Prirunik

za obuku

Monitoring i verifikacija
energetskih sistema

Pripremili:
Prof. dr Duan Gvozdenac
mr Miroslav Kljaji

Podgorica, 2013.

Monitoring i verifikacija
energetskih sistema

(Prirunik za obuku)

Tano
i
precizno

Netano
i
precizno

Tano
i
neprecizno

Pripremili:
Prof. dr Duan Gvozdenac
mr Miroslav Kljaji

Netano
i
neprecizno

Predgovor

Nakon promjena koje su se desile u drutvu zbog dramatinog rasta cijena energije i
spoznaje o ogranienosti poznatih energetskih izvora i klimatskih promjena uzrokovanih
nekontroliranom potronjom fosilnih goriva, sve se vie govori o energetskoj efikasnosti. Te
promjene su dovele do sutinskih promjena u ekonomiji veine zemalja u svijetu. Kada je dolo
do zastoja u poslovanju velikih kompanija, postalo je neophodno smanjiti trokove, pa uprava
sve veu vanost pridaje cijeni energije, energetskoj efikasnosti i utjecaju na okoli.
Iako se na prvi pogled ini da je lako razumjeti koncepte upravljanja energijom i zatite
okolia, pokazalo se da je njihova primjena u praksi veoma zahtjevan zadatak za timove koji su
formirani u tu svrhu. Sloenost problema proizilazi iz potrebe da se poveu ljudi, procedure i
tehnologije, kako bi se ostvarila dosljedna i trajna poboljanja efikasnosti i osigurali vidljivi
efekti u poboljanju okolia.
Svaka intervencija u postojeim energetskim sistemima u cilju poveanja energetske
efikasnosti zahtijeva manja ili vea ulaganja, kao i mjerljive dokaze da je odreeno ulaganje
opravdano. Opravdana mjera se postie poveanjem energetske efikasnosti koja e dovesti do
pada potronje energije i smanjenja emisija tetnih gasova. To se odnosi i na zamjenu zastarjele
i neefikasne energetske tehnologije novom.
Praksa je pokazala da postupak mjerenja i dokazivanja ostvarenih efekata primjene
mnogobrojnih mjera za energetsku efikasnost nije lak. Razlog je veoma jednostavan. Na
potronju energije u cijeloj kompaniji ili u nekim njenim dijelovima utjeu mnogi faktori koji
nisu uzajamno povezani. Kada je samo jedan od ovih faktora velikog, a drugi faktori relativno
malog utjecaja, mjerenje postaje jednostavno. Naalost, to obino nije sluaj i problem
dokazivanja ostvarenih uteda se komplicira. S obzirom da je motiv dokazivanja ostvarenih
uteda esto povezan s financijskim obavezama uesnika u realizaciji projekta (vlasnik
kompanije, banke, ESCO, itd.), mjerenja i demonstracija ostvarenih uteda i smanjenja emisija
tetnih gasova tokom projekta su veoma vani. Zato je potrebno osigurati tana i pouzdana
mjerenja. Tana mjerenja su ona koja su priblina stvarnim vrijednostima, a precizna mjerenja
su ona ije su vrijednosti pribline jedna drugoj.
Monitoring i verifikacija (MiV), kao glavne teme ovog prirunika, ine sloenu i
multidisciplinarnu oblast koja zahtijeva predznanje iz nekoliko strunih disciplina. MiV su skup
procedura ija primjena tokom trajanja projekta omoguava vrenje mjerenja energetskih
tokova i drugih relevantnih vrijednosti kojima je mogue precizno i tano demonstrirati efekte.
Obim mjerenja i njihovu tanost i preciznost odreuju zainteresirane strane u projektu.
Raznovrsnost projekata energetske efikasnosti i zahtjevi zainteresiranih strana dovode do
velikih razlika u planiranim mjerenjima u pogledu njihovog obima i sloenosti, ali su zbog toga i
trokovi primjene MiV razliiti. S obzirom da su MiV novijeg datuma, procedure jo uvijek nisu
regulirane obaveznim meunarodnim standardima, iako ima nekih naznaka da e do toga
uskoro doi. Dokument koji bi mogao predstavljati preteu obavezujueg standarda je
Meunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju uteda energije (IPMVP). Njime se definiraju
standardni uvjeti i predlae najbolja praksa za kvantifikaciju rezultata ulaganja u energetsku
efikasnost i vee ulaganje u energetiku i efikasnost vodenih resursa, i projekte za upravljanje
potronj ekrajnjih korisnika i obnovljivu energiju.
U praksi se inenjeri suoavaju s mnogim praktinim problemima koji oteavaju uvoenje
procedura za MiV. esto su postojei ureaji neadekvatni, nedovoljno tani, bez potvrda o
kalibraciji, itd. Podaci koji su neophodni za utvrivanje procedura za MiV su nepouzdani ili ak i
ne postoje. Sve to uzrokuje pravljenje veih greaka u procjeni uinaka. injenica da ti podaci
direktno utjeu na financijske aranmane uesnika u projektu je takoer vana za ukazivanje na
probleme koji mogu nastati u praktinoj primjeni postupaka koji se odnose na MiV.
U ovom priruniku se naglasak ne stavlja samo na profesionalni pristup i iskustvo
konsultanata u razvijanju i primjeni rjeenja energetske efikasnosti i uvijek prisutna pitanja


ivotne sredine, nego i na vanost postupka kojim e se pratiti ostvareni efekti tokom trajanja
projekta.
Ovaj tekst bi mogao biti interesantan inenjerima koji se bave praktinim radom i koji
namjeravaju da se profesionalno posvete uvoenju i upotrebi savremenih alata za upravljanje
energijom. Ovo je veoma specifina oblast koja nudi raznovrsna zanimljiva tehnika rjeenja i u
njihovom predstavljanju u ovom priruniku nema teoretskih analiza koje se zasnivaju na
oekivanom strunom znanju italaca.

Ljeto, 2013.

Prof. dr Duan Gvozdenac
mr Miroslav Kljaji

Sadraj

Predgovor
Poglavlje 1. PREGLED GLAVNIH PITANJA U VEZI SA UPRAVLJANJEM ENERGIJOM U
KOMPANIJI

1.
2.

3.

UVOD

DEFINICIJE TERMINA
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
2.6

Sistem
Upravljanje
Sistemi integriranog upravljanja
Revizija i upravljanje energijom
Sistem upravljanja energijom
Monitoring uteda energije ili mjerenja i verifikacija (MiV)

1
2
3
4
4
5
6

STRATEKI PRISTUP UPRAVLJANJU ENERGIJOM I OKOLIEM

3.1 Upravljanje energijom i okoliem
a. Opredijeljenost
b. Razumijevanje problema
c. Planiranje i organiziranje napretka
d. Realizacija programa upravljanja
e. Kontroliranje i monitoring uinka upravljanja
f. Pokazatelji energetskog i okolinog uinka
g. Matrica upravljanja energijom
h. Planiranje boljeg uinka

4. SISTEM MJERENJA UINKA

Poglavlje 2. OSVRT NA MONITORING I VERIFIKACIJU (MiV)
1. ZATO MONITORING I VERIFIKACIJA?
2. MJERENJE UINKA I KONTROLA KORITENJA
3. POSTUPAK PRIMJENE PLANA MiV
Korak 1: Definirati polazne osnove
Korak 2: Sainiti plan monitoringa i verifikacije karakteristian za projekt
Korak 3: Verifikacija nakon instaliranja
Korak 4: Periodina verifikacija perioda rada
4. SAINJAVANJE PLANA ZA MONITORING I VERIFIKACIJU
Poglavlje 3. KORACI ZA IZRADU POLAZNE VRIJEDNOSTI
1. UTVRIVANJE POLAZNE VRIJEDNOSTI ZA ENERGIJU
1.1 Odreivanje polazne vrijednosti za energiju
1.2 Podaci potrebni za utvrivanje polazne energetske vrijednosti
1.3 Metode za utvrivanje polazne energetske vrijednosti
1.4 Predvianje buduih polaznih energetskih vrijednosti
1.5 Koritenje polazne energetske vrijednosti
1.6 Primjer: Pristup koji uzima u obzir cijelu zgradu
Poglavlje 4. MONITORING i VERIFIKACIJA (MiV)
1. ODREIVANJE UTEDE ENERGIJE
2. PRAENJE ENERGETSKIH TOKOVA
Poglavlje 5. MJERNE NAPRAVE I UPRAVLJANJE PODACIMA
1. UVOD
2. PROCEDURA MJERENJA
3. MJERNI UREAJI
4. TEHNIKE MJERENJA
5. KALIBRACIJA MJERNIH INSTRUMENATA

7
8
9
10
12
14
15
16
17
18
25

33

53
67

25
29
30
30
30
31
32
32
34
35
37
37
41
43
44
53
56
67
67
67
68
69

6. VERIFIKACIJA MJERNOG SISTEMA I VALIDIRANJE PODATAKA

7. MJERNA NESIGURNOST
8. ODRAVANJE MJERNOG SISTEMA

Poglavlje 6. TEHNIKE MJERENJA

1. UVOD
2. OPREMA ZA MJERENJA
3. MJERENJE TEMPERATURE
4. MJERENJE PRITISKA I DIFERENCIJAL PRITISKA
5. MJERENJE PROTOKA
6. MJERENJE VLAGE
7. MJERENJE SASTAVA GASOVA IZGARANJA
8. ELEKTRINA MJERENJA
9. MONITORING
10. REGISTRIRANJE MJERNIH REZULTATA
11. PRILIKE ZA KONZERVACIJU ENERGIJE I MJERNI INSTRUMENTI
REFERENCE

70
70
71
73

107

73
75
77
86
90
95
98
101
103
103
104

Skraenice

BMS
CDD
CPU
DAS
ECM
EEM
EEO
EPI
ESCO

HDD
HFO
HVAC
IPMVP
ISO

LAN
LFO
M&T
M&V
NG

O&M
WAN

Jedinstveni centralni sistem upravljanja i nadzora objekta

Mjerna jedinica za koliinu energije potrebne za hlaenje prostora
Centralna procesorska jedinica
Sistem prikupljanja podataka
Mjera za konzerviranje energije
Mjera za energetsku efikasnost
Mogunost za ostvarivanje energetske efikasnosti
Pokazatelj energetskog uinka
Kompanija za pruanje energetskih usluga ili kompanija za ostvarivanje
energetskih uteda
Mjerna jedinica za koliinu energije potrebne za zagrijavanje prostora
Teko loulje
Grijanje, ventiliranje i klima ureaj
Meunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju uteda energije (IPMVP)
Meunarodna organizacija za standardizaciju
Lokalna raunarska mrea
Lako loulje
Monitoring i odreivanje ciljeva
Monitoring ili mjerenje i verifikacija
Zemni plin
Rad i odravanje postrojenja
iroko podruna mrea

Poglavlje 1.

PREGLED GLAVNIH PITANJA U

VEZI SA UPRAVLJANJEM
ENERGIJOM U KOMPANIJI

1. UVOD

Kao kada se ljudi ili mjesta vide prvi put, upoznavaju i predstavljaju, tako se i ovdje treba
pravilno predstaviti ta se u ovom priruniku podrazumijeva pod pojmovima sistem
upravljanja energijom i okoliem (EEMS) i monitoring i verifikacija. To je posebno vano jer
EEMS sadri rijei sistem i upravljanje koje su danas prisutne na svakom mjestu. Meutim,
ini se da kad god se s njima sretnemo, njihovo znaenje je neto drugaije.
Nejasnoa je djelomino uzrokovana injenicom da sistemi upravljanja nisu materijalna i
lako odrediva dobra unutar kompanije. Drugi razlog se odnosi na odmjereno koritenje iste
terminologije u razliitim oblastima koje se spajaju u industrijskim operacijama. Ljudi iz
industrijske sfere esto vode rasprave u nastojanju da shvate ta zapravo znai ovaj sistem
upravljanja kvalitetom ili okoliom koji toliko ele da razviju kako bi dobili svoj ISO 9001 ili
14001 ili 50001 certifikat? Oni shvataju razloge za zabrinutost u vezi sa kvalitetom i okoliem,
ali esto je teko razumjeti sistem upravljanja. S druge strane, razni proizvoai tvrde da je
vienamjensko elektrino brojilo sredstvo upravljanja energijom, ili da je automatski ili
kompjuterizovani sistem kontrole sistem upravljanja energijom. To ba i nije tako, kao to
emo ovdje pokazati.
esto termin okoli oznaava okruenje konkretnog sistema. U kontekstu ovog vodia,
okoli se odnosi na prirodno okruenje kompanije ili organizacije ije aktivnosti mogu utjecati
na njega ili ga zagaditi. Efekti industrijskih aktivnosti se nazivaju okolini utjecaji na glavne
okoline medije, odnosno zrak, vodu i tlo.
Pod pretpostavkom da termin energija oznaava sve oblike toplote, energije i komunalija
elektrinu energiju, loulje, vrsta goriva, plin (NG, LPG), vodu (rashlaenu, toplu, obraenu,
industrijsku), paru, zrak (komprimirani, hladni, vrui) i da na ovom mjestu nema potrebe da
se mnogo objanjava, moemo se fokusirati na dio koji se odnosi na sistem upravljanja. Poet
emo s terminom sistem.

2. DEFINICIJE TERMINA
2.1 Sistem

Zvanino se na sistem moe gledati kao na skup funkcionalnih komponenti ijim

interakcijskim djelovanjem se postie cilj ili obavlja zadatak u definiranim granicama. Svaki
sistem se sueljava sa svojim okoliem. S ove take gledita, gotovo sve se moe okvalificirati
kao sistem zato se taj termin tako esto koristi.
Ako sistem treba kontrolirati, bitan faktor je povratna informacija informacija o izlaznim
odstupanjima od ciljanih vrijednosti vraena na ulaznu stranu. Ta informacija se mora
zasnivati na mjerenjima. Ulazni podaci se zatim mogu regulirati na osnovu povratne informacije,
tako da kontroliraju sistem kako bi se mogao odrati zadovoljavajui uinak.
Kompanije se mogu posmatrati i kao sistemi koordiniranih procesa i uzajamno povezanih
dijelova koji funkcioniraju jedan u vezi s drugim, koje je izradio i kojima upravlja ovjek, u svrhu
ostvarivanja osnovnih ciljeva poslovanja i velikog broja drugih ciljeva (organizacionih i
individualnih).
1

Takav sistem kompanija ili poslovni sistem je uvijek u dinaminoj interakciji sa svojom
okolinom, odreen konstantnim dotokom resursa u sisteme i oticanjem sistemskih izlaznih
rezultata, planiranih ili sluajnih, u okoli.
U veoma irokom smislu, resursi kompanije se mogu podijeliti u 4 kategorije:
1 Prirodni resursi
Materijali, energija, tlo ...
2 Vjetaki resursi
Tehnologija, maine, objekti, ...
3 Ljudski resursi
Ljudi.
4 Sposobnosti
Organizacijske rutine, procedure i znanje kojima se odreuje
sposobnost kompanije da izvrava, odnosno, prua usluge ili
proizvode.
Jasno je da je reguliranje takvog sistema izvan opsega standardnog automatskog sistema
kontrole, jer se moraju uzeti u obzir vea sloenost i neizvjesnosti izazvane utjecajima iz
okruenja i ljudskog faktora.
Ovaj problem nas dovodi do pojma upravljanje.

2.2 Upravljanje
Tvorac filozofije upravljanja, Henry Fayol, precizirao je glavne zadatke ili procese
upravljanja koji i danas postoje (Tabela 1).

Tabela 1. Glavni zadaci upravljanja
1 Planiranje
Odluivanje o nainu upotrebe resursa kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi.
2 Koordinacija Komunikacija izmeu organizacionih jedinica kompanije.
3 Organizacija Organiziranje ljudi kako bi dali svoj maksimum.
4 Popunjavanje Angairanje, motiviranje i usavravanje ljudi kao najvrjednijeg resursa
osobljem
kompanije.
5 Kontrola
Nadgledanje, podrka, informiranje, stimuliranje i usmjeravanje ljudi
kako bi ostvarili potrebne rezultate.
6 Budetiranje Planiranje i obezbjeivanje financijskih sredstava za funkcioniranje
kompanije.
7 Izvjetavanje Omoguavanje protoka informacija i kontrole ostvarivanja politike.

Na operativnom nivou, uprava se bavi optimiziranjem i kontrolom upotrebe resursa
kompanije za ostvarivanje utvrenih ciljeva. Najvaniji resursi su ljudi koji posjeduju znanje,
iskustvo i kapacitete, te sposobnosti kompanije i njeno poznavanje naina na koji treba da
posluje takozvani knowhow!
Prema tome, proces upravljanja nije samo orijentiran prema zadacima nego je, to je jo
vanije, orijentiran prema ljudima! Efikasan proces upravljanja se mora zasnivati na analizi
podataka i informacijama iz sistema poslovanja. Upravljanje na osnovu injenica je koncept koji
treba da prevagne u odnosu na koncept upravljanja na osnovu miljenja.
Kljuni cilj svakog procesa upravljanja je upravljanje razliitim aspektima UINKA
kompanije. Ulazni aspekt u procesu upravljanja je INFORMACIJA, a izlazni su ODLUKE. Ovaj
koncept je prikazan u Slici 1.


Slika 1. Prikaz procesa upravljanja uinkom

2.3 Sistemi integriranog upravljanja

Organizacije su se po tradiciji fokusirale na uspostavljanje sistema upravljanja koji

odraavaju ispunjavanje svakog pojedinanog zahtjeva iz procesa, koji su esto bili bez dodirnih
taaka, a nekada ak i u meusobnom sukobu.
U idealnoj situaciji, trebalo bi uspostaviti sistem integriranog upravljanja kojim se
organizacija vodi i koji se bavi relevantnim ciljevima odjednom, ma kakvi da su. Izazov je
ispuniti zahtjeve nekoliko sistema upravljanja, istovremeno vodei posao, ali ostvarivanje toga
moe biti korisno za efikasnost i djelotvornost organizacije, kao i za smanjivanje trokova i
problema pri sprovoenju vanjskih revizija.
Standardi prema kojima se postojei sistemi upravljanja mogu istovremeno potvrditi kroz
integriranu reviziju ukljuuju:
ISO 9001 Sisteme upravljanja kvalitetom,
ISO 14001 Sisteme upravljanja okoliem,
OHSAS 18001 Sisteme upravljanja zdravljem i sigurnou na radu,
ISO 22000 Sisteme upravljanja sigurnou hrane,
Prilagoeno rjeenje za pojedinanu kontrolu hrane,
ISO 27001 Sisteme upravljanja sigurnou informacija,
AS 9000 Standard sistema osnovnog kvaliteta zranog prostora,
Konkretne zahtjeve sektora ili kupaca,
Standarde usluga kupcu, i
ISO 50001 Sistem upravljanja energijom.
Dosadanja kultura i uspjeh sistema integriranog upravljanja je dokaz da je kompanija
opredijeljena ostvarivanju veeg uinka, uz istovremeno zadravanje ekonominog poslovanja,
poveanja zadovoljstva uposlenika i kupaca i lake postizanje poboljanja.
Jedan od prioriteta u dananjem poslovnom, industrijskom i vladinom sektoru je
ograniavanje utjecaja globalnog zagrijavanja. Energija je jedno od glavnih podruja u kojem
organizacije mogu pomoi da doe do promjene kroz efikasnije upravljanje njihovom energijom
i razvijanje alternativnih izvora energije.




3

2.4 Revizija i upravljanje energijom

Pitanje potronje energije postaje sve interesantnije svim energetskim sektorima, ne samo
zbog direktnog utjecaja na trokove proizvodnje, nego i zbog njenog znaajnog utjecaja na
okolinu odrivost.
Poveanje energetske efikasnosti unutar organizacije eventualno moe donijeti znaajne
koristi poslovanju. Imajui to na umu, potrebno je razvijati slube za reviziju energije kako bi
pomogle u pronalaenju najboljih informacija za bolje mogunosti. Slube za reviziju upravljanja
energijom predstavljaju kljuni dio slubi posveenih energetskoj efikasnosti i prvi korak ka
sveobuhvatnoj strategiji upravljanja energijom.
Revizija energije oigledno omoguava razumijevanje potronje energije u zgradama i
objektima. Kvantitativni nalazi mogu pruiti sutinske praktine smjernice za:
Kontinuirano poboljanje proizvodne efikasnosti,
Utvrivanje mogunosti za utedu trokova u energetskoj efikasnosti.
Poevi od popisa energetske potronje, pokrenut e se detaljne revizorske aktivnosti kako
bi se utvrdile zgrade i objekti sa posebnim fokusom na racionalizaciji njihovih energetskih
profila. Takoer e se izvriti terenska mjerenja da bi se utvrdila koliina kritinih operativnih
parametara. Nakon utvrivanja profila energetske potronje, mogu se odrediti potencijalne
mogunosti za utedu energije. Strategija za upravljanje energijom i posebno programi za
smanjenje upotrebe energije mogu se organizirati i planirati pozivanjem na rezultate revizije
energije.

2.5 Sistem upravljanja energijom

Da bi organizacija ostvarila dugorone poslovne dobrobiti iz ulaganja u energetsku

efikasnost, potrebno je uraditi vie od pokretanja tehnikih promjena. Za kontinuirani napredak
potreban je strateki plan za upravljanje energijom koji je sainjen prema jedinstvenim
okolnostima organizacije i kojim se uspostavljaju jasni ciljevi energetske efikasnosti i plan za
njihovo ostvarivanje.
Slube za uspostavljanje sistema upravljanja energijom pomau kompanijama da izrade
strateki plan za certificiranje i usklaivanje tehnikih inovacija sa rjeenjima uprave, u cilju
stvaranja sveobuhvatnog sistema za upravljanje energijom uz dovoljno instrumenata za
smanjivanje trokova potronje energije i poboljanje proizvodne efikasnosti.
Uz primjenu modela PLANIRAJ, URADI, PROVJERI, DJELUJ, sistem upravljanja energijom
obuhvata:
Tehnike aspekte
Planiraj: poetna postavka, praenje
Uradi: izrada projekta, ocjene
Provjeri: mjerenje i evaluacija
Djeluj: primjena postupaka, kontrola procesa
Rukovodne aspekte
Planiraj: razvijanje politike, ciljeva i ciljanog podruja
Uradi: obuka, dokumentacija, komunikacija
Provjeri: interna revizija
Djeluj: kontrola od strane uprave, korektivno/preventivno djelovanje, podsticaji
Ovaj proces organizaciji donosi niz korisnih stvari, ukljuujui:
Uspostavljanje sistema upravljanja energijom
Primjena energetske politike
Izrada ciljanih podruja energetske potronje
Upravljanje rizikom za energetsku sigurnost
Priprema popisa kapaciteta za potronju energije
Poboljanje procesa upravljanja energijom
Procjena energetskog uinka


4

2.6 Monitoring uteda energije ili mjerenja i verifikacija (M&V)

Ako se od mjera za energetsku efikasnost oekuje da daju znaajan doprinos okolinoj
odrivosti, za prikaz njihovog kratkoronog i dugoronog utjecaja bit e potrebni monitoring i
verifikacija stvarnih energetskih uteda. To je poetak provoenje energetske efikasnosti u
cijeloj kompaniji i u tu svrhu su uspostavljene slube za monitoring i verifikaciju (MiV) uteda
energije.
Slube za MiV moraju kao osnovu usvojiti Meunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju
uteda energije (IPMVP)1, koji je postao meunarodno prihvaeni standard za kvantifikaciju
rezultata energetske utede. Strunjaci za energetsku efikasnost moraju primijeniti ovu
metodologiju kao dio ireg programa za mjerenje i verifikaciju energetske efikasnosti, koji
obuhvata:
Kompilaciju referentne baze podataka,
Uspostavljanje poetne osnove,
Izradu plana za MiV,
Vrenje naknadnog poboljanja MiV,
Monitoring i prilagoavanje energetskih uteda,
Pruanje izvjetaja o MiV,
Monitoring dugoronih energetskih uteda.
Uz doprinos nastojanjima meunarodne zajednice da smanji utjecaj energetskih sistema na
okoli, slube za MiV e okupiti organizacije iz razliitih sektora, nudei im oiglednu korist:
Poduzea e imati pristup podacima o efikasnosti njihovih programa za energetsku
utedu, kako bi im pomogli u buduem upravljanju energijom i donoenju odluka,
Kompanije za pruanje energetskih usluga (ESCO) imat e objektivne i neovisne podatke
kao osnovu za podjelu profita s kupcima,
Financijske institucije e moi koristiti podatke o MiV za procjenu rizika u zelenim
financijskim paketima
Vlade e imati pouzdanije i obimnije baze podataka za izradu politike upravljanja
energijom.
U ovom dijelu analize procedura MiV, korisno je objasniti sljedee termine:
1. MONITORING je redovno posmatranje i evidentiranje aktivnosti koje se odvijaju u
projektu ili programu. To je postupak rutinskog prikupljanja podataka u vezi sa svim aspektima
projekta.

Monitoring ukljuuje i davanje povratnih informacija o napredovanju projekta donatorima,
realizatorima i korisnicima projekta. Izvjetavanje omoguava da se prikupljene informacije
koriste u procesu donoenja odluka kako bi se poboljao uinak projekta.

2. MJERENJE je prikupljanje kvantitativnih podataka. Mjerenje se vri poreenjem koliine
sa standardnom jedinicom. S obzirom da ovo poreenje ne moe biti savreno, mjerenja
neizbjeno sadre greku.

Tehniki gledano, moe se rei da su termini MJERENJE i MONITORING jednaki. Meutim,

jedan od naina razmiljanja o tome je i taj da e u procesu termike obrade organizacija pratiti
(vriti monitoring) temperaturu u pei i mjeriti vrstou odreenog dijela nakon njegove
obrade. Ali, mora se mjeriti kako bi se pratilo, a mjerenja su monitoring onoga koliko dobro taj
postupak ispunjava oekivanja.
3. VERIFIKACIJA je "potvrivanje kroz pruanje objektivnih dokaza da su ispunjeni
navedeni zahtjevi, ili, VERIFIKACIJA je: "in pregleda, kontrole, testiranja, provjere, revizije i

Meunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju uteda energije (IPMVP) definira standardne uvjete i predlae najbolju praksu za
kvantifikaciju rezultata ulaganja u energetsku efikasnost i vee ulaganje u energetsku i efikasnost vodenih resursa, i zahtijeva projekte za
upravljanje i obnovljivu energiju. IPMVP je razvila koalicija meunarodnih organizacija (predvoena Ministarstvom za energetska pitanja
Sjedinjenih Drava), u periodu 19941995. Protokol je postao meunarodni standard za mjerenje i verifikaciju u Sjedinjenim Dravama i
mnogim drugim zemljama i preveden je na 10 jezika. IPMVP je objavljen u tri toma, a najee skidan s interneta i prevoen je IPMVP Tom
1 Koncepti i opcije za utvrivanje energetskih i uteda vodenih resursa. Glavna pokretaka snaga bila je potreba za zajednikim
protokolom kako bi se provjerile utede koje su prijavljivale kompanije za pruanje energetskih usluga (ESCO) primjenom mjera
konzerviranja energije (ECM). Protokol je okvir kojim se utvruju utede vodenih resursa i energije povezan sa ECM.
1

drugih naina utvrivanja i dokumentovanja u postupku utvrivanja da li su predmeti, procesi,

usluge ili dokumentacija u skladu sa navedenim zahtjevima.

4. MONITORING i VERIFIKACIJA i MJERENJE i VERIFIKACIJA (MiV) podrazumijevaju
kontinuirano prikupljanje objektivnih podataka o nekom nadgledanom i ranije definiranom
procesu ili njegovom dijelu i njihovo poreenje sa ranije utvrenim poeljnim vrijednostima.
Vrenjem postupka MiV omoguava se stvarna kontrola energetskih tokova, procjenjuju
rezultati ostvareni primjenom mjera energetske efikasnosti (EEM) i osigurava pouzdano
planiranje zahtjeva u pogledu energije za sistem na koji se postupak MiV odnosi.
5. ESCO ili kompanija za pruanje energetskih usluga ili kompanija za ostvarivanje
energetskih uteda je komercijalno ili neprofitno poduzee koje prua iroki raspon
sveobuhvatnih energetskih rjeenja, ukljuujui izgled i realizaciju projekata utede energije,
naknadnog poboljanja (odnosi se na dodavanje nove tehnologije ili karakteristika starijim
sistemima), konzerviranje energije (odnosi se na smanjivanje potronje energije kroz upotrebu
manje energetskih usluga, povjeravanje obezbjeivanja energetske infrastrukture vanjskim
saradnicima, proizvodnju energije i upravljanje nabavkom energije i rizikom).
Konzerviranje energije se razlikuje od efikasne upotrebne energije koja se odnosi na
koritenje manje energije za stalnu uslugu. Konzervacija energije i energetska efikasnost su
tehnike smanjivanja potronje energije.
Po svom karakteru, ESCO podrazumijeva pouzdano mjerenje energetskih tokova u svrhu
procjene ostvarenih efekata. To je razlog to su ovdje spomenuti.

3. STRATEKI PRISTUP UPRAVLJANJU ENERGIJOM I

OKOLIEM

Monitoring i verifikaciju bi trebalo shvatiti kao sredstvo koje koristi energetska uprava u
cilju kvantifikacije i dokazivanja rezultata svog rada u odreenom vremenskom periodu i u
odreenom dijelu ili itavom postrojenju. Da bi se mogao shvatiti koncept i kontekst MiV, vano
je shvatiti znaenje uloge upravljanja energijom u radu bilo kojeg postrojenja u kojem se koristi
energija ili voda. Ako se radi o takvoj potronji, onda je njena svrha postizanje odreenih
efekata (zagrijavanje, hlaenje, transport, itd.). Ostvarivanje ovog efekta se moe postii na
manje ili vie efikasan nain, to e zahtijevati odgovarajuu potvrdu kojom se omoguava
kvantifikacija i poreenje te operacije tokom vremena i sa slinim procesima.
Energetska efikasnost je integralni dio upravljanja energijom i treba je shvatiti kao skup
organiziranih aktivnosti poduzetih u okviru definiranog energetskog sistema u cilju smanjivanja
potronje energetskog unosa, emisije tetnih plinova i cijene energije uz nepromijenjen nivo
pruanja usluga ili kao stvaranje nove vrijednosti u proizvodnom procesu u okviru definiranog
sistema. Sloenost ovog problema se moe vidjeti i u samoj definiciji, jer ona nastaje iz potrebe
da se spoje ljudi, procedure i tehnologije kako bi se postigla dosljedna i trajna poboljanja u
energetskoj efikasnosti.
Naalost, danas je energetska efikasnost stvar tehnologije, a ne znanja. Nove tehnologije se
esto nekritiki i agresivno nameu korisnicima, bez bitnog dokaza o njihovoj efikasnosti u
odnosu na ranije koritenu tehnologiju. Openito, daju se samo neuvjerljiva marketinka
objanjenja koja ne pruaju dovoljno znanja onima koji treba da primijene novu tehnologiju.
Jasno je da su nove tehnologije rezultat poboljanja starih, pa njihovo odbacivanje bez
prethodne detaljne analize nije opravdano.
Na energetsku efikasnost bi trebalo gledati kao na sredstvo za postizanje sveukupne
efikasnosti u koritenju resursa. Poboljanjem energetske efikasnosti omoguava se
ostvarivanje ciljeva ekonomskog razvoja i ublaavanja klimatskih promjena. Energetska
efikasnost je sredstvo, a ne cilj.



6

3.1 Upravljanje energijom i okoliem

Upravljanje energijom i okoliem je zamiljeno tako da se odvija u pet osnovnih koraka:
Posveenost materiji;
Razumijevanje problema;
Planiranje i organiziranje;
Efikasna realizacija programa;
Kontrola i praenje uinka.
Pored opisa stratekog pristupa metodom korak po korak, ovo poglavlje ilustrira tri
sredstva upravljanja koja pruaju kljune elemente za gradnju:
Matricu upravljanja okoliem radi razumijevanja postojeih jakih i slabih strana
upravljanja, i utvrivanja gdje su potrebna poboljanja;
Matrica uloga i odgovornosti za organiziranje resursa i oblikovanje pojedinanih
akcionih planova, i
Okvir revizije upravljanja radi praenja napretka i iniciranja kontinuiranog
poboljanja.
Uprkos dobrim namjerama na poetku, mnogi rukovodioci zakljuuju da njihovi programi
za upravljanje energijom i okoliem uskoro poinju da se zanose ili gube smjer. Podiu se
barijere da bi se sprijeio napredak kako ljudi poinju da dovode u pitanje potrebu za
poboljanje uinka ili vrijednosti koju moe donijeti.
Moe biti teko odrati osjeaj za pravac jer se nameu i druga pitanja koja zahtijevaju
panju i resurse. Energija i okoli mogu kod svih spasti na ljestvici prioriteta, a konkretne akcije
mogu zavriti sa promijenjenim statusom iz morati uraditi u moda uraditi.
Programi upravljanja uspijevaju samo u ostvarivanju odrivih poboljanja uinka kada
postoji jasan osjeaj za pravac i kada programi pruaju strateki pregled procesa za ostvarivanje
napretka. Strateki pristup koji je naglaen u ovom poglavlju se sastoji od pet jednostavnih i
logikih koraka ija je namjena da odre proces upravljanja na pravom putu i da se izbjegnu
mnoge barijere koje se podiu da bi se sprijeio njegov napredak. Ovaj pristup se fokusira na
energiju, ali se moe jednako primijeniti i na upravljanje okoliem.
Strateki pristup sa pet koraka obuhvata (Slika 2):
Posveenost materiji od najvieg nivoa u organizaciji;
Razumijevanje problema;
Planiranje i organiziranje programa efikasnog upravljanja;
Realizacija programa;
Kontrola i praenje uinka.
Nee sve organizacije trebati krenuti od samog poetka, ali kad god se ukljue, svakim
korakom bi se trebale baviti u nizu. Informacije pribavljenje iz kontrole i praenja mogu se
koristiti za pregled i modificiranje tekueg programa upravljanja. Tako posljednji korak u
pristupu prua dragocjene povratne informacije za kontinuirano poboljanje.
Kretanjem kroz svaki od ovih pet koraka, resursi se usklauju sa postojeim potrebama, i
ne gube se uzaludno na prerane pokuaje prisilnog uklapanja novih procesa upravljanja.


Slika 2. Sistematini pristup upravljanju energetskom efikasnou i okoliem

a.

OPREDIJELJENOST

Oigledna opredijeljenost vieg rukovodstva potkrepljuje sve uspjene programe

upravljanja i od kljune je vanosti za odluan poetak realizacije programa. Trebalo bi da svi
budu uvjereni u to da itava organizacija pristupa programu ozbiljno, i da to nije pitanje koje se
moe ignorirati u nadi da e se na njega zaboraviti.
Meutim, ne moe se za svaku inicijativu uprave osigurati predanost sa najvieg nivoa, a
vii rukovodioci moraju biti sigurni da e njihova opredijeljenost donijeti stvarnu korist
organizaciji, te da e biti u skladu sa njihovim stratekim poslovnim ciljevima ili ciljevima
pruanja usluga.
Stavljanje novih pitanja na dnevni red vieg rukovodstva moe biti teak zadatak. Energija i
okoli ne moraju biti nova pitanja, ali im se moe pristupiti s predubjeenjem zbog neshvatanja
ili neuspjeha ranijih programa u ostvarivanju oekivanih poboljanja.
Opredijeljenost predsjedavajueg, generalnog direktora i odbora za poboljanje uinka u
vezi sa upravljanjem energijom i okoliem moe se osigurati ili reafirmirati naglaavanjem
dobrobiti i pokazivanjem da je taj pristup dobro utemeljen. Kretanje od samog poetka ili
oivljavanje nekog ve uspostavljenog programa treba zapoeti jasnom izjavom o korisnim
stvarima koje se mogu oekivati od poboljanja upravljanja energijom i okoliem, i koracima
koje e trebati poduzeti kako bi dolo do poboljanja.
Upravljanje energijom se moe koristiti kao efikasna ilustracija poslovne koristi od
poboljanog upravljanja okoliem. U ovoj ranoj fazi programa, panju treba skrenuti na
potencijalna kompletna poboljanja i konkurentnu prednost, na primjer:
Rashodi utede trokova koje donose poboljanja esto mogu poveati dobiti na
licu mjesta, ostvarujui poveanje, kao to je poveani promet, daleko lake nego to
bi se to moglo postii drugim raspoloivim sredstvima. Energetske utede kao
direktni ili indirektni rezultat esto mogu opravdati adekvatnost vraanja na
projekte.
Efikasnost efikasnija proizvodnja robe ili usluga poboljava konkurentnu
prednost poduzea i odgovornost organizacija javnog sektora.
Drutvena odgovornost rezanje potronje energije pokazuje da postoji svijest o
utjecajima na okoli i signalizira na posveenost zatiti okolia.
Ukupni kvalitet pristup energiji koji je u skladu sa tenjom za kvalitetom u svim
aktivnostima.
Komunikacija energetska efikasnost i zatita okolia su aktuelna pitanja, i
uspjene inicijative u tom pravcu mogu prerasti u primjere dobre rukovodne prakse
u internoj i eksternoj komunikaciji.
Treba voditi rauna da se ne stvore lana oekivanja ili obeaju paualne utede trokova,
kako bi se postigla opredijeljenost za ovo pitanje. Pravo vrijeme za bavljenje ciljanim oblastima
u smislu utede trokova i drugim dobrobitima se navodi u fazi planiranja.
8

b. RAZUMIJEVANJE PROBLEMA

Kupci
(Potuvrijednost za novac

Porezni obveznici
(EfIkasno koritenje
dru.sredstava)

Uprava/Zainteresirane strane
(Dobit od ulaganja i odrivi
profit)

Uposlenici
(Prijetni radni uvjeti)

Zajednica
(Kvalitet ivota)

Slika 3. Zainteresirane strane imaju interes u energetskoj efikasnosti i zatiti okolia

9

ENERGETSKA EFIKASNOST I ZATITA

OKOLIA

Skup kvantitativnih informacija o trenutnom uinku upravljanja energijom i okoliem od

bitne je vanosti. Meutim, prikupljanje podataka koje je samom sebi svrha, moe biti uzaludno
ulaganje napora i gubljenje resursa i, u toj fazi bi trebalo da se rukovodioci paljivo pozabave
pitanjima energije i okolia u irem kontekstu.
Mjerenje trenutnog uinka. U oblasti upravljanja energijom, razumijevanje poinje
prikupljanjem pouzdanih podataka o trenutnoj potronji energije, i ukljuuje sljedee:
Prikupljanje raspoloivih statistikih podataka,
Uporeivanje s objavljenim podacima za uporedive operacije, i
Vrenje jednostavnih zdravstvenih kontrola kako bi se naglasila podruja u kojima je
smanjivanje gubitka najoiglednije.
Ostale informacije o okoliu koje bi se u ovoj fazi mogle prikupiti mogu ukljuiti procjene
atmosferskih emisija, otpadnih voda i odlaganja smea. Ne bi trebalo da prikupljanje
podataka postane opsesija rukovodiocima, jer to odvlai panju i moe da zamagli
poslovna pitanja.
Razumijevanje treba da bude neto daleko vie od prikupljanja podataka, i da dosegne
sve oblasti upravljanja uinkom.
Analiza potreba zainteresiranih strana. U upravljanju i energijom i okoliem,
zainteresiranost za uinak prelazi nivo samih rukovodilaca i see do irokog spektra
grupa i pojedinaca koje nazivamo zainteresiranim stranama (Slika 3). Rukovodioci treba
da znaju ko su relevantne zainteresirane strane, i kako se ispoljavaju njihove potrebe.
Primjeri zainteresiranih strana su:
Kupci koji kupuju robu ili koriste usluge,
Investitori kao to su pojedinani dioniari ili financijska zajednica openito,
ukljuujui banke, osiguravajua drutva i druge institucije koje vre posudbu.
Porezni obveznici koji financiraju javne slube
Uposlenici koji rade u organizaciji
Zajednica kao to su stanovnici, poduzea i drutveni objekti u susjedstvu.
Grupe zainteresiranih strana takoer obuhvataju regulatorne organe koji tite
drutvene interese, i grupe za zatitu okolia na lokalnom i dravnom nivou.
Razumijevanje zainteresiranih strana i njihovih potreba otkriva obim
zainteresiranosti za energiju i okoli. Kako se izrauje i realizira program upravljanja,
tako se analizom potreba zainteresiranih strana vri bitna provjera da li su obraena
najvanija pitanja i razlozi za zabrinutost.


Utvrivanje prepreka za napredak. Korak koji se odnosi na razumijevanje nije zavren
dok se ne ispitaju potencijalne prepreke za novi pristup upravljanju. im korak koji se
odnosi na realizaciju bude pokrenut, bie mnogo razloga zbog kojih e ljudi smatrati da
ne trebaju ozbiljno shvatiti pitanje upravljanja energijom i okoliem.
Te potencijalne prepreke treba prepoznati to je mogue prije. Uz prevazilaenje
neizbjenog otpora promjeni, rukovodioci e trebati da se takmie i sa drugim novim
inicijativama za panju i resurse. Da bi se osiguralo da ih te barijere ne skrenu s puta ili
ozbiljno ugroze, bit e potrebno prevazii otpor i prodati program tako da se istakne
meu svim drugim pitanjima koja zahtijevaju prioritetni tretman.

Energetska efikasnost i zatita okolia donijet e mnoge dobrobiti, ali uspjeh nije
zagarantiran neke uobiajene prepreke i predrasude
Napori pojedinca nee dovesti do promjene.
Rukovodstvo na srednjem nivou je preoptereeno i ne uspijeva da postupa u skladu sa
opredjeljenjem vieg rukovodstva.
Dobit ne opravdava uloeni napor.
To pitanje je tehnike prirode i periferno za poslovanje.
Uprava ima mnogo vanija pitanja kojima treba da se bavi.
Organizaciji nedostaje potrebno struno znanje.
Energetska efikasnost je stvar slobodne volje.
Ulaganja u energiju i okoli su visoko rizina.
Organizacija nema novca za ulaganje.
Nema mogunosti za angairanje osoblja.
Niko ne misli da je to problem.
Mi nemamo ni vremena ni sredstava.
Ne postoji izvodljiva politika.
O tim pitanjima se ne izvjetava efikasno.
Ciljane oblasti za utedu su nerealne ili nisu povezane sa poslovnim potrebama.
Osoblje je nezainteresirano za pitanja energije i okolia.
Nema konkurentne granice koju treba ostvariti.
Nema protuvrijednosti za pojedinca.
Ne cijeni se doprinos konanom ishodu izmeu generalnog direktora i rukovodioca
financija.
Vie rukovodstvo se samo verbalno izjanjava.
Nema jasne odgovornosti i kontrole.

c. PLANIRANJE I ORGANIZIRANJE NAPRETKA

Strateki ciljevi e se ostvariti samo ako svakodnevno budu pokretani primjenom taktikih
aktivnosti. Ovaj korak se fokusira na izradu detaljnih taktikih planova rada koji e nositi
program naprijed. Poinje razvijanjem energetske i okoline politike i pokazuje kako se ona
koristi u izradi detaljnih akcionih planova i u doznaavanju sredstava.
Formuliranje politike za upravljanje energijom i okoliem moe biti dugotrajan i
iscrpan proces, i moe sezati do samog srca organizacije i njene kulture. Koherentna i
efikasna izjava o politici daje osnovu za planiranje kao korak, a uspjene politike se
mogu prepoznati po tome to sadre pet kljunih karakteristika koje prenose
opredijeljenost vieg rukovodstva i postavljaju standard uinka ijem ostvarenju
organizacija tei.
Planiranje ide ukorak sa sainjavanjem izjave o politici i kroz zainteresiranost koju ona
pobuuje, prua jedinstvenu priliku za podizanje svijesti uprave generalno, te
konsolidira opredijeljenost vieg rukovodstva. Potpisivanje i distribucija same izjave o
politici su takoer kljuni dogaaji, jer pruaju fotoprilike i prie koje se mogu
upotrijebiti za prenoenje vane energije i poruka u vezi sa upravljanjem okoliem kroz
cijelu organizaciju.
Kljune karakteristike energetskih i okolinih politika su prikazane u Slici 4.

