K - Tehnicar Za Racunalstvo PDF

Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
TEHNIAR ZA RAUNALSTVO
Popis kratica
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
BIOS Basic Input/Output System, osnovni ulazno/izlazni sustav
CISC procesor Complex Instruction Set Computer, raunalna arhitektura kod koje se
uvrta to je mogue vie naredbi na mikrorazini
CLI Command-line Interface, tekstualno korisniko suelje
CSMA/CD protokol Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection
CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog pomou
HTML jezika
DGU Dravna geodetska uprava
DHCP Dynamic Host Configuration Protocol, serverski protokol za dodjeljivanje IP
adresa i mrenih postavki
DMA Direct Memory Access, upravljaka komponenta koja omoguava memorijskim
jedinicama pristup glavnoj memoriji raunala
DOS Disk Operating System, operacijski sustav za diskove
DRAM Dynamic Random-access Memory, dinamika radna memorija
DZS Dravni zavod za statistiku
EU Europska unija
FTP File Transfer Protocol, internetski protokol za prijenos datoteka
GPS Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
ICMP - Internet Control Message Protocol, komunikacijski mreni protokol
ARP Address Resolution Protocol, komunikacijski mreni protokol
ICT Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska
tehnologija
IPTV Internet Protocol Television, televizijski servis preko IP-a
IP - Internet Protocol, internetski protokol
IT Information Technology, informacijska tehnologija
LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima
LED Light-emitting Diode, svjetlea dioda
MBR Master Boot Record, glavni startni zapis
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NAT - Network Address Translation, proces modifikacije IP adresa
DNS Domain Name System, distribuirani hijerarhijski sustav servera s tablicama
domenskih naziva
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN Narodne novine
OO model - Object-Oriented Model, objektno usmjeren model
OS Operating System, operacijski sustav
PC Personal Computer, osobno raunalo
2
PHP Hypertext Preprocessor, objektno orijentirani programski jezik namijenjen

programiranju dinaminih web stranica
PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko
raunalo)
POP Post Office Protocol, protokol za prijenos elektronike pote
RAID Redundant Array of Independent Disks, redundantno polje nezavisnih diskova;
memorijski sustav koji se temelji na polju diskova
RH Republika Hrvatska
RiSC procesor Reduced Instruction Set Computing, procesor s pojednostavljenim
naredbama
SCSI Small Computer System Interface, standard za prikljuivanje perifernih jedinica
na raunalni sustav
SISD raunalo Single Instruction, Single Dana, raunalo kod kojeg jedan procesor
obavlja jedan niz instrukcija s podacima na jednoj memoriji
SMTP Simple Mail Transfer Protocol, protokol za prijenos elektronike pote
SNMP Simple Network Management Protocol, jednostavni mreni protokol za nadzor i
upravljanje ureajima u TCP/IP mreama
SSL/TLS Secure Sockets Layer/Transport Layer Security, kriptografski protokoli za
sigurnu komunikaciju putem interneta
TCP Transmission Control Protocol, osnovni protokol za stvaranje veza na mrei
TFTP Trivial File Transfer Protocol, jednostavni protokol za prijenos datoteka
koritenjem UDP protokola
UDP User Datagram Protocol, protokol za slanje kratkih poruka izmeu aplikacija na
umreenim raunalima
UNIX Uniplexed Information and Computing System UNICS UNIX, vrsta
operacijskog sustava
USB Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica
VHDL - VHSIC Hardware Description Language, jezik za hardversko opisivanje VHSIC-a
VHSIC - Very-High-Speed Integrated Circuits, vrlo brzi integrirani krugovi
VLSM Variable Length Subnet Masking, promjenljiva duljina maske podmree
VoIP Voice over Internet Protocol, protokol za prijenos zvune komunikacije putem IP-a
VPN Virtual Private Network, virtualna privatna mrea
WAN Wide Area Network, mrea irokog podruja (globalna mrea)
WLAN Wireless Local Area Network, beina lokalna mrea
WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za
objavljivanje i razmjenu informacija
XML EXtensible Markup Language, proirljivi jezik za oznaavanja podataka i
dokumenata
Sadraj
1. Opi dio ............................................................................................................ 5
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 5
1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 5
1.3. Trajanje obrazovanja .................................................................................... 5
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ..................................................... 5
2. Nastavni plan i program ...................................................................................... 6
2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 6
2.2. Nastavni program......................................................................................... 8
2.2.1. Opeobrazovni dio .................................................................................. 8
2.2.2. Obvezni strukovni moduli ..................................................................... 151
2.2.3. Izborni strukovni dio ............................................................................ 203
2.2.4. Zavrni rad ......................................................................................... 234
3. Okruenje za uenje ........................................................................................ 235
4. Kadrovski uvjeti .............................................................................................. 236
5. Minimalni materijalni uvjeti .............................................................................. 273
6. Reference dokumenta ...................................................................................... 282
6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 282
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 282
6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 282
6.2.2. Strukovni dio ...................................................................................... 284
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................. 286
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student, korisnik,
poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju rodnu razliku.
1. Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije
Tehniar za raunalstvo
1.2. Cilj kurikuluma

Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih
standardom strukovne kvalifikacije Tehniara za raunalstvo.
1.3. Trajanje obrazovanja

etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Zavrena osnovna kola.
2.
Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan

NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA RAUNALSTVO
A. OPEOBRAZOVNI DIO
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
godinje
HRVATSKI JEZIK
105
105
105
96
STRANI JEZIK
70
4,5
70
4,5
105
7,5
96
7,5
POVIJEST
70
4,5
70
4,5
GEOGRAFIJA
70
4,5
35
2,5
64
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
70
70
70
64
VJERONAUK / ETIKA
35
2,5
35
2,5
35
2,5
32
2,5
MATEMATIKA
140
140
105
96
FIZIKA
70
70
70
64
KEMIJA
70
BIOLOGIJA
35
2,5
735
21
41,5
595
17
33
490
14
27
512
16
30
65,63%
69,17%
PN
PN
PN
POLITIKA I GOSPODARSTVO
UKUPNO SATI/BODOVA A.
UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %
53,13%
43,75%
55,00%
PN
50,00%
45,00%
bodovi
bodovi
tjedno
godinje
4. r azr ed
tjedno
bodovi
3. r azr ed
tjedno
godinje
2. r azr ed
tjedno
bodovi
NASTAVNI PREDMETI
godinje
OPEOBRAZOVNI MODUL
MODUL
1. r azr ed
50,00%
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

PN
PN
PN
TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE

OSNOVE INFORMACIJSKOKOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE
OSNOVE RAUNALSTVA
UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

U UREDSKOM POSLOVANJU
TEHNIKO DOKUMENTIRANJE
105
4,5
70
3,5
UVOD U BAZE PODATAKA
35
OSNOVE RAUNALA
70
105
70
3,5
RAUNALNE MREE I
SIGURNOST
70
3,5
105
70
1
UVOD U ELEKTRONIKU
70
DIGITALNA LOGIKA
105
UVOD U RAUNALNE MREE
70
3,5
70
3,5
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
140
RAUNALNE MREE
KONFIGURIRANJE RAUNALNIH MREA I
SERVISA
SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA
MIKROUPRAVLJAI
PROGRAMIRANJE
3,5
96
64
3,5
64
3,5
3,5
18
70
DIZAJN BAZA PODATAKA
70
SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE
70
64
25
352
MIKROUPRAVLJAI
UGRADBENI RAUNALNI SUSTAVI
UKUPNO SATI/BODOVA B1.

UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA
U UKUPNOM FONDU %
64
385
34,38%
18,5
30,83%
525
46,88%
PN
OPERACIJSKI SUSTAVI
ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
1,5
GRAA RAUNALA
PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA
ELEKTRONIKA
1
2
tjedno
T
bodovi
godinje
4. r azr ed
bodovi
tjedno
godinje
3. r azr ed
tjedno
bodovi
MODULI
2. r azr ed
tjedno
godinje
NASTAVNI PREDMETI
1. r azr ed
bodovi
STRUKOVNI
godinje
B1. OBVEZNI
27
45,00%
455
40,63%
41,67%
34,38%
30,00%
PROGRAMERSKI IZBORNI
MODUL 2
MODUL 3
PN
PN
PRIMIJENJENA MATEMATIKA
35
NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE
70
MULTIMEDIJA
70
35
70
PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA
70
35
70
WEB DIZAJN
70
DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE
SISTEMSKI IZBORNI
MODUL 1
70
MODUL 2
64
32
64
64
32
64
64
32
64
64
32
64
64
32
64
64
PN
POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI

70
MODUL 3
64
105
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA
SISTEMSKI IZBORNI

MULTIMEDIJA
SISTEMSKI IZBORNI
105
105
tjedno
T
PN
bodovi
godinje
4. r azr ed
godinje
MODUL 1
tjedno
bodovi
3. r azr ed
tjedno
bodovi
MODULI *
2. r azr ed
tjedno
godinje
NASTAVNI PREDMETI
1. r azr ed
bodovi
STRUKOVNI
godinje
B2. IZBORNI
WEB DIZAJN
70
32
UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)
175
160
UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a sistemskih izbor nih modula)
175
160
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

UKUPNO SATI/BODOVA B1. + B2.
(kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)
UKUPNO SATI /BODOVA B1. + B2.
(kod odabir a sistemskih izbor nih modula)
15,63%
15,63%
13,33%
13,33%
385
18,5
525
27
630
10
33
512
10
26
385
18,5
525
27
630
11
33
512
10
26
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %
34,38%
30,83%
46,88%
45,00%
56,25%
55,00%
50,00%
43,33%
C. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA C.
SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C
(kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)
SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C
(kod odabir a sistemskih izbor nih modula)
4
1120
27
60
1120
24
60
1120
22
10
60
1024
22
10
60
1120
27
60
1120
24
60
1120
21
11
60
1024
22
10
60
* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

modula s pripadajuim nastavnim predmetima u treem i etvrtom razredu.
2.2. Nastavni program

2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i

prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima
u razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje

su kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost
komunikacije u razliitim situacijama
razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei,

potivati hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture
drugih naroda
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
V. Analiza neknjievnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog
jezika.
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Razred: prvi (1.)
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s
obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno
3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno
komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomo
biljeaka i grafikih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,
morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom
i stilistikom normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na
komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje vezane za povijest hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na
druge idiome hrvatskog jezika
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
4. navesti jezina pravila

5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske
funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i
itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst
5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
9
normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,
strukturnu i jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova
1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim
primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,
sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz
razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima
6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,
sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova
1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektronikog izvora
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje
komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini
tekst
4. tumaiti tekstove s grafikim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i
implicitno
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,
oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz
razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
monoloki oblici
Govorenje
monoloki oblici
Govorenje
dijaloki oblici
Funkcija glasova
u jeziku
Tvorba i podjela
Razrada Nastavne teme

Javni govor
Govor
Oluja ideja
Fonem, alofon, fon
Fonem i grafem
Podjela glasova prema otvoru
10
glasova
Glasovne
promjene
Pravogovorna i
pravopisna
norma
Hrvatski jezik od
prvih pisanih
spomenika do
kraja 15. stoljea
Pisanje opisivanje
Pisanje pripovijedanje
Pria i novela
Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravopis ili ortografija
Pisanje velikog i malog slova
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/
Alternacije ije/je/e/i
Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske
srednjovjekovne knjievnosti
Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,
historiografski spisi, zakonici)
Opisivanje kao postupak
Pripovijedanje kao postupak
Pria
Tehniko izvjee
Obavijest
ivotopis
Molba
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah
Giovanni Boccaccio, Chichibio
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Roman
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
11
Victoria Hislop, Otok

Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama
Lirika
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Polaznici itaju pet pjevanja.
Ep
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
itanje opisivaki
tekstovi
itanje pripovjedaki
tekstovi
Napomene:
Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova

Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
Molba
ivotopis
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
12

Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
e stei sljedee
razreda.
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Predavanje
monoloki oblici
Sluanje
Intervju
dijaloki oblici
Govorenje
Predavanje
monoloki oblici
Govorenje
Anketa
dijaloki oblici
Morfem i
Morfem, alomorf, morfologija
morfologija
Vrste morfema
Gramatike
Kategorije vrsta rijei
kategorije
Kategorije oblika rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Promjenjive rijei
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Prilozi
Prijedlozi
Nepromjenjive
Veznici
rijei
estice
Usklici
Hrvatski jezik od
Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
16. do kraja 18.
Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
stoljea
Izlaganje kao postupak
Definicije
Pisanje Saetak
izlaganje
Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
Cijeli se svijet
polaznika.
igra
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
13
William Shakespeare, San ljetne noi

William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Prometeji
ena u
knjievnom djelu
itanje izlagaki tekstovi

Napomene:
Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim
Milan Begovi, Bez treega
Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
Saetak
Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

14

Literatura
Literatura za
polaznike:

15

Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
polaznik e stei
razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Izvjetaj
monoloki oblici
Sluanje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Govorenje
Izvjetaj
monoloki oblici
Govorenje
Slubeni razgovor
dijaloki oblici
Sintaksa
Sintaksa
Spojevi rijei
Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo
Obavijesno ustrojstvo reenice
reenice
Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
Jednostavne i sloene reenice
sastavu
Nezavisno
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
sloena reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Zavisno sloena
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
reenica
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
Red rijei u reenici
reenica u tekstu
Pravopisna
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
19. stoljeu
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje Prikaz
dokazivanje
Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
Jurei vlak brae
Lumire
Janko Poli Kamov, Brada

Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Milan Begovi, Kvartet
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Konstantinos Kavafis, ekajui barbare
16
Arthur Schnitzler, Novela o snu

Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu
obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
Drutveni
angaman
Unutarnji svijet
itanje dokazivaki
tekstovi
Napomene:
August enoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili
italakim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet
Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
Prikaz
Pismo za iskazivanje interesa
Problemski lanak
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

17

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik
razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Komentar
monoloki oblici
Sluanje
Debata
dijaloki oblici
Govorenje
Komentar
monoloki oblici
Govorenje
dijaloki oblici
Leksikologija
Jezini sustav i
jezini znak
Leksikosemantiki
odnosi
Raslojenost
leksika
Razgovor na temu
Uvod u leksikologiju
Struktura jezinog znaka
Jednoznanost i vieznanost leksema
Sinonimija
Antonimija
Homonimija
Vremenska raslojenost leksika
Podruna raslojenost leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
dodiri i leksiko
posuivanje
Posuenice
Vrste posuenica
Jezina norma i
jezini purizam
Jezina norma
Jezini purizam
Frazeologija
Leksikografija
Hrvatski jezik u
20. i 21. stoljeu
Frazem i frazeologija
Frazemske istoznanice i frazemski antonimi
Vrste rjenika
Leksikografski (rjeniki) lanak
Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz
samobitnosti hrvatskoga jezika
Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije
Pisanje dokazivanje
Pisanje upuivanje
Stoljee nemira
kolski esej
Upuivanje kao postupak
Tehnika uputa
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
18
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro

Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Globalno selo
Hrvatska
knjievna batina
itanje dokazivaki
tekstovi
itanje upuivaki
tekstovi
Napomene:
Albert Camus, Stranac

Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu
po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)
Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Marin Dri, Dundo Maroje
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Kritika
Komentar
Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
Tehnika uputa
Zakoni
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

19

Literatura
Literatura za
polaznike:

20
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u

razvijanju jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi
ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili

jezikom struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u
koli i u slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o

poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim
razgovorima bez pripreme
jednostavno povezivati reenice kako bi polaznici opisali

dogaaje i svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama

jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu

osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih

kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i

skupinama u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Nastavom se engleskoga jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se
da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih
jezinih vjetina. Premda bi polaznici u skladu s Nastavnim planom i
programom za osnovnu kolu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvog stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja
polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezanih s
novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih
sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,
ovisno o razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
21
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
22

Razred: prvi (1.)
Jezini sustav i sadraji
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u
usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova ireg raspona
vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani
standardnim jezikom ili jezikom struke
Sluanje
1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular
2. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Pisanje
1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti
pisanog jezinog izriaja
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i
strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i
vrstom usmenog izriaja
strunim temama u tene i tone govorne izriaje
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i
vrijednostima jezika cilja
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili
zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Ja i svijet oko
mene
Stanovanje
Slobodno vrijeme
Svakodnevica

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
23
Prehrambene
navike
Kupovina
Napomene:
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Obroci
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Vrste valuta
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,

relativne
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni,

pokazni i opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena
SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici;

mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta
i vremena
GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik,

particip s nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena
ponavljanje; tvorba i uporaba buduih vremena (going to +
infinitive; shall, will; Present Continuous za budunost), pojam
aktiva i pasiva.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: Frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
24
usmena i pisana provjera znanja.

Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:

25

Razred: drugi (2.)
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u
svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim
uvjetima
itanje
1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima
2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim
temama na standardnom jeziku
Sluanje
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na

standardnome jeziku
Pisanje
1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim
izriajima
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju
1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili
diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu
osobama iz razliitih kultura
3. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na
jeziku cilju
Razrada
Nastavne
cjeline
Putovanja i
praznici
Multikulturalnost

Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
26
Mediji i
suvremena
komunikacija
kola i
obrazovanje
Sport i zdravlje
Meuljudski
odnosi
Napomene:
Tiskani i elektroniki mediji

Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Vrste kola
Predmeti
Ocjene
kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Odnosi meu spolovima
Formalne i neformalne situacije
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
nadmaiti.
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao

zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac

(on, at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds
PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici

naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i
sloenim vremenima; slaganje vremena
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect

Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense
Preterite Tense (odnos).
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i

demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
27
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

struke).
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
28

Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim
sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni
vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz
svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i
didaktikih tekstova
2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
Sluanje
1. interpretirati razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj
temi
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Pisanje
1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon
sluanja ili itanja teksta
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano
usmeno izlaganje
1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od
etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika
diskriminacije
2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju
mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje
kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Europsko
okruenje
Javne slube
Mladi i njihov
svijet

Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Problemi mladih
29
Mobilnost i
migracije
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Znanost i
tehnologija
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Meunarodno trite rada
Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
nadmaiti.
tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;

pogodbene reenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne
reenice.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

demonstracije.
struke).
30

Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu
strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
2. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,

pod uvjetom da su jasno strukturirana
Pisanje
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom
izriaju
Govor
1. provjeriti informacije u razgovoru

1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u
nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na
razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Posao i
obrazovanje

Zanimanja
Oglasi
ivotopis i Europass
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
31
Svijet rada
Potroako
drutvo
Mobilnost i
migracije
Kultura i
civilizacija
Znanost,
umjetnost i
popularna
kultura
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Solidarnost
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:
Moje zanimanje u suvremenom drutvu

Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)

Graanski odgoj
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
nadmaiti.
pasivne reenice, bezlini oblici, odnosne reenice, pogodbene

reenice (tip I i II); - ing oblik glagola; causative have.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

demonstracije.
32

struke).
Literatura
Literatura za
polaznike:

33
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u

razvijanju jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi
ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili

jezikom struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o

poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim
razgovorima bez pripreme
jednostavno povezivati reenice kako bi opisali dogaaje i

svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama

jezika koji se ui kroz sve jezine djelatnosti
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu

osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnoga ophoenja s osobama iz drugih

kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i

skupinama u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Nastavom se njemakog jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u
osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli
ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranoga jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije
polaznika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole jer je
u tom razredu realno oekivati heterogenost znanja polaznika iz
osnovne kole uz (manja) proirenja gradiva povezanih s novim
kontekstom i strukom.
NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih
34
sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,

ovisno o razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
35

Razred: prvi (1.)
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u
usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova ireg raspona
vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani
standardnim jezikom ili jezikom struke
Sluanje
1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular
2. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Pisanje
1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti
pisanog jezinog izriaja
strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i
vrstom usmenog izriaja
strunim temama u tene i tone govorne izriaje
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i
vrijednostima jezika cilja
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili
zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Ja i svijet oko
mene
Stanovanje
Slobodno vrijeme
Svakodnevica

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
36
Prehrambene
navike
Kupovina
Napomene:
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Obroci
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Vrste valuta
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
nadmaiti.
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija

zamjenice, bezlina man
PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove

deklinacije pridjeva
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i

genitivom
PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?

Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red

rijei u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzronoj
reenici (dass, weil, wenn, denn)
GLAGOLI: pomoni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu;

povratni glagoli; preterit pomonih glagola, perfekt, imperativ.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

demonstracije.
struke).
37

Literatura
Literatura za
polaznike:

38

Razred: drugi (2.)
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u
svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim
uvjetima
itanje
1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima
2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim
temama na standardnom jeziku
Sluanje
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na

standardnom jeziku
Pisanje
1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim
izriajima
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju
1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili
diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu
osobama iz razliitih kultura
3. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na
jeziku cilju
Razrada
Nastavne
cjeline
Putovanja i
praznici
Multikulturalnost

Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
39
Mediji i
suvremena
komunikacija
kola i
obrazovanje
Sport i zdravlje
Meuljudski
odnosi
Napomene:
Tiskani i elektroniki mediji

Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Vrste kola
Predmeti
Ocjene
kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Odnosi meu spolovima
Formalne i neformalne situacije
nadmaiti.
ponavljanje i proirivanje
IMENICE: sloenice
PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva
PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama
GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih

glagola, konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba
haben i mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv;
rekcija glagola.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

demonstracije.
struke).
40

Literatura
Literatura za
polaznike:

41

Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim
sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni
vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz
svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i
didaktikih tekstova
Sluanje
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. interpretirati razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj

temi
Pisanje
1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon
sluanja ili itanja teksta
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano
usmeno izlaganje
1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od
etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika
diskriminacije
2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju
mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje
kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Europsko
okruenje
Javne slube
Mladi i njihov
svijet

Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
42
Mobilnost i
migracije
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Znanost i
tehnologija
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Meunarodno trite rada
Graanski odgoj
Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Povijest struke
nadmaiti.
pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen,

Frageadverbien, pogodbene reenice u sadanjosti, vremenske
i namjerne reenice; infinitiv sa zu; odnosne reenice;
nepravilne upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher,
dieser); neupravni govor.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

demonstracije.
struke).
srednjoj koli (NN 112/10)
43

Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu
strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
2. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,

pod uvjetom da su jasno strukturirana
Pisanje
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom
izriaju
Govor
1. provjeriti informacije u razgovoru
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u
nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na
razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Posao i
obrazovanje
Potroako
drutvo

Zanimanja i oglasi
ivotopis i Europass
Molba i razgovor za posao
Moje zanimanje u suvremenom drutvu i europskom okviru
Na radnom mjestu
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
44
Mobilnost i
migracije
Kultura i
civilizacija
Znanost,
umjetnost i
popularna
kultura
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Solidarnost
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:

Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)

ivot u suvremenome drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Graanski odgoj
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
nadmaiti.
ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz
prethodnih godina.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i

objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.
struke).
45

Literatura
Literatura za
polaznike:

46
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Cilj predmeta:
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i

irenje temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o
povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz est
povijesnih razdoblja
vrjednovati dokaze
razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne

perspektive
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:

temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:
a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba te
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata
prvog reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja ljudske
aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom,
politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet
vjetina:
vjetina kronolokog razmiljanja
Opis predmeta:
vjetina razumijevanja povijesne naracije
vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa
vjetina povijesnog istraivanja
vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje

stavova.
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.

tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i
tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.
Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i
obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti strukturirano je tako da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
47
dogaaj ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih

procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih
povijesnih
znanja
i
povijesnog
razmiljanja
te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
48

Razred: prvi (1).
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
1. opisati svakodnevni ivot paleolitskog lovca i sakupljaa
plodova
2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i
tehnologiju
3. objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u
prapovijesno doba i njihove karakteristike
4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih
civilizacija i prvih gradova
5. razmotriti graditeljska, umjetnika i znanstvena dostignua
ranih civilizacija
6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politiki, drutveni i
kulturni ivot ljudi
7. razlikovati povijesne procese na dananjem hrvatskom
prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisuljea prije Krista
Uspon i pad staroga svijeta
1. objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava
do kraja 1. tisuljea prije Krista
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama

3. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili
stari svijet
4. ispitati najznaajnija postignua helenske i helenistike kulture
5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod
rimskom vlau
6. analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove
budueg europskog nasljea
7. usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor
dananje Hrvatske
Srednjovjekovne civilizacije
1. ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
4. do 10. stoljea
2. objasniti politike, drutvene i kulturne promjene u Europi
izmeu 500. i 1000. godine
3. ustanoviti poetak, tijek i posljedice razvoja islamske
civilizacije na trima kontinentima
4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i irenje kranstva
na prostor jugoistone Europe
5. istraiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom
srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
49
6. ispitati promjene u organizaciji drave, drutva i irenju

kranstva od 11. do 14. stoljea
7. identificirati jaanje meuregionalne trgovine i kulturne
razmjene meu trima kontinentima
8. protumaiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj
na europske narode i Hrvatsku
9. izloiti sazrijevanje i rast drutava i kulture u Hrvatskoj i
susjednim podrujima do 14. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Kultura i nain
ivota prvih ljudi
ledenog doba
Neolitska i
urbana
revolucija
Pojava pisma i
nastanak prvih
drava i
civilizacija
Dananji
hrvatski prostor
u prapovijesti
Prijelomna
vremena inovacije i velika
seoba
Pojava i razvoj
egejske
civilizacije
Doba velikih
carstava
Susreti i
proimanja
istonog Jadrana
i Sredozemlja
Susret i suivot
tri svijeta na
Sredozemlju
Oporavak
Zapada
Slavenski svijet
u Europi
Hrvatska izmeu

Pojava i razvoj prvih ljudi
Materijalna kultura i nain ivota
Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti
Nagli napredak ovjeanstva u doba neolitika
Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
Od stanovnika sela do stanovnika grada
Stari istok
Pismo pronalazak neprocjenjive vanosti
Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
ivot paleolitskog lovca krapinski praovjek
Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
Iliri i njihova kultura
Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u
jugozapadnoj Aziji
Uspon i pad starih i novih drava
Pojava judaizma i idovska drava
Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
Grka i Stari istok izmeu Aleksandra i Rimljana
Najpoznatije religije staroga svijeta
Helenska i helenistika kultura
Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljee
Indija i Kina
Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi
Bizantsko Carstvo i irenje kranstva
Pojava i uspon islamske civilizacije
Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju
Nova carstva, kraljevstva i komune
Gospodarski i kulturni oporavak
Kranstvo i drutvo
Prvi svjetski sustav trgovine (1250. 1350.)
Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
Slavenski svijet na razmeu Istoka i Zapada
Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet
Istona obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
50
sredozemnog i
srednjoeuropskog svijeta
Napomene:
Pokrtavanje, organizacija drave i razvoj drutva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u
unutranjosti
Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
U prvom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Od lovca i
sakupljaa do stanovnika grada (od pojave ovjeka do 1200. g. pr.
Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i
Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti
bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota. Polaznik e
razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, religija,
kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine te pojavu i
razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih drava i kultura na trima
kontinentima te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecala na drutvene promjene i odnose u
srednjem vijeku.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,

debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima); operativne
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
znanje i metakognitivno znanje.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
51

Razred: drugi (2.)
Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i
promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te
geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena
3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama
4. raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku,
drutvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeu
5. usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu
revoluciju i prosvjetiteljstvo
6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije
Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih
promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljea
Doba graanskih revolucija
1. ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i
u prvoj polovici 19. stoljea
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istraiti kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na
promjene u europskim dravama i Hrvatskoj
4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na
intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeu
5. identificirati promjene euroazijskim carstvima u razdoblju
globalne trgovine i europske premoi
6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija
Hrvata i ostalih naroda do poetka 20. stoljea
7. protumaiti proces teritorijalne integracije i formiranja
hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljea
raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju
"novog imperijalizma"
Dvadeseto stoljee
1. ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva meu
velikim silama kao uzroke svjetskih ratova
2. objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu,
Europi i Hrvatskoj
3. opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih
sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi
4. obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj
5. ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugog
52
svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj
jugoslavenskoj dravi
7. protumaiti raspad komunizma u Europi, socijalistike
Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave
8. identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj
polovici 20. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Raanje
moderne Europe
Velika
geografska
otkria i
europska
ekspanzija
Raspad
srednjovjekovnih
carstava i pojava
nacionalnih
monarhija
Hrvatska u
"produenom
srednjovjekovlju"
Uzroci i
posljedice
graanskih
revolucija krajem
18. i poetkom
19. stoljea
Uzroci i
posljedice
industrijske i
agrarne
revolucije 18. i
19. stoljea
Promjene u
euroazijskim
drutvima u
razdoblju
svjetske trgovine
i porasta
europske moi
Primjeri
nacionalizma,
izgradnje drava
i drutvenih
reformi u Europi

Crna smrt i njezine posljedice
Pojava nacionalnih drava, gradovi i komune
Temelji humanizma i renesanse
Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
Kolonijalizam i europeizacija svijeta
Izazovi s Istoka - Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
Nastanak modernih europskih drava
Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti

Stvaranje Habsburkog Carstva i kriza Osmanskog Carstva teritorijalne promjene krajem 17. stoljea
Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
Doba razuma
Amerika i Francuska revolucija
Industrijalizacija i modernizacija
Uspon SAD-a do svjetske sile
Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeu

Kina i Japan u 19. stoljeu
Europa izmeu restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radnikog pokreta
53
od 1830. do
1914. godine
Novi
imperijalizam
monih
nacionalnih
drava 1850.1914. godine i
vaniji globalni
trendovi
Teritorijalna
integracija
hrvatskih
zemalja i
stvaranje
moderne
hrvatske nacije
Opa kriza
modernog svijeta
- problemi
industrijalizacije,
demokracije i
nacionalnosti
Prvi svjetski rat
Tri oblika
politike scene u
svijetu od 1919.
do 1939. godine
Drugi svjetski rat
Novi
meunarodni
odnosi i
dekolonijalizacija
u drugoj polovici
20. stoljea
Hrvatska u
socijalistikoj
Jugoslaviji i
stvaranje
samostalne
hrvatske drave
Napomene:
Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
Graanska kultura od romantizma do moderne
Hrvatski narodni preporod

Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava

Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rata
Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne
demokracije
Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata
Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata
Hladni rat i internacionalne krize
Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije
Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja
Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
U drugom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Temelji

modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba graanskih revolucija
(od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee razumjeti napredak
znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i drutvena i politika
zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi,
54
svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.

