1.

Demogeografija-znanstvena disciplina u sklopu drutvene gegrafije koja prouava

stanovnitvo kao subjekt vrlo sloenih prostornih odnosa i obiljeja radi razumijevanja
i objanjavanja geopovrinske stvarnosti te njezine transformacije i valorizacije
2. Sparina-trea nepovoljna klimatska sastavnica jest sparina, ali je ipak manje
nepovoljna od hladnoe i sue.
Stalna je u nizinskim dijelovima ekvatorijalnog pojasa, a to su predjeli koji su takoer
rijetko naseljeni (iznimka je samo otok Java).
Kada je temperatura zraka visoka, jednaka ovjekovoj tjelesnoj temperaturi ili via od
nje, tada nije mogu prijelaz topline iz tijela u zrak, tovie unato znojenju tijelo
prima toplinu iz okolnog zraka.
3. Pleme-najranija etnika populacijska zajednica
Narod-u daljnjem povijesnom procesu sjedinjuje vie plemena
Nacija-Pojavom industrijske revolucije i kapitalizma javlja se nacija sloenog
postanka jezika i kulture-dva i vie naroda mogu se sjediniti u jednu naciju.
4. Patogeni kompleks ine tri sastavnice: mikrobi (bakterije i virusi), prijenosnici i ljudi.
Bakterije i virusi kao parazitski organizmi ne mogu preivjeti izvan ive stanice, no na
ivoj podlozi njihovo je razmnoavanje zastraujue brzo. Bakterija i virus u
organizam mogu doprijeti izravno, gutanjem, disanjem, ranjavanjem ili posredno
preko prijenosnika.
5. Odrivi razvoj-ekoloki razvoj, danas poznat kao odrivi razvoj postao je od 90-ih
godina vodei razvojni model, a naglaava potrebu ouvanja prirodnog sustava uz
potporu globalne ekonomije.
Koncept odrivog razvoja uvela je norveka premijerka Gro Harlem Brundtland 1987
godine u izvjeu UN-u.
U njemu autorica definirala odrivi razvoj kao takav razvitak koji zadovoljava potrebe
postojeih narataja bez ugroavanja izgleda buduih narataja na primjereno
zadovoljavanje njihovih potreba.
Pojam upuuje na 'pogled u budunost', pristup u iskoritavanju prirodnih dobara koji
vodi rauna o dobrobiti buduih generacija.
Odrivi razvoj ne zbiva se po nekoj univerzalnoj shemi.
Smatra se da bi svako drutvo trebalo imati vlastiti put, svoju ekoloku i kulturnu
prepoznatljivost, u tom kontekstu smatra se da je odrivo drutvo ono koje je
sposobno za budunost.

6. Literalizacija je proces koji je povezan s krenjem tropskih uma.

Zbog stalno visoke temperature i vlage s nestankom ume ispiru se hranjive tvari i
silikati, a poveavaju spojevi eljeza i aluminija.
Taj ukupni gubitak ne moe se nadoknaditi ni gnojenjem umjetnim gnojivom.
Zbog krenja ume dolazi dolazi do sloma vrlo sloenog i labilnog ekosustava
tropskih prauma.
Meu ostalim unitava se humusni sloj, a zbog jakih padalina ispire se plodno tlo.
U nekim podrujima Amazonije erozija godinje odnese vie od 1000 tona tla po
hektolitru.
7. Ekologizam je drutveni pokret koji razumijeva dobrobit svih drutvenih slojeva, a
pojedinca smatra lanom globalne zajednice, sa svim pravima i obvezama koje iz tog
proistjeu.
Pokret poiva na vjerovanju da su svi ljudi jednaki da je svaki ovjek obvezatan uvati
i obogaivati svoj okoli.
8. Tri razvojne faze demogegrafije:
1. Razvoj osamostaljivanja demogeografije traje do 50-ih godina (pozornost
povijesnom razdoblju i prostornim razlikama; razmjetaj, gustoa, struktura)
2. Razdoblje 60-ih i 70-ih godina- pozornost usmjerena prema prostornim aspektima
3. Razdoblje 80-ih i 90-ih godina kada nastaju nove tendencije u razvoju gagrafskog
stanovnitva
9. Kategorizacija gustoe naseljenosti:
Aritmetiko ili ope relativna gustoa-ukupan broj stanovnika na km2
Fizioloka gustoa-pokazuje br. stanovnika na jedinicu povrine pogodne za obradu
Poljoprivredna gustoa- br. poljoprivrednika na jedinicu povrine
Agrarna gustoa- br. poljodjelaca na jedinicu oraninih povrina
Relativna gustoa-br. stanovnika na jedinicu povrine seoskog stanovnitva
Urbana gustoa-br. gradskog stanovnitva na jedinicu urbane povrine
10. Vrste populacijske politike: restrektivna, eugenina, redistributivna i ekspanzivna

11. Malthusova torija- malthus ima pesimistiki trend gledanja na porast stanovnitva

Esej o stanovnitvu koji je napisao 1798 temelji se na dvije osnovne postavke:

1. Na prirodnom zakonu stanovnitva
2. Na zakon opadajuih prinosa u poljoprivredi

12. Etape demogegrafske tranzicije (slika)

1. Prva etapa- ako je ona dugorono stabilan rezultat visoke stope nataliteta i
mortaliteta onda je ta etapa predtranzicijska
2. Druga etapa- ako je stopa prirodnog prirasta dugorona, pokazuje tendenciju
smanjenja onda je u pitanju etapa demogeografskog prijelaza
3. Trea etapa- ako je ta stabilnost izraz niski stopa nataliteta i mortaliteta onda je to
etapa postranzicije
Etape demogerafskog razvoja se dijele se na tri pod etape. To su:
1. Rana tranzicijska podetapa- zapoinje obino smanjenjem stope mortaliteta ispod
30 promila uz istodobno ne promjenjivu raznu nataliteta, te zbog internosti dolazi
do vidljivog poveanja stope prirodnog prirasta
2. Srednja tranzicijska podetapa- smanjivanje mortaliteta nakon odreenog vremena
povlai za sobom i smanjenje nataliteta, dakle obje komponente prirodnog kretanja
stanovnitva nalaze se u prijelazu u niu razinu.
Mortalitet ipak ima strmiji pad pa stope prirodnog prirasta jo uvijek biljee
poveanje
3. Kasna tranzicijska podetapa- u zavrnoj fazi tranzicije slabi pad mortaliteta, a
natalitet se i dalje smanjuje to rezultira razmjerno niskim stopama prirodnog
prirasta (oko 5 promila) s tendencijom daljnjeg smanjenja