10

OPREDJELJENOST
TENDENCIJA
Nova izazovna
dimenzija za
energiju i okoli

Lina poruka vrha

uprave uz
opredijeljanost za
redovnu kontrolu
politike

PRIMJENJIVOST
Instrukcija o
dijelovima
organizacije koji
su obuhvaeni
politikom

ENERGETSKA POLITIKA
IMPLEMENTACIJA

KONTROLA

Smjernica o nainu
ispunjavanja
ciljeva politike

Kako organizacija
zna da su ciljavi
ostvareni

Slika 4. Pet kljunih karakteristika energetske i okoline politike

Postavljanje ciljeva i ciljanih oblasti. Da bi se osigurala opredijeljenost vieg

rukovodstva, bit e potrebno utvrditi potencijal za poboljanje. Pored toga, izjava o
politici e sadravati posveenost ostvarivanju odreenih ciljeva ili standarda za
upravljanje energijom i okoliem.
Ciljevi se mogu postaviti u samoj izjavi o politici, ili ih moe odrediti lokalna uprava kao
uvjet koji namee politika. U oba sluaja, ciljevi se mogu prikazati kao eljeni rezultat
odreene opredijeljenosti iz politike.
Ciljane oblasti su detaljni uvjeti za ostvarivanje uinka, koji su esto kvantitativni i koje
treba ispuniti kako bi se ostvarili ciljevi. Ciljane oblasti trebaju biti realne, smislene i
ostvarljive pod normalnim okolnostima rada.
Kada se donese izjava o politici, za svaki dio organizacije trebaju biti utvreni skupovi
ciljeva i ciljanih oblasti, kako bi se ostvarilo ono to je u politici sadrano kao
opredjeljenje. Prilikom odreivanja ciljeva i ciljanih oblasti, potrebno je da rukovodioci
koriste informacije koje su prikupili u fazi razumijevanja, uzimajui u obzir i
kvantitativne i kvalitatativne aspekte. Posebnu panju treba posvetiti sljedeem:
Procjena smanjivanja otpada kao ciljana oblast i izraunavanje trokova i eventualne
dobiti od ulaganja.
Graenje na jakim stranama upravljanja i utvrivanje i procjena znaajnih praznina u
resursima.
Izraavanje ciljeva i ciljanih oblasti tako da se ljudima prui realan podsticaj na svim
nivoima organizacije.
Izrada akcionih planova. Kada se dogovore ciljevi i ciljane oblasti, moraju se izraditi
akcioni planovi kojima se pokree proces upravljanja i definira ta treba biti uraeno
svakog dana. To su taktiki ili detaljni akcioni planovi koji usmjeravaju rukovodioce
prema onome to treba biti uinjeno za efikasan rad. Akcioni planovi odravaju
program na pravom putu i koriste se za mjerenje i praenje uinka pojedinanih
rukovodilaca. Akcioni planovi postoje na razliitim nivoima u organizaciji. Da bi bili
efikasni, potrebno je da:
budu dogovoreni i odobreni na odgovarajuem nivou linijske uprave i proslijeeni
do vieg rukovodioca koji je na kraju odgovoran za uinak upravljanja energijom i
okoliem;
povezuju aktivnosti sa pojedinanim ciljevima i ciljanim oblastima koje se, zatim,
mogu pratiti do konkretnih opredjeljenja navedenih u politici;
11

 dodijele aktivnosti pojedincima, uz jasne rokove za izvjetavanje o napretku i

zavretak;
navedu osobu koja je odgovorna za odobravanje ili odjavu aktivnosti kada je
uspjeno izvrena;
opiu resurse koji su na raspolaganju;
olakaju budetske pregovore i potvrde odgovarajue obezbjeivanje budeta.
Da bi se osiguralo da se akcioni planovi izgrauju na jakim stranama upravljanja i
optimiziralo koritenje osoblja, potrebno je definirati i dodijeliti uloge i odgovornosti za
energetske i okoline funkcije.
Pristup koji sadri pet koraka omoguava rukovodiocima da upravljaju i odravaju
energetske i okoline programe na kursu, u cilju ispunjavanja stratekih ciljeva. U tom
smislu ovi taktiki akcioni planovi pruaju motivirajuu snagu koja odrava organizaciju
u pokretu i vodi je naprijed onako kako se pojedinane aktivnosti zavravaju.

d. REALIZACIJA PROGRAMA UPRAVLJANJA

Pokretanje programa upravljanja je izuzetno vidljiva aktivnost koja ima koristi od vremena
i napora koji su ranije uloeni u razumijevanje svih pitanja i donoenje snanih planova.
Tradicionalni pristup investiranja bez trokova ili sa niskim trokovima uz periodine
informativne kampanje na radnom mjestu je rijetko odriv due vrijeme.
Korak koji se odnosi na primjenu pokreu taktiki akcioni planovi sainjeni u fazi
planiranja. Njime se ulaganje u energetske i okoline projekte vri uz komplementarne
inicijative upravljanja zamiljene tako da se zasnivaju na interesu i svijesti koja se stvara
kada pone irenje programa upravljanja.
Prioritetne aktivnosti. Akcioni planovi e se razviti iz izjave o politici i uzee u obzir
postojee nivoe uinka. Aktivnosti e obuhvatiti pitanja u vezi sa upravljanjem, kao i
investiranjem u energetsku efikasnost i zatitu okolia.
U tome e vanu ulogu odigrati aktivnosti koje ne zahtijevaju izlaganje trokovima i one
koje se odvijaju uz niske trokove, demonstrirajui direktne koristi koje poduzee ili
budetski rukovodioci mogu ostvariti od uteda u potronji energije, vode, odlaganja
otpada, itd. Kada doe vrijeme da se ulae u skuplje projekte, na primjer, dugoronije
energetske utede ili zadovoljavanja stroijih standarda za emisije, uspjeh ovih, ranijih
inicijativa se moe iskoristiti za podrku novim prijedlozima.
Prioritet treba dati koraku primjene, dakle, aktivnostima kojima se ostvaruje pozitivan
rezultat, koje podravaju dugoronije aktivnosti i koje e stvoriti pozitivan izgled
pomaui programu upravljanja da cvjeta. Uz ove prioritetne aktivnosti odvija se i
nekoliko inicijativa koje treba paralelno pokrenuti kako bi se osigurao uspjeh koraka
primjene.
Obuka i svijest. Podizanje svijesti o pitanjima energije i okolia je bitna komponenta
programa upravljanja, i njome se treba baviti na svim nivoima osoblja, od upravnog
odbora nadole. Uz prijenos bitnog znanja i vjetine (knowhow) osobama koje e
predstavljati koristi programa upravljanja, obuka i i podizanje svijesti takoer e:
graditi vee razumijevanje vanosti energetske efikasnosti i zatite okoline, kako na
lokalnom, tako i na globalnom nivou;
stvoriti osjeaj vlasnitva nad programom upravljanja i njegovim rezultatima;
olakati irenje strunih informacija;
usmjeriti panju na kljuna pitanja.
Kampanje za podizanje svijesti se najbolje uklapaju u korak primjene kada postoje
mogunosti za objavljivanje posveenosti najvieg rukovodstva upravljanju energijom i
okoliem. Programi obuke trebaju se kaskadno odravati kroz liniju upravljanja, nosei
poruku da svako treba da bude akter u energetskoj efikasnosti i zatiti okolia. Pristup
od vrha prema dole osigurava efikasno prenoenje opredijeljenosti iz politike i
stratekog pristupa. Takoer je potrebno obratiti panju na dostavljanje informacija
uzlaznom linijom rukovoenja. Supervizori treba da budu svjesni moguih problema na
12

niim nivoima, kako bi o tome mogli obavijestiti vie rukovodstvo. Na taj nain bi
rukovodstvo moglo potpunije shvatiti prirodu barijera koje mora prevazii. .
Integriranje s procesima poslovanja. Koritenje matrice uloga i odgovornosti otkrit e
stepen do kojeg pitanja energije i okolia zadiru u tradicionalnije funkcije upravljanja.
Na primjer:

Rukovodioci za financije su moda na najboljoj poziciji da prikupe statistike podatke o energiji i

okoliu i da izvre kompilaciju ciljanih izvjetaja izraenih kroz smislene termine.
Rukovodioci za nabavku mogu koristiti energetsku efikasnost i druge okoline kriterije prilikom
odabira dobavljaa.
Postavljanje ciljeva i funkcije obuavanja mogu se dodijeliti operativnim rukovodiocima.
Rukovodioci za marketing mogu pratiti koliko su energija i okoli vani kupcima ili korisnicima
usluga.
Rukovodioci za odnose s javnou mogu poeti da oblikuju izvjetavanje javnosti o energiji i okolini.

Kreativno koritenje matrice uloga i odgovornosti u pitanjima energije i okolia naglasit

e mogunosti za kombiniranje mnogih od ovih funkcija u integriranu strukturu
upravljanja.
Struni aspekti energije i okolia i dalje e biti vani, ali su posebno vani kada ih
pokree kupac. Tehniko ispitivanje u budunosti bi trebalo da se fokusira na interne
kupce. Na primjer, mogla bi se izvriti procjena novih projekata kako bi se osiguralo da
energetske utede i zatita okolia budu potpuno uzeti u obzir.
Prosljeivanje informacije o uinku. Uspjeh u upravljanju treba biti iroko obznanjen
kako bi se osiguralo da zainteresirane strane znaju da se vodi rauna o njihovim
interesima. Informacije treba da budu pravilno usmjerene i iskazane rjenikom koji e
ciljani auditorij razumjeti. Rukovodioci za poslovanje i budet treba da vide uinak koji
je izraen kroz utede trokova. Trokovi u vezi sa energijom i okoliem treba da budu
prikazani prema parametrima produktivnosti ili pruanja usluga, kako bi se osiguralo
njihovo razlikovanje od uteda trokova koje su rezultat uinka boljeg upravljanja. Na
primjer, u proizvodnoj industriji je korisno da se podnosi izvjetaj o energetskim
trokovima za odreenu proizvodnu jedinicu. U uslunom sektoru u kojem se energija
uglavnom troi u zgradama, prikladnije je da se energetski trokovi prikau u odnosu na
povrinu prostora.
Prevazilaenje prepreka za napredak. Primjena energetskog i okolinog programa
neizbjeno vodi promjenama od kojih mnoge nisu odmah dobrodole. Navoenje ljudi
da se uklope u nove naine rada znai ukloniti barijere koje su podignute kada je poela
realizacija novog programa. Mnoge prepreke je bilo mogue predvidjeti u fazi planiranja,
ali nove e iskrsnuti tokom primjene.
Insistiranje na brzoj promjeni ponaanja i stavova je razumljivo, ali bi se tome trebalo
oduprijeti. Blic kampanje kojima se mijenjaju pravila igre rijetko su, ako ikada, uspjene
u dugoronom smislu.
Ljudi razvijaju stavove i sloene modele ponaanja kako bi postigli rezultate koji su im
od koristi. Novi stavovi i ponaanja se mogu podstai ilustriranjem koristi koju donosi
novi pristup upravljanju energijom i okoliem, i opisivanjem aktivnosti koje se moraju
izvriti kako bi se te koristi ostvarile. Rukovodioci koji vode svoje ljude prema
dobrobitima novog pristupa, umjesto da ih guraju u nove obrasce ponaanja, uspjeniji
su u ostvarivanju promjene povla;enjem (Slika 5). Kod upravljanja energijom i okoliem
postoji dovoljno podsticaja i za pojedince i za organizaciju u cjelini kako bi se motivirali
za prevazilaenje uobiajenih barijera koje su ranije ugrozile napredak.

13

Slika 5. Pristup Guraj protiv pristupa Vuci

e. KONTROLIRANJE I MONITORING UINKA UPRAVLJANJA

Vie od monitoringa i usmjerenosti. Kada se program upravljanja realizira, potrebne su

procedure kako bi se osiguralo praenje i kontroliranje uinka upravljanja. U upravljanju
energijom, koncept monitoringa i usmjerenosti (eng. targeting) (MiT) dobro je poznat, i
njime se panja usmjerava na mjerenje potronje energije i utvrivanje prilika za
smanjivanje trokova uz privlanu dobit od ulaganja.
Koncept MiT je snaan, i moe se proiriti i na druge oblasti upravljanja okoliem koje
podlijeu kvantitativnom mjerenju. Meutim, mnoge vane aspekte upravljanja
energijom i okoliem nije lako kvantificirati, i ne mogu se pratiti pomou numerikih
pokazatelja. Stoga, iako MiT ima ulogu u koraku ovog pristupa koji obuhvata monitoring
i kontrolu, potrebno je da bude dio sistematinog procesa koji ukljuuje sve aspekte
upravljanja energijom i okoliem.
Proces revizije upravljanja. U upravljanju energijom pojam revizija se generalno
koristi za opisivanje poreenja mjerenja potronje energije i unaprijed odreenih ili
ciljanih nivoa. Njena svrha je utvrivanje obrazaca potronje energije i prilika za utedu.
Mjerenja mogu biti iz irokog spektra aktivnosti, od indirektnih do detaljnih pregleda. U
upravljanju okoliem, termin revizija je takoer upotrijebljen da bi opisao iroki
spektar aktivnosti od kojih se svaka razlikuje od uobiajenog shvatanja revizije energije.
Da bi se izbjegla zabuna, u kontekstu monitoringa i kontrole programa upravljanja,
koristi se termin revizija upravljanja. Revizija upravljanja je blia shvatanju revizije
okolia, u smislu da ukljuuje sistematsko ispitivanje uinka upravljanja i provjeru da li
ispunjava uvjete odreenih standarda kao to su: zakoni i propisi; izjava o politici za
energiju i okoli; ciljevi i ciljane oblasti; najbolja praksa u industrijskom ili uslunom
sektoru.

Prema kontinuiranom poboljanju. Primjena procesa revizije upravljanja na

redovnu i objektivnu kontrolu uinka prema eksternim (propisi) i internim (politika)
standardima osigurava klju kontinuiranog poboljanja. Posmatrane kao dio stratekog
pristupa, revizije upravljanja pruaju dragocjene povratne informacije koje
organizacijama omoguavaju da se vrate na program upravljanja i, gdje je potrebno:
Reafirmiu opredijeljenost najvieg nivoa;
Pregledaju i izmijene izjavu o politici;
Ponovo usaglase ciljeve i ciljane oblasti;
Revidiraju akcione planove (kako bi se uvele korektivne aktivnosti)
Redefiniraju uloge i odgovornosti;
Dopune obuku;
Izmijene aranmane izvjetavanja.
Kada se uvede proces revizije upravljanja, program je samoodriv. Energetska
efikasnost i zatita okolia postaju sastavni dio svakodnevnog upravljanja, doprinosei
veoj profitabilnosti i pruanju usluga. Efektivna kontrola energetskih i okolinih procesa
koja je ve podijeljena na pet osnovnih koraka, moe se uspostaviti uvoenjem
kontinuiranog poboljanja u dostavljanju povratnih informacija (Slika 6).


14

Slika 6. Efikasna kontrola i monitoring obezbjeuju sredstvo za pruanje povratnih informacija i

kontinuirana poboljanja

f. POKAZATELJI ENERGETSKOG I OKOLINOG UINKA

Ako ga ne moe izmjeriti, ne moe njime upravljati je koristan podsjetnik, ali je istinit
samo kada rukovodioci znaju ta treba mjeriti i kako shvatiti i postupati u vezi sa mjerenjima
koje vre. To se posebno odnosi na upravljanje energijom i okoliem. Prikupljanje podataka o
emisijama u zrak, odlaganjima otpada ili potronji energije samo po sebi nee rukovodiocima
pruiti instrumente koji su im potrebni. Oni posebno nee biti u mogunosti da shvate
potencijalne koristi od upravljanja energetskom efikasnou ili efikasnog upravljanja okoliem
tako to e samo prikupljati ogromne koliine podataka ili izraivati dugake izvjetaje.
Kvantitativni podaci su besmisleni bez paljivog tumaenja, a izvjetaji su beskorisni ako
nisu usmjereni na ljude koji imaju ovlasti da djeluju. Pokazatelji uinka se odnose na tri razliita
nivoa unutar organizacija, ovisno o njihovom opsegu i potencijalnim utjecajima, kao to je
navedeno u dijagramu dolje. U upravljanju i energijom i okoliem polazna taka za mjerenje
pokazatelja uinka treba biti na nivoima A i B. Time se stvara opi prikaz trenutne situacije i
ukazuje na to gdje se nalaze postojee prakse upravljanja. Samo kada se to postigne, detaljno
kvantitativno mjerenje je primjereno.
Kritino pitanje za svaku poslovnu funkciju ili operaciju je njen UINAK.
Organizacije ostvaruju uinak postizanjem svojih ciljeva i zadovoljavanjem kupaca.
Uobiajena pitanja sa kojima se rukovodioci susreu u nastojanju da poboljaju poslovni uinak
su sljedea:
Koliko smo uspjeni?
ta je efikasnost i efektivnost naih operacija u ispunjavanju poslovnih ciljeva i
zadovoljavanju kupaca?
Kakvi smo u poreenju s konkurencijom?
ta moemo uiniti da poboljamo uinak u naem poslovanju?
Kako da pratimo napredak i prepoznamo podruja jakog ili slabog uinka?
Uinak se moe definirati kao sposobnost da se zavri zadatak ili operacija prema
navedenom standardu. Standardi mogu biti definirani kao mjere, mjerila ili glavni pokazatelji
za ocjenu odstupanja stvarnog uinka od uinka koji je potreban kao osnova za kontrolu
uprave.
Sveukupni poslovni uinak ovisi o efektivnom doznaavanju i upotrebi resursa za
proizvodnju nekog nivoa uinka uz najmanje trokova i eljeni kvalitet. Po tradiciji, poslovni
uinak se mjeri novcem i izraava numerikim financijskim omjerima.
Energetski uinak nekog tehnikog ureaja koji pretvara energiju iz jednog tipa u drugi
definira se kao efikasnost i izraava bezdimenzionim omjerom ulazni podaci/izlazni
rezultat.
Energetski uinak neke aktivnosti izraava se omjerom energetske jedinice po jedinci
proizvoda.
15

Osnovni jednaina konanog ishoda spaja poslovni i energetski uinak:

Ukoliko moemo smanjiti bilo koju trokovnu stavku, poboljat e se kljuno mjerilo
sveukupnog poslovnog uinka, odnosno, profit!
Energija je vaan poslovni resurs, a ukupna cijena energije moe iznositi do 25% (ili vie,
ovisno o industrijskoj grani) ukupnih trokova proizvodnje. Energetski trokovi su obino
najvei proizvodni trokovi koji se mogu kontrolirati, u situaciji kada jo uvijek postoji znaajan
prostor za poboljanje.
Poboljanje u energetskom uinku e se direktno odraziti kao poveana poslovna dobit. Taj
potencijal je prikazan kroz jednostavan primjer:

Ako energetski trokovi ine 20% trokova proizvodnje;
I ako je ostvareno 10% poboljanja u energetskom uinku;
Onda e to donijeti 2% direktnog poveanja profita!

A to e se desiti bez poveanja obima prodaje, to je bolniji nain poveanja profita!
Posebno ako znate da kada se zaista fokusirate na poboljanje energetskog uinka, kao
sporednu korist ostvarit ete vee uinke i u drugim trokovnim kategorijama!
S obzirom da je energija jednaka troku, a upravljanje energijom jednako upravljanju
trokovima, poveanje energetskog uinka znait e poveanje profita u poslovanju! Zato i
najvie rukovodstvo treba da bude zainteresirano i ukljueno u program upravljanja
energijom.

g. MATRICA UPRAVLJANJA ENERGIJOM

Sistematinim pristupom se naglaava uzajamna povezanost izmeu energije i postavki

ukljuenih u industrijske operacije.
To se moe ilustrirati kao matrica upravljanja energijom (Tabela 2).
Rad na upravljanju energijom kao proces koji se razvija prikazan je u matrici iji redovi
predstavljaju sve vei stepen sloenosti ili sofisticiranosti u bavljenju kljunim pitanjima
upravljanja energijom (kolone). Cilj upravljanja energijom je kretanje kroz te nivoe prema
najboljoj praksi.
Meutim, vano je shvatiti da je upravljanje energijom trajan proces koji zahtijeva
kontinuiranu podrku najvieg rukovodstva, kvalitetno osoblje za upravljanje energijom i
odgovarajua financijska sredstva.
Matrica upravljanja energijom e posluiti kao smjernica za ocjenu napretka u bavljenju
aktivnostima upravljanja energijom.
Slijedi objanjenje nivoa energetske matrice:
Nivo 0: Ne postoji upravljanje energijom. Nema energetske politike, nema posebnog osoblja za energiju,
niti zvaninog delegiranja odgovornosti za koritenje energije. Potronja energije se ne prati i nema
programa za unapreivanje svijesti o koritenju energije u organizaciji.
Nivo 1: Iako nema eksplicitne energetske politike, organizacija upoljava energetskog strunjaka. Ta osoba
je izradila najosnovniji informatiki sistem zasnovan na fakturama za gorivo, ali svako izvjetavanje se vri
samo u okviru Odjela u kojoj radi ta osoba. Energetski strunjak promovira svijest o energetskim pitanjima
kroz neformalne kontakte s onima koji su direktno odgovorni za potronju energije i odgovara na ad hoc
zahtjeve za davanje savjeta.

16

Nivo 2: Vii rukovodilac prihvata vanost upravljanja energijom ali, u praksi, malo je aktivne posveenosti
ili podrke aktivnostima u upravljanju energijom. Energetsko osoblje je obino smjeteno u tehniki odjel i
odgovorno je ad hoc odboru ljudi iz drugih odjela. Efikasnost aktivnosti u upravljanju energijom je
ograniena interesovanjem i entuzijazmom lanova tog odbora.
Nivo 3: Vii rukovodioci ozbiljnije pristupaju upravljanju energijom i ono je utkano u zvanine strukture
upravljanja. Potronja je dodijeljena budetima trokovnih centara. Postoji sveoobuhvatan informatiki
sistem i uspostavljen je sistem izvjetavanja. Postoji i dogovoreni program za promoviranje upravljanja
energijom i investiranja u energetsku efikasnost.
Nivo 4: Postoji jasno delegiranje odgovornosti za potronju energije u cijeloj organizaciji. Rukovodilac za
energetska pitanja redovno koristi zvanine i nezvanine kanale komunikacije da bi utjecao na ponaanja
korisnika i promovirao energetsku efikasnost. Postoji sveobuhvatan informatiki sistem i potronja energije
je u cijelosti integrirana u raunovodstvo za upravu. Stvarni uinak se prati u odnosu na ciljeve, a
izraunava se korist ostvarena mjerama energetske efikasnosti. O ostvarenjima u upravljanju energijom
podnose se iscrpni izvjetaji, a potronja energije je povezana s njenim utjecanjem na ira okolina pitanja.
Upravni odbor je posveen pitanju energetske efikasnosti.

Tabela 2. Matrica upravljanja energijom
Nivo
4

Informatiki
sistemi
Sveobuhvatni
Rukovodilac i
Upravljanje
sistem postavlja
osoblje za
energijom je u
cijelosti integrirano energetska pitanja ciljane oblasti, prati
potronju, utvruje
na svim nivoima
u upravljaku
propuste,
koriste zvanine i
strukturu. Jasno
nezvanine kanale kvantifikuje utede i
delegiranje
obezbjeuje
komunikacije.
odgovornosti za
budetsko praenje.
potronju energije.
Rukovodilac za
Odbor za energiju
Izvjetaji o MiT za
energetska pitanja se koristi kao glavni pojedinane
odgovara odboru za kanal , uz direktno prostorije na
energiju koji
kontaktiranje
osnovu podbrojila,
predstavlja sve
glavnih korisnika. ali se korisnici o
korisnike i kojim
utedama ne
predsjedava lan
izvjetavaju na
upravnog odbora.
efikasan nain.
Neusvojena
Rukovodilac za
Kontaktiranje
Izvjetaji o
energetska politika energetska pitanja glavnih korisnika
monitoringu i
koju je postavio
podnosi izvjetaje, posredstvom adhoc ciljanoj oblasti
rukovodilac za
ali su nejasni
odbora kojim
zasnovani na
energetska pitanja linijsko
predsjedava vii
podacima iz brojila.
ili vii rukovodilac rukovodstvo i
rukovodilac odjela. Jedinica za
odjela.
ovlasti.
energetska pitanja
je adhoc ukljuena
u odreivanje
budeta.
Nenapisan skup
Upravljanje
Nezvanini kontakti Izvjetavanje o
smjernica.
energijom je
izmeu inenjera i trokovima
odgovornost kojoj nekoliko korisnika. zasnovano na
se posveuje pola
podacima iz faktura.
radnog vremena
Inenjer prikuplja
nekoga sa
izvjetaje za internu
ogranienim
upotrebu u okviru
ovlastima ili
tehnikog odjela.
utjecajem.
Nema eksplicitne
Nema upravljanja
Nema kontakta s
Nema informatikog
politike.
energijom, niti bilo korisnicima.
sistema. Nema
kakvog formalnog
raunovodstva za
delegiranja
potronju energije.
odgovornosti za
potronju energije.

Energetska
politika
Najvie
rukovodstvo je
posveeno
energetskoj politici,
akcionom planu i
redovnoj kontroli,
kao dijelu strategije
za ouvanje okolia.
Zvanina
energetska politika,
ali nema istinske
posveenosti
najvieg
rukovodstva.

Organizacija

Motivacija

Marketing

Investicije

Marketing
vrijednosti
energetske
efikasnosti i uinka
upravljanja
energijom u
organizaciji i izvan
nje.
Program podizanja
svijesti osoblja i
redovne javne
kampanje.

Pozitivna
diskriminacija u
korist zelenih
obrazaca s
detaljnom
procjenom ulaganja
u sve nove prilike za
graenje i obnovu.
Primijenjeni
kriteriji otplate koji
vae i za sva druga
ulaganja.

Neke ad hoc obuke Investicije koje

za podizanje svijesti iskljuivo koriste
osoblja.
kriterije
kratkorone otplate.

Nezvanini kontakti
koriteni za
promoviranje
energetske
efikasnosti.

Poduzete samo
mjere koje
zahtijevaju male
trokove.

Nema promoviranja Nema ulaganja u

energetske
poveanje
efikasnosti.
energetske
efikasnosti u
prostorijama.

h. PLANIRANJE BOLJEG UINKA

Primjena jednostavnih pokazatelja uinka pokazuje gdje se uprava trenutno nalazi, a gdje
eli da bude u odnosu na najbolju praksu. Kako bi se uinak kretao u pravom smjeru, potrebno
je da postoji program koji omoguava rukovodiocima da dovedu stvari do realizacije i da odre
promjene koje su neophodne za poboljanje uinka.
Odravanje svrsishodnog programa upravljanja zahtijeva pravac koji se dobija
provoenjem akcionih planova na razliitim nivoima. Strateki akcioni plan je zamiljen tako da
17

odrava program na pravom putu kako bi ispunio svoje ciljeve, i moe se smatrati mapom koja
usmjerava organizaciju na putu poboljanja uinka. Detaljniji akcioni planovi se primjenjuju na
taktikom nivou i pomau u pokretanju svakodnevnih aktivnosti. Na oba nivoa je potrebno
dobro osmisliti akcione planove, proslijediti ih irokom auditoriju i rigorozno primjenjivati i
pratiti.

4. SISTEM MJERENJA UINKA

Poboljanje uinka poinje mjerenjima iji je cilj kvantifikacija ranijeg djelovanja kako bi se
odredio postojei uinak. Smislena diskusija o moguim poboljanjima moe poeti samo kada
se uinak kvantificira. Osnovni princip sistema za mjerenje energije (EnMS) je taj da se
upotreba energije i drugih resursa mora redovno mjeriti na mjestu potronje i u vezi sa
aktivnostima koje troe energiju ili resurs. To je osnova za monitoring i poboljanje
energetskog i okolinog uinka. Rukovodioci koji se bave pitanjima energije i okolia trebaju
sredstva da bi utvrdili da li su ostvareni konkretni ciljevi u pogledu energetskog i okolinog
uinka. Sistem za mjerenje uinka (PMsS), koji je izraen za konkretne procese ili neki njihov
dio prua takav mehanizam i upozorava rukovodioce na probleme koji nastaju, kroz mjerenje,
prikupljanje, obradu i strukturiranje podataka o uinku u vezi sa kljunim aktivnostima koje u
konanici dovode do dobiti za kompaniju.
Zato e biti potrebno da EnMS inkorporira sistem za mjerenje uinka (PMsS) koji e pruiti
direktne i blagovremene informacije o aktuelnoj radnji na mjestu koritenja resursa, kako bi se
mogla napraviti potrebna podeavanja u cilju ostvarivanja optimalnog energetskog i okolinog
uinka.
Mnoge kompanije proizvode gomile podataka koji su beskorisni jer se ne pretvaraju ili se ne
mogu pretvoriti u dragocjene informacije. Podaci ili informacije su korisni samo ako ljudi mogu
da ih poveu sa uinkom nekog procesa za koji su odgovorni i ako znaju kako njihove radnje
mogu utjecati na uinak. Efikasan PMsS poinje definiranjem relevantnih podataka, a u naem
sluaju, to bi bili:

Sati rada,

Parametri procesa (pritisak, temperatura...),

Sve vrste potronje energije (elektrina energija [kWh], goriva [litre, tone, m3], voda
[m3], rashlaena voda, para [tone], itd.).
To se zatim dopunjava definiranjem kako se podaci:

Mjere,

Dobijaju,

Provjeravaju,

Organiziraju,

Katalogiziraju,

uvaju,

Stavljaju na raspolaganje, ali i

Distribuiraju, jer dok se podaci ne dostave korisniku, njihova vrijednost je samo

potencijalna.
Sistem za mjerenje uinka je neophodan za kvantifikaciju efikasnosti i efektivnosti ranijih
aktivnosti kako bi se odredio trenutni uinak. Kada ljudi znaju da se uinak mjeri, to utjee na
njihovo ponaanje i podstie primjenu energetske i okoline politike. Zato bi PMsS trebalo da
ukljui podravajuu infrastrukturu IT, te tako osigura okvir za:

Analizu podataka,

Tumaenje podataka,

Izgraivanje znanja,

Uenje,

Prenoenje rezultata i nauenih lekcija.

Mjerenje uinka e pruiti sredstvo za praenje pozicije i odravanje discipline i kontrole
nad koritenjem energije i okolinim procesima i aktivnostima. Poboljanje uinka poinje
mjerenjem. Smislena diskusija o poboljanjima moe poeti samo kada se uinak kvantificira.
18

Sistem za mjerenje uinka se sastoji od:

Metrike;

Procedura za obradu podataka,

Podravajue infrastrukture IT, i

Ljudi koji koriste i obrauju podatke.

a. Metrika

Metrika mora biti jednostavna i razumljiva uposlenicima. Uposlenici moraju biti u stanju da
utjeu na metriku kroz njihov uinak i da shvate kako e se njihov uinak odraziti metrikom.
Metrika se definira prema kategoriji uinka koji se prati. Glavni cilj EEMS je poboljanje
efektivnosti koritenja energije i okolinog uinka u vezi sa ishodom proizvodnje. U
komunalnim poduzeima cilj je poboljati efikasnost konverzije energije iz jednog u drugi oblik
istovremeno svodei na minimum isputanje u prirodu. Meutim, razliite kategorije uinka
mogu biti obuhvaene istim sistemom za mjerenja uinka:
Poboljanje efikasnosti proizvodnje i efektivnosti koritenja;
Energija
Reduciranje utjecaja na okoli
Okoli
Materijalna produktivnost Reduciranje koliine unosnih materijala za dobijanje
potrebnog proizvoda i otpada
Reduciranje odbaenih i preraenih proizvoda
Kvalitet
Za svaku kategoriju uinka moraju se definirati pokazatelji uinka i utvrditi izvori mjerenih
podataka.

Izvori podataka za mjerenje

Procedure za rukovanje podacima

Provjera podataka

Pouzdanost podataka i njihova relevantnost su od najvee vanosti za monitoring uinka.

Neki podaci e doi iz dnevnih evidencija, neki iz manuelnih oitavanja brojila, a najvie iz
daljinskih oitavanja brojila i automatskog evidentiranja. Meutim, krajnji izvori podataka su u
okviru proizvodnog procesa za koji se prati uinak. .
Jedan izvor podataka moe podrati informativne potrebe za monitoringom viestrukih
ciljeva uinka. U svrhu efektivnosti i ekonominosti i da bi se izbjeglo preklapanje i zbrka, vano
je da se na poetku osmiljavanja PMsS predvide razliiti potencijalni korisnici stavki iz
podataka iz jednog izvora..

Rutine za rukovanje podacima treba precizirati kako bi se osigurala adekvatnost podataka. U
tom smislu bi se protokol za rukovanje podacima mogao pokazati veoma korisnim. Pored
pouzdanosti i relevantnosti, veoma je vana i tanost podataka. Bit e potrebno uspostaviti
postupak provjere podataka kako bi se osigurala tanost evidentiranih vrijednosti.

Dobar princip za provjeru podataka je da sebi uvijek dopustimo dobrobit sumnje. Zapitajte
se: moe li ova vrijednost zaista biti tana? Ako sumnjate, onda se moe provesti jednostavna
procedura za provjeru podataka, kako slijedi:
1. Provjera tanosti oitavanja i evidentiranja:
a. Elektrina energija provjerite da li su oitanja brojila pomnoena odgovarajuim
faktorom zbog omjera transformiranja struje (CT),
b. Za elektrina brojila i vodomjere, stvarna potronja je razlika izmeu sadanjeg i
ranijeg oitanja,
c. Provjerite da li se sva oitanja vre u jednakim vremenskim razmacima,
d. Ako se oitanja vre u jednakim vremenskim razmacima, normalno je da imaju
jednak broj brojeva,
e. Prilikom sabiranja i izraavanja mjesenih vrijednosti, provjerite da li su u zbir
ukljuena sva dnevna oitanja.

19

2. Provjera dosljednosti:
a. Provjeriti da li se jednake vrijednosti primjenjuju u svim pokazateljima uinka (PI)
koji ih koriste. Na primjer, mjesena koliina obraene sirovine moe se koristiti u
vie od jednog PI, ali jednaka vrijednost mora biti ulazna za sve ove PI.
3. Provjera jedinica:
a. Provjerite da li je brojka unesena u evidenciju iste jedinice kao i ona navedena u
vrhu odgovarajue kolone. Na primjer, ako je jedinica u evidenciji t/mjesec, nemojte
unositi koliinu izraenu u kg, ili obratno.
4. Unakrsna provjere:
a. Poredite povezane podatke. Na primjer, omjer goriva u odnosu na paru je priblino
konstantan, tako da ako doe do znaajne promjene u podacima o gorivu, provjerite
da li su vrijednosti podataka o pari promijenjene na slian nain.
b. Provjerite da li koritene brojke za sirovinu odgovaraju krajnjem gotovom
proizvodu.
c. Uporedite brojke koje se odnose na potronju elektrine energije iz rauna za
elektrinu energiju sa evidencijom kompanije o kWh direktno sa brojila za
elektrinu energiju.
5. Provjera oekivanog (opseg):
a. Svaka vrijednost koja se prati tokom nekog vremenskog perioda javlja se u okviru
odreenog opsega podataka. Ako je zabiljeena vrijednost neoekivano visoka ili
niska (izvan oekivanog opsega), to ukazuje na postojanje greke.
6. S vremena na vrijeme (odnosno, svakih 6 mjeseci), izvrite neovisnu provjeru
kompletne procedure za rukovanje podacima.

Uestalost mjerenja

Podravajua infrastruktura

Suvie esto evidentiranje podataka moe preopteretiti operatore zahtjevima za analizu.

Trebalo bi da proizvoa opreme i energetskih maina definira optimalno oitanje brojila u
sluaju 24satnog funkcioniranja energetskog sistema.
Sva brojila se moraju oitavati u isto vrijeme kako bi se osiguralo da koritena energija
odgovara koliini potrebnih izlaznih uinaka.

Glavni stup sistema za mjerenje uinka su brojila i procedure za prikupljanje podataka,
provjeru i evidentiranje. Veina energetskih sistema ve ima uspostavljene procedure za
prikupljanje podataka o proizvodnji i evidentiranje, koje se zatim mogu iskoristiti i u svrhu
EnMS. Meutim, svi podaci o energiji i potronji drugih resursa na nivou ECC moda nee biti
odmah dostupni. im se definiraju pokazatelji uinka, postat e jasno gdje i koje potrebe treba
mjeriti. Obino sistem treba da instalira neka dodatna brojila na ve postojee, kako bi se
kompletirao sistem za mjerenje uinka.
Obim ulaganja u nova brojila razlikovat e se od jednog do drugog sistema, ovisno o opsegu i
sofisticiranosti podbrojila. Ukoliko se prikupljanje podataka treba izvriti sa daljine iz centra za
monitoring, izbjegavanjem manuelnog rukovanja, porast e i potrebe za investiranjem. S druge
strane, mjerenja i prikupljanje podataka na daljinu smanjit e potrebu za radnom snagom za
manuelno evidentiranje i rukovanje podacima, a smanjit e se i mogunost ljudske greke.
Danas, kada su lokalne raunarske mree (LAN) stvarnost u veini energetskih sistema i
kada usluge zasnovane na webu dodatno smanjuju trokove daljinskog rukovanja podacima,
automatsko prikupljanje podataka e dokazati svoju vrijednost, a poveano ulaganje veine
kompanija, iskljuujui samo najmanje, bit e opravdano. Primjer sistema zasnovanog na webu
dat je u Slici 7.

20

Slika 7. Primjer EEMS zasnovanog na webus

Konano, ma kakav bio sistem za prikupljanje podataka, kritini faktori koji se moraju
osigurati su adekvatnost, pouzdanost i tanost podataka, kao to e biti objanjeno u nastavku.

b.

Pokazatelji energetskog uinka (EPI)

Primjena sistema za upravljanje energijom ima za cilj ostvarivanje boljeg energetskog

uinka. Zato se sve aktivnosti trebaju zasnivati na premisi da e organizacija periodino
kontrolirati i ocjenjivati svoj sistem upravljanja energijom kako bi utvrdila mogunosti za
poboljanje i njihovu realizaciju. Organizaciji se daje sloboda u tom pogledu, odnosno,
organizacija odreuje dinamiku, obim i vremenski raspored procesa za kontinuirano
poboljanje. Koncept obima i ogranienja doputa organizaciji fleksibilnost u definiranju onoga
to e ukljuiti u program. Koncept energetskog uinka ukljuuje koritenje energije, energetsku
efikasnost i potronju energije. Tako organizacija moe birati iz irokog spektra aktivnosti za
energetski uinak. Na primjer, organizacija moe smanjiti najveu potranju, iskoristiti viak ili
gubitak energije ili poveati funkcioniranja svojih sistema, procesa ili opreme. Slika 8 daje
ilustrativan konceptualni prikaz energetskog uinka.

21

Upotreba
energije

Intenezitet
energije

ENERGETSKI
UINAK

Energetska
efikasnost

Potronja
energije

Ostalo

Slika 8. Konceptualno predstavljanje energetskog uinka

Pokazatelji uinka se moraju definirati za svaki naznaeni energetski trokovni centar (ECC).
Oni se mogu definirati kao omjer energije namijenjene proizvodnji krajnjeg uinka ili ak
novane vrijednosti. To e ovisiti o vrsti metode za kontrolu koliine transformacije energije, i
moe da varira od jednog ECC do drugog ak i u okviru istog sistema.

Slika 9. Koncept pokazatelja uinka u komunalnim slubama

Za komunalne slube, PI se definiraju na tehniki poznat nain kao izlazni/ulazni omjeri,
ime se u osnovi izraava efikasnost konverzije energije iz jednog oblika u drugi.
Kada se pokazatelji uinka definiraju i mjere na nain prikazan u Sl. 9, oni pruaju osnovu
za izvoenje nekih dodatnih korisnih informacija:
i)
obraun balansa energije i mase na nivou ECC;
ii)
raunovodstvo za sirovinski otpad, prerade ili odbacivanja;
iii)
monitoring kvaliteta na nivou ECC;
iv)
obraun svih direktnih trokova (uz uvjet da se mjere) povezanih sa relevantnim
ECC;
v)
raunovodstvo za produktivnost osoba koje rade u ECC, ak i po smjenama.
Meutim, ove analize e donijeti korisne rezultate samo ako su ulazni podaci odgovarajui,
pouzdani i relevantni.

22

c. Adekvatnost podataka
ak i ako su tani, odmjereni podaci ipak mogu navesti na pogrean zakljuak ako se previde
neki drugi aspekti mjerenja uinka. Veoma vaan aspekt je vremenski interval tokom kojeg se
mjere energija i proizvodnja. Taj interval se moe definirati kao smjena, dnevni ili serijski
period sa tanim poetkom i krajem. Vano je osigurati vremensku podudarnost za oitanje i
evidentiranje koliine energije i proizvodnje. To znai da oitanje koliine energije i proizvodnje
mora biti sinhronizirano na poetku i na kraju definiranog vremenskog intervala.
U sutini, PI su omjeri mjerenog ulaznog resursa za proces, mainu ili aktivnost i
odgovarajueg ishoda tog procesa, maine ili aktivnosti. Ti iznosi moraju odgovarati
vremenski i po vrijednosti. Samo ako se ovi uvjeti ispune, podaci se mogu smatrati
adekvatnom osnovom za izraavanje pokazatelja uinka. Na ove uvjete emo se istovremeno
pozivati kao na uvjet adekvatnosti podataka. Adekvatnost podataka se sastoji od dvije
komponente:

Podudarnost u vremenu; i

Podudarnost u vrijednosti.
Podudarnost u vremenu znai da su koliine mjerene tokom jednakog vremenskog
perioda. Podudarnost u vrijednosti znai da je mjerena koliina energije koritena upravo i
iskljuivo za proizvodnju mjerene koliine uinka tokom definiranog vremenskog perioda. U
suprotnom, pokazatelj uinka ne bi imao puno smisla. Od kljune je vanosti da mjerena koliina
proizvodnje i energije mora pravilno odgovarati stvarnoj potronji/proizvodnji na nivou ECC
zbirno tokom definiranog vremenskog intervala. Samo kada se to dvostruko provjeri i osigura,
ocjena uinka moe poeti.
Ovo moe zvuati jednostavno i direktno, ali je za sadrajan sistem mjerenja uinka od
kljune vanosti da izvor podataka zaista predstavlja namjeravani pokazatelj uinka. Ukoliko
mjereni podaci ne odraavaju stvarnu koliinu energije ili proizvodnje u vezi sa pojedinanim
ECC, odnosno, ako nema podudarnosti u vrijednosti, svaka kasnija analiza bit e zasnovana na
pogrenim ulaznim podacima.
Ako se uvjeti u vezi sa adekvatnou podataka ispune, PI e predstavljati konstruktivnu
osnovu za ocjenu uinka.

d. Ciljevi uinka
Nakon to pokazatelj bude definiran i odmjeren, mora se protumaiti prema nekom mjerilu
ili standardu kako bi se utvrdilo da li je posmatrani uinak zadovoljavajui ili ne. Zato se mora
odrediti cilj za svaki PI i dodijeliti odgovornost za upravljanje kako bi se postigao zadani cilj.
Ciljevi se moraju postaviti s pozicije poznavanja reprezentativnih operativnih okolnosti, na ta
moe utjecati jedan ili vie sljedeih faktora:

Postojei i osnovni obim proizvodnje

Nominalni proizvodni kapacitet (kapacitet pogona) mogunost proizvodnje tokom

dana, mjeseca ili godine definiran kao broj standardnih smjena po danu, sati po smjeni,
godinje odraenih dana pomnoeno sa proizvedenim predmetima ili koliinom
(komada, tona, l, kg,)

Koritenje kapaciteta stvarna proizvodnja podijeljeno sa nominalnim proizvodnim

kapacitetom

Proizvodni miks
Ako se bilo koji od ovih faktora znaajno promijeni tokom vremena, moda e biti potrebno
redefinirati ciljeve kako bi odrazili nove okolnosti. Svaki PI mora ukljuiti operativno definiranje
kojim se propisuje namjena PI i pojanjava njegova uloga u ostvarivanju cilja uinka.

e. Faktori koji utjeu na energetski i okolini uinak

Uinak koritenja energije e varirati ovisno o prisustvu razliitih internih ili eksternih
faktora utjecaja. Poboljanje uinka ukljuuje poduzimanje aktivnosti u vezi sa uzrocima
varijacija i izradu operativnih smjernica za spreavanje neeljenih nivoa uinka ubudue. Izrada
ovih smjernica zahtijeva znanje i razumijevanje uzronoposljedinih veza izmeu varijacija
23

uinka i faktora koji utjeu na te varijacije. Ope kategorije utjecajnih faktora su rezimirane u
Slici 10.