Polaznik e razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju,
graanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te
znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva kao i ratne
sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,

debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima); operativne
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
znanje i metakognitivno znanje.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
55
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u

podruju geografije
osposobiti ih za zanimanja u odreenom strukovnom podruju
Ovaj nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima pridonosi

ostvarenju opih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice
opim ciljevima prirodoslovnog i drutveno-humanistikog podruja
kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom
kurikulumu. Primjenom naela aktualizacije i korelacije predmet
ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju drutvenog i humanistikog
podruja, ime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadraja, a
time i koherentnosti pouavanja u ovim dvama podrujima odgoja i
obrazovanja.
Budui da primarno prouava prirodno-geografske i drutvenogeografske elemente, procese i sustave, u razliitim prostornim
okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do globalnog,
geografsko obrazovanje omoguuje polaznicima razumijevanje svijeta
u kojem ive, razumijevanje prostornih odnosa i organizaciju
prostora, prakticiranje naela odrivog razvoja te razvija vjetine
vane za svakodnevan ivot. Geografska znanja i vjetine primarno
omoguuju razvoj prirodoslovne kompetencije i ope kulture (kulturna
svijest i izraavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih
kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na
materinskom i stranom jeziku, matematike kompetencije i primjeni
informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geografija je polje u podruju interdisciplinarnih
znanosti i podijeljena je na etiri grane: fiziku, drutvenu, regionalnu
i primijenjenu geografiju. Nastavni sadraji koji e se pouavati u
prvoj i drugoj godini za zanimanje tehniar za raunalstvo znanstveno
su utemeljeni, prilagoeni dobi polaznika i strukturirani po naelu od
blieg prema daljem.
56

Razred: prvi (1.)
Geografski pristup
1. izrei definiciju geografije i discipline specifine za zanimanje
2. opisati razvoj geografije
3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu
istraivanja pojedinih disciplina
4. obrazloiti poloaj geografije u sustavu znanosti i sustavu
odgoja i obrazovanja
5. navesti dokaze o vanosti geografije u obrazovanju i
svakodnevnom ivotu osobe
6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije
unaprjeenju kvalitete ivota, razvoju drutva i gospodarstva
7. obrazloiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom
planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrivog
razvoja
Zemlja u Sunevu sustavu i svemiru
1. opisati postanak svemira
2. razlikovati svemirska tijela
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. objasniti strukturu i odnose u Sunevom sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
6. protumaiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji
geografskih karata
2. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za
kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehnikih sredstava za
orijentaciju
5. predoiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno
prikupljenih podataka koristei se skicama, dijagramima,
tablicama, tematskim kartama
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
1. izdvojiti posebnosti meu elementima prirodne osnove na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini i na
slijepoj karti imenovati primjere
2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
57
3. prepoznati interakcije meu prirodnim pojavama pozivajui se

na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno
nazivlje
4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju
prostora
5. predstaviti rezultate samostalnog istraivanja stanja okolia
(zraka, vode oblinjeg vodenog toka, tla)
6. navesti primjere mogueg poveanja zatienih podruja u
Hrvatskoj i svijetu
7. navesti primjere racionalnog koritenja tla, pitke vode i drugih
prirodnih bogatstava
8. objasniti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne
raspodjele prirodnih i steenih dobara
Razrada
Nastavne
cjeline
Geografski
pristup
Zemlja u
Sunevu sustavu
i svemiru
Orijentacija i
geografske karte
Prirodnogeografski
procesi i
organizacija
prostora
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
Svemir postanak i struktura
Sunev sustav
Gibanja Zemlje
Orijentacija u prostoru i odreivanja poloaja na Zemlji
Predoavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama
Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geoloka prolost Zemlje
Zonalna graa Zemlje i sastav litosfere
Globalna tektonika ploa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Vrijeme i klima te promjene klime
Klasifikacija klima
Povezanost klime, vegetacije i tla
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekuice, jezera, movare)
Led na Zemlji
Prirodna bogatstva
Odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima
Oneienje zraka, voda i tla
Zatiena podruja
/
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
terenski rad, projektna nastava.
58
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
ocjenom.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktini rad
(projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
59

Razred: drugi (2.)
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora
1. istraiti demografske strukture u zaviaju, Hrvatskoj i u svijetu
2. analizirati prirodno, prostorno i ope kretanje stanovnitva u
zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju,
umjetnost, gospodarstvo i nain ivota
4. usporediti organizaciju prostora i odnose meu naseljima u
zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih

djelatnosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
6. istraiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne
trendove
7. analizirati nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj
razini
8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske
procese te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo
9. istraiti djelovanje meunarodnih organizacija i regionalnih
integracija te njihovo politiko i gospodarsko znaenje
10. obrazloiti vanost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja
nasljea i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih
graana i graana svijeta
Razrada
Nastavne
cjeline
Drutvenogeografski
procesi i
organizacija
prostora

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmjetaj stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prirodno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Ope kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu
Bioloki, drutveno-gospodarski i kulturno-antropoloki sastav
stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u
Hrvatskoj i svijetu
Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoli
Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
Gospodarski sustavi
Povezanost demografskih i ekonomskih procesa
Opi pokazatelji gospodarskog razvoja
Gospodarska razvijenost i stanovnitvo
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloaj Republike Hrvatske
Poloaj Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijama i
regionalnim integracijama
Europska unija
Globalizacija i identitet
60
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
/
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
terenski rad, projektna nastava.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
ocjenom.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktini rad
(projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
61
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom,

gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
razviti politiku kulturu kao initelja stvaranja i stabilnosti

suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vanom preduvjetu za

ivot u multikulturalnom svijetu s naglaskom na potivanje
razliitosti
usvojiti znanja i stei sposobnost kritikog prosuivanja

poloaja hrvatskog drutva u kontekstu europskih integracija i
globalizacijskih procesa
razviti stavove prema aktualnim politikim zbivanjima
usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vanost razvijanja poduzetnike kompetencije
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Nastavni plan i program sastoji se od dva dijela.

Prvi dio obuhvaa podruje politike, u kojem se obrauju pojmovi iz
politike ija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim
politikim zbivanjima te shvaanje politike kao nezaobilaznog
segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i drutva.
U okviru gospodarstva obrauju se sadraji koji ukljuuju temelje
slobodnog trinog gospodarstva te razvijanje poduzetnike
kompetencije kao bitnog initelja na tritu rada.
62

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: etvrti (4.)
Politika
1. opisati razvoj politike znanosti od stare Grke do danas
2. preispitati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom ivotu
3. razlikovati pojmove moi, vlasti i autoriteta
4. usporediti naine politikog djelovanja u demokratskom
drutvu
5. izdvojiti odrednice civilnog drutva
6. ralaniti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i
dokumenata koji ih reguliraju
7. protumaiti znaajke i oblike drave
8. usporediti razliite politike sustave - demokracija, tiranija,
aristokracija, diktatura, totalitarizam
9. razlikovati obiljeja i funkcije politikih stranaka
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
10. analizirati politiki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na

djelokrug rada zakonodavne, izvrne i sudske vlasti
Gospodarstvo
1. komentirati razvoj ekonomske znanosti
2. preispitati osnovne ekonomske pojmove
3. identificirati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na
temeljna ekonomska pitanja
4. ispitati funkcioniranje trita i trinih mehanizama
5. kategorizirati vrste novca i naine financiranja poslovnih
organizacija
6. razlikovati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva
7. procijeniti znaenje poduzetnikog pothvata
8. ralaniti obiljeja marketinga i instrumente marketinkog
spleta
9. analizirati gospodarski sustav Republike Hrvatske s naglaskom
na globalizacijski proces
10. ustanoviti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije
Razrada
Nastavne
cjeline
Politika i
politiko
djelovanje

Razvoj politike znanosti
Znaaj zakona u svakodnevnom ivotu
Vlast
Mo i autoritet
Politiko djelovanje
Politika utakmica
Politika kultura
63
Drava
Politiki sustavi
Izbori
Ustrojstvo
Republike
Hrvatske
Uvod u
ekonomiju
Trite
Poduzetnitvo i
marketing
Hrvatska i
Europska unija
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Civilno drutvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zatite ljudskih prava
Drava
Teritorijalno ustrojstvo drave
Oblici drave
Narod i nacija
Manjine
Politiki sustavi
Demokracija- neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politike stranke
Ideoloka obiljeja politikih stranaka
Razvoj viestranaja u Republici Hrvatskoj
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast
Izvrna vlast
Sudska vlast
Lokalna i podruna samouprava
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Oskudnost i izbor zakon ogranienosti i oportunitetni troak
initelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika fiskalna i monetarna politika
Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat
Vrste poduzea - mala, srednja i velika poduzea
Obiljeja marketinga
Marketinki splet
Marketing i etika
Gospodarski sustav Republike Hrvatske
Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije
Hrvatska i Europska unija
/
Metode:predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, istraivaka metoda.
Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
64
Elementi
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska

nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja.
Oblici: aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
suradnja u nastavi i dr.), usmena i pisana provjera.

65
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje

je bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog
vjebanja
provoditi razliite kinezioloke aktivnosti koje su izravno u

funkciji usvajanja i usavravanja motorikog znanja kojim se
polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe
poznavati i provoditi kinezioloke transformacijske i

kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji
unapreenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Tehniar za raunalstvo radi na pripremanju razvojne, tehnoloke i

operativne dokumentacije proizvodnje, ispitivanju elektronikih
komponenti i sklopova, montiranju i ispitivanju elektronikih ureaja i
opreme, njihovu posluivanju i odravanju, tehniko-administrativnim
poslovima te prodaji i promidbi elektrotehnikih i elektronikih
proizvoda.
Ovo zanimanje provodi se u sjedeem i stojeem poloaju. Lea i
noge najoptereeniji su dio tijela.
Preporuuje se da postupci unapreenja kinantopolokih obiljeja
budu usmjereni na jaanje miia trupa, nogu i prsiju.
Vjebe jaanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u leeem poloaju
radi rastereenja lea, nogu i zdjelice.
Sjedenje zahtijeva malu energetsku potronju i nepovoljno djeluje na
rad dinog i krvoilnog sustava te su osobe koje preteito sjede
sklone poveanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se
preporuuje posebnu pozornost usmjeriti k razvoju aerobnih
kapaciteta.
Osjeaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspjeno
obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog
rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti.
Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrenu
statiku aktivaciju lokomotornog sustava, preporuuje se plivanje.
66

Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela ope
kulture
2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreenih kineziolokih
aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti znaaj i specifinosti vjebanja koje treba provoditi
tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju
i kontroli procesa vjebanja (odreivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjebanja)
5. nabrojiti specifine kinezioloke i kineziterapeutske
transformacijske postupke za unapreenje i ouvanje zdravlja s
ciljem prevencije potencijalno najeih antropolokih
negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja
Kinezioloke aktivnosti
1. isplanirati monostrukturalne cikline aktivnosti koje se mogu
koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao sportskorekreacijski sadraj
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. uskladiti polistrukturalne aciklike aktivnosti koje su

meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
3. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su
zanimanja
4. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su
zanimanja
5. demonstrirati izvoenje jedne monostrukturalne cikline aktivnosti
koja se moe koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao
osnovni sportsko-rekreacijski sadraj, a po mogunosti polaznik
ima interesa za njom
Transformacija kinantropolokih obiljeja
1. isplanirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih morfolokih obiljeja (optimizaciju sastava tijela
- poveanje miine mase, potkono masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih motorikih sposobnosti (fleksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i
odravanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
67
izdrljivost)
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite
transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem svladavanja
sadraja razliitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda
(relativne vjebe jakosti, primjena elastinih otpora, primjena
proprioceptivnih vjebi, primjeri povezivanja sadraja iz razliitih
programa prevencije s ciljem maksimizacije uinkovitosti)
Kinezioloki postupci unapreenja zdravlja
1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjebe za prevenciju tegoba
onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statike vjebe istezanja (stretching) za
regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjebe za rehabilitaciju
nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
4. sastaviti i provesti statike vjebe istezanja (stretching) za
smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su
najvie aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjebi masae i samomasae
(labavljenja, glaenja, gnjeenja, istresanja) u stajanju, sjedenju
ili leanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
Razrada
Nastavne cjeline
Kinezioloka
teorijska znanja

UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u razliitim
uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema. Takav
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
1. Znaaj tjelesnog vjebanja i sporta u razvoju drutva
2. Sustav za kretanje ovjeka (dijelovi, graa, funkcija)
3. Energetski potencijali ovjeka tijekom vjebanja
4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
5. Pravilna prehrana i vanost unosa tekuine
6. Utjecaj procesa vjebanja na ljudski organizam (pozitivni uinci
vjebanja i tetne tjelesne neaktivnosti)
Kinezioloke
aktivnosti
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkonoga masnoga tkiva

UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden veliki broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
68
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav

nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni
nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros ili standardna ciklina kretanja razliitim tempom do 8 min.
2. Letee tranje do 40 m
3. Tranje do 100 m
4. Tranja motoriko postignue
5. Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae na
strunjau)
6. Skokovi odrazom svaki etvrti korak
7. Skok udalj tehnikom 2 koraka
8. Bacanje Vortex-a u dalj
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI
10. Razliite varijante premeta strance
11. Stoj na glavi
12. Stoj na rukama, kolut naprijed
13. Odboka
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE
14. Ljuljanje na karikama
15. Pomicanje u visu
16. Njihom strance premah odnono
17. Klimom premah zgreno
18. Okreti u unju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
19. Valcer korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
20. Galop naprijed, okret u unju za 180 na obje noge (niska greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA
21. Kruenje rukama u eonoj, bonoj i vodoravnoj ravnini (obruem,
loptom, vijaom) u mjestu i kretanju
22. Poskoci i skokovi ritmike gimnastike kroz vijau
23. Bacanje i hvatanje vijae u kombinaciji s tjelesnim elementima
24. Skok "kadet"
25. Skok "jelenji"
V. PLES I AEROBIKA
26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27. Disko foks plesovi
28. Aerobika
VI. BORILAKI SPORTOVI
29. Bono bacanje tsuri goshi
30. Nono bacanje de ashi braai
31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
32. Polukruni koraci tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
VII. KOARKA
33. Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
69
34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom

obranom
35. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgor nakon okreta
36. Obrana ovjek na ovjeka (1:1; 2:2; 3:3)
37. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
38. Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja
(pravocrtno voenje i uz promjene pravca voenja)
39. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika
40. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika s udarcem na vrata
41. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2, 4:4, 5:5
(otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suenje)
IX. ODBOJKA
43. Pojedinani blok smea visoke lopte
44. Odbijanje podlakticama preko glave
45. Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
46. Igra 6:6, zatita od protivnikog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku,
2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni)
X. RUKOMET
48. Razne igre s loptom
49. utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku
ruku u/iznad visne boka Jensen
50. Jednostruka krianja
51. Prizemljenje do skleka nakon uta s crte
52. Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te
sprjeavanje napadaa sportskim prekrajem
XI. BADMINTON
54. Bekend servis
55. Vodoravni (drive) udarac
56. Osnove taktike igre u paru
Transformacija
kinantropolokih
obiljeja
XII. TENIS
58. Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
59. Forhend (spuvasta loptica)
60. Bekend (spuvasta loptica)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu
naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omoguuje da se
doreeno prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada,
osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOKA OBILJEJA
Opi razvoj i odravanje:
70
1.
2.
3.
4.
Primjena
Primjena
Primjena
Primjena
vijae (redukcija potkonog masnog tkiva)

medicinke (razvoj miine mase)
elastinih traka (razvoj miine mase)
buica (razvoj miine mase)
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI

Razvoj i odravanje fleksibilnosti:
1. Statiko aktivno istezanje (pretklon raznono)
2. Statiko pasivno istezanje (prednoenje u leeem poloaju uz potisak
partnera)
3. Dinamiko istezanje (dinamiko prednoenje u stojeem poloaju)
4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
5. Balistiko istezanje (prednoenje i zanoenje maksimalnom
amplitudom u stojeem poloaju)
Razvoj i odravanje koordinacijskih svojstava:
1. Biotiki naini svladavanja prostora (hodanja, tranja, puzanja,
valjanja)
2. Biotiki naini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlaenja,
obilaenja)
3. Biotiki naini svladavanja otpora (dizanja, noenja, potiskivanja,
vuenja)
4. Biotiki naini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja,
bacanja, voenja, ongliranja)
5. Vjebe pravovremenosti - timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim
uvjetima)
6. Vjebe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III.
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Razvoj i odravanje aerobnih sposobnosti:
1. Standardna metoda (tranje 20' intenzitetom 50%)
2. Varijabilna metoda (tranje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2'
60%)
3. Intervalna metoda (tranje maksimalnim intenzitetom 6x20'' s
odmorom 10'')
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka za unapreenje zdravlja navedeni u poglavlju Ostalo koji se
nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEBE ZA KRALJENICU
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
71
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V.
Napomene:
Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unapreenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema
kako bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a
prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga
se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme
dobi i spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema
prema strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih
materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih
strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog
svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina
polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
Transformacija kinantropolokih obiljeja i (4) Kinezioloki postupci za
unapreenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave
tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreene mjerljive jedinice ishoda uenja koje svaki polaznik (osim
polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave
mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna
uinkovitost svih jedinica ishoda uenja omoguuje ostvarivanje bitnih
kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za pojedino
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako
se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti i sve
nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav pristup istodobno
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenog
nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava
zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke
72
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u

srednjim strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih
spoznaja mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za
polaznike, a posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno
istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti

nastavne teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija

nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim

mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su

kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta
hoda i ako nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI ZA UNAPREENJE ZDRAVLJA
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati
naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
glavu
gurati
gurati
glavu
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
73
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala

koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju
postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i
obje noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
1. plantarna fleksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o
podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.
1. nonim prstima se upirati u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina fleksija potkoljenica
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu
pa desnu ruku i lijevu nogu.
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu
koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
74
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena

podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema
dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje.
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom
miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima,
izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s pogrenim
stopalom, gurajui jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena,
izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
75
lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi,

podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
Metode i oblici
rada:
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda

vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,

pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,

zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

76
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka

postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
77

Razred: drugi (2.)
U drugom razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu
se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s
ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u
razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih
tema. Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme
koje su izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
1. Olimpizam
Kinezioloka
teorijska znanja
2. Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja

3. Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
4. Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog
tkiva i poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave
(lokomotorni, neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja
polaznika u adolescenciji
7. Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,
minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije,
dodaci prehrani)
Kinezioloke
aktivnosti
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 10 min
3. Tranje dionica 150 - 200 m
4. Tranjamotoriko postignue
5. Skokovi odrazom svaki trei korak
6. Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa
zbrojem preskoenih visina motoriko postignue
7. Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)
8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
II. SPORTSKA GIMNASTIKA - POLAZNICI
10. Letei kolut
78
11. Raznoka uzdu sprave (kozli)

12. Salto na povienje od mekih strunjaa uz pomo odraznog
pomagala
13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama saskok u zaljuljaju
15. Klimom premah raznoni
16. Upor prednji na nioj pritki, kovrtljaj naprijed
17. Naskok premahom jedne noge odnono do upora jaueg; polkin
korak, "tupfer", "vaga", saskok "jelenji"
18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijae naprijed i nazad krianjem ruku
23. "Letei" skok vijaom
24. Skok "kare" povezano naprijed nazad
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. New body aerobika (aerobika s buicama)
29. Okreti za bacanja mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30. Bono bacanje tsuri goshi
31. Nono bacanje de ashi braai u kretanju
32. Poluga juji gatame i guenje hadaka jime
VII. KOARKA
33. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon
voenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
VIII. NOGOMET
39. Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( +
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
44. Vrno odbijanje preko glave
79
45.
46.
47.
48.
Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem

Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
Obrana u prednjoj liniji - pojedinani i grupni blok
Igra 6:6, zatita vlastitog smea 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3
polaznika u stranjoj zoni, suenje)
X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50. utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na
utersku ruku polueret
51. Povratna lopta dupli pas
52. Pouavanje zonske obrane 5:1
XI. BADMINTON
54. Sme udarac
55. Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, forhend i
bekend)
56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mree (dugi udarac s mree
zamahom reketa ispod struka)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)
59. Ravni servis
naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno
prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle
daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava:
1.
2.
Transformacija
kinantropolokih
obiljeja
3.
4.
5.
6.
Vjebe za mobilnost glenja (dinamika dorzalna fleksija u stojeem

poloaju)
Vjebe za mobilnost kuka (dinamiko istezanje pregibaa
natkoljenice u iskoraku)
Vjebe torakalne mobilnosti (zasuci)
Vjebe mobilnosti ramena (kruenje rukom uz imitaciju dodavanja)
Primjeri vjebanja za razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog
sustava
Pilates s malim loptama

Razvoj i odravanje jakosti
1. Vjebe relativne jakosti (sklek):
2. Vjebe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8-10
ponavljanja)
3. Vjebe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3
ponavljanja)
4. Vjebe elastine jakosti (potisak s ravne klupe s naglaenom
brzinom u obje faze)
80
5. Vjebe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo

koncentrikim nainom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Sadraji za razvoj i odravanje anaerobne izdrljivosti:
1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, odmor 2')
2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, a izmeu ponavljanja vrlo sporo
tranje 2')
3. Intervalna standardna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje
6x400m, intenzitet 80-90%, odmor 4')
4. Intervalna varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 3x6',
30'' maksimalni intenzitet, 30'' 50%, odmor 5')
5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 12',
1' maksimalni intenzitet, 1' 50%)
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
postupaka za unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo
koje se nalazi na kraju programa etvrtog razreda.
VJEBE ZA KRALJENICU
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Napomene:

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito
razliitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike
Hrvatske. Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je
naveden vei broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i
zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren
izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao
81
odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a

trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim
zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s
potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen od nastavnih tema koje zbog nedostatnih
strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i od onih nastavnih tema koje
zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna
tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim
razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno
pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske
povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe
koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav
pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu
izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer
uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema
sposobnostima i pojedinane razlike u koliini steenih motorikih
znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti
polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
istaknuti:



mogunostima

82

Ostalo
VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
glavu
gurati
gurati
glavu

4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati
laktove prema unutra.
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku
i suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge
desnom
83

1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
pa desnu ruku i lijevu nogu.
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu
koljena i kuka):
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u
jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti
ruke prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema
dolje
III.
Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,


