prenosi posmik, to je u
prvom redu uzrokovano smanjenjem mogunosti efikasnog
meusobnog zaklinjavanja zrna agregata koja se nalaze s dvije
nasuprotne strane posmine pukotine.
Kao drugo, desni pribrojnici u izrazima (14) i (16) imaju vrlo
slian oblik, a razlikuju se u veliini doputenog proraunskog
naprezanja posmine armature i koeficijentu kojim se
pribrojnik mnoi (1,5 u Eurokodu 2, odnosno 1,0 u ACI 318).
Tim koeficijentom se uzima u obzir efikasnost posmine
armature. Prema MC 2010, doprinos posmine armature
nosivosti ploe optereene na proboj moe se proraunati
pomou izraza:
(17)
gdje je SAsw ukupna povrina posmine armature koju presijeca
potencijalna posmina pukotina (pod kutom od 45) unutar
podruja izmeu 0,35d i d (d je statika visina ploe), ke
koeficijent koji uzima u obzir poloaj stupa, odnosno utjecaj
eventualnog ekscentriciteta sila (0,9 za srednje, 0,7 za rubne i
0,65 za stupove u uglu), a ssw je naprezanje u posminoj armaturi
koje se rauna prema izrazu:
(18)
776
3. Eksperimentalno istraivanje
3.1. Mehanika svojstva materijala
U sklopu eksperimentalnih istraivanja koriten je sastav
betona prikazan u tablici 1. Za spravljanje betona koritene su
sljedee frakcije rijenog agregata: 0 4 mm (drobljeni rijeni
agregat), 4 8 mm i 8 16 mm. Koriten je cement tipa CEM
II/A-M 42,5 N. U svrhu postizanja bolje obradivosti, odnosno
ciljanog razreda konzistencije S4, koriten je superplastifikator
tipa BASF MasterGlenium 51. Izmjereno slijeganje betona u
svjeem stanju iznosilo je od 160 do 190 mm.
Svojstva koritene armature odreena su eksperimentalno,
vlanim ispitivanjem prema normi HRN EN 15630-1 [21].
Koritena je rebrasta armatura promjera 14 mm, s granicom
poputanja Rp0,2 = 560 MPa. Za posminu armaturu koritene
su rebraste ipke promjera 6 mm, s granicom poputanja Rp0,2
= 508 MPa. Modul elastinosti Es armaturnog elika iznosio je
200 GPa.
Tablica 1. Sastav mjeavine betona
Cement
[kg/m3]
Voda
[l/m3]
Agregat ukupno
[kg/m3]
v/c
omjer
Superplastifikator
[kg/m3]
370
170
1840
0,46
2,22
Graevinar 8/2015
Ploa
Modul elastinosti
[GPa]
fck
V ( %)
fctm,sp
Ec,s b
fctm,fl b
S1-1
49,7
1,1
2,21
3,5
33,4
3,93
S1-2
53,3
1,6
2,93
3,4
37,0
4,30
S1-3
51,0
1,4
2,72
3,0
36,6
3,96
Prosjek za ploe S1
51,3
1,4
2,62
3,3
35,7
4,1
S2-1
54,1
1,3
2,36
3,1
36,5
4,30
S2-2
50,4
0,4
0,72
3,5
35,5
3,95
S2-3
52,8
1,0
1,81
3,2
34,7
4,36
Prosjek za ploe S2
52,4
0,9
1,63
3,3
35,6
4,2
Slika 6. Vlana vrstoa na savijanje: a) ispitivanje uzorka prizme; b) dijagram sila - pomak
777
Graevinar 8/2015
Slika 8. Armatura protiv proboja ploe tipa S1: a) raspored armature; b) dimenzije; c) fotografija prije ugradnje
778
Graevinar 8/2015
Slika 11. Tlocrtni prikaz mjernih mjesta na ploama: a) gornja strana; b) donja strana
779
Graevinar 8/2015
Tablica 3. Maksimalne sile te neki od pomaka i kutova nagiba u trenutku neposredno prije proboja
Ploa
Fmax
[kN]
Pomak D0A
[mm]
Pomak G1A
[mm]
Pomak G1B
[mm]
max, exp
[rad]
S1-1
393,9
18,7
14,9
14,0
-0,0227
S1-2
361,3
17,1
13,8
12,8
-0,0213
S1-3
385,2
17,2
14,2
13,4
-0,0205
Prosjek za ploe S1
380,2
17,6
14,3
13,4
-0,0215
16,9
0,9
0,5
0,6
0,0011
S2-1
345,2
14,2
11,7
11,4
-0,0178
S2-2
303,3
11,5
9,4
8,9
-0,014
S2-3
328,4
13,4
10,7
10,4
-0,0157
Prosjek za ploe S2
325,6
13,0
10,6
10,2
-0,0158
21,1
1,4
1,1
1,2
0,0019
Slika 12. Ploe S1: a) sila pomak (linija A dolje); b) sila pomak (linija A gore); c) sila kut nagiba (linije A i B gore); d) sila relativna deformacija
(linija C gore)
780
Graevinar 8/2015
Slika 13. Ploe S2: a) sila pomak (linija A dolje); b) sila pomak (linija A gore); c) sila kut nagiba (linije A i B gore); d) sila relativna deformacija
(linija C gore)
Slika 14. Relativne deformacije na vlanoj armaturi: a) ploa S1-3; b) ploa S2-1
Slika 15. Prosjene vrijednosti: a) sile proboja; b) pomaci na liniji A dolje; c) pomaci na liniji A gore; d) maksimalni kut nagiba
781
Graevinar 8/2015
Slika 16. Ploe S1 i S2: a) sila pomak D1A; b) sila pomak G1B; c) sila - relativna deformacija na RD1C; d) sila - promjena debljine ploe PBC
Slika 17. Prosjeni pomaci du linije A (dolje i gore) za oba tipa ploa neposredno prije proboja
782
Graevinar 8/2015
Tablica 4.