Posljedice

Uzroci
OPREMA

OPERATIVNI
METODI

MATERIJAL

VARIJACIJE
UINKA
UPRAVA

LJUDI

OKOLI
Vrijeme

Slika 10. Simbolina uzronoposljedina veza faktora utjecaja i varijacija uinka

Shvatanje uzronoposljedine veze je vano za tumaenje mjerenih podataka i ocjenu
uinka. To je intenzivan proces u smislu znanja i nema zamjene za analitiko razmiljanje
ljudskog operatera. Da bi se razvilo razumijevanje uzronoposljedine veze, od pomoi je
izrada liste pojedinanih faktora utjecaja relevantnih za nadgledane oblasti. Broj faktora
utjecaja moe biti veoma veliki, pa je potrebno prepoznati relevantne, na osnovu dobrog uvida i
razumijevanja nadgledanog procesa ili aktivnosti. esto e doi do kombinacije nekoliko faktora,
to e uzrokovati posebno odstupanje u nivou uinka.
Samo e ljudi koji rukuju mainama i opremom biti praktino upoznati s tim kakva su bila
operativna deavanja i koji su se faktori utjecaja desili u relevantnom vremenskom periodu.
Mogue je da e im biti potrebna izvjesna poetna pomo da bi tu svijest izgradili u korisno
znanje koje se moe integrirati u EnMS, u cilju spreavanja neeljenih nivoa uinka. To znanje se
zasniva na razumijevanju uzronoposljedine veze izmeu faktora koji utjeu na varijacije
uinka. Meutim, ljudi koji rukuju opremom i mainama moraju biti u srcu timova za
poboljanje uinka iji zadatak bi bio ostvarivanje trajnih poboljanja uinka.
Prirodno, jasno je da koritenje energije i utjecaji na okoli moraju snano ovisiti o obimu
proizvodnje to je vei proizvodni rezultat, vee su stope isputanja u okoli i bie koriteno
vie energije. Ali, kako se ova veza dri u dinaminom okruenju u kojem se veliki broj faktora
utjecaja mijea i vremenom mijenja dok se mijenja i ishod proizvodnje? U narednom poglavlju
emo se poblie pozabaviti odnosom izmeu energije i proizvodnje i o tome kako energetski
uinak ovisi od varijacija u proizvodnji.

24

Poglavlje 2.

OSVRT NA MONITORING I
VERIFIKACIJU

Projekt energetske efikasnosti podrazumijeva instaliranje efikasnijih ureaja/opreme ili
primjenu efikasnijih procesa/sistema, koji prevazilaze ranije koritene kodekse gradnje,
standarde za aparate ili druge relevantne standarde u vrijeme instaliranja, koji su poznati u
vrijeme rada.
Plan za monitoring i verifikacijua (MiV) opisuje metode i procedure za utvrivanje
nominalne vrijednosti energetske efikasnosti analiziranog energetskog sistema i za
potvrivanje ostvarivanja nominalne vrijednosti.
Svaka organizacija koja je ugovorom vezana za projekte energetske efikasnosti treba da
bude upoznata s procedurom nekog protokola za monitoring i verifikaciju koji prua smjernice
za mjerenje uteda proizvedenih kroz inicijative za energetsku efikasnost. Mjere konzerviranja
energije ukljuuju:
- mjere za utedu goriva,
- mjere za efikasno koritenje vode,
- prebacivanje tereta,
- redukcije energije kroz instaliranje ili naknadno poboljanje opreme, i/ili
- modifikaciju operativnih procedura.
Koncept procesa monitoringa i verifikacije se zasniva na sljedeem:
Mjerenje i verifikacija uteda energije i vode kao rezultat projekata za energetsku
efikasnost i efikasnost vodenih resursa kroz poboljanja postojeih i kroz nove
konstrukcije.
Upravljanje financijskim rizikom u vezi sa ugovorima o uinku uteda energije.
Kvantifikacija redukcija emisija iz projekata energetske efikasnosti.
Promoviranje odrive i zelene konstrukcije kroz ekonomino i tano raunovodstvo za
utede energije i vode.
S obzirom da su potronja energije i trokovi esto nevidljivi svima osim malom broju
ljudi u svakoj organizaciji, kada se razmatraju projekti energetske efikasnosti, nameu se veoma
vana pitanja: kako moemo znati ta zapravo tedimo? Veliki ugovori o energetskoj
efikasnosti treba da ukljue barem neke od elemenata koje preporuuje IPMVP. Ovi ugovori
esto ukljuuju garancije za ostvarivanje uteda koje pokrivaju dio ili sve trokove projekta.
IPMVP prua veoma pouzdanu smjernicu za pomo administratoru projekta da verificira da je
uteda ostvarena, te iznos realizacije.

1.

ZATO MONITORING I VERIFIKACIJA?

Pitanje kako mogu biti siguran da zaista tedim novac, u biti se bavi rizikom od
neostvarivanja uinka kroz primjenu mjere za energetsku efikasnost. S obzirom da mjerenje i
verifikacija mogu biti skupi, vano je uskladiti strategiju za MiV sa nivoom rizika. To ovisi o
drugim faktorima koji se odnose na rizik od neostvarivanja uinka. Ukoliko se ini da je rizik od
neostvarivanja uinka nizak, onda i napor usmjeren na mjerenje i verifikaciju moe biti mali.
Iako je obim veliki i u izvjesnoj mjeri tehnike prirode, postoji nekoliko segmenata s kojima
bi administratori projekta trebalo da budu upoznati:
Mjerenje uteda,
Opcije mjerenja,
Plan monitoringa i verifikacije,
25

Verifikacija tree strane,

Vrednovanje jedinica resursnih uteda komunalne slube.

Mjerenje uteda

Formula za mjerenje uteda je veoma jednostavna:

Uteda energije = koritenje energije bazne godine koritenje energije nakon
naknadnog poboljanja podeavanja

Veoma je vano shvatiti odakle dolaze ovi brojevi, a posebno kako e se primijeniti
podeavanja. Podeavanja se vre kako bi se realnije uporedila stanja nakon naknadnog
poboljanja u odnosu na stanja u baznoj godini (znaajne promjene u kvadratnim metrima,
klimatske razlike, operativni sati, te dodatna druga optereenja koja nisu postojala tokom bazne
godine). Kada ovi faktori ne bi bili uzeti u obzir, mogue je da bi utede bile nepravilno
obraunate kao preniske ili previsoke. Koritenje faktora podeavanja donosi utede koje se
esto nazivaju izbjegnutim koritenjem energije nakon perioda naknadnog poboljanja.

Opcije mjerenja

Postoje etiri pristupa mjerenju uteda koja su oznaena terminima Opcije A, B, C, i D. To

su temelji standardiziranog skupa procedura sadranih u IPMVP. Ova grupa opcija se moe
podijeliti u dvije glavne kategorije.
Opcije A i B (Izolirani pristup naknadnom poboljanju). Opcije A i B se fokusiraju na
uinak konkretnih ECM kao to su stavke opreme i instalirana poboljanja koja se mogu mjeriti
izolirano u odnosu na ostatak zgrade. Prije i nakon toga vre se mjerenja kako bi se izvrilo
poreenje u cilju utvrivanja uteda. Naknadna poboljanja rasvjete su dobar primjer za opciju
A. Instaliranje pogona sa promjenljivom brzinom je dobar primjer za opciju B.
Opcije C i D (Pristup rada na cijelog zgradi). Ove opcije se koriste kada prirodu ECM nije
lako izmjeriti izolirano u odnosu na ostatak funkcija zgrade. To bi mogle biti tipino operativne i
kontrolne promjene koje pogaaju mnoge segmente zgrade. Pristupom u kojem se primjenjuje
opcija C procjenjuju se utede na nivou cijelog objekta analiziranjem rauna za komunalne
usluge prije i nakon primjene ECM. Opcija D koristi kompjuterske simulacije i modeliranje
itavog objekta, obino kada podaci o energiji u baznoj godini nisu dostupni ili pouzdani.
Instaliranje sistema kontrole upravljanja energijom (EMS) i programi obuke/podizanja svijesti
su dobri primjeri za opciju C. Openito, za opcije C i D je potrebno mnogo vie vremena i znanja,
pa su to i skuplji pristupi mjerenju.

Opcije A i B su metode naknadnih izoliranih

poboljanja.

Opcije C i D su metode koje se primjenjuju na
kompletan objekt.

Razlika je u tome gdje se povlae granine
linije.

Opcija A i B

Opcija C i D

Slika 1. Opcije AiB nasuprot opcijama CiD

26

Plan za monitoring i verifikaciju

Plan za monitoring i evaluaciju je u sreditu pravilnog utvrivanja uteda i osnova za

verifikaciju. Plan za MiV bitno definira znaenje rijei utede za svaki projekt, i treba da sadri
sljedee elemente:
Opis ECM i planirani rezultat.
Pregled planirane opcije IPMVP koju treba koristiti i koja se odnosi na ECM koju treba
primijeniti, dokumentacije prije ECM ili operativne podatke bazne godine, izgled
programa za utedu energije i ogranienja za utvrivanje uteda.
Metode mjerenja i opremu koju treba koristiti.
Testiranje novoinstaliranih ECM.
Dokumentaciju o energiji nakon ECM i operativne podatke.
Izvjetaje o utedama.
Trokove operacija i opreme za MiV.

Provjera tree strane

Kada poduzee koje utvruje energetske utede ima vie iskustva nego vlasnik, vlasnik
moe traiti pomo u pregledu izvjetaja o utedama. To treba poeti u vrijeme sainjavanja
plana za MiV. To je posebno vano za ugovore u koje je ukljuena garancija za utede kako bi
obje strane vjerovale da su informacije koje odreuju plaanja validne i tane.

Vrednovanje jedinica komunalnih uteda resursa ili izbjegavanje

Utede trokova energije se mogu obraunati primjenom cijene za svaku energetsku ili
jedinicu potranje na utvrene utede. Cijena energije treba da bude iz cjenovnika pruaoca
energije ili odgovarajueg pojednostavljenog dokumenta u tom smislu. U odgovarajuim
pojednostavljenjima primjenjuju se najnie cijene koje uzimaju u obzir sve aspekte fakturiranja
na koje se odnose izmjerene koliine, kao to su naknade za potronju, naknade za potranju,
odobrenja za transformaciju, faktor napona, rast ili pad potranje, popusti na prijevremene
uplate.
Izriito se preporuuje da se ne dopusti koritenje prosjenih jedininih cijena (poznatih i
kao ukupne mjeovite stope, ili efektivne stope) za utedu energije, jer ete rizikovati da
predstavite znaajno vee utede od stvarnih. Primjena prosjenih jedininih cijena je
primjerena izradi komunalnih planova rashoda, komunalnih budeta, i kljuni je pokazatelj za
praenje cijena energije. Meutim, to je suvie jednostavno za primjenu u provjeri uteda i ne
odraava vane varijable koje odreuju ta je zaista uteeno.

Mjerenje ili ugovaranje2

Mjerenja se koriste za provjeru rada opreme, te da pokau da se utede mogu ostvariti.

Tipino je da se vre samo jedna ili dvije grupe mjerenja, a rezultati se primjenjuju na projekte
tokom trajanja ugovora. Jedno mjerenje se vri ako se od datog parametra ne oekuje da se
promijeni nakon instaliranja; dva mjerenja se vre prije i nakon instaliranja, ako se od
parametra oekuje da se nakon instaliranja promijeni. Umjesto mjerenja, neke od vrijednosti (ili
veza) na kojima se utede baziraju mogu se procijeniti, a zatim ugovoriti. im se sve strane
sloe, one e se smatrati trajnim za vrijeme trajanja projekta ili ugovora.
Ugovoriti parametar znai drati njegovu vrijednost konstantnom bez obzira koja je stvarna
vrijednost za vrijeme trajanja ugovora. Ugovaranje u planu za MiV je dogovor izmeu ESCO i
agencije da prihvati definiranu vrijednost konkretnog faktora, kao to su operativni sati, u
odreivanju osnovice i/ili potronje energije nakon instaliranja koja se koristi za izraunavanje
zagarantiranih uteda. Odgovarajuim dogovaranjima se pretpostavlja da e izraunate
vrijednosti biti veoma blizu stvarnim i utedjeti trokove eliminiranjem procesa mjerenja.
Ugovorene vrijednosti se moraju zasnivati na pouzdanim i dokumentovanim izvorima
informacija koje se mogu pronai, kao to su:

Ugovaranje: Propisati kao uvjet iz ugovora; precizirati ili dogovoriti; dogovoriti datum plaanja i cijenu.

27

 Standardi osvjetljenosti iz priznatih izvora

Specifikacije proizvoaa
Raspored popunjenosti zgrade
Dnevnik odravanja
Krivulje uinka koje su objavile dravne organizacije
Podaci o vremenu dobijeni od vladinih slubi
Izvori ugovorenih vrijednosti moraju biti dokumentovani u planu MiV. ak i kada se
ugovorene vrijednosti koriste umjesto mjerenja, ipak treba vriti periodinu provjeru opreme
(tehniki, potencijal za rad).

Rasporeivanje rizika

Jedan od glavnih ciljeva MiV je svoenje rizika na prihvatljiv nivo, to je subjektivna

prosudba zasnovana na prioritetima i sklonostima agencije. U ugovorima o energetskom uinku,
rizici se rasporeuju izmeu kompanije za pruanje energetskih usluga (ESCO) i vlasnika.
Rasporeivanje rizika se postie kroz paljivo izraene strategije za MiV.
Rizik u kontekstu MiV odnosi se na nesigurnost da e oekivane utede biti ostvarene.
Pretpostavka rizika podrazumijeva prihvatanje potencijalnih novanih posljedica. I ESCO i
agencije nerado preuzimaju odgovornost za faktore koje ne mogu kontrolirati, pa se
ugovaranjem odreenih parametara u planu za MiV moe dodijeliti odgovornost svakoj strani
za parametre koje najbolje mogu kontrolirati. Na primjer, koritenje faktora koji su pod
kontrolom agencije, kao to su sati funkcioniranja rasvjete i lokacije za postavljanje termostata
tipino su ugovoreni.

Rizik se mora procijeniti imajui na umu sljedee: financijska i operativna pitanja, te
pitanja uinka. Matrica za odgovornost za rizik je prikazana kako slijedi:

FINANCIJSKA odgovornost/opis
Kamatne stope

Cijena energije
Graevinski trokovi

Trokovi MiV

Kanjenja
Vee promjene u vezi sa
objektom

Ni ESCO ni agencija nemaju znaajnu kontrolu nad dominirajuom kamatom. Dok se ne

organizira financiranje, kamate e se mijenjati u skladu sa trinim uvjetima. Vie
kamatne stope e podii cijenu projekta, uvjet financiranja ili oboje. Vrijeme potpisivanja
ugovora moe utjecati na raspoloivu kamatnu stopu i cijenu projekta. Razjasnite kada je
kamatna stopa definitivno odreena.
Ni ESCO niti agencija nemaju znaajnu kontrolu nad stvarnim cijenama energije. Za
izraunavanje uteda, vrijednost uteene energije moe biti konstantna, mijenjati se po
fiksnoj stopi inflacije, ili plivati u skladu sa uvjetima trita.
ESCO je odgovoran za utvrivanje graevinskih trokova i odreivanje budeta. U
ugovoru za projektovanje/gradnju sa fiksnom cijenom, agencija preuzima malo
odgovornosti za prekoraenja. Meutim, ako su graevinske procjene znatno vee od
prvobitno pretpostavljenih, ESCO moe zakljuiti da projekt ili mjera vie nisu izvedivi i
odustati od njih. U svakom ugovoru za projektovanje/gradnju, agencija gubi izvjesnu
kontrolu nad projektom. Razjasnite standarde projektovanja i proces za odobrenje
projekta (ukljuujui izmjene) i nain kontrole trokova. .
Agencija preuzima financijsku odgovornost za trokove MiV direktno ili posredstvom
ESCO. Ako agencija eli da smanji trokove MiV, ona to moe uraditi prihvatanjem manje
rigoroznih aktivnosti MiV uz vie nesigurnosti u pogledu procjena uteda. Razjasnite
kakav uinak se garantira (funkcioniranje opreme, operativni faktor, uteda trokova
energije) i da je plan MiV dovoljno detaljan da ga potvrdite.
I ESCO i agencija mogu uzrokovati kanjenja. Propust da se na vrijeme realizira izvedivi
projekt kota agenciju u smislu gubitka uteda i moe uveati cijenu projekta. Razjasnite
plan i kako e se kanjenja rjeavati.
Agencija kontrolira vee promjene u koritenju objekta, ukljuujui zatvaranje.

28

OPERATIVNA odgovornost/opis
Radni sati

Optereenje

Vremenske prilike

Rok trajanja opreme

Sudjelovanje agencije

Agencija generalno ima kontrolu nad radnim satima. Poveanja i smanjenja radnih sati
mogu se pojaviti kao poveanja ili smanjenja uteda, ovisno o metodi MiV (operativni
sati pomnoeno sa efikasnijom opremom nasuprot analizi komunalnih usluga u cijeloj
zgradi). Razjasnite da li e se operativni sati ugovarati ili mjeriti, i kakav e biti utjecaj
njihove eventualne promjene. Ako su operativni sati ugovoreni, osnovica treba biti
paljivo dokumentovana i treba da je prihvate obje strane.
Optereenje opreme se vremenom moe promijeniti. Agencija generalno ima kontrolu
nad satima rada, klimatiziranom povrinom, intenzitetom koritenja (npr. promjene u
pogledu zauzetosti ili stepena automatizacije). Promjene optereenja se mogu prikazati
kao poveanja ili smanjenja uteda, ovisno o metodi MiV. Razjasnite da li optereenja
opreme treba mjeriti ili ugovarati i do kakvog utjecaja e doi u sluaju njihove promjene.
Ako su optereenja opreme ugovorena, osnovica treba biti paljivo dokumentovana i
treba da je prihvate obje strane.
Na veliki broj mjera za energetsku efikasnost utjeu vremenske prilike. Ni ESCO niti
agencija nemaju kontrolu nad vremenom. Vremenske promjene mogu poveati ili
smanjiti utede, ovisno o metodi MiV (npr. sati rada opreme pomnoeno sa poveanjem
efikasnosti nasuprot analizi komunalnih usluga u cijelom objektu). Ako je vrijeme
normalizirano, stvarne utede bi mogle biti manje od plaanja za datu godinu, ali e
ostvariti prosjek u dugoronom smislu. Korekcije vremena za osnovicu ili tekui uinak
treba jasno navesti i shvatiti.
Rok trajanja opreme ovisi o prvobitnoj selekciji (kontrolira izvoa) i funkcioniranja i
odravanja. Garancije obino pokrivaju greke u prvoj godini. Produene garancije
(obino vezane za ugovore o servisiranju) su na raspolaganju i osiguravaju da agencija
nee nastaviti da plaa za opremu koja vie nije u funkciji. Razjasnite ko je odgovoran za
popravku i zamjenu defektnih komponenata tokom itavog perioda vaenja ugovora.
Mnoge mjere za konzerviranje energije zahtijevaju da agencija sudjeluje u ostvarivanju
uteda (npr. kontrolne postavke). Utede mogu varirati, a mogue je i da ESCO ne bude
spremna da ulae u te mjere. Razjasnite koji stepen sudjelovanja agencije je potreban i
primijenite monitoring i obuku da biste ublaili rizik. Ako je uinak ugovoren,
dokumentujte i paljivo prekontrolirajte pretpostavke i razmotrite MiV kako biste
potvrdili mogunost utede (npr. potvrdite das u kontrole u funkciji).

UINAK odgovornost/opis
Funkcioniranje opreme

Odravanje
Rad

ESCO openito ima kontrolu nad izborom opreme i odgovorna je za njeno pravilno
instaliranje i funkcioniranje. ESCO je openito odgovorna za demonstriranje da nova
poboljanja ispunjavaju oekivanja u pogledu stepena funkcioniranja, ukljuujui
standarde usluga i efikasnost. Razjasnite ko je odgovoran za poetni i dugoroni rad, kako
e se provjeravati, i ta e se desiti ako funkcioniranje ne ispuni oekivanja.
Odgovornost za odravanje je stvar dogovora; meutim, ono se esto vee za
funkcioniranje. Razjasnite koliko dugorono e odravanje biti osigurano, posebno ako
strana koja je odgovorna za dugorono funkcioniranje nije odgovorna za odravanje.
Odgovornost za rad je stvar dogovora i moe utjecati na uinak. Razjasnite kako e biti
osiguran pravilan rad. Razjasnite odgovornost za funkcioniranje i implikacije kontrole
opreme.

2. MJERENJE UINKA I KONTROLA KORITENJA

Dva su osnovna faktora koja pokreu utede energije: uinak i koritenje. Uinkom se
opisuje koliina energije koritene za izvravanje konkretnog zadatka, i moe se nazivati i
efikasnou ili stopom koritenja energije. Koritenjem se opisuju radni sati ili ukupno vrijeme
koje potroi neki dio opreme. Potronja energije je generalno odreena mnoenjem uinka (ili
efikasnosti) i koritenja (ili operativnih sati). U svakom sluaju, treba poznavati faktore i uinka
i koritenja kako bi se utvrdili potronja energije i utede, kako je prikazano u Slici 2. Utede se
odreuju poreenjem upotrebe energije prije naknadnog poboljanja, to se naziva polaznom
vrijednou, sa koritenjem energije nakon naknadnih poboljanja.
Treba poznavati faktore i uinka i koritenja da bi se utvrdili potronja energije i utede,
kako je prikazano u Slici 2. Rasvjeta prua jednostavan primjer: uinak (potranja energije) bi
bili watti potrebni za odreenu koliinu svjetlosti; koritenje bi bilo radni sati godinje.
Energija koritena za rasvjetu je jednaka wattima (energija) pomnoeno sa radnim satima.

29

Rashlaiva je sloeniji sistem: uinak se definira kao kW/tona, to varira ovisno o

optereenju. Koritenje se definira rashladnim profilom optereenja i tone po satu. Rashladna
energija se mora analizirati svakog sata jer efikasnost opreme varira ovisno o optereenju i
jednaka je Zbiru [kW/tona tona/sati].

Slika 2: Utede energije ovise o uinku i koritenju

3. POSTUPAK PRIMJENE PLANA MiV

Bez obzira na primijenjenu strategiju MiV, slini koraci se poduzimaju kako bi se provjerio
potencijal za instalirane mjere za konzerviranje energije (ECMs) u cilju ostvarivanja uteda. Za
provjeru potencijala u cilju ostvarivanja uteda moe se navesti i da potvruje sljedee:
Korak 1: Polazna stanja su tano odreena,
Korak 2: Sainjen je odgovarajui plan za MiV karakteristian za projekt,
Korak 3: Instalirana je odgovarajua oprema/sistemi i funkcioniraju u skladu sa
specifikacijom, Korak 4: Oprema/sistemi i dalje imaju potencijal da ostvare predviene
utede.

Korak 1: Definirati polazne vrijednosti
Obino ESCO definira polazne vrijednosti kao dio tehnike revizije za energiju. Polazna
fizika stanja (kao to su popis opreme i uvjeti, zauzetost, podaci s ploice s nazivima/imenima,
stopa potronje energije, strategije kontrole, itd.) se obino utvruju pregledom, kontrolom,
mjerenjima na licu mjesta i kratkoronim aktivnostima oitavanja brojila. Stanja polaznih
vrijednosti se utvruju radi obrauna uteda poreenjem koritenja polazne vrijednosti
energije sa koritenjem energije nakon instaliranja. Podaci o polaznim vrijednostima se koriste
radi uzimanja u obzir svih promjena do kojih moe doi tokom perioda rada, to moe
zahtijevati podeavanja u koritenju polazne vrijednosti energije. Agencija ima odgovornost da
osigura pravilno definiranje polazne vrijednosti.
U gotovo svim sluajevima nakon instaliranja mjere, ne moe se vratiti unazad i ponovo
ocijeniti polazna vrijednost. Ona vie ne postoji! Zato je veoma vano pravilno definirati i
dokumentovati stanja polazne vrijednosti. Odluivanje o tome ta treba nadgledati i koliko dugo,
ovisi o faktorima kao to su sloenost mjere i stabilnost polazne vrijednosti, ukljuujui
varijabilnost optereenja opreme i radnih sati, te broja varijabli koje utjeu na optereenje.

Korak 2: Sainiti plan monitoringa i verifikacije karakteristian za projekt
Plan za MiV koji je karakteristian za projekt je sainjen za vrijeme pregovaranja o ugovoru.
Plan za MiV je jedinstvena najvanija stavka u garanciji za utede energije.
Plan za MiV karakteristian za projekt ukljuuje stavke koje se odnose na cijeli projekt , kao
i pojedinosti za svaku ECM, ukljuujui:
- Detalje o stanjima polazne vrijednosti i prikupljenim podacima;
30

Dokumentaciju o svim pretpostavkama i izvorima podataka;

ta e biti provjeravano;
Ko e vriti aktivnosti MiV;
Plan provoenja svih aktivnosti MiV;
Diskusiju o riziku i nesigurnosti uteda;
Detalje o izvrenoj tehnikoj analizi;
Detaljan prikaz polazne vrijednosti cijena energije i vode;
Prua faktore za podeavanje u periodu rada za cijene energije, vode i OiM, ako se
koristi;
- Kako e se raunati energija i utede energije;
- Detaljan prikaz svih navedenih uteda energije iz rada i odravanja (OiM);
- Definiranje odgovornosti za izvjetavanje o OiM;
- Definiranje sadraja i formata svih izvjetaja o MiV (Testiranje nakon instaliranja i MiV,
godinji i periodini);
- Kako i zato se polazna vrijednost moe podesiti;
- Definiranje odgovornosti za preventivno odravanje.
Iako se plan za MiV obino sainjava za vrijeme pregovaranja o ugovoru, vano je da se
agencija i ESCO dogovore o generalnim pristupima MiV koje treba primijeniti prije poetka
tehnike revizije za energiju. Izabrana(e) metoda(e) za MiV mogu imati dramatian utjecaj na
nain definiranja polazne vrijednosti, odreivanjem koje e se aktivnosti provoditi za vrijeme
revizije.

Korak 3: Verifikacija nakon instaliranja
Verifikaciju nakon instaliranja vre i ESCO i agencija, kako bi se osiguralo da je instalirana
odgovarajua oprema/sistemi, da ispravno funkcionira/ju, te da ima/ju potencijal za
ostvarivanje predvienih uteda. Verifikacija se ostvaruje testiranjem i aktivnostima MiV.
Testiranje instalirane opreme i sistema treba zahtijevati. Testiranjem se osigurava da
sistemi budu projektovani, instalirani i funkcionalno provjereni u svim nainima rada i da se
njima moe rukovati i odravati ih u skladu sa zamiljenom namjenom, bez obzira na energetski
utjecaj. Testiranje generalno vre ESCO u prisustvu agencije. Meutim, u nekim sluajevima se u
tu svrhu sklapa ugovor sa treom stranom.
Nakon to se sistem pusti u rad i aktivnosti testiranja zavre, primjenjuju se aktivnosti na
testiranju prihvatanja (MiV) koje su precizirane u ugovoru. Metode verifikacije mogu obuhvatiti
preglede, kontrole mjerenja na licu mjesta i kratorona mjerenja.
Rezultati testiranja i aktivnosti MiV se obino prezentiraju u izvjetajima koje ESCO
dostavlja prije konanog prihvatanja projekta, o emu e biti rijei u nastavku.
Rezultati aktivnosti na verificiranju instalacije predoavaju se u Izvjetaju o situaciji nakon
instaliranja koje ESCO dostavlja agenciji prije konanog prihvatanja projekta. Ovim izvjetajem
se dokumentuju i sve promjene u ugovorenom djelokrugu projekta i energetske utede
zasnovane na stvarnim instalacijskim uvjetima. Izvjetaj o testiranju prua detaljne podatke o
aktivnostima u okviru testiranja koje su izvrene kako bi se osiguralo da oprema bude pravilno
instalirana i da funkcionira u skladu sa specifikacijom.
Za projekte u kojima se koristi bilo kakva ugovorena vrijednost u cilju obrauna
energetskih uteda, verifikacija nakon instaliranja je najvaniji korak MiV jer sva mjerenja koja
treba da potkrijepe garanciju uteda vre se odjednom. Nakon toga se mogu izvriti kontrole
kako bi se provjerilo da postoji potencijal za uinak.
Izvjetaj nakon instaliranja ukljuuje:
- Opis projekta
- Verificiranje instalacije spisak instalirane opreme
- Pojedinosti o svakoj promjeni izmeu Ugovora i stanja nakon gradnje, ukljuujui
energetske utjecaje
- Dokumentacija svih aktivnosti na verificiranju nakon instaliranja i izvrena mjerenja
uinka
- Verificiranje uinka kako su zadovoljeni kriteriji uinka
-

31

- Oekivane utede za prvu godinu

Izvjetaj o testiranju ukljuuje:
- rezultate
- dokumentaciju

Korak 4: Periodina verifikacija perioda uinka
Najmanje u prve dvije ili tri godine nakon instaliranja, od ESCO bi trebalo traiti da podnosi
godinji izvjetaj u kojem e dokumentovati stvarno ostvarene utede. Neke drave ve imaju
zakone kojima se regulira ovaj zahtjev. Kontrole bi trebalo da potvrde da je instralirana
oprema/sistemi pravilno odravana, da i dalje ispravno funkcionira i ima potencijal da ostvaruje
predviene utede. U mnogim sluajevima, trebalo bi izvriti mjerenja rada opreme kako bi se
potkrijepile utede. Nekada je poeljno vriti ee verifikacije. Time se osigurava pravilan rad
sistema MiV za praenje i izvjetavanje, i omoguava fino podeavanje mjera tokom cijele
godine na osnovu povratnih informacija o radu, i izbjegavaju iznenaenja na kraju godine. Za
sloenije projekte, stalne aktivnosti MiV mogu pomoi da se osigura ustrajnost uteda. Na kraju
svake godine rada (kako je precizirano u ugovoru), izvoa radova podnosi Godinji izvjetaj o
radu kojim pokazuje da su ostvarene utede. Svaka drava e imati sopstvene zahtjeve u
pogledu naina na koji se sveukupna garancija za utede mora ispuniti na zbirnoj osnovi za sve
ECM. Meutim, dobro bi bilo da se navedu stvarne utede za svaku ECM.
Godinji izvjetaji o uinku bi trebalo da obuhvate:
- Rezultate/dokumentaciju o mjerenjima uinka i izvrenih kontrola
- Ostvarene utede za tu godinu (energija, trokovi energije, trokovi OiM, ostalo)
- Poreenje stvarnih uteda i garantiranih iznosa
- Detalji o svim analizama i obraunima uteda, ukljuujui koritene cijene robe i sva
izvrena podeavanja polazne vrijednosti
- Rezime izvrenih operacija i aktivnosti na odravanju
- Detalji o svakom pitanju u vezi sa uinkom ili OiM koje zahtijeva panju

4. SAINJAVANJE PLANA ZA MONITORING I VERIFIKACIJU

Sainjavanje plana za MiV treba da pone rano u fazi izrade projekta. Svaka mjera za
konzerviranje energije (ECM) treba biti obraena u tom planu. Moda e biti potrebno da
izostavite ili ignorirate utede povezane sa odreenim mjerama jer te utede ili nisu mjerljive ili
bi njihovo mjerenje bilo preskupo. Prilikom odabira metode mjerenja, treba uzeti u obzir brojne
faktore:
- Cijena mjerenja u odnosu na utede
- Odgovarajue vrijeme za instaliranje mjere
- Vjerovatnoa buduih ECM u istom objektu
- Vjerovatnoa budue gradnje u objektu
- Stepen podmjerenja u okviru objekta
- Sloenost ECM koje treba instalirati
- Stepen interakcije meu ECM
- Dinamika ranijih polaznih vrijednosti energije u objektu
- Vjerovatnoa odrivih uteda kao rezultat mjera
Faktori koji utjeu na trokove i odgovarajui nivo MiV obuhvataju:
- Vrijednost projeciranih uteda
- Sloenost opreme za mjerenje efikasnosti
- Ukupnu koliinu opreme
- Broj interaktivnih efekata
- Stepen nesigurnosti u pogledu uteda
- Rasporeivanje rizika za ostvarene utede izmeu agencije i ESCO
- Druge dragocjene upotrebe podataka o MiV (npr., optimizacija operacija i odravanja)
- Raspoloivost i sposobnost sistema upravljanja energijom

32

Poglavlje 3.

KORACI ZA IZRADU POLAZNE

VRIJEDNOSTI

Razvijanje koritenja energije i polazne vrijednosti energetske intenzivnosti je vrijedan
nain za pokretanje upravljanja energijom. Polazne vrijednosti stvaraju osnovu za poreenje
energetskog uinka iz godine u godinu.
Odreivanje polazne vrijednosti je in mjerenja koritenja energije i energetske
intenzivnosti na odreenom nivou pojedinosti u svrhu uspostavljanja osnove za budua
poreenja sa samim sobom. Energetska intenzivnost se definira kao energija koritena po
jedinici ishoda.
Svaki energetski sistem, bez obzira na veliinu i intenzitet potronje energije, zahtijeva
odgovore na sljedea pitanja:
- Zato je potrebno utvrditi nivo potronje energije prije nego to se mjera energetske
efikasnosti primijeni na licu mjesta?
- Kako utvrditi energetsku polaznu osnovu za mjeru energetske efikasnosti?
- Kako polaznu osnovu za mogunost upotrijebiti u procjeni i u mjerenju energetskih
uteda?
- Kako ugraditi faktore koji utjeu na sadanju i buduu upotrebu energije u pouzdane
polazne vrijednosti?
Treba napomenuti da je koritenje energije u EEO polaznoj godini apsolutno koritenje
energije tokom odreenog vremenskog perioda.

Slika 1 predstavlja grafikon sloenog procesa monitoringa i verifikacije koji ini sastavni
dio upravljanja energijom.

33

Dio 3:
Dodatne
smjernice,
mogunosti

Dio 2:
Predvianje, mjerenje, procjena i praenje mogunosti za energetsku
efikasnost

Dio 1:
Izgraivanje
platforme za
procjen, mjerenje,
evaluaciju i
mogunost
praenja

Utvrivanje mogunosti za
energetsku efikasnost

1. Utvrivanje i koritenje
energetske polazne osnove
2. Mjerenj, mjerenje
protoka i prikupljanje
podataka o energiji

3. Odreivanje i
poboljanje tanosti

4. Predvidjeti energetske utede i mogunost

5. Procijeniti mogunost

MOGUNOST PROCIJENJENA

DONOENJE POSL.
ODLUKA

Ne

POTREBNO JO
PROCJENA

Da
PRILIKA PROCIJENJENA

6.Mjerenje uteda energije za datu

mogunost

7. Praenje razvoja energetskog balansa

8. Izgraivanje balansa izmeu energije i

mase

9. Prilozi

Slika 1. Poboljanje energetske efikasnosti kao dio procesa za upravljanje energijom

1.

UTVRIVANJE POLAZNE VRIJEDNOSTI ZA ENERGIJU

Polazne vrijednosti za energiju su u ISO 50001 definirane kao kvantitativne reference koje
daju osnovu za poreenje uinka koje se primjenjuju na odreeni vremenski period i koje daju
referencu za poreenje prije i nakon realizacije energetskih poboljanja.
Postoje tri glavne metode za utvrivanje energetske polazne vrijednosti za mogunosti:
a. analiza regresije,
b. modeliranje/simuliranje,
c. kratkorono mjerenje protoka.
Za EEO, korporacije mogu poeljeti da utvrde polazne vrijednosti za energiju kao dio
njihove procjene za praenje energetskog uinka (eventualno u vezi sa pokazateljima
energetskog uinka, na razliitim nivoima, kao:
- polazne vrijednosti za cijelu lokaciju ili sistem (npr. za pe ili rashlaiva),
- polazne vrijednosti za mogunosti, iz kojih se utvruju utede za pojedinane
mogunosti.
34

1.1 Odreivanje polazne vrijednosti za energiju

Polaznom vrijednou za energiju utvruje se stepen potronje energije prije nego sto doe
do realizacije mogunosti. Svaki proces potronje energije ili dio opreme ima neki stepen
polazne vrijednosti koritenja energije. To se dodaje na sveukupnu polaznu vrijednost energije
za cijelu lokaciju (ili grupu).
Kao dio procesa procjene u cilju razumijevanja koritenja energije i utvrivanja mogunosti
za energetsku efikasnost, ve je trebalo koristiti prikupljene podatke o stepenu koritenja
energije i proizvodnje kako bi se utvrdila polazna vrijednost energije na datoj lokaciji.
Mogu se izvesti podaci i informacije o polaznoj vrijednosti na lokaciji, kao to su nivoi
proizvodnje, da bi pomogli u razvijanju polaznih vrijednosti za pojedinane mogunosti.
Da bi se tano procijenile i izmjerile energetske utede, svaka mogunost mora imati
odgovarajuu polaznu energetsku vrijednost. Polazna vrijednost za energiju treba da prui
detaljan prikaz podataka o energiji i uzme u obzir vrijednosti koje utjeu na potronju energije,
kao to su stopa proizvodnje i sezonski efekti.
Prilikom razvijanja polazne vrijednosti za energiju, vano je ukljuiti i fiksnu potronju
energije i varijabilnu potronju energije. Projekti utede energije mogu umanjiti jednu ili drugu,
ili obje vrste potronje energije fiksni potroai energije mogu ukljuiti rasvjetu i zagrijavanje
prostora, a varijabilni potroai energije ovisit e o radu.
Prvi korak u izradi polazne energetske vrijednosti za neku mogunost treba da definira
granicu u okviru koje protiu energija i masa. Granica e varirati ovisno o veliini i sloenosti
mogunosti, i moe se postaviti na lokaciji, procesu ili na odreenom nivou opreme. Na primjer,
na lokaciji rudnika, polazna energetska vrijednost se moe odrediti za cijeli rudnik ili konkretno
za razbijanje stijene i elektrino strujno kolo za usitnjavanje ovisno o tome gdje je povuena
granica.
Postavljena granica treba da bude dovoljno iroka da obuhvati kompletan iznos
energetskih promjena koje uzrokuje data mogunost, pa ipak dovoljno uska da izolira efekat
drugih mogunosti.
Iako se granica moe postaviti tako da koristi mjerenje protoka koje je trenutno na
raspolaganju na datoj lokaciji, njom e se naglasiti i oblasti koje zahtijevaju dodatna mjerenja
protoka.

Primjer

Kompanija je utvrdila est podprocesa koji koriste energiju na datoj lokaciji. Ustanovljena je
mogunost za reduciranje potronje energije u jednom od podprocesa (Podproces 5), ali se
oekuje da realizacija te mogunosti ima efekat neometanog toka na koritenje energije u
drugom procesu (Podproces 6). Da bi se odredila mogunost uteda energije, oba podprocesa
treba ukljuiti u okvire granice polazne vrijednosti mogunosti. Slika 2 ilustrira nain na koji se
moe utvrditi polazna vrijednost mogunosti.

35

Ulazni elementi:
Sirovine
Rad
Kapital
Energija/
komunalije

PROCES

Ishod:
Usluge
Gotovi proizvod
Otpad

Podijela procesa na
podprocese za analizu

Podproces 1

Podproces 2

Podproces 4

PROCES

Podproces 3

Podproces 5

Podproces 6

Granica

Ulazni
elementi:
Sirovine
Zemni plin

Podproces5

Podproces6

Ishod:
Usluge
Gotovi proizvodi
Nusproizvodi
Otpadna toplota

Slika 2. Dijeljenje procesa u fabrici ili zgradi na podprocese za analizu

Tabela u nastavku nudi primjere kako povui odgovarajue granice polazne vrijednosti za
utvrene mogunosti i ilustrira kako se utvrivanjem pojedinane polazne vrijednosti vri
mjerenje energetskih uteda iz date mogunosti.

Tabela 1. Primjeri granice polaznih vrijednosti za datu mogunost
Sektor

Industrijska
lokacija

Proizvodnja

Pivara

Obrada minerala

Proizvodnja
betona

Rudarstvo

Rudnik uglja

Privredne zgrade Bolnica

Transport

Prevoznika
kompanija

Mogunost
Reducirati
kompresorske
pritiske
Zamijeniti pumpu
fiksne brzine
pumpom
varijabilne brzine
Zamijeniti sve
motore novim,
energetski
efikasnim
verzijama

Proces u okviru Metrika za

granice
poreenje
Rashladna
jedinica

Objekat za
Potronja
pumpanje
elektrine
tekueg cementa energije

Mjerenje elektrine energije

koju potroe rashladne
jedinice (kW)

Mjerenje elektrine struje

(A), eventualno povezivanje
Velika pokretna
sa sistemom za nadzornu
traka
kontrolu i pribavljanje
podataka (SCADA)
Vidjeti raune za
Zamijeniti gorivo,
Koliina
Bojlerska jedinica
komunalne usluge (gigauli
ugalj za plin
kupljenog goriva
(GJ))
Potroena
Obavezna
Vozni park
koliina goriva na Sistem upravljanja
provjera pritiska
kamiona
odreeni broj
motorom (L/km)
u gumama
kilometara
Potranja za
elektrinom
energijom

36

Potranja za
elektrinom
energijom

Zahtjevi u vezi sa
mjerenjem/
monitoringom
Mjerenje elektrine energije
koju potroe rashladne
jedinice (kW)

1.2

Podaci potrebni za utvrivanje polazne energetske

vrijednosti

Da bi se izradila polazna energetska vrijednost, trebalo bi precizirati koliinu potrebnih

podataka iz ranijeg perioda kako bi se pokazalo da su uzeti u obzir svi trendovi. Polazne
vrijednosti za itav objekt zahtijevaju podatke koji se proteu najmanje na jednu godinu, kako bi
se prikazali efekti temperature ambijenta i sezonskih karakteristika u trinim krugovima.
Slino tome, polazna energetska vrijednost zahtijeva podatke o procesu za sve nivoe ulaznih
elemenata i druge vee procesne varijable. Polazne vrijednosti opreme e uveliko ovisiti o
svakoj stavci i mogu uzeti u obzir starost opreme i rok trajanja te vrste opreme.
Shematski prikaz e pomoi u utvrivanju neophodnih mjerenja koja su potrebna za
obraun polazne vrijednosti i energetskih uteda. Sljedee take su vane za razjanjenje:
- neophodnih parametara koji trebaju mjerenje,
- instrumenata potrebnih za vrenje mjerenja (Poglavlje 5 i 6),
- uestalosti mjerenja,
- tanosti mjerenja.