Vjebe su sljedee:
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
84
4.
5.
6.
7.
8.
9.
IV.
veeg kruga
istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.
Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja
miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima,
izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s
pogrenim stopalom, gurajui jastuk u pod
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni
poloaj, izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi,
podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa
drugu nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju
te vratiti u poetni poloaj
8. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa
drugu nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj
zglobova
85
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti
prste stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji
dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van,
spustiti stopalo, vratiti u sredinu
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo,
spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi,
naizmjenino jedna pa druga noga pa istovremeno obje
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:

sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili

zatite, pomaganja ili asistencije

Metode i oblici
rada:
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
86

Razred: trei (3.)
U treem razredu
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Kinezioloka
teorijska znanja
1. Razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u Hrvatskoj
2. Uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju
3. Indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa
stajalita izabranog zanimanja
4. Odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. Osobitosti spolova i tjelesno vjebanje
6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. Cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na zdravlje
polaznika
Kinezioloke
aktivnosti
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 minuta
2. Tranje dionica 40, 60, 80 m
3. Tranje dionica 200 - 300 m
4. Tranja motoriko postignue
5. Troskok s mjesta
6. Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na
strunjau)
7. Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko postignue
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI
9. Sastav po izboru polaznika (tlo)
10. Sastav po izboru polaznika (tlo)
11. Sastav po izboru polaznika (greda)
12. Jelenji skok
87
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Vrtnje obrua oko ake i dijelova tijela

Kotrljanje obrua po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
Bacanje i hvatanje obrua povezano s plesnim koracima
Vodoravni krug vijaom jednom rukom iznad glave i povezano
vodoravni krug s preskokom ("osmica") u mjestu i kretanju
Preskakivanje vijae "karama" pogreno
Preskakivanje vijae plesnim koracima (galop naprijed, polka)
Sastav (vijaa) - sastav prema izboru polaznica
Sastav (obru) - sastav prema izboru polaznica
V. PLES I AEROBIKA
21. Cha-cha-cha
22. Salsa
23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24. Step aerobika
25. Poluga ude garami
26. Udarac rukom naprijed pravocrtni
27. Udarac nogom naprijed pravocrtni
28. Donji, unutarnji i vanjski blok
VII. KOARKA
29. Otvaranje za prijem lopte
30. Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog
dodavanja i tranzicija
31. Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32. Napad na presing ovjek na ovjeka
VIII. NOGOMET
34. Driblinzi i fintiranja 1:1
35. Driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)
36. Oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi
i fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja
lopte
38. Igra 4+1 : 4+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
39. Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
41. Vrno odbijanje u skoku
42. Taktika igre (napad treom loptom)
X. RUKOMET
43. Finta varka s presvlaenjem
44. Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku skokut polueret
45. Kombinirani sustav obrane varijanta 5+1
88
XI. BADMINTON
47. Rezani forhend drop
48. Bekend dugi udarac (clear)
49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i
napadaka)
XII. TENIS
51. Forhend volej (spuvasta loptica)
52. Bekend volej (spuvasta loptica)
53. Sme (spuvasta loptica)
Razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava
1. Vjebe stabilnosti stopala (podizanje na prste)
2. Vjebe stabilnosti koljena (ravni naizmjenini iskorak)
3. Vjebe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdraj
40'')
4. Vjebe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastinom
trakom)
5. Primjer vjebanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji
zanimanja
6. Pilates s velikim loptama
Transformacija
kinantropolokih
obiljeja

Razvoj i odravanje brzinsko eksplozivnih svojstava
1. Vjebe za razvoj i odravanje brzine (10 ustajanja iz raznih poloaja s
reakcijom na zvuni podraaj)
2. Vjebe za razvoj i odravanje agilnosti (tranje naprijed-natrake
6x5m)
3. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci
preko vedske klupe)
4. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa sprinta (10x5m,
odmor 30'')
5. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa udarca
(izvoenje razliitih udaraca specifinih za pojedine sportove)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkonog masnog tkiva)
Kinezioloki
postupci
1. Metode aerobnog vjebanja (tranje 30' niskim intenzitetom)

2.Metode anaerobnog vjebanja (tranje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)
3. Metode vjebanja s vanjskim optereenjem (kruno vjebanje, 15
vjebovnih mjesta, vjebanje 60'', a oporavak 20'')
UVODNIK: Nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
89
unapreenja
zdravlja
postupaka za unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo

koje se nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.
VJEBE ZA KRALJENICU
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Napomene:

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim
utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom
na unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To
su (1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
90

zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne
ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i
ponavljati u svim viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno
kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim
viim razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda.
Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i
programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po
potrebi moe koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne
kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i
olakava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini
razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav
polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u koliini steenih
motorikih znanja u osnovnoj koli.
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja
Posebne napomene
istaknuti:


mogunostima

Ostalo
VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
91
1.
2.
3.
4.
glavom izvoditi pokret naprijed natrag

glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
podizati ramena gore i polako ih sputati
postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.

4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge
desnom
1. nonim se prstima upirati u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
pa desnu ruku i lijevu nogu
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
92
Leei na leima
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
natrag
stranu, te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o
podlogu
podizati prema gore
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
Vjebe su sljedee:
3. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu to veega kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom.
Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi
naizmjenina odnoenja
93

izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj.
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
Metode:
Metode i oblici
rada:

sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili

zatite, pomaganja ili asistencije

94
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina,

izmjenina, kruna, stanina, stazna i poligonska).

sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
95

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Kinezioloka
teorijska znanja
Kinezioloke
aktivnosti
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u

funkciji kulture ivljenja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste,
izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja procesa
tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije-Polar, Omron ili
Tanita vage)
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min. i vie
2. Tranje dionica 300-400 m
3. Tranjamotoriko postignue
4. Troskok s mjesta motoriko postignue
5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom - motoriko postignue
6. Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
II. RITMIKA GIMNASTIKA
8. Individualna/skupna vjeba s vijaom, loptom ili obruem
III. PLES I AEROBIKA
9. Beki valcer (koreografija)
10. Quadrilla (koreografija)
11. Tae-bo aerobika
IV. BORILAKI SPORTOVI
96
12.
13.
14.
15.
16.
Obrana od pljuske (udarca rukom)

Obrana od obuhvata
1Obrana od hvata za kosu
Sprovoenje kljuem na ruci
Obrana od napada noem
V. KOARKA
17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
18. Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20. Igra (primjena timske taktike 5:5)
VI. NOGOMET
21. ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2 i 5:2 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:4 i 5:5 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24. Igra 4+1: 4+1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2
dodira)
VII.
25.
26.
27.
28.
ODBOJKA
Tenis servis
Tradicionalni sustav 4-2 (diza u prednjoj zoni)
Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed
Povezivanje zatite 1:2:3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u
prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni) i zatite 2:3 (2.
polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stranjoj zoni)
VIII. RUKOMET
30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31. Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32. Fintiranje u voenju i dodavanju (R)
IX. BADMINTON
34. Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
36. Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X. TENIS
37. Spin servis
38. Igra mali tenis (Taktika primjena osnovnih udaraca u igri)
Transformacija
kinantropoloki
h obiljeja

I. LOKOMOTORNI SUSTAV
Prevencija lokomotornih ozljeda:
1. Primjena relativnih vjebi jakosti u programima prevencije ozljeda
97
2.
3.
4.
(jednononi uanj)
Primjena elastinih otpora u programima prevencije ozljeda
(odupiranje trupa rotacijskoj sili elastinog otpora)
Primjena proprioceptivnih vjebi u programima prevencije ozljeda
(sporo tranje s naskokom na jednu nogu i zadravanjem
ravnotee)
Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava
II. MORFOLOKA OBILJEJA

Optimizacija sastava tijela (poveanje miine mase):
1. Vjebe potisaka i privlaenja (potisak s ravne klupe, horizontalno
veslanje)
2. Vjebe pregiba i opruanja (pregib podlaktica buicama, opruanje
podlaktica buicama)
3. Vjebe odmicanja i primicanja (razvlaenje buicama, primicanje
natkoljenice leei na boku)
4. Sustavi vjebanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna
ponavljanja, superserije)
5. Sustavi vjebanja II. (padajue serije, negativna ponavljanja,
forsirana ponavljanja)
UVODNIK: Nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno

postupaka za unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje
se nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.
VJEBE ZA KRALJENICU
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Napomene:

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim
utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom
na unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
98

Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To
su (1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne
ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i
ponavljati u svim viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno
kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim
viim razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda.
Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i
programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po
potrebi moe koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne kole.
Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i olakava
izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni
odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema
sposobnostima i pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja
u osnovnoj koli.
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja
Posebne napomene
istaknuti:


99


mogunostima.
Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su kolske

sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije mogue na drugi nain organizirati.
Ostalo
VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed,
a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge
100

desnom
1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
pa desnu ruku i lijevu nogu
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima:
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
natrag
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o
podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
Leei na trbuhu:
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
101

3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to veeg
kruga
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom.
Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi
naizmjenina odnoenja
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. Poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,
stojeem poloaju
5. Poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj.
102

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
Metode:
Metode i oblici
rada:

sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,

pomaganja ili asistencije

Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina,

izmjenina, kruna, stanina, stazna i poligonska).

sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
103
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIKI VJERONAUK
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
omoguiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vjetina i

sposobnosti iz podruja vjerskog odgoja i obrazovanja
osobito se usredotoiti na znaenje kranske vjere za cjeloviti

rast i razvoj polaznika
Katoliki vjeronauk u srednjoj koli po svojoj naravi i zadai tei

cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao
pojedinca i lana drutvene zajednice. U okviru srednjokolskog
obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva
iz drutveno-humanistikog podruja te potie njihovo religiozno i
socijalno sazrijevanje. Polaznicima omoguuje i pomae da objektivno
i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim ivotnim
iskustvom, na osobnoj i zajednikoj razini, upoznaju i doive katoliku
vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina
odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog
hoda i utjecaja na ljudsko drutvo.
Pomae im da prepoznaju njezin doprinos opeprihvaenim ljudskim
vrjednotama, da uoavaju i znaju obrazloiti njezine specifinosti te
da dijalogom s vjerskim sadrajima, vrjednotama i stavovima i sami
postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u meupredmetnoj korelaciji
sa sadrajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, eli pruiti
cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu ive, otvarajui
osobito pitanja smisla ivota koja tek na obzorju transcendencije i
govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu kolski se
vjeronauk, potujui odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i
demokratske kole, sustavno uobliuje u kolski kurikulum kao i drugi
nastavni predmeti, uvajui, dakako, svoju vjersku, odgojnu i
obrazovnu posebnost.

Razred: prvi (1.)
Religioznost i put religija
1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i ivotu
2. opisati temeljna obiljeja religioznosti
3. razlikovati prirodne i objavljene religije
4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora
5. usporediti monoteistike religije: idovstvo, kranstvo i islam
6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvaavajui razliitost
Kranska objava i vjera
1. ustanoviti izvore i povijesne etape kranske objave
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. navesti bitne sadraje kranske objave i naine njezina

prenoenja
3. ralaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu
4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo znaenje za
kranski ivot
5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko
znaenje kao Sina Bojega
6. protumaiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u
ivotu Crkve danas
7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija
Kranska vjera u suvremenom svijetu
1. razlikovati vjerniki i prirodoznanstveni pogled na stvarnost
svijeta i ovjeka
2. objasniti komplementarnost vjernikog i znanstvenog pristupa
stvarnosti
Razrada
Nastavne
cjeline
U potrazi za
smislom ivota
ovjek religiozno bie
Kranska objava
i Sveto pismo

U vrtlogu svijeta i ivota
Upoznaj samoga sebe vlastitosti ljudske osobe
Smisao i besmisao ivota
Kranska vjera kao odgovor smisla
ivjeti kao protagonist ivotna uporita
Vjera - iskonska ljudska potreba
ovjek je po naravi religiozan
Razvoj religije
Politeistike religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili
boanstva
Monoteistike religije
Posebnost kranstva u odnosu na druge religije
Kranska objava i njezino prenoenje
Biblija kao pisana Boja rije i pristup Bibliji
105
Isus Krist vrhunac objave
Tajna stvaranja govor znanosti i

govor vjere
Napomene:
Biblijski govor o Bogu

Biblija u ivotu krana
Isus - povijesna osoba
Isusov lik
Navjetaj kraljevstva Bojega
Isusovo otkupiteljsko djelo
Isus Krist - pravi Bog i pravi ovjek
Zajednitvo s Kristom
Prirodoznanstvena tumaenja nastanka svijeta
Biblijsko-vjerniki pristup stvaranju
Odnos vjere i prirodnih znanosti
Sukladno Ugovoru o katolikom vjeronauku u javnim kolama i
vjerskom odgoju u predkolskim ustanovama iz 1999. godine,
nastava katolikog vjeronauka u naelu je planirana za dva kolska
sata tjedno (70 sati godinje), ali trenutano se u veini kola u
Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog kolskog sata tjedno (35
sati godinje). U skladu s time, nastavnik je slobodan unutar
postojee satnice prilagoditi nastavni plan i ponuene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodei rauna o
obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor,

debata, parlaonica, interpretacija knjievnih i biblijskih tekstova,
analize problemskih situacija, rasprave) demonstracije, igranja uloga,
metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), rada
na tekstu, portfolio metoda, praktinih radova (izradba maketa,
plakata), usmenog izlaganja, terenskog rada, rad s filmom, rad s
glazbom, rad s fotografijama, meditativno-molitveni elementi.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad, terenski
rad, projektna nastava.
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije,
stvaralako izraavanje.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
plakat, poster, modeli).
106

Razred: drugi (2.)
Crkva u sadanjosti i prolosti
1. otkriti povijesne poetke i strukturiranje Crkve
2. objasniti vanost Crkve za kransku vjeru i ivot
3. razmotriti znaenje Blaene Djevice Marije kao uzor vjere
4. iskazati odnos sakramenata kranske inicijacije i pripadnosti
Crkvi
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antikim svijetom

6. analizirati ivot i djelovanje Crkve u srednjem vijeku
7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku
8. ustanoviti zadae Crkve u suvremenom svijetu
9. primijeniti naela ekumenizma
Kranska antropologija
1. povezati obiljeja zrele osobnosti i izbor ivotnih vrijednosti
2. objasniti kransko poimanje slobode
3. usporediti opeljudske i kranske vrjednote
Razrada
Nastavne
cjeline
Sloboda izbor i
odgovornost
ivot s Crkvom i
u Crkvi
Zajednica koja
oslobaa i slui
povijest Crkve
S crkvom na
putu vjere i
slobode
molitva, slavlje,
svjedoenje
Napomene:

Mladi ovjek u hodu prema slobodi i zrelosti
Ususret drugome
U potrazi za vrjednotama
Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi
Sakramenti kranske inicijacije darovi milosnoga ivota i
zajednitva
Slube i karizme u Crkvi slobodno i radosno ivljenje Evanelja
Jedna Crkva u mnotvu Crkava prema punom zajednitvu
Marija uzor vjere i majka Crkve
Susret s antikim svijetom evaneoska sloboda i muenitvo
Kranstvo na hrvatskom jezinom prostoru u srednjem vijeku
Crkva u srednjem vijeku od duhovnog i kulturnog procvata do
ratova i raskola
Crkva kranskoga sluenja siromanima - dominikanci i franjevci
(13.-14. st.)
Crkva u doba humanizma promicanje vjere, tradicije i kulture
Vrijeme dubokih podjela reformacijska kriza i obnova Crkve
Crkva i moderno doba duhovni, prosvjetni i kulturni preporod
Crkva u suvremenom svijetu sluiteljica ovjeka i ovjeanstva
Molitva Crkve, osobna i zajednika molitva
Slaviti ivot u crkvenom zajednitvu i slavljima
Dobrovoljstvo kao oblik opeljudskog i kranskog sluenja

107

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

108

Razred: trei (3.)
Kranska antropologija
1. ustanoviti posljedice razliitih poimanja ovjeka za konkretni
ivot
2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u ovjekovoj stvorenosti
na sliku Boju
3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog ovjetva
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Kransko razumijevanje morala

1. objasniti znaenje savjesti kao kriterija razluivanja dobra i zla
2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu
3. ustanoviti odnos evaneoskog zakona ljubavi i kranskog
djelovanja
4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim
izrazima
5. navesti odrednice kranskog poimanja obitelji
6. protumaiti kranski stav prema ivotu i njegovoj zatiti
7. uspostaviti odnos izmeu spoznaje Boga kao istine i ivota u
istini
Razrada
Nastavne
cjeline
Kransko
poimanje ovjeka
ovjek
moralno bie
Ljubav prema
Bogu i blinjemu
temelji
kranske
moralnosti
"Muko i ensko
stvori ih"
Dostojanstvo
ljudskoga ivota
ivjeti u istini
Napomene:

ovjek kao stvorenje i slika Boja
Isusov put kao paradigma kraninova puta
ovjek - polazite etikog razmiljanja
Kriteriji dobra i zla
Odnos vjere i morala
Savjest - norma etikog djelovanja
Savjest pred zakonom i suvremenim etikim pitanjima
Bog temelj kranske moralnosti
Objavljeni moralni zakon temeljni zakon
Znakovi ljubavi prema Bogu
Zlo i grijeh prijestup istinske ljubavi prema Bogu i blinjemu
Evaneoski zakon ljubavi
ovjek - ena i mukarac
Obitelj u Bojem naumu
enidba - sakrament brane ljubavi i zajednitva
Roditelji i obitelj - odgovorno roditeljstvo
Svetost i dostojanstvo ljudskoga ivota
ivotom obdareni i u ivot pozvani
uvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe izazovi znanosti
Dostojanstvo osobe pred stvarnou patnje, bolesti i smrti
Hoditi u istini
Istina e vas osloboditi
109

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

110

Razred: etvrti (4.)
Kranska vjera u suvremenom svijetu
1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kranstvu u
suvremenom svijetu
2. razluiti obiljeja zrele i prosvijeene od fanatine i
manipulativne religioznosti
3. ustanoviti specifine razlike izmeu kranstva i drugih religija
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
4. primijeniti Kristov put osmiljavanja i prevladavanja patnje na

dogaaje u osobnom ivotu i svijetu
5. otkriti mogunosti suradnje i specifinog doprinosa kranske
vjere rjeavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu,
etikih i bioetikih pitanja
Kranska objava i vjera
1. analizirati odrednice kranske vjere u Kristovo uskrsnue,
ivot vjeni i eshatoloko dovrenje
Kransko razumijevanje morala
1. izloiti temeljne odrednice kranskog pogleda na ljudski rad
2. opisati doprinos kranske vjere zalaganju za mir u svijetu
Razrada
Nastavne
cjeline
Suvremeni
ovjek pred
pitanjem Boga
Biblijska slika i
iskustvo Boga
Ljudski rad i
stvaralatvo
Izazovi
znanstvenotehnikog
napretka
Kranska nada
u budunost
Napomene:

Potekoe suvremenoga ovjeka s Bogom - izazov nevjere
Suvremena religioznost i njezina pitanja
Traganje za iskustvom svetoga i "nova religioznost"
Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu
Dokazi o Bojoj opstojnosti
Bog u svjedoanstvu vjere Staroga zavjeta
Bog u svjedoanstvu vjere Novoga zavjeta
Kransko iskustvo Boje prisutnosti u skrivenosti
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga
Bog u iskustvu kranskih svetaca i svjedoka vjere
ovjek sustvaratelj
Kranski pogled na rad
Ope dobro, pravda i solidarnost
Etika poslovanja
Kransko zauzimanje za mir
Budunost i mo znanja
Informatizacija i globalizacija
Znanost u slubi poboljanja ivota
Briga za okoli
Zajednitvom do napretka
Svjetovna oekivanja budunosti
Eshatoloki i apokaliptiki tekstovi u Bibliji
ovjek pred pitanjem svretka
Kranska nada u dovrenje: novo stvorenje, uskrsnue i ivot vjeni
111

Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

112
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruja

koje se odnosi na meuljudske odnose i komunikaciju
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i

uzajamnosti prema zajednici
Etika je u srednjoj koli predmetno podruje koje se bavi filozofijom

morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te naela
ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao
praktina disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke
socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu
etika je temeljna disciplina iz koje je mogue izvesti razliite
primijenjene etike kao to su individualna etika, socijalna etika, te
razliite etike specifinih podruja poput bioetike, profesionalnih etika
i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporita i iz drugih filozofskih
disciplina, kao to je filozofska antropologija, politika, pravna i
socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika takoer
ukljuuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije,
sociologije, socijalne i razvojne psihologije te opih teorija kulture.
Unutar interdisciplinarne suradnje nuno je ukljuiti filozofiju bez koje
nije mogue utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o kljunim
ivotnim i odgojnim temama.
Osnovni smisao poduke u ovom podruju jest razviti kompetencije
moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponaanja, pri
tome je bitno polaznike uvesti u situacije koje ukljuuju moralne
konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doi
razlonim sueljavanjem razliitih stajalita. Smisao moralnog razvoja
jest intuitivno i impulzivno rjeavanje problema zamijeniti
racionalnom i loginom argumentacijom.
Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta,
procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajalita
drugih i sposobnost apstraktnog miljenja. To znai da nije dovoljno
znati pravila nego i kako ih primijeniti u odreenim situacijama.
113

Razred: prvi (1.)
Moralno iskustvo predrefleksivna svijest
1. razlikovati osnovne etike pojmove
2. ispitati razliite perspektive samospoznaje
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i
uenja
5. identificirati granine situacije
6. procijeniti razliita moralna naela djelovanja
7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih
situacija
Razrada
Nastavne
cjeline
U potrazi za
identitetom
Prepreke u
potrazi
Orijentacija i
zamke na putu
Ciljevi: lani,
prividni, istinski
Odgovornost za
sebe i druge
moralna
dimenzija ivota
Napomene:

Razliite perspektive samospoznaje
Uloge, uzori, idoli
Osjeanje, htijenje, miljenje
Granine situacije
Borba sa zlom ili s moi
udnja za znanjem ili izazov elje za moi
ivotni izbor
Zlouporaba moi
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Potraga za nedostinim
Logika srca i logika uma
Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota
Savjest
Moralni razvitak kroz konfliktne situacije
Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
Etika kao svijest o moralu
Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui za povezivanje
usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja

diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rasprave), izradba prezentacija, metoda pisanja (eseja), rada na
tekstu, praktinih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s filmom,
izradba projektnih zadataka, izradba domaih uradaka.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
114
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

plakat, poster).
115

Razred: drugi (2.)
Etika socijalnog ivota
1. analizirati znaaj individualne slobode u ljudskome drutvu
2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajednitva
3. izdvojiti razloge konflikata u drutvu i mogunosti kompromisa
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
4. otkriti temeljne vrijednosti antike politike filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih politikih i socijalnih
filozofija
6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih
prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u
modernoj demokraciji
7. procijeniti fenomene suvremenog drutva, razvoja znanosti i
tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija
Razrada
Nastavne
cjeline
Individualna
sloboda i
odgovornost
prema zajednici
Najvie
vrijednosti
socijalnog i
politikog ivota
(antiko i
moderno
razdoblje)
Izazovi
suvremenog
drutva

Viedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora,
slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima:
odgovornost i uzajamnost
Uspjenost ili neuspjenost partnerstva s drugima
Sukob izmeu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem
socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, tenja ka srei i moralna
odgovornost)
Rjeavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjeanje,
obazrivost, tolerancija
Razliitost interesa ili sukobi interesa u drutvu? Imperativ mirnog
rjeavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiki pokret i ravnopravnost ena
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja
Politika filozofija kao jedinstvo etike i politike
udoree kao temelj zajednitva
Etike krjeposti i naelo sredine
Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasnitva (T. More)
Kontraktualistiki modeli drave (T. Hobbes, J. J. Rousseau)
Klasini utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)
Ope dobro kao zbroj pojedinanih interesa. Raun uitka. Hedonizam
i pravednost
Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti;razlike meu ljudima i problem jednakost
ljudi (K. Marx, J. Rawls)
Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
Imperativ beskonanog napretka
Tehnologija i znanost u slubi moi
116
Napomene:
Konzumerizam kao stil ivota

Veliki ekonomski i politiki sustavi i (ne)mogunost njihove kontrole
Uloga medija u svakodnevnom ivotu i mogunost njihove zlouporabe
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui povezivanju
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

projektna nastava.
plakat, poster).
117

Razred: trei (3.)
Primijenjena etika
1. identificirati izabrane pojmove iz podruja primijenjene etike
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. preispitati razliita shvaanja odnosa ovjeka i prirode

3. razlikovati razliite ekoloke teorije
4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnolokog razvoja
5. analizirati smisao etikih kodeksa i zakletvi
6. izdvojiti karakteristine probleme medicinske bioetike
Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek, priroda,
etika
Kvaliteta ivota
Smisao i granice
tehnolokog
razvoja
Ekologija i zatita
okolia
Bioetika i
biologijske
znanosti
Medicinska
bioetika
Napomene:

ovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
ovjek i ivotinjski svijet
ovjek i svijet biljaka
Opstanak i preivljavanje
Poboljanje kvalitete ivota
Odrivi razvoj
Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji
Tehnoloka izvedivost i etika dopustivost
Etika odgovornosti kao etika tehnoloke civilizacije
Ekoloki pokret i ekoloka etika
Ekoloka odgovornost
Ekosustavi
Ekoloka svijest i osobna angairanost
Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
Eugenika
Genetika i biotehnologija
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaaj
Etika transplantacije organa i trgovina organima
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

projektna nastava.
118
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

plakat, poster).
119

Razred: etvrti (4.)
Etika kao filozofija morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo
3. razluiti pojmove morala i udorea
4. procijeniti idealni zahtjev vaenja morala
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
5. ralaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etike pojmove
Etika argumentacija i etike teorije
1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
2. razluiti strategije opravdanja vaenja etike
3. preispitati filozofsko-antropoloko utemeljenje etike
4. suprotstaviti razliite etike argumentacije
5. analizirati etike tekstove
Razrada
Nastavne
cjeline
Moral i etika
Razliiti filozofski
pristupi
utemeljenju etike
Napomene:

Moral kao predmet i sadraj etike
Moral kao predrefleksivno iskustvo
Moral i udoree
Idealan zahtjev vaenja morala, moral kao trebanje
Etika kao filozofija morala
Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiki pojmovi
Razdioba etikih teorija
Etika pravila i etika dobrog ivota
Aristotelovo utemeljenje etike vrline
Kantova deontoloka etika
Utilitaristika etika (Bentham, Mill)
Nietzscheova kritika morala, etiki nihilizam
Habermasova etika diskursa
Kontraktualistika etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)
Metaetika, logiko-jezina analiza etikih iskaza
Relativistiko osporavanje etike (kulturni relativizam)
Metafiziko opravdanje etike (teoloka etika)
Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (obiajnost i udoree)
Filozofsko-antropoloko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti
ovjeka
Ostalo
Metode i oblici
rada:

120
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika
Literatura
Literatura za
polaznike:

projektna nastava.
plakat, poster).
121
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te

uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i

primjenu matematike u razliitim kontekstima, ukljuujui i
svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj

uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim
postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike

u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal
za budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko

zakljuivanje
uinkovito primjenjivati matematika znanja, ideje i rezultate

sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak

obrazovanja
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je

kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke
u svakodnevnomu ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike
i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra
i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje precizan simboliki
jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaenje i posredovanje ideja, matematiko obrazovanje
polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti,
naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u
takvu drutvu.
122

Razred: prvi (1.)
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu
4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije,
potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu
tonost
6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta
Algebra i funkcije
1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u sloenijim situacijama
2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene
3. raunati s algebarskim izrazima i razlomcima
4. diskutirati rjeenje linearne jednadbe, nejednadbe i njihovih
sustava koristei linearnu funkciju
Oblik i prostor
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom

koordinatnom sustavu u ravnini
2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu
crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta kod
geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih
u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice
2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u
ravnini
3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i
slinost
4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem
kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova
trokuta, etverokuta i mnogokuta)
5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim
ivotom i strukom
Podatci
1. prikupiti traene podatke uz raspravu valjanosti metode
2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju
123
3. predoiti prikupljene podatke pomou linijskog, stupastog i

krunog dijagrama
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
Napomene:

Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,
pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline, nego se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,

problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
aktivnost.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
(domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
124

Razred: drugi (2.)
Brojevi
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raunskih
operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije
1. analizirati kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu
funkciju
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te

eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
Oblik i prostor
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci
1. protumaiti prikupljene i prikazane podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
Napomene:

Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Geometrija prostora
Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Analiza prikupljenih i obraenih podataka
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

istraivaka metoda.
125
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
aktivnost.
nastavi i dr.).
126

Razred: trei (3.)
Brojevi
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za
odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog
u stupnjevima ili radijanima
2. primijeniti n! u sloenijim algebarskim izrazima
Algebra i funkcije
1. analizirati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske
jednadbe i nejednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i
formule identiteta
2. povezati binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri
ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom

sustavu u ravnini
3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u
koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa
svakodnevnim ivotom i strukom
2. primijeniti skalarni umnoak vektora
3. odrediti povrinu nepravilnog lika u ravnini
4. sluiti se konceptom mjerenja pri rjeavanju problemskih
zadataka
Podatci
1. proraunati srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza
podataka
2. odrediti vjerojatnost dogaaja za prikupljene i analizirane
podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor

Trigonometrijska krunica
Faktorijele
Trigonometrijske funkcije realnog broja
Trigonometrijske jednadbe i nejednadbe
Binomni pouak
Permutacije, kombinacije i varijacije
Vektori u ravnini
Pravac u koordinatnom sustavu
Krunica u koordinatnom sustavu
127
Mjerenje
Podatci
Brojevi
Napomene:
Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora
Vjerojatnost
Trigonometrijska krunica
Faktorijele
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

istraivaka metoda.
aktivnost.
nastavi i dr.).
128

Razred: etvrti (4.)
Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom
sustavu
Algebra i funkcije
1. primijeniti nizove i redove
2. analizirati sloene funkcije pomou svojstava elementarnih
funkcija
Podatci
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. istraiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje

vrijednosti niza podataka
Infinitezimalni raun
1. odrediti konvergentnost niza uz izraun limesa
2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije
3. derivirati sloenu funkciju
4. ispitati svojstva funkcije primjenjujui derivacije
5. nacrtati graf funkcije
6. odrediti primitivnu funkciju koristei osnovna svojstva
integriranja
7. izraunati povrinu ispod grafa jednostavnije funkcije
primjenjujui Newton-Leibnizovu formulu
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Podatci
Infinitezimalni
raun
Napomene:

Brojevni sustavi
Nizovi i redovi
Funkcije
Statistika
Limes niza
Limes funkcije
Derivacija funkcije
Primitivna funkcija i integral
Ostalo
Metode i oblici
rada:

istraivaka metoda.
129
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

aktivnost.
nastavi i dr.).
130
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju

fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog
osposobljavanja za odreeno zanimanje
Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti

fizike temelj za primijenjenu znanost, kao to su elektrotehnika i
raunalstvo. U fizici je vaan i karakteristian eksperimentalni pristup
koji omoguuje viekratno ponavljanje i istraivanje neke pojave, a
time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus
neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se slui
opaanjem i mjerenjem te logikim razmiljanjem i matematikim
zakljuivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa,
eksperimentalni
i
teorijski.
Fizikalna
pismenost
ukljuuje
kompetencije koje polazniku omoguuju promatranje i istraivanje
pojava, razmiljanje o njima i razumijevanje njihova objanjenja te
na temelju toga kreativno odluivanje i poduzimanje akcija.
131

Razred: prvi (1.)
Gibanja
1. opisati temeljne veliine kojima opisujemo gibanja
2. razlikovati srednju i trenutnu brzinu
3. usporediti akceleracije gibanja tijela s poveavanjem brzine i
sa smanjivanjem brzine
4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije
5. interpretirati grafiki ovisnost dviju veliina koje opisuju
pravocrtno gibanje
6. uporabiti jednadbe za rjeavanje problema pravocrtnih
gibanja stalne akceleracije ukljuujui slobodan pad
7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu
akceleraciju na krunom gibanju
Sile i polja
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. rijeiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile tee, trenja i elastine sile u razliitim
primjerima
3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora
sila
4. raspraviti o opem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko
Zemlje
5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona ouvanja
koliine gibanja
6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim
zakonom translacijskog gibanja
7. prosuditi o ravnotei krutog tijela
8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekuinama i plinovima te
primijeniti opise tlakova u razliitim primjerima
9. objasniti meudjelovanje tokastih elektrinih naboja pomou
Coulombova zakona
10. povezati magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje kao
jedinstven koncept prostora kojega ini djelovanje razliitih
sila
Razrada
Nastavne
cjeline
Gibanja

Put i pomak
Brzina
Akceleracija
Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje
Slobodni pad
132
Sile i polja
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Jednoliko kruno gibanje

Sila i masa
Sila tea, trenje, elastina sila
Newtonovi zakoni gibanja
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Sudari
Rotacija krutog tijela
Ravnotea krutog tijela
Tlak
Uzgon
Protjecanje fluida
Coulombov zakon
Elektrino polje
Magnetsko polje
/
Metode: nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalnomatematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave izmeu svih
sudionika u procesu uenja.
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivni pristup u nastavi koji
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika,
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih
jedinica i fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumjeti

njihovu uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti,

133
naela i teorije uporabom fizikalnog jezika i simbola
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih

zakonitosti, naela i teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na

drutvo, gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i

primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na
znanstveni nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita,

smisleno ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i
zakonitosti meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu

pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
Literatura za
polaznike:

134

Razred: drugi (2.)
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile
2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile
3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile
4. usporediti korisnosti razliitih primjera rada
5. opisati razliite vrste energije
6. raspraviti o kinetikoj energiji tijela u razliitim primjerima
7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije
8. prosuditi o slinostima i razlikama elastine potencijalne energije
i gravitacijske potencijalne energije
9. primijeniti zakon ouvanja energije
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
10. povezati zakon ouvanja koliine gibanja i zakon ouvanja

energije kod prouavanja sudara
Termodinamika
1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu
2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetikom energijom
estica
3. razmotriti probleme termikog rastezanja u razliitim
dimenzijama
4. istraiti plinske zakone
5. opisati naine prijenosa topline
6. objasniti pojam rada na razliitim primjerima u termodinamici
7. primijeniti 1. zakon termodinamike na termodinamikim
procesima
8. raspraviti o radu toplinskih strojeva pomou 2. zakona
termodinamike
Razrada
Nastavne
cjeline
Rad i energija
Termodinamika

Mehaniki rad i energija
Kinetika i potencijalna energija
Gravitacijska i elastina potencijalna energija
Snaga i korisnost stroja
Zakon ouvanja energije u mehanikim sustavima
Toplinsko rastezanje i stezanje vrstih tvari i tekuina
Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela
Plinski zakoni
Prijenos topline
Prvi zakon termodinamike
Rad u termodinamici
Drugi zakon termodinamike
135
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Toplinski strojevi
/
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih sudionika
nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je konstrukciju
pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili pojave i
kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-matematiki opis i
to samo onaj koji su polaznici svladali u matematici. Preferiraju se
problemski i istraivaki usmjerene metode uz izvoenje temeljnih
pokusa te metoda rasprave izmeu svih sudionika u procesu uenja.
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivni pristup u nastavi koji
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika/ce
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki za
rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje pokusa
i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka, zakljuivanje i
osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko prosuivanje rezultata.
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i samostalnost.

njihovu uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i

teorije uporabom fizikalnog jezika i simbola
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti,

naela i teorija



Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu pri

136
uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike, osobni

stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
polaznicima.
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja u
usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju po
dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
Literatura za
polaznike:

137

Razred: trei (3.)
Elektrodinamika
1. objasniti usmjereno gibanje elektrinog naboja u vodiu te
elektrinu struju i elektrini otpor
2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i
izmjenine struje
3. rijeiti problem u strujnom krugu pomou 1. i 2. Kirchhoffova
pravila
4. protumaiti ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
5. izraunati rad i snagu elektrine struje na praktinim
primjerima
6. prikazati i objasniti Oerstedov pokus
7. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za
magnetsko polje ravnog vodia, strujnu petlju i zavojnicu
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
8. razmotriti djelovanje sile u magnetskom polju na razliitim

primjerima
9. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvoenje pokusa
10. izloiti primjenu elektromagnetske indukcije
Titranje, valovi i zvuk
1. objasniti fizikalne veliine koje odreuju harmonijsko titranje
2. interpretirati grafiki promjenu fizikalnih veliina koje opisuju
harmonijsko titranje s vremenom
3. primijeniti jednadbe koje opisuju harmonijsko titranje u
rjeavanju zadataka
4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigueno i prisilno
titranje, rezonancija)
5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehanikih valova
6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala
7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i interferencije valova
8. raspraviti o spektru i primjeni zvunih valova
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrodinamika

Elektrina struja
Elektrini otpor
Ohmov zakon za strujni krug
Rad i snaga elektrine struje
Oerstedov pokus
Lorentzova i Amperova sila
Elektromotor
Elektromagnetska indukcija
Naelo rada generatora
Zatita od elektrinog udara
138
Titranje, valovi i
zvuk
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Harmonijsko titranje, prigueno i prisilno titranje

Rezonancija
Energija titranja
Nastanak valova i karakteristine valne veliine
Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova
Valovi zvuka
Ultrazvuk
/
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
samostalnost.

njihovu uporabu




139



polaznicima.
Literatura
Literatura za
polaznike:

140

Razred: etvrti (4.)
Elektromagnetski valovi i svjetlost
1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove
elektromagnetskog spektra
2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu
informacija na daljinu i u medicini
3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala
4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo te navesti njezina
svojstva
5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti
na prizmi
6. konstruirati sliku koju daje tanka lea te navesti njezina
svojstva
7. primijeniti jednadbu lee
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija

svjetlosti)
9. primijeniti jednadbe optike reetke i/ili Youngova pokusa pri
rjeavanju zadataka i istraivakom pokusu
Atomi i atomske jezgre
1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog
broja, masenog broja i izotopa
2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma
3. objasniti fotoelektrini efekt
4. usporediti valnu i estinu prirodu svjetlosti i tvari
5. navesti , i raspad i opisati ionizirajua svojstva nastalih
produkata i njihov doseg
6. primijeniti zakone ouvanja naboja i masenog broja prilikom
nuklearnih reakcija
7. uporabiti u rjeavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada
8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i
fuzijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektromagnetski
valovi i svjetlost

Elektromagnetski titraji
Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova
Spektar i brzina elektromagnetskih valova
Zakoni geometrijske optike
Zrcala
Disperzija svjetlosti
Lee
Interferencija i ogib svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
141
Atomi i atomske
jezgre
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Zraenje uarenog tijela

Fotoelektrini efekt
Dualizam u prirodi
Razvoj modela atoma
Struktura atomske jezgre
Radioaktivnost
Nuklearna energija
Ionizirajue i neionizirajue zraenje
/
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
samostalnost.

njihovu uporabu




142



polaznicima.
Literatura
Literatura za
polaznike:

143
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
osposobiti za samostalno uenje i unapreivanje poslova u

odreenom zanimanju te za cjeloivotno uenje
dobro upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine

i produkte koji su vani u njihovom zanimanju
objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi

te ih prikazati jednadbama kemijske reakcije
izvoenjem pokusa razviti vjetinu eksperimentiranja,

sposobnost opaanja promjena, opisivanja i donoenja
zakljuaka
uoiti uzajamne veze izmeu pokusa, pojava u prirodi i teorije
prepoznati tetne i opasne kemikalije te objasniti nain

njihovog obiljeavanja, pravila rukovanja, postupanja i
zbrinjavanja
razviti svijest o nunosti ouvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne

odriui se dobrobiti civilizacije i napretka
osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije

prema svakom pojedincu i njegovim potrebama
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je

nastave kemije stei znanja o temeljnim kemijskim teorijama,
ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i
modelima kako bi na osnovi njih mogli opisati i razumjeti svojstva i
promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaa nastave kemije jest razviti
interes polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajui ih
dijelom ope kulture. U strukovnim kolama zadatak nastave kemije
jest stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih u buduem zanimanju te
svakodnevnom ivotu. Nastavom kemije polaznici trebaju stei znanja
i sposobnosti koje e omoguiti daljnje samoobrazovanje, odnosno
usavravanje u struci.
144

Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)
estina graa tvari
1. objasniti strukturu atoma
2. navesti podatke koji se mogu iitati iz periodnog sustava
elemenata
3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala
4. odrediti valenciju nekog atoma obzirom na poloaj u
periodnom sustavu elemenata
5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza
6. objasniti znaenje Lewisove simbolike
7. povezati vanost meumolekulskih sila s graom tvari
Osnove elektrokemije
1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom
oksidacijskog broja
2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. predvidjeti mogue ishode oksido-redukcijskih procesa na

elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja
4. protumaiti pomou shematskog prikaza Daniellova lanka
sastavne dijelove lanka
5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom lanku i
elektroliznom lanku
6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnog
elektrodnog potencijala
7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog
lanka
Metali i nemetali
1. pokazati vanost tehniki vanih metala i njihovih legura
2. prikupiti najvanije injenice o svojstvima nemetala po
skupinama u periodnom sustavu elemenata
3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu
4. prikazati vanost vode u svakodnevnom ivotu i svim ljudskim
aktivnostima
5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi
6. izloiti vanost primjene umjetnih gnojiva
7. otkriti vanost zbrinjavanja otpada
Razrada
Nastavne
cjeline
Struktura atoma
i periodni sustav

Sastav tvari
Graa atoma
145
elemenata
Veze izmeu
atoma i molekula
Osnove
elektrokemije
Metali
Nemetali
Napomena:
Periodni sustav elemenata

Ionska veza
Kovalentna veza
Polarnost molekula (meumolekulske sile i vodikova veza)
Oksidacija i redukcija
Galvanski lanci
Elektroliza
Metalna veza
Tehniki vani metali i njihove legure
Halogeni elementi
Halkogeni elementi
Duikova skupina elemenata
Ugljikova skupina elemenata
Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i praktinog
rada s ciljem ostvarivanja ishoda uenja.
Ostalo
Metode:
Strategija pouavanja:
problemsko pouavanje
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika
Literatura
Literatura za
polaznike:
heuristiko pouavanje
programirano pouavanje
Strategija uenja otkrivanjem:

istraivanje
simulacija
projekt.
Oblici: frontalni oblik nastave, grupni oblik, rad u paru, individualni

rad.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja (usmenim i pisanim
nainom, individualnim uenjem, suradnikim uenjem, projektnom
nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim radom, e-uenjem),
primjena znanja.
Oblici: samostalni rad (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
suradnja u nastavi i dr.).
146
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
usvojiti i meusobno povezati kljune bioloke koncepte u

objanjavanju pojava i procesa u ivome svijetu kako bi stekli
temeljnu bioloku pismenost kao svojinu i alat graanina
suvremenog demokratskog drutva
proiriti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati

stavove o potrebi odgovornog ponaanja prema vlastitom
zdravlju i zdravlju drugih ljudi
steeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi

ouvanja bogatstva prirode i prirodne ravnotee te obrazloiti
potrebu vlastitog odgovornog ponaanja prema prirodi i
okoliu
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Polaznici stjeu znanje i razvijaju vjetine, poevi od manualne

spretnosti i umijea koritenja pribora za praktian rad, do
promatranja,
opisivanja,
izdvajanja
bitnog,
zakljuivanja,
prezentiranja i rada u timu. Uenje biologije ciljano utjee i na
afektivnu domenu polaznikova razvoja, usvajanjem potovanja prema
ivotu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim ivim
biima te odgovornost za ouvanje prirode, okolia te vlastitog i tueg
zdravlja.
147

Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Razred: prvi (1.)
ovjek i zdravlje
1. raspraviti o zdravim stilovima ivljenja te vanosti pravilne i
redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom ivotu
2. identificirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i
nametnika u ovjekovo tijelo i mjere prevencije
3. dati primjere najee virusne i bakterijske bolesti i naine
njihova lijeenja
4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i
ponaanje ljudi
5. protumaiti vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito
zdravlje na primjerima razliite ovisnosti
6. prepoznati opasnosti za zdravlje povezane sa specifinosti
zanimanja za koje se koluje
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
7. pokazati zahvate prve pomoi koji mogu spasiti ivot

ugroenoj osobi
8. opisati primjer posljedica poremeaja ravnotee u organizmu
Spolnost i sazrijevanje i ovjeka
1. protumaiti povezanost sazrijevanja i ivotnih razdoblja s
djelovanjem hormona
2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom graom i
higijenom
3. razlikovati prednosti i nedostatke razliitih metoda planiranja
trudnoe
4. protumaiti proces oplodnje i razvoj ploda do poroaja
5. povezati promjene tijekom trudnoe s odgovornim ponaanjem
trudnice
6. raspraviti o razliitim stavovima o spolnosti i odgovornom
spolnom ponaanju
Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek i zdravlje

Znaenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila ivljenja
Povezanost najeih bolesti i poremeaja organskih sustava s
moguim imbenicima rizika i prevencijom
Osobna higijena
Zdrava hrana i razborita prehrana
Umor, odmor i rekreacija
Ovisnosti (puenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i
narkomanija, ostale ovisnosti)
Pruanje prve pomoi (zahvati koji spaavaju ivot)
Samostalan i grupni rad
Primjeri poremeaja ravnotee u organizmu i njihove posljedice
148
Spolnost i
sazrijevanje
ovjeka
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Poremeaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

Utjecaj vrnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova ivljenja
Odgovorno ponaanje prema zdravlju (donoenje odluka)
Rizici za zdravlje povezani sa specifinosti zanimanja i nainom ivota
ovjekov ivotni ciklus i razvoj spolnosti
Pubertet i adolescencija
Graa i funkcija mukog i enskog spolnog sustava
Menstrualni ciklus i oplodnja
Trudnoa, poroaj, dojenje i njega novoroenadi
Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoe
Samostalan i grupni rad:
Odgovorno spolno ponaanje i partnerski odnosi (donoenje odluka)
Utjecaj vrnjaka i medija na spolno ponaanje
/
Metode: metode rada odreuje nastavnik prema odobrenoj strunoj
literaturi te sadraju pouavanja/uenja, a naglasak treba staviti na
suradniko uenje i istraivako te samostalno uenje. Tu su i
verbalne, vizualne te prakseoloke metode.
Oblici: frontalni rad, grupni rad/rad u skupinama, rad u parovima,
individualni rad, timski rad.
Elementi: aktivnim uenjem u individualnom, suradnikom i
zajednikom radu, uz primjenu praktinih radova ili simulacija (npr.
pokus, istraivanje, igranja uloga, oluja ideja, uenje otkrivanjem,
doivljajem i interpretacijom doivljaja, nastavne ekskurzije, euenje) pridonosi se radu pojedinca i grupe, a koritenje razliitih
sastavnica i metoda u praenju i ocjenjivanju polaznikova napretka,
odraz je cjelovitosti pristupa u vrjednovanju njihovih postignua.
Sastavnice koje e nastavnik koristiti, nain praenja i nain
izvoenja pojedinih ocjena te izvoenja zakljune ocjene moraju biti
jasni i polaznicima objanjeni ve na poetku nastavne godine.
Vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba maksimalno integrirati u
nastavni proces i provoditi kontinuirano tijekom razliitih nastavnih
aktivnosti, a ishodi uenja vrjednuju se u komunikaciji sa svakim
pojedinim polaznikom.
Oblici: praenje postignua polaznika odvija se u razliitim
sastavnicama.
Usvojenost nastavnih sadraja obuhvaa postignua u kognitivnoj ili
spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu te sastavnice vrjednuje se
poznavanje temeljnih pojmova i strunog nazivlja, razumijevanje
pojava i procesa u ivom svijetu, objanjavanje meuodnosa i
uzrono-posljedinih veza u ivom svijetu te kompleksne
meuovisnosti ive i neive prirode.
Primjena znanja podrazumijeva primjenu usvojenih biolokih
zakonitosti i teorija na primjerima iz okruenja, tumaenje novih
(vlastitih) primjera i rjeavanje problema. U ovoj se sastavnici
ocjenjuje polaznikova sposobnost i vjetina prikazivanja dostupnih
podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni nain te
razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s
149
razliitih motrita, smislenog ralanjivanja problema (tabelarni

prikaz, grafikon) i prikazivanja meuodnosa. U sklopu ove sastavnice
moe se ocijeniti i praktina primjena teoretskog znanja.
Samostalan rad je sastavnica praenja individualnih uradaka pa se
ovdje vrjednuju polaznikove aktivnosti tijekom nastavnog procesa i
domai uradci, samostalni praktini radovi, prikazi istraivanja, prikazi
zakljuaka rasprava, razliite prezentacije, referati, plakati,
seminarski radovi. Prilikom vrjednovanja grupnog uratka u ovoj se
sastavnici moe ocijeniti polaznikov individualan doprinos radu grupe.
Afektivno podruje razvoja polaznika, iskazano odnosom polaznika
prema radu u pravilu se prati biljekama o radu i napredovanju
polaznika i ocjenjuje se opisno. Ta se ocjena takoer uzima u obzir
pri konanom zakljuivanju ocjene.
Literatura
Literatura za
polaznike:

150
2.2.2. Obvezni strukovni moduli

Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
OSNOVE INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Upotreba informacijske tehnologije u poslovanju
Tehniko dokumentiranje
Uvod u baze podataka
Tehniko i poslovno komuniciranje
s ovim modulom
primijeniti standarde tehnikog crtanja i nacrtne geometrije
uporabiti raunalne programe u izradbi tehniko-tehnoloke

dokumentacije
upoznati se s osnovama baza podataka
razvijati sposobnosti za poslovno komuniciranje
uporaba informacijske tehnologije u voenju dokumentacije i

poslovnoj komunikaciji
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Upotreba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju (1.

razred, 3 sata, 4,5 boda)
Tehniko dokumentiranje (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Uvod u baze podataka (2. razred, 1 sat, 1,5 boda)
Tehniko i poslovno komuniciranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
151
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U
UREDSKOM POSLOVANJU
Razred: prvi (1.)
1. prepoznati dijelove osobnog raunala i rukovati osobnim
raunalom
2. koristiti i podesiti osobno raunalo
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. rukovati s mapama i datotekama na osobnom raunalu

4. koristiti i primijeniti program za obradu teksta u izradbi i
ureivanju sloenijih dokumenata
5. koristiti i primijeniti program za tabline kalkulacije u izradib
tablinih izrauna i grafikona
6. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija
7. koristiti internet i elektroniku potu
Razrada
Nastavne
cjeline
Osobno raunalo
Elektroniki
svijet
Operacijski
sustav Windows7
Obrada teksta
Tablini
prorauni
Izradba
prezentacija
Internet i rad na
mrei
Vjebe

Vrste i tipovi raunala
Dijelovi osobnog raunala
Ulazno-izlazni ureaji
Softver
Raunalne mree
Informacijske i komunikacijske tehnologije
Sigurnost i raunalni virusi
Zakon, pravna regulativa i zakonski propisi
Microsoft Windows 7 operacijski sustav
Organizacija podataka
Rad s podacima
Korisniki programi
Namjetanje raunala
Osnove rada u Wordu
Rad s tekstom
Oblikovanje dokumenta
Objekti u Wordu
Cirkularna pisma
Uvod u MS Excel
Unos i ureivanje podataka i formula
Oblikovanje tablice i nizovi podataka
Funkcije
Grafikoni
Rad s tablicama u Excelu
Promjena prikaza i ispis radne knjige
Osnove MS PowerPointa
Izradba prezentacije
Oblikovanje prezentacije
Priprema izlaznih rezultata
Internet i World Wide Web
Elektronika komunikacija
MS Outlook i Windows Mail
Osnove rada s raunalom
152
Napomene:
Rad s mapama i datotekama

Korisniki programi
Namjetanje raunala
MS Word - Rad s dokumentima i korisnika prilagodba
Rad s tekstom
Oblikovanje dokumenta
Objekti u Wordu
Cirkularna pisma
MS Excel-Unos i ureivanje podataka
Oblikovanje tablice i nizovi podataka
Funkcije
Grafikoni
Osnove MS PowerPointa
Izradba prezentacije
Oblikovanje prezentacije
Internetski preglednik - Windows Internet Explorer i preuzimanje
podataka s interneta
Elektronika pota
MS Outlook i Windows Mail
Nastavni se proces 34% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 66% slui za povezivanje
Kod realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka

metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski zadatci i
praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
Oblici: usmena i pisana provjera te programski zadatci.

