1.

Usporedba procesa (Otto, Diesel, Sabathe)

Ako bi usporedili prethodna tri procesa (otto, diesel, sabathe), pri istom kompresionom
omjeru ottov proces bi bio najefikasniji. No za konstrukciju motora je bitno :
-najvedi pritisak kao mjera mehanikog opteredenja djelova motora
-dovedena toplina po ciklusu kao mjera toplinskog opteredenja

STVARNI PROCES

realni plinovi imaju promijenjivu specifinu toplinu. Pojava disocijacije u tijeku i nakon
izgaranja smanjuje temperaturu na kraju izgaranja pa to smanjuje termodimaku
iskoristivost.

U tijeku procesa dolazi do prijelaza topline izmeu radnog medija i stijenki cilindra i stapa (u
oba smjera). To sve smanjuje toplinu koja stoji na raspolaganju za pretvorbu u rad, pa
takoer smanjuje termodinamiku iskoristivost.

U toku kretanja stapa (i stapnog mehanizma) dolazi do pojave trenja na koju se gubi dio
energije. Trenje jako ovisi o tlaku u cilindru.

2.

Snaga motora

Izgaranjem radnog medija u cilindru dolazi do povienja pritiska i temperature medija.

Djelovanjem tog pritiska na stap, stvara se sila (sila plinova) koja se preko stapnog
mehanizma pretvara u zakretni moment. Intenzitet sile plinova se mijenja u toku hoda stapa,
jer se mijenja i pritisak u cilindru. Da bi se pojednostavio proraun snage, PRETPOSTAVLJA SE
da u toku radnog stapaja na stap djeluje konstantni pritisak tj. sila. Taj pritisak se naziva
prosjeni tlak ili srednji tlak.

Sila koja djeluje na klip u tom stapaju je onda :

F ApS

Rad za vrijeme tog radnog stapaja je

d 2
L1S Fs
pS s
4
Qdov
p

Qdov
2

W
psr
4

Qodv
1

Rad za vrijeme jednog ciklusa se dobije, ako se u obzir uzme koliko radnih stapaja ima
pojedini tip motora za vrijeme jednog ciklusa. Broj koji kazuje koliko ukupno stapaja u
jednom ciklusu otpada na jedan radni stapaj, naziva se taktnost motora i iznosi
=1/2 tj. na dva stapaja, jedan je radni

za jednoradni dvotaktni motor

za jednoradni etverotaktni motor =1/4 tj. na etiri stapaja (2 okreta) ,1 je

radni
pa je rad osloboden u jednom uprosjeenom stapaju ciklusa jednak

Lc L1S

Snaga motora se dobije, ako se izrauna trajanje jednog stapaja

60
30
t1S n
2
n

d 2
n
P
pS s
4
30

d 2
P
pS cs
4

Pri svakom radnom stapaju u cilindar se dovodi masa G p gorive smjese:

d 2
G1 p
s sv
4

Toplina po jednom ciklusu dovedena u cilindar je onda

Q1 p H s G1 p

Ta toplina se dovodi za vrijeme jednog stapaja , tj. u vremenu

60
30
t1S n
2
n

pa je onda snaga uprosjeenog stapaja ciklusa

P t

Q1 p
t1S

d 2
n
t
s sv H s
4
30

3.

Kompresijski omjer

4.

Srednji tlak

5.

Specificni potrosak goriva

6.

Stehiometrijski broj i preticak zraka

stehiometrijski broj - koliina kg zraka potrebna za potpuno izgaranje 1 kg goriva

7.

Sile u stapnom mehanizmu

Put stapa je ogranien dvijema krajnjim poloajima, koji se nazivaju GORNJA MRTVA TOKA
(GMT) i DONJA MRTVA TOKA(DMT). Ovi termini su proizali iz injenice da su cilindri motora
najede uspravno poloeni, pa se najvia toka koju dosie klip naziva GMT,a najnia DMT.

sile uzrokovane tlakom plinova

sile uzrokovane masama u gibanju, tj. inercione sile

sile uzrokovane teinom dijelova stapnog mehanizma

sile trenja i ventilacije

8.

Uravnotezenje sila u stapnom mehanizmu

Ako sile koje djeluju na tijelo nisu meusobno u ravnotei, tj. kaemo da se
sile ne ponitavaju, dodi de do pomicanja tijela. Najede to gibanje mi
vidimo kao VIBRACIJE. Da bi smanjili vibracije potrebno je izvriti ponitenje
tzv. slobodnih sila u motoru.
Sile plinova su uravnoteene djelovanjem stap-glava.

URAVNOTEENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA VIECILINDRINI MOTORI

9.

Ravnomjernost rada motora

10. Nabijanje motora

Zato se nabija motor :

da se poveda srednji tlak, a time i volumska snaga motora
da se odri snaga avionskih motora na visini
da se odri snaga motora, pri prelazu na goriva sa manjim Hd
Prednosti nabijanja :
povedanje specifidne snage laki i manji motor (30-35%)
smanjena specifina potronja goriva
manja osjetljivost na visinu kod aviona
Nabijanje MSUI se moe izvriti :
koristedi dinamiku plinova tj. valne efekte, npr. odreivanjem duine usisnog cjevovoda,
ispunog cijevovoda.....
primjenom puhala
Puhala mogu biti izvedena kao:
-

stapne pumpe

centrifugalne pumpe (malih dimenzija i teina, velika iskoristivost)

aksialne pumpe

ROOTS-ova puhala (pulzirajuda dobava i budnost su mane)

Pri emu puhalo moe biti pogonjeno:

-

elektromotorom

mehaniki spojeno s koljeniastim vratilom (preko zupanika,

remenice,...)

pogonjeno turbinom na ispune plinove , pa se takav spoj puhala i

turbine naziva turbo-puhalo

11. Impulsni sustav nabijanja

12. Sustav prednabijanja s konstantnim tlakom

13. Distribucijski dijagram 2T motora

14. Distribucijski dijagram 4T motora

15. Unutarnje stvaranje smjese