1.3

Metode za utvrivanje polazne energetske vrijednosti

Postoji nekoliko naina za utvrivanje polaznih energetskih vrijednosti za mogunosti,

lokacije i sisteme, od najjednostavnijih do sloenijih. U fazi procjene, najea metoda za
odreivanje polazne vrijednosti koja se koristi za utvrivanje uteda je najvjerovatnije pristup
koji ukljuuje modeliranje/simuliranje, ili kratkorono mjerenje protoka. Ostali pristupi
pobrojani u Tabeli 2 mogu se primijeniti pod odreenim okolnostima.

Tabela 2. Metode za utvrivanje polazne energetske vrijednosti
Metoda

Opis

Apsolutno koritenje
energije

Apsolutno koritenje
energije, zasnovano
na podacima iz
ranijeg perioda.

Specifina polazna
vrijednost omjera
energije

Koristi prosjenu
cifru energetske
intenzivnosti iz
ranijeg perioda, kao
to je MWhe/GJth , za
procjenu budueg
uinka:
Et = (I Qt), pri
emu je:
I je ranija prosjena
energetska
intenzivnost
Q je koliina ishoda
u vremenskom
periodu t.

Multivarijacijska
polazna vrijednost
omjera energije.

Koristi omjer
koritenja energije nu
dvije ili vie varijabli,
npr.. MW/[(stopa
protoka).(hidraulina
glava u mjeraima)]
za sistem pumpanja
vode, ili MJ/t.km u
transportu.

Primjenjiva
Za konstantan proces
(kao to je rasvjeta
koja je ukljuena 24
sata dnevno tokom
itave sedmice iz
sigurnosnih razloga)
ili ako je potrebno za
regulatorne namjene
(kao u sluaju
polazne godine).

Komentar

Polazna godina, koritena u

svrhe ispunjavanja zahtjeva,
Procesi koji podlijeu
je vjerovatno jedina
promjeni, kao veina
apsolutna polazna
sistema na lokacijama
energetska osnova koja bi
nastanka.
se primijenila na procjenu
EEO.

Kada je ishod
primarni izvor
varijacije u uinku, a
jednostavna osnova
potrebna za
poreenje ili
identifikaciju
neusklaenosti.

Kada promjene u
varijablama koje nisu
ishod mogu prolu
energetsku
intenzivnosti uiniti
slabim prediktorom
uinka, ili kada su
podaci nedovoljnog
kvaliteta ili
uestalosti da bi
stvorili smislenu
polaznu vrijednost za
intenzivnost.

Prua samo veoma bazinu

normalizaciju za varijaciju u
ishodu. Koritenje
jednostavnog omjera
intenzivnosti energije moe
biti slab prediktor uinka
kada postoji znaajna
varijabilnost.

Kada su ishod i jedna

ili dvije druge
varijable glavni izvori
varijacije u uinku, a
jednostavna osnova
potrebna za
poreenje ili
identifikaciju
neusklaenosti.

Kada promjene u
drugim varijablama
mogu prolu
energetsku
intenzivnosti uiniti
slabim prediktorom
uinka, ili kada su
podaci nedovoljnog
kvaliteta ili
uestalosti da bi
stvorili smislenu

ak i sa viestrukim
varijablama, omjeri pruaju
samo veoma bazinu
normalizaciju za varijaciju u
ishodu. Koritenje
jednostavnih omjera
intenzivnosti energije moe
biti slab prediktor uinka
kada postoji znaajna
varijabilnost.

37

Neprimjenjiva

polaznu vrijednost za
intenzivnost.

Regresijska analiza

Modeliranje/
simuliranje

Kratkorono
mjerenje

Utvrivanje
koritenja energije,
koritenje statistikih
metoda primijenjenih
na podatke o energiji
iz ranijeg perioda, u
cilju utvrivanja
naina na koji
neovisne varijable
utjeu na potronju
energije.

Varijabilno koritenje
energije, podaci iz
ranijeg perioda
Nema podataka iz
dostupni.
ranijeg perioda.
Korisno kada su
brojila za energetsku
potronju instalirana.

Za nove primjene,
promjena uvjeta
procesa (npr.
specifikacije
proizvoda),
Utvrivanje obrasca
Varijabilno koritenje
modeliranje se koristi
potronje energije
energije, podaci iz
za projektovanje
koritenjem poznatih
ranijeg perioda
sistema i modeliranje
varijabli, podataka
nedostupni, proces
budueg uinka, ali
proizvoaa i
dobro shvaen.
nakon primjene
tehnikih obrauna.
promjena, za
verifikaciju uinka
mogu biti efektnije
regresijske analize.
Mjerenje na licu
Konstantno
Kratkorono
mjesta ili
koritenje energije ili koritenje energije je
kratkorono mjerenje jednostavna shema. . varijabilno i
procesa i podprocesa
fluktuirajue.
kako bi se utvrdile
sheme koritenja
energije.

Zahtijeva prikupljanje
podataka kako bi se pokrio
reprezentativni vremenski
period i ovisi o tanosti
ulaznih podataka.
Regresijska analiza prua
jednostavan nain za
normaliziranje promjena u
relevantnim varijablama
unoenjem novih podataka
u postavljenu regresijsku
jednainu. Treba izvriti
testiranje kako bi se
utvrdilo da su rezultati
statistiki validni.
Moe zahtijevati
konstantnu modifikaciju da
bi odrazila stvarne radne
uvjete. Netane
pretpostavke mogu dovesti
do netanih rezultata.
Analiza toka energije i
materijala (ili balans
energijemase) moe
pomoi u procesu
modeliranja.
Zahtijeva prikupljanje
tanih podataka o stepenu
potronje energije ili
obrascu rada.

ee metode su detaljno prikazane kako slijedi:
Metoda 1Utvrivanje polazne energetske vrijednosti primjenom regresijske
analize
Standardna (pojedinana varijabla) regresijska analiza ukljuuje utvrivanje odnosa
izmeu ovisne varijable i neovisne varijable. Za utvrivanje polazne energetske vrijednosti:
- ovisna varijabla je potronja energije,
- neovisne varijable (tj. varijable koje utjeu na potronju energije) ukljuuju stopu
proizvodnje, proizvodni miks, sirovine, zauzetost i uvjete ambijenta,
- svi podaci moraju biti koherentni (tj. podaci se moraju prikupljati tokom istog
vremenskog perioda i uestalosti podataka).
Podaci se zatim analiziraju kako bi se napravila jednaina, u poetku esto linearna, koja
opisuje odnos (ili regresijsku liniju) izmeu ovisne i neovisne varijable. U nekim okolnostima
mogu biti potrebni nelinearni oblici regresije, kao to su polinomiali.
Regresija se moe vriti bilo manualnim dijagramom rasprenja (eng. scatter plot) ili drugim
alatima u procesu za odreivanje parametarakvantifikacije. Ovi alati su ukljueni u programe
kakav je Microsoft Excel i mnogi drugi.

Vrenje multivarijabilne regresijske analize
U nekim sluajevima, standardna regresijska analiza ne mora dovoljno tano predstavljati
proces jer ga moe pretjerano pojednostaviti zanemarujui ostale relevantne varijable. To moe
dovesti do netanih intervala povjerljivosti i hipotetikih testova. Standardna regresijska analiza
pretpostavlja i da uslovi za pojavu greke u vezi sa regresijskim varijablama nisu povezani i

38

imaju jednaku varijancu. Ako se ove pretpostavke prekre, regresija moe proizvesti
neobjektivne i nepouzdane rezultate.
Kada standardna regresijska analiza dobro ne predstavlja proces, trebalo bi izvriti
multivarijabilnu regresijsku analizu. Multivarijabilna regresijska analiza pretpostavlja da su sve
vee objanjavajue varijable ukljuene u model. Uvjeti za otkrivanje greke obuhvataju sve
faktore koji nisu ukljueni (jer se efekti svake isputene varijable pripisuju varijablama
ukljuenim u model).
Koraci obuhvaeni multivarijabilnom regresijskom analizom, kojima se utvruje polazna
energetska vrijednost, su sljedei:
- odrediti vremenski period za analizu koji obuhvata jednak kompletan ciklus koritenja
energije (npr. jedna sedmica ili jedna godina),
- prikupiti podatke za potronju energije (ovisna varijabla) i niz varijabli koje eventualno
mogu biti neovisne varijable,
- izvriti regresijsku analizu koristei Microsoft Excel ili neki drugi statistiki alat, kako bi
se utvrdili odnosi izmeu varijabli,
- analizirati rezultate kako bi se utvrdio znaaj opisanih odnosa,
- ako je potrebno, dodati ili ukloniti varijable iz analize ili prikupiti vie podataka u cilju
poboljanja znaaja tih odnosa,
- analizirati tanost izvrene analize i ponoviti regresiju ako tanost ne zadovoljava uvjet
EEO programa za 30% energetskih uteda.

Metoda 2Utvrivanje polazne energetske vrijednosti primjenom modeliranja ili
simuliranja
Ovaj pristup koristi podatke iz procesa i tehnike obraune za modeliranje procesa.
Efikasan nain ovakvog modeliranja procesa je kompletiranje balansa energije i mase ili
ekvivalenta, kako se trai programom mogunosti energetske efikasnosti.
Jednostavni modeli bi mogli biti izraeni na lako prilagodljivoj proraunskoj tabeli.
Napredniji modeli mogu koristiti vlasniki softver ili funkcionirati kao potpuno razvijene
aplikacije. Model bi trebalo da ukljui niz ulaznih varijabli utvrenih kao one koje utjeu na
potronju energije. Manipuliranje ulaznim varijablama ilustrira razliite energetske scenarije.
Unoenjem sadanjih ulaznih varijabli u balans energijamasa izraunat e se sadanja potronja
energije.
Utvrivanje polazne energetske vrijednosti primjenom modelinga ukljuuje tri kljuna
stepena:
1) razvijanje modela
2) unoenje sadanjih ulaznih podataka oni mogu sadravati varijable kao to je stopa
proizvodnje, miks tehnika, temperatura ambijenta, stopa zauzetosti ili obim tereta.
3) pokretanje modelapotronja izlazne energije je sadanja polazna energija.
Rezultati svakog obrauna e biti tani samo toliko koliko su tani ulazni podaci za obraun.
Da bi se osigurala tanost, taj model mora biti rutinski auriran da bi ukljuio modifikacije
procesa ili izmjene rada.
Svaka glavna komponenta sistema moe biti modelirana a rezultirajua upotreba energije
sistema obraunata kako bi se ustanovila polazna vrijednost. Jednostavni ili dobro poznati
sistemi mogu se modelirati koritenjem tehnikih obrauna. Za sloenije sisteme moe biti
potreban konkretan i skup softver za sistemsku analizu efikasnosti, i moe biti potrebno
angairati strunjaka za analizu energije. Primjer ishoda softverskog paketa za analizu pare je
prikazan u Slici 3.

39

Slika 3. Primjer ishoda iz softvera za modeliranje parnog sistema

Metoda 3Utvrivanje polazne osnove mjerenjem protoka

Za procese koji imaju konstantne ili lako uspostavljive sheme upotrebe energije,
kratkorono mjerenje (esto ukljuuje podmjerenje) moe biti dovoljno za odreivanje naina
na koji se energija koristi.
Da bi se utvrdila polazna energetska vrijednost primjenom ove metode, taj proces mora biti
dovoljno stabilan da bi ga predstavljala fiksna potronja energije. Analizirajte ranije podatke o
energiji i radne uvjete da biste ustanovili da li upotreba energije ostaje konstanta za vrijeme
varirajuih proizvodnih uvjeta , ili se moe smatrati konstantnom. U odsustvu mjerenja, moe se
primijeniti mjerenje i poznavanje procesa da bi se utvrdilo da li e profil koritenja energije biti
stabilan i tako se moi koristiti kao polazna energetska vrijednost. Rezultati zatim mogu biti
provjereni primjenom privremenog ili trajnog mjerenja, prema potrebi.
Ako postoji mjerenje protoka, to se moe iskoristiti za odreivanje polazne energetske
vrijednosti. U odsustvu instaliranog mjerenja protoka, privremeno mjerenje se moe primijeniti
zbog stabilne prirode procesa.

Primjer

Stanica za pumpanje vode puni rezervoar fiksnom brzinom. Napor i brzina protoka su
konstantni, tako da kada pumpa radi, koritenje energije e uvijek biti isto.
Uvjeti pumpanja:
Napor:

100 m
Brzina protoka:
250 l/s
Potrebna snaga:
300 kW (mjereno)
Potrebna snaga je privremeno mjerena kako bi se odredila energija potrebna za pumpanje
vode datom brzinom. Ova potrebna energija moe se pomnoiti sa zapreminom vode pumpane
da projicira koritenje energije u svakom periodu:

40

Potrebno vrijeme s

zapremina [l]

zapreminski protok [l/s]

Potrebna energija kWh

Snaga W Vrijeme s

3600

Raunanje potronje vode za pumpanje 13,500,000 l vode u rezervoar:

13.5 106 l
300 kW

4500 kWh
250 l / s
3600

Specifina potronja vode:

300 kW
= 0.33 103 kWh / l
250 l / s 3600

To je energija potrebna za trenutnu kombinaciju opreme i parametara rada. Ako se naprave
znaajne promjene, bie potrebna nova oitanja kako bi se utvrdila nova polazna vrijednost.

1.4

Predvianje buduih polaznih energetskih vrijednosti

Relevantne varijable nevezane za realizaciju mogunosti mogu utjecati na potronju

energije. Zato se utede ne mogu jednostavno obraunati poreenjem postrealizacijskog
koritenja energije i originalne polazne vrijednosti mogunosti. Polazna energetska vrijednost
se mora prilagoditi tako da obuhvati ove faktore kako bi se stvorila predviena polazna
energetska vrijednost. Predviena polazna energetska vrijednost je budui scenario, nakon
oekivane realizacije mogunosti, to se ne odnosi na promjene u vezi sa mogunou. U
odsustvu promjena u relevantnim varijablama, predviena polazna energetska vrijednost moe
biti jednaka originalnoj polaznoj vrijednosti.
Relevantne varijable koje utjeu na energiju ukljuuju stopu proizvodnje ili temperature
ambijenta. Ostali faktori mogu postati oigledni samo za vrijeme razvoja vee polazne
vrijednosti kroz regresijsku analizu ili stvaranje balansa izmeu energije i mase. Preporuuje se
pragmatian pristup u odluivanju o tome koje varijable su znaajne za polaznu vrijednost
kako sloenost predvianja brzo raste, uvodi se sve vie varijabliali treba imati na umu da
pretjerano pojednostavljivanje moe dovesti do netanosti.
Utvrivanje faktora koji doprinose polaznoj energetskoj vrijednosti ima praktine koristi
(Slika 4). Shvatanjem koji faktori utjeu na potronju energije i kako variraju vremenom, proces
moe biti bolje voen na operativnom nivou. Bolje shvatanje procesa moe otkriti dodatne
utede energije ili poboljanja procesa.

41

Energija

PODEAVANJE

Podeena
polazna
energetska
vrijednost bez
realizacije
mogunosti

Polazna
energetska
vrijednost

Zasnovano na
ranijim podacima o
energiji i faktorima

Zasnovano na
buduim podacima o
energiji i faktorima

Slika 4. Podeavanje postojee polazne energetske vrijednosti da odraava faktore koji utjeu na
potronju energije

Primjeri varijabli koje utjeu na energetski uinak i odgovaraju podeavanjima koja se
mogu izvriti prilikom predvianja budue polazne energetske vrijednosti navedeni su u Tabeli
3.

Tabela 3. Podeavanja za faktore koji utjeu na potronju energije
Potrebna
podeavanja

Faktor

Utjecaj na potronju energije

Viestruke
proizvodne linije

Odrediti odvojene
Za neke proizvode je potrebna
polazne vrijednosti
intenzivnija energija nego za druge.
za svaki proizvod.

Stopa proizvodnje

Sirovine

Sugestija

Uporediti uinak s odgovarajuom

polaznom vrijednou prilikom
procjene mogunosti i mjerenja
uteda.
Indeksirati polaznu Optimizacija dobara je kljuna
metoda za poboljanje energetske
energetsku
efikasnosti u procesu poboljanja
vrijednost prema
stopi proizvodnje. poslovnog uinka.

Fiksni trokovi energije pokrivaju

cijelu proizvodnju, tako da se
intenzitet energije mijenja sa
proizvodnjom.
Promjene sirovina mogu poveati ili
smanjiti potronju energije (npr.
Odrediti odvojene
postrojenje za obradu minerala
polazne vrijednosti
koristi vie energije kada obrauje
za svaku sirovinu
zlato, zbog njegove tvrdoe).

Uvjeti sredine

Temperatura
Relativna vlanost (RH)utjee na
funkcioniranje vlanih rashladnih
tornjeva i gasnih turbina.

Zauzetost

Poveanje broja
gostiju/pacijenata/uposlenika
poveava potronju energije.

Stope potronje
energije

Strme padine poveavaju potronju

goriva.

Uporediti uinak s odgovarajuom

polaznom vrijednou prilikom
procjene mogunosti i mjerenja
uteda.

Podaci o koliini energije potrebna

za hlaenje/ zagrijavanje prostora
za svaku geografsku regiju (za vie
informacija, posjetite web stranicu
Meteorolokog zavoda:
<www.bom.gov.au>).
Utvrditi odgovarajuu mjeru (npr.
Indeks nivoa
broj ljudi, povrina ili broj soba).
zauzetosti ili
Optimizacija usluga prema
koritene sobe.
stopama zauzetosti moe dovesti
do znaajnih uteda.
Postavljanje polazne Uporediti uinak s odgovarajuom
polaznom vrijednou prilikom
vrijednosti za
standardne rute ili procjene mogunosti i mjerenja
uteda.
za broj padina..
Koliina energije
potrebna za
hlaenje/zagrijavan
je prostora % RH

Primjer

Proizvodna kompanija planira da povea proizvodnju. Da bi se predvidjela polazna

energetska vrijednost, postojea polazna energetska vrijednost bila je podeena za poveanje
42

Koritenje
energije

proizvodnje (Slika 5). Linija s crticama pokazuje predvienu polaznu energetsku osnovu, u
sluaju da stepen proizvodnje nije bio podeen za poveanje.

Poveana
proizvodnja
Polazna
energetska
vrijednost

Podeavanje

Realizacija
mogunosti

Period polazne
vrijednosti

Period obuhvaen
izvjetajem

Vrijeme

Slika 5. Predvianje polazne energetske vrijednosti

1.5

Koritenje polazne energetske vrijednosti

Veina uteda energije se ne moe direktno mjeriti, ali se raunaju iz poreenja prije i
poslije realizacije energetske potronje. Energija koritena prije realizacije ne predstavlja
trenutni nivo energetske potronje, nego prognozu energetske potronje ukoliko se mogunost
ne realizuje. Polazna vrijednost uzima u obzir sve oekivane tokove u relevantnim varijablama
koje imaju utjecaj na koritenje energije, ali ne ukljuuje utedu energije iz realizovane
mogunosti.
Razvoj robusne i precizne polazne vrijednosti je od temeljne vanosti za EEO program,
budui da visoko kvalitetna polazna vrijednost omoguava precizne procjene mogunosti i
poslovne odluke zasnovane na informacijama. Od presudne je vanosti da se izolira uteda
energije koja je direktan rezultat realizacije mogunosti iz ukupnih promjena u energetskoj
potronji u periodu utede. Predviena energetska polazna vrijednost bi trebala biti podeena
tako da uzima u obzir promjene u energetskoj potronji koje se ne deavaju uslijed realizacije
mogunosti. Predviena polazna vrijednost mora biti koritena u svrhu procjene i mjerenja
utede, a ne da jednostavno koristi energetske podatke, to bi dovelo do statinih energetskih
polaznih vrijednosti.
Procijenjena uteda je razlika izmeu predviene polazne vrijednosti u sluaju uobiajenog
poslovanja (businessasusual BAU) (bez realizacije mogunosti) i predviene polazne
vrijednosti realizacije nakon mogunosti (Slika 3). Predviena BAU energetska polazna
vrijednost bi trebala biti podeena nakon realizacije. Razlika izmeu podeene BAU energetske
polazne vrijednosti i izmjerene energetske potronje nakon realizacije je izmjerena energetska
uteda.
Tamo gdje su male mogunosti koje ne mogu biti odvojeno izmjerene, energetska uteda se
moe odrediti koritenjem energetske polazne vrijednosti na licu mjesta. Energetske utede
koje rezultiraju iz manjih mogunosti mogu biti izraunate podeavanjem energetske polazne
vrijednosti na licu mjesta za faktore koji imaju utjecaj na energiju i rezultata drugih mogunosti
za energetsku efikasnost.

Primjer

Lokacija za obradu minerala je utvrdila mogunost za energetsku efikasnost. Realizacije

mogunosti e utjecati na koritenje energije na cijeloj lokaciji, tako da je granica polazne
vrijednosti postavljena oko lokacije za obradu minerala.

43

Polazna vrijednost. U prosjeku, svake godine na nalazitu minerala se obradi 180,000

tona minerala, potroi 30.06 GWh elektrine energije i godinje radi 8,000 sati. Na osnovu
navedenog, izraunat je intenzitet energetske polazne vrijednosti:

30.06 GWh
Intenzitet polazne vrijednosti energije na datoj lokaciji
= 167 kWh / t
180,000 t

Prognoza proizvodnje iz poslovnog plana kompanije pokazuje da e se nivoi proizvodnje u

tom periodu znantno izmijeniti. Proizvodnja ima veliki utjecaj na potronju energije na lokaciji,
tako da polazna vrijednosti energetske potronje treba biti podeena tako da uzme u obzir
promjene u proizvodnji.
Trenutna potronja energije od 30.06 GWh moe biti podeena tako da uzme u obzir
predviene promjene u proizvodnji mnoenjem trenutnog energetskog intenziteta (167 kWh/t)
sa prognozom proizvodnje. Ovo podeavanje stvara prognozu energetske polazne vrijednosti
koju e kasnije koristiti kompanija da procjeni energetske utede.

Tabela 7. Predvianje godinje proizvodnje

Predvianje godinje
proizvodnje
Intenzitet energije
Potronja energije

Jedinice

Struja

Predvianje
(bez realizacije
mogunosti)

tone

180,000

189,000

kWh/t
GWh

167
30.06

167
31.56

Postoji razlika od 5 % izmeu trenutne energetske polazne vrijednosti i predviene
energetske polazne vrijednosti usljed promjene predviene proizvodnje

1.6

Primjer: Pristup koji uzima u obzir cijelu zgradu

Ovo je primjer propisanog puta za cijelu zgradu i uglavnom se sastoji od plana mjerenja i
verifikacije, sa dodatnim izvjetajima koji pokazuju energetsku utedu za jednu godinu. Plan
mjerenja i verifikacije ukljuuju slijedee:
a. Izabrani pristup mjerenju i put za ispunjavanje zahtjeva
b. Podaci perioda polazne vrijednosti:
Polazna vrijednost potronje i potranje energije preuzete iz rauna za reije,
ukljuujui raunanje koliine energije potrebne za hlaenje/zagrijavanje prostora i
prosjene temperature za svaki period oitanja.
Rezultati linearne regresijske analize podataka
Uvjeti polazne vrijednosti.
c. Algoritam za odreivanje utede, koji pokazuje:
Metodologiju koja se koristi za sve normalne grupe uvjeta nakon naknadnog
poboljanja.
Nain rjeavanja sva anomalije koja je bila subjekt iskljuenja ili podeavanja kada se
razvijao model polazne vrijednosti.
d. Procedura mjerenja.
e. Procedura kontrole kvaliteta.
f. Format i uestalost izvjetavanja o utedi.
Ovaj primjer je zgrada bolnice za hronine bolesnike (33,000 m2) u kojoj glavno brojilo za
elektrinu energiju nije osjetljivo na vanjsko vrijeme, a glavno brojilo zemnog plina je osjetljivo
na koliinu energije potrebne za zagrijavanje.

a. Za odreivanje utede e se koristiti propisani put za cijelu zgradu

Ova zgrada e proi sveobuhvatna energetska naknadna poboljanja koja e imati utjecaj na
rasvjetu, grijanje, klimu, domae sisteme tople vode. Promjene takoer ukljuuju instalaciju i
44

putanje u rad sistema kontrole upravljanja energijom direktno koristei digitalnu kontrolu
najvee opreme koja koristi energiju. Oekuje se da e ukupna energetska uteda biti sljedea:
Godinja potronja elektrine energije 20%
Godinja potranja elektrine energije 15%
Zemni plin 25% godinje
Zgrada e biti pod monitoringom tri godine nakon zavretka naknadnog poboljanja.

b. Periodini podaci polazne vrijednosti.

Sljedee pokazuje periodine podatke polazne vrijednosti za svaki metar i rezultate

linearne regresije sa koliinom energije potrebne za hlaenje i zagrijavanje. Za raunanje
koliine energije potrebne za hlaenje i zagrijavanje koristi se sljedei pristup:

RAUNANJE KOLIINE ENERGIJE POTREBNE ZA ZAGRIJAVANJE
Koliina energije potrebne za zagrijavanje (HDD) za odreenu klimu dobija se
oduzimanjem srednje vrijednosti vanjske temperature mjerene termometrom zatienim od
vlage svakog dana od temperature ija je izlazna toplota jednaka ulaznoj (eng. balance point
temperature). Taj rezultat je broj HDDa za taj dan.
Na primjer, ako je srednja dnevna vanjska temperature zraka neke lokacije 10.0 oC, a
temperatura jednake izlazne i ulazne toplote 18.3 oC, tada je HDD tog mjesta za taj konkretni
dan (18.3 10) = 8.3 oC . Ako je srednja vanjska temperature zraka jednaka ili via od
temperature jednake izlazne i ulazne toplote, tada e HDD biti jednak 0.
Razlike od jednog stepena izmeu srednje vrijednosti vanjske temperature i referentne
temperature (degreeday) su u sutini zbir temperaturnih razlika tokom vremena. Odnosno, oni
obuhvataju i ekstrem i trajanje vanjskih temperature. Temperaturna razlika je postavljena kao
razlika izmeu referentne temperature i temperature vanjskog zraka. Referentna
temperatura je poznata kao osnovna temperatura koja je temperatura jednake izlazne i
ulazne toplote, odnosno vanjska temperatura kod koje nije potrebno da rade sistemi
grijanja i hlaenja kako bi se odrali optimalni uvjeti.
Prosjena dnevna vanjska temperature moe jednostavno biti izraunata kao aritmetika
srednja vrijednost minimalne i maksimalne temperature odreenog dana ili koristei sljedeu
jednostavnu formula:

t +t +2 t 21

t m = 7 14
4

Gdje su t7, t14 i t21 mjere vanjske temperature u 7:00, 14:00 i 21:00 sati, odnosno.

RAUNANJE KOLIINE ENERGIJE POTREBNE ZA HLAENJE
Koliina energije potrebne za hlaenje (CDD) za odreenu klimu dobija se oduzimanjem
srednje vrijednosti vanjske temperature mjerene termometrom zatienim od vlage svakog
dana od temperature ija je izlazna toplota jednaka ulaznoj (eng. balance point temperature);
rezultat je broj CDDa za taj dan. Na primjer, ako je maksimalna i minimalna vanjska
temperature zraka nekog mjesta 32.2, odnosno, 15.5 oC, a temperatura jednake izlazne i ulazne
toplote 15.5 oC tada e CDD tog mjesta za taj odreeni dan biti [(32.2+15.5)/2] 15.5 = 8.4 oC.
Ovdje se srednja temperatura zraka rauna na osnovu maksimalne i minimalne dnevne
temperature. Ako je srednja vanjska temperature zraka jednaka ili nia od temperature jednake
izlazne i ulazne toplote tada e CDD biti jednak 0.
Osnovni trenutni podaci za elektrinu energiju su prikazani u Tabeli 8, a za zemni plin u
Tabeli 9. Treba naglasiti da raunanje broja dana nije kalendarski broj za svaki mjesec nego broj
dana izmeu oitavanja brojila. Raunanje e prepoznati dva tipa: zima (Z) i ljeto (Lj) i oni su
definirani na osnovu razlike od jednog stepena izmeu srednje vrijednosti vanjske temperature
i referentne temperature(degreeday).

45

U sluaju elektrine energije, temperatura baznog grijanja je 15 oC, a balans temperature

hlaenja je 17 oC. Ovo znai da sistem za hlaenje radi na struju i nee biti koriten ako je
srednja vanjska temperature zraka manja od 17 oC.
U sluaju zemnog plina, obje temperature su jednake i iznose 15 oC.
Koriste se dnevne vanjske temperature lokalnih meteorolokih stanica. Dakle, mogue je
izraunati za svaki period vremena srednje temperature HDD i CDD svakog dana, za 12
uzastopnih mjeseci.
Svi podaci navedeni u Tabeli 8 i Tabeli 9 prikupljeni su na osnovu mjera i predstavljaju
pregled trenutne potronje energije u bolnici.

Tabela 8. Brojilo za elektrinu energiju
Datum
Dani
oitavanja

Mjeseci

Potronja
[kWh]

Potranja
[kW]

Jul17
Aug16
Sep16
Okt1
Nov15
Dec16
Jan15
Feb14
Mar14
Apr15
Maj15
Jun16

S
S
S
W
W
W
W
W
W
W
W
S

762,300
665,280
623,700
568,260
623,700
457,380
665,280
540,540
526,680
498,960
693,000
595,980

950
930
990
950
772
722
752
792
761
712
970
970

30
30
31
30
30
31
30
30
28
32
30
32

Dnevna
potronja
[kWh/dan]
25,410.0
22,176.0
20,119.4
18,942.0
20,790.0
14,754.2
22,176.0
18,018.0
18,810.0
15,592.5
23,100.0
18,624.4

HDD
[oC]

CDD
[oC]

Temp
[oC]

0.0
0.0
8.2
43.7
190.3
423.4
618.4
556.9
509.2
290.1
102.3
17.6

84.5
134.3
91.4
18.7
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
0.1
3.2
49.5

19.7
21.5
19.3
14.9
8.7
1.3
5.6
3.6
3.2
6.0
12.1
17.3

Tabela 9. Brojilo za zemni plin
Datum
Dani
oitavanja

Mjesec Potronja
i
[m3]

Jul 09
Aug 13
Sep 10
Okt 15
Nov 01
Dec 10
Jan 14
Feb 11
Mar 11
Apr 15
Maj 13
Jun 10

S
S
S
W
W
W
W
W
W
W
W
S

28
35
28
35
28
28
35
28
28
35
28
28

70,047
84,010
64,959
96,573
110,836
159,144
253,199
200,452
191,339
160,532
79,885
61,002

Dnevna
potronja
[m3]/dan
2,501.7
2,400.3
2,320.0
2,759.2
3,958.4
5,683.7
7,234.3
7,159.0
6,833.5
4,586.6
2,853.0
2,178.6

HDD
[C]

CDD
[C]

Temp
[C]

6.6
0.0
0.0
51.3
159.6
353.6
690.8
516.5
535.3
333.1
99.5
20.1

95.7
218.0
163.0
41.1
1.0
0.0
0.0
0.0
0.0
2.6
14.0
75.7

18.2
21.2
20.8
14.7
9.3
2.4
4.7
3.4
4.1
5.6
11.9
17.0

Slika 6 pokazuje mjesenu potronju elektrine energije u sezoni grijanja koja traje 8
mjeseci. Potronja je prikazana u ovisnosti o neovisnoj varijable HDD/dan (srednja dnevna
temperature grijanja po danu). Razlika izmeu ovih vrijednosti je veoma mala (R2=0.0208) to
znai da klimatski uvjeti ne utjeu znaajno na potronju elektrine energije tokom sezone
grijanja. Ipak, vea rasprtenost postoji u potronji ali ona nije uzrokovana klimatskim uvjetima.
Mogui razlog bi mogao biti broj stanara.

46

Elektrina energija [kWh/dan]

HDD/dan

Elektrinaenergija
kWh/dan]

Slika 6. Mjesena potronja elektrine energije nasuprot HDD/dan (Sezona grijanja)

Slika 7 pokazuje mjesenu potronju elektrine energije za etiri ljetna mjeseca (sezona
hlaenja). Ove vrijednosti su prikazane ovisno o CDD/dan. Interesantno je da sa poveanjem
CDD/dana, potronja elektrine energije opada iako se moe oekivati da poraste zbog mogue
upotrebe klima ureaja. Ipak, ova bolnica nema klima ureaje jer klimatski uslovi ne zahtijevaju
takve ureaje.

CDD7dan

Slika 7. Mjesena potronja elektrine energije nasuprot CDD/dan (Sezona hlaenja)


Slika 8 prikazuje potronju elektrine energije ovisno o srednjoj mjesenoj vanjskoj
temperaturi. Veza je slaba i trend je mali. Ovo znai da vremenski uvjeti nemaju velikog utjecaja
na potronju elektrine energije. Razlog za veu rasprtenost treba traiti u drugim utjecajima.
Slina je situacija i sa potranjom elektrine energije (Slika 9). Ipak, postoji primjetan rast
elektrine potronje i potranje sa porastom vanjske temperature koja moe biti povezana sa
veim brojem posjetilaca za vrijeme ljetnih mjeseci.

47

Potrnjael.Energije[kWh/m]

Slika 8. Mjesena potronja elektrine energije nasuprot srednjoj mjesenoj vanjskoj temperature.
Vanjska temperature [O oC]

Potranja elektrine energije [Kw]

Srednja mjesena vanjska temperatura [O oC]

Slika 9. Mjesena potranja elektrine energije nasuprot srednjoj mjesenoj vanjskoj temperaturi


Slika 10 prikazuje potronju zemnog plina u ovoj bolnici za vrijeme sezone grijanja.
Neovisna varijabla je HDD/dan, korelacija je veoma dobra i ovisnost je znaajna. To ukazuje na
dominantan utjecaj sistema za grijanje i dobar sistem za kontrolu grijanja. Drugi korisnici
zemnog plina su praonica rublja i kuhinja ali je njihova potronja mala u odnosu na sistem
grijanja.

48

NGm3/dan

HDD/dan

NG/dan[m3/dan]

Slika 10 Mjesena potronja zemnog plina nasuprot HDD/dan (Sezona grijanja)

Slika 11 pokazuje ovisnost za vrijeme etiri ljetna mjeseca. R2 = 0.3894 pokazuje da nema
direktne ovisnosti.

CDD/dan

Slika 11 Mjesena potronja zemnog plina nasuprot CDD/dan (Sezona hlaenja)

Uvjeti polazne vrijednosti
Ukljuena komunalna poduzea imaju dobro iskustvo u oitanju brojila redovno i precizno.
Ne postoje praznine u polaznim vrijednostima otprilike od juna 1985. do jula 1986. i oekuje se
da e se tako nastaviti za vrijeme perioda nadzora u okviru ovog projekta.
Rasvjetaupravljano runo u svim oblastima. Svjetla u hodniku se obino gase u 22:00 sata
svako vee.
Praonica rubljadnevno upravljana u smjenama u trajanju od 8 sati, 7 dana sedmino i
bez posteljine van bolnice.
Kuhinjaradila u smjenama u trajanju od 12 sati, 7 dana u sedmici, bez dodatne
pripreme jela.

49

Raspored ventilatorapriloeni raspored prikazuje raspored ventilatora za vrijeme

perioda polazne vrijednosti.
Ostalobilo je 13 kompjutera, 4 laserska printera, 8 matrinih printera i 4 copir maine
na datoj lokaciji, kao to je navedeno u priloenoj anketi opreme.

g. Algoritam utede

Brojilo
Budui da zgrada ne posjeduje znaajnu koliinu opreme za elektrino grijanje ili za
hlaenje i jer linearna regresija rezultira slabom korelacijom energetske potronje i potranje sa
koliinom energije potrebne za grijanje i/ili hlaenje, sljedee e se koristiti za izraunavanje
projicirane polazne vrijednosti:

day c
Ep Ep
day b

Dc Db

Tada su formule za utedu:

Es Ep Ec
Ds Dp Dc

Gdje je:
= projicirana potronja energije
Ep
= potronja energije u mjesecu polazne vrijednosti
Eb
= trenutna mjesena potronja energije
Ec
= mjesena uteda energije
Es
= broj dana oitavanja u mjesecu polazne vrijednosti
dansb
= broj dana oitavanja u trenutnom mjesecu
dansc
= projicirana mjesena potranja
Dp
= potranja u mjesecu polazne vrijednosti
Db
= potranja u trenutnom mjesecu
Dc
= mjesene utede iz potranje
Ds

Brojilo za zemni plin
Linearna regresija rezultira dobrom korelacijom izmeu potronje energije i koliine
energije potrebne za zagrijavanje. Sljedee e se koristiti za odreivanje uteda:

daysc
Ep Eb
(za ljetne mjesece)
daysb

Ep 2,295 daysc 251.84 HDDc

(za zimske mjesece)

Onda je formula za utede:

Es Ep Ec

Gdje je:
Ep
Eb
Ec
Es

= projicirana potronja energije

= potronja energije u mjesecu polaznog perioda
= potronja energije u trenutnom mjesecu
= mjesene energetske utede
50

daysb
=broj dana oitavanja u mjesecu polazne vrijednosti
= broj dana oitavanja u trenutnom mjesecu
daysc
= broj dana grijanja u trenutnom mjesecu
HDDc

Projicirane godinje polazne vrijednosti su odreene zamjenom dana oitanja u baznoj
godini i koliine energije potrebne za zagrijavanje u formule algoritma za utedu:

Ep 2,295 daysc 251.84 HDDc

Na primjer, vrijednosti za novembar i februar se odreuju na sljedei nain:

Novembar

Ep 2,295 28 251.84 159.6 110,836 m3

Februar

Ep 2,295 28 251.84 516.5 200,452 m3

h. Procedura mjerenja

Budui da se vrijednosti potronje i potranje energije uzimaju iz mjerenja koje vri

komunalno poduzee, nee biti potrebe za specijalnim procedurama mjerenja.
Klijent e proslijediti raune reija naoj kancelariji kako bi kompjuterski program
izraunao potronju energije, potranju, i cijenu utede i pruit e izvjetaje na mjesenoj
osnovi. Oekuje se da ovaj mjeseni monitoring godinje kota 600 $.

i. Procedure kontrole kvaliteta

Kontrolu kvaliteta e pratiti na jedan ili vie naina kako slijedi:

Unoenjem oitavanja brojila i poreenjem izraunate potronje nasuprot vrijednostima
potronje komunalnog poduzea.
Validacija potranje prema raunima i stvarne potranje, kVA, ili faktora snage i stope
struktura
Svako odobrenje polazne vrijednosti, pristup promjeni podataka i voenje evidencije e
pratiti unutranje ISO procedure i radna uputstva.

j. Uestalost izvjetavanja i format za utedu

Izvjetaj o utedi e biti izdan na mjesenoj bazi, a primjeri izvjetaja su navedeni ispod:

k. Zakljuci

Definirane su polazne vrijednosti za proces monitoringa cijele zgrade

Na osnovu postojeih mjerenja potronje elektrine energije i zemnog plina, odreena je
dnevna potronja. Budui da obje take mjerenja koriste komunalna poduzea za elektrinu
energiju i zemni plin, moe se smatrati da su dovoljno precizna za izraunavanje utede energije
koja se javljaju nakon implementacije mjera za poboljanje energetske efikasnosti.
Od lokalne meteoroloke kompanije bit e prihvaena koliina energije potrebne za
grijanje i hlaenje. Oni mjere prosjenu vanjsku temperaturu koja se zasniva na prosjenoj
temperaturi jednog sata u toku dana.
Referentna temperatura ili temperature polazne vrijednosti ili vanjske temperature se
odreuju i prihvataju za izraunavanje kao 15 oC (za zimsku sezonu i za elektrinu energiju
i za zemni plin) i 15 oC za zemni plin i 17 oC za elektrinu energiju za vrijeme ljetne sezone.
Ciljevi za utedu elektrine energije, koje odreuje uprava bolnice, su sljedei:
51

Potronje elektrine energije za 20% godinje

Godinja potranja elektrine energije za 15%
Prirodni gas za 25% godinje
O planiranim mjerama za energetsku efikasnost koje e biti uvedene nije se raspravljalo
u ovom primjeru.

52

Poglavlje 4.

MONITORING i VERIFIKACIJA
Ne moete upravljati onim to ne mjerite

1. Odreivanje utede energije

Potronja energije [MWh/m]

Energija se plaa novcem, ali se mjeri jedinicama energije (kWh, kJ). Postoji direktna veza
izmeu cijene koja se plaa za energiju i njene potronje i ona je navedena u jedininoj cijeni
energije. Ovu cijenu uglavnom odreuju vanjski faktori i vlasnik fabrike, kue ili stana ne moe
utjecati na nju. On/ona moe odabrati vrstu energenta koji e se koristiti za njegove/njene
potrebe i na taj nain utjecati na ukupnu potronju energije. Efikasno koritenje kupljene
energije se nalazi pod njegovom/njenom punom kontrolom i on/ona moe mnogo uiniti u tom
pogledu. Kako?
Mjerenje parametara tokova energije osigurava uvjete za njihovu kontrolu. Ako su
uspostavljeni kriteriji za ovu kontrolu (na primjer, minimalna potronja energije ili minimalno
zagaenje okoline ili maksimalna sigurnost opskrbe energijom ili postizanje maksimalne
unaprijed uspostavljene udobnosti u sobi sa klimom, itd), tada je mogue da se postigne
optimalna kontrola sistema sa unaprijed uspostavljenim uvjetima.
Slika 1 prikazuje mjesenu potronju elektrine energije, toplotne i rashladne energije u
sportskoposlovnom centru. Ovaj centar koristi toplotnu energiju (toplu vodu) iz gradskog
sistema grijanja i elektrinu energiju iz sistema elektrine distribucije. Lokacija za sainjavanje
fakture je transformatorska stanica, a taka mjerenja je na srednjem naponu (20kV). Slika 1
prikazuje potronju vode za hlaenje. Ova voda (7/12C) se priprema lokalno uz pomo
tradicionalnih rashladnih ureaja. Rashladni ureaji rade na struju. Slika 1 prikazuje ukupnu
potronju elektrine energije, odnosno, one koja se potroi na proizvodnju vode za hlaenje i na
ostale potrebe centra.
Ovaj tip evidencije potronje energije je veoma poeljan jer nudi neophodne i potpune
podatke na osnovu kojih je mogue procijeniti dinamiku operacija energetskog sistema i njenih
moguih tehnolokih promjena. Iz dijagrama (ili tabele) mogue je utvrditi ovisnost o
prosjenim mjesenim temperaturama. Razlog za varijablu mjesene potronje energije je
uglavnom zbog promjene vanjske temperature i broja posjetilaca.