153
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO DOKUMENTIRANJE

Razred: prvi (1.)
1. koristiti norme tehnikog crtanja i dokumentiranja
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. nacrtati i prepoznati osnovne simbole iz shema elektrikih i

elektronikih sklopova
3. nacrtati i skicirati blok-dijagrame
4. nacrtati jednostavne sheme elektrikih i elektronikih sklopova
5. skicirati i nacrtati tijelo u prostornom prikazu
6. koristiti programski alat za izradbu crtea, profesionalnih blok
dijagrama i shema elektrikih i elektronikih sklopova
Razrada
Nastavne
cjeline
Standardi u
tehnikom
crtanju
Osnovne
geometrijske
konstrukcije
Osnove nacrtne
geometrije
Prostorno
predoavanje
Simboli i sheme
elektrinih i
elektronikih
sklopova
Vjebe
Napomene:

Vrste tehnikih crtea
Vrste crta
Namjena crta
Standardna mjerila u tehnikom crtanju
Zaglavlja i sastavnice
Tehniko pismo
Konstrukcija krunih prijelaza
Osnovne geometrijske konstrukcije mnogokuta (trokut, etverokut,
peterokut, esterokut)
Konstrukcija ravninskih krivulja (krunica, elipsa, sinusoida)
Europski nain prikazivanja
Projekcija toke i duine
Crtanje osnovnih projekcija lika (nacrt, tlocrt, bokocrt)
Skiciranje ortogonalnih projekcija tijela
Metode prostornog predoavanja
Perspektiva
Dimetrija
Kosa projekcija
Izometrija
Simboli u elektrotehnici i elektronici
Shematski crtei elektrinih instalacija
Jednopolne sheme u elektrotehnici
Shematski crtei u elektronici
Shematski blok-dijagrami
Tehniko pismo
Konstrukcija trokuta, kvadrata, peterokut, esterokuta
Konstrukcija krunice, elipse i sinusoide
Konstrukcija lika u tlocrtu nacrtu i bokocrtu
Skiciranje ortogonalne projekcije u tlocrtu nacrtu i bokocrtu
Crtanje tijela u izometriji
Skiciranje tijela u izometriji
Crtanje elektrotehnikog shematskog crtea pomou raunala
Crtanje shematskog elektronikog crtea pomou raunala
Crtanje blok dijagrama pomou raunala
Nastavni se proces 40% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
154
Vjebe polaznika se upotpunjuju crtanjem tehnikih crtea na

raunalu koritenjem odgovarajueg softvera.
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
laboratorijske vjebe i seminarski rad.
155
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U BAZE PODATAKA

Razred: drugi (2.)
1. protumaiti osnovnu organizaciju baze podataka
2. osmisliti i konstruirati bazu podataka
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. povezati tablice relacijske baze (1:1, 1:N, N:M)

4. izdvojiti i prikazati eljene podatke prema zadanom kriteriju iz
baze podataka
5. koristiti obrasce za unos i izmjenu podataka
6. kreirati izvjea prema zadanom kriteriju iz vie povezanih
tablica
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u baze
podataka
Relacijski model
Izradba baze
podataka
Ureivanje baze
podataka
Prikaz podataka
Obrasci
Izvjetaji
Vjebe

Baza podataka
Svrha koritenja i koritenje baze podataka
Modeli podataka
Otvaranje postojee i kreiranje nove baze podataka u MS Accessu,
upoznavanje s izgledom programa MS Access
Vrste tablica (matine i prometne)
Graa i kreiranje tablice
Polje
Slog
Primarni i vanjski klju
Indeks
Konstruiranje baze podataka na osnovi zadanog problema crtanjem
skica i dijagrama
Izradba tablica: definiranje imena stupaca i pripadnih tipova
podataka
Zadavanje kljueva
Definiranje indeksa
Dodavanje novih i brisanje postojeih zapisa
Ureivanje postojeih zapisa
Kopiranje, preimenovanje i brisanje tablica
Prikaz tablice (promjene izgleda)
Sortiranje, pretraivanje i zamjena podataka
Postavljanje upita QBE tehnikom
Generiranje upita dizajnerom
Izvoenje, spremanje i uitavanje upita
Izradba obrazaca
Pregled, unos i brisanje podataka koritenjem obrazaca
Pretraivanje i filtriranje koritenjem obrazaca
Spremanje i otvaranje obrazaca
Izradba izvjea
Pregled i ispis podataka
Izvoz podataka u vanjsku datoteku
Grupiranje podataka u izvjeu
Agregatne funkcije u izvjeu
Spremanje i otvaranje izvjea
Crtanje dijagrama baze podataka
Izradba baze podataka
156
Napomene:
Izradba tablica
Dodavanje novih zapisa, izmjena i brisanje postojeih zapisa
Prikaz tablica
Upiti
Rad s obrascima
Rad s izvjeima
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena i pisana provjera; zadatci objektivnog tipa,
157
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Razred: etvrti (4.)
1. koristiti programske alate za izradbu tehnikih i poslovnih
dokumenata
2. primijeniti predloke tipskih dokumenata
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. izraditi jednostavnije tehnike dokumente: tehniku

specifikaciju, ponudu s trokovnikom i korisniki prirunik
4. primijeniti poslovnu komunikaciju elektronikim putem
5. pripremiti i odrati poslovni sastanak
6. prezentirati odabrane tehnike i poslovne dokumente
poslovnim korisnicima
Razrada
Nastavne
cjeline
Programski alati
za poslovno
komuniciranje
Programski alati
za izradbu
tehnike
dokumentacije
Osnove
poslovnog
komuniciranja
Osnove
elektronikog
komuniciranja
Osnove
prezentacijske
vjetine
Vjebe

Poslovni softver MS Office ili odgovarajui drugi softver
Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih poslovnom
komuniciranju
Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe odgovarajuih dokumenata
Poslovni dopis, trokovnik, kalkulacija, prezentacija, elektronika
pota
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane poslovne
dokumentacije
Poslovni softver MS Visio, Autocad i/ili odgovarajui
Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih tehnikim poslovima
Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe tehnike dokumentacije
Tehniki dijagram s opisom i tehniki nacrt sa sastavnicom
Osnove rada u alatima
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane tehnike dokumentacije
Osnovi pojmovi u komunikaciji
Oblici i naini komuniciranja
Usmena komunikacija
Pisana komunikacija
Javni govor i prezentiranje
Usporedba i razlike usmene, pisane i elektronike komunikacije
Poslovni web
Poslovna elektronika pota
Poslovni kontakti i upravljanje vremenom
Pregled i upoznavanje alata poslovnog elektronikog komuniciranja
Poslovni predloci, primjeri elektronike poslovne komunikacije
Cilj i misija prezentacije
Publika i situacija
Struktura i plan prezentacije
Vizualna i verbalna komunikacija
Zlatna pravila uspjenih prezentacija
Elementi izvedbe: stav, kontrola, utjecaj
Uvjebavanje
Pregled i upoznavanje programskih alata
Osnovni rad s programskim alatima
Rad s odabranim predlocima
Modifikacija predloaka po dobivenom zadatku
158
Napomene:
Poslovna komunikacija izraenih dokumenata elektronikom potom

Sazivanje poslovnih sastanaka uz pratei dopis i dokumente
Samostalna izradba prezentacije po dobivenom zadatku
Javna prezentacija i obrana dobivenog zadataka
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski, uz izlaganje i
objanjavanje primjera, pa preostalih 50% polaznici sami ili u
grupama izvode jednostavne praktine primjere.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena i pisana provjera, programski zadatci.

159
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
OSNOVE RAUNALSTVA
Osnove raunala
Graa raunala
Operacijski sustavi
Praktine osnove raunalstva
Algoritmi i programiranje
s ovim modulom
upoznati osnovnu strukturu, naelo rada osobnog raunala i
njegovih pojedinih dijelova
samostalno sastaviti i nadograditi sklopovske komponente

osobnog raunala, instalirati potreban operacijski sustav te
dijagnosticirati i otkloniti jednostavne neispravnosti
razvijati algoritamski nain razmiljanja
sastaviti i nadograditi komponente osobnog raunala
instalirati potrebni operacijski sustav
dijagnosticirati i otkloniti jednostavne neispravnosti
algoritamsko programiranje
Algoritmi i programiranje (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Algoritmi i programiranje (2. razred, 3 sata, 5 bodova)
Osnove raunala (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Praktine osnove raunala (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Graa raunala (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
Operacijski sustavi (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
160

Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
Razred: prvi (1.)
1. objasniti vanost algoritama u procesu rjeavanja problema
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. razmotriti tipine strukture podataka i pripadnih algoritama te

prepoznati vana svojstva algoritama
3. odabrati i osmisliti algoritme za rjeavanje jednostavnijih
problema
4. koristiti naredbe za upis i ispis podataka
5. primijeniti naredbe za grananje i ponavljanje dijelova
programa
Razrada
Nastavne cjeline

Osnovni pojmovi algoritama
Svojstva algoritma
Zapis algoritma
Vrste naredbi
Sekvencijalne naredbe
Naredbe pridruivanja i aritmetike operacije
Algoritmi
Naredbe za odreivanje tijeka algoritma
Logike operacije
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na poetku
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju
Sloene naredbe - programske funkcije
Naredbe za ponavljanje poznati broj puta
Brojevni sustavi
Prikaz podataka u sklopovima raunala
Zapis prirodnih brojeva
Zapis podataka u
Zapis cijelih brojeva
sklopovima raunala
Zapis racionalnih brojeva i brojeva s pominom tokom
Racionalni brojevi jednostruke i dvostruke preciznosti
Zapis znakova
Osnovna struktura programa u odabranom programskom jeziku
Osnovni tipovi podataka
Varijable i konstante
Funkcije za ispis podataka
Funkcije za upis podataka
Naredba za dodjeljivanje vrijednosti
Aritmetike operacije i pretvorba tipova podataka
Matematike funkcije
Prioriteti izvravanja operacija
Programski jezik
Znakovi i znakovne funkcije (ctype.h)
Jednostruko grananje - if
Viestruka grananja - if_else, if_else_if_else
Logike operacije
Naredba switch
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na poetku - while
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju - do_while
Naredbe continue i break
Naredba za ponavljanje poznati broj puta - for
Ugnijeene petlje
161
Jednodimenzionalna polja
Inicijalizacija jednodimenzionalnih polja
Dvodimenzionalna polja
Inicijalizacija dvodimenzionalnih polja
Nizovi znakova
Upis i ispis niza znakova
Usporeivanje i kopiranje nizova znakova
Algoritmi
Uvod u rad s programom za grafiki prikaz algoritama
Sekvencijalne naredbe
Naredbe za odreivanje tijeka programa
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta
Naredba za ponavljanje poznati broj puta
Vjebe
Napomene:
Programski jezik
Naredbe za upis i ispis podataka
Aritmetike operacije i matematike funkcije
Naredbe za grananje u programu
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta
Naredba za ponavljanje poznati broj puta
Polja
Nizovi znakova
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 35% slui povezivanju
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena i pisana provjera; zadatci objektivnog tipa,
162
Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE

Razred: drugi (2.)
1. koristiti algoritme za pretraivanje i sortiranje
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. kreirati i primijeniti funkcije u programu

3. koristiti pokazivae u radu s poljima i funkcijama
4. dizajnirati i koristiti strukture podataka
5. kreirati i koristiti datoteke
Razrada
Nastavne
cjeline
Algoritmi za
pretraivanje i
sortiranje
Funkcije
Pokazivai
Strukture
podataka
Datoteke
Rad s bitovima
Grafika
Vjebe
Napomene:

Pretraivanje jednodimenzionalnog polja
Razni naini sortiranja elemenata polja
Sortiranje razmjenom (selection sort)
Sortiranje metodom mjehuria (bubble sort)
Definiranje i deklaracija funkcije
Poziv funkcije
Prijenos argumenata
Tipovi funkcija
Rekurzivne funkcije
Deklaracija pokazivaa
Funkcije i pokazivai
Polja i pokazivai
Pokazivai na niz znakova
Osnovni pojmovi o strukturama
Polja struktura
Otvaranje i zatvaranje datoteke
Neformatirani nain upisa i ispisa podataka
Formatirani nain upisa i ispisa podataka
Naredbe za rad s bitovima
Polja bitova
Naredbe za rad s grafikom
Izradba razliitih crtea i animacija
Pretraivanje
Sortiranje
Funkcije
Pokazivai
Strukture
Datoteke
Rad s bitovima
Grafika
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 35% slui povezivanju usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
163
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe.
Oblici: usmena i pisana provjera, izradba projekta, domai uradak,
timski rad, laboratorijske vjebe i seminarski rad.

164
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE RAUNALA

Razred: drugi (2.)
1. ralaniti i objasniti osnovnu strukturu raunala kao sustava
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. prikazati i protumaiti elemente osnovne ploe i njihove

funkcije
3. opisati fiziku i logiku strukturu tvrdog diska
4. imenovati elemente strukture operacijskog sustava
5. objasniti proces podizanja operacijskog sustava
6. opisati princip rada tipinih izlaznih ureaja
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi
i koncepti
Kuite s
napajanjem
Matina ploa
Tvrdi disk
Operacijski
sustav
Memorija
Ureaji za
pohranu
podataka

Vrste raunala
Podsustavi PC-ja
Konektori na perifernim ureajima
Unutranjost sistemske jedinice
Kuite raunala
Jedinica napajanja
Standardi kuita i jedinica napajanja
Tehnologije u jedinicama napajanja
Standardi oblika matinih ploa
Komponente matine ploe
Chipset
Sabirnice
BIOS
Sistemski resursi
Mikroprocesor
Modeli procesora
Viejezgreni procesori
Nain rada vrstog diska
Logika struktura tvrdog diska
ATA suelja
SCSI
RAID
Pojam i vrste operacijskih sustava
Osnovna struktura operacijskog sustava
Instalacija operacijskog sustava
Podizanje operacijskog sustava
Osnovna konfiguracija operacijskog sustava
Osnovni dijagnostiki alati operacijskog sustava
DRAM memorija
Vrste RAM-a
Karakteristike RAM-a
Vanjski tvrdi disk
Flash memorije
Memorijske kartice
itai memorijskih kartica
Optiki pogoni i mediji
SSD diskovi
Floppy pogoni i mediji
165
Audio i video
podsustav
Ulazni ureaji
Pisai
Mreni podsustav
Prijenosna
raunala
Napomene:
Monitori
Projektori
Grafike kartice
Karakteristike video podsustava
Zvune kartice
Zvuni sustavi
Portovi i prikljuci PC-ja
Standardni ulazni ureaji
Skeneri
Digitalni fotoaparat
Kamera za raunalo
Vrste i karakteristike pisaa
Iglini pisai
Laserski pisa
Tintni pisai
Naini komunikacije pisaa
Mreni podsustav PC-ja
Mrena kartica
Vrste prijenosnih raunala
Komponente prijenosnih raunala
Izmjenjive komponente prijenosnih raunala
Baterije prijenosnih raunala
Nastavni se proces 100% vremena izvodi teorijski.
Vjebe iz tog podruja odrauju se u posebnom predmetu Praktine
osnove raunalstva.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski rad i
Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
programski rad.
166
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA

Razred: drugi (2.)
1. sastaviti i nadograditi sklopovske komponente PC raunala
2. instalirati i konfigurirati operacijski sustav raunala prema
postavljenim zahtjevima
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. instalirati i konfigurirati osnovne programe za zatitu i

odravanje PC raunala
4. instalirati i konfigurirati elementarnu inu mreu prema
postavljenim zahtjevima
5. konfigurirati vatrozid te spojiti raunalo na internet
6. testirati mreu prema zadanim zahtjevima
7. primijeniti tehnike lemljenja
Razrada
Nastavne
cjeline
Komponente osobnog raunala

Podsustavi osobnog raunala
Konektori osobnog raunala
Bios
Rastavljanje osobnog raunala
Osobno
Sastavljanje i nadogradnja osobnog raunala
raunalo (PC)
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na osobnom
raunalu
Alati za snimanje/vraanje sistemskih informacija
Snimanje i vraanje sistemskih informacija
Izradba tehnike dokumentacije
Logika organizacija tvrdog diska
Simulacija pogreaka na tvrdom disku
Particije
Tvrdi disk (HDD)
Alati za rad s particijama
Rad s particijama
Instalacija operacijskog sustava MS DOS
Konfiguriranje MS DOS-a
MS DOS komandna linija (naredbe, sintaksa)
Alati MS DOS-a
Operacijski sustavi Instaliranje operacijskog sustava Windows (formiranje dual boot
sustava)
Konfiguriranje operativnog sustava Windows
Kreiranje sigurnosne kopije (image) particije
Instalacija i konfiguracija programa za odravanje
Instalacija i konfiguracija programa za zatitu
Sigurnost i
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na
odravanje
operativnom sustavu
Osnovna pravila lemljenja
Alati i pribor za lemljenje
Lemljenje
Priprema za lemljenje
Postupci lemljenja
167
Mrea
Napomene:
Izradba komunikacijskog kabela (primjerice, RS-232)

Vizualno i funkcionalno testiranje izraenoga kabela
Izradba mrenih kabela (straight-through, crossover)
Vizualno i funkcionalno testiranje mrenih kabela
Spajanje raunala u lokalni mreni sustav
Testiranje mrenog sustava (rad u komandnoj liniji)
Spajanje lokalne mree na internet
Testiranje brzine pristupa prema internetu
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na lokalnoj
mrei
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino u sklopu
laboratorijskih ili radionikih vjebi.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
materijalnim i drugim uvjetima
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
praenje programskih sadraja (odnos prema radu), struna znanja,
primjena znanja.
Oblici: laboratorijske vjebe, ispitna laboratorijska vjeba, seminarski
rad, timski rad, izradba projekta, domai uradak.
168
Naziv nastavnog predmeta: GRAA RAUNALA

Razred: trei (3.)
1. opisati arhitekturu raunalnog sustava
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. interpretirati izvoenje instrukcije

3. opisati upravljaku jedinicu i aritmetiko-logiku jedinicu
4. klasificirati memorijski sustav
5. protumaiti ulazno-izlazni sustav raunala
6. analizirati viejezgrene procesore i vieprocesorske sustave
Razrada
Nastavne
cjeline
Arhitektura
raunala
Mikroprocesor
Upravljaka
jedinica
Aritmetikologika jedinica
Memorijski
sustav
Sabirnice
Ulazno-izlazni
podsustav

Osnovni raunski modeli
Arhitektura, organizacija, struktura i graa raunalskog sustava
Klasifikacija arhitekture raunalskog sustava
Funkcijske jedinice Von Neumannova modela raunala
Jednostavno mikroraunalo Von Neumannov model raunala
Von Neumannovo raunalo raunalo SISD
Pojednostavljeni model CISC procesora
Primjer izvoenja programa
Stanje na vanjskim sabirnicama
Pojednostavljeni model RISC procesora
Prijenos upravljanja unutar istog programa
Prijenos upravljanja izmeu razliitih programa
Rekurzivne programske procedure
Dva osnovna naina oblikovanja upravljake jedinice
Mikroprogramirana upravljaka jedinica
Oblikovanje jednostavne aritmetiko-logike jedinice
Aritmetika sekcija
Logika sekcija
Memorijska hijerarhija
Osnovne organizacijske i tehnoloke znaajke memorijskog sustava
Glavna ili radna memorija
Porodice DRAM
Magnetska diskovna memorija
Magnetska diskovna memorija
Polje diskova RAID
Djelovanje prirune memorije
Performansa prirune memorije
Organizacija prirune memorije
Fiziki i virtualni adresni prostor
Adresno preslikavanje
Virtualna memorija i priruna memorija
Vodei i pratei moduli
Sabirniki ciklus i sabirniki protokol
Sabirnice osobnih raunala (PC sabirnice)
Ulazno-izlazne sabirnice: USB, FireWire i SCSI
Naini izmjene podataka
Programirani ulazno-izlazni prijenos podataka
Prekidni ulazno-izlazni prijenos podataka
Izravni pristup memoriji DMA
169
Vieprocesorski
sustavi
Vjebe
Napomene:
Paralelni U/I meusklop

Serijski U/I meusklop
Mrena kartica
Performanse raunala
Mjerenje performansi raunala
Protone strukture u raunalskom sustavu
Instrukcijska protona struktura
Superskalarni procesori
Oblici i razine paralelizma
Paralelne arhitekture
Multiprocesorski sustavi
Viejezgreni procesori
Grafiki procesori
Uvod u asemblerski simulator - INTEL
Uvod u VHDL
Projektiranje aritmetike sekcije u VHDL-u
Projektiranje memorijskog sustava
Snimanje stanja na vanjskim sabirnicama
Povezivanje raunala s vanjskim sklopovima procesa i ostvarivanje
prijenosa U/I
Mjerenje performansi raunala
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski zadatci i
Oblici: usmena i pisana provjera te programski zadatci.

170
Naziv nastavnog predmeta: OPERACIJSKI SUSTAVI

Razred: trei (3.)
1. protumaiti osnovne karakteristike i funkcije operacijskih
sustava
2. objasniti principe rada operacijskih sustava
U treem
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. pripremiti raunalo za instalaciju operacijskih sustava prema

konkretnim zahtjevima
4. izvesti instalaciju operacijskih sustava
5. konfigurirati operacijske sustave
6. administrirati operacijske sustave
7. izraditi sigurnosne kopije operacijskih sustava raunala
Razrada
Nastavne
cjeline
Funkcije i karakteristike operacijskih sustava

Uvod u operacijske Strukture operacijskih sustava DOS, Windows i UNIX
sustave
Linux
Pokretanje sustava openito, BIOS, MBR, particije
Naelo prekida, sabirniki arbitar, zahtjev-prihvat, vektor prekida
Prioritet prekida, viestruki prekidi, programski prekidi
Mehanizmi rada
Program, proces, dretva, rasporeivanje po vremenu i prioritetu
operacijskih
Upravljanje procesima, sinkronizacija, paralelizam
sustava
Spremnici - tipovi, brzine i kapaciteti, logike i fizike adrese
Upravljanje spremnikom, pretvorba adresa, segmentacija, stranienje
Struktura operacijskog sustava Win 7
Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows 7
Datoteke, datoteni sustavi MS Windows
Klijentski
Tvrdi diskovi, dinamiki diskovi, inicijalizacija, formatiranje, particije
operacijski
Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote
sustavi MS
Datoteni sustavi FAT, NTFS, RAID, FAT-NTFS konverzije
Windows
Izradbe sigurnosnih kopija, pohranjivanje podataka
Korisniki rauni, grupe, profili, dozvole, zatita
Mrea ravnopravnih korisnika i klijent posluitelj mrea s Windows 7
Struktura, administriranje i optimizacija operacijskog sustava Linux
Datoteni sustav Linuxa Exta, Btrfs-a, Swapa
Komandna linija Linuxa, editori, gedit, pico, skripte
Klijentski
Upravljanje diskovima i particijama
operacijski sustavi
Korisniki rauni, dozvole
Linux
Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija
Mrena konfiguracija, mrea ravnopravnih korisnika s Linuxom
Dijeljenje podataka, resursa u mrei ravnopravnih korisnika
Hibridna mrea s dva OS-a
Hibridni operacijski
Virtual PC povezivanje razliitih OS-a
sustavi
Udaljeni pristup raunalu Win, Linux
Uvod u operacijske sustave
Mehanizmi rada operacijskih sustava
Vjebe
Klijentski operacijski sustavi MS Windows
Klijentski operacijski sustavi Linux
Hibridni operacijski sustavi
Napomene:
171

Kod realizacije vjebi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena i pisana provjera zadatci objektivnog tipa,
172
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
ELEKTRONIKA
Osnove elektrotehnike
Uvod u elektroniku
Digitalna logika
s ovim modulom
primijeniti zakone elektrotehnike te odabrati, spojiti i izmjeriti
elektrine elemente u strujnom krugu
analizirati, konstruirati i primijeniti mjerenja jednostavnijih

elektronikih komponenata i sklopova
analiza, projektiranje i konstrukcija jednostavnih elektronikih

komponenata i sklopova
Osnove elektrotehnike (1. razred, 4 sata, 7 bodova)

Uvod u elektroniku (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Digitalna logika (2. razred, 3 sata, 5 bodova)
173

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred: prvi (1.)
1. primijeniti temeljne zakone elektrotehnike na jednostavne
elektrine sklopove
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

3. odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj
shemi
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima
strujnog kruga
5. izraditi elektrinu shemu
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrina osnova grae tvari

Elektrini napon i elektrina struja
Uvod u elektroElektrini otpor (otpor vodia, elektrina otpornost, elektrina
tehniku
vodljivost i provodljivost, elektrini otpornici, ovisnost otpora o
temperaturi)
Ohmov zakon
Elementi strujnoga kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni
elementi, kratki spoj, prazan hod)
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za
napone, ukupni otpor serijskog spoja)
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje,
Krugovi
ukupni otpor paralelnog spoja)
istosmjerne
Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj,
struje
mosni spoj)
Elektrina energija i snaga
Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i realni
izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoenje snage)
Mree istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona
metoda, metoda superpozicije, Thevenenov teorem)
Znaajke elektrinog polja
Tvari u elektrinom polju (elektrina influencija, elektrina polarizacija,
proboj u dielektriku)
Kapacitet i kondenzatori (pojam elektrinoga kapaciteta, ploasti
Elektrino polje
kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, znaajke
kondenzatora, izvedbe kondenzatora)
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski
odnosi
Znaajke magnetskog polja
Magnetizam tvari (feromagnetiki materijali, HB karakteristika, petlja
histereze, magnetski krug)
Magnetske sile (sila na vodi protjecan strujom, sila izmeu dva ravna
Magnetsko polje
vodia, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija
promjenom toka, samoindukcija, meuindukcija, transformator)
Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,
ukapanje i iskapanje RL kruga)
Izmjenine struje Znaajke sinusoidnih veliina i vektorski prikaz sinusoidnih veliina
174
Vjebe
Napomene:
Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje,

izmjenina snaga
Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC
spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj,
rezonancija)
Trofazni izmjenini napon
Nesinusoidalni izmjenini naponi
Odziv RC i CR mrea na nesinusoidalni izmjenini napon
LV Uvod u elektrotehniku
Krugovi istosmjerne struje
Izmjenine struje
Elektrino polje
Magnetsko polje
Izmjenine struje
LV Uvod u elektrotehniku
Mjerenje elektrinih veliina: napona, struje i otpora univerzalnim
instrumentom
Indirektno mjerenje otpora U-I metodom
LV Krugovi istosmjerne struje
Serijski spoj otpornika
Paralelni spoj otpornika
Mjeoviti spojevi otpornika
Djelilo napona (optereeno i neoptereeno)
Serijski spoj naponskih izvora
Paralelni spoj naponskih izvora
Mjerenje elektrine snage
Nabijanje i izbijanje kondenzatora,
LV Izmjenine struje
Mjerenje izmjeninog napona i struje
Snaga na omskom otporu (djelatna snaga)
Katodni osciloskop (mjerenje izmjeninih signala, valni oblici, amplituda,
period i frekvencija)
Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje,
izmjenina snaga
Serijski spoj RL
Paralelni spoj RL
Serijski spoj RC
Paralelni spoj RC
Serijski RLC spoj - reznonancija
Paralelni RLC spoj - reznonancija
Nesinusoidalni izmjenini naponi
Odziv RC i CR-mrea na niz pravokutnih impulsa
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

rad.
175
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

176
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U ELEKTRONIKU

Razred: drugi (2.)
1. analizirati rad pn diode i osnovnih diodnih sklopova u
analognoj i impulsnoj elektronici
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. prikazati princip rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj

sklopci
3. primijeniti osnovne spojeve pojaala s bipolarnim tranzistorima
4. primijeniti kaskadna pojaala
5. objasniti strukturu unipolarnih tranzistora
6. primijeniti osnovne spojeve s operacijskim pojaalima u
analognoj elektronici (pojaala, multivibratori, komparatori,
generatori pilastog napona)
Razrada
Nastavne
cjeline
Rad i svojstva pn diode