Starost ploa na dan ispitivanja i procijenjena tlana
vrstoa
Ploa
Datum
ispitivanja
ploe
Starost
ploe na dan
ispitivanja*
[dani]
Procijenjena tlana
vrstoa na dan
ispitivanja
[MPa]
S1-1
27.4.2015.
60
43,1
S1-2
15.4.2015.
48
45,2
S1-3
9.4.2015.
42
42,7
S2-1
8.4.2015.
41
45,2
S2-2
30.4.2015.
63
43,8
S2-3
13.4.2015.
46
44,6
783
Graevinar 8/2015
Tablica 5. Usporedba eksperimentalnih rezultata i vrijednosti proraunanih prema razliitim propisima (ploe bez posmine armature)
Oznaka
ploe
fc
[MPa]
exp, max
[rad]
Vexp
[kN]
VEC2
[kN]
VACI
[kN]
VMC
[kN]
Vexp/VEC2
Vexp/VACI
Vexp/VMC
S2-1
45,2
0,0178
345,2
243,3
176,8
174,6
1,42
1,95
1,98
S2-2
43,8
0,0140
303,3
240,8
174,0
192,5
1,26
1,74
1,58
S2-3
44,6
0,0157
328,4
242,2
175,6
184,4
1,36
1,87
1,78
1,35
1,85
1,78
Prosjena vrijednost:
Tablica 6. Usporedba eksperimentalnih rezultata i vrijednosti proraunanih prema razliitim propisima (ploe s posminom armaturom)
Oznaka
ploe
fc
[MPa]
exp, max
[rad]
Vexp
[kN]
VEC2
[kN]
VACI
[kN]
VMC
[kN]
Vexp/VEC2
Vexp/VACI
Vexp/VMC
S2-1
43,1
0,02274
393,9
432,1
340,7
377,2
0,91
1,16
1,04
S2-2
45,2
0,02128
361,3
435,0
342,7
386,3
0,83
1,05
0,94
S2-3
42,7
0,02053
385,2
431,6
340,3
385,1
0,89
1,13
1,00
0,88
1,11
0,99
Prosjena vrijednost:
784
5. Zakljuak
U radu je opisan povijesni razvoj konstrukcijskog sustava ploe
oslonjene samo na stupove, kao i problematika proboja ploe,
vanog aspekta pri projektiranju takvog sustava. Prikazana
su i tri razliita modela za proraun proboja ploa: Eurokod
2, ACI Code 318 i fib Model Code 2010. Nadalje, opisano
je provedeno eksperimentalno istraivanje na ploama s
ugraenom posminom armaturom i bez nje. Ispitano je
ukupno est relativno tankih ploa (debljina 12,5 cm), po
tri posminom armaturom i bez posmine armature. Cilj
istraivanja je bio proiriti postojeu bazu eksperimentalnih
istraivanja proboja ploa s obzirom da u pregledanoj literaturi
nisu pronaena ispitivanja ploa slinih debljina s ugraenom
posminom armaturom. Dodatni cilj je bio na temelju rezultata
eksperimentalnog istraivanja ocijeniti i usporediti prije
spomenute modele za proraun proboja ploa.