1600
1 400
1200

Toplotna
energij

1000
800
600
400

Elektrina
energija

Obnovl
jiva
energ.
vode

200
0

Jan 01 Feb01 Mar01 Ap r01 May01 Jun 01 Jul 01 Au g01 Sep01 Oct 01 Nov01 Dec01

Mjesec

Slika 1.Primjer potronje energije tokom godine

Vrijednosti potroene energije se oitavaju iz odgovarajuih mjernih ureaja. One uvijek

postoje pri plaanju za energiju. Samo u rijetkim sluajevima, potronja energije se rauna
53

Mjesena potronja
elektrine energije [MWh/m]

indirektno. Na primjer, grijanje se rauna po kvadratnom metru grijanog prostora. Oitavanja

potronje energije tokom vremena se mogu izvriti runo ili automatski. U posljednje vrijeme,
automatska i beina oitavanja su sve vie prisutna to je odlina prilika da se uspostavi
kontrola potronje energije. Sve gore navedene aktivnosti i neke druge koje ovdje nisu
navedene ukljuene su u obaveze upravljanja energijom u zgradi.
Poznavajui mjesenu potronju energije (Slika 1) mogue je nacrtati krivulju trajanja
optereenja. Na primjeru sportskoposlovnog centra, koji se ovdje analizira, prosjena
potronja energije u odnosu na vrijeme trajanja (krivulja trajanja optereenja) prikazana je u
Slici 2. Potrebno je razlikovati trenutnu krivulju trajanja optereenja i krivulju trajanja
optereenja elektriciteta, koja se nalazi ispod nje. Naime, jedna od mjera za poveanje
energetske efikasnosti je zamjena mehanikih rashladnih ureaja koji koriste elektrinu
energiju apsorpcijskim hladnjacima koji koriste toplotnu energiju. Nova krivulja trajanja
optereenja odnosi se na sluaj kada e koritenje elektrine energije za pokretanje rashladnih
ureaja biti eleminirano. U cilju eleminiranja elektrine potronje za pokretanje rashladnih
ureaja, ponovo je potrebno imati brojke iz oitanih brojila. To znai da treba postojati
instrument koji mjeri potronju samo ovog ureaja. Naalost, stariji sistemi nemaju takvu
opciju. Prema tome, u svrhu detaljnije energetske revizije, potrebno je provesti takve mjere u
nekom razumnom vremenskom periodu (24 sata ili sedam dana). Posljednja ali najmanje
precizna je procjena ove potronje koja se temelji na instaliranim kapacitetima glavnih
potroaa u rashladnom ureaju (motori kompresora, pumpe i ventilatori) i na vremenu za koje
je odreeni ureaj ukljuen. Ovakav tip procjene poveava nepreciznost izraunavanja efekata
poboljanja energetske efikasnosti i na taj nain, rizik cijele investicije.
U sluaju primjera na Slici 2, nova krivulja optereenja se dobiva na osnovu mjerenja
instrumentima koji postoje u stanici kompresora gdje se proizvodi rashladna voda za
postrojenja klimatizacije. S obzirom da je ukupna godinja potronja energije proporcionalna
prostoru ispod krivulje, oigledno je da postoji smanjenje elektrine potronje u sluaju
koritenja apsorpcijskih rashladnih ureaja. Potrebno je uzeti u obzir injenicu da voda za
hlaenje mora biti proizvedena kako bi se osigurale operacije klimatizacijskih postrojenja u
ljetnim mjesecima.

1800
Trenutna krivulja
trajanja optereenja

1600
1400
1200
1000

Nova krivulja
trajanja
optereenja

800
6000
400
200
0
0

1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000

Vrijeme
[h]

Slika 2. Krivulja trajanja optereenja Elektrina energija

Slika 3 prikazuje promjene u potronji toplotne energije tokom vremena. Ovdje se takoer
nalaze dvije krivulje. Jedna krivulja se odnosi samo na grijanje dok se druga odnosi na
agregatsku potronju toplotne energije za grijanje i hlaenje. Nedostajua toplotna energija koja
e biti iskoritena za pripremanje vode za rashlaivanje moe se obezbijediti na nekoliko
naina. Ovo ve pokazuje tehnoloke promjene energetskog sistema. Na primjer, veoma
moderan nain za poboljanje tehnoloke sheme energetskog sistema je primjena kogeneracije,
54

Mjesena potronja toplotne energije

[MWh/m]

veoma efikasne energetske tehnologije. U analiziranom primjeru, osnova ideje je koritenje

kogeneracijskih postrojenja i njihove toplotne energije za proizvodnju tople vode za grijanje u
zimskim periodima i koritenje iste vode za pokretanje apsorpcijskih rashladnih postrojenja u
ljetnim periodima. Gornja krivulja na Slici 3 pokazuje kumulativnu potronju energije za grijanje
i rashlaivanje, koja moe biti potpuno dostupna u kogeneracijskom postrojenju.

1600
1400

Grijanje i toplotna
energija za apsorpcijski
rashlaiva

1200
1000
800
Samo grijanje

600
400
200
0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

Vrijeme [h]

Slika 3. Krivulja trajanja optereenja Toplotna energija

7000

Stoga, kada poznajemo ove krivulje trajanja optereenja svih veih energetskih tokova
analiziranog energetskog sistema, moe se rei da su dostupni osnovni parametri potrebni za
modeliranje ovog sistema u pogledu njegove tehnoloke i operativne optimizacije i za kontrolu
energetske potronje. Potrebno je naglasiti da je minimalni uslov za analizu dostupnost
mjesene potronje energije individualnog energetskog sistema u trajanju od najmanje 12
uzastopnih mjeseci.
Obim i kvalitet postojeih podataka o energetskoj potronji u kompaniji su istovremeno
mjere kvaliteta njenog upravljanja energijom. Ovi podaci su prikupljeni u fazi razmatranja
potencijala energetske utede. Veoma je vano da su prikupljeni podaci to taniji. U suprotnom,
rizik budue analize e biti vei.
U praksi se esto koriste konkretni energetski parametri. Na primjer, potronja toplotne
energije za grijanje je odreena po kvadratnom metru grijanog prostora (kJ/m2) ili se rauna
jedinina cijena toplotne energije (/kWh). Ako su takvi parametri uspostavljeni za period prije
uvoenja mjera energetske efikasnosti, mogu se koristiti za procjenu efekata postignutih
uvedenim mjerama. Specifina potronja se veoma esto uvodi u praksu kao standard i takoer
je data dozvoljena vrijednost njenog odstupanja. Na primjer, za proizvodnju pare za potrebe
praonice rublja u hotelu, potronja goriva je propisana za proizvodnju jedne tone pare. Svako
odstupanje od unaprijed odreene granice je indikacija upravi da je potrebno da se proces
dodatno kontrolira. ak i smanjena potronja zahtijeva objanjenje jer razlog moe biti kvar na
ureaju za mjerenje protoka pare.
Kvantificiranje efekata predloenih mjera za poveanje energetske efikasnosti je najvaniji
dio projekta i snosi rizik njegove implementacije. Zato treba posvetiti posebnu panju
mjerenjima, poznavanju koritenja tarifnog sistema, izvoenju povremenih kontrola i mjerenju
efikasnosti odreenih sistema, praenju naina na koji se zgrada koristi, kontroli temperature i
vlage u sobama itd. Naalost, veoma se rijetko deava da su svi ovi podaci dostupni na poetku
projekta. ee je potrebno poduzeti dodatne mjere i prikupiti podatke kroz reviziju energije.
Cilj je da se to preciznije uspostavi energetska potronja i da se izrauna energetska efikasnost
dijelova i itavog sistema
Svaku predloenu mjeru treba tretirati na isti nain, i potrebno je procijeniti njen utjecaj na
smanjenu energetsku potronju. Budui da je cijena energije i energenata poznata i nakon to se
55

ustanovi razlika izmeu energetske potronje prije i poslije implementacije predloenih mjera,
novani efekt se veoma lako moe odrediti.

2. Praenje energetskih tokova

Mjesena mjerenja vrijednosti potronje energije su spomenute u prethodnom Poglavlju.

Jasno je da je za praenje bilo kojeg energetskog procesa neophodno provesti odreeni broj
mjerenja sa potrebnom i dovoljnom preciznou i frekvencijom oitanja. Vrste mjerenja mogu
biti veoma razliite, kao i njihova namjena. Na primjer, postoje mjerenja koja su namijenjena za
sigurnost ljudi i opreme i aktiviraju alarme ili iskljue pogone kada je premaena predviena
vrijednost. Druge vrste mjerenja se koriste za upravljanje procesima proizvodnje i pruaju
povratnu informaciju aktuatoru koji podeava parametre procesa, itd.
Projekti energetske efikasnosti u svojoj osnovi nude poveanje stepena efikasnosti nekih
energetskih transformacija. To se postie mijenjanjem procedura u upravljanju energetskim
pogonom, zamjenom dijela ili itave tehnologije, itd. Bez obzira ta je u pitanju i o kakvoj se
promjeni radi, neophodno je obezbijediti neprekidan nadzor energetskih tokova u energetskom
pogonu.
Mjerenje i verifikacija (M&V) je procedura obavljanja neprekidnog mjerenja energetskih
parametara u svrhu procjene postignutih efekata primjenom mjera za poveanje energetske
efikasnosti dijela ili itavog energetskog pogona. Mjere za poveanje energetske efikasnosti se
primjenjuju kako bi se postigla redukcija energije i/ili potronja vode u industriji i zgradama, i
kako bi se postigli pozitivni financijski efekti poslovanja i u cilju smanjenja zagaenja okoline.
Postignuti efekti se odreuju poreenjem izmjerenih vrijednosti energetske potronje prije
i poslije primjene jedne ili vie mjera za poveanje energetske efikasnosti. Aktivnosti u okviru
MiV procedura su:
Instalacija, kalibriranje i odravanje mjernih ureaja,
Prikupljane, obrada i analiza podataka,
Razvoj metode za raunanje i uspostavljenje pouzdanih procjena
Raunanje sa izmjerenim podacima, i
Podnoenje izvjetaja svim relevantnim akterima i verifikacija izvjetaja od strane tree
strane, ukoliko je potrebno.
Mjerenja koja se izvode u okviru MiV trebala bi se razlikovati od mjerenja koja se odnose na
proces upravljanja ili mjerenja koja se povremeno vre tokom preliminarnih i detaljnih
energetskih pregleda. Glavna svrha MV je:
a) Smanjenje potronje energije. Dobro je poznato da nije mogue upravljati neim to
nije izmjereno. Mjerenje potronje energije prua upraviteljima zgrada ne samo validnu
informaciju o ispravnosti energetskih sistema nego i informacije o efektima mjera koje
se mogu poduzeti u cilju poveanja energetske efikasnosti.
b) Poticanje financiranja projekata za poveanje energetske efikasnosti. Dobar plan
MiV poveava transparentnost i vjerodostojnost izvjetaja o postignutim efektima.
Postojanje plana MiV takoer moe poveati povjerenje investitora i potencijalnih
donatora u projekte energetske efikasnosti.
c) Poboljanje rjeenja dizajna, pogona i odravanja. Dobar MiV pomae
rukovodiocima da otkriju i smanje probleme koji se odnose na odravanje i rad pogona i
prua povratnu informaciju za planiranje buduih investicija.
d) Upravljanje energetske balansom. ak i u sluaju kada energetska potronja nije
planirana, tehnike MiV omoguavaju rukovodiocima da upravljaju koritenjem energije
na mnogo bolji nain. Tehnike MiV pruaju priliku da se primijete i objasne mogua
odstupanja od balansa i da se uvedu korekcije nastale promjenom radnih uvjeta.
e) Poveanje vrijednosti projekta prikupljanjem priznanja za smanjenu emisiju.
Rezultat smanjene GHG emisije podie vrijednost projektu ukoliko se projekt nalazi pod
mehanizmom Protokola iz Kyota. Primjena plana MiV za odreivanje energetske
efikasnosti takoer doprinosi rastu kredibiliteta izvjetaja o smanjenju emisija.

56

f) Poboljanje razumijevanja upravljanja energijom kao instrumentom nacionalne

energetske politike. Tehnike MiV su moan alat za unapreivanje drutvene svijesti o
energetskoj efikasnosti i smanjenju GHG emisija. Dobra praksa MiV naglaava drutvenu
korist koju nudi odgovarajue upravljanje energijom kao to je poboljanje javnog
zdravstva i zatite okolia.

Tako veliki broj moguih namjena aktivnosti MiV ne moe, niti bi trebalo da uvijek bude
ispunjen. Ipak, svaka aktivnost MiV kota i pretjerano ambiciozan plan moe poveati trokove
njegove primjene i nepotrebno umanjiti znaaj cijele operacije. Dakle, priprema plana MiV treba
sadravati jasno izraenu svrhu i oekivani efekt.

2.1

Plan MiV i izvjetaj o postignutim efektima

Proces izrade Plana MiV treba se vriti istovremeno sa pripremama projekta za

implementaciju mjere ili mjera za poveanje energetske efikasnosti. Procesi mjerenja i
verifikacije trebaju obuhvatiti sljedee korake:

Analizu potreba korisnika planiranih izvjetaja. Ukoliko je prioritet korisnika

kontrola ukupnih trokova, najbolja metoda je ona koja ukljuuje itavu zgradu. Ako je
rezultat specifine mjere za poveanje energetske efikasnosti vaan korisniku, potrebno
je odabrati mjere koje omoguavaju odreivanje nekih specifinih energetskih
pokazatelja. Takvi sluajevi nastaju kada je potrebno da se provjeri neka tehnologija
kako bi se slian projekt ponovio u fabrikama

Odreivanje potrebne i dovoljne preciznosti mjerenja. Kada je odreeno ta e se

mjeriti, slijedi izbor opreme za mjerenje i uestalost oitavanja. U ovoj fazi se esto
deavaju pogrene procjene, jer se umjesto potrebne i dovoljne opreme bira veliki broj
pretjerano precizne opreme. Ovo bespotrebno poveava trokove.

Polazne vrijednosti potronje. Osnovni koncept postupka MiV je u poreenju nekih

polaznih vrijednosti potronje energije sa trenutnom. Dakle, podrazumijeva se da radni
uvjeti cijelog ili dijela pogona u kojem se primjenjuju neke mjere za poveanje
energetske efikasnosti, ostanu nepromijenjeni. Oekivano smanjenje potronje energije
je:

Smanjenje potronje Potronja energije u periodu polazne vrijednosti

Potronja energije u periodu nakon implementacije EEM KOREKCIJA

Ipak, razlike u radnim uvjetima pogona su mogue i ponekad neizbjene (mijenjanje
vanjske temperature, vlanosti zraka, itd.) Zbog toga je uvedena KOREKCIJA koja uzima u obzir
upravo takve injenice. U ovoj jednaini KOREKCIJA se odnosi na radne uvjete sistema u dva
vremenska perioda.
Slika 4 pokazuje situaciju kada se mjera za poveanje energetske efikasnosti primjenjuje na
pogon i istovremeno se poveava potronja energije zbog instalacije jo jedne maine za
proizvodnju. Kako bi se pravilno objasnili rezultati mjerenja, potrebno je razdvojiti efekte mjera
energetske efikasnosti (EEM) od izmjerene potronje energije zbog konekcije dodatne maine.
Slika takoer pokazuje zamiljenu potronju energije pogona onda kada je nova maina spojena
bez primjene EEMa. Najpouzdaniji nain procjene EEM efekata je da se provedu mjerenja
potronje energije nove maine, procijeni proporcija njene potronje i ukupne energetske
potronje i konano izrauna efekt poveanja energetske efikasnosti koji je uporediv sa
polaznom vrijednou potronje.

57


Slika 4. Primjer dijagrama energetske potronje

Priprema plana za oitanje izmjerenih vrijednosti. Moderna tehnologija prua

priliku za automatsko oitanje izmjerenih vrijednosti. Ipak, to ne znai da je i obavezna.
Dakle, potrebno je izabrati optimalan plan za oitanje koje takoer moe biti runo. Cilj
je da se prikupe pouzdane mjerne vrijednosti.
Obrada podataka i izvjetavanje. Cijeli postupak MiV se provodi kako bi se dobili
pouzdani podaci o postignutoj utedi energije i potronje vode. Obrada podataka se
provodi u skladu sa prethodno odobrenom procedurom i moe biti runa ili automatska.
Izvjetaj o postignutim rezultatima bi se trebao proslijediti na nekoliko adresa i zbog
toga bi trebao biti pripremljen imajui to na umu. Na primjer, ako se alje glavnom
rukovodiocu, tada bi trebao da bude veoma jednostavan i da sadri samo one podatke
koji se odnose na konani financijski efekt mjera za poveanje energetske efikasnosti.
Ako je izvjetaj namijenjen tehnikoj upravi ustanove u kojoj se pogon nalazi, izvjetaj
treba da sadri tehnike indikatore koji omoguavaju procjenu ne samo postignute
utede nego i kvalitet operacija itavog pogona i monitoring parametara koji imaju
utjecaj na funkcionalnost.
Plan verifikacije. Kada se planirane utede potronje energije odrede i po mogunosti
odobre, potrebno je na sistematian nain uspostaviti proceduru za stalnu verifikaciju
podataka mjerenja i obrauna i isplanirati neophodne korake kada se radi o
devijacijama. Neophodno je svim sredstvima predvidjeti neku vrstu tolerancije unutar
koje bi izmjerene vrijednosti i dalje bile zadovoljavajue i unutar koje bi rezultati
sprovedenih mjera za energetsku efikasnost bili prihvatljivi. Meutim, ukoliko
odstupanja nisu unutar planiranih granica, razlog za to bi se neposredno trebao traiti i
mjere bi se trebale poduzeti kako bi se posmatrani parametar vratio u granice
prihvatljivog. Slika 5 prikazuje primjer rezultata mjerenja i njihove ovjere.

58

Potronja polazne
vrijednosti energije

Neoekivani trend
potronje. Hitni
koraci na
uklanjanju
nedostataka

Energija

Expected
Saving

Dozvoljeno
odstupanje

Osnovni period

Planirana potronja energije

nakon EEM

Period nakon implementacije

EEMa
Vrijeme

Slika 5. Primjeri monitoringa i verifikacije

Analiza financijskih efekata tokom trajanja primijenjenih mjera za energetsku

efikasnost. Monitoring i verifikacija je stalan proces koji se provodi tokom cijelog
perioda trajanja projekta. Pored fizikog smanjenja potronje energije, bitno je odrediti
financijske tokove. Naime, cijene energije se mijenjaju vremenom, naalost skoro uvijek
navie i ne uvijek srazmjerno. Stoga je mogue se da djelovanje fizikog smanjenja
potronje energije ne mora uvijek financijski podudarati sa odgovarajuim djelovanjem.

2.2 Primjer procedura MiV nekih dijelova energetskih sistema

Bojleri i MiV. Cilj mjerenja je poreenje stvarne djelotvornosti i one oekivane (ciljane).
Stalna analiza se temelji na izmjerenim vrijednostima i ispravkama u radu usmjerenim ka
najboljoj radnoj praksi.
O svim bitnim parametrima, koji se trebaju izmjeriti da bi se odredili pokazatelji rada
bojlera, ve se razgovaralo kroz mjere za poveanje energetske efikasnost. Uspjean monitoring
zahtijeva definiranje neophodnih taaka mjerenja i uestalost njihovog biljeenja. Nema sumnje
da su stalna mjerenja najbolja iako uspjean monitoring ne ovisi samo o tome. On prije svega
ovisi o nainu na koji su vrijednosti izmjerene i naroito o nainu na koji su izmjerene
vrijednosti kasnije iskoritene za upravljanje energetskih tokovima.
Slika 6 prikazuje osnovne take mjerenja i vrijednosti koje se trebaju izmjeriti u sluaju
parnog bojlera. Kutije u sivoj pozadini predstavljaju vrijednosti koje nije potrebno mjeriti. Na
primjer, temperatura pare (M2) bi se trebala izmjeriti samo u sluaju super ugrijane pare. Ili, ako
je tok pare izmjeren dovoljno tano, nije potrebno mjeriti tok napojne vode iako se ova
vrijednost esto mjeri.

59

Plinovi goriva
tPS [oC] =
O2 (vol) [%] =
CO [ppm] =
Granica sistema

Napojna voda

M5

tFW [oC] =

Radijacijski gubici

ConFW [S/cm] =

tsurface [oC] =

mFW [m3/h] =

M8
M1
Air
tA [oC] =

M4

M7
M2

M3

Para

Gorivo

mS [t/h] =

mG [kg/h] =

M6

GCV [MJ/kg] =
Voda bojlera

tS [oC] =
Isputanje vode

CondBW [S/cm] =

pS [bar] =

mBD [t/h] =

Slika 6: Standardne take mjerenja za bojlere

Tabela 1 daje preporuke za parametre koji bi se trebali izmjeriti i uestalost njihovog
mjerenja. Pored toga, prikazana je i specifikacija za koritenje mjera. Uobiajeno je da zahtjevi
za manje bojlere budu manji.

Tabela 1 Relevantni parametar za mjerenja za parni bojler
Uestalost i opseg
< 20 t/h pare

PARAMETAR
MONITORINGA
Tena goriva
Kalorijska vrijednost

Izraunavanje unosa toplote.

Sastav goriva (potvrda

iz kompanije za
rasporeivanje goriva)
Potronja

Mogue negativne posljedice po

povrine za prijenos toplote i emisije
proizvoda sagorijevanja.
Izraunavanje unosa toplote.

Viskoznost
Temperatura
proizvoda
sagorijevanja
Analiza proizvoda
sagorijevanja.

Podeavanje gorionika.
Izraunavanje efikasnosti energije
gubitaka toplote sa proizvodima
sagorijevanja.
Izraunavanje djelotvornosti
(koritenjem koliine O2; zbog
nepotpunog sagorijevanja
koritenjem koliine CO).

Plinovita goriva
Kalorijska vrijednost
Sastav goriva

SVRHA

S vremena na vrijeme.
Stalno mjerenje i kontrola.

Izraunavanje unosa toplote.

Potronja

Mogue negativne posljedice po

povrine za prijenos toplote i emisije
proizvoda sagorijevanja.
Izraunavanje unosa toplote.

Temperatura
proizvoda
sagorijevanja

Izraunavanje efikasnosti energije

gubitaka toplote sa proizvodima
sagorijevanja.

Gustoa i koliina sumpora

za svaku isporuku.
Godinja kontrola.
Neprestano mjerenje i
kontrola.
Za svaku isporuku goriva.
Stalno mjerenje i kontrola.
Automatsko podeavanje.

Dnevna analiza. Poeljno je

automatsko podeavanje.

Stalno mjerenje i kontrola.

Automatsko podeavanje.

Bez provjere. Mogu se koristiti

vrijednosti koje je obezbijedio
dobavlja.
Bez provjere. Mogu se koristiti
vrijednosti koje je obezbijedio
dobavlja.
Dnevno mjerenje i kontrola.

Gustoa i koliina sumpora

za svaku isporuku.

Stalno mjerenje I kontrola.

60

Bez provjere. Mogu se koristiti

vrijednosti koje je obezbijedio
dobavlja.
Bez provjere. Mogu se koristiti
vrijednosti koje je obezbijedio
dobavlja.
Dnevno mjerenje i kontrola.

20 100 t/h pare

Godinja kontrola.
Stalno mjerenje i kontrola.
Automatsko podeavanje.
Stalno mjerenje i kontrola.
Automatsko podeavanje.

Analiza proizvoda
sagorijevanja
UGALJ
Kalorijska vrijednost

Sastav goriva (potvrda

iz kompanije za
rasporeivanje goriva)
Potronja
Temperatura
proizvoda
sagorijevanja
Analiza proizvoda
sagorijevanja
Analiza zgure
VODA
Analiza napajanja
vodom
Temperatura napajanja
vodom
Tok napajanja vodom
Analiza svjee vode
Analiza vode iz bojlera
Temperatura
povratnog kondenzata
PARA
Tok pare
Pritisak pare

Izraunavanje djelotvornosti
(koritenjem koliine O2; zbog
nepotpunog sagorijevanja
koritenjem koliine CO).

Dnevna analiza. Poeljno je

automatsko podeavanje.

Stalno mjerenje i kontrola.

Automatsko podeavanje.

Izraunavanje unosa toplote.

Mjeseno mjerenje
kalorijske vrijednosti.

Mogue negativne posljedice po

povrine za prenos toplote i emisije
proizvoda sagorijevanja.
Izraunavanje unosa toplote.
Izraunavanje djelotvornosti.

Bez provjere. Mogu se koristiti

samo brojevi koje je
obezbijedio dobavlja.
Mjeseno mjerenje vlage i
pepela.
Bez provjere. Mogu se koristiti
vrijednosti koje je obezbijedio
dobavlja.
Dnevna mjerenja.
Stalno mjerenje i kontrola.

Izraunavanje efikasnosti energije.

Dnevna analiza O2 i CO.

Stalno mjerenje i kontrola.

Izraunavanje efikasnosti energije.

Dnevna vizuelna provjera.

Analiza po smjenama.

Isputanje

Mjerenja po smjenama.

Stalno mjerenje i kontrola.

Izraunavanje efikasnosti energije.

Stalno mjerenje i kontrola.

Stalno mjerenje i kontrola.

Izraunavanje proizvodnje pare ako

tok nije izmjeren.
Isputanje
Isputanje
Izraunavanje temperature napajanja
vodom.

Stalno mjerenje i kontrola.

Stalno mjerenje i kontrola.

Dnevna mjerenja.
Mjerenja po smjenama.
Mjerenja po smjenama.

Stalno mjerenje i kontrola.

Stalno mjerenje i kontrola.
Stalno mjerenje i kontrola.

Izraunavanje efikasnosti I toplotne

energije.
Izraunavanje termalnog efekta.

Stalno mjerenje i biljeenje ili

mjerenje toka napajanja vodom.
Stalno mjerenje i kontrola.

Stalno mjerenje i kontrola.

Potrebno je provjeriti
sastav i vrstu svake
isporuke.
Stalno mjerenje i kontrola.
Stalno mjerenje i kontrola.

Stalno mjerenje i kontrola.

MiV sistema za distribuciju pare i povratnog kondenzata. Nadgledanje ova dva sistema
je puno jednostavnije mada ne manje vano od nadgledanja bojlera. Njihova pojedinana
djelotvornost utjee na rad cijelog parnog sistema. U sluaju sistema distribucije i povrata
kondenzata, nema potrebe za posebnim, dodatnim mjerenjima. Dovoljno je periodino izvriti
vizuelnu kontrolu i povremeno provjeriti separatore kondenzata koji su sastavni dio takvih
sistema. Jednostavno, potrebno je eliminirati svako curenje, kvarovi na separatoru kondenzata
bi trebali biti popravljeni ili zamijenjeni, a cijeli kondenzat bi se trebao vratiti u spremnik za
napajnje vodom. ak bi se i kontamirani kondenzat trebao proistiti kako bi se koristio za
predzagrijavanje svjee vode.
MiV postrojenje za hlaenje. Potrebno je izmjeriti i nadgledati sljedee vrijednosti:
- Potronju energije kompresora,
- Temperature isparavanja i kondenzacije,
- Temperatura sredine. Temperatura potrebna za kondenzator ohlaen zrakom je ona
temperatura iz suhog termometra a za kondenzator ohlaen isparavanjem, temperatura
mokrog termometra.
- Temperatura procesa. Potrebno je izmjeriti dolazne i odlazne temperature tenosti
koje se hladi.
- Rashladni teret isparivaa: Ovaj parametar se moe izmjeriti direktno ili indirektno.
Direktno mjerenje ukljuuje mjerenje rashladne pare nakon izlaska iz isparivaa i
entalpikapljice kroz ispariva. Indirektna metoda ukljuuje mjerenje sekundarnog toka
tenosti i njene temperaturne kapljice kroz ispariva ili, ako se tok ne moe mjeriti,
karakteristikama ventilatora ili pumpi i karakteristikama izmjenjivaa toplote.
- Toplotno optereenje kondenzata: Ono je uraeno direktno na slian nain kao za
ispariva ili ee indirektno, dodavanjem optereenja isparivaa i rada koji obavlja
kompresor.

61

Neprekidan nadzor ovih vrijednosti i poreenje sa normalnim vrijednostima koje je

obezbijedio proizvoa e omoguiti prepoznavanje moguih problema ako i kada se pojave.

2.3

Opcije procedura MiV

Tabela 2 nudi mogue opcije procedura MiV. U praksi postoje mnoge kombinacije etiri,
gore spomenute, procedure.

Tabela 2. Mogue opcije procedura MiV

A.

Opcija MiV
Mjerenje kljunih parametara
Utede se odreuju mjerenjem
kljunih parametara koji odreuju
potronju energije sistema u kojem je
primijenjena mjera za poveanje
energetske efikasnosti.
Uestalost mjerenja je prilagoena
oekivanim varijacijama izmjerenih
parametara.
Manje bitni parametri se procjenjuju
na osnovu specifikacija koje su
obezbijedili proizvoai opreme ili na
osnovu iskustva.

Mjerenje svih parametara

B.

Utede se odreuju mjerenjem

potronje energije sistema koji je pod
utjecajem primjene EEM.
Uestalost mjerenja se kree od
kratkotrajnog do stalnog, ovisno o
oekivanim varijacijama izmjerenih
parametara i od trajanja perioda
izvjetavanja.

Nadzor cijelog postojenja

C.

Utede se odreuju mjerenjem

potronje energije cijelog postrojenja ili
dijela postrojenja.
Neprekidno mjerenje potronje
energije u cijelom postrojenju se koristi
tokom cijelog perioda izvjetavanja.

Nain obrauna efekata

Standardna primjena

Na osnovu tehnikih obrauna

potronje energije polaznog perioda i
nakon primjene EEM.
Obavezno se treba odrediti
POPRAVKA na osnovu operativnih
stanja opreme ili pogona u oba perioda.

Osvjetljenje u kojem je kapacitet

kljuni parametar. Drugi kljuni faktor
je broj operativnih sati pojedinanih
dijelova sistema za rasvjetu.

Kratkotrajna ili stalna mjerenja

energije u polaznom periodu i periodu
izvjetavanja i/ili mainsko
obraunavanje putem indirektnog
mjerenja potronje energije.
Rutinsko i nerutinsko podeavanje
se vri u skladu sa potrebama.

Kada se koriste regulatori

uestalosti u svrhu kontrole pumpnog
toka. Vatmetri mjere struju svaki minut.

Analiza podataka pomou ureaja

za mjerenje u polaznom periodu i
periodima primjene EEM.
Rutinske i nerutinske popravke se
vre u skladu sa potrebama.

Simulacija mjere potronje

D.

U ovom sluaju, utede se odreuju

simulacijom potronje energije cijele
ustanove ili jednog njenog dijela.
Ova vrsta MiV je jedina u novim
zgradama kada ne postoje vrijednosti
mjerenih polazita.
Rutine simulacije se koriste za
odgovarajue modeliranje stvarne
efikasnosti energije sistema u zgradi
(centrali).

Simulacija potronje energije sa

satnim ili mjesenim podacima iz
rauna (mjerenje zavrne potronje
energije se moe koristiti za
redefinisanje ulaznih podataka).

Sprovoenje programa upravljanja

energijom koji utjee na sisteme unutar
zgrade (centrale). Mjeseno mjerenje
potronje energije pomou mjeraa za
struju i plin tokom dvanaest uzastopnih
mjeseci i tokom ukupnog trajanja
koritenja projekta.
Vienamjenski program za
upravljanje potronjom energije u
zgradi ima nekoliko sistema I nema
podataka za period polazne vrijednosti.
Nakon instalacije ureaja za
mjerenje, mjere se koriste za simulacije
badarenja.
Potronja energije u periodu polazne
vrijednosti se odreuje putem
simulacije badarenja te se poredi sa
simulacijom potronje energije u
periodu nakon sprovoenja EEMa.

Primjer 1. Poboljanje efikasnosti bojlera

Polazne take. Izvoa radova je zamijenio postojei bojler u poslovnoj zgradi

djelotvornijim bojlerom. U ponudi, godinja uteda loulja od najmanje 35.000 je
zagarantirana, imajui u vidu da je optereenje bojlera isto kao i tokom polazne vrijednosti, to
ukljuuje cijelu sezonu grijanja. Poslodavac je obavezan da izvoau radova isplati godinju
utedu nakon to izvoa radova predstavi izvjetaj o utedama. Izvoa radova i poslodavac
zajedno prave plan MiV za cijeli period.
Kao to je ve navedeno, kompanija koje obezbjeuje energetske usluge tako to predlae
EEMove kroz ugovore sa garantiranom utedom energije naziva se Kompanija za pruanje
energetskih usluga (ESCO). Osnovna svrha MiV za ugovore sa garantovanim djelovanjem je da
esto brzo pokae rezultate projekata o energetskoj efikasnosti. Nakon takve analize i
verifikacije, poslodavac moe poduzeti voenje centrale i ne treba trajne veze sa ESCOm. Plan
MiV postaje dio ugovora o garantiranoj utedi i definira mjere za odreivanje obostranih isplata.

62

Faktori koji utjeu na koncept MiV. Bojler tople vode je jedini energetski ureaj koji
koristi lo ulje kao gorivo. Cijena lo ulja prema kojoj e se raunati uteda je 1,10 /l. Dogovor
izmeu poslodavca i izvoaa radova navodi da je izvoa radova odgovoran samo za
poboljanje energetske efikasnosti bojlera a ne za punjenje koje bojler koristi.
Plan MiV. Kontrolna granica sistema je sam bojler tople vode. Mjerenja ukljuuju mjerenje
potronje lo ulja i mrene dostave toplote zgradi. S obzirom da je elektrina potronja bojlera u
vezi sa potronjom hemijske energije minimalna, potronja elektrine energije nije ukljuena u
energetsku ravnoteu. Takav plan je opcija A u Tabeli 2.
Izvoa radova je dao garanciju na osnovu potronje bojlera u godini koja je prethodila
vremenu kada je proveden pregled energije u svrhu pripreme plana i ugovora o MiV. Ovaj
period je uzet kao bazni period i ukljuuje cijelu sezonu grijanja. Vlasnik zgrade je naruio
241,300 litara lo ulja za paljenje bojlera u toj sezoni grijanja. Na kraju sezone grijanja u
rezervoarima je ostalo 2,100 litara van naruene koliine. Potronja lo ulja u baznoj godini
iznosi 239,200 litara. Punjenje bojlera se odreuje prema gore navedenim podacima nakon
odreivanja energetske efikasnosti postojeeg bojlera. Smatra se da je ova koliina lo ulja
precizna jer je odreena mjerenjem nivoa u rezervoarima i potvrena raunima dobavljaa lo
ulja.
Energetska efikasnost ili stepen djelotvornosti bojlera se izvodi za vrijeme zimskog perioda
prije uklanjanja starog bojlera. Zimski uvjeti su potrebni da bi se osiguralo dovoljno punjenje
bojlera i da bi se prikupili pouzdani podaci djelotvornosti bojlera. Kako bi se izmjerio protok lo
ulja, mjera protoka kod turbine je instaliran sa stepenom preciznosti od 2%. Za mjerenje
dostavljene toplotne energije, instaliran je kalorimetar sa istim stepenom preciznosti.
Podaci polazne vrijednosti se dobijaju na osnovu neovisnog mjerenja u trajanju od tri
sedmice u vrijeme kada je prosjena temperatura bila 5 do +5 oC. Iste vrste mjerenja su
planirane nakon instaliranja novog bojlera i sa istim ureajima za mjerenje. Ovo takoer
pokazuje da je vanjska temperatura u istom rasponu kao u sluaju mjerenja djelotvornosti
starog bojlera.
Mjerenja za stari i kasnije za novi bojler dnevno obavljaju operateri bojlera za vrijeme
planirane tri sedmice. Oitanja ureaja i kalorimetra se uvaju u spremnoj formi i dostupna su
za kontrolu u bilo koje vrijeme.
Vanjska temperature se mjeri automatski i evidentira u neovisnom ureaju. Izvoa radova
i poslodavac su zajedno utvrdili stepen ispunjavanja vanjskih uslova za izvoenje testova.
Dostava, instalacija, stavljanje u rad kalorimetra i ureaja za mjerenje protoka lo ulja,
raunanje i pisanje izvjetaja o postignutoj utedi za vrijeme dva mjeseca dogovoreno je
odvojenim ugovorom vrijednosti od 5,100. Izvoa radova je ponudio dodatni ugovor u
vrijednosti od 3,000, za nadzor i mjerenja tokom cijele sezone grijanja. Poslodavac nije
prihvatio ovaj dodatni ugovor.
Rezultat. Mjerenja koja su izvrili kalorimetar i ureaj za mjerenje protoka lo ulja se
prikupljaju u toku pet sedmica do validnih mjerenja koja traju tri sedmice kada je prosjena
vanjska dnevna temperature u poeljnom rasponu od 5 do +5 oC . Ovo znai da dostavljena
mrena toplotna energija zgradi i energija potroenog lo ulja iznose 65.2 % i to je prosjean
stepen djelotvornosti starog bojlera.
Nakon instaliranja i stavljanja u pogon novog bojlera, provode se identina mjerenja u
trajanju od tri sedmice sa prosjenom vanjskom temperaturom od 5 do +5 oC. Prosjean stepen
djelotvornosti novog bojlera je 80.6 %.
U kotlovnici i u sistemima bojlera ne postoje promjene osim promjena samog bojlera i zbog
toga, ispravka izmjerenih rezultata nije potrebna.
Budui da je poznata godinja potronja lo ulja (239,100 litara), oekivana godinja uteda
je slijedea:

0.652
Smanjenje potronje lo ulja 239.200 1
45,700 [l / year]
0.806

63

Oekivani financijski efekat je:

Uteda lo ulja 1.10 45,700 50,270 [ / year]

Izvoa radova je garantovao utedu od najmanje 35,000 i oigledno je da to nije
ostvario.

Primjer 2. Djelotvornost sistema rasvjete

Polazna taka. U jednoj koli je instalirana efikasna rasvjeta, umjesto stare i neefikasne.
Stepen osvjetljenja ostaje isti jer je utvreno da stari sistem rasvjete ispunjava moderne
standarde u vezi sa osvjetljenjem.
kolski odbor je uao u pregovore sa strunim izvoaem radova uzimajui u obzir veliki
broj programa sa mjerama za poveanje energetske efikasnosti. Predloeno je da se isplate
baziraju na izmjerenim utedama u skladu sa cijenom elektrine energije za vrijeme
potpisivanja ugovora. Plan MiV definira, izmeu ostalog, nain raunanja uteda.
Budui da korisnici kontroliraju sistem rasvjete u koli, dogovoreno je da se uvede Opcija A i da
se izmjere kljuni parametri (Tabela 2). Kljuni parametri su kapacitet sistema rasvjete i broj
radnih sati. Detalji su razjanjeni u Planu MiV.

Faktori koji utjeu na koncept MiV. Prilikom izrade plana MiV, treba uzeti u obzir
sljedee injenice:

Cijeli sistem rasvjete napaja standardna elektrina mrea niske voltae (220 V) koja se
koristi samo za napajanje rasvjetnog sistema. Ova injenica pojednostavljuje mjerenje
elektrine potronje.

Budui da stari sistem rasvjete (usijanje sijalice) utjee na potrebe u vezi sa toplotnom
energijom, neophodno je razmotriti i procijeniti zajednike efekte dva energetska
sistema.

Postojei sistem rasvjete takoer utjee i na sistem hlaenja. Ipak, za vrijeme najtoplijih
mjeseci, kola se ne koristi. Zbog toga, interakcija izmeu ova dva sistema moe biti
zanemarena.

kolski odbor nije prihvatio prijedlog izvoaa radova da se proizvoljno odredi broj
radnih sati sistema rasvjete. Stoga je dogovoreno da se nadgleda rad sistema rasvjete u
koli. Ovaj test bi trebao utvrditi pouzdan broj sati rada rasvjetnog sistema za vrijeme
perioda polazne vrijednosti i poslije, za vrijeme raunanja uteda.

Plan MiV. Granice sistema rasvjete se odreuju na nain da ukljuuju sve sijalice
koje su spojene na mreu.

Interaktivni efekti na grijanje se odreuju tehnikim kalkulacijama. Odreuje se da e

toplotna energija potrebna za sistem grijanja biti poveana za 3% nakon zamjene
sijalica sa arnom niti koje imaju visok uinak rasvjete. Ovo se odnosi na itav period
grijanja. Optimalni stepen bojlera je 79% i odreuje se neovisnim testiranjem u
standardnim zimskim uvjetima.

Ostali faktori koji se koriste za pripremu Plana MiV ukljuuju opis, lokaciju, stepen
rasvjete i broj ispravnih i pregorjelih sijalica.

Stepen rasjete se proizvoljno odreuje postavljanjem 30 ureaja za mjerenja rasvjete

(zapisivaa podataka) u uionice, hodnike, svlaionice, itd. Testiranje je trajalo dva
mjeseca. Tabela 3 prua neke podatke koji su prikupljeni za vrijeme testiranja.

64

Tabela 3.Rezultati testiranja kapaciteta rasvjete i sedminog trajanja osvjetljenja

Lokacija

Dio podsistema rasvjete u

ukupnom kapacitetu
[%]

Prosjean broj sati u sedmici

[h/sedmica]
Radni dan
Praznici i vikendi

Svlaionice
Kancelarije
Uionice
Amfiteatri
Dvorane
Hodnici

5
5
61
10
10
9

106
83
48
31
32
168

22
21
5
11
25
168

Prva kolona pokazuje lokaciju odreenih podsistema rasvjete. Kapaciteti nekih od njih su
navedeni u drugoj koloni. Kapaciteti nekih sijalica po podsistemu se jednostavno dobijaju
sabiranjem. Zadnje dvije kolone pokazuju broj radnih sati u sedmici odreenih podsistema
(sedmica podrazumijeva sedam dana). Maksimalan broj sati po sedmici je 168 (24 x 7). Samo u
hodnicima osvjetljenje je neprestano ukljueno radnim danima, vikendima i za vrijeme
praznika.
Jedan od kljunih parametara za odreivanje potronje energije je vrijeme rada sistema
rasvjete. Najvea energija po lokaciji se odnosi na uionice. Zbog toga Plan MiV predvia 19
automatskih ureaja (zapisivaa podataka) za odreivanje vremena rada uionica. Za razliku od
prethodnog, ovaj test je trajao est sedmica. Nakon statistike analize dobijenih podataka,
utvreno je da je preciznost mjerenja vremena operativnog sistema 5.7%. Ovaj broj su
prihvatili i poslodavac i izvoa radova.
Dogovoreno je da se prihvati da se broj sedminih radnih sati u uionici povea za 6 zbog
poveanih veernjih aktivnosti. U Tabeli 4 je prikazan broj godinjih radnih sati. kolski
kalendar je takoer uzet u obzir i prema njemu je od 52 sedmice u godini, kola otvorena 38,8
sedmica i 13,2 sedmice su praznici i vikendi (radni ili neradni, u sedmici je uvijek sedam dana).

Tabela 4. Pregled podataka u periodu mjerenja
Lokacija
Svlaionice
Kancelarije
Uionice
Amfiteatri
Dvorane
Hodnici

Dio podsistema
rasvjete u ukupnom
kapacitetu
[%]
5
5
61
10
10
9

Prosjean broj sati u sedmici

[h/sedmica]
Praznici i
Radni dan
vikendi
106
22
83
21
48 + 6
5
31
11
32
25
168
168

Procjena godinjih radnih

sati
[h/godina]
4,424
3,514
2,172
1,354
1,578
8,770

Kada se dio odreenih podsistema (Tabela 4) pomnoi sa procijenjenim satima

godinjih operacija i kada se dobijeni rezultati saberu, dobiju se prosjeni godinji radni
sati itavog sistema. Ovaj broj radnih sati iznosi 2,792 h/godinje.
Predviena mjera za poveanje energetske efikasnosti sistema rasvjete se primjenjuje
na svim lokacijama u koli.
Osnovni podaci o potronji energije se mjere badarenim vatmetrom na tri faze niske
elektrine voltane instalacije. Ukupna snaga od 228 kW kada su sva tijela rasvjete
ukljuena. Neke sijalice pregore tokom mjerenja i njihova ukupna snaga se procjenjuje
na 3 kW ili oko 1%. Ovaj procent pregorjelih sijalica se smatra uobiajenim.
Budui da je odreeno maksimalno punjenje sistema rasvjete, elektrina snaga novog
sistema se odreuje na isti nain. Po analizi rauna za elektrinu energiju, odreeno je
da je potronja elektrine energije znatno manja u ljetnim mjesecima (juli i august) ali i
da se za osvjetljenje takoer koristi 50% od ukupne potronje.
Za vrijeme potpisivanja ugovora cijene elektrine energije su iznosile 0.0510 /kWh;
8.79 /kW i 0.2066 /nm3 za zemni plin.
65

Rezultat. Nakon realizacije EEM, ponovljena su mjerenja u svim elektrinim kolima kao za
vrijeme testiranja odreivanja snage polazne vrijednosti. Maksimalna snaga sa svim novim
ukljuenim svjetlima je 162 kW. Nema pregorjelih sijalica. Sa istim postotkom od 1% za
pregorjele sijalice, kao i za vrijeme perioda polazne vrijednosti, vrhunac punjenja je 160 kW (=
162 x 0.99).
Smanjenje snage koje je relevantno za raunanje je:

P 288 160 128 kW


Oekivana uteda elektrine energije:

E 128 2,792 357,376 kW / a


Uteda snage elektrine energije iznosi 128 kW za deset mjeseci i 50% od toga za vrijeme
dva ljetna mjeseca. To ukupno iznosi 1,408 kW za cijelu godinu.