Sklopovi s
Strujno-naponska karakteristika pn diode
diodama
Rad dioda na ispravljaima i stabilizatorima
Ostale vrste dioda
Rad bipolarnog tranzistora kroz osnovne spojeve tranzistora
Osnovni sklopovi s
Karakteristike tranzistora i parametri
bipolarnim s
Princip rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj sklopki
tranzistorima
Tranzistorska sklopka
Svojstva osnovnih spojeva pojaala s bipolarnim tranzistorima
Osnovni spojevi
Osnovna NF pojaala statikom i dinamikom analizom
pojaala
Viestupanjska pojaala
Pojaala snage
Osnovni sklopovi s MOS struktura i MOSFET tranzistor
unipolarnim
JFET tranzistor
tranzistorima
Znaaj pojaala s FET tranzistorima
Osnovni spojevi s operacijskim pojaalima u analognoj elektronici
Operacijska
Osnovne karakteristike operacijskog pojaala
pojaala
Rad i mogunosti primjene operacijskog pojaala (pojaala,
multivibratori, komparatori, generatori pilastog napona)
Poluvodika dioda
Ispravljaki spojevi
Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZE
Impulsni odziv RC i CR mree
Tranzistorska sklopka
Pojaalo u spoju zajednikog emitera
Vjebe
Pojaalo u spoju zajednike baze
Pojaalo u spoju zajednikog kolektora
Dvostupanjsko RC pojaalo
Diferencijsko pojaalo
Pojaalo snage
Operacijsko pojaalo (invertirajue i neinvertirajue)
Napomene:
Na vjebama se obrauju identini nastavni sadraji kao i u
177
teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i maketama i na

simulacijskim programima.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
178
Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA LOGIKA

Razred: drugi (2.)
1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz digitalnih
podataka
2. upotrijebiti aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. primijeniti osnovne logike sklopove na sloenim logikim

funkcijama
4. primijeniti svojstva multivibratora
5. analizirati sloenije kombinacijske sklopove
6. simulirati analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne (DA)
pretvornike
7. primijeniti formalni programski jezik na logike sklopove
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevni sustavi i
kodovi
Boolova algebra
Osnovni logiki
sklopovi
Multivibratori u
digitalnoj logici
Sloeni
kombinacijski
sklopovi
AD i DA
pretvorba
VHDLprogramski jezik
Vjebe
Napomena:

Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka
Pretvorbe meu brojevnim sustavima: decimalni; binarni; oktalni i
heksadecimalni
Znaaj kodova i razlike meu njima: BCD-kod; XS-3 kod; 2421 kod;
ASCII kod
Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre
Logike funkcije i sheme
Zakoni Booleove algebre u svrhu minimizacije sloenih logikih
funkcija
Simboli osnovnih logikih sklopova i njihove tablice stanja i funkcije
Simboli logikih sklopova i logike funkcije
Razliite skupine integriranih digitalnih sklopova
Svojstva i primjena multivibratora
SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablicu stanja
Primjena bistabila na registrima i brojilima
Vrste registara i brojila
Monostabilni i astabilni multivibrator
Sheme sklopa za zbrajanje, kodera i dekodera te njihova primjena
Sheme multipleksora i demultipleksora i njihova primjena
Rad DA pretvornika s teinski rasporeenim otpornicima
Rad AD pretvornika-brojeeg
Programskog jezika VHDL na logike sklopove
Struktura VHDL programskog jezika
Osnovni logiki sklopovi
Skupine integriranih digitalnih sklopova
Bistabili u digitalnoj tehnici
Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici
Registri i brojila
Sloeni kombinacijski sklopovi
Na vjebama se obrauju identini nastavni sadraji kao i u
teorijskom djelu sa stvarnim instrumentima i modulima te na
179
simulacijskom programu.
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznik:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
180
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
RAUNALNE MREE I SIGURNOST

Raunalne mree
Konfiguriranje raunalnih mrea i servisa
Sigurnost informacijskih sustava
s ovim modulom
analizirati i izvesti mrenu konfiguraciju (raunala, usmjerivai,
preklopnici)
upoznavanje s naelima mrenog rada i primjena konfiguracije

mree
Uvod u raunalne mree (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Raunalne mree (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Konfiguriranje raunalnih mrea i servisa (4. razred, 3 sata, 4
boda)
Sigurnost informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
181

Naziv nastavnog predmeta: UVOD U RAUNALNE MREE
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. objasniti funkcioniranje raunalne mree prema slojnom

modelu
2. izraunati i primijeniti mreno adresiranje
3. konfigurirati lokalnu mreu uporabom preklopnika
4. izvesti temeljnu konfiguraciju radne stanice i preklopnika
5. konfigurirati preklopnik za rad s VLAN-ovima
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi
Fiziki pristup
mrei
Podatkovni sloj
Temeljne
aktivnosti
mrenog sloja
Konfiguracija
preklopnika
Vjebe
Napomene:

Opi model komunikacijskog sustava
Osnove mrene tehnologije
OSI i TCP / IP modeli podatkovne komunikacije
Enkapsulacija i dekapsulacija po slojevima
Vrste medija i konektori
Kabeli za povezivanje ureaja
Prijenos analognih i digitalnih signala - protok podataka
Kodiranje na fizikom sloju
Temeljne aktivnosti podatkovnog sloja
CSMA/CD protokol i kolizijska domena
Nain rada preklopnika
Temeljne karakteristike preklopnika i koncentratora
Preklopniki orijentirana mrea
Osnovne zadae mrenog sloja
Logiko adresiranje
Subnet maska
Mreni alati i alati za analizu rada mree
Analiza rada lokalne mree
Osnovne elektrike i logike funkcije preklopnika
Konzolni pristup i modovi CLI
Temeljna konfiguracija preklopnika
Konfiguracija sigurnosnih postavki i udaljeni pristup
Koncept i konfiguracija VLAN-a
VLAN trunking
Osnovna mrena konfiguracija raunala
Uvod u koritenje mrenog simulatora
Konfiguracija jednostavne peer-to-peer mree
Konfiguracija jednostavne mree na bazi koncentratora
Raunala u kolizijskoj domeni
Raunala u preklopniki orijentiranoj mrei
IP adresiranje
Uvod u koritenje mrenog analizatora
Konfiguracija preklopnika
Dopuna konfiguracije i udaljeni pristup
Konfiguracija VLAN-a
Konfiguracija trunkinga
VLAN trunking protokol (VTP)
182

Veinu vjebi bolje je izvoditi na simulatoru.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe uz
primjenu znanja.
Oblici: usmena provjera, zadatci objektivnog tipa, ispitna
laboratorijska vjeba, izradba projekta.
183
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALNE MREE

Razred: trei (3.)
1. postaviti optimalnu konfiguraciju usmjernika
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. postaviti osnovne sigurnosne postavke na preklopniku i

usmjerniku
3. konfigurirati jednostavne usmjernike protokole
4. spojiti dvije lokalne mree uporabom usmjernika
5. konfigurirati jednostavnu beinu vezu
Razrada
Nastavne
cjeline
Djelovanje u
mrenom sloju
Usmjernik i
usmjerniki
protokoli
Djelovanje u
transportnom
sloju
Tehnologija
mrea irokog
podruja (WAN)
Uvod u beine
mree
Vjebe
Napomene:

Zadae i djelovanje u mrenom sloju
IPv4 adresiranje
Subnetiranje
Subnetiranje s promjenjivom duinom mrene maske
NAT/PAT
ICMP i ARP
Fragmentiranje i ponovno sastavljanje IP paketa
IPv6 adresiranje
Osnove usmjeravanja
Tablica usmjeravanja
Vektorski protokoli (RIPv1)
Protokoli stanja veze (OSPF)
Osnovne zadae transportnog sloja
TCP
UDP
Filtriranje prometa
Koncept WAN mree
Karakteristike WAN tehnologija
WAN enkapsulacija
VPN
Priroda i nain rasprostiranja radiovalova
Standardi beinih mrea
Primjena IPv4 adresiranja
VLSM
ICMP i ARP paketi
IPv6 adresiranje
Temeljna konfiguracija usmjernika pomou konzole i s udaljenog
mjesta
Statiko usmjeravanje
Konfiguracija RIPv1 protokola
Konfiguracija OSPF protokola
Otkrivanje i praenje PDU transportnog sloja
Konfiguriranje pristupnih listi (ACL)
WAN enkapsulacija
Konfiguracija WLAN-a
U skladu s materijalnim mogunostima i organizacijom nastave, sve
184
laboratorijske vjebe mogu se uspjeno izvoditi na simulatoru te na

stvarnim ureajima.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
primjenu znanja.
185
Naziv nastavnog predmeta: KONFIGURIRANJE RAUNALNIH MREA I SERVISA

Razred: etvrti (4.)
1. konfigurirati mrene ureaje za izvoenje osnovnih mrenih
servisa
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. konfigurirati beinu vezu izmeu vie LAN-ova

3. konfigurirati malu kunu ili uredsku mreu s pristupom
internetu
4. primijeniti virtualna raunala i mrene ureaje
5. spojiti opremu za videonadzor i VoiP u vieuslunu mreu
Razrada
Nastavne
cjeline
Dizajniranje
mree
Konfiguracija
mrenih servisa i
usluga
VoIP, IPTV,
videonadzor
Vieusluna
mrea
Primjena
virtualnih
raunala u
dizajnu mree
Beine mree
Vjebe

Uvod u dizajn mree
Parametri dizajna mree
Hijerarhijska struktura mree
Metodologija mrenog dizajna
Redundantne veze
STP
DHCP
DNS i NAT
TFTP i FTP
SNMP
SMTP
POP
Mreni pisa
Karakteristike analogne i digitalne telefonije
VoIP protokoli i standardi
Vrste i karakteristike videonadzora
Karakteristike prijenosa TV slike putem podatkovnih mrea
Razlike izmeu vieuslune i namjenske mree
Fizike osobine vieuslune mree
Aspekti primjene virtualnog raunala
Virtualno raunalo kao usmjernik/posluitelj
Naela rada beinih mrea
Karakteristike podatkovnog sloja beine mree
Planiranje beinog LAN-a
Konfiguriranje sloene pristupne mree (U/S)
Konfiguriranje sloene dvoslojne mree (U/S)
Spanning Tree Protokol (U/S)
Implementacija Windows DHCP servera u stvarnoj mrei
Implementacija DHCP servera konfiguriranog na ruterima (U/S)
Implementacija Linux servera (DNS/NAT) u stvarnoj mrei
NAT/DNS server na ruteru (U/S)
Implementacija SMTP/POP protokola u jednostavnoj mrei
Primjena NTP-a
Konfiguriranje ureaja lokalne mree za pristup internetu
Konfiguriranje usluge mrenog ispisa
Konfiguriranje VoIP usluge u lokalnoj mrei
186
Napomene:
Konfiguriranje videonadzora u lokalnoj mrei

Konfiguriranje 3D usluge u lokalnoj mrei
Konfiguriranje jednostavne beine mree
Konfiguriranje virtualne privatne mree (VPN) izmeu jednakopravnih
korisnika
Konfiguriranje mree izmeu virtualnih raunala
Konfiguriranje mree uporabom kombinacije stvarnih i virtualnih
ureaja
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
primjenu znanja.
187
Naziv nastavnog predmeta: SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Razred: etvrti (4.)
1. opisati vieslojni model informacijske sigurnosti
2. zatititi podatke na raunalu
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. zatititi operacijske sustave raunala

4. zatititi mrene ureaje prema specifikaciji
5. objasniti osnovni pristup izgradnje sigurnosne politike
informacijskog sustava
6. koristiti alate za praenje mrenog prometa
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u sigurnost
informacijskih
sustava
Fiziki sloj
Podatkovni sloj
Aplikacijski sloj
Raunalni sloj
Mreni sloj
Operativni sloj

Koncept informacijske sigurnosti
Pojam napada i prijetnje, sigurnost kao proces
Vieslojni strateki model sigurnosti
Openito o fizikoj sigurnosti, definicije pojmova i tehnologija
Graevine i okoli, prostorije
Videonadzor
Biometrija
UPS sustavi
Sigurno unitavanje podataka (CD medija, papirnatih medija)
Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i
diskovima
Osnove pojma kriptografije
Zatita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima pomou
enkripcije
Tehnike pohranjivanja priuvnih kopija podataka (potpuna pohrana,
diferencijalna, inkrementalna)
Prijetnje na aplikacijskom sloju
Maliciozni programi, princip rada te spreavanje navedenih programa
(virusi, crvi, trojanski konji, rootkit programi i slino)
Prijetnje na raunalnom sloju
Autentifikacija Windows, GNU/Linux
Sistemski i operativni dnevniki zapisi korisnika i odreivanje prava
Ojaanje sigurnosti operacijskih sustava ispravnim postavljanjem
konfiguracije (Microsoft)
Definicija mrenog prometa i protokola (IPv4, IPv6, TCP, UDP, mreni
portovi)
Praenje mrenog prometa i analiza uzoraka
Filtriranje mrenog prometa (ACL-ovi, vatrozidi, filtar sadraja, proxy
server )
IDS/IPS
Mrena karantena, kontrola pristupa mrei (NAC)
Sigurni protokoli (HTTPS, SSH, FTPS, SFTP)
Osnove rada SSL/TLS
Osnove pojma certifikata i certifikacije
Sigurnost beinih raunalnih mrea (WEP, WPA/WPA2 personal,
WPA/WPA2 enterprise)
Ojaanje sigurnosti kritinih mrenih servisa (DHCP, DNS, FTP, HTTP)
Sigurnosne politike i njihova svrha
188
Vjebe
Napomene:
Napadi metodom socijalnog inenjerstva

Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i
diskovima
Zatita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima metodom
enkripcije
Tehnike kreiranja priuvnih kopija podataka
Infekcija raunala, analiza i ienje (virusi, crvi, trojanski konji,
rootkit programi)
Ojaanje sigurnosti Microsoft Windows sustava ispravnim
postavljanjem konfiguracije
Ojaanje sigurnosti GNU/Linux sustava ispravnim postavljanjem
konfiguracije
Prava korisnika na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima
Sistemski i operativni log zapisi na Microsoft Windows i GNU/Linux
sustavima
Praenje i analiza uzoraka mrenog prometa
Filtriranje prometa pomou liste kontrole pristupa (IP ACL, iptables),
konfiguracija vatrozida
Konfiguracija proxy servera, filter sadraja
Konfiguracija IDS/IPS sustava
Zatita 802.11 mrea (WEP, WPA/WPA2 personal)
Ojaanje sigurnosti kritinih mrenih servisa (DHCP, DNS, HTTP, FTP,
SSH)
Laboratorijske vjebe potrebno je izvoditi u prostoriji opremljenoj
minimalnom opremom za izvoenje nastave.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena provjera, provjera preko raunala, zadatci
objektivnog tipa, laboratorijske vjebe, seminarski rad.

189
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
MIKROUPRAVLJAI
Primjena mikroupravljaa
Ugradbeni raunalni sustavi
s ovim modulom
analizirati, konfigurirati i programirati programirljive logike
komponente i mikroupravljae
upoznavanje s naelima rada i nainom programiranja

mikroupravljaa
Mikroupravljai (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Ugradbeni raunalni sustavi (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
190

Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAI
Razred: trei (3.)
1. analizirati osnovnu konfiguraciju mikroupravljaa
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. primijeniti instrukcijski set odabranog mikroupravljaa

3. rijeiti kombinacijske, sekvencijske i vremensko-brojake
funkcije pomou mikroupravljaa u odabranom programskom
jeziku
4. primijeniti mikroupravlja za ostvarenje prekidnog naina rada
5. izraditi sustav upravljan mikroupravljaem
Razrada
Nastavne
cjeline
Mikroupravlja
Programiranje u
asembleru
Primjena
mikroupravljaa
rjeavanje
problemskih
zadataka
Prekidni nain
rada
mikroupravljaa
Vremenskobrojaki
podsustav
mikroupravljaa
Podsustav za
serijsku
komunikaciju
mikroupravljaa
Vjebe

Mikroupravljai - osnovne karakteristike
Blok-shema - osnovni dijelovi
Primjeri
Vrste instrukcija prema nainu adresiranja
Vrste instrukcija prema operaciji koja se izvodi
Instrukcije za aritmetike i logike operacije te instrukcije za rad s
bitovima
Instrukcije za premjetanje podataka te za skokove u programu
Blok-shema odabranog mikroupravljaa, osnovne karakteristike
Organizacija memorije odabranog mikroupravljaa
Registri odabranog mikroupravljaa i njihove funkcije
Rjeavanje upravljakih zadataka pomou mikroupravljaa
Kombinacijski i sekvencijski zadatci
Prekidni nain rada mikroupravljaa
Prekidni nain rada mikroupravljaa - primjeri
Vremensko-brojaki podsustav mikroupravljaa
Vremensko-brojaki podsustav mikroupravljaa - primjeri
Serijska komunikacija
Serijska komunikacija primjeri
tedni nain rada mikroupravljaa
Primjena mikroupravljaa - primjeri
Asembler - instrukcije za aritmetike i logike operacije te instrukcije
za rad s bitovima
Asembler - instrukcije za premjetanje podataka te za skokove u
programu
Asembler primjeri zadataka
Upravljaki zadatci uvod
Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (LED)
Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (7- segmentni pokaziva)
Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (LCD)
Upravljaki zadatci sekvencijski zadatci (brojenje vanjskih
dogaaja)
Upravljaki zadatci prekidni nain rada
Upravljaki zadatci vremensko-brojaki podsustav
191
Napomene:
Upravljaki zadatci serijska komunikacija

Vjeba primjena mikroupravljaa
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera; zadatci objektivnog tipa,

192
Naziv nastavnog predmeta: UGRADBENI RAUNALNI SUSTAVI

Razred: etvrti (4.)
1. identificirati osnovne naine povezivanja mikroupravljaa s
fizikim svijetom (digitalno-fiziki sustavi)
2. ilustrirati povezivanje suelja mikroupravljaa s uobiajenim
elektronikim sklopovima (povezivanje s otpornikim,
kapacitivnim i induktivnim teretom uz prenaponsku zatitu)
3. analizirati osnovna svojstva senzor za mjerenje fizikalnih
veliina i izvrnih komponenti (signalni elementi, releji, motori)
4. koristiti svojstva suelja za digitalne ulazne i izlazne signale
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
5. ispitati naela uzorkovanja te analogno-digitalne (AD) i

digitalno-analogne (DA) pretvorbe te suelja za analogne
ulazne i izlazne signale
6. izraditi jednostavne programske odsjeke za prihvat ulaznih
vrijednosti, ostvarivanje jednostavnih upravljakih zadataka te
za obavljanje izlaznih operacija
7. demonstrirati naine mjerenja vremena i generiranje
vremenskih signala
8. upotrijebiti prekidni mehanizam za prihvat asinkronih vanjskih
signala
9. usporediti razliku izmeu neposrednog programiranja
mikroupravljaa (bez operacijskog sustava) i programiranja
uporabom funkcija operacijskog sustava za rad u stvarnom
vremenu (RTOS)
Razrada
Nastavne
cjeline
Ugradbeni
raunalni sustavi
(URS) - uvod
Osnovna
struktura URS-a
Procesi i funkcije
u URS-u
Realizacija URS-a
Primjena URS-a
u nadzoru,
upravljanju i
regulaciji
Vjebe

Struktura ugradbenog raunalnog sustava model - definicije
Jednostavni primjeri URS
Tehnika izvedba upravljakog dijela URS
Senzori pomaka i tlaka karakteristike, primjena
Senzori razine i temperature karakteristike, primjena
Izvrni elementi, aktuatori, suelja
Pokazni elementi, LED, DISPLAY
AD pretvornici
DA pretvornici
Ugradba raunala u sustave
Primjeri programiranja URS
Serijska komunikacija RS232
Primjer s RS232
Serijska komunikacija I2C
Primjer s I2C
Realizacija sustava regulacije pomou mikroupravljaa
Dvopoloajna regulacija
Proporcionalna regulacija
Sekvencijsko upravljanje
Koncept programibilno-logikog upravljaa (PLC)
Programiranje PLC-a - primjer
Upute za rad u laboratoriju
193
Napomene:
Uvodne vjebe - senzori

Senzori
Aktuatori
8051 - sustav za nadzor temperature, (razine, tlaka)
8051 - sustav upravljanja rasvjetom
8051 - sustav daljinskog nadzora, upravljanja s IR (rampa)
8051- on-off regulacija
8051 - sekvencijsko upravljanje programator
8051 regulacija temperature
8051 regulacija brzine vrtnje elektrinog motora, prekidni rad, PWM
8051 upravljanje koraajnim motorom
PLC regulacija, upravljanje motora
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera; ispitna laboratorijska
vjeba, izradba projekta, domai uradak, timski rad.

194
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
PROGRAMIRANJE
Dizajn baza podataka
Skriptni jezici i web programiranje
s ovim modulom
uoiti prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske
baze podataka te koristiti SQL naredbe za rad s tablicama
primijeniti skriptne jezike i web programiranje
uporabiti programske jezike u radu s bazama podataka
programirati za web
koristiti skriptne jezike
Dizajn baza podataka (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Skriptni jezici i web programiranje (3. razred, 2 sata, 5 bodova)
Skriptni jezici i web programiranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
195

Naziv nastavnog predmeta: DIZAJN BAZA PODATAKA
Razred: trei (3.)
1. prepoznati prednosti konceptualnog modela jednostavnije
relacijske baze podataka
2. koristiti SQL naredbe za kreiranje, promjenu i brisanje tablica
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. upotrijebiti SQL naredbe za dodavanje, promjenu, brisanje i

itanje podataka iz tablice
4. ilustrirati vanost primjene transakcija kod promjene u bazi
podataka
5. koristiti osnovne administracijske poslove nad bazom
podataka
6. objasniti vanost sigurnosti baze podataka
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod

Openito o modelima baza podataka
Relacijski model
Potreba za strukturiranim jezikom (QBE vs. SQL)
Analiza korisnikih zahtjeva
Skiciranje rjeenja
Izrada ER dijagrama
Kreiranje matinih tablica
Kreiranje prometnih tablica
Vezivanje kljuem (primarni i strani klju) i odreivanje veza
Pretvaranje ER dijagrama u relacijski model

Pravila pretvorbe
Relacijski model
Pretvaranje veza (1:2, 1:N, M:N)
Normalizacija (na intuitivnoj razini)
Kreiranje nove baze (osnovna i log datoteka)

[SQL Server Management Studio]
Izradba relacijske sheme dizajnerom
Izradba relacijske sheme SQL naredbama
CREATE TABLE
DROP TABLE
ALTER TABLE
Ubacivanje podataka u postojeu tablicu

INSERT
Uvod u SQL
sintaksu
Jednostavni upiti
Dohvaanje podataka naredbom SELECT
Jednostavni upiti (dohvaanje podataka iz jedne tablice)
Sortiranje naredbom ORDER BY
Filtriranje naredbom WHERE

196
Sloeniji upiti (JOIN dvije tablice)
Izmjena postojeih podataka naredbom UPDATE

svih podataka, jednog podatka (WHERE)
Brisanje podataka
Brisanje svih zapisa iz tablice
Brisanje jednog zapisa
Sloeniji upiti
Grupiranje
Referencijalni
integritet i
transakcije
Administrativni
poslovi
Vjebe
Napomene:
Agregatne funkcije
Podupiti
Referencijalni integritet
Uvod u transakcije
BEGIN TRANSACTION, COMMIT, ROLLBACK
Izradba arhivske kopije baze (engl. backup)
Povrat baze iz arhive (engl. restore)
Sigurnost u bazi podataka
Korisnici i grupe (engl. roles)
Login
Naredbe GRANT, DENY, REVOKE
Analiza korisnikih zahtjeva i izradba ER modela

Pretvaranje ER modela u relacijski model
Implementacija relacijskog modela u RDBMS-u
Umetanje, izmjena i brisanje podataka
Dohvaanje podataka
Spajanje tablica
Grupiranje
Agregatne funkcije
Podupiti
Transakcije
Administrativni poslovi
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

rad.
izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
prema radu).
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
197
laboratorijske vjebe, seminarski rad i projektni zadatak.