Svi promatrani proraunski modeli za ploe bez posmine
armature pokazali su se kao konzervativni, odnosno
podcjenjuju realnu nosivost ploa optereenih na proboj.
Najtonije predvianje sile loma postie se koritenjem izraza
prema EC 2. Uzgred reeno, ako bi se zanemarilo propisano
ogranienje koeficijenta kojim se uzima u obzir utjecaj
veliine uzorka (k 2,0), postigla bi se jo bolja predvianja
ovog modela. Primjenom proraunskog modela ACI 318
dobivaju se najkonzervativniji rezultati, to je i oekivano jer
Graevinar 8/2015
Zahvala
Autori zahvaljuju na financijskoj potpori iz sedmog okvirnog
programa Europske unije, projekta "Innovative Reuse of All
Tyre Components in Concrete" pod oznakom 603722. Autori
srdano zahvaljuju svim suradnicima na spomenutom projektu,
a posebno kolegama sa Zavoda za materijale Graevinskog
fakulteta u Zagrebu i tvrtki Gradmont d. o. o.
LITERATURA
[1] Wood, J.G.M.: Pipers Row Car Park Wolverhampton: Quantitative
Study of the Causes of the Partial Collapse on 20th March 1997,
1997.
[2] Sacramento, P.V.P., Ferreira, M.P., Oliveira, D.R.C., Melo, G.S.S.A.:
Punching strength of reinforced concrete flat slabs without shear
reinforcement, Ibracon Structures and Materials Journal, 5 (2012) 5,
pp. 659674.
[3] Regan, P.E.: Behaviour Of Reinforced Concrete Flat Slabs, CIRIA
Report No. 89, Construction Industry Research and Information
Association, London, 1981.
[4] Gasparini, D.A.: Contributions of C. A. P. Turner to Developement of
Reinforeced Concrete Flat Slabs 1905. - 1909., Journal of Structural
Engineering, 128 (2002) 10, pp. 12431252, doi:10.1061/
(ASCE)0733-9445(2002)128:10(1243),
[7] Kunz, J., Fernndez Ruiz, M., Muttoni, A.: Enhanced safety with
post-installed punching shear reinforcement, Walraven, J.C.,
Stoelhorst, D. (Eds.), Tailor Made Concrete Structures - New
Solutions for Our Society, Taylor and Francis Group, 2008: pp.
679684.
[8] Birkle, G., Dilger, W.H.: Shear Strength of Slabs with DoubleHeaded Shear Studs in Radial and Orthogonal Layouts, ACI Special
Publication 265-23, American Concrete Institute, 2009: pp. 499
510.
[9] Birkle, G., Dilger, W.H.: Influence of slab thickness on punching
shear strength, ACI Structural Journal, 105 (2008) 2, pp. 180188.
[10] Stein, T., Ghali, A., Dilger, W.: Distinction between Punching and
Flexural Failure Modes of Flat Plates, ACI Structural Journal, 104
(2007) 3, pp. 357365.
[5] Furst, A., Marti, D.: Robert Maillarts Design Approach for Flat
Slabs, Journal of Structural Engineering, 123 (1997) 8, pp. 1102
1110.
[11] Dilger, W., Birkle, G., Mitchell, D.: Effect of Flexural Reinforcement
on Punching Shear Resistance, ACI Special Publication 232-4,
American Concrete Institute, 2005: pp. 5774.
[12] Hegger, J., Ricker, M., Sherif, A.G.: Punching strength of reinforced
concrete footings, ACI Structural Journal, 106 (2009) 5, pp. 706
716.
785
Graevinar 8/2015
[13] Beutel, R., Hegger, J.: The effect of anchorage on the effectiveness
of the shear reinforcement in the punching zone, Cement and
Concrete Composites, 24 (2002) 6, pp. 539549, doi:10.1016/
S0958-9465(01)00070-1.
[14] Fernndez Ruiz, M., Muttoni, A.: Applications of critical shear crack
theory to punching of reinforced concrete slabs with transverse
reinforcement, ACI Structural Journal, 106 (2009) 4, pp. 485494.
[15]
Lips, S., Fernndez Ruiz, M., Muttoni, A.: Experimental
Investigation on Punching Strength and Deformation Capacity
of Shear-Reinforced Slabs, ACI Structural Journal, 109 (2012) pp.
889900.
[16] Muttoni, A., Schwartz, J.: Behaviour of beams and punching in
slabs without shear reinforcement, IABSE Colloquium, Zurich,
1991: pp. 703708.
[17] Muttoni, A.: Punching shear strength of reinforced concrete slabs
without transverse reinforcement, ACI Structural Journal, 105
(2008) 4, pp. 440450.
786