Dakle, ukupan financijski efekt potronje elektrine energije za ovaj EEM je:

N (357,376 0.0510) (1,408 8.79) 30,602 / a

Zbog gornje promjene svjetla, bojler za proizvodnju toplotne energije bi trebao proizvesti
oko 3% vie energije za vrijeme sezone grijanja. Moe se procijeniti da je tipina potronja
elektrine energije za osvjetljenje za vrijeme zimskih mjeseci jednaka:

357,376
EEmon
35,738 / a
10

Ako se utvrdi da je potronja toplotne energije poveana (5 mjeseci) nakon primjene EEM
za nekih 3%, ekvivalent primarne energije zemnog plina jednak je:

0.03 35,738 5
NG
6,786 kWh / a
0.79

Kalorijska vrijednost zemnog plina je 10.5 kWh/nm3 tako da je dodatna koliina zemnog
plina koja je potrebna za grijanje jednaka vrijednosti od 646 nm3/godinje. Novana vrijednost
ove koliine plina iznosi 133.5.
Tako je ukupna neto uteda jednaka: 30,602 133.5 = 30,468.5 /godinje.

66

Poglavlje 5.

MJERNE NAPRAVE I
UPRAVLJANJE PODACIMA

1. UVOD

U ovom poglavlju razmatra se odabir i primjena mjernih naprava koje se koriste za mjerenje
informacija potrebnih za evaluaciju u pogledu uteda energije i potranje. Ukljuuje diskusiju
vezano za prikupljanje podataka i vrste senzora, metode primjene (pregled, privremena i stalna
instalacija), kompleksnost kalibracije, analizu mjerne nesigurnosti, metode potvrivanja
podataka te odravanje sistema za mjerenje. Odabir mjernih naprava ovisi o jasnom definiranju
projektnih zahtjeva, ogranienja u pogledu trokova, te provoenju temeljite analize osjetljivosti
predloenog metoda mjerenja uz koritenje oekivanih podataka.

2. PROCEDURA MJERENJA

Potrebno je razraditi odgovarajuu proceduru mjerenja prije instaliranja bilo kakvog

instrumenta za mjerenje, kako bi se unaprijedila i osigurala vjerodostojnost informacija koje e
ti instrumenti prikupljati. Procedura bi trebala ukljuivati sljedee:
Naziv take mjerenja;
Vrstu mjerenja;
Opis mjernog instrumenta;
Metoda instalacije;
Mjesto instalacije sa opisom odgovarajuih uvjeta za funkcioniranje;
Oekivani opseg vrijednosti sa oekivanom mjernom nesigurnou;
Metoda i strogost potrebne kalibracije;
Metoda i strogost potrebne verifikacije sistema za mjerenje i potvrivanja podataka;
Informacije koje e se biljeiti, kao to su specifikacije, datum instaliranja, evidencije
kalibracije i odravanja. Kljuno je voditi historijsku evidenciju svake take mjerenja;
Minimalan nivo uinkovitosti podataka (npr. koliko podataka koji nedostaju ili su
pogreni e se tolerirati prije nego je potrebno uraditi ponovnu kalibracija ili zamjenu);
Period ponovne kalibracije;
Alternativne metode dobijanja potrebnih informacija ukoliko je instrument na popravci
ili se ponovo radi kalibracija ili ukoliko podataka nedostaje ili iz nekog razloga nisu
valjani;
Doputene metode popravljanja greke;
Primjenjive zahtjeve odravanja.

3. MJERNI UREAJI

Kvaliteta bilo kojeg mjerenja ovisi o utjecaja lokacije mjerenja, mogunosti senzora za
mjerenje i instrumenta za biljeenje podataka, te primjenjivane metode uzimanja uzoraka.
Ukoliko postoji, moete razmotriti da iskoristite opremu koja je ranije postojala. Da bi se uope
razmatrala, ona najprije mora ispunjavati zahtjeve vezane za integritet podataka s obzirom na
svoju novu primjenu, ali dodatni trokovi za kalibraciju i odravanje e moda sprijeiti njenu
upotrebu.
Ureaj za biljeenje podataka. Odabir ureaja za biljeenje podataka ovisi o kvalitetu
(tanost, preciznost, skretanje, brzina odziva), kvantitetu i vrsti potrebnih ulaznih informacija,

67

ogranienjima vezanim za instalaciju, prilagoavanje signala, opseg mjerenja, te sredstava koja

stoje na raspolaganju za njegovu kupovinu i odravanje.
Digitalni mjerni ureaji za prikupljanje podataka sada su hardver koji se tipino bira za
sakupljanje podataka sa terena. To je sluaj bez obzira da li se podaci prikupljaju pomou
prenosivog instrumenta ili trajno instaliranog jedinstvenog centralnog sistema upravljanja i
nadzora objekta (BMS). Meutim, BMS hardver obino nije konstruiran za ovu konkretnu
primjenu i njegova se podobnost mora dokazati prije nego ga je mogue koristiti sa pouzdanjem.
Takoer je potrebno napomenuti da zahtjevi vezano za kontroliranje BMSa nisu uvijek
kompatibilni sa zahtjevima koji se tiu mjerenja i monitoringa. Karakteristike koje je potrebno
razmotriti ukljuuju sljedee:
Uestalost skeniranja. Uvijek je najbolje teiti grubom opisu vrijednosti vee uestalosti
skeniranja nego periodu procesa koji se mjeri. Ovo je posebno tano kada su u pitanju dinamiki
procesi.
Karakteristike mjerenja vremena. Na mjerenja uinka direktno utjeu rezolucija, tanost
te preciznost unutarnjeg sata sistema prikupljanja podataka (DAS) po jedinici vremena. Veina
sistema prua prihvatljive mogunosti.
Metode konverzije ininjerskih jedinica. Konverziju izlaznih informacija senzora u
inenjerske jedinice obino prua veina opreme koja koristi metod linearnog skalara (y = mx +
b). Napredni sistemi predviaju polinomsko prilagoavanje krive ili interpolaciju od take do
take. Mnogi sistemi nude neku vrstu tabela za provjeru temperature ili standardne jednadbe
za RTD i/ili TC. Inenjerske jedinice su izuzetno korisne za provoenje online kalibracije
senzora, rjeavanje problema, te meukanalna izraunavanja (uz upotebu podataka sa vie od
jednog kanala).
Matematike funkcije. Poeljno je imati mogunost manipuliranja podacima koji se uzimaju
kao uzorci, uporedo sa skeniranjem. Takoer moe biti potrebno za pojedinane kanale odrediti
intervalne prosjeke, minimume, maksimume, standardna odstupanja i uzorke po intervalima, te
napraviti interkanalna izraunavanja ukljuujui prosjeke i optereenja. BMS obino nije u
stanju raditi prosjene intervale zasnovane na vremenskom intervalu; meutim, neki noviji
sistemi mogu se konfigurirati tako da daju potrebne podatke.
Format arhiviranja i ponovnog pronalaenja podataka. Veina ogranienih ureaja koji
biljee podatke sa nekog kanala omoguavaju arhiviranje prosjenih ili trenutno izmjerenih
podataka u formatu koji biljei vremenske serije koji je mogue direktno prenijeti na
spreadsheet. BMS bi se trebao koristiti kao instrument za biljeenje podataka samo nakon
paljivog razmatranja njegovih mogunosti. Neke vrste BMSa ne mogu biljeiti i arhivirati
podatke u pravilnim intervalima; meutim, neki noviji sistemi mogu se konfigurirati tako da
osiguravaju potrebne podatke.
Komunikacija. Veina ureaja za biljeenje podataka posjeduju mogunost koritenja
komunikacije RS232, ali je takoer poeljno imati modem, kako bi se omoguilo ponovno
pronalaenje podataka prilikom pristupanja sa druge lokacije.
Senzori. Odabir senzora ovisi o kvalitetu (tanost, preciznost, skretanje, brzina odziva),
kvantitetu, ogranienjima vezanim za instalaciju, traenoj metodi mjerenja, zahtjevima vezanim
za izlazni signal (prilagoavanje signala), opsegu mjerenja, odbaenosti i mogunosti
namijenjenog ureaja za mjerenje podataka te sredstava koja stoje na raspolaganju za njihovu
nabavku i odravanje. Tipina mjerenja ukljuuju vrijeme rada, potranju za strujom i upotrebu
energije, temperaturu, protok tenosti i zraka, toplotnu energiju, psihrometrijske osobine kao
to je relativna vlanost i temperatura ovlaenog osjetnika psihrometra, pritisak, te vremenski
uslovi okoline, kao to je brzina vjetra, pravac vjetra te horizontalna izolacija.

4. TEHNIKE MJERENJA

Tehnika mjerenja se mijenja u ovisnosti od zahtjeva konkretne primjene mjerenja. Takvi

zahtjevi ukljuuju budet za mjerenje, ogranienja nesigurnosti u pogledu izmjerenog rezultata,
te vremena potrebnog za prikupljanje potrebnih podataka.

68

Klasifikacija trajanja. Korisno je klasificirati vrijeme potrebno za prikupljanje

neophodnih podataka u tri kategorije: mjerenja na mjestu, kratkorona mjerenja i
dugorona mjerenja.

Mjerenja po takama. Mjerenja po takama se obino rade sa prenosivim ili runim instrumentima za
premjeravanje tokom kratkog perioda, poput <1 sata po taci ili uvjetu testa. Mjerni ureaji se ne
ostavljaju na datom mjestu i prikupljeni podaci predstavljaju samo mali uzorak stvarnih uvjeta. Ova
metodaa tipino se koristi radi odreivanja postojeih uvjeta ili da se potvrde drugi izmjereni podaci.
Primjeri instrumenata ukljuuju mjerae snage koji se mogu zakaiti, rune indikatore povrinske
temperature, te prenosive mjerae za ultrazvuni protok ili energiju.
Kratkorona mjerenja. Kratkorona mjerenja se tipino izvode sa privremeno instaliranim
instrumentima tokom kratkoronog testnog perioda (u trajanju od jednog dana do est mjeseci). Kako
zbog sigurnosti tako i zbog troka koji podrazumijeva prikupljanje podataka, testni period obino ne
prelazi est mjeseci. Treba imati na umu da privremene instalacije mogu utjecati na normalne operacije
sistema. Zbog dostupnosti sistema za prikupljanje podataka koje je mogue programirati, sa jednim do
etiri kanala, koji rade na baterije te imaju dovoljno memorije i tanosti, u sluaju mnogih primjena bira
se ova metoda.
Dugorona mjerenja. Za dugorona mjerenja (u trajanju od est mjeseci ili due) tipino se koriste
trajno instalirani mjerni instrumenti. To se prvenstveno radi zbog sigurnosnih ogranienja i potrebe da
podaci budu pouzdani. Moe, a i ne mora biti potrebno da oienje izmeu senzora i ureaja za
biljeenje podataka budu smjetene u izolacijskoj cijevi. Obino se koriste u sluaju kompleksnijih
primjena mjerenja, koje zahtijevaju mnoge razliite vrste mjerenja, procesne kalkulacije, te produene
periode evaluacije. esto se koristi pristupanje podacima sa udaljenih lokacija.

Metode. Svako ko istrauje utede u pogledu energije i potranje eli upotrijebiti

najmanje kompleksan metod mjerenja, uz dostatnu tanost i minimalne trokove kako bi
postigao potrebnu mjernu nesigurnost u rezultatu. Statiki ili sistemi u stacioniranom
stanju, koji pruaju ogranien raspon uvjeta ili se malo mijenjaju s vremenom,
najjednostavniji su za procjenu i mogue je da su za njih potrebne samo najosnovnije
metodologije mjerenja. Dinamiki ili sistemi koji nisu u stacioniranom stanju, koji pruaju
irok raspon uvjeta ili se znaajno mijenjaju tokom vremena, vie su komplikovani za
procjenu. To je naroito sluaj kada su u pitanju sistemi koji daju irok dijapazon brzih i
nepredvidivih promjena uvjeta. Takvi sistemi tipino zahtijevaju velik broj razliitih vrsta
mjerenja, procesno izraunavanje, te produeni period evaluacije. Suvini senzori i online
provjere trebale bi se iskoristiti za smanjivanje posljedica kvarova na opremi. To je naroito
sluaj kada su u pitanju parametri koji su direktno povezani sa izraunavanjem protoka
energije.

5. KALIBRACIJA MJERNIH INSTRUMENATA

Preporuke. Toplo se preporuuje da se kalibracija mjernih instrumenata koji se koriste
za mjerenje informacija potrebnih radi evaluacije uteda energije i potranje radi u
skladu sa procedurama koje je razvio National Institute of Standards and Technology
(NIST).
Klasifikacija potrebne kalibracije. Nivo potrebne kalibracije e ovisiti o strogosti
testnog plana. U nastavku e biti navedeni predloeni zahtjevi za minimalne, optimalne,
te napredne ili vrlo rigorozne testne planove. Toplo se preporuuje da sva oprema koja
se koristi za kalibraciju i verifikaciju bude na odgovarajui nain kalibrirana.

Minimalni zahtjevi (a). Prihvaena specifikacija tanosti mjernih instrumenata. Na terenu se radi
jednostavna kalibracija koja ide kroz sistem (od poetka do kraja) uz koritenje poznatog uvjeta
(poput uvjeta procesa ili okoline). Ukoliko je neophodno, mjerni instrument se usklauje ili se utvruje
odgovarajue poravnanje i pravi se korekcija u sistemu prikupljanja podataka (DAS) ili u podacima.
Napravljene promjene se verifikuju.
Optimalni zahtjevi (b). Mjernim instrumentima se osigurava kvalitativna fabrika kalibracija sa vie
taaka (ukljuujui minimalne, tipine i maksimalne). Na terenu se radi kalibracija sa vie taaka koja
ide kroz sistem (od poetka do kraja). Ukoliko je neophodno, mjerni instrument se usklauje ili se
utvruje poravnanje i pravi se korekcija u DASu. Napravljene promjene se verifikuju.
Napredni/rigorozni zahtjevi (c). Kalibracija mjernih instrumenata se radi unutar kue ili u
neovisnom postrojenju na minimalne, tipine i maksimalne uvjete prije nego se isti postave na terenu.
Na terenu se radi kalibracija sa vie taaka koja ide kroz sistem (od poetka do kraja). Utvruju se
odgovarajui faktori za korekcije. Instrument se usklauje ili se korekcije rade u DASu. Napravljene
promjene se verifikuju.

69

 Ponovna kalibracija mjernih instrumenata. Period ponavljanja postupka kalibracije

bi trebao biti naveden u proceduri mjerenja. Ukoliko sumnjate u validnost, ponovite
kalibraciju. Ponavljanje kalibracije potrebno je usmjeriti na najvanije take mjerenja.

6. VERIFIKACIJA MJERNOG SISTEMA I VALIDIRANJE

PODATAKA

Verifikacija mjernog sistema. U ovom sluaju, verifikacija utvruje instaliranu

funkcionalnost i nesigurnost mjernog sistema. Metod i strogost potrebno je definirati u
testnoj proceduri mjerenja. Najstriktniji metod za verifikaciju nesigurnosti rezultata
mjernog sistema je insitu kalibracija kroz sistem svih ulaznih informacija za mjerni
sistem sa drugim instrumentima poznate mjerne nesigurnosti ili putem koritenja
razliitog metoda mjerenja poznate mjerne nesigurnosti. Osnovni metod pravi
poreenje pojedinanih mjerenja sa drugim slinim mjerenjima; izvori za poreenje
mogu biti iz mjernog sistema ili mjeraa instaliranih na terenu, prenosivih ureaja za
istraivanja ili runih instrumenata.
Ukoliko mjerni sistem koristi sposobnost da arhivira vremenski niz podataka i dobije ih
natrag sa udaljene lokacije, proces pronalaenja podataka bi trebalo evaluirati.
InSitu metode validiranja podataka. Senzore sistema za prikupljanje unutarnjih
podataka, kao to su otpor ili temperatura, ili vanjskih ulaznih informacija, poput otpora,
poznatih vrijednosti trebalo bi arhivirati kao kanal provjere skupa sa mjerenim
podacima kako bi se osigurala indikacija kvaliteta A/D i skretanja. Naknadno
kompjuterizirano validiranje podataka trebalo bi upozoriti na uvjete koji su izvan
spektra.
Kompjuterizirane metode validiranja podataka. Arhivirani podaci koji ne prou
sljedee provjere validiranja e biti naznaeni za dodatno istraivanje.

Vremenski korak. Vremenski interval izmeu arhiviranih uzastopnih vremenskih serija poredi se sa
programiranim intervalom.
Racionalna provjera. Utvruje se da je svaki arhivirani unos podataka numeriki taan, npr. ne sadri
vie od jedne decimale ili nepotrebne znakove.
Validiranje dometa. Svako mjerenje se poredi sa oekivanom minimalnom i maksimalnom vrijednou.
Relacijske provjere. Rezultati izraunavanja, poput termikog optereenja ili koeficijenta uinka koji
koriste pojedinano zabiljeene vremenske serije ili dnevni zbir, porede se sa oekivanim vrijednostima.
Ukoliko su dostupne metode viestrukih mjerenja, njihovi se rezultati mogu uporediti.
Grafiko validiranje. Odabrani izmjereni podaci ili izraunati rezultati mogu se skicirati kako bi se
ukazalo na to kako se mijenjaju s vremenom, ili kako izgleda kada se meusobno uporede.
Statistike provjere (srednja, standardna vrijednost odstupanja i ocjena prilagodbe). Kako od
poetka esperimenta tako i tokom izvjetajnog intervala, izraunavaju se minimalne, maksimalne,
srednje i standardne vrijednosti odstupanja izmjerenih podataka i rezultata izraunavanja. Vrijednosti
se skeniraju radi uoavanja velikih odstupanja ili postojanja trendova.
Metode procesa toplotnog bilansa/ouvanja protoka ili energije. Ukoliko se mjere sve komponente
procesa toplotnog bilansa, da li toplotni bilans daje jedinicu; npr. da li zbir iskoritene i isporuene
energije podijeljen sa neiskoritenom energijom daje jedan. Dosljedne rezultate izvan dometa 0,9 1,1
trebalo bi istraiti u smislu greaka u mjerenju ili analizi.

7. MJERNA NESIGURNOST

Potrebno je shvatiti da svaki navod izmjerenih uteda ukljuuje neki stupanj mjerne
nesigurnosti, bez obzira da li je to dano ili ne. Nesigurnost u utedama se moe pripisati
grekama u pretpostavkama, mjernim grekama (kako neovisnih tako i ovisnih varijabli),
grekama u uzorkovanju, te grekama u regresijskom modelu, koji ukljuuje predvidljive i
normalizacijske greke. Mada su greke u mjerenju relativno dobro poznate i kompleksna
metodologija procjenjivanja njihovog utjecaja je adekvatno pokrivena u klasinim inenjerskim
udbenicima, mjerne greke ne razumiju dobro praktiari koji ih mogu jednostavno pripisati
objavljenim podacima proizvoaa (koji se obino ne daju u odgovarajuem ili dosljednom
kontekstu). Pravilnu analizu mjerne nesigurnosti koja e procijeniti mjerne instrumente koji se
70

razmatraju i podatke za koje se oekuje da budu prikupljeni, trebalo bi provesti prije testiranja
kako bi se usavrio mjerni sistem do nivou traene mjerne nesigurnosti. Nakon testa, analiza
mjerne nesigurnosti bi se ponovo trebala procijeniti uz koritenje stvarnih podataka
prikupljenih tokom testa.
Mjerenja napravljena na terenu su posebno podlona potencijalnim grekama. Za razliku od
mjerenja nainjenih u kontroliranim uvjetima laboratorije, mjerenja na terenu se tipino rade
pod manje predvidivim okolnostima i sa manje preciznim i skupim mjernim instrumentima.
Mjerenja na terenu su osjetljiva na greke koje nastaju kao posljedica promjenjivih uvjeta
mjerenja (koriteni metod moda nije najbolji izbor za sve uvjete), ograniene kalibracije
instrumenata na terenu (tipino kompleksnije i skuplje), pojednostavljenog uzorkovanja
podataka i upotrebljenih metoda arhiviranja, te ogranienja u pogledu mogunosti
prilagoavanja instrumenata na terenu.
Uz odgovarajuu brigu, savjestan mjeritelj moe mnoge od ovih izvora pogreki svesti na
minimum. Ali ta je to to razlikuje rezultate takvog praktiara od rezultata nekoga ko ne uzima
u obzir izvore greaka ili ini malo kako bi ih sveo na minimum? Savjestan mjeritelj je razvio
proceduru putem koje izvjetaj o mjernoj nesigurnosti moe biti pripisan rezultatu, te je
optimizirao mjerni sistem tako da osigura maksimalnu korist uz najmanje trokove. Praktiar
koji ne uzima u obzir izvore greaka vjerovatno nije ostvario maksimalnu korist.

8. ODRAVANJE MJERNOG SISTEMA

Odravanje mjernih instrumenta.

Kada ih provjeriti. Interval za provjeru mjernih rezultata e ovisiti o kritinosti
take mjerenja za ukupni rezultat i rentabilnosti provoenja ili neprovoenja
provjere. Pravovremenost korigiranja bilo kakvih problema koji se mogu pojaviti bi
uvijek trebala biti uzeta u obzir. Ukoliko se podaci provjeravaju sedmino, mogue je
da e za korekciju otkrivenog problema biti potrebne dodatne dvije sedmice.
Kada ponoviti kalibraciju. Za kritine take mjerenja, koje su dio dugoronog
testnog projekta, toplo se preporuuje interval kalibracije od est mjeseci do godine
dana. Dugoroni testovi bi takoer trebali biti podvrgnuti kalibraciji koja se radi
nakon testa. Odgovarajua kalibracija trebala je biti provedena na svim mjerenjima
po takama ili privremenim mjernim instrumentima unutar prethodnih est mjeseci.
Kada ih zamijeniti. Odluka o zamjeni senzora sa problemima u funkcionisanju ovisi
o stupnju greke koji se pojavljuje u izmjerenom rezultatu i troku zamjene
(kupovina, kalibracija, te instalacija). Za mjerenja koja nisu presudna, u sluajevima
kada je prethodno prikupljeno dovoljno podataka, potrebno je samo zabiljeiti
vremenski period tokom kojeg senzor nije radio i eksperiment se moe nastaviti bez
prekidanja. Za kritina mjerenja, gdje bi nastavak greke mogao dovesti do toga da
eksperiment propadne, vjerovatno je bolje ponoviti kalibriranje, te potom zamijeniti
senzor to je prije mogue ukoliko nastavi davati znake da ne radi. Uvijek je vano
verifikovati da senzor ne radi putem drugih izvora podataka; moe biti da udljivi
senzor zapravo nepristrano predstavlja stvarne uvjete.
Situacija u kojoj se senzor mora zamijeniti tokom testa esto pridodaje ukupnoj
mjernoj nesigurnosti rezultata kada se uporede sa nesigurnou rezultata u sluaju
da prvobitni senzor nije prestao sa radom. Mogue je da e biti potrebno ponovo
napraviti kompletnu kalibraciju mjernog sistema. To je naroito sluaj kada su u
pitanju upareni senzori koji se koriste za utvrivanje diferencijalne temperature. No,
alternativa je nemati podatke uope, to bi moglo dovesti do toga da eksperiment ne
uspije.
Kada eksperiment nije uspio? Eksperiment nije uspio kada put od uvjeta nulte
linije do izmjerenih rezultata uteda nije mogue odrediti. Ovo se moe desiti kada
novi podaci otkriju da dogovorena nulta linija nije pravino predstavljala stvarne
uvjete. To se moe desiti kada se sistem koji se testira promijeni tokom trajanja testa
na tako radikalan nain da vie ne predstavlja taj sistem koji se testira. Takoer se
71

moe desiti kada kvarovi mjernog sistema sprijee utvrivanje rezultata unutar
prihvatljivog spektra mjerne nesigurnosti. Vano je da uesnici u testu pripreme
rezervne planove unaprijed za sluaj ovakvih pojava.
ta raditi sa pogrekama u prikupljanju podataka i u sluaju kada su podaci
izgubljeni.
Pogreke u prikupljanju podataka. Nema prikupljenih podataka koji su bez greke.
Metodologije prikupljanja podataka se razlikuju po stupnju strogosti te prema tome i
po broju izvora pogreaka i rezultirajueg stupnja mjerne nesigurnosti. U sklopu
procedure mjerenja trebalo bi uspostaviti minimalan nivo uinkovitosti podataka.
Ovaj nivo bi trebao definirati ukupnu mjernu nesigurnost izraunavanja rezultata
koja je potrebna kako bi se pruio odgovarajui nivo pouzdanja korisniku. Vii nivoi
tanosti podataka mogu imati dramatian utjecaj na cijenu verifikacije i validiranja
podataka, te bi se o tome trebalo odluivati u sklopu ukupne ekonomije projekta.
Pogreke u podacima se identificiraju kroz metode kalibracije i validiranja podataka
koje su opisane u 7.4 i 7.5 gore. Pogreke koje su identificirane e zahtijevati neki vid
ispravke. Podaci mogu biti izostavljeni, usklaeni kroz ponovnu kalibraciju,
prilagoeni kroz interpolaciju izmeu prethodnih podataka i onih koji su potom
uslijedili, usklaeni sa nominalnim vrijednostima, ili ignorirani. Raspoloive metode
popravljanja pogreki bi takoer trebale biti identificirane u proceduri mjerenja.
Podaci kojima nije mogue ponovo pristupiti. Podaci se mogu izgubiti iz vie
razloga, ukljuujui:
i. Pogreka senzora (nestanak struje, pokvaren senzor)
ii. Pogreka u sistemu prikupljanja podataka (gubitak meusklopa sa senzorom,
prekid u napajanju, kvar u programu ili pohranjivanju podataka)
iii. Pogreka u arhiviranju podataka (pogreka ili gubitak podataka u transferu)
Gubitak podataka mora biti zabiljeen i ispravljen to je prije mogue. ak i uz najbolje
preventivne mjere, stopostotno biljeenje podataka gotovo da nikada ne postiemo. Vano je
stoga da imamo razvijenu metodologiju i da je osiguramo u proceduri mjerenja, poevi od toga
na koji nain emo obraunati podatke koji nedostaju ili je utvreno da nisu tani i na koji nain
e njihova mjerna nesigurnost biti dokumentovana u finalnoj analizi.
Openito, situacija sa podacima koji nedostaju moe se rijeiti tako to e se izostaviti
analiza za interval izgubljenih podataka ili tako to e isti biti zamijenjeni racionalnom
zamjenskom vrijednou, koja moe biti fiksna, interpolirana, sintetizirana, ili izraunata na
osnovu poznatih informacija. Velike praznine u cijeloj seriji podataka tee je nadomjestiti. Bez
obzira na odabrani model, uvijek biljeite neobraene podatke i instrukcije o tome kako se
dolo do zamjenske vrijednosti u evidenciji instrumenta.

72

Poglavlje 6.

TEHNIKE MJERENJA

1. UVOD

Moderna energetska industrija sadre visoko kompleksna postrojenja koja se sastoje od
aparatura, ureaja i postrojenja u kojima se ponekad odvijaju fiziki potpuno razliiti procesi. Svi
elementi bi trebali biti meusobno usklaeni tokom svojih operacija i jedino tada je svrha
postrojenja opravdana u izradi finalnog proizvoda na efektivan i efikasan nain.

Meutim, veina procesa se odvija pod nepovoljnim utjecajima mnogih faktora koji se ne
mogu vidjeti u pripremnim i detaljnim nacrtima. Teorija se nae u zamrenoj situaciji kada se
trai rjeavanje brojnih praktinih problema. Tokom eksploatacijskih uvjeta, deavaju se mnoge
stvari koje je teko kontrolirati. Na primjer, jedan ureaj je iskljuen, drugi se aktivira, trei
mijenja reim rada, kvaliteta goriva varira, temperatura zraka u okruenju se mijenja, itd.

Kako bi se postrojenje dovelo do operativnog stanja gdje funkcionira zadovoljavajui sve
kriterije efikasne i pouzdane proizvodnje, neophodno je voditi proces putem opreme za
mjerenje i regulaciju u smislu osiguravanja optimalnih uvjeta rada. Naravno, centralnu poziciju
u ovom procesu zauzima ovjek. U dananje vrijeme, zahvaljujui rasprostranjenoj upotrebi
mjerenja i automacije, ovjek je osloboen od niza tekih i opasnih aktivnosti mada se oekuje
da ima puno vii nivo znanja i obrazovanja.

Proces je neto to je dato i to bi se trebalo voditi na optimalan nain. U ovom tekstu se
neemo puno baviti samim procesom (dobro poznavanje procesa se podrazumijeva) nego emo
analizirati mogunosti voenja ovog procesa na nain koji ispunjava unaprijed definirane
kriterije. To prvenstveno zahtijeva definiranje optimalnog naina funkcioniranja postrojenja.
Svakako, najvanija stvar je osigurati zadovoljavajui kvalitet proizvoda u procesu. Ukoliko je
kvalitet proizvoda jedan od kriterija za voenje procesa onda bi svakako trebao biti
kvantificiran i izraen na nain koji je mogue izmjeriti. Za svaki proizvodni proces postoji mjera
na osnovu koje se moe rei da je isti dobar ili lo. To znai da je neophodno definirati
indikatore koji imaju svoje standardne vrijednosti i doputena odstupanja. Ukoliko se proces
vodi na odgovarajui nain, moe se oekivati da e procesni indikatori uvijek biti unutar
dozvoljenih ogranienja. Nakon toga, kaemo da je proizvod dobre kvalitete i da se procesom
dobro upravlja u skladu sa unaprijed postavljenim kriterijem proizvoda dobre kvalitete.
Meutim, pored kriterija proizvoda dobre kvalitete, moe biti potrebno uspostaviti i neke druge
kriterije koji su takoer veoma vani. Na primjer, kriterij moe biti i energetska efikasnost, a
indikator za razvoj tog kriterija moe biti neki specifian utroak energije. To znai da proces
treba voditi na takav nain da bude zadovoljena ne samo kvaliteta proizvoda (kontrolirana kroz
navedene indikatore) nego da i potronja energije treba ispuniti definirane standarde.
Kada kriteriji za voenje procesa budu usvojeni i indikatori za kvantificiranje tih kriterija
definirani, neophodno je utvrditi take mjerenja unutar proces. Taj zadatak je mogue uraditi na
zadovoljavajui nain jedino ukoliko je dati proces dobro poznat. Kao pravilo, loe
razumijevanje procesa vodi do velikog broja taaka mjerenja. Pojedinani procesi se studiraju
na posebnim predmetima. Ovdje se pod poznavanjem procesa podrazumijeva onaj analizirani iz
perspektive mjerenja i regulacije.
Opa shema modernog naina voenja procesa prikazana je na Slici 1.

73

Mjerenje ureaj za
konvertiranje

Aktuator

PROCES

um

D/A
Konverter
digitalnog u
analogni signal

A/D
Zapisiva
podataka

Konverter
analognog u
dugitalni signal

Centralna
procesorska
jedinica
Printer

Modem

Ploter

LAN mrea
GSM mrea

Laptop

Slika 1. Prikaz voenja procesa

Take mjerenja se takoer utvruju u skladu sa njihovom svrhom u procesu:
Za regulaciju. Signal se prenosi u centralnu procesorsku jedinicu (CPU) gdje se procesuira i
uporeuje sa unaprijed utvrenim vrijednostima. Odluku o odgovarajuoj akciji aktivatora
donosi softver.
Za monitoring. To su take mjerenja koje se koriste za nadzor i monitoring procesa i za
izraunavanje agregatnih i izvedenih vrijednosti. Na primjer, mjerenje proizvodnje zasiene
pare. Ova vrijednost se ne regulira direktno nego je posljedica nekih drugih procesa unutar
energetskog postrojenja i praktino je odreuju operacije krajnjih korisnika proizvedene
pare. Takve vrijednosti se mogu iskoristiti, na primjer, za finansijske nagodbe izmeu
postrojenja. U sluaju naruavanja reguliranih vrijednosti mimo propisanih doputenih
odstupanja, takve mjerne vrijednosti se mogu iskoristiti za dijagnosticiranje stanja procesa i
uklanjanje nepravilnosti.
Za alarmiranje. Ove take mjerenja ukazuju na opasna odstupanja i mogue znaajne
posljedice po proces. To su znakovi upozorenja i zahtijevaju brzu reakciju (manualnu ili
automatiziranu) u smislu uklanjanja uzroka neeljenog odstupanja. Na primjer, opadanje
nivoa vode u elu kotla ispod specificirane minimalne vrijednosti. Sigurnosni ureaji su
neovisni od mjernih vrijednosti o kojima je ovdje rije.
Naravno, neke mjerne vrijednosti pripadaju svim navedenim grupama.

Potpunim regulacijskim krugom se takoer moe manualno upravljati. Mogue je mjeriti
relativne vrijednosti, biljeiti ih i donositi odluke o manualnom prilagoavanju aktivatora. To je
svakako zastario nain koji je povezan sa mnogim netanostima. Moderni nain automatizirane
kontrole procesa je praktino kopija manualnog procesa koji se vodi pomou modernih alata kao
to su moderna oprema za mjerenje, regulacijske tehnike i kompjuteri. Softver koji su izradili ljudi
kopija je manualnog voenja procesa.

Na kraju ovih uvodnih razmatranja, neophodno je rei da se sljedee stvari uvijek moraju
znati: 1) Zato se neto mjeri, 2) Kako e se mjerenje raditi i 3) Tanost obavljenog mjerenja. Na
primjer, mjerenje koncentracije oksigena u proizvodima sagorijevanja je vano radi kontroliranja

74

sagorijevanja u bojleru. To se moe raditi pomou aparata Orsat3ili cirkonske sonde4 i pratee
opreme. Mjerenja aparatom Orsat su vrlo zahtjevna, a sa cirkonskom sondom je mogue dobiti
stalan elektrini signal. Meutim, aparat Orsat je mnogo jeftiniji nego ureaj za mjerenje sa
cirkonskom sondom. Tanost mjerenja je otprilike ista. Ukoliko je mjerena vrijednost potrebna radi
periodine kontrole sagorijevanja, rezultati dobijeni upotrebom aparata Orsat sasvim su
zadovoljavajui. No, ukoliko se mjerenja rade u svrhu automatske kontrole omjera izmeu protoka
goriva i zraka za sagorijevanje, neophodno je koristiti cirkonsku sondu u tu svrhu i odgovarajui
lanac mjerenja i kontrole.

2. OPREMA ZA MJERENJE
Mjerenje je osnovni zahtjev za prikupljanje informacija o bilo kojem industrijskom procesu.
Potpune neophodne i korisne informacije se mogu realizirati automatski, poluautomatski ili
manualno. Osim ovoga, mjerenje moe biti direktno ili indirektno. Termin direktno mjerenje se
primjenjuje na sve sluajeve kada se rezultat daje direktno promatranjem. Numerika
vrijednost nepoznatog se dobija bilo putem poreenja sa standardnom ili je izraava instrument
kalibriran da daje oitanje u skladu sa usvojenom jedinicom. Ova vrsta mjerenja se veoma esto
koristi u praksi. Na primjer, duina se na direktan nain mjeri usporeivanjem sa metrom,
temperatura termometrom, pritisak manometrom, itd. Termin indirektno mjerenje se
primjenjuje na sluajeve kada se rezultat izvodi na osnovu vrijednosti drugih koliina mjerenih
na direktan nain i povezuje sa nepoznatim putem funkcionalnog odnosa. Primjer ove vrste
mjerenja je mjerenje stupnja protoka tenosti u smislu mjeraa protoka koji biljei pad
diferencijalnog pritiska. Indirektna mjerenja su prikladna za sluajeve kada nepoznatu nije
mogue direktno izmjeriti ili gdje indirektno mjerenje moe dati taniji rezultat.
Postoje tri osnovna elementa instrumenta: element koji oitava, koji prenosi te element koji
daje output ili indikator. Element koji oitava odgovara direktno na izmjerenu koliinu
proizvodei odgovarajui pokret, pritisak ili elektrini signal. To se prenosi kroz zglob, cjevovod,
ice, itd. kako bi skrenulo strelicu ili pomjerilo olovku i naznaila vrijednost mjerenja na
odgovarajue kalibriranoj skali ili dijagramu, ili da bi se pohranilo u memorijski ureaj.
Instrument moe biti pokrenut mehanikim, hidraulinim, pneumatskim, elektrikim, optikim
ili nekim drugim energetskim medijem. Obino se koristi kombinacija nekoliko vrsta energije
kako bi se dobio eljeni izlazni signal.
Fizika ogranienja mjernog ureaja i sistema uvijek izazivaju neku greku u praktinim
mjerenjima, tj. izvjesnu razliku izmeu naznaene vrijednosti i stvarne vrijednosti izmjerene
varijable. Stvarna vrijednost se odnosi na prihvaene standarde, kao to je standardni metar i
standardni kilogram. Pretpostavlja se da stvarna vrijednost uvijek postoji, mada je moda nije
mogue utvrditi. Jedan nain klasificiranja greaka, prema njihovoj prirodi ili uzroku, je
klasificirati ih kao sluajne, sistematske i grube. Sluajna greka je greka koja nasumino varira
kada se nepoznata mjeri u vie navrata. Uzroci sluajne greke se ne mogu utvrditi tokom
mjerenja ili predvidjeti unaprijed. Ukupni efekat sluajnih greaka se moe analizirati
upotrebom teorije vjerovatnosti i statistikih tehnika. Sistematska greka je ona greka koja
ostaje konstantna i varira u predvidljivom smislu, kada se neka koliina mjeri vie puta pod
identinim uvjetima. Ova vrsta greke se moe ukloniti iz konanog rezultata kroz primjenu
neke odgovarajue korekcije. Sistematske greke su vrlo vane za praktina mjerenja jer
pretpostavljaju neku greku u instrumentima, greku u metodu, te subjektivne, proceduralne i
greke iz okoline. Vano je naglasiti da sistematske greke mogu imati presudan utjcaj na
konani rezultat. Grube greke se odnose na pogreke koje obino utjeu na rezultat u omjeru
veem nego u sluaju oekivane greke, no paljiva provjera mjerenja otkrije uzrok.
Mjerenje koliine koja se vremenom mijenja moe biti praeno grekom koja moe
postojati jedino u dinamikim uvjetima. U takvim sluajevima, pored greaka koje proizlaze iz

Aparat za mjerenje sastava proizvoda sagorijevanja.

Senzor za mjerenje sadraja oksigena u proizvodima sagorijevanja (lambda senzor). Senzor je napravljen od keramikih materijala.Mjeri
razliku izmeu sadraja oksigena u proizvodima sagorijevanja i okolnom zraku te generira naponski signal ili promjenjive elektrine otpore
u ovisnosti od toga kolika je ta navedena razlika.
4

75

stacionarnog stanja, postoje i dinamike greke. Dinamika greka instrumenta se moe

definirati kao razlika izmeu greke u dinamikim uvjetima i greke koja mu se deava u
stacionarnom stanju, a koja odgovara vrijednosti nepoznate u datom trenutku vremena.
Kvalitet mjernog instrumenta se definira kroz:
i) Tanost. Stupanj egzaktnosti u kojem sredstvo mjerenja daje pravu vrijednost mjerene
koliine;
ii) Preciznost. Stupanj mogunosti da se ista prava vrijednost reproducira u nekoliko
neovisnih mjerenja pod naznaenim uvjetima;
iii) Osjetljivost. Najslabiji ulazni signal koji je u stanju pokrenuti izlazni signal sa eljenim
karakteristikama;
iv) Vremensko ogranienje. Vrijeme koje je potrebno da se postigne izlazni signal od
63,2% svoje ukupne promjene postepenom promjenom ulaznog signala; itd.
Na alost, praktino je nemogue dati detaljnu analizu svih kljunih elemenata mjernih
sistema, budui da su mjerenja vrlo kompleksna i obimna nauna i inenjerska disciplina dok je
prostor koji imamo na raspolaganju u ovom poglavlju ogranien. U ovim kratkim uvodnim
napomenama pokuali smo dati pregled samo osnovnih termina iz oblasti mjerenja, te je stoga
ono to slijedi samo kratki pregled opih principa mjerenja temperature, pritiska i vakuma,
protoka tanosti, te mjerenja nekih elektro vrijednosti. Meutim, uz poznavanje principa
mjerenja gorenavedenih termodinamikih i elektro vrijednosti, mogue je izmjeriti i dobiti
osnovne bilance mase i energije, to su najvaniji elementi u bilo kojem obraunu energije.

Od najvee vanosti priliko mjerenja je sigurnost, budui da i mehanike nezgode i one sa
elektrinom energijom mogu biti fatalne ukoliko se ne preuzmu stroge mjere opreza.

Potrebno je primjenjivati propise koji se tiu zdravlja i sigurnosti; preporuuje se da
testove i mjerenja uvijek radi kvalificirana i osposobljena osoba. Sve potrebne dozvole za rad
trebale bi biti pribavljanje prije pristupanja mjerenju i svi propisi bi trebali biti u potpunosti
shvaeni i provedeni.

Oprema za mjerenje, brojai, te oprema za monitoring i automatsku kontrolu potrebna je u
razliitim kombinacijama za efikasno voenje procesa. Glavni zahtjev za sve ove funkcije je
instrument koji moe tano oitati mjerenu varijablu, a isti prikazuju vrijednost ili prenose
signal koji tumae drugi ureaji. Instrument, kao primarni element, sastoji se od nekih vrsta
ureaja za itanje koji su u kontaktu sa tenou ili naznaava mjerenje ili prevodi oitani
impuls u neku vrstu sile ili pokreta.

Prvobitno razvijeni elementi za oitavanje su bili samostalne jedinice koje su oitavale
izmjerene varijable i prikazivale ih u jedinicama kao to su C, kPa i kg/h. Vremenom je postalo
oigledno kakve prednosti rezultiraju koritenjem transmitera i pretvornika koji dozvoljavaju
daljinske indikatore, kompleksnije kontrolne petlje i centralne kontrolne prostorije.

Transmiter se definira kao ureaj koji ita procesnu varijablu kroz medij primarnog
elementa, te ima output ija je vrijednost u stacionarnom stanju unaprijed odreena funkcija
procesne varijable. Primarni element moe biti odvojen ili sastavni dio transmitera.

Pretvornik je ureaj koji prima informacije u vidu jedne veliine i pretvara ih u informaciju
iste ili druge veliine. Primjer bi bila konverzija 420 mA signala iz transmitera u pneumatski
signal.

Pneumatski transmiter je ureaj koji ita procesnu varijablu i prevodi izmjerenu vrijednost
u zrani pritisak koji se prenosi do razliitih prijemnih ureaja za svrhu dojave, biljeenja,
kontrole ili alarma.

Veina ureaja za mjerenje i kontroliranje rade zajedno putem kompatibilnog sistema
prijenos signala. Upravo kao to su engleski ili francuski jezik vid komunikacije, tako su i 420
mA ili 21103.5 kPa (mjera) sistemi prijenosa signala.Za kompjutere postoje mnogi vidovi
komunikacije kao to su serijska, paralelna, RS 232, IEEE 488 itd. Veina komunikacije
instrumenata je zasnovana na pneumatskom ili elektronskom prenosu analognog signala za
srednje do velike udaljenosti.