Literatura
Literatura za
polaznike:

198
Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE

Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. koristiti HTML za kreiranje strukture internetske stranice

2. upotrebljavati PHP obrasce kod izradbe internetskih stranica
3. povezivati PHP i baze podataka
4. opisati strukturu XML dokumenta
Razrada
Nastavne
cjeline

Sintaksa HTML-a
Pregled HTML elemenata i atributa
<html>, <body>, <head>
HTML
PHP osnove
PHP obrasci
PHP i baze
podataka
XML
Sigurnost
CMS
HTML (vjebe)
PHP osnove
(vjebe)
PHP i obrasci
(vjebe)
tekst: <p>, <h1> - <h6>, <br>, <b>, <i>
link: <a>
tablice: <table>, <tr>, <td>
slika: <img>
ostalo: <hr>, <!komentar -->
liste
Uvod u PHP
Izradba internetskih aplikacija u PHP-u
Funkcije (print(), rand() - sluajni broj, header(),...)
Obrasci i HTML: <form>, method: GET/POST, action, Submit,
textbox, radiobutton, checkbox...
Obrasci i PHP: $_GET, $_POST
MySQL baza podataka kreiranje baza i tablica, SQL upiti
Funkcije za rad s bazom
Dohvat podataka iz baze
Unos podataka u bazu
Struktura XML-a
XML elementi i atributi
Tehnike zatite podataka
Zatita privatnosti: cookies
Potreba za CMS-om
Pregled internetskih stranica implementiranih pomou CMS-a
Instalacija CMS-a
Dodavanje stranica i sadraja u CMS-u
Konfiguriranje CMS postavki
Oblikovanje teksta
Kreiranje linkova
Kreiranje tablica
Rad sa slikama
Izradba sloenijih HTML stranica
Generiranje osnovne HTML stranice koristei PHP
Rad s varijablama, petljama
Rad s funkcijama
Izradba sloenijih dinamikih stranica
Izradba jednostavnog obrasca
Koritenje $_GET i $_POST metoda
199
PHP i baze
podataka
(vjebe)
XML (vjebe)
Napomene:
Izradba sloenijih obrazaca s raznim kontrolama

Izradba baze i tablica te punjenje podacima
Spajanje na bazu, itanje i prikaz podataka koritenjem PHP-a
Unos podataka u bazu koritenjem obrazaca
Izradba XML-a
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
prema radu).
200
Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
CSS
JavaScript
AJAX
HTML 5
Flash /
Sylverlight / Java
appleti
CSS (vjebe)
1. upotrebljavati CSS u vizualnom oblikovanju web stranica

2. koristiti JavaScript za izradbu dinaminih web stranica
3. primijeniti AJAX za asinkronu komunikaciju klijent-server
4. koristiti CMS u izradbi internetskih sjedita
CSS uvod, id i class selektori
Pozadina (background)
Fontovi (fonts)
Tekst (text)
Linkovi (links)
Stanja: link, visited, hover, active
Liste (lists)
Model okvira (box model)
Prikaz (display)
Pozicioniranje (positioning)
Tablice (tables)
Prozirnost (opacity)
Djelomian prikaz slike (sprites)
Uvod: ugradnja u HTML; varijable, petlje, funkcije
Dogaaji (events)
HTML DOM
getElementById("id").innerHTML
style objekt
PopUp Boxes
Math
Array
String
Timer - setTimeout()
Koritenje gotovih skripti
Uvod
XMLHttpRequest objekt
Ajax i baze podataka
Novi elementi
Audio
Video
Forme
Canvas
Geolokacija
Uvod
Interakcija s HTML-om
Raspored kontrola
Kontrole
Korisniko suelje
Animacija
Streaming
Oblikovanje pozadine
Oblikovanje teksta
201
JavaScript
(vjebe)
AJAX (vjebe)
HTML 5 (vjebe)
Napomene:
Linkovi i stanja (link, visited, hover, active)

Oblikovanje listi
Model okvira, dimenzije, prikaz
Pozicioniranje
Oblikovanje tablica
Djelomini prikaz slike
Ugradnja JavaScripta u HTML
Osnove JavaScripta (koritenje varijabli, petlji, funkcija...)
JavaScript i dogaaji
JavaScript i DOM (koritenje style objekta)
Koritenje gotovih objekata
Rad s timerom
Koritenje gotovih skripti
Osnovno koritenje XMLHttpRequest objekta
Izmjene dijela internetske stranice, nakon nekog dogaaja,
koritenjem AJAX-a
Izmjene dijela internetske stranice dohvatom podataka iz baze
koritenjem AJAX-a
Rad s audio i videomaterijalima
Rad s formama
Koritenje canvasa
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
prema radu).
202
2.2.3. Izborni strukovni dio

Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
PROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 1

Primijenjena matematika
Napredno i objektno programiranje
Multimedija
s ovim modulom
rjeavati razliite problemske zadatke uporabom raunalnih
alata u matematikim procesima
kreirati, obraditi i oblikovati razliite multimedijske tipove te ih

meusobno povezivati
koristiti OO model za izradbu korisnikog suelja
generalizirati OO paradigmu koritenjem obrazaca dizajn

programa (design patterns).
primijeniti OO model za pristup podacima u bazi
Modul se sastoji od kljunih programerskih podruja. Polaznici e

nauiti primjenom raznih matematikih/raunalnih alata rjeavati
zadatke i probleme, izraivati objektno orijentirane aplikacije i
izraivati multimedijske zapise.
Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda)
Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda)
Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda)
203

Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA
Razred: trei (3.)
U treem
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. koristiti raunalne alate u matematikim procesima i za

stvaranje novih informacija
2. primijeniti matrice za rjeavanje problema vezanih uz
transformacije u koordinatnom sustavu i rjeavanju problema
temeljenih na sustavima jednadbi
3. primijeniti metode linearnog programiranja za rjeavanje
problema
Razrada
Nastavne
cjeline
Determinante i
sustavi linearnih
jednadbi
Matrice i linearna
preslikavanja
Uvod u linearno
programiranje

Determinante i linearni sustavi 2. reda
Determinante 3. reda. Cramerovo pravilo
Sustavi linearnih jednadbi. GaussJordanova metoda
Definicija i primjeri matrica
Mnoenje matrica (linearno preslikavanje ravnine)
Minimum i maksimum polinoma
na konveksnom poligonu
Nejednadba
Vjebe
LV1
Determinante i linearni sustavi 2. reda
Zadatci s parametrom
Grafiki prikaz sustava u koordinatnom sustavu
LV2
Sustavi linearnih jednadbi
Problemski zadatci iz osnova elektrotehnike
LV3
Preslikavanje ravnine
Translacija i rotacija u ravnini matrini prikaz
LV4
Linearno programiranje
Raunski zadatci problem transporta
LV5
Linearno programiranje
Zadatci s parametrom
Napomene:

14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

rad.
204
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

prema radu).
205
Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA

Razred: etvrti (4.)
1. koristiti polarni koordinatni sustav
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Elementi
matematike
logike
Kombinatorika
Vjerojatnost
Polarne
koordinate
Metoda tangente
za rjeavanje
nelinearnih
jednadbi
2. koristiti metode uzastopnog pribliavanja u matematici i

programiranju
3. primijeniti algebru sudova i osnove minimalizacije
4. koristiti osnovne principe prebrojavanja i vjerojatnosti te ih
primijeniti u algoritmima
Iskazi i logike operacije
Tablice istinitosti
Tautologije
Metode dokazivanja tautologije
Faktorijeli i binomni koeficijenti
Svojstva binomnih koeficijenata
Osnovni principi prebrojavanja
Permutacije
Kombinacije
Dogaaji
Vjerojatnost
Geometrijska vjerojatnost
Uvjetna vjerojatnost
Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova formula
Ponavljanje pokusa
Zakon velikih brojeva
Polarni koordinatni sustav
Jednadba krivulje 2. reda u polarnim koordinatama
Metoda tangente i geometrijska interpretacija
Ocjena greke Newtonove metode
Vjebe
LV1
Matematika logika
LV2
Svojstva binomnih koeficijenata
LV3
Geometrijska vjerojatnost
LV4
Krivulje u polarnom sustavu
LV5
Metoda tangente i geometrijska interpretacija
Napomene:

14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

206
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
prema radu).
207
Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE

Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. koristiti razvojnu okolinu i primijeniti je na pisanje

jednostavnih programa
2. koristiti OO model uz primjenu gotovih klasa za rjeavanje
problema
3. primijeniti OO model na realan problem
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod

Povijest razvoja programskih jezika
Osnovni principi objektno orijentiranog programiranja
.NET razvojna platforma
.NET objektni model: imenski prostor, klasa, objekt, metoda,
svojstvo, dogaaj
Upoznavanje s radnom okolinom Visual Studio Express
Struktura izradbe programa: rjeenje, projekt, datoteke
Programski jezik C#
Osnovna pravila pisanja kda
Procedura Main()
Izradba prvog programa (Hello World) u jeziku C#
Ponavljanje
Tipovi i konverzije
Osnove
naprednog
programiranja
Varijable i konstante
Bjeline
Komentari
Iskazi i izrazi
Operatori
Pretprocesorske naredbe
Ispravljanje greaka (engl. debugging)

Gotove klase iz biblioteke
Klasa String
Polja
Ponavljanje
Uvod u C# polja
For i foreach petlje
Kolekcije
ArrayList, List<T>
IList, ICollection
Koritenje klasa imenskog prostora System.IO

File, FileInfo, Directory, DirectoryInfo, Path...
StreamReader, StreamWriter
Naredba using
208
Uvod u Windows Forme

Izradba forme
Napredno
programiranje
izradba
korisnikog
suelja
Vjebe
Napomene:
Svojstva forme: Anchor, Dock, BackColor, Size, Location...
Koritenje jednostavnih kontrola

Label, Button
TextBox
GroupBox, Panel, CheckBox, RadioButton
ListBox, ComboBox
UpDown
PictureBox
Izbornici
Standardni dijalozi
Upoznavanje s radnom okolinom i izradba Hello, World! Programa u

C#
Osnovni jezini konstrukti C#
Stringovi
Polja
Kolekcije
Rad s datotenim sustavom
Osnove rada s programskim okvirom Windows Forms
Kontrole u programskom okviru Windows Forms
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci esejskog tipa,
laboratorijske vjebe.

209
Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. koristiti OO model za izradbu korisnikog suelja

2. generalizirati OO paradigmu koritenjem obrazaca dizajn
programa (design patterns)
3. primijeniti OO model za pristup podacima u bazi
Razrada
Nastavne
cjeline
Klase i strukture
Metode
Konstruktori
Uahurivanje (engl. encapsulation)

Modifikatori pristupa: private, public, protected
Uvod
Svojstva
Dogaaji
Definiranje dogaaja preko delegata
Instanciranje objekata
Konstruktori i inicijalizatori
Statiki lanovi i lanovi instance
Nasljeivanje
Baza i izvedena klasa
Objektno
orijentirano
programiranje
primjena na
realan problem
Objektno
orijentirano
programiranje
obrasci dizajna
(engl. design
patterns)
Objektno
orijentirano
programiranje
pristup podacima
u bazi
Data hiding, premoivanje

Polimorfizam
Suelja (engl. interfaces)
Izradba jednostavne objektno orijentirane aplikacije (Videoteka)
Definiranje objektnog modela
Izradba formi i komunikacija meu njima
Koritenje datoteka za spremanje i uitavanje podataka
Koritenje obrazaca za rjeavanje konkretnih problema

Strategy pattern
Adapter
Decorator
Observer
Composite
Factory
Implementirati spremanje i uitavanje podataka koritenjem O/R

mappera NHibernate/FluentHibernate
Definiranje entiteta
Definiranje podataka za spremanje (definiranje mapiranja)
Definiranje DAO klasa za rad s entitetima
Konfiguriranje pristupa bazi
Rad s podacima (izmjene na komponentama Videoteke kako bi radile
s bazom)
210
Vjebe
Napomene:
Strukture, klase, instance

Enkapsulacija, nasljeivanje, polimorfizam
lanovi klase
Objektni model
Obrasci
Komunikacija s bazom podataka
Koritenje O/R mappera
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci esejskog tipa,
laboratorijske vjebe.

211
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA

Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi
multimedije
Tekst
Grafika
Zvuk
Animacija
Vjebe
1. prepoznati osnovne datotene formate multimedijskih datoteka

2. izraditi grafiki i slikovni dokument
3. koristiti program za obradbu audiodatoteka
4. koristiti program za izradbu animacijskih datoteka
Definicija i opi pojmovi multimedije
Komponente multimedijskog sustava
Osnovni elementi multimedije
Podruja primjene multimedije
Zapis znakova u raunalu
Atributi teksta (tip fonta, veliina, boja)
Rasterizacija
Dizajn teksta
Boje i modeli boja
Parametri slike (rezolucija, dinamiki opseg)
Veliina zapisa slike
Metode kompresije slike
Rasterska i vektorska grafika
Grafiki formati
Programi za obradu slika
Grafika na internetu
Osnovna svojstva zvuka
Analogna i digitalna tehnologija
Digitalizacija zvuka
Kompresija audiozapisa
Formati zvunih datoteka
Programi za obradu zvuka
to je animacija i kako nastaje
Trajanje animacije
Klasina animacija
Raunalska animacija
Okvir, kljuni kadar, meukadar
Animacije na internetu
3D animacija
Prividna stvarnost
Programi za izradbu animacija
Upotreba razliitih fontova
Kreiranje razliitih simbola i njihova uporaba
Kompatibilnost teksta i grafike (dizajn)
Izvori digitalnih slika
Skeniranje i fotografiranje digitalnim fotoaparatom
Preuzimanje slika s interneta
Obrada slika koritenjem ciljanih programa
Priprema slika za tisak
Priprema slika za prikaz na zaslonu
Priprema slika za objavljivanje na internetu
Pretvaranje zvunog zapisa iz originalnog u neki drugi format zapisa
212
Napomene:
Obrada zvunih datoteka koritenjem ciljanih programa

Oblikovanje gotovog zvunog zapisa
Snimanje zvunog zapisa
Montaa i oblikovanje snimljenog zvunog zapisa
Dodavanje zvunih datoteka u multimedijalne aplikacije
Koritenje raunala u animaciji (programi za izradbu animacija)
Sprite animacija
Animacija pomou kljunih kadrova
Pokretna grafika
Izradba projekta
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: Znanje/izraavanje, primjena/vjetine,
sudjelovanje/odnos.
laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
213
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA

Razred: etvrti: (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Video
Vjebe
Napomene:
1. koristiti program za izradbu videosadraja

2. integrirati vie multimedijskih sadraja u jedan dokument
3. izraditi multimedijski dokument na CD/DVD-u i webu
Parametri koji odreuju veliinu videodatoteke
Veliina zapisa
Naini digitalizacije
Naini kompresije (prostorna, temporalna)
Mjesto kompresije
Streaming video
Formati videozapisa
Postupci obrade videozapisa
Programi za obradu videozapisa
Pretvorbe razliitih videoformata
Snimanje kamerom
Obrada videozapisa koritenjem ciljanih programa
Prebacivanje videozapisa s kamere u raunalo
Montaa videozapisa
Osnovna obrada videozapisa (selekcija, kopiranje, premjetanje)
Obrada videozapisa efekti
Dodavanje videozapisa u multimedijalne aplikacije
Izradba projekta
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: Znanje/izraavanje, primjena/vjetine,
sudjelovanje/odnos.
214
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:

Programiranje mobilnih ureaja
s ovim modulom
rjeavati razliite problemske zadatke uporabom raunalnih
alata u matematikim procesima
izraivati aplikacije za mobilne ureaje

Modul se sastoji od kljunih programerskih podruja, a polaznici e

multimedijske zapise.
Programiranje mobilnih ureaja (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Programiranje mobilnih ureaja (4. razred, 1 sat, 2 boda)
215

Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA
Razred: trei (3.)
1. izloiti osnovne principe rada prijenosnih ureaja
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. prikazati interakciju aplikacija s nestandardnim U/I ureajima

3. koristiti osnovne predefinirane funkcije za mobilne ureaje
4. izraditi jednostavnu aplikaciju s grafikim i zvukovnim
sadrajem
5. projektirati jednostavnu korisniku aplikaciju za GSM ureaj
Razrada
Nastavne
cjeline
Mobilni ureaji
Uvod u
programiranje za
mobilne ureaje
Izradba
aplikacije za
mobilni ureaj
Vjebe

Vrste mobilnih ureaja
Namjena mobilnih ureaja
Osnove GSM ureaja
Komponente GSM ureaja
Suelje GSM ureaja
Programska podrka za mobilne ureaje
Razvojno suelje za izradbu mobilnih aplikacija
Osnovna struktura aplikacije
Ugradnja predefiniranih funkcija razvojnog suelja u aplikacije
Vanost scenarija
Kreiranje dijagrama tijeka na temelju scenarija
Prilagoavanje grafike mobilnim ureajima
Implementacija zvukovnih zapisa
Kreiranje scenarija
Kreiranje dijagrama tijeka
Kreiranje grafikih zapisa
Kreiranje zvunih zapisa
Implementacija dijagrama uz pomo predefiniranih funkcija i
programa
Simulacija rada i ispravak
Implementacija u stvarni mobilni ureaj
Upoznavanje s razvojnim sueljem
Pokretanje simulatora za mobilne ureaje
Kreiranje jednostavne aplikacije tipa hello word
Implementacija aplikacije na stvarni mobilni ureaj
Kreiranje aplikacije s interakcijom korisnikog suelja
Kreiranje aplikacije s odazivom na pritisak tipke
Simulacija i implementacija u stvarni ureaj
Kreiranje jednostavnih grafikih zapisa prilagoenim mobilnim
ureajima
Formiranje jednostavnih zvunih zapisa prilagoenim mobilnim
ureajima
Kreiranje aplikacije koja sadri grafiki zapis
Kreiranje jednostavne animacije
Kreiranje aplikacije s grafikim i zvunim zapisom
Kreiranje aplikacije na temelju zadanog scenarija
216
Napomene:

14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
prema radu).
217
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA

Razred: etvrti (4.)
1. koristiti animacije, tranzicije i tablini prikaz za sadraj na
ekranu
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. koristiti multitasking opcije prilikom izradbe aplikacije

3. upravljati gestama i pokretima ureaja
4. koristiti baze podataka kao spremita informacija za rad
aplikacije
5. izraditi jednostavnu aplikaciju koja koristi opcije povezivanja s
udaljenim posluiteljem radi razmjene podataka za rad
Razrada
Nastavne
cjeline
Upravljanje
prikazom
sadraja
Multitasking
Geste i pokreti
mobilnog ureaja
Baze podataka
na mobilnoj
platformi
Povezivanje sa
udaljenim
posluiteljem
Vjebe
Napomene:

Podaci na ekranu mobilnog ureaja
Prikaz podataka u aplikacije kroz vie ekrana
Animacije i tranzicije izmeu ekrana aplikacije
Prikaz podataka na ekranu u strukturi tablice
Pojam mutitaskinga u programiranju
Osnovni princip multitaskinga na mobilnim platformama
Upravljanje multitaskingom
Primjeri praktine primjene
Osnovni koncept koritenja gesta i pokreta mobilnog ureaja
Akcelerometar
iroskop
Kompas
Ekran osjetljiv na viestruke dodire (multitouch)
Primjeri praktine primjene
Primjeri baza podataka na mobilnoj platformi
Povezivanje sa bazom podatak
Rad sa podacima u bazi podataka
Princip komunikacije s udaljenim posluiteljem preko internetske veze
Razmjena podataka
Praktini primjeri
Kreiranje aplikacije koja koristi vie ekrana za svoj rad
Animirati prijelaze izmeu ekrana unutar aplikacije
Na jednom ekranu prikazati podatke sloene u strukturi tablice
Ugraditi u aplikaciju kontrolu za koritenje multitasking opcija na
mobilnoj platformi
Kreirati aplikaciju kojom se upravlja gestama i pokretima mobilnog
ureaja
Stvoriti jednostavnu bazu podataka i napraviti aplikaciju koja je
koristi i ima mogunost rada sa podacima, unos, prikaz, mijenjanje i
brisanje
Kreirati aplikaciju koja se spaja na udaljeni posluitelj
Aplikaciju doraditi tako da razmjenjuje podatke sa udaljenim
posluiteljem, unosi nove, prikazuje i mijenja postojee, brie neke
podatke
14 polaznika.
218
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
prema radu).
219
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:

Web dizajn
s ovim modulom
uporabom raunalnih alata u matematikim procesima
rjeavati razliite problemske zadatke
izraivati aplikacije za mobilne ureaje

Modul se sastoji od kljunih programerskih podruja, a polaznici e

multimedijske zapise.
Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda)
220

Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN
Razred: trei (3.)
1. kreirati lokalno web sjedite te ga postaviti na web server i
povezati ga s lokalnim sjeditem
2. organizirati web sjedite i izraditi naslovnu stranicu
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. unijeti tekstualne, grafike i multimedijske sadraje na stranice

za ureivanje
4. povezati web stranice (izradba hiperveza)
5. primijeniti CSS stilove na stranice (vizualno ureivanje
sjedita) te izraditi strukture dokumenta (CSS Layout)
6. umetnuti multimedijske sadraje na web stranice
7. kreirati strukture tablice
8. izraditi obrasce
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod
Organizacija i rad
u lokalnom siteu
Rad na
dokumentu

WYSIWYG editori
Vizualni pristup ureivanju stranica
Rad u kodu
Radna okolina, suelje
Proces razvoja web sitea
Lokalni site
Definiranje lokalnog sitea / ureivanje postojeeg
Pregled stranica u pregledniku
Kreiranje dokumenata i osnovno ureivanje
Kreiranje i ureivanje dokumenata
Novi dokument
Doctype declaration
Svojstva dokumenta
Metaelementi
Pomone opcije
Rulers, Guides, Zoom
Dodavanje i ureivanje teksta
Upisivanje teksta
Rad s tekstom
Povezivanje
dokumenata
Rad s grafikom
CSS
Ubacivanje teksta iz postojeih dokumenata
Formatiranje teksta
Vrste linkova
Izradba i ureivanje linkova
Grafiki formati
Ubacivanje grafike u dokument
Svojstva slike (Properties)
Ureivanje grafike u grafikom editoru (Fireworks/Photoshop)
Image Maps
Izradba CSS pravila
Tipovi selektora
221
CSS Layout
Ubacivanje
multimedijskih
sadraja
Tablice
Obrasci
Planiranje,
testiranje i
postavljanje sitea
na server
Vjebe
Napomene:
Povezivanje web stranica i CSS dokumenata

Struktuiranje dokumenta
Uobiajene, esto koritene strukture
Izradba CSS Layouta
Ubacivanje Flash animacija
Ubacivanje Flash videa
Izradba osnovnih oblika tablica
Definiranje form elementa
Izradba obrazaca koritenjem osnovnih elemenata obrasca (textbox i
button)
Planiranje
Testiranje sitea
Postavljanje sitea na server
Osnovno ureivanje dokumenta, rad s tekstom
Povezivanje dokumenata
Rad s grafikom
Ureivanje dokumenata CSS pravilima
Izradba CSS layouta
Ureivanje struktuiranog dokumenta
Tablice
Obrasci
Flash
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje
programskih sadraja (odnos prema radu).
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, vjebe, projektni zadatak.

222
Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN

Razred: etvrti (4.)
1. kreirati strukture tablice
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. izraditi obrasce
3. koristiti osnovne funkcije JavaScripta te pristupati DOM
elementima
4. primijeniti jQuery funkcionalnosti za unapreenje izgleda web
stranice (jQuery JavaScript biblioteka)
Razrada
Nastavne
cjeline
Tablice
Obrasci (Forms)

Izradba kompleksnih tablica (spajanje redaka i stupaca koritenjem
atributa collspan i rowspan)
Vizualno definiranje tablice (obrubi debljina i boja, bojanje redaka i
stupaca)
Definiranje actiom i method atributa oznake form
Izradba i ureivanje elemenata obrasca
<input />
<textarea>
<select>
<label>
<button>
<fieldset>
Procesiranje obrasca
Osnovni elementi javascripta
Varijable
JavaScript
jQuery
Funkcije
Globalne i lokalne varijable
Operatori
Komentari
Dogaaji
Ugraeni objekti javascripta

Document objekt
Window objekt
Boolean objekt
Array objekt
Number i String objekt
Date objekt
Math objekt
Importiranje biblioteke u web sjedite

Koritenje osnovnih jQuery funkcionalnosti
Dohvaanje elemenata pomou selektora
Primjena filtra na selektore
223
Vjebe
Napomene:
Primjena atributa na selektore

Form selektori
Koritenje gotovih jQuery UI kontrola za unapreenje izgleda web
stranice
Izradba tablica
Ureivanje tablica
Izradba obrazaca i definiranje parametara obrasca
Rad s elementima obrasca
Definiranje svojstva name na elementima obrasca
Implementiranje javascript funkcionalnosti na validaciju obrazaca
Implementiranje javascript funkcionalnosti na reagiranje kontrola
obrasca
Unapreivanje izgleda i interaktivnosti web stranice pomou jQuery
biblioteke
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje
programskih sadraja (odnos prema radu).
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, vjebe, projektni zadatak.