U ovom poglavlju e biti dat samo pojednostavljen opis nekih mjernih instrumenata.

Meutim, trebalo bi izbjegavati unapreivanje mjernih instrumenata. Kompliciran mjerni
instrument je esto tee kalibrirati i njime rukovati, nego kada je u pitanu neki jednostavan i
76

jasan. Dakle, odabrani su najjednostavniji, najizdrljiviji i najee koriteni u industriji. Ovi opisi
nisu ni u kom sluaju potpuni, nego mogu biti od pomoi sa pokretanjem inicijalnih aktivnosti
mjerenja u praksi.

Glavna svrha ovog teksta je da se omogui razumijevanje fizikih principa funkcionisanja
ureaja za mjerenje, a ne da se objasni tehniko rjeenje nekog odreenog mjernog ureaja.
Tehnoloka rjeenja i dizajn ureaja za mjerenje danas su u velikoj mjeri drugaija, ali fizika bit
njihovog funkcioniranja ostala je nepromijenjena. Ovo naroito vai za takozvane apsolutne
mjerne ureaje, to jeste ureaje koji direktno pretvaraju izmjerenu vrijednost u mjerljivu
fiziku vrijednost u skladu sa poznatim zakonom (na primjer, manometar sa tenom kolonom).
Ovi ureaji se koriste za kalibraciju drugih instrumenata koji koriste indirektan nain
konverzije signala (elektrini kapacitet izmeu metalnih ploa kao mjera razlika u pritisku na
njihovim stranicama).

3. MJERENJE TEMPERATURE

Temperatura je jedan od osnovnih varijabli u nauci i inenjerstvu. Zbog svoje iroke
praktine upotrebe, mjerenje temperature ukljuuje upotrebu velikog broja razliitih metoda i
instrumenata (iva u staklu, platinski otpor, ili platina/rodijplatina termoelement kalibriran u
referentnim ovlatenim laboratorijima itd.).

Naziv Kelvin i simbol K koriste se da naznae jedinicu termodinamike temperature i
jedinicu temperature na empirijskim ljestvicama. Temperatura T, izraena u kelvinima, i
temperatura t, u stupnjevima celzijusa (C), povezane su sljedeim odnosom:

t [o C] T[K] 273.15



Jedan kelvin se definira kao 1/273.16 dio termodinamike temperature trostruke take
vode. Jedan stupanj celzijusa je jednak jednom kelvinu.

Neke od dostupnih metoda razvijenih za nauno i industrijsko mjerenje temperature, a koje
se esto koriste u mjerenju energije navedene su u nastavku teksta.

a. Termometri 'kapljevinaustaklu'

Princip: Tenost se iri sa temperaturom. Kako se temperatura poveava, tenost u staklu
se iri i podie se kroz tanku kapilaru u graduirane posudice termometra (Slika. 2).

Upotrebe i napomene: Moe imati veoma dobru preciznost i tanost. Relativno jeftin, ali
proizvodi se samo kao instrument za direktno oitavanje. Nisu potrebni pomoni izvori energije.

Slika 2. Termometri 'kapljevinaustaklu'

77

Raspon za razliite tenosti punjenja:

iva35 do 750C, toluen 90 do 200C, etilalkohol 80 do 70C,
Kerozin 6n do 300C, petroleter 120 do 25C, pentan 200 do 20C

Certificirani stakleni termometri sa ivom se iroko upotrebljavaju kao primarni,
sekundarni, i podsekundarni standardi.

Ukoliko je termometar kalibriran za totalno ili djelomino uranjanje, te za horizontalnu ili
vertikalnu upotrebu, mora se koristiti samo na taj nain ili se mora primijeniti korekcija.

Tanost koju je mogue postii sa staklenim termometrima ispunjenim tenou ovisi o
kvalitetu instrumenta, opsegu temperature, te vrsti uranjanja. Najkvalitetniji instrumenti
predvieni za puno uranjanje u stanju su napraviti izuzetno male greke u iznosu 0,2C
(raspon200 do 0C i 100 do 300C), 0,02C (raspon 0 do 100C), i 0,5C (raspon300 do 500C).
Greke u rutinskom svakodnevnom mjerenju mogu biti nekoliko puta vee, ak i nakon to se
primjene korekcije za varijacije u temperaturi zraka.

b. Termometri sa punjenim termalnim sistemom

Princip: Termometar sa punjenim termalnim sistemom funkcionira tako to koristi odnos
koji postoji izmeu temperature i pritiska radne (termometarske) supstance u hermetiki
zatvorenom termikom sistemu. Supstanca koja se koristi za punjenje moe biti gas, tenost, ili
mjeavina tenosti i njenih isparenja.
Tlani termometar (Slika. 3a). Radna supstanca (gas ili tenost) nalazi se pod nekim
inicijalnim pritiskom. Kada se osjetilo termometra izloi toploti, pritisak gasa iz punjenja
raste i dovodi do odmotavanja opruge (poput bilo koje vrste Burdonove cijevi) tako da
se njen vrh pomjera. Pomijeranje vrha opruge se pretvara u pokret strelice preko skale.
Pozicija strelice naznaava mjerenu temperaturu.
Termometri na pritisak pare (Slika. 3b). Osjetilo ovog termometra ispunjeno je
mjeavinom nepostojane tenosti i njenih isparenja. Nepostojana povrina tenosti je
uvijek unutar osjetila. Kapilarne i korekcije kuita nisu potrebne budui da parni
pritisak tenosti ovisi samo o temperaturi njene slobodne povrine. Termometar na
pritisak pare prikazan na Slika.3cposebno je dizajnizan da mjeri tanu temperaturu u
okolnoj temperaturi Burdonove cijevi te kapilarne i druge temperature.

Senzorpritiska
(Helikoidna Bourdonova cijev )
)

Kapilar

Capilary

Para

Para

Kapilar

(a)

Postojana
kapljevina

Potojana
kapljevina

Osjetilo
termometra

Nepostojana
kapljevina

(b)

(c)

Slika 3. Termometri sa punjenim termalnim sistemom

Upotrebe i napomene:
Raspon 150 do 600C. (supstanca iz punjenja je nitrogen (gas)), i
150 do 300C (supstanca iz punjenja je propil alkohol (tenost)).

Ima ogranien raspon, moe biti podloan promjenama u kalibraciji sa promjenom
barometarskog pritiska. Moe se koristiti za niske temperature. Nije potreban pomoni izvor
energije. Sistem osigurava dovoljno energije za upravljanje ne samo strelicom ili olovkom za
biljeenje, nego i kontrolnim mehanizmom. Kalibracija je izrazito nelinearna. Ovi termometri se

78

mogu koristiti za mjerenja sa udaljenih lokacija. Tanost termometara na pritisak pod najboljim
uvjetima je reda +0,5% ukupnog raspona skale. Nepovoljni uvjeti iz okruenja mogu u znaajnoj
mjeri poveati greku.
Raspon: 25 do 80C (freon 22), 0 do 125C (metilhlorid), 100 do 200C (aceton), 160 do
300C (etilbenzen). Sve napomene date za tlane termometre takoer se primjenjuju i u
ovom sluaju.

c. Termometri na principu irenja vrste tvari i bimetalni termometri

Princip: Termometri na principu irenja vrste tvari i bimetalni termometri funkcioniraju
na osnovu osobine vrstih tvari da mijenjaju svoje linearne dimenzije kao odgovor na promjenu
u temperaturi.
Termometri na principu irenja vrste tvari(Slika. 4). Osjetilo ima koeficijent linearnog
irenja vei od onog koji ima tap. Nii dio termometra je u potpunosti uronjen u medij
ija temperatura se mjeri. Kako se temperatura medija die, cjevica se izduava vie od
tapa, tako da se tap pomjera prema dole.
Bimetalni termometri (Slika. 5). Bimetalna traka, koja se sastoji od zavarenih slojeva
materijala sa razliitim koeficijentima termikog irenja tako da se uvijaju sa
promjenom temperature, slui kao osjetljivi element.

Metal A
Metal B

Slika 5. Bimetalni termometar

Slika 4. Termometri na principu irenja
vrste tvari

Upotrebe i napomene:
Raspon30 do 1000C sa osnovnom tanou u rasponu od 1,5% do 2,5%.
Raspon 60 do 300 C sa osnovnom tanou u rasponu od 1% do 5%.

Termometri na principu irenja vrste tvarii bimetalni termometri se mogu nai kao
instrumenti od metala, neobraeni, u oblicima koje je lako oitati, samostalni su i dovoljno
kompaktni, a sve te karakteristike su njihove prednosti u poreenju sa termometrima sa ivom
u staklu. esto se koriste kao primarni senzori za temperaturu u automatskim sistemima
kontrole temperature. Meutim, ovi instrumenti imaju manju tanost i pouzdanost nego to je
obino prihvatljivo.

d. Termoparovi

Princip: Kada se dva razliita metala spoje na jednom kraju i taj spoj se zagrije (Slika. 6),
javlja se napon na slobodnim krajevima koji je proporcionalan temperaturnoj razlici izmeu
spojenih i slobodnih krajeva. Ovo otkrie je zabiljeio Seebeck 1821. godine.

79


Seebeckov napon se ne moe direktno izmjeriti jer voltmetar mora biti prvo spojen na
termopar, a sami vodovi voltmetra stvaraju novi termoelektriki spoj. Rezultantno oitanje
voltmetra e biti proporcionalno temperaturnoj razlici izmeu J1i J2 (Slika. 5). To znai da
temperatura na J2mora biti poznata. Tipian termoelektriki spoj sa ledenom vodom kao
referentnim spojem prikazan je na Slici. 7.

Slika 6. Princip rada termopara

Slika 7. Termopar i referentni spoj

Slika. 8 prikazuje spoj koji se zove termoparski lanac. Ovaj aranman multiplicira
termoelektriku energiju prema broju parova spojenih u seriju. Na ovaj nain mogue je postii
veu osjetljivost. Ovo je najpouzdaniji termoelektriki nain mjerenja prosjenih temperatura
na vie taaka.

Slika 8. Termiki stup

Upotrebe i napomene: Primjenjuje se na cijeli raspon koji se kree od momentalne blizine
apsolutne nule do 1600 oC, dok je u IPTS68 naveden kao najprecizniji i pouzdaniji od svih
instrumenata raspona 630,5 do 1063 oC. Napon naspram temperature u smislu najee
koritenih termoparova predstavljen je na Slici. 9.

80

120
E

100

Voltaa [mV]

80
60

K
J

40
20

500

0
0

500

1000

1500

2000

20
Temperatura [oC]

Tip E
Nikl (10%) krom (+) naspram
konstantana ()

Tip J
eljezo (+)naspram konstantana (
)

Tip K
Nikl (10%) krom (+)naspram nikla
(5%) ()

Tip R
Platina (13%) rodij (+) naspram
platine ()

Tip S
Platina (10%) rodij (+) naspram
platine ()

Tip T
Bakar (+) naspram konstantana ()

Slika 9. Princip rada termoparova

Element u termoparu koji je osjetljiv na temperaturu moe se uiniti proizvoljno malim, te
na taj nain omoguiti precizno mjerenje temperature na toj taki. Nizak termiki kapacitet
elementa, koji je posljedica njegove male veliine, ima tendenciju da brzo reagira i omoguava
trenutno mjerenje temperature. Sam termopar ima veoma jeftinu i jednostavnu strukturu.
Indikator moe biti smjeten odvojeno od tijela i koristiti se za oitavanje velikog broja
termoparova naizmjence.
Prosjena tanost uobiajenih termoparova (koji nisu pojedinano kalibrirani od strane

proizvoaa ili autorizirane laboratorije) iznosi:
Tip E:
+1,7C (od 0 do 3 C)


maks. +4,4C (od 300 do 850C)
Tip J:
+2,2C (od0 to 250C)


maks. +5,7C (od250 do 760C)
Tip K:
+2,2C (od0 do 250C)


maks. +9,5C (od250 do 1250C)
Tip R, S: +1,4C (od0 do 600C)


maks. +3,7C (od 600 do 1500C)
Tip T:
+1,2C (od100 do 60C)


+0,8C (od60 do 100 C)


+2,8C (od 100 do 400 C)

e. Otporniki termometri

Princip: Mjerenje temperature pomou otpornikih termometara zasnovano je na injenici
da elektrini otpor svakog provodnika (metala) i poluprovodnika ovisi o njegovoj temperaturi.
Svaka promjena temperature se povezuje sa promjenom otpora, no kako bi se ta pojava
interpretirala, otporniko osjetilo mora biti povezan sa mjernim instrumentom koji ukljuuje
Wheatstoneov most. Most zahtijeva vanjski izvor i tri otpornika sa koeficijentom temperature
koji iznosi nula. Termistori su takoer temperaturno osjetljivi otpornici. Obino se sastoji od
poluprovodnikih materijala. Veina termistora ima negativne temperaturne koeficijente, tj.
njihov otpor se smanjuje sa poveanjem temperature. Na Slici. 10, opi sluaj promjene otpora
naspram temperature prikazan je za otporniki temperaturni detektor (RTD) i termistor. Na
Slici. 11, predstavljen je osnovni sluaj mjerenja otpornike temperature uz upotrebu
Wheatstoneovog mosta. Tri mosta otpornika su na istoj temperaturi, a RTD je izdvojen iz mosta

81

u taki mjerenja putem para nadograenih ica. Impedancija nadograenih ica utjecala je na
oitavanje temperature.

Otpor

Termistor
RTD

Temperatura

Slika 10. Otpor naspram temperature za
termistor i RTD

Slika 11. Wheatstoneov most za mjerenje
temperature RTDom (otporniki temperaturni
detektor)

Koritenjem tree nadograene ice, kap to je prikazano na Slici. 12, efekat impedancijaje
poniten. ice A i B moraju biti savreno sparene u duini. ica C djeluje kao da u njoj nema
struje. Dok tehnike sa mostovima predstavljaju klasian nain koritenja RTDa.

Slika 12. Troilni spoj RTDa

Upotrebe i napomene: Izrada elemenata otpornikog termometra je delikatnija operacija
nego izrada termoparova. U cjelini, otporniki termometri daju bolju tanost i mogunost
ponavljanja od onih koji se dobijaju termoparovima na temperaturama niim od 600 oC.

82


Najee se koristi platina. Moe se koristiti izmeu 220 C i 1050 oC, ali je obino
ograniena na 600 oC. Otpor je 100 oma na 0 oC i 138,5 na 100 oC. Tanost je +0,2 oC.

f. Radijacijski pirometri

Princip: Sva zagrijana tijela emitiraju svjetleu energiju i intenzitet tog isijavanja ima
definiranu vezu spram temperature tijela koje ga emitira. Isijavanje toplote je talasni fenomen
talasne duine koji zauzima precizno odreeno mjesto u spektru: 0,01 do oko 100 mikrona.
Zagrijano tijelo emitira zraenje koje obuhvaa nekoliko talasnih duina u skladu sa
StephanBoltzmannovim zakonom, koji tvrdi: Zagrijano tijelo zrai svjetleu energiju sa svoje
povrine koja je direktno proporcionalna sa etvrtom potencijom termodinamike temperature
tog tijela.
a) Optiki pirometri, koji se esto nazivaju pirometri u kojima filament (arna nit)
nestaje, mjere intenzitet svjetlosti temperature u vidljivom spektru (Slika. 13).
Mjerenje svjetlosti temperature se zasniva na usporedbi svjetlosti testnog tijela sa onom
koju emitira sijalica sa arnom niti u pirometru na efektivnoj talasnoj duini zraenja.
Poreenje intenziteta svjetlosti radi osoba koja promatra i ono ovisi o osjetljivosti
ljudskog oka. Promatra kontrolira struju iz sijalice dok filament ne nestane u slici
objekta mjerenja(sluaj tT= tfnaSlika. 15). Temperatura se oitava direktno sa
instrumenta.
b) Radijacijski pirometri (Slika. 14). U praksi, sa ovim pirometrom energija objekta
mjerenja (dijela objekta iju temperaturu mjerimo) se fokusira pomou lee na crno
tijelo termikog stupa. Termiki stup se sastoji od vie termoparova u nizu kako bi se
dobila mjerljiva elektromotorna sila (EMS) proporcionalna temperaturi objekta
mjerenja. Optiki sistem usmjerava energiju sa objekta mjerenja na termiki stup. Svi
hladni spojevi su u termikom kontaktu sa tijelom pirometra tako da zadravaju
temperaturu okoline. Temperatura objekta mjerenja je naznaena na instrumentu.

Crveni
filter
Sijalica sa
arnom niti
tf

Mjereni
objekat
tT

Lea
objektiv
a

Apertura

Galvanometar
Reostat

Ro
tT > tf

tT = tf

tT < tf

Slika 13. Shema optikog pirometra

83

Promatra

Apertura

Promatra
Mjereni
objekat
Termikistup
Target

Slika 14. Shema radijacijskog pirometra

Upotrebe i napomene:
Uobiajena ogranienja primjene smjetena su izmeu 700 oC i 3000 oC. Instrumenti
esto dobijaju kalibraciju dvostrukog ili trostrukog dometa. Mjerenje ovim
instrumentom ne ovisi od udaljenosti izmeu objekta mjerenja i promatraa, pod
uvjetom da je slika objekta mjerenja dovoljno velika da je mogue osigurati jasno
poklapanje svjetlosti sa arnom niti ili testnom takom. Industrijske primjene optikog
pirometra ovise o njegovoj mogunosti da tano izmjeri temperature objekata koji su
daleko i nepristupani, osim vizualno, kao to su topljeni metali ili unutranjosti pei ili
temperature povrina. Takoer se koristi za proces kalibracije drugih ureaja za
mjerenje temperature, kao to su radijacijski pirometri i termoparovi u zatitnim
cjevicama. Optikim pirometrom se mora runo rukovati, tako da se ne moe koristiti
za kontinuirano oitavanje.
Ovi instrumenti se mogu koristiti od 400 do 3500 oC. Ogranienje osnovne tanosti
radijacijskih pirometara koji funkcioniraju na rasponu temperature od 500 do 2500 oC
smjeteno negdje izmeu 7,5 i 30 oC.

Kada se koristi radijacijski pirometar, vano je zapamtiti da je potrebno neko vrijeme da se
toplotna ravnotea izmeu termikog stupa, okolnih dijelova ureaja i vrueg objekta mjerenja
dosegne stabilno stanje.

g. Infracrveni termometar

Osnovi dizajn se sastoji od lee koja fokusira infracrvenu (IR) energiju na detektor, koji
pretvara energiju u elektrini signal koji se moe prikazati u jedinicama temperature nakon to
bude kompenziran za varijaciju u temperaturi okoline (Slika. 15). Kada biramo bezkontaktne
mjerne instrumente, neophodno je uzeti u obzir ne samo objekat mjerenja i njegovu sposobnost
da emitira zraenje, nego i okruenje i okolnu atmosferu. Ova konfiguracija omoguava mjerenje
temperature iz daljine bez kontakta sa mjernim objektom. Kao takav, infracrveni termometar je
koristan za mjerenje temperature pod okolnostima gdje se termoparovi ili drugi senzori za
ispitivanje ne mogu koristiti ili ne daju tane podatke iz razliitih razloga. Neke tipine okolnosti
su situacije kada se trebaju izmjeriti objekti u pokretu.; ili kada je mjerni objekat okruen
elektromagnetnim poljem, kao u sluaju indukcijskog grijanja.; ili kada se mjerni objekat nalazi
u vakuumu ili drugoj kontroliranoj atmosferi; ili u sluaju primjena je je potrebno brzo reagirati.

84

Okolina
Tsur

Mjereni objekat
TS

Amosferske
emisije i
absorpcija

Radijacijski
termometar

TS

Slika 15. Princip rada infracrvenog termometra

Infracrveni pirometri omoguavaju korisnicima mjerenje temperature u sluajevima gdje
se konvencionalni senzori ne mogu upotrijebiti. Konkretno, kada se radi o objektima u pokretu
(tj. valjci, mainerija u pokretu, ili prenosna traka), ili gdje je potrebno napraviti bezkontaktno
mjerenje radi kontaminacije ili neke opasnosti (poput visokog napona), gdje je razdaljina
prevelika, ili gdje su temperature koje je potrebno izmjeriti previsoke za termoparove ili druge
kontaktne senzore.
Kljune stvari koje treba sagledati u sluaju upotrebe bilo kakvog infracrvenog pirometra
ukljuuju vidno polje(veliinu i udaljenost objekta mjerenja), vrstu povrine koja se mjeri
(okolnosti stope zraenja), spektralni odgovor (za atmosferske efekte ili emitiranje putem
povrina), raspon i namjetanje temperature (runi prenosni ili fiksirano montiranje). Druge
stvari koje treba sagledati ukljuuju vrijeme odziva, okoli, ogranienja montiranja, aplikacije za
portove ili prozore za gledanje, te eljena obrada signala.
Vidno polje ini kut gledanja iz kojeg instrument funkcionira, a koji je odreen optikom
jedinice. Da bi se dobilo tano oitanje temperature, objekat koji se mjeri trebao bi u potpunosti
popuniti vidno polje instrumenta. Budui da infracrveni ureaj odreuje prosjenu temperaturu
svih povrina u vidnom polju, ukoliko je temperatura pozadine razliita od temperature objekta,
moe doi do greke u mjerenju.
Sposobnost emitiranja energije ili emisivnost se definira kao omjer energije koju zrai
objekat na datoj temperaturi u odnosu na energiju koju emitira savren grijai element, ili crno
tijelo, na istoj temperaturi. Emisivnost crnog tijela je 1,0. Sve vrijednosti emitiranja nalaze se
izmeu 0,0 i 1,0. Veina infracrvenih termometara imaju sposobnost da kompenziraju za
razliite vrijednosti emisivnosti, te razliite materijale. Openito, to je vea emisivnost nekog
objekata lake je postii tano mjerenje temperature upotrebom infracrvenog. U sluaju
objekata veoma niske emisivnosti (ispod 0,2) moe biti teko izmjeriti temperaturu na ovaj
nain. Neke vrste uglaanih, sjajnih metalnih povrina, kao to je aluminij, u tolikoj mjeri
reflektiraju infracrveno da nije uvijek mogue napraviti tano mjerenje temperature.
Emisivnost materijala je mogue utvrditi na pet naina, kako bi se osiguralo tano mjerenje
temperature:
Ugrijati uzorak materijala do poznate temperature, uz upotrebu preciznog senzora,
te izmjeriti temperaturu IR instrumentom. Potom prilagoditi vrijednost emisivnosti
kako bi se indikator privolio da prikazuje tanu temperaturu materijala.
U sluaju relativno niskih temperatura (do 250 C), mogue je izmjeriti komadi
ljepljive trake, sa emisivnou od 0,95. Potom prilagoditi vrijednost emisivnosti kako
bi se indikator privolio da prikazuje tanu temperaturu materijala.
Za mjerenje visokih temperatura, mogue je u objektu izbuiti otvor (ija je dubina
najmanje 6 vea od promjera). Ovaj otvor djeluje kao crno tijelo sa emisivnou od
1,0. Temperatura se mjeri u otvoru, a potom se prilagodi emisivnost kako bi se
indikator privolio da prikazuje tanu temperaturu materijala.

85

Ukoliko materijal, ili neki njegov dio, moe biti obloen, crna boja bez sjaja e imati
emisivnost od otprilike 1,0. Izmjeri se temperatura boje, a potom se prilagodi
emisivnost kako bi se indikator privolio da prikazuje tanu temperaturu materijala.
Za veinu materijala postoje standardizirane vrijednosti emisivnosti. Iste se mogu
unijeti u instrument kako bi se procijenila emisivna vrijednost materijala.
Postoje dvije vrste pirometara, fiksno montirani ili prenosivi. Fiksno montirane jedinice se
najee instaliraju na jednoj lokaciji kako bi se kontinuirano nadgledao dati proces. Obino
rade na linijsko napajanje, i usmjereni su na jednu taku. Kada je u pitanju ova vrsta
instrumenta, izlazne informacije mogu biti prikazano lokalno ili na daljinu, zajedno sa
analognim outputom koji se moe koristiti za dodatni prikaz ili kontrolnu petlju. Takoer
postoje prenosivi infracrveni pitolji na baterije; ove jedinice imaju sve karakteristike
fiksirano monitiranih ureaja, obino bez analognog outputa koji bi sluio u kontrolne svrhe.
Najee se ove jedinice koriste za odravanje, dijagnostiku, kontrolu kvaliteta, te mjerenje po
takama kada su u pitanju osjetljivi procesi.

4. MJERENJA PRITISKA I DIFERENCIJAL PRITISKA

Mjerenje pritiska je poput mjerenja temperature, jedno od najrairenijih fizikalnih mjerenja
u industiji. Kod mnogih procesa koji ukljuuju upotrebu pare, vode, ili gasa, uspjeno
funkcioniranje ili efikasnost postrojenja ili procesa mogu ponekad ovisiti o mjerenju pritiska.

Pritisak proizlazi iz mase, duine, i vremena, to su fundamentalne veliine, a definira se
kao omjer sile i povrine. Za sve jedinice pritiska obavezno je koristiti jedinicu iz meunarodnog
sistema mjernih jedinica (SI) paskal (Pa). Paskal se definira kao sila od jednog njutna po metru
kvadratnom (N/m2). Takoer je uvrijeeno korisiti jedince bara za pritisak (1 bar = 105 Pa),kao
i van sistemskejedinice poput milimetra vodenog stuba (1 mm H20 = 9.80665 Pa) i milimetra
ivinog stuba (1 mm Hg = 133.312 Pa).

Ureaji za pritisak obino vre mjerenje u odnosu na atmosferski pritisak, to se definira
kao pritisak izazvan atmosferom iznad apsolutne nule. Apsulutni pritisak je pritisak iznad
apsolutne nule. Statiki apsolutni pritisak definira molekularnu aktivnost gasova. To je pritisak
koji se koristi u izraunavanju gustine gasa i izraunavanjima drugih termofizikalnih
vrijednosti tenosti. Razlika izmeu pritiska unutar objekta koji je pod pritiskom i okolnog
atmosferskog pritiska naziva se relativni(manometarski) pritisak. Da bi se dobio apsolutni
pritisak, relativnom pritisku se mora dodati atmosferski pritisak. Vakuum je razlika izmeu
atmosferskog pritiska i apsolutnog pritiska ispod atmosferskog. Pored toga, vano je biti
upoznat sa sljedeom terminologijom:
Statiki pritisak je stvarni pritisak koji vri tenost bilo u stanju mirovanja ili u pokretu.
Statiki pritisak je mogue izmjeriti putem piezometarskog prstena ili malog radijalnog
otvora u zidu cijevi;
Ukoliko je cijev zakrivljena okomito u odnosu na protok, statiki pritisak se uveava za
usmjerenu kinetiku energiju toka. Pri ubrzanju koje iznosi nula, oitanje pritiska je isto
kao i statiki pritisak,no sa uveanjem brzine, uoavamo se poveanje za kvadrat brzine.
Razlika u nivoima pritiska se naziva dinamii pritisak;
Zbir statikog i dinamikog pritiska nazivamo stagnacija ili ukupni pritisak.

Ureaji koji mjere atmosferski pritisak nazivaju se barometri, uraaji koje mjere apsolutni
pritisak su apsolutni manometri. Manometri i vakuumski manometri se definiraju kao ureaji
namijenjeni mjerenju relativnog i vakuumskog pritiska, svaki za sebe. Ukoliko ureaj moe
mjeriti i vakumski i relativni pritisak, onda se naziva manometar za ukupni pritisak. U
svakodnevnoj upotrebi, mjerni instrumenti za pritisak i vakuum, nazivaju se manometri mada je
to ime za ureaje koji mjere samo niske vrijednosti pritiska (ispod i iznad atmosferskog).
Difrerencijalni manometri su ureaji koji mjere razliku izmeu dva pritiska. Diferencijalni
pritisak se mjeri bilo razdavajanjem dva pritiska dijafragmom i mjerenjem sile ili pokreta
dijafragme, ili posmatranjem visine kapljevine u manometru.

Ureaji za mjerenje pritiska zasnovani su na:
Mjerenju ekvivalentne visine kapljevine;
86

Mjerenju sile na odreenom podruju;

Mjerenju neke promjene u elektrikim ili fizikalnim karakteristikama tenosti.
Da razmotrimo principe i primjene najee koritenih ureaja za mjerenje pritiska.

a. Kapljevinski pretvornici pritiska

Princip: Slika. 16 prikazuje razliite vidove kapljevinskih pretvornika pritiska. Ova vrsta
pretvornika pritiska obino se naziva manometar. Manometer mjeri pritisak u skladu sa
odnosom p = g h, gdje je h visina tenosti gustine , a g je ubrzanje gravitacije. Na taj nain,
pritisak se esto direktno izraava u smislu ekvivalentnosti visini kapljevine u cjevici
manometra. Kapljevina u manometru je obino voda ili iva, ali dostupne su i druge vrste
tenosti za posebne domete. Umanometar (Slika. 16a) izraava razliku u pritisku p1 p2kao
razliku u h nivoima. Ukoliko je p2izloena atmosferi, manometar oitava relativni pritisak p1.
Ukoliko je cjevica p2ispranjena i zatvorena (p2 = 0), naznaena je apsolutna vrijednost p1. U
manometar sa rezervoarom predstavlja uobiajenu modifikaciju (Slika. 16b). Skala je posebno
kalibrirana da uzme u obzir promjene nivoa unutar rezervoara tako da je potrebno oitavanje
samo jedne cjevice. Ova vrsta manometra se primjenjuje na mjerenje atmosferskog pritiska
(ivin barometar).

p2

p1
+

p2

Scale

p1
+

h2 h

p2

p1 +
h2
(a) Manometarska
tenost

(c)

(b)

Slika 16.Kapljevinski pretvornici pritiska

Da bi se poveala osjetljivost, manometar moe biti nagnut u odnosu na silu gravitacije, to
daje veu pokretljivost tenosti unutar cjevice za datu promjenu vertikalne visine. Priklonjeni
manometar prikazan na Slici. 16c koristi taj princip rada.

Primjena i napomene: Svi ovi instrumenti se mogu koristiti za lokalna mjerenja kada su
instalirani na ili pored relevantne opreme za mjerenje relativnog pritiska zraka ili drugih gasova
do 700 mm H20 i 735 mmHg, te mjerenje vakuuma do 760 mm Hg, i manometara za
diferencijalni pritisak za mjerenje razlika u pritisku do 700 mm H20 i 700 mm Hg u gasovima
koji su pod nisim pritiskom u poreenju sa atmosferskim.

Kapljevisnki manometri se mogu koristiti kao glavni i referentni manometri, a vakumski
manometri da verifikuju radne instrumente dizajnirane za iste domete pritiska.

b. Bourdonova cijev

Princip: Ovo je jedan od najstarijih oblika ureaja za mjerenje pritiska. Sastoji se od
eliptinog dijela metalne cijevi zakrivljenog u oblik C (Slika. 17a) koja je zatvorena s jedne
strane i otvorena za pritisak s druge strane koja je privrena. Razlika u pritisku izmeu
unutranjosti i vanjskog dijela cijevi (vii pritisak je unutra) dovodi do pokuaja da cijev

87

dosegne kruni presjek. To rezultira deformacijama koje dovode do krivolinijskog pomicanja

slobodnog kraja, a njegovo kretanje rezultira izlaznim signalom. Na slici. 17 b,c,d, prikazani su
drugi oblici Bourdonove cijevi, ukljuujui spiralne, uvijene, i helikoidne konfiguracije.

Presjek cijevi

C Vrsta
(a)

Spirala
(b)

Uvijena cijev
(c)

Helokoidna
(d)

Slika 17. Bourdonova cijev

Primjena i napomene: Ove vrste instrumenata su svakako najee u praktinim
industrijskim primjenama. Jeftini su, vrlo jednostavni u upotrebi, mogu biti vrlo tani, te
pokrivaju irok doseg pritisaka u poreenju sa drugim dostupnim metodama. Meutim, ne
mogu se koristiti za daljinsko upravljanje i oitavanje ukoliko ne posjeduju istu vrstu elektrinih
mjernih pretvornika Domet, primjena i tanost ovih instrumenata prikazana je na Tabeli 1.
Najvei pritisak je rezerviran za Cvrstu Bourdonove cijevi.

Tabela 1. Doseg, primjena i tanost elektrinih mjernih pretvornika
VRSTA
Bourdon

PRIMJENA
Pritisak
Vakum
Spojeni vakum i pritisak

Dijafragme

Pritisak
Vakum
Spojeni vakum i pritisak

Mjehovi

Pritisak
Vakum
Spojeni vakum i pritisak

MIN.DOSEG
0 1 bar
0 98,000 Pa
Bilo koji mjerni raspon
unutar dometa pritiska i
vakuuma sa ukupnim
mjernim rasponom od 1
bara
0 50 Pa
0 50 Pa
Bilo koji mjerni raspon
unutar dometa pritiska i
vakuuma sa ukupnim
mjernim rasponom od
50 Pa
0 1 bar
0 98,000 Pa
Bilo koji mjerni raspon
unutar dometa pritiska i
vakuuma sa ukupnim
mjernim rasponom od 1
bara

MAKS. DOSEG
0 7.500 bar

TANOST
0,5 % i vie

0 30 bar 0 7.500 Pa

Od 0,25 % do 1 %

0 60 bar 0 7.500 Pa

Od 0,5 % do 2 %

c. Dijafragme i mjehovi
Princip: Najee koriteni elastini elementi pretvornika pritiska u vidu dijafragme su
labave dijafragme sa vrstim centrom (ravne ili valovite) (Slika. 19 a, c) ili kapsule (Slika. 19 b).
Po primjeni pritiska, dijafragma se savija i pokree relevantan mehanizam koji pomie strjelicu
preko skale. Savijanje dijafragme ovisi o razliitim promjerima kuita, debljini metala, oblicima
naboranosti, broju nabora, modulima elastinosti i primijenjenom pritisku. Kuite dijafragme je
obino dizajnirano tako da se savijanje pribliava linearnom odnosu pritiska primijenjenog u
punom dosegu, gdje je to mogue.

Element dole ispod je lanak koji se sastoji iz jednog dijela koji je mogue rasklopiti i
sklopiti, aksijalno savitljiv (Slika. 18). Obino se formira u jednoj kontinuiranoj operaciji od

88

tanke beavne cijevi u jako omotanu ili valovitu beavnu jedinicu putem hidraulike il
mehanike metode.

Vakum

Ravna

Valovita

Kapsula

Diferencijala

Apsolutna

Slika 18. Dijafragma

Diferencijalni ili apsolutni

Slika 19. Mjehovi

Primjena i napomene: Openito govorei, dijafragma i mjehovi mogu se primjenjivati u istim
situacijama gdje se koriste Bourdonove cijevi, ali za nie vrijednosti pritiska i vakuuma.

d. Elektrini pretvornici pritiska

Princip: Postoji vie vrsta i konstrukcija u primarnim senzorskim elementima elektrinih
pretvornika pritiska. Meutim, oni su obino u sljedeem obliku: 1) Bourdonova cijev (C vrsta,
spiralna i helikoidna); 2) dijafragma; 3) mjeh; i 4) izvjesna modifikacija jednog od navedenih
oblika.

Outputi ovih mjernih pretvornika su elektrini i zbog toga se svi mogu klasificirati u
sljedee logine podgrupe: 1) pretvornik naprezanja; 2) otporniki; 3) magnetni; 4)
kapacitativni; 5) piezoelektrini; i 6) oscilometrijski.

Jedino kapacitativni i piezoelektrini mjerni pretvornici e biti opisani u ovom tekstu,
budui da smatramo da se oni najee koriste u analizi upotrebe energije.
Kapacitivni pretvornik pritiska. Ureaj sa svojstvom kapacitivnosti sastoji se od dvije
provodnike ploe (obino metalne) razdvojene izolatorom koji moe biti zrak. Kada se
primijeni napon na metalne ploe ureaja, jednaki i suprotni elektrini naponi se pojave
na ploama. Omjer tog napona u odnosu na voltau predstavlja kapacitivnost koja je
proporcionalna veliini ploa i obrnuto proporcionalna razmaku izmeu njih. Na slici. 20
prikazan je porast diferencijalnog pritiska ureaja sa kapacitivnosti. Ovakav dizajn se
esto moe vidjeti u praksi.
Piezoelektrini pretvornik pritiska (Slika. 21). Ova vrsta mjernog pretvornika razlikuje
se u jednom sutinskom aspektu od svih drugih elektrinih pretvornika: jedini je kojem
ne treba dotok elektrine energije. Sila primijenjena na pomaknue dovodi do toga da
ovaj mjerni pretvornik generira izlazni napon putem piezoelektrinog efekta.

Kada se kvarcni kristal izree tako da ima paralelna lica, na njima se pojavljuju elektrini
naboji suprotnog polariteta. Koliina naboja ovisi linearno o primijenjenoj sili, unutar
ogranienog dometa, a njegov polaritet ovisi o smjerovima kristalografskih osovina. U
piezoelektrinim mjernim pretvornicima se koriste i neki drugi kristali i keramika jedinjenja

Primjena i napomene: Kapacitivni pretvornik pritiska moe se koristiti za relativno irok
dijapazon pritisaka putem promjene mjere elektinih pojaala. Mogu biti: 1) malih fizikih
dimenzija dizajnirani za instaliranje na motore i testnu opremu; 2) dovoljno kompaktni i vrsti

89

u konstrukciji da minimiziraju efekat jakih vibracija te imaju malu inerciju; i 3) koriteni bez
elektrine zatite.

Slika 20. Kapacitivni pretvornik pritiska

Poklopac
Metalna
lopta

Metalna potpora

Kvarcna ploa
Kontaktna ploa
Kvarcna ploa
Metalna potpora

ica

+
p

Metalna ravna
dijafragma

Slika 21. Piezoelektrini pretvornik pritiska

Ovi mjerni otpornici mogu se dobiti sa dosegom od 0,05 0,5 barado 0 05 700 bara.
Maksimalna sigurna temperatura rada tijela u porastu je 150 oC.

Glavna prednost piezoelektrinih mjernih pretvornika je to to je signal odgovora na
varijaciju u pritisku linearan. Ovi pretvornici su laki i kompaktniji od ranijih, ali takoer grube
izrade. Mana njihove upotrebe je da daju relativno mali izlazni signal.

U tipinom piezoelektinom pretvorniku pritiska (Slika. 21) raspon pritiska je od 0,005 do
10 bara u frekvencijskom dosegu od 5 do 2.000 Hz. Neke druge vrste piezoelektrinih
pretvornika pritiska mogu se nai sa dosegom koji varira od 0,5106 do 700 bara.

5. MJERENJE PROTOKA

Mjera protoka je ureaj kojim se mjeri brzina ili koliina protoka fluida koji se kree u
otvorenim ili zatvorenim cijevima. Obino se sastoji od primarnih i sekundarnih elemenata.
Primarni element mjeraa protoka se montira unutar ili izvan protoka fluida i odailje signal
koji je u odgovarajuoj vezi s protokom fluida u skladu s poznatim fizikalnim zakonima kojima
se opisuje odnos fluida s datim primarnim elementom mjeraa protoka. Sekundarni element
mjeraa protoka je instrument koji odgovara na signal s primarnog elementa i prikazuje ga na
ekranu ili izlaznoj jedinici koja moe oitavati brzinu ili koliinu protoka.

Odabir mjeraa protoka za eljenu primjenu zavisi od tipa fluida, ogranienja u pogledu
temperature i pritiska, uvjeta instaliranja, raspona brzine protoka koji e biti mjeren, tanosti,
cijene primarnih i sekundarnih elemenata, itd.
90

a. Mjerenje protoka fluida pomou mjeraa sa diferencijalnom glavom

Princip: Osnovni princip svih diferencijalnih mjeraa protoka je Bernoullijeva jednaina
protoka energije. Kad je protok usmjeren (Slika 22), bilo postepeno ili naglo, kinetika energija
se poveava na raun raspoloive potencijalne energije. Prema tome, ako je fluid prisiljen
mijenjati svoju brzinu u rasponu od presjeka AA do presjeka BB (Slika 22a), njegov pritisak e
se promijeniti iz p1' u p2' u skladu s gore navedenom jednainom (zanemarujui efekte trenja,
irenja i vrtloenja). Razlika u pritiscima koju dobijemo je funkcija brzine i, kao posljedica toga,
brzine protoka fluida i moe se koristiti kao mjera brzine protoka. Numerika vrijednost brzine
protoka moe se izraunati mjerenjem razlike u pritiscima odgovarajuim diferencijalnim
manometrima.

Najei tipovi primarnih elemenata (restrikcija) su standardne mjerne prigunice (Slika
22a), mjerna sapnica (Slika 22b), i Venturijeve cijevi (Slika 22c). Naravno da postoji izvjestan
broj nestandardnih ureaja za izmjenu pritiska koji se ne koriste tako esto kao gore navedeni.

(a)
p1

p2
Mjerna
sapnica

p1

(b)

p2

Venturijavacijev
p2

(c)

p1

Slika 22. Mjera protoka s diferencijalnom glavom

Zapremina brzine protoka u (m3/s) moe se izraunati koristei se jednainom:

.

V = F0 2 p/


i masom brzine protoka u (kg/s) koristei se jednainom:

m = F0 2 p1 /


koje se izvode iz osnovne teorije protoka. U ovim jednainama:

Koeficijent protoka, bezdimenzioni. Ispravlja teorijsku jednainu za utjecaj brzine
(Reynoldsov broj). Do ovog koeficijenta se dolazi eksperimentalnim putem.

Faktor irenja, bezdimenzioni. Ispravlja teorijsku jednainu kad se radi o
stiljivom fluidu. Za prigunice se mora eksperimentalno izraunati, a za sapnice i
Venturijeve cijevi moe se izraunati teorijski. Za nestiljve fluide =1.
Fo
Primarni element zone slobodnog protoka, m2.
Gustoa fluida, uzvodno, kg/m3.
1
p
Razlika u pritiscima, Pa.

91


Mjerna sapnica sastoji se od dijela u obliku zvona koncentrino instaliranog u cijev i ravnog
cilindrinog izlaza (Slika 22b). Venturijeva cijev sastoji se od cilindrinog dijela, ulaznog dijela
koji se postepeno suava i pretvara se u kratki cilindrini dio nazvan grlo, i od difuzora (Slika
22c). Venturijeve cijevi stvaraju manje stalnog gubitka pritiska od mjerne sapnice i mnogo
manje od prigunica.

Primjena i napomene: U 75 % industrijskih mjerenja protoka koriste se mjerne prigunice i
diferencijalni transmiteri pritiska. Raspon protoka koji je potreban modernim tvornicama je
velik i mjerne prigunice rijetko ispunjavaju zahtjeve. Njegova nelinearnost stvara problem
kako u kontrolnim sistemima, tako i u jednostavnim mjerenjima. Ipak, ova vrsta mjerenja
protoka je jednostavna, raznovrsna, jeftina, ne podrazumijeva pomine dijelove, a mogue je
raditi i teorijsku kalibraciju. Ova metoda moe se koristiti za mjerenje protoka gasa, tekuine i
pare. Nain spajanja sekundarnog elementa (koji se koristi za mjerenje razlike u pritiscima na
primarnom elementu) u velikoj mjeri zavisi od fluida koji se mjeri. Mjera nivoa tanosti iznosi
1%. Niski rasponi protoka i protok u cijevima malog promjera ne mogu se mjeriti ovom
metodom.

Mjesto mjernog instrumenta, u zavisnosti od prigunice ili ureaja za blokiranje i prirode
fluida odreuje neke druge uvjete kad je u pitanju format cijevi i postavka hladnjaka, sifona za
vlagu, ispusnih ventila, itd. u sistem. Openito uzevi, cilj uvijek mora biti izbjegavanje uvjeta
koji bi dali pogrean diferencijalni pritisak. Osim, naravno, u sluaju kad se koriste zapeaene
komore, cijevi koje povezuju prigunice i mjerni instrument moraju biti homogene. Te veze
obino se nazivaju veze diferencijalnog pritiska i u njih ne smiju dospjeti neeljeni gasovi,
tenosti ili vrste tvari, to dovodi do potrebe za podeavanjem odzraka, sifona za vlagu,
kondenzatora, itd.

b. Varijabilni mjerai protoka (Rotameteri)

Princip: Kod ove vrste mjeraa protoka radi se o posebnoj vrsti ureaja za stvaranje razlike
u pritiscima u zonama gdje se restrikcija mijenja kako bi se odrao isti nivo diferencijalnog
pritiska. U sluaju uobiajenog rotametra (Slika 23), visak koji se nalazi u gornjoj uspravnoj
cijevi, vei dio je okrenut prema gore, podie se poloaj ravnotee sile koja visak vue nanie i
potisne sile kojom fluid koji protie pored viska kroz krunu prigunicu i gura visak navie.
Manje cijevi prave se od stakla koje je kalibriranje tako da se protok moe oitati direktno
posmatranjem poloaja zaepljene cijevi. Brzina protoka srazmjerna je zoni u kojoj se restrikcija
efektivno primjenjuje. Izlazna vrijednost takoer moe biti elektrini i pneumatski signal
proporcionalan zoni efektivne primjene.

Primjena i napomene: Ovi instrumenti koriste se za tekuine, gasove i isparenja (pare)
pritiska do 2400 kPa za staklene cijevi i do 5000 kPa za metalne cijevi. Temperaturna
ogranienja kreu se do 200 oC za staklene cijevi i 550 oC za metalne cijevi. Izuzetno malim
rotametrima mjere se protoci toliko mali da ga veina drugih mjeraa ne moe izmjeriti. Kad su
u pitanju korozivni fluidi, postoje posebno dizajnirani mjerai pravljeni od porculana i drugih
hemijski otpornih tvari, koji se obino instaliraju u posebna kuita kako bi se sprijeila
oteenja na mjerau. Posebni mjerai mogu se koristiti u velikim vodovima. Oni se sastoje od
mjerne cijevi i viska napravljenog tako da se moe umetnuti u standardne promjere koji ine dio
protonog sistema.

92

D1
D2
Konusna
cijev

P
u

Visakili
plovak

a)

b)

Slika 23. Rotametar

Veliina omjera ove vrste mjeraa je za 100 do 500 mm nominalne promjere cijevi i od
0,015 do 0,1 m3/s vode ili 0,05 do 15 m3/s zraka u standardnim uvjetima pritiska i temperature.

c. Mjera brzine i protoka Pitotove cijevi

Princip: Pitotova cijev (Slika. 24) funkcionie tako to odreuje razliku izmeu ukupnog i
statikog pritiska. Ova razlika se naziva dinamiki pritisak i stavlja se u direktnu vezu sa
brzinom fluida koristei Bernoullijevu jednainu. Tako da je:


w = 2 p/ ,

gdje je:
w
brzina fluida, m/s;
p dinamiki pritisak, Pa; razlika izmeu ukupnog i statikog pritiska na datom
presjeku);

gustina fluida, kg/m3;

pTotal

pStatic

Toka
stagnacije

Statike
cijevi

Slobodno
strujanje

1.0

l
d

0
3.0

Slika 24. Pitotova cijev

93

8.0


Meutim, da bi pronali dinamiki pritisak i konsekventno brzinu fluida, koristei gore
navedenu jednainu, moraju se izmjeriti i ukupni i statiki pritisak. To se moe uraditi vrlo
jednostavno instaliranjem male cijevi u veoj cijevi tako da je njen prednji otvor okrenut u
pravcu suprotnom od pravca toka (ukupni pritisak) i ukoliko se statiki pritisak mjeri
upotrebom radijalnih cijevi (Slika. 24). Lokalna brzina protoka je razliita u razliitim takama
presjeka. Kako bi se utvrdila brzina protoka, potrebno je utvrditi prosjenu brzinu toka.
Prosjena brzina bilo kojeg presjeka se mjeri tako to se presjek podijeli u vie jednakih dijelova
i ukupna brzina se mjeri na reprezentativnoj taki svakog od njih. Ako utvrdimo brzinu u
svakom dijelu mjerenjem odgovarajuih dinamikih pritisaka, i ako znamo podruja presjeka
cjevovoda i postojee temperature, onda se brzina protoka mase moe izraunati koristei
sljedeu jednainu:

.
F


m =
n w 1 +w 2 + w 3 + ... w n

gdje je:

m
brzina protoka mase, kg/s;

F
podruje presjeka, m2;
brzina, m/s (i = 1,2,3,...,n)

wi

n
broj lokalnih mjerenja brzine;


prosjena gustina fluida na postojeoj temperaturi i datom presjeku;

Primjena i napomene: Pitotova cijev se koristi za velike cijevi i u sluajevima kada je
potrebno mjerenje obaviti jeftino. Pomou ovog ureaja, mogue je izmjeriti lokalne ili brzine po
takama i pritiske u protoku fluida. Mogue je koristiti neke posebne dizajne ovog instrumenta
za mjerenje brzine u graninim slojevima. Pitotova cijev, kao primarni element, zauzima mjesto
relativno manjeg znaaja u komercijalnim mjerenjima protoka. Usprkos ovome, metoda je
jeftina, ima praktino neogranien dijapazon primjena i daje mjerenja dobre tanosti. Meutim,
izmeu ostalog, zahtijeva dosta vremena i ukljuuje dosta raunanja kao i precizne instrumente
za mjerenje dinamikog pritiska.

d. Turbinski mjerai protoka

Princip: Slika. 25 prikazuje slikovito turbinski mjera protoka. Brzina rotora turbinskog
mjeraa protoka odgovara linearno prosjenoj brzini fluida. Turbina moe biti mehaniki
povezana sa tahometrom kako bi naznaila brzinu toka te sa brojilom kako bi pokazala ukupan
protok. Magnetni rast (Slika. 25) generira puls svaki put kada vrh turbine proe. Uestalost
pulsa (mjerena putem odgovarajueg elektronskog spoja) potom je proporcionalna brzini
lokalnog toka. Ova vrsta sa periodima magnetnog porasta zahtijeva hermetiko zatvaranje.
Potreban je minimalan protok da bi se prebacili magnetski zupanici i pokrenulo okretanje
rotora.

Primjena i napomene: Turbinski mjera protoka se koristi za tana mjerenja irokog
spektra istih gasova i tenosti, a neki specijalno dizajnirani se koriste za paru. Ova vrsta
mjeraa protoka mora biti kalibrirana. Tanost se kree od +0,25 do +1,00 % navedene brzine
protoka. Ovisi o rasponu brzine protoka, viskozitetu i uslovima instaliranja.

94

Slika 25. Turbinski mjera protoka

6. MJERENJE VLAGE
Prema osnovnim zakonima termodinamike, da bi se utvrdilo termalno stanje
dvokomponentnih spojeva potrebno je znati tri neovisna termodinamika parametra spoja od
kojih jedan mora biti sastav ili neki drugi parametar koji ovisi od sastava. Sastav vlanog zraka
uobiajeno se odreuje apsolutnom vlanou zraka (x) kao omjerom mase vode (mw) i mase
suhog zraka (gasa) (mda).
Ovaj parametar moe se kretati u rasponu od 0 (suhi zrak) do 100 % (ista vodena para).
Vlani zrak vlagu moe sadravati u tri razliita agregatna stanja (vodena para, teno stanje i
led) pa je, u opem smislu, apsolutna vlanost:


x x v x w x i

pri emu xv, xw i xi tim redoslijedom predstavljaju masu vode u gasovitom, tenom i krutom
stanju po kilogramu suhog zraka.


Apsolutna vlanost zraka moe se izraziti i kao odnos broja mola vlage naspram broja mola
suhog zraka, odnosno kao molarna (mnoinska) koncentracija.
Kod zasiene vlanosti u zraku (parcijalni tlak vodene pare pv nii je od zasienog tlaka
psa pri jednakoj temperaturi), sadraj vodene pare moe se izraziti i u vidu relativne vlanosti
zraka i upravo se taj vid veoma esto upotrebljava u tehnikim disciplinama. Relativna vlanost
predmetnog vlanog zraka () utvruje se na sljedei nain:

p
a
psa

Odnos izmeu apsolutne i relativne vlanosti zraka je sljedei:

pa
x P



x 0.622

P pa
0.622 x P

pri emu, pored ranije utvrenih parametara, P predstavlja ukupan tlak ovog spoja, odnosno
vlanog zraka.

95

Stanje vlanog zraka uobiajeno se odreuje temperaturom, ukupnim tlakom i sastavom

utvrenim na jedan od gore navedenih ili bilo koji drugi nain koji je u direktnoj funkcionalnoj
vezi s ovime.
Postoje mnogobrojni postupci i metode za utvrivanje parametarskih svojstava stanja
vlanog zraka (i vlanih gaspa uope), meutim ni jedno od mjerila vlanosti ne posjeduje sve
poeljne odlike kao to su osjetljivost, preciznost, stabilnost, jednostavnost funkcioniranja, niska
cijena, irok raspona, itd.
Vlanost zraka i drugih gasova regulira se u izuzetno irokom rasponu (od oko 5 1018 do
oko 1000 g/m3 ). Istovremeno, temperatura gasa moe varirati izmeu 60 i 600 oC, a u nekim
sluajevima ak i preko toga. Tlak moe varirati izmeu 40 kPa i oko 15 m/s.
Ovdje e se od oko etrdeset, koliko ih je poznato, navoditi samo u praksi najee
primjenjivane metode mjerenja vlanosti u zraku.
Bitno je napomenuti i to da e naela funkcioniranja, kao i ogranienja ogovarajuih ureaja
biti znatno bolje poznati kod mjerenja vlanosti u zraku nego to je to sluaj sa, na primjer,
ureajima za mjerenje temperature ili tlaka. Upravo iz ovog razloga donosimo ovako detaljan
uvod prije nego ponemo analizirati neke od metoda koje se esto koriste kod industrijskih
mjerenja u praksi.

a. Aspiracijski psihrometar

Princip: Dva termometra se postavljaju tako da su izloena strujanju zraka. Stalno strujanje
zraka preko termometara omoguava se pomou malih ventilatora (Slika 26). Temperaturni
senzor jednog od termometara prekriven je gazom koja je natopljena istom vodom i
predstavlja poveznicu izmeu vode i samog senzora. Ovo je vlani termometar, dok je drugi suhi
termometar. Govorei sa stanovita termodinamike, temperatura vlanog senzora je
temperatura na kojoj tekuina ili voda u krutom stanju isparavanjem u zrak mogu dovesti do
adijabatskog zasienja zraka na neizmijenjenoj temperaturi. Kod vlanog termometra (Slika 26)
deavaju se tri radnje: a) uslijed konvektivnog prijenosa topline na temperaturi suhog senzora
voda iz gaze (fitilja) ispari u zrak; b) voda sa fitilja isparava i uslijed radijacijskog prijenosa
topline iz okruenja, i c) vodena isparenja se sa fitilja ire u okolini spoj zraka i vodenih
isparenja. Kao posljedica ove tri radnje, temperatura mokrog termometra postaje nia ili se
izjednauje (zasieni zrak) sa temperaturom suhog termometra. Temperature vlanog
termometra i adijabatskog zasienja za dati spoj zraka i vodenih isparenja u uslovima
uobiajenog tlaka i temperatura praktino se izjednauju.
Meutim, treba napomenuti da se temperature vlanog termometra i adijabatskog
zasienja znaajno razlikuju kada je rije o drugim spojevima gasa i isparenja, odnosno spoju
zraka i vodenih isparenja u uslovima koji se razlikuju od uobiajenih.
Psihrometrijska metoda se praktino zasniva na mjerenju kako temperature vlanog tako i
temperature suhog termometra to omoguava da se oitane vrijednosti istog trenutka mogu
pretvoriti u relativnu vlanost. Tu konverziju je mogue provesti pomou odgovarajuih tabela,
dijagrama ili analitikih jednadbi izvedenih na osnovu termodinamike analize spojeva zraka i
vodenih isparenja.

96

Motor
Ventilator

Vlani
termometar

Suhi termometar

Slika 26. Aspiracijska psihrometrija

Primjena i napomene: Aspiracijski psihrometar je jeftin, prenosiv ureaj jednostavne
uporabe. Takvi ureaji obino se koriste za temperature vlanih senzora od 0 do 100 C i mogu
obuhvatiti raspon relativne vlanosti od 0 do 100 %. Preciznost ovih instrumenata je oko 2%
izmjerene vrijednosti relativne vlanosti.

b. Mehaniki mjerai vlage

Princip: Mehaniki mjerai vlage slue se odlikom odreenih materijala da po upijanju vlage
promijene svoje fizike dimenzije. Ljudska dlaka, konjska dlaka i ivotinjske opne esto se
uporabljavaju za ovaj vid djelatnosti. Na primjer, ljudska dlaka mijenja svoju duljinu za 2,5%
kroz promjenu relativne vlanosti sa 0 na 100%. Slika. 27 daje ematski prikaz naela rada
mehanikih mjeraa vlage s vlaknima (Slika. 27a), odnosno ivotinjskim opnama (Slika. 27b).
Mala fizika promjena moe se poveati mehaniki uz pomo zupanika i poluga kako bi se
pomjerila kazaljka koja pokazuje mjernu vrijednost.

Gibanje

Gibanje

Pokaziva

Pokaziva

Dlaka
Opna

Slika 27. Mehaniki mjerai vlage

Primjena i napomene: Niska cijena ovog instrumenta, njegova jednostavnost rada i prednost
u vidu direktnih oitavanja razlog su njegove rasprostranjene uporabe u praksi. Ova vrsta
instrumenta prilino je pouzdana za vrijednosti relativne vlanosti izmeu 15 i 90%. Odzivno
vrijeme ovih instrumenata je u poreenju s drugim vrstama dobro, a mogu se koristiti pri
temperaturi izmeu 40 i 60 oC. Prosjena preciznost je 3% izmjerene vrijednosti relativne
vlanosti. Za ovakve instrumente moe se koristiti i poseban plastini materijal.

97

c.

Osjetilo vlage na bazi litijevog klorida

Princip: Primarni element osjetila vlage na bazi litijevog klorida je mala stanica sa
posebnom plastinom kouljicom u kojoj su dva odvojena namota srebrne ice. Te dvije ice
slue kao elektrode, a provoenje elektriciteta meu njima izaziva otopina litijevog klorida
kojom je kouljica premazana (Slika 28). Litijev klorid je higroskopski materijal i njegova
provodnost ovisi od koliine vlage apsorbirane iz atmosfere u okruenju. Kroz srebrne ice,
odnosno elektrode puta se izmjenini napon kako bi izmjenina elektrina struja proticala
izmeu elektroda putem otopine litijevog klorida. Ovo dovodi do porasta temperature u stanici
do toke kada se parcijalni tlak vodenog isparenja otopine litijevog klorida izjednai sa tlakom
pare u okolinom zraku. Ovo za posljedicu ima poveanje otpora izmeu dvije ice to dovodi do
smanjenja toplinske struje i temperature same stanice. Po ustaljenju stanja, svaka od vrijednosti
apsolutne vlanosti odgovara konanoj temperaturi stanice koju pokazuje otporniki
termometar unutar nje. Ova temperatura se, sa visokim stupnjem preciznosti, moe iznova
izazvati i ovisi iskljuivo od fizikih odlika litijevog klorida.

Otporni osjetilni element

Traka natopljena
litijevim kloridom

Elektrode

23. 34
Skala

Slika 28. Osjetilo vlage na bazi litijevog klorida

Vlanost je izraena kao temperaturna vrijednost zbog ega se pokazivaki instrument
obino kalibrira u oC temperature roenja, a oitavanje pokazuje onu temperaturu zraka pri
kojoj bi, ukoliko bi se zrak ohladio, dolo do kondenzacije. Kada je poznata ova temperatura
mogue je izraunati i relativnu i apsolutnu vlanost.

Primjena i napomene: Ovaj ureaj se moe koristiti temperature roenja izmeu 45 i 60 oC
i za tlak zraka do 40 bara. Preciznost mjerenja iznosi + 1.00 oC temperature rosita, ali je
odzivno vrijeme znatno bolje nego kod drugih metoda.

7. MJERENJE SASTAVA GASOVA IZGARANJA

Da bi se utvrdila uinkovitost ureaja za izgaranje potrebno je utvrditi sastav ispusnih
gasova, naroito sadraje kisika, ugljikovog dioksida i ugljikovog monoksida. Postoji itav niz
aparata za analiziranje sastava gasova izgaranja. Mogue ih je razvrstati po osnovu naela rada,
pa tako moemo govoriti o instrumentima zasnovanim na:

1) elektromagnetskoj radijaciji, 2) kemijskoj reakciji, 3) promjenama struje, otpora i fluksa
nastalim usljed uvoenja energije u elektro i magnetske krugove sa uzorkom i 4) rezultatima
primjene toplotne ili mehanike energije na neki sistem. Ovdje e se, pak, razmatrati samo
Orsatov aparat (skupina 2) i toplinski analizator gasova (grupa 4) zbog njihove este uporabe
kod industrijskih mjerenja.

a. Orsatov aparat

Princip: Slika. 29 daje ematski prikaz ovog ureaja. Aparat se sastoji iz tri cilindra (a, b, c)
ispunjena kemijskom otopinom koja ima sposobnost apsorbovanja odreenih gasova i
kalibriranja birete (d) sa skalom od tisuu stepeni, postavljenim u spremniku ohlaene vode.
Ovaj ureaj je osmiljen za potrebe analiziranja suhih dimnih gasova. Para se kondenzuje du
spremnika u kome je bireta. Odreena koliina gasa se, na nain predstavljen slikom, kroz

98

triputni ventil (f) usisava na nii nivo, nakon ega se ventil zatvara a ukupna koliina gasa
nekoliko puta potisne kroz cilindar (a) to se postie pomou otvaranja ventila a2 i podizanja i
sputanja boce za niveliranje (e). Po apsorbiranju CO2 gasova u cilindar (a), cilindar se ponovo
puni kemijskom otopinom sve dok se utvreni maksimalni zapreminski postotak CO2
apsorbiranog u cilindru (a) ne oita na bireti. Gas se usisava i potiskuje kroz cilindar pomou
boce za niveliranje (e). Nakon ovoga cjelokupni postupak se ponavlja u cilindrima (b) i (c) koji
su izraeni da apsorbiraju kisik (O2) (b) i ugljikov monoksid (CO) (c). Ukoliko dimni gas ne
sadri druge nesagorene komponente (H2, CH4, CmHn ) u bireti e ostati samo isti duik (N2).

f
c2

II

b2

c
CO
c1

b1

b
O2

a2

II

a
CO2
a1

e
I

Slika 29.Orsatov aparat

Pored ovog najpoznatijeg i najee upotrebljavanog aparata postoje jo i ureaji koji
omoguavaju utvrivanje drugih nesagorenih komponenti plina putem primjene kemijskih
metoda.

Primjena i napomene: Jednostavnog dizajna i naina funkcioniranja, aparat biljei
rasprostranjenu primjenu kod testiranja razliitih postrojenja, te za provjeru ureaja za
automatsko analiziranje CO2 i O2 u kako laboratorijskim tako i industrijskim uslovima. Najvee
ogranienje ovih ureaja je to to rade u razmacima i mogu izvriti najvie izmeu 20 i 25
mjerenja po satu.

b. Toplinski analizator gasa

Princip: Funkcioniranje ovih ureaja zasnovano je na sljedea dva naela: a) poreenje

toplotne provodivosti dimnih gasova sa onom u gasova koji se nalaze u zraku i b) mjerenje
proizvedene toplote u trenutku kada se gasovi izgaranja podgriju unutar analizatora. CO2
sadraj dimnog gasa utvruje se na prvi od ova dva naina, dok se koliine CO i Hz odreuju
putem primjene druge pobrojene metode.

99

Gas

Zrak

(c)
R2

R3
mV

R1

R4

(b)
Gas

Zrak
(a)
+

R1=R2=R3=R4

Slika 30. Toplinski analizator gasa (za CO2)

Slika. 30 daje tipian prikaz automatskog analizatora koji se koristi za utvrivanje sadraja
CO2 u dimnim plinovima. Ovaj ureaj funkcionira po naelu mjernog mosta sa otpornicima
ugraenim u komore. Komore R1 i R3 sadre zrak, dok se kroz komore R2 i R4 duva dimni gas
koji je predmetom opita. Kroz most neprekidno prolazi istosmjerna struja, a milivoltimetar je
kalibriran u postocima CO2. Kada kroz komore (R2 i R4) duva zrak a ne dimni plinovi most je
uravnoteen jer je koliina topline koju otputaju platinske ice kao otpornici jednaka onoj u sve
etiri komore. Kada kroz komore duvaju dimni gasovi, temperatura platinskih ica raste to
dovodi do pojave elektriciteta u dijagonali mosta. Do ovoga dolazi jer je koeficijent toplotne
provodljivosti CO2 gotovo dva puta nii od koeficijenta toplotne provodljivosti u zraku dok je,
kada je rije o nekim drugim komponentama dimnih gasova (CO2, O2, N2) taj koeficijent gotovo
jednak kao i kod zraka. Ostale komponente (H2, SO2, CH4) su zastupljene u malim koliinama pa
je i njihov utjecaj minimalan. Utjecaj pare eliminira se kroz ranije isuivanje dimnih gasova. Svi
otpornici se zagrijavaju na oko 100 oC.

Slika. 31 daje ematski prikaz automatskog analizatora gasa osmiljenog za potrebe
utvrivanja CO + H2. I ovaj ureaj ima mjerni most. Otpornici R2 i R3, ugraeni u pripadajue
komore, meusobno su jednaki i nainjeni od tanke platinske ice. Druga dva otpornika (R1 i R4)
takoer su jednaki, ali izraeni od mangana. Otpornici R2 i R3 zagrijavaju se do temperatura od
450 do 500 oC dok u isto vrijeme u komori R2 uslijed katalizatorskog djelovanja platine dolazi
do sagorijevanja ugljikovog monoksida i vodika. Njihovo sagorijevanje potpomae viak kisika
sadranog u dimnim gasovima. To sagorijevanje za posljedicu ima porast temperature
otpornika R2, a time i samog elektrinog otpora. Ovo rezultira poremeajem ravnotee mjernog
mosta to se moe vidjeti na milivoltmetru kalibriranom u postotku CO + H2.

100

Gas
Gas

Zrak

(c)
R2

R3
mV

R1

R4

(b)

(a)
+

R2=R4

R1=R3

Slika 31. Toplinski analizator gasa (za CO2 + H2)

Primjena i napomene: Postoji veliki broj razliitih dizajna ovih ureaja za analiziranje koji
funkcioniraju po osnovu naela toplotne provodljivosti, meutim svima im je zajedniko to da
su skupi. Osnovne prednosti ovih analizatora su to to se mogu primjenjivati za automatsko i
kontinuirano mjerenje i kontrolu, te biti izuzetno precizni. Preciznost analizatora toplotne
provodljivosti CO2 je +0.5% predmetnog raspona, a za analiziranje CO + H2 + 0.15%.

8. ELEKTRINA MJERENJA
Uslovi

Osnovne elektrine veliine volta, ampera, vata i vatsati izrazi su poznati veini ljudi. S
obzirom da razumijevanje stvarnog znaenja tih izraza nije uvijek tono, ovdje je dat njihov
kratak opis, a vie detalja moe se nai u dijelu teksta koji se odnosi na elektrinu energiju.
Volti su mjerne jedinice elektrine jakosti ili naboja.
Amperi su mjerne jedinice za elektrinu struju.
Vati se izvode kao broj vati pomnoen sa brojem ampera i mjerna su jedinica za
elektrinu snagu.
Vatsati su mjerne jedinice utroka energije i predstavljaju osnovu za obraunavanje
pripadajuih komunalnih usluga.
Nazivni faktor snage je manje poznat, ali izuzetno znaajan izraz. Napon i strujni krug u
sistemu izmjenine struje. Ukoliko napon i struja ne krue skupa oni su izvan faze i
smanjuje se korisna (djelatna) snaga. S poveanjem faznog pomaka smanjuje se korisna
snaga. Postrojenjima gdje se uporabljava oprema koja izaziva previe faznih pomaka
komunalna preduzea zaduena za elektrodistribuciju izriu novane kazne. Postoje
korektivne metode u odnosu na nazivni faktor snage i treba ih uzeti u razmatranje.
Mjerenje potranje obino se povezuju sa vatsatnim brojilima. Potranja predstavlja
stopu utroka snage u bilo kom trenutku. Komunalna preduzea zaduena za
elektrodistribuciju vre dvojaku naplatu od velikih postrojenja naplatu elektrine
energije u odnosu na broj vatsati utroenih tokom obraunskog perioda i naplatu
potranje zasnovano na maksimalnoj potranji (vata) zabiljeenoj tokom istog tog
perioda. Bitno je maksimalnu potranju (vrno optereenje) odravati na to niem
nivou to je to mogue.

Vrste brojila


Elektrina brojila za koje se moe rei da je njihova instalacija najtrajnije prirode ukljuuju
brojila zasnovana na zakretnom svitku, pominom eljezu i elektrodinamika brojila. Ovdje su
opisana naela po kojima funkcioniraju:
101

 Brojila na bazi zakretnog svitka funkcioniraju po naelu magnetnog privlaenja i

odbijanja. Struja koja je prola kroz svitak stvara magnetno polje. Ukoliko se taj svitak
postavi na rotirajuu osovinu izmeu suprotnih polova permanentnog magneta i pusti
struja i osovina i svitak e rotirati. Dolazi do interakcije magnetnog polja nastalog unutar
svitka sa poljem magneta kako bi stvorili obrtnu silu. Pokaziva privren za osovinu
pokazae broj volti, odnosno ampera zavisno od toga kako je brojilo podeeno.
Brojila na bazi pominog eljeza sastoje se iz dvije cilindrine eljezne lopatice, jedne
unutar druge. Jedna od lopatica je statina, dok druga moe slobodno rotirati, a
okruene su svitkom. Struja proputena kroz svitak stvara magnetno polje koje
magnetizira te dvije lopatice. Odbijanje jednakih polova ta dva magneta stvorie obrtnu
silu i dovesti do rotiranja pokretne lopatice.
Elektrodinamiko brojilo predstavlja kombinaciju brojila na bazi zakretnog svitka i
brojila na bazi pominog eljeza. Magnet i eljezo zamijenjeni su svicima tako da izmeu
ili unutar statinih svitaka postoji zakretni svitak. Protok struje kroz svitke dovodi do
stvaranja magnetnih polja i interakcije koja daje obrtnu silu. Brojilo pokazuje vate
ukoliko jedan od svitaka prepozna volte, a drugi struju.

Mjera uloen u krug predstavlja dodatni paralelni ili serijski otpor. Prema tome, utroak
struje i pad napona koji iz toga proizilazi uzrokovan brojilima moraju se uzeti u razmatranje.

Uobiajeno u svakom postrojenju postoji najmanje jedno brojilo elektrine energije
brojilo koje pokazuje ukupni utroak energije i koje ugrauje elektrodistributer za potrebe
naplate usluga.

Za individualno mjerenje potroaa elektrine energije od posebnog interesa
najjednostavnije je koristiti ovome slino kilovatsatno brojilo. Meu takvim potroaima mogu
se nai veliki zrani ili kompresori za hlaenje, te drugi veliki motori koji rade na due vrijeme.

Kilovatsatna brojila integriraju izlazne vrijednosti elektrine energije i vrijeme tako da je
oitavanjem brojila u dvije razliite vremenske jedinice mogue saznati koliko tano elektrine
energije je utroeno tokom predmetnog perioda.

Kilovatsatna brojila uglavnom se sastoje iz montirane aluminijske ploe i dva kotura.
Brojilo biljei ukupan broj obrtaja ploe, integrira nalaze i daje ukupan iznos elektrine energije
koja je protekla kroz njega.

Kilovatsatna brojila preteito se postavljaju samo kod najznaajnijih pojedinanih korisnika
elektrine energije, dok se za ostale dobra ocjena utroka pojedinih elektrinih instalacija moe
napraviti na osnovu povremenih runih mjerenja izlaznih vrijednosti pomou obinih A, V i W
brojila ili brojila s kvaicom (Slika 32).

Izlazne vrijednosti snage mogu se mjeriti i izravno pomou vatnog brojila s kvaicom, ali
ono kota. Ukupna potronja elektrine energije nekog procesa ili maine moe se naknadno
izraunati tako to se pomnoi nazivna snaga odreene maine sa vremenom koliko je radila.

Slika 32. Brojilo s kvaicom

102

9. MONITORING

U kontekstu ovog poglavlja monitoring predstavlja posmatranje podataka koje su predoili

mjerni instrumenti, a potom i poduzimanje odreenih koraka. Ovo moe poprimiti formu
jednostavne aktivnosti poput posmatranja menzure sa strane spremnika i runog iskljuivanja
pumpe kada se spremnik napuni, ali u mnogim situacijama potrebno je vie informacija da bi se
mogla donjeti odreena odluka. Postoji irok spektar opreme poput signalnih ureaja,
indikatora, ureaja za zapisivanje, zapisivaa podataka, CRT ureaja i raunara koji mogu
pomoi proces monitoringa.

a. Prekidai

U mnogim sluajevima nije neophodno znati stvarnu vrijednost protoka, tlaka, temperature
ili snage ve samo to da li su njihove vrijednosti ispod ili iznad odreene. U takvim sluajevima
bi prekida podeen da se pomjeri kod dosezanja neke unaprijed odreene vrijednosti mogao
biti dovoljan. Prekidai se mogu koristiti za aktiviranje alarma, signalnih ureaja ili kontrolnih
sistema po naelu ukljueno/iskljueno.

b. Signalni ureaj/elektrini indikator

Signalni ureaj je upakovani alarmni sistem koji se koristi za monitoring procesa. Kljune
varijable procesa konstantno se prate, ali se operater obavjetava samo onda kada vrijednost
mjerene varijable pree unaprijed utvrene granice.

c. Indikator

Indikator je najjednostavniji, najjeftiniji nain za prikazivanje vrijednosti varijable procesa

koja se mjeri. Indikatori mogu biti direktno povezani sa procesom ili primati pneumatski,
odnosno elektronski signal od odailjaa kako bi davali daljinsku naznaku. Indikatori dolaze u
okruglom obliku ili u vidu vertikalne crte.

10. REGISTRIRANJE MJERNIH REZULTATA

Veinu mjernih rezultata, dobijenih na osnovu stacioniranih i runih instrumenata za
mjerenje, moe oitati osoba koja obilazi postrojenje i redovito zapisuje rezultate mjerenja u
npr. dnevne sveske ili dijagrame, ili ih moe automatski biljeiti kompjuter.
Redovita itanja stacioniranih mjernih instrumenata bi se trebala raditi runo, bar tokom
prvih godina nakon njihove instalacije. Isto se vai za period nakon provedbe mjera ouvanja
energije. Na taj nain osoblje ima priliku da upozna postrojenje iz energetske perspektive, naui
tehnike mjerenja i kako da procjenjuje pouzdanost dobijenih mjernih rezultata i dobija sve u
svemu praktino znanje iz termodinamike. Instaliranje kompjutera za redovito prikupljanje
mjernih podataka iz svih mjernih instrumenata u postrojenju koje ne funkcionira efikasno iz
perspektive energije, gdje postoji manjak mjernih instrumenata ili gdje osoblje koje radi na
energetskim pitanjima nema veliko iskustvo u ovoj oblasti, nema smisla i moe imati suprotan
efekat od oekivanog. Lako je pouzdati se 100% u mjerni rezultat koji registrira kompjuter i biti
zadovoljan nainom koji se koristi za rjeavanje energetskog problema bez da se zaista ovlada
situacijom.
Pristup mora biti da se praktino naui kako mjeriti, kalibrirati mjerne instrumente,
ocijeniti energetske kvantitete od itanja, procijeniti pouzdanost rezultata, itd. prije nego se
ukljui pomo kompjutera u operaciju poboljanja efikasnosti. Pitanje da li je to vrijedno
investicije? uvijek se mora postavljati, a u sluaju instaliranja kompjutera u ove svrhe trokovi
mogu biti znaajni.
Kada rad aktivnosti na ouvanju energije odmaknu i problem bude stavljen pod kontrolu,
kompjuter je zaista odlina pomo koja se moe iskoristiti za prikupljanje svih rezultata
mjerenja u isto vrijeme te moda i ee nego je to prethodno raeno, i poboljavanje
statistikih izraunavanja, itd. to moe zahtijevati dosta vremena ukoliko se runo radi.
103

Takoer, povremena mjerenja bi se trebala raditi runo sve dok tehnika mjerenja ne bude
savladana.
U sluaju vrlo preciznih mjerenja, npr. blie analize procesa koji zahtijevaju puno energije i
gdje sva itanja mjerenja moraju biti napravljena u isto vrijeme, nije mogue trati naokolo i
oitavati sve mjerne instrumente u isto vrijeme. Tada je registraciju neophodno uraditi pomou
tampaa, zapisivaa podataka ili kompjutera
Zapisivai podataka mogu raditi samo jednostavnije kalkulacije na osnovu prikupljenih
izmjerenih rezultata i to znai da se dalje raunanje mora raditi pomou kompjutera .
Ne postoje prednosti u tome da registriramo mjerne rezultate ploterom, osim ukoliko se
samo radi o provjeri da li je mjerni rezultat malog broja mjernih instrumenata unutar zadatih
granica ili drugim slinim, jednostavnim mjerenjima.
Ukoliko, meutim, postoji dosta mjernih rezultata i mjerenja koje e posluiti kao osnova za
neka izraunavanja, onda kompjuter moe utediti vrijeme i novac, te osigurati tane procjene.
Svi rezultati mjerenja se automatski registriraju u izvjesnim vremenskim intervalima. Ovo
je preduvjet za dobru tanost.
Ukoliko se mjerni rezultati biljee direktno kompjuterom onda je mogue raditi naprednije
verzije tampanja, npr. direktno u dijagramima. Sve kalkulacije se mogu lako raditi na
kompjuteru koji pohranjuje podatke.
Protok i temperatura su obino parametri koji se mjere i na osnovu njih se odreuju
outputi i energetski kvantiteti. Ukoliko temperaturu registrira zapisiva podataka ili kompjuter
onda je potrebno odabrati termoparove ili mjerae temperature. Ukoliko je potrebno da protok
(gasa, pare ili tenosti) registrira zapisiva podataka ili kompjuter onda je potrebno koristiti
mjera protoka, npr. prstenaste mjerne prigunice ili venturijeve cijevi, a to mora biti
kombinirano sa diferencijalnim mjeraom pritiska, p elijom, ili elektronskim
mikromanometrom kako bi se izvrila konverzija diferencijala u signal, mV napon.

11. PRILIKE ZA KONZERVACIJU ENERGIJE I MJERNI INSTRUMENTI

a. Prilike u upravljakim rutinama
Iskoritene prilike u upravljakim rutinama su aktivnosti upravljanja energijom koje se
provode redovito i nikada manje od jednom godinje. U pogledu mjernih instrumenata, ovo
ukljuuje aktivnosti poput periodine kalibracije ureaja, procjene neprihvatljivih procesnih
operacija koje doprinose dobijanju mjernih podataka loe kvalitete, te sistematsko prikupljanje,
pohranjivanje i koritenje podataka. Indirektno, mjerni instrumenti mogu biti obuhvaeni
mnogim prilikama za upravljanje energijom koje se pojavljuju u okviru upravljakih rutina, kao
izvor podataka za analizu.

b. Kalibracija

Oprema za mjerenje, brojila i oprema za monitoring mora davati tane podatke da bi oni bili
korisni. Nema boljeg naina da se izgradi povjerenje u podatke od redovitog kalibriranja
instrumenata. Mehanizmi instrumenata su osjetljivi i zahtijevaju redovito odravanje. Koliina
potrebnog odravanja e znaajno varirati od instrumenta do instrumenta. Na primjer, u sluaju
jednostavnog manometra moda e biti potrebno samo ga jednom godinje provjeriti kako bi se
osiguralo da su linije jasne i nivo tanosti taan. Za razliku od toga, osjetljivi izravno povezani
analizator moe zahtijevati dnevne ope provjere i sedminu kalibraciju testnim gasom.
Prenosivi testni instrumenti obino zahtijevaju ee provjere jer se njima grubo rukuje.
Jednostavne provjere moe raditi osoblje angairano na generalnom odravanju ili se
instrumenti mogu periodino slati na odravanje. Takoer je uvrijeena praksa sklopiti ugovor
o odravanju sa dobavljaem opreme ili firmom. Kada postoji veliki broj instrumenata, moe biti
ekonomian potez investirati u testnu opremu ili ak uspostaviti odjel za odravanje
instrumenata.
Voenje podataka o kalibraciji je korisno za procjenu uinka mjernih instrumenata. Na taj
nain je mogue utvrditi da se provjere kalibracije trebaju raditi ee ili rjee, ili moda da je
instrumente potrebno zamijeniti.
104

c. Voenje podataka

Dobro voenje podataka je kljuno da bi oprema za mjerenje, brojanje i monitoring bila

korisna. Odstupanje izmjerene koliine od uobiajenog obrasca je metod koji se koristi za
identificiranje problema. Operaciju koja odstupa od standarda je mogue identificirati samo
ukoliko je poznat uobiajeni obrazac, a da bi se to moglo uraditi potrebni su podaci koji se vode
tokom vremena. Bitne varijable bi trebalo runo biljeiti ili automatski zapisivati, a podatke
uiniti lako dostupnim radi brzih provjera.
Brzo odstupanje od uobiajenog obrasca mjerenja obino ukazuje pomjerenje u kalibraciji,
ili procesnu promjenu. U svakom sluaju, poeljno je brzo djelovati da se to ispravi.

d. Niskobudetne prilike

Realizirane niskobudetne prilike su aktivnosti upravljanja energijom koje se provode

jednom i koje ne kotaju puno. Ovo ih na jasan nain odvaja od aktivnosti obuhvaenih
upravljakim rutinama koje se moraju redovito ponavljati. Trea i konana klasifikacija prilike
za upravljanje energijom definira je kao poboljanje i namijenjena je da obuhvati sve promjene
koje su isuvie velike da bi bile definirane kao niskobudetne. Razlika izmeu niskobudetnih i
prilika za upravljanjem energijom koje podrazumijevaju poboljanja ovise o veliini i prirodi
postrojenja, te je mora uspostaviti kompanija ili institucija.
Odabir nivoa tanosti mjernog instrumenta. Tanost mjernog instrumenta utjee na
tanost procesnih mjerenja. Zauzvrat, to moe utjecati na kvalitet procesa rada. Cilj je odabrati
nivo tanosti instrumenta tako da se dostigne optimalan proces rada, bez plaanja premije za
nivo tanosti koji nije potreban.
Energetski efikasan dizajn. Odgovarajui dizajn mjernih sistema za instrumente mora
ukljuiti pomno razmatranje koritenja energije. Trebalo bi investirati dodatno vrijeme koje je
potrebno za pravilnu procjenu iskoritenosti energije prije odabira i instaliranja opreme.
Meutim, postojie prilike za upreavljanje energijom unuter postojeih sistema i njihovu
procjenu bi takoer trebalo uraditi.
Instaliranje. Ispraviti neprikladno instaliranu opremu za mjerenje kako bi se eliminirale
netanosti u mjerenju. Promjene bi mogle dovoljno poboljati rad da se osigura privlana
finansijska isplativost.
Filteri. Filteri su uobiajeni u sistemima za postupanje sa zrakom, procesnim linijama, kao i
sistemima za naftu i vodu. Svi filteri imaju jednu stvar koja im je zajednika: prljaju se.
Prljavtina dovodi do veih padova pritiska u filteru to poveava optereenje na ventilatoru ili
pumpi po jedinici volumena.
Ureaj za diferencijalni pritisak se moe upotrijebiti za mjerenje pada pritiska u filteru. Ovo
se moe iskoristiti za davanje naznake ili pokretanje alarma o stanju visokog diferencijalnog
pritiska, radi utvrivanja da je potrebno inicirati ienje filtera.
Monitoring analize gasa. Analizatori gasa se koriste za utvrivanje vika zraka i
efikasnosti opreme poput bojlera, tako da se moe poboljati njihovo funkcioniranje s ciljem
utede energije i novca.
Detektori nenormalnih stanja. Postoje mnoge vrste jeftinih detektora koje mogu posluiti
da upozore osoblje koje radi u postrojenju na nepravilan rad koji je rezultat kvara na opremi ili
ljudske greke.

e. Prilike za poboljanja

Realizirane prilike za poboljanja su aktivnosti upravljanja energijom koje se rade jednom i

koje podrazumijevaju znaajne trokove. Oprema za mjerenje, brojanje i monitoring je
primjenjiva na veinu razliitih vrsta opreme i procesa. U primjerima je ilustrirano nekoliko
naina kako oprema za mjerenje, brojanje i monitoring moe utediti energiju i novac. Meutim,
kljuno je pregledati svako postrojenje da bi utvrdilo kakve tano prilike za utede tamo postoje.
Brojila. Brojila se instaliraju kako bi se dobile informacije koje se mogu iskoristiti za
pravilno vodio sistem, i tokom vremena pratila njegova efikasnost. To su validni razlozi za
105

troak, ali mogu postojati i dodatne prednosti koritenja informacija dobijenih od brojila za
otkrivanje nenormalnih situacija koje nestaju kao rezultat nekog neoekivanog kvara opreme ili
ljudske greke. Bez informacije iz brojila, greka bi mogla ostati neotkrivena dugo vremena.
Korekcija greaka u dizajnu. Postoje situacije gdje neadekvatne instalacije, koje
odraavaju greke u dizajnu, moraju biti ispravljene kako bi se postigao oekivani output ili
efikasnost. Nemojte pretpostavljati da je dizajn dobar samo zato to postrojenje neko vrijeme
funkcionira.

106

[1]

REFERENCE

Morvay Z, Gvozdenac D: Applied Industrial Energy and Environmental Management, John

Wiley IEEE, 2008.
[2] International Performance Measurement & Verification Protocol, Concepts and Options
for Determining Energy and Water Savings, Volume I, Revised March 2002, DOE/GO
1020021554, www.ipmvp.org
[3] Measurement & Verification of Energy Efficiency Projects Guide, 2007,
http://www.energyperformancecontracting.org/GuideMandV1.pdf
[4] Good Practice Guide No. 200, A strategic approach to energy and environmental
management, Energy Efficiency Office, Department of the Environment, UK, 1996.
[5] Energy management Pathfinder, Energy Efficiency Office, Department of the
Environment, UK, 1999.
[6] Example Measurement & Verification Plan for a Super ESPC Project, 2007,
www.eere.energy.gov/femp/financing/superespcs_mvresources.cfm.
[7] Measurement of Energy and Demand Savings, ASHRAE Guideline 142002, 2002
[8] Energy baseline assessment and targetsetting (Guidelines for energy accounting
procedure), Ambiente Italia, 2007
[9] Steps to Develop a Baseline: A Guide to Developing an Energy Use and Energy Intensity
Baseline and the Reporting Requirements for the Save Energy Now LEADER Pledge,
http://www1.eere.energy.gov/manufacturing/resources/pdfs/leaderbaselinestepsguidel
ine.pdf
[10] ENERGY SAVINGS MEASUREMENT GUIDE How to estimate, measure, evaluate and track
energy efficiency opportunities (Version 2.0), Australia 2013, ISBN 9781922106605
Energy Savings Measurement Guide (PDF)






















107

108