224
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
SISTEMSKI IZBORNI MODUL 1

Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava
Posluiteljski operacijski sustavi
Multimedija
s ovim modulom
primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i odravanju IT
sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata
dijagnostike i odravanja
konfigurirati raunalne mree i servise
dobiti osnove web dizajna
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava te konfiguriranje

raunalnih mrea i servisa. Primjena postupaka za sigurnost
informacijskih sustava.
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava (3. razred, 3
sata, 6 bodova)
sata, 4 boda)
Posluiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda)
Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda)
225

Naziv predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Razred: trei (3.)
1. objasniti osnovne pojmove iz podruja dijagnostike i
odravanja
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. primijeniti specifinosti dijagnostike i odravanja sklopovski

baziranih sustava i programski baziranih sustava
3. primijeniti sustavni pristup problematici dijagnostike i
odravanja te strukturiranje objekata dijagnostike i odravanja
4. osmisliti nain komuniciranja s korisnicima objekata
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u
dijagnostiku i
odravanje
Osnove
dijagnostike
Sustavni pristup
odravanju
Preventivno
odravanje
osobnog raunala
Korektivno
odravanje
osobnog raunala
(simptomi i
otklanjanje
kvarova)
Dijagnostika i
odravanje
jednostavne
raunalne mree

Osnovni pojmovi dijagnostike i odravanja (pouzdanost,
raspoloivost, pogodnost za odravanje, vrste odravanja)
Dijagnostiki sustav
Tehnika strukturne dijagnostike
Tehnika funkcionalne dijagnostike
Test-procedure
Hardverske tehnike testiranja
Softverske tehnike testiranja
Procedura samotestiranja
Dijagnostiki alati integrirani u OS
Softverski dijagnostiki alati
Alati za dijagnostiku i otklanjanje neispravnosti
Prikupljanje podataka
Simptomi greaka
Prvi koraci u otklanjanju kvarova
Kontrola procesa podizanja
Lociranje hardverskih/softverskih/konfiguracijskih problema
Komunikacija s korisnicima
Osnovni postupci preventivnog odravanja PC-ja
Zatita linije za napajanje
Ureaji za neprekidno napajanje
Preventivno odravanje tvrdog diska
Preventivno odravanje OS
Zatita sustava (elektrostatiko pranjenje, zatita tijekom
skladitenja)
Lokacija kvarova u bloku za napajanje
Utvrivanje kvarova na matinoj ploi
Utvrivanje kvarova na video podsustavu
Utvrivanje kvarova hard diska
Utvrivanje kvarova na CD i DVD ureajima
Utvrivanje kvarova na portovima
Utvrivanje kvarova na prijenosnim raunalima
Temeljna konfiguracija usmjernika putem konzole i s udaljenog
mjesta
Statiko usmjeravanje
Konfiguracija RIPv1 protokola
226
Napomene:
Konfiguracija OSPF protokola

Konfiguriranje pristupnih listi (ACL)
Konfiguracija DHCP na usmjerniku
Konfiguracija NAT/DNS usluge na usmjerniku
Konfiguracija jednostavne P2P beine mree
Konfiguracija WLAN-a
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja i praenje programskih
sadraja (odnos prema radu).
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
seminarski rad.
227
Naziv nastavnog predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE INFORMACIJSKIH

SUSTAVA
Razred: etvrti (4.)
1. dokumentirati postupke dijagnostike i odravanja
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. primijeniti dijagnostike alate i metode u vrsto oienim i

programskim sustavima
3. identificirati i rijeiti neispravnosti u mrenim objektima i
sustavima
4. koristiti virtualno okruenje
5. primijeniti simulaciju neispravnosti u sustavima baziranima na
sklopovskoj i programskoj razini u cilju otklanjanja
neispravnosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Dijagnostika i
odravanje
posluiteljskih
operacijskih
sustava
Primjena
virtualizacije u
dijagnostici i
odravanju
Dijagnostika i
odravanje
mikroupravljaki
h i ugradbenih
sustava
Dijagnostika i
odravanje
sloene
raunalne mree
Dijagnostiki

Kontrola ispravnosti manje mree server+klijent
Provjere DHCP i DNS servisa
Provjera kontrole domene u otvorenim operacijskim sustavima
Preureivanje dozvole pristupa u WIN serveru
Provjera datotenog sustava WIN servera
Otklanjanje pogreki u instalaciji i konfiguraciji WIN servera
Dijagnostika i odravanje klijentskog operacijskog sustava pokrenutog
na virtualnom stroju
Dijagnostika i odravanje posluiteljskog operacijskog sustava
pokrenutog na virtualnom stroju
Simuliranje neispravnosti klijentskog operacijskog sustava pokrenutog
na virtualnom stroju
Simuliranje neispravnosti posluiteljskog operacijskog sustava
pokrenutog na virtualnom stroju
Dijagnostika ispravnosti mikroupravljaa
Dijagnostika i odravanje mikroupravljakog sustava
Mjerenje i snimanje elektrinih signala u mikroupravljakom i
ugradbenom sustavu
Dijagnostika i odravanje ugradbenog procesorskog sustava
Uporaba ICMP protokola u dijagnostici lokalne mree
Primjena i analiza prometa uporabom Wiresharka s naglaskom na
ICMP/ARP
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreaka nastalih zbog nepravilne
dodjele IP adresa/mrenih maski u LAN-u
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreaka nastalih nepravilnom
konfiguracijom usmjernika
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreaka nastalih nepravilnim
odreivanjem statikih ruta
Rekonstrukcija topologije na osnovu sadraja tablice usmjeravanja
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreaka nastalih nepravilnom
konfiguracijom usmjernikih protokola
Obnavljanje zaporki na preklopniku/usmjerniku
Dijagnostika i odravanje virtualne privatne mree (VPN) izmeu
jednakopravnih korisnika
Dijagnostika i odravanje sloene pristupne mree (U/S)
Dijagnostika ispravnosti i vraanje oteenih priuvnih kopija
228
pristup
problematici
sigurnosti IT
sustava
podataka
Dijagnostika inficiranog raunala i ienje
Dijagnostika ispravno postavljene konfiguracije Microsoft Windows
sustava
Dijagnostika ispravno postavljene konfiguracije GNU/Linux sustava
Provjera prava korisnika na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima
Dijagnostika sustava pomou sistemskih i operativnih log zapisi na
Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima
Dijagnostika filtriranjem prometa pomou liste kontrole pristupa (IP
ACL, iptables)
Dijagnostika konfiguracije vatrozida
Dijagnostika konfiguracije proxy servera, filtar sadraja
Dijagnostika konfiguracije IDS/IPS sustava
Dijagnostika i odravanje 802.11 mrea (WEP, WPA/WPA2 personal)
Ostalo
Napomene:
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

14 polaznika.
rad.
seminarski rad.
229
Naziv nastavnog predmeta: POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI

Razred: etvrti (4.)
1. objasniti osnovne karakteristike posluiteljskih operacijskih
sustava
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. pripremiti raunalo za instalaciju posluiteljskog operacijskog

sustava
3. instalirati posluiteljske operacijske sustave
4. instalirati i konfigurirati osnovne upravljake funkcije
5. povezati korisnika s posluiteljem
Razrada
Nastavne
cjeline
Funkcije i karakteristike posluiteljskih operacijskih sustava

Uvod u posluiteljske
Strukture posluiteljskih operacijskih sustava
operacijske sustave
Klijent-posluitelj nain rada
Struktura operacijskog sustava Windows 2008 server
Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows 2008
server
Posluiteljski
Datoteke, datoteni sustavi Windows 2008 server
operacijski
Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote
sustavi MS
Dozvole, vlasnitva, dijeljenja, ACL - kod Windows 2008 servera
Windows
Aktivni direktorij: karakteristike, struktura, hijerarhija
Usluge Windows 2008 server: DHCP, DNS, FTP, WAMP
Upravljanje domenom, spajanje klijenata
Group policy pojam, konfiguracija, primjena
Struktura posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Instalacija posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Konfiguracija posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Administracija posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Datoteke i datoteni sustavi posluiteljskog operacijskog sustava
Posluiteljski
Linuxa
operacijski sustavi Upravljanje diskovima i particijama
Linux
Korisniki rauni, dozvole posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija posluiteljskog
operacijskog sustava Linuxa
Usluge posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa: DHCP, DNS, FTP,
LAMP
Spajanje korisnika, kontrola domene, SAMBA, LDAP
Uvod u
Terminalski rad (Win i Linux)
posluiteljske
operacijske
sustave (vjebe)
Instalacija, osnovna ugaanja Win 2008 server
Posluiteljski
Rad s diskovima-particije, dinamiki diskovi, RAID volumeni
operacijski
Dozvole pristupa - ACL, vlasnitva, dijeljenja
sustavi MS
Aktivni direktorij servisi, domene, grupe, hijerarhija AD-a
Windows
FTP, WAMP instalacije i konfiguracije
(vjebe)
Group policy - spajanje klijenata
Posluiteljski
Rad s diskovima namjetanja
operacijski
Instalacija Posluiteljskog operacijskog sustava Linux, osnovna namjetanja
230
sustavi Linux
(vjebe)
Zajedniki
projekt modula
(vjebe)
Napomene:
Dozvole pristupa - GUI, CLI

DHCP, DNS servisi
FTP, LAMP posluitelji
Spajanje klijenata SAMBA
Rad na projektu

14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
seminarski rad.
231
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:

Programiranje mobilnih ureaja
s ovim modulom
izraditi multimedijskih sadraje
dijagnostika i odravanje informacijskih sustava
konfiguriranje raunalnih mrea i servisa
primjena postupaka za sigurnost informacijskih sustava

sata, 6 bodova)
sata, 4 boda)
Programiranje mobilnih ureaja (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Programiranje mobilnih ureaja (4. razred, 1 sat, 2 boda)
Napomena: svi predmeti u Sistemskom izbornom modulu 2 ve su razraeni u

prethodnim izbornim modulima.
232
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:

Web dizajn
s ovim modulom
osnove izradbe multimedijskih sadraja
dijagnostika i odravanje IT sustava
konfiguriranje raunalnih mrea i servisa
primjena postupaka za sigurnost informacijskih sustava

sata, 6 bodova)
sata, 4 boda)
Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda)
Napomena: svi predmeti u Sistemskom izbornom modulu 3 ve su razraeni u

prethodnim izbornim modulima.
233
2.2.4. Zavrni rad

Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN
87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12 i 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani
zavrnog rada (NN 118/09).
234
3. Okruenje za uenje
Ustanova za strukovno obrazovanje
Za izvoenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije potrebno je osigurati
prostorne, materijalne i ljudske resurse propisane standardom kvalifikacije. Za uspjeno
usvajanje ishoda uenja nuno je razredne odjele dijeliti u skladu s uvjetima rada, a za
kvalitetno izvoenje strukovnih modula planirati tjednim satima. Ustanova treba osigurati
opremljene uionice, specijalizirane uionice, laboratorije i druge prostore.
Prostori poslodavaca
U skladu s kurikulumom potrebno je osigurati obavljanje strunih posjeta tvrtkama koje
se bave razvojem, primjenom, odravanjem, edukacijom i uporabom informacijskih
tehnologija u svom poslovanju te za izvoenje dijela radionikih vjebi u istima s ciljem
unapreenja kvalitete ishoda uenja.
235
4. Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet
Hrvatski jezik
Engleski jezik
Nastavnik
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
Izobrazba*
profesor hrvatskog jezika i
knjievnosti
profesor jugoslavenskih jezika

i knjievnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
diplomirani. komparatist
knjievnosti ili profesor
komparativne knjievnosti
(pod uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu)
profesor jugoslavenskih jezika

i knjievnosti sa smjerom
animacija kulture (diplomirao
na Pedagokom fakultetu u
Rijeci do 1991. godine pod
uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na tom fakultetu)
magistar hrvatskog jezika i

knjievnosti
magistar edukacije hrvatskog

jezika i knjievnosti
magistar kroatologije
magistar edukacije
kroatologije
magistar kroatistike i
junoslavenskih filologija
profesor engleskoga jezika i

knjievnosti
diplomirani anglist
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika ( i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ako ima

poloenu pedagokopsiholoko-metodiku
naobrazbu
magistar filolog ako ima

236
naobrazbu
Njemaki jezik
Povijest
Geografija
Politika i gospodarstvo
Tjelesna i zdravstvena
kultura
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
profesor njemakoga jezika i

knjievnosti
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
njemakoga jezika ( i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko

ima poloenu pedagokopsiholoko-metodiku
naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima

naobrazbu
diplomirani povjesniar
profesor povijesti
magistar edukacije povijesti
magistar povijesti
profesor geografije
profesor geografije i povijesti
profesor geografije i geologije
diplomirani geograf
profesor geografije i drugog

predmeta
magistar edukacije geografije

i povijesti

i drugog predmeta
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava
magistar kineziologije
237
predmeta
Katoliki vjeronauk
Etika
Matematika
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
profesor kineziologije
profesor tjelesnog odgoja
profesor fizike kulture
profesor fizikog odgoja
diplomirani vjerouitelj
teologije
diplomirani kateheta
profesor vjeronauka
magistar religiozne pedagogije

i katehetike
diplomirani teolog
magistar teologije
profesor filozofije
magistar edukacije filozofije
diplomirani filozof
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
magistar religiozne pedagogije

i katehetike
profesor hrvatske kulture
magistar edukacije
kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
profesor religijske kulture
magistar edukacije religijskih

znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih znanosti
magistar edukacije
matematike
magistar matematike
magistar edukacije
238
matematike i informatike
Fizika
Kemija
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
magistar raunalstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike
magistar edukacije fizike i

matematike
profesor matematike
diplomirani inenjer
matematike
profesor matematike i
informatike
diplomirani inenjer
raunarstva i matematike
profesor matematike i fizike
profesor fizike i matematike
magistar edukacije fizike
magistar fizike

matematike

politehnike

informatike
magistar fizike geofizike

tehnike

kemije
profesor fizike
diplomirani inenjer fizike
profesor kemije
diplomirani inenjer kemije
diplomirani inenjer kemijske

tehnologije
diplomirani kemijski inenjer
diplomirani inenjer
biotehnologije
magistar edukacije kemije
magistar edukacije biologije i

kemije
239
Biologija
Tehniko i poslovno
komuniciranje
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik strunoteorijskih sadraja

kemije
magistar kemije
magistar/inenjer kemijskog
inenjerstva
magistar primijenjene kemije
magistar/inenjer
bioprocesnog inenjerstva
profesor biologije
magistar biologije
profesor biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inenjer biologije smjer ekologija
diplomirani inenjer biologije smjer molekularna biologija
magistar molekularne
biologije
magistar eksperimentalne
biologije
magistar biologije i ekologije

mora
magistar ekologije i zatite

prirode
magistar zatite okolia
magistar ekonomist, smjer

informatika
magistar profesor matematike

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer elektronike i

raunalnog inenjerstva
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer raunarstva
magistar informatike u
edukaciji
magistar inenjer automatike i

240
sustava
Upotreba informacijske
tehnologije u uredskom
poslovanju
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
struni specijalist inenjer

raunarstva
struni specijalist poslovnih

informacijskih sustava

informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer raunalstva
inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer

elektrotehnike

raunalstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije


241
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer informatike
edukaciji

sustava
magistar inenjer
industrijskog inenjerstva

raunarstva

elektrotehnike


diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer
industrijskog menadmenta
informatike
profesor elektrotehnike
inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
242
Algoritmi i
programiranje
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji

raunarstva

elektrotehnike


diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
243
inenjer raunalstva
Osnove raunala

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva
244
Graa raunala

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

245
elektrotehnike
Operacijski sustavi
suradnik u nastavi


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
tehniarska zanimanja
elektrostruke s najmanje pet
godina radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje elektrostruke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije
246

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
247
tehnologije
Uvod u elektroniku
suradnik u nastavi
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


raunarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
tehniarska zanimanja elektro

struke s najmanje pet godina
radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
staa u struci
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


raunarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
248
raunarstva
Digitalna logika
suradnik u nastavi

srednje strukovno
staa u struci

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer raunalstva

ili informatike
edukaciji
struni specijalist raunalstva


informacijskih tehnologinja
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
sveuilini prvostupni inenjer

raunarstva

tehnologije

raunalstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
249
Uvod u raunalne
mree
suradnik u nastavi
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike

250
Raunalne mree
suradnik u nastavi

inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
251
edukaciji
Mikroupravljai
suradnik u nastavi
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci

informatika
252

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

253
elektrotehnike
Ugradbeni raunalni
sustavi
suradnik u nastavi

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
254
Tehniko
dokumentiranje
suradnik u nastavi

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

255
suradnik u nastavi
magistar inenjer

raunarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer

srednje strukovno
staa u struci

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
256
raunarstva
Praktine osnove
raunalstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
257
tehnologije
edukaciji

sustava
magistar inenjer
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
nastavnik praktine nastave

elektrotehnike struke
diplomirani inenjer

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
258
Primijenjena
matematika
suradnik u nastavi
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci
magistar edukacije
matematike
magistar matematike
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunalstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike

matematike
profesor matematike
diplomirani inenjer
matematike
informatike
diplomirani inenjer
raunarstva i matematike
profesor matematike i fizike
profesor fizike i matematike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
259
tehnologije
Napredno i objektno
programiranje

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

260
i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike
261
Skriptni jezici i web

programiranje

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


262
Dijagnostika i
odravanje
inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
263
Konfiguriranje
raunalnih mrea i
servisa

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

264
suradnik u nastavi

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
265
staa u struci
Posluiteljski
operacijski sustavi

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva
266
Sigurnost
suradnik u nastavi

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
267
informatike
Multimedija

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije
268
suradnik u nastavi

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
269

staa u struci
Programiranje mobilnih
ureaja

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


270
inenjer raunalstva
Web dizajn
suradnik u nastavi

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci

informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
271
suradnik u nastavi
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
srednje strukovno
staa u struci
* Napomena: kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue

vrste obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena
naziva nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novog akademskog ili strunog naziva i
sl.), suglasnost o odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moe izdati
ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene
agencije.
272
5. Minimalni materijalni uvjeti

Nastavni predmet
Hrvatski jezik
Engleski jezik
Njemaki jezik
Povijest
Geografija
Tjelesna i zdravstvena
kultura
Oprema
grafoskop, raunalo s
pristupom internetu,
projektor i projektno
platno
raunalo s pristupom
internetu i potrebnim
softverom, projektor i
projektno platno, CD
player, DVD player
raunalo s pristupom
projektno platno, CD
player, DVD player
raunalo s pristupom
internetu, projektor i
projektno platno
geografske karte svijeta,
kontinenata i Republike
Hrvatske, topografske
karte (broj listova
dostatan radu u paru),
satelitske snimke, reljefni
modeli, zbirke minerala i
stijena, prozirnice,
raunalna tehnologija i
multimedijalne
prezentacije, internet,
kompas, krivinomjer, GPS
ureaj (broj kompasa,
krivinomjera i GPS
ureaja minimalno
dostatan za rad u
skupinama), grafiki
prikazi, tekstualni
materijal
raunalo s pristupom
projektorom i projektno
platno
nastavna sredstva i
pomagala sukladno
dravnom pedagokom
standardu za opremanje
sportskih igralita, dvorana
i ostalih prateih prostora
Prostor
standardna uionica
standardna uionica, kabinet za

strani jezik

strani jezik

povijest
specijalizirana uionica za
geografiju ili kabinet za
geografiju, kolsko dvorite
standardna uionica,
specijalizirana informatika
uionica - koritenje prilikom
realizacije pojedinih nastavnih
tema
otvoreni i zatvoreni sportski
prostori s prateim higijenskim
prostorijama (sportska dvorana,
teretana, igralita, plivalite) sukladno dravnom pedagokom
standardu
273
Katoliki vjeronauk
Etika
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Tehniko i poslovno
komuniciranje
Upotreba informacijske
tehnologije u uredskom
poslovanju
raunalo s pristupom
projektno platno
raunalo s pristupom
projektno platno
pametna ploa,
geometrijski pribor,
modeli geometrijskih
tijela, raunalo s
pristupom internetu i
potrebnim matematikim
projektno platno

vjeronauk
raunalo s pristupom
projektno platno, pribor za
demonstracijske pokuse
kemijski pribor i
kemikalije, raunalo s
pristupom internetu,
projektor i projektno
platno
specijalizirana uionica za fiziku,

pripremu nastave fizike s
opremom
standardna uionica,
specijalizirana uionica za kemiju,
specijalizirana informatika
uionica - koritenje prilikom
realizacije pojedinih nastavnih
tema
biologiju, specijalizirana
informatika uionica - koritenje
prilikom realizacije pojedinih
nastavnih tema
grafoskop/ projektor,
platno, raunalo s
internetskom vezom, DVD
player, televizor, model
unutarnjih organa ovjeka
(torso), slike organa
ovjeka, stetoskop i
tlakomjer
projektor, projekcijsko
platno, raunalo za
nastavnika s instaliranom
potrebnom programskom
potporom, pristupom
internetu i pristupom
lokalnoj mrei, raunalo
za svakog polaznika s
instaliranom potrebnom
programskom potporom,
pristupom lokalnoj mrei
platno, raunalo za
potporom, pristupom

etiku
matematiku, specijalizirana
informatika uionica - koritenje
prilikom realizacije pojedinih
nastavnih tema
standardna uionica,
specijalizirana uionica
standardna uionica,
274
Algoritmi i
programiranje
Osnove raunala
Graa raunala
Operacijski sustavi

platno, raunalo za
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
275
Uvod u elektroniku
Digitalna logika
Uvod u raunalne
mree
Raunalne mree

projektor i zaslon,
raunalo, radni stolovi za
polaznike s raunalom,
potrebnim softverom i
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
instrumenti i oprema,
komponente i/ili sklopovi,
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
platno, raunalo za
potporom, pristupom
pristupom lokalnoj mrei,
instalirani mreni
simulator na raunalima,
koncentrator (Hub) na 3
do 4 raunala, prespojnik
(Switch) na 2 raunala,
usmjernik (Router)- 2 do
3 na uionicu/laboratorij,
kabeli za mreno
povezivanje
platno, raunalo za
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
276
Mikroupravljai
Ugradbeni raunalni
sustavi
Tehniko
dokumentiranje
potporom, pristupom
instalirani mreni
simulator na raunalima,
koncentrator (Hub) na 3
do 4 raunala, prespojnik
(Switch) na 2 raunala,
usmjernik (Router)- 2 do
3 na uionicu/laboratorij,
kabeli za mreno
povezivanje
platno, raunalo za
potporom, pristupom
mjerni instrumenti i
oprema, komponente i/ili
sklopovi, testna ploa
platno, raunalo za
potporom, pristupom
testna ploa
platno, raunalo za
potporom, pristupom
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
277
Praktine osnove
raunalstva
Primijenjena
matematika
grafoskop i grafoprozirnice
za tehniko crtanje
platno, raunalo za
potporom, pristupom
minimalno 16 radnih
mjesta i 8 raunala,
raunala za
rastavljanje/sastavljanje,
sustavski softver, raunalo
ili prijenosnik za
nastavnika, projektor i
projekcijsko platno,
potrebni softverski alati po
izboru nastavnika, set
alata za servisera, mjerni
instrumenti, alat i pribor
za lemljenje, klijeta za
krimpanje, tester za
mreni kabel, patch panel,
alat za patch panel,
preklopnik, mreni kabeli
platno, raunalo za
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
standardna uionica,
specijalizirana uionica, radionica

za praktinu nastavu
standardna uionica,
standardna uionica,
278
Napredno/objektno
programiranje
Skriptni jezici i web

programiranje
Dijagnostika i
odravanje
Konfiguriranje
raunalnih mrea i
servisa

platno, raunalo za
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
279
Posluiteljski operacijski
sustavi
Sigurnost informacijskih
sustava
Multimedija

raunala su opremljena za
radu u inoj i beinoj
mrei, instalirana
aplikacija za praenje
mrenog prometa,
instalirana aplikacija za
virtualna raunala, IP
kamera 2 na
uionicu/laboratorij, IP
telefon 2 do 4 na
uionicu/laboratorij,
mreni pisa, beina
pristupna toka (2
komada), prespojnik
(Switch) na svaka 2
raunala, usmjernik
(Router)- 2 do 3 na
uionicu/laboratorij, kabeli
za mreno povezivanje
ureaja
platno, raunalo za
potporom, pristupom
minimalno 16 radnih
mjesta i 8 raunala,
sustavski softver, raunalo
ili prijenosnik za
nastavnika, projektor i
projekcijsko platno,
potrebni softverski alati po
izboru nastavnika,
konfigurabilni preklopnik,
usmjernik (hardverski ili
softverski), vatrozid
(hardverski ili softverski),
posluitelj s
posluiteljskim
operacijskim sustavom,
neprekidno napajanje
platno, raunalo za
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
280
Programiranje mobilnih
ureaja
Web dizajn
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
platno, raunalo za
potporom, pristupom
standardna uionica,
standardna uionica,
281
6. Reference dokumenta
6.1. Referentni brojevi
Kod standarda kvalifikacije: SK-0701/11-02-42/11-02
Naziv obrazovnog sektora: Elektrotehnika i raunalstvo
ifra obrazovnog sektora: 07
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi

strukovnog kurikuluma
6.2.1. Opeobrazovni dio
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split - voditeljica
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj - ic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaki jezik
Izabela Potnar Miji, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkveni, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovaevi, prof., AZOO, Zagreb
Ninoka Truck-Biljan, prof., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Livija Pribani Katarini, prof., Srednja strukovna kola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Boani, prof., X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
II. Matematiko podruje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafika kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belovi, MZOS, Zagreb
III.
Prirodoslovno podruje:
mr. sc. Diana Garai, AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
282
Andreja Uroi Landeki, MZOS, Zagreb

Geografija
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Ceci-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb
Ratka oi, dipl. ing., Prirodoslovna i grafika kola, Rijeka
Sanja Klubika, dipl. ing., Tehnika kola Daruvar, Daruvar
Biologija
mr. sc. Zrinka Pongrac timac, prof., V. gimnazija, Zagreb
Dalibor Sumpor, prof., Srednja kola Tina Ujevia i Tehnika kola, Kutina
Marina Nit, prof., AZOO, Osijek
prof. dr. sc. Ines Radanovi, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za biologiju,
Zagreb
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
IV. Tehniko i informatiko podruje:
/
V. Drutvenohumanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica
Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko uni, prof., MZOS, Zagreb
Katoliki vjeronauk
prof. dr. sc. Ana Thea Filipovi, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb
Gordana Barudija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb
Dejan aplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka
Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
283
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetniko podruje:
/
VII.
Tjelesno i zdravstveno podruje:
Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko tefanac, prof., AZOO, Zagreb voditelj
Biljana oda, prof., ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petri, Kinezioloki fakultet, Zagreb
Ana Matkovi, prof., kola za primalje, Zagreb
6.2.2. Strukovni dio

mr. sc. eljko iranovi, prof., Abaca studio, Zagreb - voditelj
akademik Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
mr. sc. Mislav Balkovi, Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
mr. sc. eljko iranovi, Abaca studio, Zagreb
Maja Juki, dipl. ing., Abaca studio, Zagreb
Snjeana Tomaevi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Milan Kora, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Josip Rasinec, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Braslav Erpai, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Zlatko Nadarevi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Rajko Mihajlovi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Damir Vojnovi, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Ivica Premui, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Sanja Vehabovi Hadi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Milan urain, nastavnik praktine nastave, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Ivan Juri, ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Dubravka Orani, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Jasminka Kotur, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Marko Stojanovi, ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Damir Mileta, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Stjepan alkovi, dipl. informatiar, Srednja kola Krapina, Krapina
Mladen Ptiar, dipl. ing., Srednja kola Krapina, Krapina
Sanio Bei, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ivana Piplovi, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Dijana Boduljak, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ivo urkovi, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ante Vlah, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Kreimir Koi, dipl. ing., Tehnika kola akovec
Valerija Poljanec, dipl. ing., Tehnika kola akovec
Kristinka Blaeka, dipl. ing., Tehnika kola akovec
Damir tampar, dipl. ing., Tehnika kola akovec
284
Draen Janek, dipl. ing., Tehnika kola akovec

Sanja Lopari, prof., Tehnika kola akovec
mr. sc. Goran ambi, Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
Ivan avar, ing. Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
Marin Frankovi, mag. oec., Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
Ivan Mesic, prof., Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
285
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
286

K - Tehnicar Za Racunalstvo PDF

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

K - Tehnicar Za Racunalstvo PDF

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Ministarstvo znanosti,

PHP Hypertext Preprocessor, objektno orijentirani programski jezik namijenjen

1.2. Cilj kurikuluma

1.3. Trajanje obrazovanja

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Nastavni plan i program

2.1. Nastavni plan

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE

UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

UVOD U BAZE PODATAKA

UVOD U RAUNALNE MREE

DIZAJN BAZA PODATAKA

SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE

UKUPNO SATI/BODOVA B1.

PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA

Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE

NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE

PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA

NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE

POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI

PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA

POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI

POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI

UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a sistemskih izbor nih modula)

UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

2.2. Nastavni program

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i

stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje

razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei,

U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

4. navesti jezina pravila

Razrada Nastavne teme

Slogovi i slogovna struktura

Victoria Hislop, Otok

Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

William Shakespeare, San ljetne noi

itanje izlagaki tekstovi

Eshil, Okovani Prometej

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Janko Poli Kamov, Brada

Arthur Schnitzler, Novela o snu

August enoa, Prijan Lovro

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro

Albert Camus, Stranac

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih